Srednja strukovna kola Vinkovci

ZAVRNI RAD
Energenti u sustavu grijanja i izgaranja
(Montaa lankastog aluminijskog radijatora)

Uenik: Danijel uri

Mentor: Josip Loli, dipl. Ing.

Razred: 3e
Zanimanje: Instalater grijanja i klime

2015/16.
Sadraj

1. Uvod 3
2. Koritenje energenata kroz povijest ........... 4
2.1 Hipokaust . 4
2.2 Grijanje parom . 5
3. Energetski sustavi grijanja i izgaranja ..... 6
4. Kruta goriva ........ 7
4.1 Ugljen .. 7
4.2 Biomasa ... 8
5. Kapljevita goriva 9
6. Plinska goriva 10
6.1 Prirodni plin 10
6.2 Umjetni plin 11
7. Elektrina struja . 11
8. Praktini dio .. 12
9. Raun .... 14
10. Zakljuak .. 15
11. Literatura .. 16

1. Uvod
Potovani, u radnji koju predstavljam govorit u o energentima u sustavu (grijanja), te
izgaranje energenata pri toplinskoj energiji. Kroz radnju emo vidjeti koji produkti se
oslobaaju tokom izgaranja glavnog energenta, takozvani ispuni plinovi, te montau

lankastog aluminijskog radijatora. Veina energenata pri izgaranju oslobaaju viak

plinova, u veini sluajeva radi kalorinosti goriva.

2. Koritenje energenata kroz povijest:

Jo od prapovijesti, kad je ovjek nauio palit vatru, poeo se s njom koristit u hladnim
vremenima kako bi se grijao. Najstariji oblik grijanja je grijanje na otvorenom ognjitu
koje je smjeteno na prilagoenoj podlozi u sredini prostorije s otvorenim stropom.
Pritom se toplina prenosila zraenjem plamena i ara. Meutim nedostatak tog grijanja
je zadimljena cijela prostorija. Nain grijanja kroz vrijeme usavravalo pa se postupno
na grijanje pomou drvenog uglja smjeteno u metalne posude razliitih oblika. (slika
1.)

Slika 1. Grijanje pomou drvenog ugljena.

2.1 Hipokaust

Ispod prostorije koje su zagrijane smjeten je podrum Hipokaust sa stupovima

visokim 74 cm, koji su izraditi od opeke ili glinenih cijevi. Na stupovima su bile
postavljene ploe od 20-ak cm debljine ploe. Loite je bilo postavljeno pokraj
zgrade. Vrui dimovi plinovi strujali su pokraj stupova Hipokausta i odvodili se kroz
otvore u zidovima. Kad su stupovi djelomino i strop, bili dovoljno zagrijani, prestali
bi lozit, a zatim su se zatvarale otvor za dimne plinove, a otvorili bi otvor za dovod
vanjskog svjeeg zdraka koji bi strujao preko zagrijanih stupova i topli zrak ulazi u
prostoriju(Slika 1.2)

slika 1.2 Hipokaust

2.2 Grijanje parom

Zapoelo je 1745. Godine u Engleskoj, a grijala su bila u obliku registara (Slika 1.3).
Grijanje toplom vodom izumio je Francuz Bonnemain 1777. Godine, ali daljnji razvoj
takvog sustava slijedi tek sredinom 19. Stoljea, 1850. Godine (Slika 1.4). Grijanje
vrelom vodom temperature vode iznad 100 C, tzv. vrelovodno grijanje izumio je
Perkins. Bio je to zatvoreni sustav s vrlo visokim tlako ak do 200 bara koje se
primjenjivao u industriji. Nova rjeenja u tehnici grijanja dolazi u veim naseljavanja
gradova

Slika 1.3 Grijanje na paru

Slika 1.4 sustav grijanja toplom vodom

3. Energenti u sustavi grijanja i izgaranja

Kod mjestiminog grijanja te kod centralnog grijanja spominje da se za zagrijavanje

medija koje nose toplinu mogu koristit kruta, kapljevita, plinovita goriva, ovdje
govorimo o vrstama koritenih goriva. Goriva su tvari koje pri izgaranju daju stanovitu
koliinu topline. (Slika 1.5)

Slika 1.5 Energenti u sustavu grijanja i izgaranja

4. KRUTA GORIVA
Od krutih goriva najee se koristi ugljen i biomasa.
7

4.1 Ugljen
Ugljen je gorivo fosilnog porijekla koje se i danas dosta primjenjuje. Veinski
sastojci ugljena su ugljik (C), vodik (H), kisik (O). Osim navedenih, ugljen sadri
jo sumpor (S), duik (N), vodu (H2O) i niz drugih sastojaka. (Slika 1.6)
Vrste ugljena:

kameni ugljen
mrki ugljen (s vlagom od 50 60%)
lignit (ima drvenastu strukturu)
briketni (nastaje mljevenjem, suenjem i briketiranjem kamenog ili mrkog

ugljena)
ugljena praina (nastaje mljevenjem osuenog kamenog ili mrkog ugljena)
koks (nastaje suhom destilacijom ugljena na temperaturi od oko 1000 C)
drveni ugljen (dobiva se izgaranja drveta bez prisutnosti kisika)

Slika 1.6 Vrsta ugljena

4.2 BIOMASA
Biomasa je kruto gorivo biolokog podrijetla. Ona je obnovljivi izvor energije i moe
biti u raznim oblicima: ogrjevno drvo, osuena slama ili ivotni izmetak, treset, idt.
Drugim rijeima, biomasa je gorivo koje se dobiva iz biljaka ili dijelove biljaka kao sto
su drvo, slama, stabljike itarica, itd. (slika1 1.7)
Biomasu moemo podijelit na:

drvnu biomasu (ostatci iz umarstva, otpadno drvo)

8

drvnu uzgojenu biomasu (brzorastue drvo)

nedrvnu uzgojenu biomasu (brzorastue alge i trave)
ostatci i otpad iz poljoprivrede
ivotinjski otpad i ostatci.

Slika 1.7 Biomasa

5. Kapljevita goriva
Loivo ulje je kapljevita gorivo koje se dobiva frakcijskom destilacijo sirove nafte.
Ono se koristi kako u malim tako i u velikim energetskim prostorijama (sustavi grijanja
obiteljskih kua, industrijske elektrane i termoelektrane). Glede kemijskog sastava
ugljika zauzima oko 86%, vodika oko 13%, a ostatak odo 1% ine kisik i duik. (Slika
1.8)
Loiva ulja koja danas nalazimo na tritu, a u skladu su s propisima su:
ekstralako loivo ulje (EL): koristi se u sustavima grijanja i pripremi PTV-a.
9

Dodaje mu se boja kako bi se prepoznalo i zatitilo od zlouporabe.

lako specijalno loivo ulje (LS): namijenjeno je sustavima grijanja i industrijama.
lako loivo ulje (L)
srednje loivo ulje (S)
teko loivo ulje (T)
ekstrateko loivo ulje (ET)
Za L,S,T i ET loiva ulja potrebno je pregrijavanje.

Slika 1.8 Loivo ulje

6. PLINSKA GORIVA
Plinska goriva su plinovi i smjese plinova, ijim izgaranjem nastaje toplina (Slika 1.9).
Ovaj se energent koristi gotovo svugdje kod sustava grijanja i pripreme PTV-a, u
proizvodnji elektrine i toplinske energije, a u dananje vrijeme i automobili kao gorivo
koriste plin. Uporabna svojstva zaista su mu velika, dostupno je u svako vrijeme,
relativno je jeftino i jednostavno za koristit te je manja teta za okoliu.
Prema izvoru ili nainu dobivanja plinska goriva dijelimo na:
Prirodni plin
10

Umjetni plin

Slika 1.9 Izgaranje plina

6.1 Prirodni plin

Danas je najtraenije plinsko gorivo. Nalazimo ga na dubinama Zemlje od 3000 6000
m, a na povrini ga vadimo busenjem. U veini sluaja nalazi se uz naftne polja, ali
postoje i samostalna leita. On je bez boje, okusa, mirisa i to je najvanije nije
otrovan. Kod prerade dodaje mu se miris, tzv. odorant, radi lakeg detektiranja prilikom
curenja, ime se ujedno spreava od nekontroliranog zapaljenja, odnosno od eksplozije.
Laki je od zraka pa pri curenju skuplja se po stropu.

6.2 Umjetni plin

11

Gorivo koji se sastoji od propana i butana u razliitim omjerima. Proizvodi se u

rafinerijama, preradom nafte i naftnim plinovima. Ukapljuje se pri niskim tlakovima od
1,7 do 7,5 bara i temperaturi od -160 C. Ukapljivanjem se smanjuje volumen tog plina
za cak 600 puta, zbog ega je pogodan za transport i skladite u kapljevitom stanju

7. Elektrina struja

Zagrijavanje prijenosnika topline (vode) elektrinom energijom je skup postupak.

Zagrijavanjem se obavlja pomou elektrinog grijaa koji je uronjen u vodu. Snaga
grijaa ovisi o koliini vode u kojoj je grija uronjen. Elektrini grija se koristi kao
pomona energija prilikom pripreme potrone tople vode (Slika 2.). Izvori topline
kotlovi koji koriste kapljevita i plinska goriva ne mogu radit bez elektrine struje.

Slika 2. Elektrini grijac

12

8. PRAKTINI DIO

Montaa lankastig aluminijskog radijatora

Opasnosti pri izvoenju: od strujnog udara, mehanike opasnosti, zgnjecenje

Osobna zatitna sredstava: rukavice, zatitna odjea i obua.

Redni

TA

KAKO RADIMO?

broj

RADIMO?

Raspakiranje

Postavljanje

Tako da ubacimo brtvu

Da bi mogli spojit

redukcije

na redukciju i stegnemo

radijator

S pomou noa

radijatora

ZATO RADIMO?

Da bi mogli okait
radijator

kljuem 30

Postavljanje

Tako da ubacimo brtvu

Da bi radijator drao

epa

na redukciju i stegnemo

vodu

13

kljuem 30

Stavljanje

Tako da ga namotamo

holendera

kudeljom i stegnemo

Da bi spojili prigunicu

pomou piramide

Spajanje

Tako da ga zavrnemo u

Da bi mogli ozdrait

ozdranog

redukciju s kljuem 22

radijator

S pomou builice

Da bi mogli okaiti

ventila

6
7

Buenje za
konzole

radijator

Postavljanje

Tako da ga stavimo u

Da bi mogli okaiti

konzole

rupu i lagano stezat

radijator

maticu s kljuem 13

Postavljamo

Da ga ubacimo izmeu

Da bi radijator bio

distannik

lanaka

odmaknut od zida

Postavljanje

Rukama

Da bi radijator bio na

radijatora na

zidu da ga moemo spojit

konzole
Pomou kljuca 30 i 27

10

Spajanje

radijatoru da obavlja

prigunice

svoju funkciju
Pomou kljuca 30 i 27

11
12
13

Spajanje

Da bi mogli omoguit
radijatoru da obavlja

termo ventil
Postavljanje

Da bi mogli omoguit

Pomou kljuca 30 i da

svoju funkciju
Da bi mogli regulirat

pokaziva stoji gore

temperaturu u radijatoru

Pomou ventila koji stoji

Da bude dobar tlak u

kod kondenzacijskog

sustavu

termo glave
Punjenje
sistema

ureaja

14

S pomoi kljuia

14

Ozdraavanje

Da bi bolje grijao
radijator

sistema

9. RAUN

15

Naziv

Jedinic

Koliin

robe/usluge

a mjere

Radijator

Cijena

Iznos

(bez PDV-

(bez PDV-

a)

a)

kom

700,00

700,00

Redukcija

kom

7,00

7,00

ep

kom

7,00

7,00

konzola

kom

8,00

8,00

Distannik

kom

6,00

6,00

Brtve

kom

1,20

1,20

Termo ventil

kom

kom

105,00
4,00

105,00
4,00

kom

25,00

25,00

kom

35,00

35,00

350,00

350,00

(lankasti)

Prigunica
Kudelja
Pasta
Postavljanje radijatora

kom

Ukupno: 1,248,20

PDV 25% (Osn: 1,248,20 kn) = 312,05kn

Ukupno: 1,560,25 kn

16

10. ZAKLJUAK

Tema je bila zanimljiva nauio sam svata iz nje. Kakve sve radijatore imamo od ega
se prave, koje su cijene moga rada, koje su cijene radijatora i jo mnogo toga. Na koju
ih visinu postavljamo i koliko moraju biti udaljeni od zida, koji radijatori bolje provode
toplinu, a koji ne i jo mnogo toga.

17

11. LITERATURA

[1.] S. Crnoja:Tehnologija grijanja i klime;Didakta, Zagreb 2009

[2.]***: http://www.enu.fzoeu.hr/ee-savjeti/grijanje/odabir-sustava-za-grijanje
[3.]***: http://www.zelenaenergija.org/clanak/sto-je-tocno-biomasa/2252

18

[4.]***: https://hr.wikipedia.org/wiki/Plamen
[5.]***: http://www.zepoh.hr/stranice/ponuda_stranice/royal/spremnici_royal.html

19

Srednja strukovna kola Vinkovci

Evidencijski list izrade zavrnog rada

Ime i prezime uenika : ____________________________________
Razred : __________
Programzanimanje : ______________________________________
Mentor : __________________________________________________
DATUM KONZULTACIJA SADRAJ RADA

SADRTAJ RADA

DATUM KONZULTACIJA

20

Naziv zadatka: ___________________________________________

Tekst zadatka:

Rok predaje: __________________

Ocjena zavrnog rada: ____________________
Obrazloenje:

21

predsjednik povjerenstva: __________________________

lan: __________________________
mentor: ________________________

22