Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, koji

se rodio 7. srpnja 1893. u Zagrebu, ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama.
Iako je gajio bogatu europsku kulturnu i književnu bastinu, nije se priklonio niti jednom
utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju. Oko
Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u
društveni sistem. Najveću je možda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha.
Tri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Umro je 29. prosinca 1981. u Zagrebu.

Baraka 5B Kratki sadržaj

Opisuje se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi
ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade među
ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Ipak doživljava jutro i
inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te noći, Vidović je i dalje živ, Nijemci i
Mađari provode grupno pijančevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno. Front je probijen
(radi se o II. svjetskom ratu, logor – baraka
je smješten negdje oko granice s Rusijom ), svi napeto iščekuju prekid puškaranja, tj. da se
puškaranje od njih udalji. Kad je ipak fronta odbačena dalje od barake grof priređuje
mimohod u čast pobjede. Svi, baš svi, moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni; napola
mrtvi; bez udova; medicinsko osoblje. Broj devet, koji je boravio do Vidovića, umire, a tada
se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.

Baraka 5B Ideja
Krleža želi pokazati besmislenost rata, kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u
krvi, dok se oni glavni, koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama.