Marija Kneevi, dr

SEOSKI TURIZAM KAO PROSTOR ZA ZAPOLJAVANJE SIROMANIH

ABSTRACT: Bosna i Hercegovina ( i Republika Srpska) su male tranzicijske zemlje u regionu, te ih u
razvoju prate svi problemi ostalih zemalja, to olakava njihovu prepoznatljivost i skrauje izrade strategija
razvoja. Globalizacija i tranzicija su procesi koje je nuno uzeti u obzir pri kreiranju puteva daljeg
drutvenog razvoja. Samo jedan od njih je razvoj seoskog (ruralnog turizma), koji otvara iroke prostore
zapoljavanja nezaposlenih, mladih i siromanih kategorija stanovnitva.
Seoski turizam je, sigurno, jedna od najsvjetlijih taaka budunosti ovih prostora, jer oni posjeduju
konkurentske prednosti za turizam tog tipa, bar iz tri razloga:
- Interesovanja i elje savremenog turiste, koji postepeno naputa masovni turizam koji ga je
fascinirao u 20. vijeku i okree se seoskom turizmu;
-Posjedovanje sirovog turistikog proizvoda - netaknute prirode, kojeg savremeni turisti trae;
- Posjedovanje zdrave (relativno!) ivotne sredine, pogodne za razvoj agroturizma, a zdravlje je postao
vrlo bitan faktor pri opredjeljenju turista za odreenu destinaciju.
Po pravilu u selu i ive i rade siromanije kategorije stanovnitva, bilo da su u sloju radnika ili poslodavaca,
jer je priroda tog posla takva da ne privlai bogatije kategorije stanovnitva. Nain obrade zemlje,
infrastruktura, mehanizacija, ambijent i pristup izvorima zabave i dokolice su takvi da ne pogoduju ni
gradskoj populaciji ni populaciji koja ima jau materijalnu zaleinu. I nepravedno, kao ostatak
prethodnog sistema, imamo ideologiju negativnog odnosa prema ovom mjestu ivljenja i rada, to i nije
udo kada smo pola decenije ivjeli po sistemu bijega sa sela.
KLJUNE RIJEI: siromatvo, globalizacija, tranzicija, ruralni turizam, agroturizam, klasteri.
SUMMARY:Bosnia and Herzegovina (and the Republic of Srpska) are small transitional countries in the
region and their development is followed by all problems of other similar countries, alleviates which makes
their recognizability easier and shortens the time for preparation of development strategies. Globalization
and tranzition are the processes which must be taken into consideration in creation of paths for further
social development. Only one of them is development of rural tourism which opens wide spaces for
employment of the unemployed, young, and poor categories of population.
Rural tourism is, certainly, one of the most brightest points of future of these regions, because they possess
competitive advantages for tourism of that type out of the 3 reasons:
- Interests and wishes of a modern tourist, who gradually abandons mass tourism which fascinated
him in the 20th century and turns to rural tourism;
- Possession of raw tourist product intact nature, demanded by modern tourists
- Possession of healthy (relatively) environment, favourable for development of agrotourism, and
health became very important factor in tourist selection of a specific destination
As a rule, village is the place where poorer categories of population live and work, whether as workers or
employers, because the nature of that business is such that it is not attractive to richer categories of
population. Manner of cultivation of the land, infrastructure, mechanization, environment and access to the
entertainment sources are such that there are not interesting to the city population or richer population. And
unjustly, as a remainding part of the previous system, we have ideology of negative relation toward this
place of living and work which is not strange when we have lived for a half of the century according to the
system escape from the village.
KEY WORDS: poverty, globalization, tranzition, rural tourism, agrotourism, clusters.

1. GLOBALIZACIJA, TRANZICIJA, SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I

DRUTVENA KRIZA U BIH
Globalizacija je najee pominjani proces u naunim krugovima, jer je zahvatila sve
oblike egzistencije ovjeka. Potekla je iz potrebe za meunarodnim otvaranjem
poslovanja u svim fazama kreiranja nove vrijednosti i prodaje, a dovela je do dva
suprostavljena toka razvoja globalnog ambijenta poslovanja: zaotrene meunarodne
konkuretnske borbe i suparnitva, te ujedinjavanja krupnih multinacionalnih kompanija
koje dominiraju svjetskom privrednom i drutvenom scenom.
Osnovne globalne promjene u vremenu u kojem ivimo, koristimo njihove prednosti ili
trpimo zbog njihovih slabosti 1, su :
- Teritorijalna distrubucija socijalnih obiljeja opte globalizacije. Ambijent
ivota i rada se dijeli na: kopno, vodu i vazduh, pa ak i druge planete. Pojavni oblik
organizacije ivota ostaju drave, ali drave koje nisu vie autohtone, nemaju
samostalnost koja je karakterisala drave prolosti. One se sve vie moraju pokoravati
meunarodnim pravilima ponaanja, pravilima koja uspostavlja meunarodno trite,
svjetska podjela rada i svjetska politika;
- Svjetska ekonomija kao osnovno podruje globalizacije. Osnovna karakteristika
svjetskih kretanja, danas, je u geografskom pomjeranju u pogledu traenja organskih i
neorganskih resursa, naroito na oblasti mora, okeana, vazduha, a bie jo vanijih
kretanja, uzrokovanih traganjem za izvorima: nafte, hrane i pitke vode, gdje se
pripremaju osvajanja drugih planeta;
- Ekoloki aspekt. ovjek je toliko ovladao prirodom, voen pukim interesom i
trkom za veim profitom, da je doveo u pitanje ambijent u kome treba da opstane. Zatita
prirodnih resursa od neracionalnog i neadekvatnog koritenja postaje zadatak broj jedan,
ba sa turistikog aspekta, jer, danas, turisti, bjeei iz urbanizovanih sredina, preferiraju
destinacije netaknute prirode, u emu vidimo strateku prednost i strateki znaaj nae
zemlje i naeg regiona;
- Tehniko-tehnoloka i informaciona revolucija. Dvadeseti vijek, s pravom zovu
vijek tehnike, dok 21. vijek zovu vijek nauke. Stoga je nemogue i zamisliti gdje e
nas u vremenu pred nama, odvesti eksplozija elektronskih, tehnikih, naunih i svih
ostalih dostignua i informacionih tehnologija, ako nauka ne povue neki radikalan potez.
- Tranzicioni procesi u zemljama biveg socijalistikog bloka.Ovi procesi su
doveli do novog oblika drutvenog raslojavanja, do pojave nove finansijske i materijalne
oligarhije, do propadanja srednjeg sloja i polarizacije druvenih sistema koji vode
katastrofalnoj dihotomiji: sve vei procenat kapitala je u sve manje ruku. Ovo je proces
koji izbacuje na povrinu drutva siromatvo svih socijalnih slojeve (osim te oligarhije!),
koji determiniu dalje drutvene procese i promjene i sa kojima se teko bore vladajue
strukture, voene jedinim ciljem: da odre svoje pozicije;
- Nedostatak adekvatnog pristupa i prouavanja ovih drutvenih promjena.
Prethodni sistem je zanemario vanost nauka koje se bave drutvenim promjenama,

