Nukleoid- osnovna razlika od eukariota jeste da nema jedarne membrane pa j
enukleoid rasut po citoplazmi. Bakterije mogu da ive samostalno, a da bi mogle da ive samostalno potrebno je da same sintetiu potrebne materije proteine, u.h. itd. a d abi to ostvarile bak imaju oba tipa NK i DNK i RNK, dok virusi imaju ili DNK ili RNK pa virusi n emogu da ive smaostalno i to je glavna razlika izmedju bak i virusa pa se i sami virusi dele na DNK viruse i RNK viruse. Tokom ivota bak el. vri se replikacija DNK i transkripcija i translacija tokom siteze proteina. BAKTERIJSKI GENOM: Najee imaju 1 hromozom, znai da su haploidne, a to znai ako dodje do mutacije u tom jednom hromozomu verovatno e se ta mutacija fenotipski eksprimirati. Retke bak imaju 2 hromozoma npr. Vibrio cholerae. Bakterijeska DNK nije obloena histomima. Hromozom bak jeuglavnom cirkularan tj prstenat dok npr Borelia burgoferi ima linearan hromozom. Hromozom je izgradjen od dvolanane DNK. Veliina bak je 0,2-2 mikrometra dok je DNK dugaka nekoliko mm aona se spakuje u bak uvrtanjem i superuvrtanjem. Ulogu u tome ima DNK giraza???? REPLIKACIJA HROMOZOMA Mesto zapoinjanja replikacije je mezozom (invaginacija citoplazmatske membrane) i ima ulogu i u replikaciji i deobi bak el. Strogo definisan poetak. Poetni prstenasti hromozom. Replikacija se odvija u oba smera i imamo tetra strukturu i nakon toga dolazi do sinteze homologih lanaca DNK i na kraju replikacije imamo dva hromozoma koja su po sve,mu identini. Brojni enzimi uestvuju u re DNk to su isti enzimi kao i kod naih elija; kljuni enzim je DNK polimeraza i ona dejstvuje u jednom smeru i zbog toga se sinteza u jednog lanca odvija kontinuirano, a dugog lanca u vidu fragmenata a ti fragmenti se zovu Okazakijevi fragmenti, ali pre toga mora doi do razdvajanja lanaca u dvolaanom DNK molekulu i nakon toga ide DNK polimeraza. Primaza stvara RNK prajmere odakle poinje tsvaranje Okazakijevih fragmenata. Helikaza see neto..... i stabilizuje obrnute DNK molekule. Svaku replikaciju prati deoba bak el, a bak se razmnoavaju prostom ili binarnom deobom, a zobu se tako jer od jedne elije nastaju dve identine el. Kod bak nema meanja genetskog materijala i to je tipino bespolono razmnoavanje, tako da bak razmnoavajem ne mogu da steknu neke nove osobine, ali tokom ivota mogu stei neke osobine npr gene za rezistenciju na neke antibiotike i to se postie procesima razmene genetskog materijala ili mutacijama. Binarna deoba takodje poinje kod mezozoma i praktini prati rep bak DNK, dolazi
do rasplitanja dvolananog prstenastog molekula DNK i dolazi do forminja deobnog
sekvela=????? nakon replikacije bakterijskog hromozoma i na kraju binarne deobe imamo dve novonastale elije identinog genetskog materijala. Operon je grupa gena iji produkti utiu u jednom metabolikoom putu. Baktooperon- geni iji produkti ulestvuju u razgradnji laktozi i oni se eksprimiraju zajedno. Bak imaju DNK van prstenastog hromozoma, a to je ekstrahromozomski DNK i ona se nalazi u plazmidima i bolje je ako bak ima plazmide, oni nose neke korisne osobine, inf za produkciju nekog toksina, za stvaranje flagela, fibrija, osobine za rezistenciju od antibiotika. Plazmidi su najee prstenasti kao i hromozomi bak el, ali su oni manji, smeteni su u citoplazmi pored bak DNK. Borelija ima linearan plazmid ostali prstenasti. Plazmidi imaju dvolananu DNK. Jumping genes- u bak genomu trasponzbilni genetski elementi, insekcione sekvence sa tsrana se nalazi invertovani segmenti koji prepoznaju mesto gde e skoiti. Zovu s egeni skakai je rprosto skau sa jednog dela hromozoma na drugi deo hrmozoma, ili sa hromozoma na plazmid ili sa plazmida na hromozom bak el. Transpozaza- enzim bitan za samu transpoziciju insercionih sekvenci. Dva tipa gena skakaa jesu transpozomi. Oni su vei od insercionih sekvenci. Sastoje se od dve T sekvence, a izmedju njih s enalazi gen bitan za tu bak. Transpozibilni fagi ili bakteriofagi to su virusi koji ive u bakterija, znai za njih su to elije domaini.