ETICS Smjernice HUPFAS

Smjernice
za izradu
ETICS sustava
SADRAJ
1. UVOD
2. OSNOVE
3. OPE UPUTE
4. STRUKTURA SUSTAVA
4.1. Ljepilo i dodatno uvrivanje
4.2. Toplinsko-izolacijski materijali
4.3. Armaturni sloj
4.4. Zavrno-dekorativni sloj
5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI - ZAKONSKA REGULATIVA
5.1. Bitni zahtjevi za graevinu
5.2. Dokazivanje uporabljivosti ETICS sustava
6. PODLOGA
6.1. Neobukane nove podloge
6.2. Starogradnja i/ili postojee obukane podloge
6.3. Drvene podloge i lagane graevinske ploe
6.4. Ostale podloge
6.5. Provjera i procjena podloge
6.6. Priprema podloge
6.6.1. Postupci na neobukanom ziu
6.6.2. Postupci na betonu
6.6.3. Postupci na mineralnim bojama i bukama
6.6.4. Postupci na organskim bojama i bukama
6.6.5. Postupci na drvenim podlogama i suhomontanim ploama
7. IZVOENJE
7.1. Spojevi, zavreci i prodori
7.1.1. Spoj s prozorima i vratima
7.1.2. Spoj s prozorskom klupicom
7.1.3. Spoj s krovom
7.1.4. Spoj s kutijom za rolete
7.2. Podnoja, podruje prskanja vodom i dodira s tlom
7.2.1. Openito
7.2.2. Podnoja i podruje prskanja vodom
7.2.3. Podruje dodira s tlom
7.2.4. Toplinsko-izolacijski materijal (ploe)
7.2.5. Izvoenje
7.2.5.1. Spoj s podnojem
7.2.5.2. Spoj s tlom
7.2.5.3. Izolacija u dodiru s tlom
7.3. Dilatacijske reke (fuge)
7.4. Balkoni i terase
7.5. Atika/nadozid
7.6. Spoj nosivog elementa i ispune
7.7. Mijeanje i nanoenje morta za lijepljenje
7.7.1. Metoda rubno-tokastog nanoenja
7.7.2. Metoda potpunog pokrivnog nanoenja
7.7.3. Posebnost nanoenja ovisno o vrsti toplinsko-izolacijskog materijala
7.7.4. Posebnost nanoenja na zadnji red ploa/lamela
7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa i lamela
7.8.1. Lijepljenje
7.8.2. Izravnavanje neravnina
7.8.3. Mehaniko privrivanje
7.8.3.1. Izbor privrsnica
7.8.3.2. Buenje rupa
7.8.3.3. Broj privrsnica
4
6
7
8
8
9
9
9
10
10
11
12
12
12
12
12
12
13
13
14
14
15
15
16
16
16
17
18
19
19
19
19
19
20
20
20
21
22
22
23
23
24
24
25
25
26
26
27
27
28
28
29
30
30
7.8.3.4. Shema postavljanja

7.8.3.5. Postavljanje privrsnica
7.8.4. Postupci zatite
7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom
7.9.1. Mort za armaturni sloj
7.9.2. Mijeanje morta za armaturni sloj
7.9.3. Dijagonalno armiranje
7.9.4. Posebnosti na dijelovima fasade s poveanim mehanikim optereenjem
7.9.5. Izvedba rubova i kutova
7.9.6. Nanoenje morta za armaturni sloj i umetanje mreice
7.9.7. Izvedba armaturnog sloja u podruju podnoja
7.10. Ukrasni elementi
7.10.1. Elementi koji se lijepe
7.10.1.1. Predgotovljeni elementi
7.10.1.2. Elementi pripremljeni na gradilitu
7.10.2. Utori
7.11. Zavrno-dekorativna buka
7.11.1. Osnovne upute za izvoenje
7.11.2. Stupanj refleksije
7.11.3. Nanoenje predpremaza
7.11.4. Nanoenje zavrno-dekorativne buke
7.11.5. Zavrno-dekorativna buka za podnoje
7.11.6. Procjena gotove povrine sustava
7.12. Posebnosti kod veih debljina toplinsko-izolacijskih ploa i lamela i sustav na sustav
7.12.1. Posebnosti kod obrade
8. OTPORNOST NA POAR
8.1. Podskupine zgrada
8.1.1. Zgrade podskupine 1
8.1.6. Visoke zgrade
8.2. Zahtjevi
9. ODRAVANJE I POPRAVCI
9.1. Openito
9.2. Odravanje
9.3. Pojava algi i gljivica
9.3.1. Uzroci
9.3.2. Smanjivanje rizika
9.4. Pukotine
9.4.1. Primjeri
9.4.1.1. Otvorene fuge kod nalijepljenih ploa
9.4.1.2. Nepravilno lijepljenje ploa
9.4.1.3. Nedostatna debljina armaturnog sloja i/ili nepravilno pozicionirana mreica
9.4.1.4. Nedostatan preklop staklene mreice
9.4.1.5. Razlika u debljini armaturnog sloja na spojevima izolacijskih ploa
9.4.1.6. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom izvedbe
9.5. Ostalo
10. PRILOZI
10.1 Shema privrsnica 6 kom/m 2
33
34
34
34
34
34
35
35
35
36
37
37
37
37
37
38
38
38
39
39
39
39
39
41
41
42
42
42
42
42
42
43
43
43
47
47
47
47
47
48
48
49
49
49
49
49
49
49
50
51
51
52
53
54
1. UVOD
Zakon o prostornom ureenju i gradnji odreuje da je jedan od bitnih zahtjeva za graevinu uteda energije
i toplinska zatita. Njime se propisuje da u odnosu na mjesne klimatske prilike potronja energije prilikom
koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje mora biti jednaka ili nia od propisane razine, a da
za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
Jedan od najeih naina zadovoljavanja uvjeta utede energije i toplinske zatite vanjskih zidova je
uporaba povezanog sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (engl. External thermal insulation composite
system - ETICS, njem. Wrmedmmverbundsystem - WDVS). Prema hrvatskim normama HRN EN 13499
i HRN EN 13500, definicija ETICS-a je sljedea:
Na gradilitu izveden sustav koji se sastoji iz tvorniki proizvedenih proizvoda. Isporuuje se od
proizvoaa kao potpuni sustav i sadrava minimalno sljedee sustavu prilagoene komponente:
- mort za lijepljenje i/ili mehaniko privrenje
- toplinsko-izolacijski materijal
- mort za armaturni sloj
- staklenu mreicu
- zavrno-dekorativnu buku.
Sve se komponente sustava odabiru ovisno o specifinosti sustava i podloge.
Kako bi se osigurala funkcionalnost, vana je savrena usklaenost komponenata sustava te struno
planiranje i izvedba.
Temeljem vaee hrvatske i europske graevne regulative svi su ponuai sustava (proizvoai i/ili
trgovci) duni nuditi kompletni toplinsko-izolacijski sustav za koji je proveden postupak ocjenjivanja
sukladnosti i izdane isprave o sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika za ocjenjivanje sukladnosti,
isprave o sukladnosti i oznaavanje graevnih proizvoda. Izvoai su duni iste ugraditi prema tehnikoj
uputi proizvoaa i ovim smjernicama te kontrolirati jesu li proizvodi koji su isporueni na gradilite
dio sustava.
Ove Smjernice sastavili su lanovi Hrvatske udruge proizvoaa toplinsko-fasadnih sustava - HUPFAS.
To je udruenje renomiranih hrvatskih i europskih proizvoaa elemenata ETICS sustava koji djeluju
na podruju Republike Hrvatske. Cilj Udruge je kroz struan i predan rad njezinih lanova pridonijeti
edukaciji, promociji i podizanju kvalitete ETICS-a te odravanje konstruktivnog dijaloga sa svim ciljnim
skupinama. Smjernice se temelje na trenutnom stanju tehnike te viegodinjem iskustvu strunih slubi
lanova HUPFAS-a. Preporua se da se pravila u ovim Smjernicama pridravaju svi sudionici u gradnji:
projektanti, izvoai, nadzorni inenjeri te svi koji su ukljueni u postupak ocjenjivanja sukladnosti
graevnih proizvoda.
Izvoa sustava i nadzorni inenjer na gradilitu obvezni su:
kontrolirati jesu li isporueni elementi odgovarajueg sustava za koji je proveden postupak ocjenjivanja
sukladnosti u skladu s vaeim zakonima i propisima
na gradilitu imati svu pripadajuu tehniku dokumentaciju (tehnike upute, potvrde i izjave o
sukladnosti...).
Smjernice za izradu ETICS sustava
Definicije pojmova
Termika sanacija
Pod ovim se pojmom podrazumijevaju mjere koje doprinose poboljanju kvalitete toplinske izolacije
nekog objekta. Time se doprinosi smanjenju trokova grijanja te poveava ugodnost stanovanja. ETICS
sustav slui i za sanaciju eventualnih graevinskih teta na graevini.
Niskoenergetska kua
Pod ovim pojmom se podrazumijeva kua koja je tako toplinski izolirana da je potronja energije za
grijanje manja od 40 kWh/m2a. U-vrijednost je manja od 0,20 W/m2K. Debljina toplinske izolacije u
pravilu iznosi 15-20 cm.
Za usporedbu, veina toplinski izoliranih objekata u novogradnji ima prosjenu potronju iznad 150
kWh/m2a.
Pasivna kua
Pasivna kua je maksimalno izolirani objekt koji potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz
toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu (toplina tijela, toplina iz kuanskih aparata, toplina
koja nastaje kuhanjem i dr.) i vanjskih prirodnih toplinskih dobitaka (suneva energija, geotermalna
energija, energija vjetra i vode i dr.).
Pasivnom kuom smatra se objekt u kojem se ugodnost stanovanja - kako zimi, tako i ljeti - postie bez
uporabe konvencionalnog sustava grijanja. Pretpostavka za to je optimalna toplinska izolacija bez tzv.
hladnih mostova sa zrakonepropusnim obodom te uporaba posebnih prozora. Kako bi se u objektu
osigurao stalan unos zraka, potrebno je uinkovito kontrolirano provjetravanje s izmjenjivaima
topline.
Svi vanjski dijelovi kue (osim prozora) toplinski se izoliraju tako da je U-vrijednost manja od 0,15
W/m 2K, odnosno ukupna potronja toplinske energije za grijanje ne smije biti via od 15 kWh/m 2a.
Debljina toplinske izolacije u pravilu iznosi oko 30 cm. Za postizanje ovakve toplinske izolacije potrebno
je detaljno planiranje. S obzirom na to da su ovi detalji specifini za svaki pojedini objekt, ovim
Smjernicama oni nisu obuhvaeni.
2. OSNOVE
Ove se smjernice temelje na trenutno vaeoj hrvatskoj graevnoj regulativi:
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji
Zakonu o graevnim proizvodima
Tehnikom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
Tehnikom propisu o graevnim proizvodima
Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevinskih proizvoda
HRN EN 13499: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu - Povezani sustavi za vanjsku
toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena - Specifikacija
HRN EN 13500: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu - Povezani sustavi za vanjsku
toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi mineralne vune - Specifikacija
HRN EN 13162: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od mineralne
vune (MW) - Specifikacija
HRN EN 13163: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od ekspandiranog
polistirena (EPS) - Specifikacija
HRN EN 13164: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od ekstrudirane
polistirenske pjene (XPS) - Specifikacija
HRN EN 13172: Toplinsko-izolacijski proizvodi - Vrednovanje sukladnosti
HRN EN 998-1: Specifikacija morta za zie -- 1. dio: Vanjska i unutarnja buka
HRN EN 15824: Specifikacije za vanjske i unutranje buke na osnovi organskih veziva
HRN EN 13501-1: Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u poaru - 1.
dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na poar
HRN EN 13495: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Odreivanje otpornosti na
upanje povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) (ispitivanje pjenastim blokom)
HRN EN 1991-1-4: Eurocode 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -- Djelovanja
vjetra
ETAG 014: Smjernice za europsko tehniko doputenje za privrsnice za povezane sustave za vanjsku
toplinsku izolaciju
te tehnikim uputama proizvoaa, lanova Hrvatske udruge proizvoaa fasadnih sustava HUPFAS-a.
Na temelju lanka 26. stavka 2. Zakona o zatiti od poara (NN, 92/10) vrijeme u kojem konstrukcija
graevine mora ouvati nosivost i zahtjeve u vezi:
sa sprjeavanjem irenja vatre unutar graevine
sa sprjeavanjem irenja vatre na susjedne graevine
s omoguavanjem da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo
spaavanje
s omoguavanjem zatite spaavatelja te druge zahtjeve koje u vezi sa zatitom od poara moraju
ispunjavati graevine, kao i svojstva otpornosti na poar i/ili reakcije na poar graevinskih proizvoda,
propisuje ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom nadlenim za zatitu okolia,
prostorno ureenje i graditeljstvo.
3. OPE UPUTE
U strunu organizaciju gradilita ubraja se i propisno skladitenje svih komponenti koje ine ETICS
sustav. Niti u jednu komponentu sustava nije dozvoljeno mijeanje bilo kakvog drugog dodatka, osim
ako proizvoa ne navodi drugaije. Eventualno nijansiranje pastoznih zavrno-dekorativnih buka
dozvoljeno je jedino uz konzultaciju s proizvoaem i uz njegovo odobrenje.
Vremenski uvjeti imaju snaan utjecaj na kvalitetu izvedenih radova, stoga treba potivati sljedee upute:
1. Tijekom cjelokupne faze izvedbe, suenja i stvrdnjavanja temperatura okoline, podloge i materijala
mora iznositi najmanje +5 C (kod silikatnih buka najmanje +8 C). Na temperaturi nioj od +5 C
prestaje svako vezanje i suenje materijala, osim u sluajevima kad je to izriito naglaeno od strane
proizvoaa, odnosno u sluajevima kad su materijali primjenjivi do 0 C. Nepovoljni vremenski
utjecaji kao npr. temperature iznad +30 C, visoka relativna vlanost zraka, vjetar i izravno zraenje
suneve svjetlosti mogu promijeniti svojstva materijala kod obrade.
2. Svako ozbiljno gradilite podrazumijeva koritenje zatite, stoga se preporua uvijek koristiti skelsko
platno.
3. Tijekom izvedbe treba upotrebljavati samo istu vodu uobiajene temperature. Ljeti se ne smije
upotrebljavati voda koja se, na primjer, zagrijala u crijevu za vodu.
(vidi poglavlje 7.11., Zavrno-dekorativna buka, str. 38).
Prije ugradnje ETICS-a moraju biti izvedeni sljedei radovi:
o dvoenje oborinskih voda: postavljene strehe, okapnice, ljebovi itd.
unutarnje bukanje, postavljanje estriha itd., a ugraeni materijali osueni prema naputku
proizvoaa
postavljena vanjska stolarija
postavljene sve vanjske instalacije
ravnina podloge mora biti u skladu s HRN DIN 18202:
f uge moraju biti zapunjene
s betonskih povrina mora biti uklonjeno sredstvo za odvajanje oplata te sve eventualne masnoe
provjeriti valjanost podloge prema odreenim standardima.
Napomena: Procjena podloge je odgovornost izvoaa radova!
Vie o podlozi vidi u poglavlju 6. Podloga, str. 12

Kod planiranja i raspisivanja natjeaja za ETICS treba paziti na sljedee:
predvieni ETICS mora biti prikladan s obzirom na projektiranu toplinsku izolaciju i difuziju vodene
pare (npr. odgovarajua izolacija paleta)
ETICS sustav mora biti ispitan u ovlatenoj instituciji RH i imati vaeu Izjavu o sukladnosti
svi prikljuni i zavrni dijelovi te prodori i izvedba detalja moraju biti tako planirani da postoje jasni
podaci o izvoenju i primjeni potrebnih prikljunih profila ija e primjena onemoguiti prodor
oborinske vode i vlaenja kroz spojeve ETICS sustava i drugih dijelova proelja
privrenja za npr. tende, rukohvate, rashladne ureaje, prozorske kapke itd. moraju biti projektirana
tako da se moe obaviti sigurna montaa bez toplinskih mostova.
4. STRUKTURA SUSTAVA
Strukturu ETICS sustava ine komponente iji je redoslijed ugradnje prikazan brojanim oznakama (1-6).
Slika 1. Presjek strukture ETICS sustava
1 - zid
3 - toplinsko-izolacijska ploa
4 - mort za armaturni sloj (1.sloj)
5 - alkalno otporna staklena mreica
6 - mort za armaturni sloj (2.sloj)
7 - zavrno-dekorativna buka
8 - privrsnica
2 - mort za lijepljenje
4.1. Ljepilo i dodatno uvrivanje

Lijepljenje se izvodi gotovim, tvorniki pripremljenim polimer-cementnim mortom ili pastoznim
disperzijskim ljepilom. Funkcija morta za lijepljenje je osigurati dobru vrstou prionjivosti na razliitim
podlogama i stvoriti vrstu vezu izmeu podloge i toplinsko-izolacijskog materijala. Ovisno o vrsti
toplinsko-izolacijskog materijala, vrstoa prionjivosti izmeu EPS-a i podloge ne smije biti nia od 80
kPa (prema HRN EN 13499), odnosno vrstoa prionjivosti izmeu mineralne vune i podloge ne smije
biti nia od 60 kPa (prema HRN EN 13500).
Pripremu morta za lijepljenje i nain ugradnje vidi u poglavlju 7.7. Mijeanje i nanoenje morta za
lijepljenje, str. 24.
Ovisno o optereenju vjetrom i specifinostima podloge i zavrne obrade, ETICS sustavi se mogu
dodatno mehaniki uvrstiti. Mehaniko privrivanje prua i dodatnu stabilnost u sluaju poara
(vidi poglavlje 7.8.3., Mehaniko privrivanje, str. 28).
*U Hrvatskoj trenutno ne postoji tehnika regulativa o primjeni privrsnica.
4.2. Toplinsko-izolacijski materijali

Funkcija toplinsko-izolacijskog materijala je toplinska izolacija zidova od gubitaka topline zimi i
sprjeavanje prekomjernog zagrijavanja konstrukcije i unutranjosti objekata ljeti. Najee koriteni
toplinsko-izolacijski materijali za ugradnju u ETICS sustave su:
1. ekspandirani polistiren (EPS) u skladu sa zahtjevima HRN EN 13163
2. mineralna vuna u skladu sa zahtjevima HRN EN 13162.
U podruju podnoja izloenih prskanju vode i jaim udarnim optereenjima koristi se ekstrudirani
polistiren (XPS) u skladu sa zahtjevima HRN EN 13164.
Nain ugradnje toplinsko-izolacijskih ploa/lamela vidi u poglavlju 7.8. Postavljanje toplinskoizolacijskih ploa i lamela, str. 27.
Za primjenu u ETICS sustavu mogu se koristiti i ostali toplinsko-izolacijski materijali kao to su:
pluto, poliuretanske ploe (PUR), ploe od laganih drvenih vlakana i konoplja. Njihova primjena nije
obuhvaena vaeom tehnikom regulativom te se ove Smjernice ne odnose na ovakve toplinskoizolacijske materijale.
4.3. Armaturni sloj

Armaturni sloj ETICS sustava ine alkalno postojana staklena mreica utisnuta u mort za armaturni sloj
koji je po svom sastavu polimer-cementno ili pastozno disperzijsko ljepilo. Nain izvedbe armaturnog
sloja vidi u poglavlju 7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom, str. 34.
Funkcija armaturnog sloja je sprjeavanje pojave pukotina zbog mehanikih i higro-termikih naprezanja
nastalih uslijed izloenosti ETICS sustava atmosferilijama, mehanikim udarima, povrinskim
naprezanjima.
Svojstva armaturnog sloja moraju zadovoljavati zahtjeve visoke fleksibilnosti kako bi se premostila sva
gore navedena naprezanja, to podrazumijeva visoku vodoodbojnost i paropropusnost radi sprjeavanja
nastanka kondenzata unutar konstrukcije tijekom cijele godine. U postizanju tih zahtjeva armaturni
sloj, zajedno s odabirom zavrno-dekorativnog sloja, ima najvaniju ulogu.
Zahtjevi kvalitete staklene mreice koja se moe ugraditi u ETICS sustav dani su u Tehnikom propisu o
izmjeni i dopuni tehnikog propisa o graevnim proizvodima (NN, 81/11, Prilog L).
4.4. Zavrno-dekorativni sloj

Zavrno-dekorativni sloj ETICS sustava ine predpremaz i zavrno-dekorativna buka koja, ovisno o
tipu koritenog veziva, moe biti: plemenita mineralna buka, silikatna, silikatno-silikonska, silikonska
i akrilatna buka. Odabirom veliine zrna i gore navedenog veziva mogue je dobiti razliite tipove
tekstura i strukture buke. O debljini i vrsti zavrno-dekorativnog sloja ovise i svojstva i funkcionalnost
itavog ETICS sustava. Upute o ugradnji zavrno-dekorativnog sloja vidi u poglavlju 7.11. Zavrnodekorativna buka, str 38.
5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE

UPORABLJIVOSTI - ZAKONSKA
REGULATIVA
Stupanjem na snagu Zakona o gradnji i Zakona o prostornom ureenju i gradnji Hrvatska je stvorila
zakonodavni okvir u podruju gradnje i graevnih proizvoda usklaen s odredbama Direktive Vijea
89/106/EZ (Construction Products Directive - CPD) o graevnim proizvodima.
Iz ovih zakona proizaao je i Zakon o graevnim proizvodima kojim se ureuju tehnika svojstva,
ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda, kao i uvjeti za njihovo
stavljanje na trite, distribuciju i uporabu.
Usvajanjem Zakona o graevnim proizvodima stvoren je temelj za donoenje svih potrebnih podzakonskih
propisa ije je usvajanje potrebno radi provoenja daljnjeg usklaivanja s odredbama CPD-a.
Ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu je osnovni uvjet koji svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni,
mora ispunjavati tijekom svog trajanja i propisani su Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.
5.1. Bitni zahtjevi za graevinu

1. Mehanika otpornost i stabilnost
tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe:
ruenje graevine ili njezina dijela
d eformacije nedoputena stupnja
o teenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije
nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
2. Zatita od poara
tako da se u sluaju poara:
o uva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom
s prijei irenje vatre i dima unutar graevine
s prijei irenje vatre na susjedne graevine
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo
spaavanje
o mogui zatita spaavatelja.
3. Higijena, zdravlje i zatita okolia
tako da ih posebice ne ugroava:
o slobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.)
o pasno zraenje
o neienje voda i tla
neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada
nepropisno postupanje s krutim otpadom
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine
sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje
mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije.
10
4. Sigurnost pri koritenju

tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine.
5. Zatita od buke
tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne
ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad.
6. Uteda energije i toplinska zatita
tako da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje,
hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u
graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
5.2. Dokazivanje uporabljivosti ETICS sustava

Od 1. srpnja 2006. godine u Hrvatskoj se toplinsko-izolacijski proizvodi i sustavi moraju isporuivati i
oznaavati u skladu s Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama i
Pravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevinskih proizvoda.
Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju smiju se ugraditi u graevinu ako, ovisno o vrsti materijala,
njihovoj namjeni i uvjetima kojima e biti izloeni u ugraenom stanju, ispunjavaju zahtjeve HRN EN
13499 (za EPS) ili HRN EN 13500 (za mineralnu vunu) te dodatne zahtjeve koji se odreuju projektom.
Potvrivanje sukladnosti ETICS sustava na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne
vune provodi se takoer na nain utvren HRN EN 13499 ili HRN EN 13500 te dodatnim zahtjevima koji
se odreuju projektom.
Ocjenjivanje sukladnosti ETICS-a se provodi prema sustavu 1.
Ovlatena pravna osoba provodi:
a) poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda
b) poetni nadzor proizvodnog pogona i poetni nadzor unutarnje kontrole proizvodnje
c) stalni nadzor, procjenu i ocjenu unutarnje kontrole proizvodnje.
Proizvoa provodi:
a) stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje
b) ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu ispitivanja.
11
6. PODLOGA
6.1. Neobukane nove podloge
Za nanoenje ETICS-a pogodne su sljedee podloge:
puna i uplja opeka u skladu s HRN EN 7711 i HRN EN 7713
uplji i puni blokovi (blokovi od leteeg pepela i agregata) u skladu s HRN EN 7713
beton u skladu s HRN EN 206-1
porasti beton u skladu s HRN EN 7714
cementno vezani blokovi s drvenom strugotinom, betonskom jezgrom, sa ili bez integrirane dodatne
izolacije u skladu s HRN EN 15498.
6.2. Starogradnja i/ili postojee obukane podloge

U ovom sluaju provjera podloge na koju e se postaviti ETICS, kao i priprema podloge, od presudne je vanosti.
Eventualno potrebne mjere tretiranja podloge opisane su u Poglavlju 6.6. Priprema podloge, str. 13.
Na tim podlogama svi tipovi ETICS-a moraju se dodatno mehaniki privrstiti.
6.3. Drvene podloge i lagane graevinske ploe

Ove podloge ukljuuju iroku paletu razliitih proizvoda. Za sve je vano da su zatiene od vlage budui
da vlaga moe uzrokovati:
bubrenje
s manjenje vrstoe
pomicanje ploa uzrokujui tete.
Ploe pogodne za ugradnju ETICS-a su:
OSB ploe (ploe s usmjerenim vlaknima)
cement- vlaknaste ploe
g ips-vlaknaste ploe.
Za sve ploe vano je da je povrina tih ploa prikladna za vlane uvjete sukladno HRN EN 13986 Ploe na osnovi drva za vanjsku primjenu.
6.4. Ostale podloge

Ove Smjernice ne obuhvaaju ugradnju ETICS-a na podloge koje nisu gore navedene.
6.5. Provjera i procjena podloge

Ope vaee metode ispitivanja pogodnosti podloge za ugradnju ETICS-a ukljuuju:
vizualnu provjeru u cilju utvrivanja vrste i kvalitete podloge, vlanosti podloge, opasnosti od
prodiranja vlage u ETICS i postojanje pukotina na podlozi
test brisanjem dlanom ili tamnom tkaninom radi procjene ima li praine, tetnih iscvjetavanja ili
kredastih starih premaza
test grebanjem ili zarezivanjem pomou tvrdog otrog predmeta radi provjere vrstoe i nosivosti
(npr. test urezivanjem mreice, test ljepljivom trakom)
12
test moenjem pomou kista ili test rasprivaem radi provjere vodoupojnosti i vlanosti podloge
provjera ravnosti zida; ako odstupanje ravnosti podloge nije u doputenim granicama tolerancije
prema HRN DIN 18202, moraju se poduzeti odgovarajue mjere ravnanja (bukanje i dr.)
Tablica 1. Ravnost podloge u skladu s HRN DIN 18202
Razmak mjernih toaka [m]
0,1
10
15
Dozvoljene vrijednosti za nezavrene zidove i donje strane ploa

