TOPOGRAFSKO SNIMANJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

Osnovni pojmovi i principi

Dr.sc. Neven Bočić, nbocic@geog.pmf.hr

1. Pojmovi:
Nacrt ili topografski snimak sp.ob. - umanjeni grafički prikaz sp.obj. na ravnoj plohi (2D)
Topografsko snimanje sp.ob. – postupak izrade nacrta
Cilj t/s – izrada nacrta sp.ob. i utvrđivanje osnovnim mjera i karakteristika sp.ob.

2. Svrha t/s:
– dokaz o istraživanju i istraženosti sp.ob.
– utvrđivanje osnovnih dimenzija i karakteristika: duljina, dubina, pružanje, nagib, odnos prema
površini,....
– za nastavak istraživanja
– za orijentaciju i tehničku pripremu
– prikaz, prezentaciju, objavljivanje,...
– za primjenjena istraživanja (npr. geološka)

3. Problemi:
– speleološki objekti su morfološki složeni i raznoliki
– rasprostiru se u 3D

4. Osnova ideja:
– segmentiranje u veliki broj relativno ravnih i morfološki homogenih elemenata
– grafički prikaz sastoji se od više slika – tlocrt, profil (jer je sp.ob. u 3D)

1
5. Položaj segmenta u prostoru, mjerenje, mjerne jedinice i instrumenti:
Definicije:
- mjerne točka (T1, T2) – pocetk i kraj MV, pozicioniranje unutar max. 5 cm
- mjerni vlak (MV) – predstavlja približno tlocrtnu os segmenta kanala
- „poligon“ – sve T i svi MV u jednom sp.ob. (naziv nepravilan, ali je dosta u upotrebi)

T1

mjerna točka (T1 i T2)

mjerni vlak (MV)
T2

Položaj segmenta (tj. njegovog MV) u prostoru (velikim slovima prikazan je uobičajni naziv):
- smjer tj. AZIMUT (A) – mjeri se 0 - 360° – referentna 0° je smjer sjevera N – instr: kompas
- nadib tj. PAD (P) – mjeri se 0 - (+/-)90° - referentna 0° je horizontala – instr: padomjer (klinometar)
- duljina tj. DUŽINA (D) – mjeri se u 0,1m, instr: mjerne traka (30 – 50 m) i/ili laserski daljinomjer

Osnove trigonometrije u primjeni:

T1 H
sinP=
P D

TD
cosP= → TD=D*cosP
D
H D
H
tanP=
TD

P
TD
ctgP=
T2 H
TD

2
Mjerilo – stupnaj smjenjenja grafičkog prikaza u odnosu na stvarnost
nacrt priroda nacrt priroda
1:100 (za vrlo male objekte, cca do 20 m) 1 cm = 100 cm → 1 cm = 1 m
1:200 (za male i manje-srednje objekte, cca do par stotina m) 1 cm = 200 cm → 1 cm = 2 m
1:500 (za veće-srednje i velike objekte) 1 cm = 500 cm → 1 cm = 5 m
1:1000 (samo izuzetno za velike objekte, izbjegavati!) 1 cm = 1000 cm → 1 cm = 10 m

6. Sadržaj topografskog snimka (nacrta)

Sadržaj nacrta:
1. grafički dio:
Osnovni dio:
Tlocrt
Profil
Presjeci
Popratni dio:
Grafičko mjerilo
Oznaka sjevera
Ostalo: oznaka kote, karta položaja itd.
2. tekstualni dio
Naziv sp.ob.
Lokacija – opisno (toponimi u 2-3 razine, npr. Sjeverni Velebit, Hajdučki kukovi)
Lokacija (x, y, z)
Datum snimanja, snimatelj, mjeritelj, udruga,...

Profil i crtanje profila Tlocrt i crtanje tlocrta

T2
N
T1
V
P M
MV
A TD
D !
T2 T1

TD

TD=D*cosP

Konačni tlocrt i profil – spajanje svih segmenata. Zadnja točka jednog segmeta je ujedno prva točka
sljedećeg segmenta.

3
Presjeci
- špilje – presjeci kanala na vertikalne ravnine, okomito na pružanje MV
- jame – presjeci kanala na horizontalne ravnine – služi i za crtanje tlocrta jama!