Asen. T. Videnov, S., 2007., Sociologija u biznisu, Beogradska poslovna kola, Beograd, odjeljak:
Globalizacija svijeta u sociolokoj imaginaciji i aplikacijama, strana 163-211.

drutvenim razvojem, procesima i strukturama, meu kojima je na prvom mjestu

sociologija i njene discipline;
- kidanje barijera koje su razdvajale pojedine drave. Dananji biznisi i poslovne
aktivnosti ne obraajui panju na granice. Kidanje podjele na domae i inostrano, je
proces koji je doveo do sasvim drugaije pozicije pojedinih preduzea na tritu. Trite
je postalo svjetsko u svakom pogledu i za sve vrste djelatnosti, a posebno u oblasti
turizma, jer je on sam po sebi djelatnost usmjerena na inostranstvo. Dakle, osnovna
promjena je u postajanju svjetskim, u uoptenosti i globalnosti u poslovanju, nastupu
na tritu i unutranjoj organizaciji. Ova internacionalizacija u poslovanju je dovela do
internacionalizacije u strukturi i organizaciji poslovanja turistikih preduzea, koja su se
sve vie formirala kao sistemi, lanci, poznati po itavom svijetu : Holiday in, Genex,
Plaza, Intercontinental i sl.2 Da bi turistika preduzea odgovorila ovoj tendenciji, bilo
je nuno prilagoavanje postojeih aktivnosti ovim promjenama, kao i proirivanje
asortimana usluga i ponude, te poboljanje tehnologije poslovanja i kvaliteta usluga.
Kako su se pojedine regije prilagoavale savremenim kretanjima pokazuje slijedea
tabela.
Tabela 1.1. Tok prostorne raspodjele meunarodnog turistikog prometa3
% uea u turistikim dolascima

Region
Svijet (ukupno)
Evropa

1990. 1995.
100
100
61,8 58,6

2000.
100
57,8

2005.
100
52,6

Razlika
1990/2005.
- 9,2

Amerika

20,3

19,5

18,6

15,8

- 4,5

Istona Azija i Pacifik

11,9

14,5

15,7

16,3

+ 4,4

Afrika

3,3

3,6

3,9

3,7

+ 0,4

Australija i ostatak
Svijeta

0,2

3,8

6,9

11,5

+11,3

Tabela pokazuje nekoliko detalja, bitnih za na kontekst:

- Evropa i Amerika su imale prioritet u turistikoj potranji do kraja devedesetih,
ali se, oigledno nisu prilagodile novim turistikim kretanjima, pa su ih preuzele
Istona Azija i Australija;
- dizajneri menadment procesa Evrope oigledno zaostaju u razvoju
menadmenta;
2

Takvu orjetaciju i potrebu stvaranja sistema potvruje podatak da je od 1950. godine, do kraja 20. vijeka
(dakle za 50 godina!) broj meunarodnih putovanja porastao za 20 puta, dok se prihod od inostranog
turizma poveao za oko 140 puta. (Izvjetaj meunarodne turistike organizacije)
3
Preuzeto iz knjige: Mari, R. 2007., Menadment turizma i ugostiteljstva, Beogradska poslovna kola,
Visoka kola poslovnih studija, Beograd, str. 81.

