Ivan Mikulić

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Seminarski rad

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: Poslovno bankarstvo

1
1 Tržište novca

Pojam i uloga
Pojam tržište novca u stvari je pogrešan. Novcem-novčanicama se ne trguje na tržištu
novca. No, budući da su vrijednosni papiri kojima se tamo trguje kratkoročni i
izuzetno likvidni, blizu su toga da budu novac1.
Tržište novca u užem smislu možemo definirati kao tržište za transakcije kratkoročnim
kreditnim vrijednosnicama koje su javno emitirane ili privatno plasirane.
Pribrojimo li ovom tržištu kratkoročne depozite i kredite banaka dobivamo tržište
novca u širem smislu2.

OTVORENO UGOVORNO
TRŽIŠTE TRŽIŠTE
Javna emisija i trgovina Privatni plasman kratkoročni krediti i depoziti
kratkoročnim kratkoročnih kreditnih banaka
vrijednosnicama instrumenata

Tržište novca u užem smislu

Tržište novca u širem smislu

Tržište novca je tržište na kojem se trguje sigurnim, neosiguranim financijskim

instrumentima s dospijećem do godine dana.
Financijski instrumenti s rokom dospijeća iznad 12 mjeseci predmet su trgovanja na
tržištu kapitala.
Tržište novca je tržište za transakcije na veliko koje je organizirano kao
izvanburzovno OTC tržište te je zbog toga u sjeni ostalih tržišta.

1
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 215-216
2
Vidučić, Lj. (2006) Financijski Menadžment str.112

2
 Takvo tržište omogućuje pribavljanje sredstava za financiranje potreba obrtnog
kapitala poduzećima, prevladavanje kratkoročnih proračunskih neravnoteža vladi, te
pribavljanje kratkoročnih sredstava financijskim institucijama, dilerima, bankama,
osiguravajućim društvima i financijskim korporacijama.

Potreba za tržištima novca javlja se zbog toga što se neposredne potrebe za novcem
pojedinaca, korporacija i vlasti ne poklapaju nužno s njihovim novčanim prihodom.
Isto tako, dnevni obrasci novčanih primitaka korporacije ne moraju se nužno poklapati
s dnevnim izdacima.

S obzirom da dodatno držanje gotovinskog salda uključuje i trošak u obliku tzv.

oportunitetnog troška, te ekonomske jedinice s viškom gotovine obično takav saldo
drže na minimumu neophodnom za pokrivanje svakodnevnih transakcijskih obveza.
Stoga vlasnici gotovine višak novčanih sredstava ulažu u financijske vrijednosne
papire koji se po potrebi mogu brzo i relativno bez troška pretvoriti natrag u gotovinu
uz mali rizik gubitka vrijednosti tijekom kratkog investicijskog razdoblja.

Tržišta novca su djelotvorna u obavljanju tih usluga omogućavajući brzi prijenos

velikih iznosa od dobavljača sredstava do korisnika sredstava u kratkim razdobljima
uz mali trošak za oba sudionika transakcije3.
Instrument tržišta novca nudi mogućnost ulaganja koje daje višu kamatnu stopu,
odnosno povrat, od držanja gotovine, vrlo je likvidan zbog kratkog dospijeća te niskog
rizika od neplaćanja.
Takvi instrumenti obično se izdaju jedino visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim
rizikom neplaćanja.

Najznačajniji segment ovog tržišta u pravilu je tržište kratkoročnih državnih

vrijednosnica i komercijalnih papira a u zadnje vrijeme je izrazito porasla uloga
zajedničkih fondova novčanog tržišta4.

Jačanje tržišta novca i inovacije financijskih instrumenata doveli su do sužavanja

depozitne baze banaka procesima disintermedijacije i reintermedijacije.

3
Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska tržišta i institucije str.121-122
4
Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 113

3
 Disintermedijacija podrazumjeva zamjenu indirektnih kredita direktnima, dok je
reintermedijacija proces zamjene indirektnih kredita banaka indirektnim kreditima
drugih financijskih posrednika (primjerice zaduživanje kod financijske korporacije
umjesto zaduživanja kod banke)5.