[mm]
10
15
25
30
provjera prionjivosti na obojenim podlogama: staklenu mreicu dimenzija minimalno 30 x 30 cm

poloiti u mort za armaturni sloj debljine 3 do 5 mm predvienog sustava tako da dio mreice
ostane slobodan; nakon najmanje tri dana suenja prilikom povlaenja mreice ne smije doi do
odvajanja morta od podloge
u sluajevima kad podloga ne odgovara niti jednoj kategoriji prema ETAG 014 (vidi odlomak 7.8.3.1.
Izbor privrsnica, str. 29) potrebno je izvesti test izvlaenja (tzv. pull off).
Ova ispitivanja provode se na svakoj strani proelja na nekoliko nasumino odabranih mjesta.
6.6. Priprema podloge

6.6.1. Postupci na neobukanom ziu
Tablica 2.
Podloga
Vrsta
Zid od:
opeke
betonskih blokova
blokova od porastog
betona
Mjere
Stanje
Pranjavo
Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti
Ostaci i neravnine od morta
Ukloniti
Nepravilnosti, upljine
Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati

se vremena suenja)
Vlaga 1)
Osuiti
Iscvjetavanja
1)
Suho oetkati i otpraiti
Trusno, nenosivo
Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja)
Prljavo, masno
Oprati vodenim mlazom

istom vodom, osuiti
1)
kod kapilarne vlage ukloniti uzroke
2)
maksimalno 200 bara
2)
i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati
13
6.6.2. Postupci na betonu

Tablica 3.
Podloga
Vrsta
Zidovi konstruirani od:

in situ betona
predgotovljenih
betonskih elemenata
oblonog betona
1)
2)
Mjere
Stanje
Pranjavo
Sinter sloj
Sastrugati i otpraiti
Ostaci oplatnog ulja i druga

odvajajua sredstva

istom vodom, osuiti
Iscvjetavanja 1)
Prljavo, masno

istom vodom, osuiti
Ostaci i neravnine od morta
Ukloniti
Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati

se vremena suenja)
Trusno, nenosivo, vlaga 1)
Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja)
Loa veza izmeu plata i

betonske jezgre
Stvoriti stabilnu podlogu kroz povezivanje i/ili sidrenjem prije nanoenja

ETICS-a
Otvorene pukotine na platu

ire od 5 mm
Ispuniti pukotinu cementnim mortom, fuge ispunjene montanom pjenom

prethodno ostrugati
2)
2)

maksimalno 200 bara
6.6.3. Postupci na mineralnim bojama i bukama

Tablica 4.
Podloga
Vrsta
Mineralne boje
Pranjavo
Prljavo, masno
Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

istom vodom, osuiti
Ljutenje, kredanje
Otpraiti, ostrugati, oprati vodenim mlazom 2) iste vode, osuiti
Vlaga 1)
Osuiti
Vapnene boje
Mineralne zavrne i
podlone buke
1)
2)
Uvijek mehaniki odstraniti

Pranjavo
Prljavo, masno
Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

istom vodom, osuiti
Trusno, nenosivo
Ukloniti, zamijeniti, poravnati
Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku

(pridravati se vremena suenja)
Iscvjetavanja 1)
Vlaga
Osuiti
1)

maksimalno 200 bara
14
Mjere
Stanje
6.6.4. Postupci na organskim bojama i bukama

Tablica 5.
Podloga
Vrsta
Mjere
Stanje
Disperzijske boje
Postojane
Oprati istom vodom, osuiti
buke na bazi umjetne

smole
Nepostojane
Mehaniki odstraniti, oprati istom vodom, osuiti
6.6.5. Postupci na drvenim podlogama i suhomontanim ploama

Tablica 6.
Podloga
Vrsta
Drvene podloge i
suhomontane ploe
Mjere
Stanje
Prljavo, pranjavo
Otpraiti
upljine
Popraviti s odgovarajuim materijalom ukljuujui odgovarajue

uvrenje
Vlaga
Konzultirati se s nadzornim inenjerom i/ili strunom osobom
Nedostatak veze s
podkonstrukcijom
Prije nanoenja ETICS-a stvoriti stabilnu podlogu sidrenjem ili vijcima
Ukoliko se radi o drvenim konstrukcijama, treba uzeti u obzir mogue deformacije (npr. u blizini spoja
stropne konstrukcije). Ako je potrebno, u tim podrujima poduzeti posebne mjere predostronosti.
15
7. IZVOENJE
Prije izvoenja ETICS-a potrebno je provjeriti ravnost podloge prema normi HRN DIN 18202 te, u sluaju
utvrenih odstupanja, povrine izravnati.
Sve vidljive povrine toplinsko-izolacijskih materijala, ukljuujui palete te donje i gornje zavretke
ETICS-a na kojima nisu ugraeni prikladni profili, potrebno je obraditi armaturnim slojem i zavrnom
bukom i na taj nain zatititi od izravnog prodora vlage, oteenja koja mogu uzrokovati insekti,
glodavci i sl., kao i od izravnog plamena u sluaju poara.
Naknadno izravnavanje izvedenog ETICS sustava nije dozvoljeno.
7.1. Spojevi, zavreci i prodori

Sve spojeve (spoj s prozorima i vratima, spoj s krovom, spoj s kutijom za rolete), kao i sve prodore kroz
ETICS (gromobranske instalacije, ljebovi, elektroinstalacije i dr.) potrebno je izvesti odgovarajuim
prikljunim profilima ili brtvenim trakama kako bi sustav bio zatien od prodora vlage.
7.1.1. Spoj s prozorima i vratima
Prije postavljanja prikljunih profila na spojevima s prozorima i vratima moraju biti zadovoljeni sljedei
preduvjeti:
detalji spojeva moraju biti definirani projektom s obzirom na specifinost objekta (primjeri izvedbe u
prilogu)
prozori i vrata moraju biti ugraeni u skladu sa smjernicama i uputama proizvoaa
prilikom ugradnje prozora i vrata montaer mora osigurati projektom zahtijevanu paronepropusnost spoja
podloge na koje se postavljaju prikljuni profili moraju biti suhe, otpraene i odmaene
temperatura zraka i podloge tijekom postavljanja ne smije biti nia od +5 C.
Pravilno izvedeni detalji spojeva bitno utjeu na trajnost i funkcionalnost ETICS-a.
Pomaci uslijed termikih naprezanja (temperaturno uvjetovane promjene duljine) prozora i ostakljenja
zahtijevaju odgovarajue spojne elemente.
Preporueni detalji izvedbe prikazani su u tablici 7.
16
Tablica 7. Primjena profila na otvorima
Debljina
toplinske
izolacije
uvueni otvor
otvor u ravnini sa zidom
izvueni otvor
2 m2 *
2-10 m2 *
2 m2 *
2-10 m2
2 m2 *
2-10 m2
100 mm
1D
2D
2D
2D
2D
3D
160 mm
2D
2D
2D
2D
3D
3D
300 mm
3D
3D
3D
3D
3D
3D
*) Ako irina ili visina otvora iznose vie od 2,5 m, koristiti tip 3D
1D Spoj bez posebnih zahtjeva
2D Spoj pomou profila s mogunou dvodimenzionalnog pomaka
3D Spoj pomou profila s mogunou trodimenzionalnog pomaka
7.1.2. Spoj s prozorskom klupicom

Prozorske klupice je mogue postaviti prije ili poslije izvedbe ETICS-a, ovisno o specifinosti sustava.
Kod postave prozorskih klupica sve eventualne upljine treba zapuniti toplinsko-izolacijskim
materijalom. Ukoliko debljina toplinsko-izolacijskog materijala i sama izvedba uvjetuju naknadno
postavljanje prozorskih klupica, prilikom izvedbe ETICS-a potrebno je gornju stranu toplinskoizolacijskog materijala zatititi od vremenskih utjecaja armaturnim slojem.
Slika 2. Spoj s prethodno
montiranom prozorskom
klupicom
rubni prol
brtvena traka
17
7.1.3. Spoj s krovom

Na mjestima izravnog spoja s krovom toplinsko-izolacijski materijal treba postaviti sa to manje
praznog prostora i uz primjenu brtvenih traka.
Kod izvedbe spoja ETICS-a s ventiliranim kosim krovom gornju stranu toplinsko-izolacijskog materijala
potrebno je zatititi od vremenskih utjecaja armaturnim slojem (vidi sliku 3).
Slika 3. Spoj s ventiliranim kosim krovom
LEGENDA:
7
2
6
5
4
3
2
1
1 - zid
3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele
4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom
5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim
predpremazom
6 - privrsnica
7 - prol za krovno prozraivanje
Preporua se primjena profila za krovno prozraivanje koji sprjeavaju pristup insekata i manjih
ivotinja u prostor krovita.
Slika 4. Spoj s neventiliranim kosim krovom
LEGENDA:
1 - zid
2
6
5
4
3
2
1
18
predpremazom
6 - privrsnica
7.1.4. Spoj s kutijom za rolete

Slika 5. Spoj s kutijom za rolete
1
2
3
4
5
LEGENDA:
6
1 - zid
4 - privrsnica

predpremazom
7 - kutni prol
8 - spojni prol
7.2. Podnoja, podruje prskanja vodom i dodira s tlom

7.2.1. Openito
Ukoliko se ETICS izvodi i u podruju podnoja, prskanja vodom i dodira s tlom,
potrebno je obratiti pozornost na posebne mehanike zahtjeve i zahtjeve uvjetovane vlagom. U tim
se podrujima smiju koristiti iskljuivo meusobno usklaene komponente sustava odreene od
proizvoaa.
NAPOMENA: Izvedba podnoja i prijelaz na perimetarsku izolaciju moraju biti definirani projektom.
Ukoliko je toplinsko-izolacijski materijal ugraen ve tijekom gradnje (izvan ETICS-a), isti je potrebno
obraditi sukladno tehnikoj uputi proizvoaa.
7.2.2. Podnoja i podruje prskanja vodom
Podruje podnoja obuhvaa dio proelja izloen prskanju vodom minimalne visine 30 cm od razine
okolnog terena ili obloge. S obzirom na veu izloenost vlazi i mehanikim optereenjima, kod izvedbe
ETICS-a u podruju podnoja potrebno je primjenjivati posebne mjere.
NAPOMENA: Oborinske vode odgovarajuim mjerama treba odvoditi od proelja. Preporua se
izvedba drenanog sloja s ciljem sprjeavanja kapilarnog irenja vode. Plonike, kao i obloge ploama
ili oplonicima, treba izvoditi s odgovarajuim padom i konstruktivnim odvajanjem od objekta.
7.2.3. Podruje dodira s tlom
Toplinska izolacija dijelova graevine u dodiru s tlom naziva se perimetarna izolacija.
Kod izvedbe perimetarne izolacije toplinsko-izolacijski materijal se postavlja na vanjskoj strani tog
dijela graevine (npr. zid podruma) izvan ETICS-a.
19
7.2.4. Toplinsko-izolacijski materijal (ploe)

U podruju podnoja u itavoj se visini primjenjuju toplinsko-izolacijski materijali propisani od strane
proizvoaa. Toplinsko-izolacijski materijal moe manjim dijelom ulaziti ispod razine tla i ne smije biti
vii od 1 m iznad razine tla. On se u podruju podnoja mehaniki privruje privrsnicama.
7.2.5. Izvoenje
7.2.5.1. Spoj s podnojem
UVUENO PODNOJE
Kod uvuenog podnoja donji zavretak ETICS-a izvodi se primjenom U-profila za podnoje bez
perforacija na donjoj strani. Profil za podnoje privruje se odgovarajuim privrsnicama na razmaku
od cca 30 cm, kao i na krajevima. Neravnine podloge izjednaavaju se razmaknicama (distancerima),
a spojevi izvode odgovarajuim spojnim elementima. Ugradnjom uvjetovani razmaci izmeu zida i
profila za podnoja zatvaraju se odgovarajuim materijalima (npr. ljepilom, trakama za brtvljenje i sl.)
kako bi se osigurala zrakonepropusna izvedba. Potrebno je primjenjivati iskljuivo profile za podnoja
propisane od proizvoaa sustava.
Slika 6. Uvueno podnoje
ETICS
1
2
3
4
5
6
>15 cm
>50 cm
PODRUJE PODNOJA >30 cm
LEGENDA:
7
8
9
10
1 - privrsnica
2 - zid
4 - armaturni sloj sa staklenom
mreicom
5 - zavrno-dekorativna buka s
odgovarajuim predpremazom
Pad > 2 %
6 - prol za podnoja
7 - brtvena traka
>15 cm
9 - zavrno-dekorativna buka za
11
12
13
podnoja
10 - privrsnica
11 - epasta folija
12 - hidroizolacija
13 - XPS ploe za podnoja
14
15
20
15 - hidroizolacija zgrade
Podnoje u ravnini s proeljem i odvojenim/razliitim zavrnim slojem

Kod izvedbe podnoja u ravnini s proeljem i razliitim zavrnim slojem toplinsko-izolacijski materijal
za podnoje spaja se na fasadni u istoj ravnini. Armaturni sloj izvodi se preko oba materijala, a zavrnodekorativni sloj podnoja odvaja se od zavrno-dekorativnog sloja ETICS-a.
Podnoje u ravnini s proeljem i istim zavrnim slojem
Kod izvedbe podnoja u ravnini s proeljem i istim zavrnim slojem toplinsko-izolacijski materijal za
podnoje spaja se na fasadni u istoj ravnini. Armaturni sloj izvodi se preko oba materijala. Zavrni sloj
ETICS-a izvodi se i u podruju podnoja.
Kod ovog tipa izvedbe potrebno je osigurati to manje prskanja vodom (iri drenani sloj i sl.).
Slika 7. Podnoje u ravnin s proeljem
> 15 cm
8
kota
terena
PODRUJE PODNOJA >30 cm
ETICS
1
2
3
4
5
6
LEGENDA:
1 - zid
3 - privrsnica
Pad > 2 %
4 - toplinsko-izolacijske ploe
> 15 cm
9
10
11
12
6 - zavrno-dekorativna buka s
odgovarajuim predpremazom
7 - privrsnica
8 - XPS ploe za podnoja
10 - hidroizolacija
11 - epasta folija
12 - hidroizolacija
7.2.5.2. Spoj s tlom

a) Bez perimetarne izolacije
Toplinsko-izolacijski materijal koji se postavlja na podruju podnoja i ulazi ispod razine tla (na
prijelazno podruje) urezuje se ukoso na donjoj strani i obrauje armaturnim slojem do kraja podloge
te zavrno-dekorativnim slojem minimalno 15 cm ispod razine tla.
b) S perimetarnom izolacijom
Toplinsko-izolacijski materijal koji se postavlja na podruju podnoja ulazi ispod razine tla minimalno
20-30 cm. Ukoliko su debljina toplinsko-izolacijskog materijala podnoja i perimetarne izolacije
21
razliite, potrebno ih je ujednaiti kosim rezom s ciljem osiguranja nepropusnosti spoja.