- evropski menaderi trebaju prouavati ta je to novo u menadmentu Australije

(+11,3) ili Istone Azije (+ 4,4) ali i zato je Evropa (-9,2) i tako usmjeriti svoj
menadment koji se bavi razvojem turizma budunosti!.
Stanje razvijenosti, privrede i socijalna slika RS i BiH je vidljiva iz podatka da je
u 2008. godini vanjskotrgovniski deficit iznosio 8,843 milijarde KM, ili da je uvoz
pokriven izvozom iznosio tek 43,5%, ili da je u 2008. godini uvezeno roba u vrijednosti
1.230 miliona, a izvezeno 538 milion KM robe.4 Godinu, 2008. BiH je zavrsila sa oko
710.000 zaposlenih, dok je broj nezaposlenih bio skoro pola miliona. Prosjena neto
isplaena plata je bila oko 800 KM, dok je bruto plata iznosila oko 1.200 KM. Podaci
govore da se oko 700 hiljada graana BiH nalaze ispod linije siromatva, odnosno da
toliko ljudi nema dovoljno prihoda koji bi omoguio zadovoljavanje minimalnih ivotnih
potreba. U BIH oko 400 hiljada ljudi prima neki vid socijalne zatite kroz dravni,
entiteski ili kantonalni vid vladinih programa socijalne zatite, ali isto toliko ljudi ne
prima nikakvu socijalnu pomo, a nalaze se ispod linije siromatva. Nekoliko nevladinih
organizacija radi na implementaciji Programa socijalne zatite iz 2005. godine,
raspodjeljujui dobijena srestva na nekoliko frontova: poboljanje sistema socijalne
zatite, pomo mladim branim parovima s malom djecom, pomo osobama preko 65
godina,ujednaavanje visina socijalne zatite na nivou BiH.5
I istraivanje ivjeti u BiH je dalo mnogo rezultata koji trebaju biti osnova za
dalje kreiranje socijalne politike. To istraivanje je aktualizovalo problematiku i uticalo
na pravljenje izvjesnih pomaka u oblastima: reforma socijalnog sektora, reforma
penzionog sistema, fiskalnog i bankovnog sistema. Ali nije mnogo uinjeno na planu
otvaranja novih radnih mjesta i podruja zapoljavanja postojeih kategorija siromanih,
kao ni novih koje svake godine stasaju. Dakle, 20% stanovnika BiH spada u kategoriju
siromanih. S obzirom na probleme: globalizacije, tranzicije i prisutne ekonomske
svjetske krize, moe se oekivati, da e se ve teka situacija siromanih, jo pogorati.
Siromatvo se poveava u porodicama sa vie djece, djeca padaju u siromatvo i to se
prenosi na nove generacije, a upravo to moe imati dalekosene posljedice. Taj proces
moraju sociolozi i ostali koji se bave drutvenim kretanjima, drutvenim promjenama i
posljedicama istih, sveobuhvatno sagledati i raditi na generalnoj strategiji sprijeavanja
tog procesa ili rijeenja problema, kako on nebi izazvao drutveno-patoloke procese.
Dakle, nuno je imati ili praviti generalnu strategiju prevazilaenja poveanja
siromatva i traiti nova podruja zapoljavanja i obrazovanja, posebno mladih..
2. SEOSKI TURIZAM KAO PERSPEKTIVA
Turizam je u svim dravama svijeta vaan sektor podizanja kvaliteta ivota, sektor
proizvodnje i zaposlenosti, sektor uravnoteavanja platnog bilansa. Turizam je sektor
razvoja regionalnih podruja na kojima se nalaze vane turistike destinacije, naroito
atraktivne, to je sektor razvoja malih porodinih preduzea, podruje valorizacije
4
5

Agencija za statisktiku, 24.06.2009. htt://www.dep.gov . ba/content/view/331/90/

htt://www.dw-world.de/dw/article/0,,2505386,00.html

prirodnih i kuturnih resursa, odnosno ukupno: vrlo vaan strateki pravac razvoja svake
zemlje. Ovo je sektor u koga treba ulagati i koji je u BiH i RS sektor budunosti.
Analiza privrednih potencijala RS i BiH govori da je seoski turizam potencijal koji je
vrlo irokih i neiskoritenih mogunosti, sektor i koji treba usmjeriti budua ulaganja.
Prvo izgradnja, pa onda rekonstrukcija postojeih turistikih kapaciteta, uz pomo stranih
ulaganja je neminovna. Naravno da e strani investitori tu vidjeti svoju dobit, ali sama
BiH nije u stanju nita napraviti. Baena unazad dugogodinjim ratom, dirigovanim
prethodnim sistemom razvoja, poprite vjerskih, nacionalnih i drugih prepucavanja
velikih sila, ona nije u mogunosti sauvati svoju samostalnost i integritet. Put u
budunost mora biti put zavisnog razvoja od koga e imati koristi ovjek, graanin,
radnik i svaki subjekt. Strana ulaganja e donijeti svje kapital koji e pokrenuti
infrastrukturu, privredu, eksploataciju prirodnih resursa, ali to sve e raditi na ovjek, on
e uivati novine i napredak, a zavisnost e trpiti samo vlastodrci koji nee moi raditi
ta i kako ele, i upravljati dravom kao da je njihovo privatno vlasnitvo. Zato je nuno
raditi programe razvoja seoskog turizma i stalno aplicirati na meunarodne finansijske
institucije koje nude sredstva za profitabilne programe. 6 Medjutim, u RS i BiH je tih
programa malo, malo je ljudi koji se bave izradom strategija razvoja, zbog ega velika
sredstva obilaze naa podruja ili ostalu neiskoritena, zbog nedostatka programa.
Jedna plodna saradnja sociologa, (koji se bave drutvenim strukturama, drutvenim
promjenama i razvojem), demografa (koji se bave drutvenim stratifikacijama) ljudi koji
se bave turizmom, Razvojnih agencija i slinih bi dala potrebne rezultate i stvorila novo
podruje apsorpcije nezaposlenih, naroito iz niih slojeva kojima je blii rad u
oblastima: selo, turizam, agroturizam, turistike usluge itd.
Predispozicije za razvoj seoskog turizma, kod nas, su dalekosene, a mogu se
aktuelizovati isticanjem mnogih prednosti ukupnog drutvenog ambijenta koji e postati
kvalitetniji kao na primjer:
- poboljanje kvaliteta ivota na selu i prigradskim naseljima;
- isticanje znaaja istorijskog naslea i poveanje vrijednosti naslea i kulture;
- poboljanje stila ivota, prodiranje urbane estetike, kulture i gradskih navika u selo;
- potenciranja osjeaja pripadnosti mjestu i izgradnja lokalnog patriotizma iz koga e
jaati kvalitetan i koristan i entitetski i dravni patriotizam;
- ukljuivanje lokalnih zajednica u razvoj destinacije, koja bi postajala sve vie
turistika, ili agroturistika;
- stvaranje novih mogunosti razvoja i zapoljavanja koje idu uz navedeno: nove
proizvodne firme, uslune djelatnosti, proizvodnja sitnih zapostavljenih potreptina koje
imaju i upotrebnu i turistiku vrijednost;
- jaanje pozitivnog stava prema prirodi, imajui stalno na umu da smo i sami dio
prirode i da s njom moramo biti u ljubavi, da je ekologija i zatita ivotne sredine prostor
budunosti, kako za zapoljavanje tako i za razvoj;

Na nedavnoj konferenciji Svjetske banke i iznesen podatak da se BiH nalazi na samom dnu po koritenju
sredstava za Razvoj koje nude evropske investicione banke i razne druge asocijacije za razvoj.