5
Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 114

4
2 Sudionici Tržišta novca:

U skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske institucije (stambene

štedionice, osiguravajuća društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim
fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.
Zbog visokih troškova emisije, činjenici da se radi o vrijednosnicama bez pokrića , i s
obzirom da plasirana gotovina na tržištu novca mora biti na raspolaganju za brzi
povrat zajmodavcu, instrumenti tržišta novca obično se mogu izdati jedino
visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim rizikom od neplaćanja.

Poslovne banke:
Najčešći slučaj vezan je uz međubankovno trgovanje novcem na jedan dan
(prekonoćno trgovanje), nekoliko dana, jedan mjesec, tri mjeseca itd.
Banke imaju slobodna novčana sredstva koja posredstvom novčanog tržišta plasiraju
novčane viškove bankama koje trenutno imaju manjak novčanih sredstava.
Važnost banaka na tržištima novca dijelom potječe od njihove potrebe za pokrivanjem
obveza za rezervama koje su određene propisima.

Središnja banka
U okviru operacija na otvorenom tržištu kupuje ili prodaje vrijednosnice koje
dospijevaju u roku kraćem od jedne godine.
Politikom refinanciranja poslovnih banaka (diskontnom politikom) središnja banka
neposredno utječe na visinu slobodnih novčanih sredstava poslovnih banaka, odnosno
stupanj likvidnosti poslovnih banaka.

Ministarstvo financija
Emitira kratkoročne vrijednosnice (trezorske zapise).
Prodajom trezorskih zapisa poslovnim bankama ili drugim subjektima država pribavlja
slobodna novčana sredstva potrebna za financiranje potrošnje i rashoda države.
Prodajom trezorskih zapisa državna riznica vrši emisiju kratkoročnog javnog
(državnog) duga.

5
 Velika poduzeća
Javljaju se na novčanom tržištu kao kupci, ulagači u trezorske zapise i druge oblike
kratkoročnih instrumenta.
U slučaju manjka novčanih sredstava javljaju se kao izdavatelji komercijalnih zapisa
čijom prodajom pribavljaju novčana sredstva na tržištu.

Dileri i brokeri
Javljaju se na tržištu kao specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica.
Dileri su trgovci koji nastupaju u svoje ime i za svoj račun (zaradu ili gubitak), što
znači da kupovinom i prodajom vrijednosnica preuzimaju na sebe rizik promjene
cijena i kamata na tržištu.
Brokeri su trgovci koji e javljaju isključivo u ulozi posrednika između prodavatelja i
kupaca vrijednosnica, a za svoju uslugu naplaćuju proviziju6.

Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad

radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.

Transakcije na tržištu novca ne odvijaju se na nekom određenom mjestu ili u nekoj

zgradi. Umjesto toga, trgovci uglavnom dogovaraju kupnju i prodaju telefonom i
dovršavaju io h elektroničkim putem. Zbog tog obilježja, vrijednosnice tržišta novca
obično imaju i aktivno sekundarno tržište. To znači da je, nakon što se vrijednosnica
prvotno proda, relativno lako za nju naći nove kupce. Aktivno sekundarno tržište čini
vrijednosnice tržišta novca vrlo fleksibilnim instrumentima za premošćivanje
kratkoročnih financijskih potreba7.

6
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 218-220
7
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 216

6
3 Instrumenti kojima se trguje na tržištu novca
Instrumenti kojima se trguje na tržištu novca imaju zajedničke tri osnovne karakteristike:
 uglavnom se prodaju u velikim apoenima
 imaju nizak rizik neplaćanja
 dospijevaju unutar jedne godine od datuma njihovog prvotnog izdanja.

Financijski instrumenti kojima se trguje na ovom tržištu trebaju biti visoko utrživi
(likvidni) s malim stupnjem rizika što pruža investitorima relativno sigurnu mogućnost
investiranja , pogotovo kod ulaganja u kratkoročne vrijednosnice državne riznice
(Trezorske zapise ministarstva financija)8.

Certifikat o depozitu - vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvrđuje da je

primila u depozit određeni iznos zajedno s kamatama (po isteku oročenja) isplatiti
donosiocu certifikata.