Ploe se urezuju ukoso na donjoj strani, na mjestu spoja s perimetarnom izolacijom.
Armaturni sloj treba nanositi i na perimetarnu izolaciju. Zavrno-dekorativni sloj treba nanijeti
minimalno 15 cm ispod razine tla.
7.2.5.3. Izolacija u dodiru s tlom
Nakon odreivanja budueg nivoa tla sve dijelove sustava u dodiru s tlom potrebno je obraditi vodootpornim
slojem (npr. masa za hidroizolaciju, bitumenski premaz i sl.) i zatititi epastom folijom.
7.3. Dilatacijske reke (fuge)

Zbog statikih i izvedbeno-tehnikih razloga prilikom projektiranja i izgradnje graevina potrebno je
u konstrukciji zgrade predvidjeti reke (fuge) koje e udovoljiti zahtjevima pomaka (rada) graevine
uslijed skupljanja i puzanja graevnih materijala, parcijalnog slijeganja tla, termikog optereenja itd.
Sukladno tome, dilatacijske reke konstrukcije se na istom mjestu moraju prenijeti na ETICS sustav
planiranjem i ugradnjom odgovarajuih gotovih profila koji e zadovoljiti funkcionalne i estetske
zahtjeve, a istovremeno olakati izvedbu sustava.
Slika 8. Dilatacijska reka u istoj ravnini
7
1
2
3
Slika 9. Dilatacijska reka pod kutom
7
1
LEGENDA:
1 - zid
predpremazom
6 - dilatacijski prol
7 - dilatacija
8 - izolacijski materijal za zapunjavanje
dilatacijske upljine
22
3
4
5
6
8
7.4. Balkoni i terase
1 - zid
3 - toplinsko-izolacijske ploe
predpremazom
6 - privrsnica
7 - izolacijske ploe za podnoja
8 - brtvena traka
6
7
8
Pad > 2 %
podruje prskanja vode
LEGENDA:
privrivanje 30 cm od kote terena
1
2
3
6
4
5
Slika 10. Spoj s balkonom ili terasom
Detalj
7.5. Atika/nadozid
Slika 11. Izvedba atike ili nadozida
a
LEGENDA:
8
7
9
1 - zid
predpremazom
6 - privrsnica
7 - brtvena traka
8 - limeni prol (u okviru konstrukcije)
9 - toplinska izolacija
Detalj
3
4
visina objekta
8m
8-15m
15m
preklop a
>5cm
>10cm
>15cm
razmak b
3cm
3cm
3cm
6
2
1
23
7.6. Spoj nosivog elementa i ispune

est je sluaj spojeva nosivog elementa (npr. AB, elini ili drveni stup) s nenosivom ispunom (opeka,
predgotovljeni elementi i sl.).
Slika 12.
1
2
3
4
5
nenosivo
6
7
nosivo
LEGENDA:
Detalj
predpremazom
5 - drvena konstrukcija
6 - dilatacijski prol
7 - izolacijski materijal za zapunjavanje
dilatacijske upljine
7.7. Mijeanje i nanoenje morta za lijepljenje

Prilikom mijeanja morta za lijepljenje treba se pridravati uputa proizvoaa (tehnika uputa, upute na
pakiranju). To vrijedi i za pastozna ljepila za koja proizvoa propisuje dodavanje cementa.
Ljepilo se moe nanositi runo i/ili strojno. Prilikom njegova nanoenja treba obratiti pozornost na sljedee:
izmeu toplinsko-izolacijskog materijala
Slika 13. Efekt madraca
Slika 14. Efekt jastuka
i podloge ne smije doi do strujanja zraka
kako bi se izbjegao efekt dimnjaka
toplinsko-izolacijski materijal mora biti
jednoliko pritisnut na podlogu po svojoj
povrini kako bi se izbjegle deformacije
(efekt madraca sl. 13 ili jastuka - sl. 14)
Ovisno o toplinsko-izolacijskom materijalu,
ljepilo se moe nanositi metodom nanoenja
trakasto po rubu i tokasto u sredini ili metodom
eksterijer topao
eksterijer hladan
potpuno pokrivnog nanoenja.
24
7.7.1. Metoda rubno-tokastog nanoenja

Ljepilo se po svim rubovima toplinsko-izolacijskog materijala nanosi u trakama irine cca 5 cm te po
sredini na najmanje tri toke promjera 15 cm (slika 15.) tako da je, nakon to je toplinsko-izolacijski
materijal pritisnut na podlogu, postignuta minimalna zahtijevana kontaktna povrina sukladno
odlomku 7.3.3. uz uzimanje u obzir doputene tolerancije ravnosti podloge.
Maksimalna debljina sloja ljepila ne smije biti vea od 15 mm, odnosno prema tehnikoj uputi
proizvoaa.
Slika 15. Runo nanoenje morta za lijepljenje
metodom rubno-tokasto
LEGENDA:
5
4
21
1 - zid
predpremazom
Slika 16. Strojno nanoenje morta za lijepljenje

metodom rubno-trakasto w
7.7.2. Metoda potpunog pokrivnog nanoenja

Ljepilo se runo nanosi nazubljenim gleterom (zub minimalno 10 mm) na toplinsko-izolacijski materijal
(sl. 17.).
Slika 17. Metoda potpuno
pokrivnog nanoenja morta
za lijepljenje
LEGENDA:
5
4
21
1 - zid
predpremazom
Kod strojnog nanoenja ljepilo treba nanositi na toplinsko-izolacijski materijal ili izravno na podlogu
u uskim okomitim prugama.
Kod nanoenja na podlogu treba nanijeti toliko ljepila da se izolacijski materijal moe postaviti prije
povrinskog skruivanja ljepila.
25
7.7.3. Posebnosti nanoenja ovisno o vrsti toplinsko-izolacijskog materijala

Ekspandirani polistiren EPS-F ploe
Kod ove se vrste toplinsko-izolacijskog materijala koristi metoda nanoenja trakasto po rubu i tokasto
po sredini pokrivajui minimalno 40% povrine ploe ili metoda potpunog pokrivnog nanoenja na plou.
Prilikom nanoenja na podlogu treba koristiti iskljuivo metodu potpunog pokrivnog nanoenja.
Mineralna vuna MW-PT
Koristi se metoda nanoenja trakasto po rubu i tokasto po sredini pokrivajui minimalno 40% povrine
ploe ili metoda potpunog pokrivnog nanoenja na neobraenu stranu ploe. Prilikom nanoenja na
podlogu treba koristiti iskljuivo metodu potpunog pokrivnog nanoenja.
Mineralna vuna MW-PT, lamela neobraena
Na neobraenoj povrini lamele koristi se metoda potpunog pokrivnog nanoenja na lamelu.
Mineralna vuna MW-PT, lamela obraena s jedne ili s obje strane
Kod obostrano obraene lamele primjenjuje se metoda potpunog pokrivnog nanoenja na lamelu ili
na podlogu.
NAPOMENA: Izvoenje kontaktnog sloja u cilju poboljanja prionjivosti ljepila na neobraenoj
povrini ploe/lamele provodi se utiskivanjem ljepila u tankom sloju neposredno prije nanoenja
ljepila (po povrini predvienoj za lijepljenje).
Ostalo
Prema uputama proizvoaa.
7.7.4. Posebnost nanoenja na zadnji red ploa/lamela
U podruju spojeva prema podgledima kosih krovova
(kod toplih krovova) preporua se zadnji red izolacijskih
ploa/lamela (kojima se gornji rub ree koso) postaviti
metodom floating-buttering i tek nakon toga na
uobiajeni nain postavljati predzadnji red izolacijskih
ploa/lamela. Zadnji red izolacijskih ploa treba
oblikom prilagoditi spoju s krovnom kosinom kako bi
se u tom podruju izbjegli toplinski mostovi.
NAPOMENA: Metoda floating-buttering izvodi
se tako da se ljepilo u prvom koraku nanosi
nazubljenom lopaticom (zub ima minimalno 10
mm, ovisno o podlozi) okomito na plou. U drugom
koraku se nazubljenom lopaticom ljepilo nanosi
vodoravno na podlogu za lijepljenje. Nakon toga
se izolacijska ploa dovoljno velikim pritiskom i
pomicanjem stavlja u ispravan poloaj.
26
Slika 18. Nanoenje zadnjeg reda ploa/lamela
7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa i lamela