- u ouvanje zdrave i netaknute prirode spadaju i mnogobrojne djelatnosti oko

rijeavanja pitanja otpada, sortiranje i reciklaa otpadnih materijala, proizvodnja novih
energenata od otpada, to je veliko podruje zapoljavanja, opet, niih slojeva drutva.
Planiranje razvoja seoskog turizma mora ii uporedo na svim ravnima:
internacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Svi nivoi su vani, proizilaze jedni
iz drugih, definiu jedan drugi i uslovljavaju se. U ire programe razvoja treba ukljuiti i
jo neke programe, kao to su: turizam zabave i parkova, (izletita, parkovi, safari)
rekreativni turizma urbanih podruja iz okoline, (izgradnja sportskih terena, bazena,
sportovi na rijekama, jezerima, planinama), kulturni programi: (renoviranje starih
autentinih postojeih kapaciteta i izgradnja novih koji bi bili u funkciji novog turistikog
proizvoda), rezidencijalni turizam (adaptacija postojeih ili izgradnja novih za tu
namjenu), odmorini turizam (prilagoavanje i adaptacija postojeih, naputenih ili ne
kapaciteta, ili izgradnja novih). Sve su ovi vani prostori apsorpcije nezaposlene
omladine, naroito siromane.
Svaki od navedenih zadataka je posebna turistika politika, strategija i planiranje, koje
treba razraivati i provoditi na odreenoj teritoriji, vodei posebno rauna o odrivom
razvoju, ouvanju prirode, meunarodnim ekolokim standardima, atraktivnosti
destinacije, rijeavanju pitanja otpada.
Treba naglasiti da je budunost razvoja seoskog turizma kod nas u povezivanju sa
poznatim, vei i jaim na evropskom i svjetsko tritu. Mnogi se boje niske
produktivnosti i ekonomske i politike nesigurnosti, te je potrebno animirati kreatore
globalne politike da stvaraju stabilno i sigurno privredno okruenje, kako bi strani
investitori hrabrije unosili kapital u nau zemlju. Svi oblici udruivanja su dobri i mogu
kod nas donijeti napredak: ugovorni aranmani za rukovoenje, franizing, direktna
ulaganja, podugovaranja, tajmering i slini aranmani. Vano je samo da domai
proizvod ide u svijet, da se za njega uje, da turisti dou i vide i da nas preporue
drugima, poto su bili zadovoljni ili da imaju elju da ponovo dou i jo nekoga dovedu.
Da bi se strani kapital privukao, nuno je razraditi strategiju privlaenja stranih
kompanija, polazei od ciljeva koje elimo postii na dravnom ili entitetskom nivou pa
do podsticanja konkurentske prednosti, isticanja posebnosti i atraktivnosti.
Posmatrati RS odvojeno od BiH, kada je turistika ponuda u pitanju, je teko i
nepotrebno, jer je njen, prije svega, geografski poloaj takav da se ne moe izolovati.
Zato je treba tretirati kao jedinstvenu cjelinu, a kao posebnu samo kada su u pitanju
razni ugovorni aranmani, dakle, upravljanje i raspodjela dobiti. U svim ostalim
segmentima turizma, B-H trite je cjelina i kao cjelina ima niz prednosti u nastupu na
globalnom tritu i to treba koristiti kao vanu konkurentsku prednost.
Razvojni ciljevi turistikog sektora jedne zemlje uvijek su u funkciji ciljeva koji moraju
biti prethodno jasno utvreni na na lokalnom, entitetskom pa onda nivou drave.

Jasno je da se ciljevi stranih ulaganja i ciljevi naih nosioca vlasti nikada i ne mogu
podudarati, ali je bitno da su im jedinstveni ekonomski ciljevi, ciljevi razvoja i
ukljuivanja BiH u svjetsku grupu zemalja slinog stepena razvoja. Na evropskom i
svjetskom tritu BiH mora doi u prioritet zbog ostalih prednosti: nia cijena smjetaja,
jeftina radna snaga na sopstvenim imanjima ili u samoj okolini, egzotinost lokacija,
totalnu sjedinjenost s prirodom, domaom kulturom i istinski bijeg od urbanog ivota.7
Jedan od tih prioriteta je ekoturizam koji daje iroke mugunosti zavisno od toga ta je
cilj turista: da li ele kontakt s vrnjacima u izolovanom podruju, bijeg od urbanog
naina ivota, kontakt sa samim sobom, hodoae, kontakt s Bogom ili prirodom.8
Kako masovni turizam nije prihvaen u zemljama Treeg svijeta, smatra se destruktivnim
i novim oblikom kolonijalizma, koji unitava njihove kulture i vrijednosti, ekoturizam
moe biti jedina i prava alternativa. Najvanije je da ljudi shvate da ovaj turizam mora
biti manjeg obima i sa manjim i ogranienim koristima. On moe biti dodatni izvor
prihoda, ali je daleko od toga da bude dominantna privredna aktivnost, to e ga, moda,
sauvati od velesila koje sve pretvaraju u masovno i globalno.
3. AGROTURIZMA KAO PROSTOR ZA ZAPOLJAVANJE SIROMANIH
Posmatrano sa stanovta poslodavaca i ovjeka pojedinca, u ovakvom politikom i
ekonomskom okruenju je najsigurnije baviti se sitnim biznisima u malim porodinim
preduzeima i na sopstvenim seoskim imanjima. To je nain da ovjek i poslodavac
zadre to vie i to due autonomnost, a ako graani imaju veinsku autonomnost
vjerovatnost je da e i drava koja ima takve graane, biti neto autonomnija od drugih
koje bivaju uvuene u Evropsku ili Svjetsku podjelu rada. Isto tako, ako smo u sistemu
funkcionisanja jedne multinacionalne kompanije na san o autohtonosti i samostalnosti
ima malo izgleda, jer emo zavisiti od banaka, kredita, kamata, uvoznih i izvoznih
propisa, a njih e kreirati svjetske organizacije u svom interesu. Neokolonijalizam u
smislu finansijskog i ekomonskog monopola e manje dopirati do nas, ako se bavimo
svojim malim biznisom, na svom seoskom imanju, na postojbini naih djedova, meu
poznatim ljudima, u poznatoj sredini, nadomak sirovina i sl.
Ono to nae ljude mui je ime da se bave u selu (osim poljoprivredom) koju ne vole.?
Izvora ideja i prirodnih resursa je mnogo i udno je da to ljudi ne vide, a naa sela ovim
resursima obiluju. Evo samo nekih ideja, prijedloga, prostora ili oblasti:
- Pola Svijeta ima problem sa pitkom vodom, a kod nas je voda pitka svuda oko
nas, a imamo samo 2 fabrike vode, a podaci govore da smo 2008. godine u RS uvezli
flairane pitke vode oko 30 miliona maraka, a izvezli oko 250 hiljada maraka;
7