Komercijalni zapisi (papiri) – su neosigurane zadužnice koje izdaju tvrtke i banke i koje
dospijevaju za najviše 270 dana, to je dužnički vrijednosni papiri koji se izdaje radi
pribavljanja kratkoročnih novčanih sredstava. Kamatna stopa koja se plaća odražava njenu
razinu rizika.

Trezorski (blagajnički) zapisi - vrijednosni papiri koje izdaju centralne banke, državni
trezori, državne agencije, ministarstva financija. To su vrijednosni papiri koji služe za
pokriće manjka (deficita) u tekućem vladinom proračunu i za financiranje dospjelog
vladinog duga.

Bankarski akcepti - mjenica koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom

vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dužnika potpisala (akceptirala) predstavlja
obvezu banke koja imaocu takve mjenice obećava sigurnost isplate mjenične svote na dan
njezina dospijeća (mjenica se umjesto na dužnika vuče na banku akceptanata).

8
Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 113

7
 Sporazumi o reotkupu (REPO) - kratkoročni krediti koje uzima Vlada, pri čemu kao
instrument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova
otkupa po dospijeću duga, uvećanog za kamate9.

Različite vrste depozita po viđenju - depozit po viđenju su novčana sredstva kod banaka i
drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povučena u gotovini ili prenijeta
na drugi račun bez prethodne obavijesti banci.

9
Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska tržišta i institucije str.123-139

8
4 Tržište novca Zagreb

Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. osnovano je 1990. godine, u skladu sa

Zakonom o tržištu novca, kao uređeno mjesto javnog trgovanja sudionika novčanog
tržišta.

Osnovna djelatnost Tržišta novca je organizirano povezivanje ponude i potražnje

instrumenata novčanog tržišta: novca (kuna i deviza), kratkoročnih vrijednosnih papira,
dugoročnih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijeća, te ostalih instrumenata
novčanog tržišta.

Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad

radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.
Sudionici Tržišta novca, u skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske
institucije (stambene štedionice, osiguravajuća društva, društva za upravljanje
investicijskim i mirovinskim fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i
Ministarstvo financija.

Osim organiziranog povezivanja ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta,

Tržište novca je, u suradnji sa sudionicima, organiziralo i vodi projekt transparentnosti,
te prati pokazatelje o njihovoj dnevnoj likvidnosti i poslovanju po razdobljima10.

10
Izvor: www.trzistenovca.hr

9
5 Instrumenti trgovanja na Tržištu novca Zagreb

Novac: kune i devize, kratkoročne pozajmice (slika 1.)

Kratkoročne vrijednosnice.
Trezorski zapisi Ministarstva financija.
Komercijalni zapisi.

Slika 1. Promet trgovanja u kunama i devizama u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

10
Kamatna stopa u 2009 godini

Na ovoj slici vidimo prikaz kamatnih stopa u 2009. godini po pojedinim mjesecima.
Možemo primijetit iznimno visoke kamatne stope u mjesecima veljača i ožujak gdje je
potražnja znala biti i do pet veća od ponude (pogledati mjesec veljača slika 2.)

Slika 2. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

11
12
 Slika 3. Trgovanje po rokovima u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

6 Sustav SETT

Tržište novca uvelo je početkom 2004. godine Sustav elektroničkog trgovanja-SETT

koji je razvijen u suradnji sa Središnjom depozitarnom agencijom i koristi njezinu
mrežnu infrastrukturu.

Sustav SETT omogućuje sudionicima interaktivno povezivanje ponude i potražnje

instrumenata novčanog tržišta i trgovanje u realnom vremenu, te stalan uvid u
referentne pokazatelje. Integritet trgovanja novcem (kunama i devizama),
kratkoročnim vrijednosnicama i ostalim instrumentima novčanog tržišta omogućuje
sudionicima uspješnije upravljanje dnevnom likvidnošću kao i ukupnim poslovanjem,
a organizirano trgovanje biva transparentnije, učinkovitije i suvremenije, što je u
interesu svih sudionika.

Transakcije kratkoročnim vrijednosnim papirima sklopljene u SETT-u automatski se

prenose u Sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije.

Sve dogovorene transakcije zaključuju se u SETT-u, a izravnim sudionicima u

realnom vremenu dostupni su svi podaci o kretanjima na Tržištu novca, ponudi,
potražnji i sklopljenim transakcijama.