7.8.1. Lijepljenje
Toplinsko-izolacijske ploe i lamele se postavljaju
odozdo prema gore tako da su meusobno tijesno
priljubljene i povezane uzdunom izmjeninom
vezom (vidi sliku 19).
Treba obratiti panju na to da su ploe i lamele
postavljene u ravninu i pritom, u pravilu, ne bi
smjele nastati fuge.
Zbog doputenih odstupanja u mjerama izolacijskog
materijala fuge irine od 4 mm moraju se ispuniti
istim izolacijskim materijalom. Pri irini fuga do
4 mm doputeno je fuge ispuniti odgovarajuom
PUR pjenom. Obvezno se treba pridravati uputa
proizvoaa sustava.
Kako bi se osigurala odgovarajua prionjivost izmeu
ploe i ljepila te ljepila i podloge, plou je prilikom
postavljanja potrebno pritisnuti na podlogu. Ljepilo
ni u kojem sluaju ne smije doprijeti u fuge.
Naelno se smiju postavljati samo cijele ploe.
Prikljuni komadi moraju biti iri od > 15 cm i ne
smiju se postavljati na uglovima objekta, ve samo
u sredini povrine. Na uglovima objekta smiju se
koristiti samo cijele i polovice ploa/lamela na
nain da se ploe/lamele na uglu meusobno
naizmjence preklapaju (vidi sliku 20).
Pri debljinama izolacije veima od 20 cm preporua
se preklope toplinsko-izolacijskih ploa/lamela
na uglovima meusobno uvrstiti odgovarajuim
montanim ljepilom. Kod izrade prikljunih komada
potrebno je paziti na pravokutnost reza. Za ovu
namjenu preporua se koristiti posebne rezae.
Ploe s jaim oteenjima (npr. sa slomljenim ili
utisnutim rubovima i kutovima) i poutjele EPSploe ne smiju se koristiti. Dijelovi ploa u uglovima
koji stre smiju se odrezati tek nakon odgovarajueg
stvrdnjavanja ljepila (u pravilu nakon dva do tri
dana). Fuge izolacijskih ploa i lamela ne smiju biti
u liniji s rubovima otvora (vidi sliku 21).
Slika 19.
1/2
Slika 20.
Slika 21.
27
Vertikalni i horizontalni spojevi izolacijskih ploa i lamela ne smiju se poklapati sa spojevima razliitih
materijala u podlozi, a preklop izolacijskih ploa/lamela na ovim mjestima mora biti vei od 10 cm.
Dilatacijske fuge u podlozi moraju se prenijeti i na sustav (za izvedbu vidjeti detalje br. 8 i 9).
Izboene dijelove fasade (npr. isturene rolo-kutije ili eone strane AB ploa) treba premostiti bez
spajanja izolacijskih ploa/lamela na tim mjestima.
Viak izolacijskog materijala treba izrezati iz stranje strane ploe/lamele, a pritom treba paziti da je
debljina ostatka ploe/lamele minimalno 3 cm, odnosno 1/3 osnovne debljine ploe/lamele.
Pri izolaciji bonih strana prozora i vrata (paleta), plou i lamelu treba odgovarajue prepustiti preko
ruba otvora kako bi se osiguralo da se paletni elementi mogu postaviti na paletu. Viak izolacije se
ree tek nakon stvrdnjavanja ljepila.
Pri izolaciji podgleda ploa donji rubovi ploa/lamela moraju biti toliko preputeni preko donjeg ruba
ploe da se osigura zbijenost s izolacijom podgleda. Viak izolacije se ree tek nakon odgovarajueg
stvrdnjavanja ljepila (vidi sliku 29. na stranici 36).
NAPOMENA: Uz ovdje opisano jednoslojno postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa/lamela, mogue je i
postavljanje u dva sloja. Kod takvog je postupka potrebna provjera graevinske fizike. Debljine izolacijskih
ploa i lamela moraju biti iste. Kod postupka s dva izolacijska sloja prvi se sloj lijepi u skladu s ovim
smjernicama. Drugi sloj izolacijskih ploa se lijepi punoplono na prvi sloj izolacijskih ploa uz izmjenino
preklapanje. Ako je potrebno dodatno mehaniko privrenje, privrsnice kod EPS ploa se postavljaju u
prvi sloj, a kod svih drugih izolacijskih materijala privrsnice moraju prolaziti kroz oba sloja izolacijskog
materijala (vidi odlomak 7.8.3, Mehaniko privrivanje, str. 28).
7.8.2. Izravnavanje neravnina
Pri postavljanju ploa, odnosno lamela uvijek nastaju neravnine na dodirima ploa/lamela uslijed
odstupanja u dimenzijama ploe/lamele i podloge te nesavrenosti izvedbe. Njih je potrebno izravnati
prije izrade armaturnog sloja. Slijede opisi postupaka izravnavanja s obzirom na posebnosti toplinskoizolacijskih materijala:
a) toplinsko-izolacijske fasadne ploe od ekspandiranog polistirena
Nastale neravnine potrebno je izbrusiti te otkloniti nastalu prainu. Pod utjecajem UV-zraka EPS ploe
povrinski poute, stoga se prije nanoenja armaturnog sloja nastali povrinski kemijski degradirani
sloj (poutjela povrina) mora u potpunosti odstraniti bruenjem, a povrinu nakon bruenja treba
pomesti.
b) toplinsko-izolacijske fasadne ploe/lamele od mineralne vune
Povrinu prije nanoenja armaturnog sloja po itavoj povrini treba prekriti mortom za armaturni sloj
kao slojem za izravnavanje te ostaviti suiti najmanje 24 sata.
Kod armaturnih slojeva debljih od 8 mm taj sloj istovremeno slui i za izravnavanje neravnina te nije
neophodno ravnine prethodno izravnati posebnim radnim postupkom.
7.8.3. Mehaniko privrivanje
Podloga mora biti tehniki korektno pripremljena tako da se osigura trajna veza izmeu ploe i podloge
ili samo lijepljenjem ili lijepljenjem uz dodatno mehaniko privrivanje.
Na obukanim podlogama i starogradnji obvezno je, uz lijepljenje ploa/lamela, sustav dodatno
mehaniki uvrstiti privrsnicama.
28
Kod sustava s povrinskom masom (izolacija + armaturni sloj + zavrno-dekorativna buka) veom
od 30 kg/m 2 i kod zgrada viih od 22 m potrebno je provesti detaljnu analizu optereenja i nosivosti
sustava.
Toplinsko-izolacijske fasadne ploe na osnovi ekspandiranog polistirena
Za ove ploe je potrebno dodatno mehaniko privrenje, osim kada se izvodi na sljedeim podlogama:
puna i uplja opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3
o bloni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije
i cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploa od drvenih strugotina u skladu s HRN EN 15498
porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlanom vrstoom okomito na povrinu od 150 kPa.
Toplinsko-izolacijske fasadne ploe na osnovi mineralne vune vlakna paralelna s ravninom ploe
Ove ploe uvijek zahtijevaju dodatno mehaniko privrenje.
Toplinsko-izolacijske fasadne lamele vlakna okomita na ravninu lamele
Za lamele je potrebno dodatno mehaniko privrenje, osim kada se izvodi na sljedeim podlogama:
puna i blok opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3
beton u skladu s HRN EN 206-1
obloni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije i
cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploa od drvenih strugotina WS i WSD prema HRN EN 15498
porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlanom vrstoom okomito na povrinu od 150 kPa.
Toplinsko-izolacijske ploe za podnoja od ekspandiranog polistirena (EPS-P) i ekstrudirane polistirenske
pjene (XPS)
Iznad razine terena potrebno je, uz lijepljenje, i dodatno mehaniko privrenje. Pritom u obzir treba
uzeti sljedee:
privrsnice nikad ne smiju prolaziti kroz hidroizolaciju graevine
kod primjene XPS-R ploa s hrapavom povrinom preporua se izvesti dodatno mehaniko privrenje
prije stvrdnjavanja ljepila (u svjeem stanju) privrsnicama s vijkom.
7.8.3.1. Izbor privrsnica
Pri odabiru privrsnica u obzir treba uzeti sljedee:
privrsnice moraju udovoljavati zahtjevima smjernice ETAG 014
privrsnice moraju odgovarati kategoriji optereenja za postojeu podlogu u skladu sa smjernicom
ETAG 014
Tablica 8. Kategorije podloga u skladu s ETAG 14
Kategorije podloga prema ETAG 014
A
Beton
Puna opeka
uplja opeka
Lagani beton
Porasti beton
ako podloga ne odgovara niti jednoj kategoriji prema ETAG 014, potrebno je izvesti ispitivanje nosivosti
privrsnice na gradilitu (pull-off test)
kod zidova od oblonog betona s cementno vezanim blokovima na osnovi drvenog iverja sidrenje
privrsnica je potrebno izvesti u betonskoj jezgri
29
kod odabira duljine privrsnice radi osiguranja otpornosti na upanje iz podloge u obzir se moraju
uzeti debljina eventualno postojee buke, sloja za izravnavanje te neravnost podloge
toplinsko-izolacijske ploe od ekspandiranog polistirena, ekstrudirane polistirenske pjene i kamene
vune zahtijevaju promjer rozete 60mm
toplinsko-izolacijske lamele od kamene vune (vlakna okomita na ravninu) zahtijevaju promjer rozete
140mm.
7.8.3.2. Buenje rupa
Kod buenja rupa u obzir treba uzeti sljedee:
s buenjem se smije poeti tek nakon to je ljepilo dovoljno stvrdnulo (u pravilu nakon tri dana)
za buenje treba koristiti svrdlo promjera navedenog na privrsnici
elektrinu udarnu builicu ili pneumatsku builicu treba koristiti samo kod betona ili pune opeke
kod uplje opeke i uplje blok opeke treba upotrijebiti builicu, odnosno alat predvien od proizvoaa
privrsnice
ploe od mineralne vune potrebno je probuiti nevibrirajuim postupkom
potrebna dubina buenja je: duljina privrsnice + 10 do 15 mm
kod buenja kroz armaturni sloj treba se pridravati uputa proizvoaa sustava
minimalni osni razmak izmeu privrsnica te od ugla zida mora biti 100 mm.
7.8.3.3. Broj privrsnica
Najznaajnije optereenje na ETICS sustav predstavlja djelovanje vjetra. Primarna funkcija privrsnice
je preuzeti vlano optereenje od vjetra koje djeluje okomito na povrinu sustava. U skladu s vaeom
hrvatskom normom HRN EN 1991-1-4: Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije-Dio 1-4: Opa djelovanja
- Djelovanja vjetra, ovo optereenje ovisi o geografskom poloaju, tj. o nazivnoj brzini vjetra (vidi sliku
22 na str. 31), visini graevine, kategoriji terena i nadmorskoj visini. Ovom normom se propisuje i irina
rubne zone ovisno o visini i tlocrtnoj dispoziciji objekta.
30
Slika 22: Podruja optereenja vjetrom i kategorije terena u skladu s HRN EN 1991-1-4
Kategorije terena:
1 - podruje uz otvoreno more i jezera ili ravan teren bez prepreka
2 - p ovrine s niskom vegetacijom, povremene prepreke kao to su drvee ili zgrade na razmacima 20 puta veim
od visine prepreke (poljoprivredno zemljite)
3 - p ovrine s uobiajenom vegetacijom ili zgradama ili preprekama na razmacima do 20 puta veim od visine
prepreke (industrijske zone i ume)
4 - p odruja s najmanje 15% povrine prekrivene zgradama srednje visine od najmanje 15 m (gradska podruja).
NAPOMENA: irina rubne zone A iznosi jednu petinu manje vrijednosti dvostruke visine (2h) ili susjedne
strane objekta (b), e=min (2h; b), gdje je b irina susjedne strane, irina rubne zone A=1/5*e.
Preporueni broj privrsnica po etvornom metru u danim tablicama dobiven je u skladu s HRN
EN 1991-1-4. Tablice vrijede za objekte visine do 22 m, omjera visine i manje strane objekta h/d2,
nadmorske visine do 500 mnm te nazivne brzine vjetra do vref,035 m/s (tj. vjetrovna podruja I do III na
slici 22, gdje su regije P1-P4 u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a P5-P10 priobalje sa zaleem i otoci).
Za sve ostale sluajeve obvezno je izraditi proraun broja privrsnica u skladu s vaeim hrvatskim
tehnikim propisima.
Kod prorauna broja privrsnica ne uzima se u obzir doprinos nosivosti ETICS sustava, odnosno smatra
se da cjelokupno optereenje vjetrom preuzimaju iskljuivo privrsnice.
Pri odabiru broja privrsnica u obzir se uzima ona tablica koja vrijedi za karakteristinu nosivost
privrsnice za postojeu podlogu. U sluaju drugih vrijednosti karakteristine nosivosti treba uzeti
nepovoljniji sluaj. Minimalni broj privrsnica je 6 kom/m 2, a maksimalni 12 kom/m2.
31
Tablica 9: Preporueni broj privrsnica po m2 za karakteristinu nosivost privrsnice od 1,5 kN.

KATEGORIJA TERENA
Zona /
nazivna
brzina
vjetra vref,0
Zona I
22 (m/s)
Zona II
30 (m/s)
Zona III
35 (m/s)
Regija
Zona
1
Otvoreno more ili jezera
2
Otvorena zemljita
3
Predgraa
4
Gradovi
Visina objekta (m)
P1-P4
P1-P4
P5-P10
P1-P4
P5-P10
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
11
22
11
22
11
22
11
22
6
6
8
6
10
8
8
6
12
10
6
6
8
6
12
10
8
8
12
10
6
6
8
8
*
12
10
8
*
12
6
6
6
6
8
6
6
6
8
6
6
6
6
6
8
8
8
6
10
8
6
6
8
6
12
10
8
6
12
10
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
8
6
8
6
8
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
* - Prekoraen maksimalno doputeni broj privrsnica po m2
KATEGORIJA TERENA
Zona /
nazivna
brzina
vjetra vref,0
Zona I
22 (m/s)
Zona II
30 (m/s)
Zona III
35 (m/s)
Regija
Zona
1
2
Otvorena zemljita
3
Predgraa
4
Gradovi
Visina objekta (m)
P1-P4
P1-P4
P5-P10
P1-P4
P5-P10
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
11
22
11
22
11
22
11
22
6
6
12
10
*
*
12
10
*
*
8
6
12
10
*
*
*
12
*
*
8
6
*
12
*
*
*
12
*
*
6
6
10
8
12
10
10
8
*
10
6
6
10
8
*
12
12
10
*
12
8
6
12
10
*
*
*
10
*
*
6
6
8
6
10
8
8
6
10
8
6
6
8
6
10
8
8
8
10
8
6
6
10
8
12
10
12
10
*
10
6
6
8
6
8
6
8
6
8
6
6
6
8
6
8
6
8
6
8
6
6
6
8
6
10
8
8
8
10
8
KATEGORIJA TERENA
Zona /
nazivna
brzina
vjetra vref,0
Zona I
22 (m/s)
Zona II
30 (m/s)
Zona III
35 (m/s)
Regija
Zona
1
3
Predgraa
4
Gradovi
Visina objekta (m)
P1-P4
P1-P4
P5-P10
P1-P4
P5-P10
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
Rubna
Unutarnja
11
22
11
22
11
22
11
22
10
8
*
*
*
*
*
*
*
*
10
8
*
*
*
*
*
*
*
*
12
10
*
*
*
*
*
*
*
*
8
6
*
12
*
*
*
12
*
*
10
8
*
12
*
*
*
*
*
*
10
8
*
*
*
*
*
*
*
*
6
6
10
8
*
10
12
10
*
12
8
6
12
10
*
10
12
10
*
12
8
8
*
12
*
*
*
*
*
*
6
6
10
8
12
10
12
10
12
10
6
6
10
8
12
10
12
10
12
10
6
6
12
10
*
10
12
10
*
12
32
2
Otvorena zemljita
7.8.3.4. Shema postavljanja

Obje sheme vrijede za toplinsko-izolacijske ploe od EPS-a i mineralne vune i privrivanje s 6 kom/
m2. Udaljenost privrsnica od ugla zida i od druge privrsnice mora biti 10 cm. Privrsnica uvijek
mora prolaziti kroz sloj ljepila.
T-shema se preporua kod sustava s EPS-om. Privrsnice se postavljaju u sredinu ploe i na mjestima
dodira vertikalne i horizontalne fuge (T-fuge). Vidi sliku 23.
Slika 23. T-shema postavljanja privrsnica
W-shema se preporua kod sustava s ploama mineralne vune. Ploa se privruje s tri privrsnice
koje se postavljaju prema slici 24. Razmak rozete od ruba ploe mora iznositi cca 5 cm.
>5
Slika 24. W-shema postavljanja privrsnica
>5
kod sustava s lamelama od mineralne vune privrsnice se postavljaju kao to je prikazano na slici 25,
pri emu se u svaki drugi red dodaje po jedna privrsnica u sredinu ploe.
Slika 25. Shema postavljanja privrsnica na lamelama mineralne vune
Ako se fasadni sustav s ploama za toplinsku izolaciju nanosi na podglede, privrsnice treba postaviti
u skladu s poglavljem 7.8.3. Mehaniko privrivanje, str. 28.
33
7.8.3.5. Postavljanje privrsnica