Ekoturiti trae zadovoljavanje nekoliko specifinih potreba: smjetaj u originalne objekte, prevoz posebne
vrste (bicikl, jahanje, koije), aktivnosti u prirodi (etnja, prouavanje prirode, komunikacija s lokalnim
stanovnitvom, uee u poljoprivrednim radovima), ekoloku okolinu , bavljene umjetnou i slino.
8
Neki modeli ponaanja se pominju u literaturi kao: Operativni prirunik za alternativni turizam u junoj
Indiji 1987. 10 zapovjedi ekoturizma Amerikog udruenja putnikih agencija, Turistiki kodeks
Himalaja 1994., Kodeks posjetilaca Arktika 1996.-2000., Travis, A. 2000. lanak: Ekoturizma ili
odrivi ruralni turizam, asopis: Turizam, Vol. 48, 4/2000. strana 365-370.

- Rudna bogastva se tek zadnjih godina oivljavaju, a to je ist proizvod prirode.

(primjer oivljavanja rudnika Bira Zvornik, ili Ljubija);
- Proizvodnja elektrine energije, je podruje u vlasnitvu drave. Ali, udno je da
naa Elektrodistribucija, jedva posluje, a i ovo je ist prozvod prirode. Neki tvrde da je to
zbog dravnog vlasnitva, mada Telekom Srpske potvruje da se moe dobro poslovati
bez obzira na tip vlasnitva. Mislim da je vlasnitvo kod nas postalo i izgovor za nerad i
razne oblike malverzacija , jer ako se menadment preduzea ponaa ljudski i gazdinski
oblik vlasnitva postaje nebitan, za krajnji uspjeh poslovanja;
- Razni oblici sitnih proizvodnji u selu: kuna radinost, proizvodnja zdrave hrane,
proizvodnja bilja, sakupljanje ljekovitih trava po naim istim i zdravim brdima i
visoravnima, spravljanje ajeva, sakupljanje umskih plodova i ukrasnih elemenata:
iarki, borovih dekoracija i slino. Dakle: proizvodnja, proizvodnja.. Nee se moi
ivjeti u sadanjosti koju karakterie masovna pojava :da je u nekadanjim proizvodnim
halama trgovako skladiste, a u svakoj kui trgovina. A trgovaki bilans poraavajui!;
- Drvno-preraivaka industrija, jer smo bogati drvetom i to visokog kvaliteta, ali
mi uvozimo i drvo i namjetaj;
- Proizvodnja piva, jedva se odrava, jer 70% potronje piva uvozimo, umjesto da
damo olakice za uvoz hmelja i jema, (kojeg nemamo, a moemo i njega proizvoditi!), a
da pivo proizvodimo kod nas, upoljavajui veliki broj radnika.
Evo jo nekih od moguih malih porodinih biznisa, a za koje postoje izraeni
potencijali kod nas:
- Stoarstvo i proizvodnja stiarskih proizvoda: mesa, mlijeka, sira, kajmaka,
tkanina, vune (runo i mainski);
- Proizvodnja ribe, sladoleda, kandiranog voa, (nadmorska visina je pogodna!);
- Proizvodnja pueva, gljiva, ljekovitog bilja, ajeva, turije, sokova (rua, zova,
voe);
- Prehrambena industrija: proizvodnja povra u staklenicima i plastenicima,
tjestenina, peciva, hljeba, mesa (govee, konjsko, kokoje, jagnjetina, jaretina);
- Proizvodnja novog energenta od kokojeg izmeta, (gdje bi jaja i meso bili nus
proizvod), proizvodnja jaja: (kokoijih, golubijih, nojevih), proizvodnja meda i proizvoda
od meda, male seoske farme: (zeeva, konja, goveda, ovaca, pilia),male vinarije, pivare,
punionice vode i sl.
- Hemijska industrija: proizvodnja gipsa, gumene i pvc galanterije, stiropora i
proizvoda o stiropora, proizvodnja tenih sredstava za ienja u domainstvu, maltera
za graevinarstvo, proizvodnja blokava za gradnju.
-Tekstilna industrija: krojaki saloni (muki, enski, djeiji), proizvdnja krpenih
lutkica u narodnoj nonji,proizvodnja arapa, koulja, usluge ivanja, tkanje i sl.
- Koarska proizvodnja: rukavica, titnika, kone galanterije, uloaka,
proizvodnja krzna od zeca, lisice i drugih ivotinja, svih dijelova obue, HTZ opreme.
- Drvna proizvodnja: drvene kuice za kune ljubimce, kavezi, stolice i stoii,
drveni alat za poljoprivredu,ramovi i ugaone letvice, drvena lamperija , podovi;
-Zanatstvo: vjetako cvijee, bavarija, buradi, predmeta od kukurozovine,
slame;
- Razni oblici ugostiteljstva i usluge koji prate navedene agroturistike sadraje:

usluge smjetaja u adaptiranim sobama, agencije, barovi, restorani seoske hrane i domae
kuhinje, prodavnice zdrave hrane i seoskih proizvoda, krstarenje po selu: jahanje, vozanje
sanjkama, konjskim kolima, sportsko-rekreativni sadraji: teniski tereni, fudbalski tereni,
banjski turizam, zdravtsveni turizam, zimski turizam.
Prisutno je nekoliko programa razvoja ruralnih podruja koji imaju za cilj: snimati
situaciju na terenu kako bi se to preciznije odredio pravac razvoja i akcije, zatim
unaprijeenje odrivog razvoja ruralnih podruja provodei vlastiti razvojni model
utemeljen na certificiranom zelenom preduzetnitvu i slinim iskustvima u EU.
Specifini cilj ovih programa je : poveati broj ekonomski profitabilnih, ekoloki
prihvatljivih i socijalno pravednih malih i srednjih preduzea u ruralnim podrujima.
Vrijedna pomena i analize je jedna studija razvoja regije Banjaluka, koja ima za
cilj valorizaciju prirodnih i novostvorenih resursa na ruralnom podruju Banjaluke i
pokretanje pozitivnih ekonomskih i socijalnih uinaka od razvoja poljoprivrednih
preraivakih i turistikih preduzea. Tim strunjaka Urbanistikog zavoda RS je nosilac
izrade studije i on e realizovati neophodne aktivnosti u oblasti: turizma, poljoprivrede,
privrede, prostornog planiranja, umarstva, ekologije, urbanizma, hidrotehnike,
saobraaja, elektorenergetike i telekomunikacija, geologije, geodezije, prava i
informatike. Prioriteti u studiji su rasporeeni po grupama:
- Prva grupa prioriteta: prilagoavanje poljoprivrednih struktura,ulaganja u
poljoprivredna domainstva, poljoprivredna proizvodnja usmjerena na ouvanje okoline i
seoskog krajolika, podrka uspostavljanju i upravljanju poljoprivrednim gazdinstvima,
poboljanje obradivih povrina i parcelisanje, te uspostavljanje katastra poljoprivrednih
imanja, poboljanje strunog kolovanja, upravljanje vodnim potencijalima, umarstvo,
poumljavanje i ulaganje u privatne ume;
- Druga grupa prioriteta: razvoj industrija hrane, ulaganje u kvalitet, zdravlje i
ulazak na evropsko trite, prerada i trgovanje poljorivrednim proizvodima, kontrole
kvaliteta, veterinarsko-santarna kontrola, granine kontrole, uspostavljanje i organizacija
proizvoaa, kooperativa, zadruge, udruenja, mrea;
- Trea grupa prioriteta: razvoj seoskog prostora, razvoj i uvoenje novih
privrednih aktivnosti radi dodatnih izvora prihoda, obnova i razvoj sela i ouvanje ruralne
batine, razvoj i poboljanje ruralne infrastrukture, kuna radinost u ruralnim prostorima
radi dodatnog izvora prihoda;
- etvrta grupa prioriteta: razvoj seoskog eko-turizma, mogunost razvoja
punktova eko-turizma, razvoj ambijentalne ekologije i arhitekture, razvoj turistike
komponente seoskih domainstava, razvoj turistike infrastrukture u ruralnom podruju,
standardizacija, klasifikacija i oznaavanje seoskih domainstava.
Treba spomenuti i pilot projekte koji su u toku u banjalukoj regiji, a svi su
usmjereni na ulaganja u ruralna podruja i aktualizovanje ovog prostora za privreivanje i
ivot, kao to su: Internacionalni centar Krupa na Vrbasu,Turistiko ugostiteljski
kompleks Kameni Most-Krupa na Vrbasu, Sportsko rekreativni kompleks Striii,
Poljoprivredno- edukativni Centar i ranersko naselje Dobrnja, Turistiko rekreativni
centar etno- selo okorska polja.

Jasno je da je implementacija ovih programa i prostor za zapoljavanje velikog broja