Projekt informatizacije i Sustav SETT uvelike pridonose daljnjem razvoju hrvatskoga

novčanog tržišta, što je primarni cilj Tržišta novca. Sustav je namijenjen svim
sudionicima novčanog tržišta, a nakon početnog razdoblja predviđa se njegov stalan
razvoj u skladu s razvojem ukupnoga financijskog tržišta11.

11
Izvor; www.trzistenovca.hr

13
 Sustav SETT omogućava

 Istodobno elektroničko trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta u

realnom vremenu.
 Trenutačnu informaciju o kretanjima na tržištu, ponudi, potražnji, sklopljenim
transakcijama (iznosima, rokovima, kamatnim stopama/tečaju/omjeru)
 Kreiranje različitih izvješća
 Trenutačnu elektroničku razmjenu informacija potrebnih za trgovanje i ostalih
informacija između sudionika.

Sudionici koji mogu pristupiti u Sustav SETT:

 Hrvatska narodna banka
 Ministarstvo financija RH
 banke
 štedionice
 društva za osiguranje i reosiguranje
 društva za upravljanje fondovima
 fondovi (mirovinski, investicijski, novčani i dr.)
 ostale financijske institucije propisane Zakonom

Instrumenti kojima se trguje:

 novac: kune i devize

 kratkoročni vrijednosni papiri: svi kratkoročni vrijednosni papiri i dugoročni u
zadnjoj godini dospijeća12.

12
Izvor; www.trzistenovca.hr

14
Rad sustava SETT:

 Sustav SETT ima uredovno vrijeme

 trgovanje u Sustavu SETT temelji se na limitima sudionika, koje sudionici sami
upisuju. Sklapanjem transakcija limiti se automatski smanjuju, dok ih sudionici sami
povećavaju pri povratu, odnosno namiri novčanih instrumenata
 ponudu ili potražnju za bilo kojim instrumentom novčanog tržišta korisnici sustava
prijavljuju u Sustav putem naloga
 nakon sklapanja transakcija, sudionici iz Sustava ispisuju zaključnicu u kojoj su
navedeni svi uvjeti uz koje je transakcija ugovorena
 dnevno se prati stanje sudionika tako da sudionici upisuju podatke o dnevnoj
likvidnosti iz kojih Sustav generira potrebne podatke
 tromjesečno sudionici upisuju tražene podatke iz financijskih izvješća, koje Sustav
također obrađuje i generira potrebne podatke i pokazatelje.

Prednosti koje donosi elektroničko trgovanje:

 on-line trgovanje (trenutačno trgovanje, transparentno trgovanje, preglednost, javnost,

sigurnost)
 preglednost instrumenata novčanog tržišta prema vrsti, ponudi i potražnji s iznosima,
cijenama i rokovima
 ugovaranje transakcija temeljeno na limitima svakoga pojedinog sudionika
 automatski prijenos transakcija kratkoročnim vrijednosnim papirima u Sustav
prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije
 javnost - svi su podaci javni i odražavaju ukupnost trgovanja, dok se poimenično
sudionici transakcija ne vide
 sigurnost - sustav je osiguran na više razina, kao i prepoznatljivost osoba koje
dostavljaju informacije i trguju; to je učinjeno kroz razine autenticirane komunikacije
između servera i pojedinog računala, prijave na sustav računala, te prijave na
aplikaciju13.

13
Izvor; www.trzistenovca.hr

15
 LITERATURA

Stručna knjige:

1. Leko, V.; Božina, L.: Novac, bankarstvo i financijska tržišta

2. Lovrinović, I.: Srce financijskog sustava

3. Mishkin, F.S.; Eakins S.G.: Financijska tržišta + institucije

4. Mrkušić,Ž.: Novčano tržište

5. Saunders, A.; Millon Cornett, M.: Financijska tržišta i institucije

6. Vidučić, Lj.: Financijski menadžment

Web stranice:

www.trzistenovca.hr
www.hnb.hr

16
 POPIS ILUSTRACIJA

Popis slika

Slika Stranica

1. Trgovanje kunama i devizama u 2009. godini. 10

2. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini. 11
3. Tablični prikaz trgovanja po rokovima. 12

17