Pri postavljanju privrsnica u obzir se uzima sljedee:
privrsnice se smiju postaviti tek kad ljepilo otvrdne (u pravilu nakon tri dana, odnosno prema uputi
proizvoaa ljepila)
privrsnice treba postaviti tako da je gornja povrina rozete u istoj ravnini s povrinom ploe/lamele,
uz napomenu da ovo ne vrijedi kad je rozeta uputena u toplinsko-izolacijski materijal (privrsnica s
rondelom)
ovisno o vrsti privrsnice, igla je u obliku avla ili vijka
nakon postavljanja treba obvezno provjeriti jesu li privrsnice vrsto usidrene u podlogu
previe utisnute privrsnice i one koje nisu vrsto usidrene moraju se ukloniti i postaviti nove, a
nastale rupe treba ispuniti istim toplinsko-izolacijskim materijalom.
7.8.4. Postupci zatite
Sustave treba zatititi od izravnog utjecaja atmosferilija (UV-zraenja, kie, snijega itd.).
7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom

Armaturni sloj predstavlja najvaniji element sustava jer mu daje otpornost na vanjske utjecaje, stoga
ga je potrebno nanijeti posebno oprezno, uz strogo pridravanje pravila struke.
Izvoenje armaturnog sloja treba poeti najkasnije 14 dana od postavljanja toplinske izolacije.
Armaturni sloj se izvodi kao tankoslojni, srednjeslojni i debeloslojni (tablica 12, str. 37).
Kod sustava s toplinsko-izolacijskim ploama od mineralne vune izmeu nanoenja sloja za izravnavanje
i armaturnog sloja potrebno se pridravati odreenog vremena suenja propisanog od proizvoaa
sustava (vidi poglavlje 7.8.2. Izravnavanje neravnina, str. 28).
7.9.1. Mort za armaturni sloj
Ovisno o zahtjevima sustava i vrsti toplinske izolacije, postoje razliiti mortovi za armaturni sloj.
7.9.2. Mijeanje morta za armaturni sloj
Pri mijeanju morta za armaturni sloj valja se pridravati sljedeih uputa, ovisno o vrsti morta:
a) prakasti mort za armaturni sloj
zamijeati ih prema uputama proizvoaa
koristiti iskljuivo pitku vodu
ljeti ne upotrebljavati vodu koja se zagrijala u crijevu
d oputa se upotreba temperirane vode.
b) pastozni mort za armaturni sloj
prije uporabe promijeati
za dobivanje odgovarajue konzistencije smije im se dodati manja koliine pitke vode
potrebno je pridravati se uputa proizvoaa.
34
7.9.3. Dijagonalno armiranje

Na uglovima otvora prozora i vrata potrebno je izvesti dijagonalno armiranje. Ono se izvodi polaganjem
staklene mreice u svjei mort za armaturni sloj tono na uglove otvora pod kutem od 45 prije
punoplonog nanoenja mreice. Minimalna dimenzija armaturnih traka iznosi 20x40 cm.
Slika 26. Dijagonalno armiranje
7.9.4. Posebnosti na dijelovima fasade s poveanim mehanikim optereenjem

Ove dijelove fasade mogue je izvesti na dva naina:
a) ojaanom staklenom mreicom (pancer mreicom) - prije postavljanja kutnih zatitnih profila i
povrinske armature ugrauje se ojaana staklena mreica (210-350 gr/m2) u cca 2 mm debeli sloj
morta za armaturni sloj (bez preklapanja)
b) armaturnim slojem s dvostrukom, normom propisanom staklenom mreicom - prvi sloj mreice
se ugrauje u svjei mort bez preklapanja (tupi spoj), a nakon to prvi sloj morta dovoljno otvrdne, u
svjee naneseni drugi sloj morta umee se drugi sloj mreice tako da se preklop ne poklapa s tupim
spojem prvog sloja mreice.
7.9.5. Izvedba rubova i kutova
Pri postavljanja kutnih profila sa staklenom mreicom mort za armaturni sloj treba nanijeti u irini
veoj od irine profila s mreicom. Spoj povrinske armature izvodi se s preklopom od minimalno 10
cm (vidi sliku 27).
Napomena: Pri postavljanju treba paziti da mreica i kruti dio profila nisu naslonjeni na toplinsku
izolaciju, tj. da debljina morta izmeu izolacije i profila, odnosno mreice bude najmanje 1 mm. Kod
postavljanja profila mort za armiranje mora proi kroz rupe profila.
Slika 27. Izvedba ruba i kuta pomou kutnog profila
15 cm
10 cm
35
Formiranje kutova bez gotovih kutnih profila izvodi se tijekom povrinskog armiranja. Trake staklene mreice
se vode sa svake strane kuta u irini cca 20 cm i s minimalnim preklopom od 10 cm (vidi sliku 28).
> 10 cm
20 cm
Slika 28. Izvedba rubova i kutova bez kutnog profila
Formiranje okapnog ruba (horizontalni spoj povrine fasade i podgleda, gornji rubovi otvora) pravilno se
izvodi kako je prikazano na slici 29 (vertikalni presjek).
Slika 29. Izvedba okapnog ruba
Okapni prol
Unutarnji kutovi se mogu izvesti na dva naina:

na isti nain kao i izrada kutova pomou kutnih profila s integriranom mreicom
i dentino kao i izrada uglova bez profila s prijelazom mreice 20 cm i preklopom 10 cm; izvodi se
tijekom izrade armaturnog sloja.
7.9.6. Nanoenje morta za armaturni sloj i umetanje mreice
Na odgovarajue pripremljenu toplinsku izolaciju (vidi odlomak 7.8.2., Izravnavanje neravnina, str. 28)
nanosi se armaturni sloj, runo ili strojno, tako da njegova debljina odgovara vrijednostima u tablici
12 na str. 37.
Armaturni sloj se u pravilu izrauje u dva koraka.
U prvom koraku mort za armaturni sloj treba nanijeti na odgovarajue pripremljenu toplinsku izolaciju.
Preporua se ovaj sloj svjeeg morta proeljati zupastom gladilicom jer se na ovaj nain osigurava
odgovarajua debljina sloja i pozicioniranje mreice. Debljina morta i veliina zuba zupaste gladilice
moraju biti takvi da se osigura odgovarajua debljina armaturnog sloja te pozicija mreice u gornjoj
polovini, odnosno treini sloja, u skladu s tablicom 12.
U svjei mort se umee staklena mreica odozgo prema dolje laganim pritiskom gladilicom (u okomitom
36
ili vodoravnom smjeru) uz minimalni preklop od 10 cm. Treba paziti da se tijekom umetanja mreice ne
pojavljuju nabori.
Drugi sloj morta za armiranje potrebno je nanijeti najkasnije nakon 24 sata od umetanja mreice koja
mora biti prekrivena barem 1 mm mortom za armiranje. Na povrini armaturnog sloja ne smiju se
ocrtavati obrisi mreice. Ako je to ipak sluaj, potrebno je jo jednom nanijeti mort za armaturni sloj.
Tablica 12: Debljina armaturnog sloja i pozicija staklene mreice
Nazivna debljina
[mm]
Minimalna debljina
[mm]
Srednja debljina1)
[mm]
Poloaj mreice2)
Vrijedi za ETICS na osnovi
2,5
3,0
sredina
EPS
4,5
gornja treina
EPS3), MW
7,0
gornja treina
MW
1) srednja vrijednost reprezentativnog uzorka (minimalno 5 pojedinanih vrijednosti)

2) prekrivenost staklene mreice minimalno 1 mm, u podruju preklapanja 0,5 mm
3) ova debljina armaturnog sloja je potrebna u sluaju debeloslojne zavrno-dekorativne buke (vidi
odlomak 7.11., Zavrno-dekorativna buka na str. 38)
7.9.7. Izvedba armaturnog sloja u podruju podnoja
Armaturni sloj treba izvesti s komponentama koje pripadaju sustavu za predvienu namjenu. Debljina
sloja i poloaj mreice izvesti u skladu s tablicom 12, stranica 37.
7.10. Ukrasni elementi

Na ETICS sustavima moe se izvesti ukraavanje i ralanjivanje proelja. Slijed izvoenja pojedinih faza
ovisi o vrsti ukrasa i koritenim materijalima.
7.10.1. Elementi koji se lijepe
Armaturni sloj na koji e se postaviti ukrasni element izvodi se kao to je opisano u poglavlju 7.9.
Armaturni sloj sa staklenom mreicom, str. 34.
7.10.1.1. Predgotovljeni elementi
Ovi ukrasni elementi su ve presvueni zatitnim slojem i pripremljeni za zavrnu obradu. Nakon
suenja armaturnog sloja lijepe se potpuno pokrivno odgovarajuim ljepilom prema uputi proizvoaa
i zavrno obrauju.
Spoj armaturnog sloja i ukrasnog elementa prije zavrne obrade potrebno je obraditi trajno elastinim
brtvenim kitom.
7.10.1.2. Elementi pripremljeni na gradilitu
Ova vrsta dekorativnih elemenata se na povrinu fasade lijepi odgovarajuim ljepilom na dovoljno
stvrdnuti armaturni sloj. Ukoliko im povrina nije pripremljena za zavrnu obradu, na njih se mora
nanijeti armaturni sloj sa staklenom mreicom, s time da preklop mreice elementa na povrinu fasade
mora biti barem 10 cm.
37
7.10.2. Utori
Utore treba izvesti prije nanoenja armaturnog sloja unutar izolacijske ploe, a ne u njihovim
spojevima.
Dubina utora ne smije prelaziti 25% debljine izolacijskog materijala te iznositi vie od 25 mm. irina
utora ne smije biti manja od njihove dubine.
Preporua se oblikovati trapezne utore, ime se osigurava bolja odvodnja oborinskih voda, odnosno
smanjuje se zadravanje vlage unutar utora.
Armaturni sloj je potrebno nanijeti po cijeloj povrini utora, a mreicu utora preklopiti s povrinskom
armaturom najmanje 10 cm i zavrno obraditi zavrno-dekorativnom bukom.
NAPOMENA: Utori smanjuju toplinsku izolaciju zida i poveavaju naprezanja u armaturnom sloju.
7.11. Zavrno-dekorativna buka

Nakon propisanog vremena suenja armaturnog sloja i predpremaza (pri emu treba slijediti upute
proizvoaa) i u odgovarajuim vremenskim uvjetima (vidi poglavlje 3, Openite upute i napomene, str.
7) moe se zapoeti s nanoenjem zavrno-dekorativne buke.
Kod preuranjenog nanoenja zavrno-dekorativne buke postoji rizik nastanka mrlja, a u ekstremnim
primjerima i do pojave mjehura, odnosno pucanja.
Ovisno o izvedenom sustavu mogu se nanositi razliite vrste zavrno-dekorativne buke. Minimalna
debljina zavrno-dekorativne buke zrnaste strukture je 1,5 mm, a ljebaste strukture - 2 mm.
7.11.1. Osnovne upute za izvoenje
Za sve vrste zavrno-dekorativnih buka koliinu materijala potrebnu za cijeli objekt treba naruiti
odjednom.
Kako bi se izbjegli vidljivi spojevi na prijelazima izmeu pojedinih razina skele neophodno je osigurati
dovoljan broj radnika i na prijelazima izvoditi mokro na mokro. Time se smanjuje rizik neravnomjernosti
u boji i strukturi.
Prekidi rada na jednoj povrini nisu doputeni. Promjena uvjeta tijekom procesa vezivanja ili obrade
buke moe uzrokovati neujednaenost u nijansi.
Bitna funkcija zavrno-dekorativne buke je i zatita donjih slojeva od vremenskih utjecaja. to je
granulacija zavrne buke manja, to se tee ispunjava ova zadaa i stoga se treba strogo pridravati
minimalnih debljina slojeva.
Zavrno-dekorativne buke se mogu dodatno premazati odgovarajuim fasadnim bojama. Pritom treba
paziti na stupanj refleksije nijanse boje i pridravati se uputa proizvoaa o vremenu potrebnom za
suenje podloge.
Posebnosti vrsta zavrno-dekorativne buke su sljedee:
a) prakaste zavrno-dekorativne buke - koliinu materijala potrebnu za jednu plohu treba promijeati
u velikoj posudi kako bi se mjeavina homogenizirala i pritom se manje koliine svjee izmijeanog
materijala smiju dodavati u posudu, ali uz ponovno dodatno mijeanje;
b) pastozne zavrno-dekorativne buke - prije nanoenja sadraj kante treba homogenizirati
spororotirajuim mjeaem; u svrhu postizanja odgovarajue konzistencije materijal se smije razrijediti
dodavanjem uvijek iste koliine vode na svaku kantu.
Na nijansu i ukupni izgled povrine utjeu podloga, veliina povrine, struktura i granulacija te vrsta i
kut osvjetljenja.
38
7.11.2. Stupanj refleksije