strunog osoblja, naroito iz oblasti agroturizma, poljoprivrede, ali i velikog broja
obinih radnika, siromanih i niih slojeva drutva. BiH i RS su poljoprivredna, seoska,
planinska zemlja i ove oblasti moraju zauzimati veinski dio drutvenog proizvoda. Jasno
je da su to uvijek bile nieporduktivne oblasti, sa stanovita kapitala, i zanemarene
oblasti, sa stanovita interesovanja mladih, ali vrijeme nalae da se ova podruja
promoviu radi dugotrajnosti, sigurnosti i opredjeljenja svijetskog turizma, koja moemo
okrenuti u svoju korist.
Dalji razvoj BiH i RS mora biti zasnovan na nizu konkurentskih prednosti za razvoj
agroturizma:
- Prostor: naa zemlja je vodea u Evropi po vlasnitvu nad zemljom po glavi
stanovnika, te stambenom fondu u selu: dakle to su veliki prostori zemljita, kao i
stambenog fonda koji ve stoje na raspolaganju, bilo da se mogu koristiti u vlasnitvu ili
da se mogu povoljno iznajmljivati, to smanjuje udio poetnih kapitala za vie od50%;
- Klima: na ovim prostorima je izuzetno povoljna za sve navedene proizvodnje;
raznovrsnost godinjih doba, blizina mora i uticaj mediteranske klime;
- Iskustvo: ljudi sa ovih prostora imaju veliko iskustvo proteklog perioda razvoja
kapitalizma po zemljama zapadne i srednje Evrope. Skoro da nema kue ili posjeda da po
nekoliko lanova nisu bili, ostali, zaradili penzije, ili rodili djecu kao najamni radnici
gradei preduzea vajcarske, Njemake, Australije, Amerike, Austrije ili Francuske.
Eventualni povratnici, mladi narataji, i penzioneri sa debelim iskustvom su velika
pokretaka snaga razvoja ovih vrsta biznisa na ovim podrujima;
- Materijalna podloga: pored iskustva ovi ljudi imaju i poetni kapital, od koga je
veliki dio ostao kao stara devizna tednja, a ona je isto posljedica loe dravne politike,
koja nije nala programe kojima bi usmjerila ta sredstva u razvoj. Ni danas nije kasno, a
veliki podsticaj su mnoga inostrana preduzea i pojedinci koji iz tih istih zemalja dolaze
traei pogodno mjesto i prostor za oplodnju sopstvenog kapitala. Programi, marketing i
edukacija su djelatnosti kojima se moe mrtvi kapital iz banaka (naih ili inostranih!)
povui i kvalitetno uloiti na svestrano zadovoljstvo: vlasnika novca, drave i
nezaposlene omladine, kojoj seoski ambijent treba promovisati kao ambijetn budunosti,
to on i jeste: bilo da se promovie poljoprivredna proizvodnja, seoski turizam ili
menadment tih djelatnosti.
- Infrastruktura: je, mislim, glavni razlog to su ova podruja bila zanemarena i
preteno naputana. Neko je donio pametnu odluku da se vie ulae u infrastrukturu, tako
da su to sada uslovi dostojni urbanih sela, kako bismo ih zvali u perpektivi.
- Postojanje programa: Razvojne agencije grada, regionalne agencije, turistike
organizacije i slini, imaju programa i rade na njima i time potpomau cijelu ovu
strategiju, to je ohrabrujue i to e dovesti do konanog cilja, a on je :
Naseljavanje ovih krajeva i razvoj malih preduzea i malih biznisa po njima, to je jedini
nain da dananji nai veleposjednici (zemlje i objekata!), a najamni radnici po tuim
firmama ili zemljama, postanu vlasnici svojih firmi na svojim imanjima.
Seoski turizam je turizam budunosti RS zbog navedenih prednosti o kojima je
bilo rijei: zdrava ivotna sredina, povoljan geografski poloaj, raznolikost klimatskih

10

uslova, nadmorske visine- vazdune banje (Manjaa, Borja, Kozara), mnotvo izvorita
banjske vode (Teli, Kulai, Slatina, Mljeanica) i sl.
4. KLASTERI I SOCIJALNO PREDUZETNITVO KAO NUAN OBLIKA
POSLOVANJA
U RS se mora izvriti kvalitetno umreavanje privatnog sektora poslovanja, koji je
koncentrisan na male porodine firme, bilo da je to privatni smjetaj po kuama ili
pansionima, mnotvo restorana i drugih oblika ugostiteljske ponude, ili je u pitanju
poljoprivredna proizvodnja ili zanatstvo. Svi oni posluju izolovano, usamljeno i bez
mogunosti da se ukljue u savremene tokove, jer im je to skupo. Zato je potrebno vee
angaovanje dravnih i turistikih instutucija, kojih ima dovoljno, koji bi radili strategije
razvoja, kreirali turistiku ili agropolitiku i tako osavremenili poslovanje izgradnjom
savremenih koncepata poslovanja i profesionalizacijom njihovih izolovanih
menadmenata.
Prednosti uvezivanja, ili umreavanja su: jeftinije kreiranje ciljne grupe, poboljanje
produktivnosti i manji trokovi promocije, reklame, brenda, podjela rada izmeu
organizacija koje se bave soskim turizmom, i bolja raspodjela ljudskih resursa po pitanju
strunosti i osposobljenosti. Klasteri su u mogunosti da potpomognu: lobiranje u
organima vlasti na lokalnom nivou i niovu drave, u meunarodnim organizacijama i
finansijskim institucijama, mogu olaati pristup savremenim znanjima i iskustvima, da se
ne istrauje ve istraeno i da se koriste iskustva iz okruenja.
Ne treba se bojati konkurencije, jer ona je u sistemu klastera specifina i predstavlja
kvalitetnu mjeavinu rivalstva i saradnje, a temeljne vrijednosti saradnje su: povjerenje,
timski duh, transparentnost i saradnja u interesu vee zarade, bez obzira na konkurenciju.
Kvalitetna saradnja preduzea unutar klastera redukuje transakcijske trokove i poveava
dalju kompetitivnost. Klasteri su najbolji model i primjer kako konkurencija moe
uspjeno saraivati, a najbolji model klasterizacije je seoski turizam. Atmosfera klastera
je kooperativna, a konkurencija i saradnja mogu egzistirati zajedno, jer se pojavljuju u
razliitim dimenzijama i meu razliitim subjetima. Konkurencija ostaje na horizontalnoj
ravni, a kooperacija se javlja kao nunost na vertikalnoj ravni, tako da konkurencija i
saradnja u stvari predstavljaju osnovu dinaminosti samog klastera.
Agroturistiki klaster je neto novo i nema modela koji se moe uzeti za primjer. Ne
postoje ni razraena pravila u procesu uvezivanja seoskih turistikih proizvoaa u
agroturistiki klaster. Jedini primjer se moe uzeti iz Republike Slovenije koja je prva
uvela model klastera kao oblika operativnog povezivanja turistikih i drugih subjekata u
cilju jaanja seoskog turizma.
Socijalno preduzetnitvo je neazobilazno kada su u pitanu sve djelatnosti na selu, te ga je
nuno koristiti u ovoj oblasti. Preduzetnitvo kome nije iskljuivi cilj profit, nego irenje
djelatnosti i zapoljavanje nove radne snage, naroito magrinalnih grupa, e dugo biti