Stupanj refleksije je numerika vrijednost koja oznaava koliinu reflektirane suneve svjetlosti. to
je vrijednost nia, nijansa je tamnija, a fasada se vie zagrijava. Time se znaajno poveavaju termika
naprezanja u armaturnom i zavrnom sloju te rizik pojave pukotina. Ovo je od posebnog znaenja
kod povezanih sustava za toplinsku izolaciju jer kod njih zbog sloja toplinske izolacije nema prijenosa
topline s gornjih slojeva na podlogu pa praktino sva termika naprezanja moraju preuzeti relativno
tanki armaturni i zavrno-dekorativni slojevi.
Kako bi se smanjio rizik stvaranja pukotina, stupanj refleksije (ovisno o vrsti veziva zavrno-dekorativne
buke) mora biti vei od:
25 za akrilatnu i silikonsku buku
30 za silikatnu buku
50 za plemenitu tankoslojnu mineralnu buku (1,5 do 4 mm).
Isto vrijedi i za vanjske fasadne boje na zavrno-dekorativnim bukama.
7.11.3. Nanoenje predpremaza
Vrsta predpremaza mora biti usklaena s vrstom zavrno-dekorativne buke, pri emu treba slijediti
upute proizvoaa. Ukoliko mort za armaturni sloj i zavrno-dekorativna buka imaju isto vezivo
(disperzijsko vezivo ili mineralnu mjeavinu vapna i cementa), predpremaz se eventualno moe
izostaviti.
7.11.4. Nanoenje zavrno-dekorativne buke
Zavrno-dekorativna buka se moe nanositi runo ili strojno, to ovisi o vrsti buke i uputama
proizvoaa. Povrinu je mogue strukturirati na razne naine. Ovisno o vrsti materijala i eljenoj
strukturi, struktura se moe postii odgovarajuim alatom i pritom treba slijediti upute proizvoaa.
7.11.5. Zavrno-dekorativna buka za podnoje
Nakon odgovarajueg suenja armaturnog sloja i predpremaza potrebno je nanijeti zavrno-dekorativnu
buku vee vodoodbojnosti. S obzirom na to da je ovo podruje jako optereeno vodom, ne preporuaju
se zavrno-dekorativne buke na osnovi mineralnog veziva. Meutim, ako se na podnoju ipak eli
koristiti takva vrsta zavrno-dekorativne buke, njenu povrinu obvezno treba dodatno hidrofobirati
primjerenim vodoodbojnim premazom.
U podruju fasade koja je u dodiru s tlom, odnosno u perimetarnom se podruju zavrno-dekorativna
buka mora zatititi odgovarajuom izolacijom (vidi odlomak 7.2.5.3, Izolacija u dodiru s tlom, str. 20).
7.11.6. Procjena gotove povrine sustava
Ravnost i pravokutnost povrina fasada se odreuje u skladu s normom HRN DIN 18202. Izmjerene
vrijednosti ravnosti povrina ne smiju biti vee od onih iz tablice 13.
Tablica 13: Ravnost gotovih povrina fasade u skladu s HRN DIN 18202
0,1
10
15
Doputene vrijednosti za gotove povrine zidova i podglede [mm]
10
20
25
39
Izmjerene vrijednosti za pravokutnost povrina trebaju odgovarati doputenim vrijednostima danim u

tablici 14:
Tablica 14: Doputena odstupanja pravokutnosti u skladu s HRN DIN 18202
0,5*
> 0,5 1
>1
3
>3
6
>6
15
> 15
30
> 30
Doputene vrijednosti za vertikalne, horizontalne

i nagnute povrine [mm]
12
16
20
30
* - d ozvoljene vrijednosti za razmak mjernih toaka do 1 m nisu regulirane normom HRN DIN 18202. Struna
literatura za razmak do 0,5 m preporuuje vrijednost 3 mm.
Zbog specifinosti graevine mogu se zahtijevati i stroe vrijednosti od normiranih, ali se one moraju
prethodno regulirati ugovorom i u pravilu rezultiraju viom cijenom izrade.
Ocjenjivanje nijanse i strukture gotove povrine provodi se s udaljenosti od nekoliko metara (u pravilu
2-4 m) od fasade, a ne iz neposredne blizine, okomito na povrinu fasade (ne iskosa). Neujednaenosti
ne smiju biti vidljive kod normalnog izvora svjetla (ne koso poloenog).
Slika 30: Procjena povrine zavrno-dekorativne buke
2m
0
Usporedba strukture i nijanse gotove fasade s unaprijed izvedenim manjim uzorkom moe se koristiti
samo uvjetno jer uvjeti tijekom izrade uzorka i fasade nisu isti, npr. razliiti vremenski uvjeti, izvoai,
podloga itd.
Zavrno-dekorativna buka ne smije imati pukotine ire od 0,2 mm. Vea koncentracija pukotina
doputenih irina takoer nije doputena.
40
7.12. Posebnosti kod veih debljina toplinsko-izolacijskih ploa i lamela i

sustav na sustav
Vee debljine izolacijskih ploa i lamela ( 20 cm) zahtijevaju i veu strunost u obradi i izvoenju ETICS
sustava.
U budunosti se opravdano oekuje primjena sve veih debljina izolacijskih ploa i lamela zbog stalnog
porasta trokova grijanja, smanjenja trokova koje uzrokuju ureaji za hlaenje i zbog ekolokih
razloga. Ovakve debljine izolacijskih ploa u pravilu se primjenjuju u izgradnji niskoenergetskih i
pasivnih kua.
7.12.1. Posebnosti kod obrade
ploe se mogu lijepiti dvoslojno ili jednoslojno
kod dvoslojne izvedbe prvi sloj se lijepi uobiajenom metodom rubno-tokasto, a drugi sloj ploa se
lijepi punoplono uz pomo nazubljene gladilice
privrsnice se postavljaju prema potrebi kod EPS-a u prvi sloj, a kod mineralne vune kroz oba sloja
kod dvoslojne izvedbe debljine slojeva izolacije moraju biti iste
o bvezno je izvriti proraun graevinske fizike kako bi se izbjegla pojava kondenzacije.
Slika 31: Dvoslojno postavljanje ploa
1. sloj
2. sloj
Kod izvedbe ETICS-a s veim debljinama ploa neophodno je koristiti pomoni pribor (profile) koji
omoguuju minimiziranje nastanka toplinskih mostova. Za korektnu izvedbu ETICS-a s veim debljinama
ploa preporua se da na gradilitu postoji profesionalni reza stiropora (ISOBoy).
Zbog velikih debljina ploa postoji osobiti rizik od nastanka otvorenih spojnica, stoga nakon zaljepljivanja
ploa povrinu treba paljivo pregledati i sve spojnice zatvoriti materijalom iste vrste. Na tritu se nudi cijeli
niz ovakvih profila, npr. profil za podnoje kao nadogradnja uobiajenom profilu, rondele za privrsnice u
svrhu postizanja homogene izolacije po cijeloj povrini, prikljuni profili za vrata i prozore itd.
Vie o izvedbi detalja u poglavlju 7.1., Spojevi, zavreci i prodori, str. 16.
41
8. OTPORNOST NA POAR
Pojam kojim se definira svojstvo ETICS sustava s obzirom na zahtjev za zatitu od poara je reakcija na poar.
Reakcija na poar je doprinos graevnog materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje
dolazi izlaganjem tog graevnog materijala odreenim ispitnim uvjetima. U pogledu reakcije na poar
graevni materijali se klasificiraju sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1.
Zahtjeve vezane uz reakcije na poar za ETICS sustave odreuje Pravilnik o otpornosti na poar i drugim
zahtjevima, koji graevine i graevinski proizvodi moraju zadovoljiti u sluaju poara (u procesu
donoenja) prema podskupinama zgrada koje su takoer definirane istim Pravilnikom.
8.1. Podskupine zgrada

Obuhvaaju slobodno stojee zgrade s najmanje tri strane dostupne za gaenje poara s terena,
odnosno prometne povrine, s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim
od 7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno
evakuacija ugroenih osoba, a koje sadre jedan stan ili jednu poslovnu jedinicu s ne vie od 400 m2
tlocrtne povrine i ne vie od 50 korisnika tog prostora.
Obuhvaaju zgrade s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od
7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno
evakuacija ugroenih osoba i s najvie tri stana, odnosno poslovne jedinice koje pojedinano nemaju
tlocrtnu povrinu veu od 400 m2 i ne vie od 100 korisnika. Ova podskupina obuhvaa i zgrade u nizu
s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 7 metara u odnosu na
kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba
s najvie tri stana ili poslovnim jedinicama koje pojedinano nemaju tlocrtnu povrinu veu od 400 m 2
i vie od 100 korisnika.
Obuhvaaju zgrade s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od
7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno
evakuacija ugroenih osoba koje nisu obuhvaene pod skupinom 1 ili 2.
Obuhvaaju slobodno stojee zgrade s ne vie od etiri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak
ljudi ne viim od 11 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca,
odnosno evakuacija ugroenih osoba, kao i samo jednom poslovnom jedinicom bez ogranienja
povrine ili vie stanova, odnosno vie poslovnih jedinica s pojedinanom povrinom ne veom od 400
m2 tlocrtne povrine te brojem korisnika ne veim od 300.
42

Obuhvaaju zgrade s nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 22 metra u odnosu na kotu vanjskog
terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba koje nisu u
podskupini ZPS 1,2,3 ili 4, kao i zgrade koje se sastoje uglavnom od podzemnih etaa.
8.1.6. Visoke zgrade
Obuhvaaju zgrade s nivoom prostora za boravak ljudi viim od 22 metra u odnosu na kotu vanjskog
terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba.
8.2. Zahtjevi
Tehnika regulativa u Republici Hrvatskoj ne propisuje zahtjeve za graevne materijale u pogledu
reakcije na poar ovisno o podskupini zgrade (za visoke zgrade je jo uvijek na snazi Pravilnik o
tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara; NN, 7/1984). Prema istom, obvezna je
primjena privrsnica s elinim trnom ili vijkom za sve vrste ETICS sustava za sve zgrade iznad visine
do 22 metra.
Tablica 15: Razredi graevnih proizvoda s obzirom na reakciju na poar u skladu s HRN EN 13501-1
Razred
Zahtjev u uvjetima poara
A1
Ne doprinosi poaru
A2
Ne doprinosi poaru
Jako ogranien doprinos gorenju
Ogranien doprinos poaru
Prihvatljiviji doprinos poaru
Prihvatljiv doprinos poaru
Nema zahtjeva za ponaanje u uvjetima poara
Tablica 16: Dodatni razredi graevnih proizvoda ovisno o doprinosu razvoja dima (skraenica s=engl. smoke) i padanju
kapljica (skraenica d=engl. droplets) u skladu s HRN EN 13501-1:
Razred
Zahtjev u uvjetima poara
s1
Nema razvoja dima
s2
Ogranien razvoj dima
s3
Neogranien razvoj dima
d0
Bez kapanja
d1
Ogranieno kapanje
d2
Jako kapanje
43
Tablica 17: Svojstva ETICS sustava hrvatskih proizvoaa s obzirom na reakciju na poar:
Vrsta ETICS-sustava i
zavrno-dekorativnog sloja
Razred ETICS-a
prema HRN EN 13501-1
ETICS-EPS s mineralnom
zavrno-dekorativnom bukom
B-s1, d0
ETICS-EPS s organskom
B-s1/s2, d0
ETICS-MW s mineralnom
A2-s1,d0
ETICS-MW s organskom
A2-s1/s2,d0
Navode se primjeri odabira ETICS sustava nekih europskih zemalja koje imaju regulirano ovo
podruje.
Austrija
Tablica 18: Zahtjevi za ETICS sustave u skladu s austrijskom normom NORM B 3806
Podskupine zgrada
Zahtjev za ETICS
prema HRN EN
13501-1
Podskupina
1
Podskupina
2
Podskupina
3
Podskupina
4
Podskupina
5
Visoke zgrade
Cd1
Cd1
A2-d1
Izvedba protupoarnih pregrada ovisi o vrsti i broju katova, poloaju prozora i propisima. Kada se
upotrebljavaju izolacijski materijali razreda C, D ili E za zgrade s vie od tri kata i debljinom izolacijskog
materijala koji je vei od 10 cm, treba izvesti protupoarni pojas ili pregradu. Poloaj protupoarnog
pojasa odreuje projektant (za izvedbu vidi stranice 34 i 35).
Kod balkona ili ploa od loa s prekidom toplinskih mostova treba predvidjeti protupoarne pojaseve
kako bi se izbjeglo irenje poara.
44
30 cm
20 cm
20 cm
30 cm
Slika 33: Protupoarni pojas u visini serklaa
50 cm
Slika 32: Protupoarna pregrada u visini natprozornika
eka
Slika 34: Raspodjela negorivih materijala za nove zgrade visine do 30 m
Toplinska izolacija negorivi materijali reakcije

na poar razreda A1 ili A2.
12 m
Slika 35: Raspodjela negorivih materijala za nove zgrade visine iznad 30 m
Toplinska izolacija negorivi materijali reakcije

na poar razreda A1 ili A2
po cijeloj visini zgrade.
45
Slika 36: Raspodjela negorivih materijala kod rekonstrukcije postojeih zgrada
ETICS sustav s izolacijom

reakcije na poar klase A1
ili A2
meukatna konstrukcija
22.5 m
U sluaju jednog evakuacijskog
puta iz poarnog sektora
(jedan izlaz s jedne strane)
12 m
$"
46
9. ODRAVANJE I POPRAVCI
9.1. Openito
ETICS sustavi izloeni su razliitim optereenjima:
vlastitom masom sustava
o ptereenjem vjetrom
promjenama temperature i vlage
mehanikim udarima
naprezanjima nosive konstrukcije.
ETICS sustavi podloni su starenju i promjenama, no ukoliko je izvedba sustava odraena u skladu
s pravilima struke, promjene koje se dogaaju dugi niz godina ostaju uglavnom estetske prirode bez
naruavanja funkcionalnosti. Promjene koje nastaju na zavrnom sloju ETICS-a umnogome ovise i o
konstrukciji objekta, klimatskom podruju i lokaciji objekta te izvedbi detalja. Povremeno periodiko
prebojavanje se podrazumijeva i smatra redovnim odravanjem fasade. Ukoliko je izvedba bila tehniki
korektna, bez naruavanja funkcionalnosti i potrebe za ozbiljnijim zahvatima u smislu renoviranja,
trajnost sustava je dvadeset pet godina.
9.2. Odravanje
Prebojavanje ima estetsku i zatitnu funkciju kojom se poboljava vodoodbojnost zavrnog sloja.
U tu svrhu mogue je izvesti sljedee:
a) hidrofobiranje proelja bezbojnom impregnacijom
U tu svrhu koriste se bezbojne silikonske impregnacije koje se nanose na suha proelja, i to obilno,
do zasienja. Impregnirane povrine u periodu suenja potrebno je zatititi od utjecaja kie kako se
impregnacija ne bi isprala.
b) prebojavanje proelja
U svrhu odravanja ETICS sustava prebojavanje proelja izvodi se svakih nekoliko godina (u pravilu 5-10),
ovisno o izloenosti fasade vanjskim utjecajima. Prije svakog prebojavanja proelje je potrebno oprati
te na osuenu i istu povrinu, prema potrebi i u skladu s uputama proizvoaa, nanijeti odgovarajui
predpremaz. Preporua se koristiti boju koja sadri dodatak protiv pojave mikroorganizama (biocidno
sredstvo).
9.3. Pojava algi i gljivica