11

prisutno kod nas. Ono mora biti potpomognuto od strane drave, razvojnih agenicja i
slinih institucija. Njihova je i uloga i odgovornost za povratak selu i seoskoj provredi.
ZAKLJUAK: Ovaj vijek je vijek u kome e dominirati turista koji preferira: istu
ivotnu sredinu, zdravu hranu, netaknutu prirodu, zdravstveni turizam, avanturizam i
spoj sa prirodom. Ta kategorija turista je ciljna grupa kojoj treba posvetiti panju kada
su u pitanju strategije razvoja seoskog turizma, s jedne strane i mogunosti
zapoljavanja, s druge strane. . Kako je rije o djelatnosti koja je usitnjena, po pitanju
vlasnike strukture i organizacije u preteno porodinim biznisima, nuno je
uvezivanje kako bi se smanjili trokovi: od izrade strategija razvoja, preko
organizacije do dolaska do potencijalnih kupaca i trita. Kako je rije o nerazvijenoj
zemlji, socijalno preduzetnitvo, potpomognuto od strane drave, je od velike
vanosti. Dakle, kljune drutvene djelatnosti trebaju biti: poljoprivreda, proizvodnja
svega i svaega to moe biti u funkciji seoskog turizma, usluivanje u cilju razvoja
bolje turistike ponude, te razni oblici smjetajnih kapaciteta u funkciji seoskog
turizma, te organizacija manifestacija i atrakcija za sve vei broj ljubitelja:
avanturizma, safarija, druenja sa ivotinjama u selu ili uestvovanju u proizvodnji
raznih prehrambenih namirnica: rakije, zimnice, vina, ita, hljeba, mlijeka i mlijenih
preraevina....Ova organizacija privrede e se odvijati u obliku raznih oblika
udruenja radi jeftinije promocije, nabavke sirovina, organizacije porizvodnje, kao i
organizacije distrbucije gotovih proizvoda na trite.

12

LITERATURA
Adamovi, . (2002) Teorija globalnog razmiljanja, ZUINS, Sarajevo
Adies, I.(2004) Upravljanje promjenama, Adies, Novi Sad
Antolovi, J.(2005)lanak:Arheoloki lokaliteti i turizma-planiranje, istratraivanje i prezetnaicja,
asopis Acta turistika Nova, Vol 18, 2/2005. str. 1-29.
Antony, D. K. (2000) Culture, globalization and the world- sistem, University, Minesota.
Cawley, M. Gillmor, D. (2007)lanak: Integrated rural tourism, asopis: Annals of Tourism Research,
Vol. 35, 2/2007. str. 316-321.
Butts, S. Briedenhann, J. (2005) lanak: Ruralni turizam: projekti, okoli i odrivost, asopis: Acta
turistika Nova, Vol. 18, 2/2005., str. 107-137.
Crnjak-Karanovi, B., Petri, L. (2000), lanak: Meunarodna ulaganja, globalizacija i turizam,
asopis: Turizam, 2/2000.
avlek, N. (1997) Svjetsko turistiko trite trendovi (1950-1996.) i perspektive, asopis, Acta
turistica, 9/2, str. 70-75)
avlek, N. (1998), lanak Uticaj mrene informacione tehnologije na profiliranje turistike ponude,
asopis Acta turistica, 10/2, str. 150-166.
Doni, Hajda, S. I drugi (2007) Interegionalno povezivanje konkurentskih agroturistikih
odredita, asopis Acta Turistica Nova 1/2007.
Duli, A. (2001) Upravljanje razvojem turizma, Gospodarska misao, Zagreb
uriin, D. (2008), lanak: Tranzicija i posle, Miloerski ekonomski forum 2008.), Kua tampe
plus, Zemun, 2008.
Filipovi, F. Rei, Z. (2000.) lanak: Prema teoriji globalizacijskog procesa, asopis Turizam, vol.
48. Zagreb, 2/2000.
Hajda, S. Horvat, . mid, I. (2007.) lanak: Klaster model za integralno povezivanje
kontinentalnih agroturistikih odredita, asopis: Akta turistika Nova, 1/2007. str. 5-20.
Hodi, A. (2006) Selo kao izbor, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb.
Jenkins, C. (2008)lanak: Tourism in Developing Countries, asopis: Annals of Tourism Research, Vol
35, 2/2008. str. 604-605.
Jovii, ., Jovii, D. Ivanovi, V., (2006), Turizam i prostor, Ton plus, Beograd.
Kampaxi, O.(2008) lanak: Codes of Ethics in Tourism: Practice, Theory, Synthesis, asopis: Annals
of Tourism Reseach, Vol. 35, /2008. str. 607-608.
Kivela, J.,(2000) lanak Temeljni pristup upravljanju ugostiteljstvom i turistikim organizacijama u
novom tusuljeu, prvi dio, asopis Turizam, Vol 48, broj 1/2000.
Lendis, D. (2004) Bogastvo i siromatvo nacija, Stubovi kulutre, Beograd.
Turist-info, Vizit u Bosnu i Hercegovinu, 2008./2009., Biznis informator, Sarajevo
Statistika Revija (2008) Ugostiteljstvo i turizam Republike Srpske, Republiki zavod za statistiku,
www.rzs.rs.ba
Vukoni, B. (1994) Turizam u susret budunosti, Mikrorad, Zagreb
Vukoti, M. (2008), lanak: Privatno obrazovanje i ekonomski razvoj, Zbornik radova: Miloerski
ekonomski forum 2008., Kua tampe plus, Zemun, str. 343.-353.)
Vukoti, V. (2008), lanak, Tranzicija tranzicije, Miloerski ekonomski forum 2008., Kua tampe
plus, Zemun, str. 9.-23.
Vukovi, B. (1990).Alternativni turizam ili alternativa turizmu, lanak, asopis Acta Turistica 2/90.
http://www.efzg.hr/default.aspx?id=6590
http://www.poslovni-software.com/proizvodi.php?ID=98&PID=412
http//www.montexel.com/modules.php?name=News&file=article&sid=63
htt//www.ekapija.com/bih/page/
htt//www.monstat.cg.yu
HTTP:www.vjesnik.hr/Html, lanak, Davor Verkovi
http://www.ekapija.com./website/bih/print

13