Kod ETICS sustava u nepovoljnim uvjetima je mogua pojava algi i gljivica. Alge se oituju kao zelene,
plave ili crvene mrlje, a gljivice kao crne ili sive mrlje. Vano je znati da je obrast na proeljima iskljuivo
estetski nedostatak, a nikako funkcionalan.
9.3.1. Uzroci
Osnovni preduvjet za pojavu algi i gljivica je vlaga (oborine ili kondenzat).
Osim vlage, na pojavu utjeu i ostali imbenici:
47
a) lokacija objekta: blizina drvea i grmlja, blizina vode (rijeke, potoci, jezera), ruralna podruja,
geografska pozicija (podruja s uestalim kiama i maglama, niskim temperaturama, nadmorska
visina), orijentacija objekta;
b) konstrukcijski detalji: loe izvedeno podnoje, premale strehe, kondenzacija na fasadama (prozorske
palete, rolo kutije), loe izvedeni detalji, npr. prozorske klupice, vijenci i sl., loe izvedena odvodnja,
hidroizolacija, nedovoljne mjere zatite;
c) o sobitosti zavrnog sloja: vodoupojnost, paropropusnost, karakteristike povrine (glatkoa, struktura),
niska pH-vrijednost, osjetljivost na prljanje, niska akumulacija topline (tanki slojevi - pothlaivanje
nou), dodaci (biocidi), nijansa zavrnog sloja;
d) klimatski uvjeti: nii sadraj SO2, tj. manje kiselih kia, vei sadraj duikovih oksida, manja potronja
pesticida, jae UV-zraenje, poveanje vlage u zraku, globalno zatopljenje, pogodan klimatski period.
NAPOMENA: Pojava algi i gljivica ne moe se sprijeiti, ona se samo moe smanjiti i odgoditi.
9.3.2. Smanjivanje rizika

Rizik pojave mikroorganizama mogue je umanjiti izborom lokacije, primjenom odreenih
konstrukcijskih detalja, optimiranjem fizikalnih parametara, odabirom zavrno-dekorativnog sloja i
graevno-tehnolokim mjerama.
9.4. Pukotine
Prilikom pojave pukotina na ETICS sustavima struna osoba mora utvrditi toan uzrok nastanka
pukotine. Pritom u obzir treba uzeti irinu, izgled i vrijeme nastanka pukotina.
Uzroci nastanka pukotina u ETICS-u su u nepravilnoj izvedbi ili su uvjetovani vanjskim mehanikim i
higrotermikim utjecajima.
Najee pogreke koje se javljaju kod izvedbe ETICS-a i koje dovode do pojave pukotina su:
nepravilno lijepljenje ploa, osobito EPS ploa (npr. samo tokasto lijepljenje, premala kontaktna
povrina, predebeli sloj ljepila)
preiroke fuge izmeu ploa
kriva izvedba armaturnog sloja bez ili uz nedovoljno preklapanje staklene mreice
i zostanak dijagonalnog armiranja
premala debljina armaturnog sloja
nepropisni poloaj staklene mreice unutar armaturnog sloja
staklena mreica koja ne odgovara zahtjevima kvalitete
nedovoljno suenje armaturnog sloja
m ijeanje komponenti ETICS sustava razliitih proizvoaa.
Funkcionalnost sustava moe biti ugroena nastalim pukotinama. O procjeni uzroka nastanka pukotina,
njihovoj irini i dubini ovisi nain sanacije.
Ovisno o irini pukotine, sanacija se izvodi na vie naina:
a) irina pukotina do 0,3 mm - potrebno je sanirati prebojavanjem posebnim premazima predvienim
za tu namjenu;
b) irina pukotina iznad 0,3 mm - uz uvjet da je sustav stabilan, potrebna je:
i zvedba novog zavrno-dekorativnog sloja
i zvedba novog armaturnog i zavrno-dekorativnog sloja.
U sluajevima grubog krenja pravila izvoenja sanacija moe podrazumijevati i izvedbu novog ETICS
sustava na postojei, uz obveznu primjenu posebnih privrsnica (npr. na ploama koje su lijepljene
48
samo tokasto temperaturne oscilacije uzrokuju prevelika naprezanja koja novi armaturni sloj ne moe
premostiti).
Ukoliko prilikom izvedbe ETICS-a nije izvedeno dijagonalno armiranje, potrebno je kutove dijagonalno
armirati te cijelu povrinu izravnati mortom za armaturni sloj. Samo djelomino popravljanje uzrokovalo
bi vidljive nepravilnosti, kao i razlike u nijansi zavrnog sloja.
NAPOMENA: Oteenja i pukotine mogu nastati kombinacijom vie uzroka. U svim sluajevima
oteenja prijedlog sanacije treba zatraiti od strune osobe.
9.4.1. Primjeri
9.4.1.1. Otvorene fuge kod nalijepljenih ploa
Ploe kod lijepljenja moraju biti meusobno tijesno priljubljene. Kod ploa s profiliranim utorom (falc)
osobito postoji mogunost pogreke jer otvorena fuga nije vidljiva bez pomnog pregleda. Preiroka
fuga omoguava ulazak morta za lijepljenje, to ima za posljedicu nastanak hladnog mosta, visoki rizik
pojave pukotina i ocrtavanje ploa na zavrno-dekorativnoj buci. Saniranje ovakve greke se izvodi
postavljanjem novog sustava na postojei.
9.4.1.2. Nepravilno lijepljenje ploa
esto se dogaa da se ploe lijepe sa samo 4-6 toaka morta za lijepljenje i bez rubnog sloja ljepila.
Na ovaj se nain ne ostvaruje minimalno potrebna kontaktna povrina ljepila i podloge. Zbog ovakvog
naina lijepljenja nastaje visoki rizik pojave pukotina. U tom sluaju potrebno je naknadno injektiranje
odgovarajuom PUR pjenom uz obvezno dodatno mehaniko uvrivanje privrsnicama. Alternativni
nain sanacije jest uklanjanje sustava.
9.4.1.3. Nedostatna debljina armaturnog sloja i/ili nepravilno pozicionirana mreica
U ovakvim sluajevima uslijed higrotermikih naprezanja dolazi do pojave pukotina, kao i slabljenja
otpornosti sustava na mehanika optereenja. Sanaciju treba izvesti nanoenjem novog armaturnog
sloja. Kod ekstremnih sluajeva (npr. kad je staklena mreica pozicionirana uz samu plou) znaajno
se smanjuje prionjivost armaturnog sloja na izolacijsku plou i ovdje je potrebno odstraniti postojei
armaturni sloj i nanijeti novi.
9.4.1.4. Nedostatan preklop staklene mreica
Nedostatan preklop mreica (< 10 cm) moe biti uzrok pojave pukotina. Saniranje se izvodi izradom
novog armaturnog sloja.
9.4.1.5. Razlika u debljini armaturnog sloja na spojevima izolacijskih ploa
Ukoliko nastale neravnine na spojevima ploa nisu izravnate prije izrade armaturnog sloja (vidi odlomak
7.8.2. Izravnavanje neravnina, str. 28), pojavljuje se veliki rizik pojave pukotina uzrokovanih razlikom u
debljini armaturnog sloja (zuba).
Ovisno o stupnju oteenja saniranje se izvodi ili nanoenjem novog armaturnog sloja ili postavljanjem
novog sustava na postojei.
9.4.1.6. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom izvedbe
Kvaliteta izvedbe sustava bitno ovisi i o vremenskim uvjetima tijekom rada. Preniske ili previsoke
49
temperature, visoka relativna vlanost zraka, izravna izloenost jakim sunevim zrakama i/ili vjetru mogu
bitno naruiti kvalitetu ugraenih materijala i imaju snaan utjecaj na funkcionalnost cijelog sustava.
Ukoliko se radovi izvode u nepovoljnim vremenskim uvjetima, na sustavu se mogu pojaviti pukotine. S
obzirom na sloenost problema, procjenu uzroka i nain sanacije treba utvrditi struna osoba.
9.5. Ostalo
Na povrinama ETICS sustava esta je pojava nakupljanje pauka, insekata i slinih pojava koje
predstavljaju zaprljanje. Ovakve nakupine ne predstavljaju tetu niti naruavaju funkcionalnost samog
sustava, no u estetskom smislu nisu prihvatljive. Redovito ienje i pranje istom vodom odravat e
povrinu istom. Takoer, u praksi je poznato da i ptice (npr. djetli) mogu otetiti ETICS sustav. Kod
ovakvih osobitih sluajeva potrebno je zatraiti savjet strunjaka.
50
10. PRILOZI
10.1. Shema privrsnica 6 kom/m2
T-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
W-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
Lamele dimenzija:
120x120 cm
51

T-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
W-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
Lamele dimenzija:
120x120 cm
52

T-shema, verzija 1
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
T-shema, verzija 2
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
W-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
Lamele dimenzija:
120x120 cm
53

T-shema, verzija 1
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
T-shema, verzija 2
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
W-shema
Ploe dimenzija:
50x100 cm, 80x62,5 cm
Lamele dimenzija:
120x120 cm
54
Autori:
Kreimir Stunja, dipl. ing. gra.
Davorka Vilenica, dipl. ing. kem. tehn.
Ljerka Srzi, dipl. ing. kem. tehn.
Ivica Prskalo, dipl. ing. gra.
Lorens Gobo, ing. gra.
Jasna imunec, dipl. ing. arh.
Silvio Novak, dipl. ing. gra.
Goran inko, ing. gra.
Miro Matanovi
Tomislav Preglej
udruge
lanice
Baumit graevinski materijali

Bifix
Chromos boje i lakovi
Ejot spojna tehnika
I.T.V.
Kelteks
Knauf Insulation
Lasselsberger Knauf
Okipor
Plastform
Rockwool Adriatic
Rfix
Samoborka

ETICS Smjernice HUPFAS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ETICS Smjernice HUPFAS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Smjernice

7.8.3.4. Shema postavljanja

Smjernice za izradu ETICS sustava

Smjernice za izradu ETICS sustava

Vie o podlozi vidi u poglavlju 6. Podloga, str. 12

4.1. Ljepilo i dodatno uvrivanje

Smjernice za izradu ETICS sustava

4.2. Toplinsko-izolacijski materijali

4.3. Armaturni sloj

4.4. Zavrno-dekorativni sloj

5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE

5.1. Bitni zahtjevi za graevinu

Smjernice za izradu ETICS sustava

4. Sigurnost pri koritenju

5.2. Dokazivanje uporabljivosti ETICS sustava

6.2. Starogradnja i/ili postojee obukane podloge

6.3. Drvene podloge i lagane graevinske ploe

6.4. Ostale podloge

6.5. Provjera i procjena podloge

Smjernice za izradu ETICS sustava

Dozvoljene vrijednosti za nezavrene zidove i donje strane ploa

provjera prionjivosti na obojenim podlogama: staklenu mreicu dimenzija minimalno 30 x 30 cm

6.6. Priprema podloge

Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti

Ostaci i neravnine od morta

Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati

Suho oetkati i otpraiti

Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja)

Oprati vodenim mlazom

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke

maksimalno 200 bara

i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

6.6.2. Postupci na betonu

Zidovi konstruirani od:

Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti

Ostaci oplatnog ulja i druga

Oprati vodenim mlazom

Suho oetkati i otpraiti

Oprati vodenim mlazom

Ostaci i neravnine od morta

Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati

Trusno, nenosivo, vlaga 1)

Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja)

Loa veza izmeu plata i

Stvoriti stabilnu podlogu kroz povezivanje i/ili sidrenjem prije nanoenja

Otvorene pukotine na platu

Ispuniti pukotinu cementnim mortom, fuge ispunjene montanom pjenom

i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke

6.6.3. Postupci na mineralnim bojama i bukama

Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti

Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

Otpraiti, ostrugati, oprati vodenim mlazom 2) iste vode, osuiti

Uvijek mehaniki odstraniti

Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti

Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

Ukloniti, zamijeniti, poravnati

Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku

Suho oetkati i otpraiti

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke

Smjernice za izradu ETICS sustava

6.6.4. Postupci na organskim bojama i bukama

5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE

provjera prionjivosti na obojenim podlogama: staklenu mreicu dimenzija minimalno 30 x 30 cm