7. Tipovi mjernih vlakova:

Glavni – predstavljaju tlocrtnu os kanala, precizno se mjere, ulaze u duljinu sp.ob., prikazuju se u tlocrtu
i profilu (1-2, 2-3, 3-4, 4-5, 5-6, 6-8, 8-9, 10-11, 11-14, 14-15, 12-13)
Spojni – služe za spajanje glavnih MV sporednih kanala s glavnim tj. služe spajanju djelova poligonske
mreže u jednu cjelinu, precizno se mjere, ne ulaze u duljinu sp.ob., prikazuju se u tlocrtu, ali ne moraju
u profilu ( 4-10, 11-12)
Pomoćni – služe kao pomoć pri crtanju, ne moraju se najpreciznije mjeriti, ako situacija ne dozvoljava,
ne ulaze u duljinu sp.ob., prikazuju se u tlocrtu, ali ne moraju u profilu, mogu se koristiti za izradu
presjeka (6-7)
Svi MV moraju biti spojeni u jedinstvenu cjelinu!
15

14

11 12 13

10

3
4
5
2

8. Topografski simboli:
Osim kontura kanala koriste se brojni topografski simboli.
Međunarodno je od UIS-a prihvaćena lista simbola.
UIS-ove simbole vidi na http://www.carto.net/neumann/caving/cave-symbols/
U Hrvatskoj se upotrebljava modificirana UIS-ova lista zbog specifičnosti našeg krša.

4
9. Faze rada:
1) Pripremna faza
2) Snimanje spel. obj.
3) Obrada podataka i izrada nacrta

1. Pripremna faza
1.a. Posredna priprema:
- fizičko istraživanje sp.ob.
- prikupljanje podataka (položaj mjernih točaka, rad drugih ekipa,...)
- planiranje rada i ekipiranje timova ....

1.b. Neposredna priprema

- planirati sastav i organizacija rada ekipe, zaduženja članova; najčešće dva člana
ekipe (snimatelj i mjerioc, a po potrebi mogu biti i dva mjerioca)
- priprema članova ekipe – upoznati članove sa radom, zaduženjima i odgovornosti
- priprema opreme (instrumenti: padmjer, kompas, laserski distomat, mjerna vrpca –
„mazbant“, podloga – pločica, milimetarski papir – plastificiran, olovke, kutomjer s
ravnalom, sport kompas, torbica)
- određivanje mjerila i orijentacije

Potrebna oprema:

5
Priprema „papira“:

Oznaka sjevera
Naziv objekta i približna lokacija Ime snimatelja i mjerioca
Mjerilo

Zaglavlje tablice:
Točke, Dužina, Azimut, Pad
(po potrebi Visina i Širina) Datum

Prostor okvirno
predviđen za tablicu Prostor okvirno predviđen
za tlocrt

Prostor okvirno predviđen za profil

2. Snimanje speleološkog objekta

Redosljed radnji:
- odabir početne točke na ulazu špilju (po potrebi i pomoćne početne točke koja se može trajno
obilježiti)
- jedan član tima ostaje na početnoj točki (najčešće i najpraktičnije snimatelj), a drugi (u tom
slučaju mjeritelj odlazi kanalom te odrđuje i pozicionira novu mjernu tocku
- točka se uvijek pozicionira na podnici kanala, ako uvijeti ne određuju drugačije
- mjerna točka treba biti pozicionirana tako da mjerni vlak okvirno predstavlja tlocrtnu os tog
dijela kanala (segmenta)
- snimatelj u tablicu upisuje početnu i završnu točku mjenog vlaka (npr. 0-1 ili 1-2), zatim se
mjere duljina, azimut i pad te ove podatke snimatelj također upisuje u tablicu
- mjeri se i upisuje visina kanala te širina lijevo i desno
- ako se dužina mjeri mjernom trakom (tzv. mazbant) načešće to radi mjeritelj, a ako se mjeri
laserom onda je praktičnije da to radi snimatelj (jer mu laser treba i za druga mjerenja)
- azimut i pad mjeri snimatelj, a po potrebi za kontrolu može ih mjeriti i mjeritelj, ali tada mjeri
kontra-azimut i vrijednost padu mjenja predznak („kontra-pad“)
- prilikom svih mjerenja mora se paziti na točnost. Važno je da se snimatelj i mjerioc tj. mjerni
instrumenti) nalaze točno iznad mjerne točke

6
 - nakon izmjerenih vrijednosti snimatelj u mjerilu ucrtava položaj mjernog vlaka u profilu i u
tlocrtu. Pažnja - u tlocrtu se ucrtava tlocrtna, a ne stvarana dužina!
- na ucrtane mjerne vlakove snimatelj ucrtava što vjerniju skicu profila i tlocrta, a po potrebi crta
i presjek kanala
- snimatelj prilazi na sljedeću točku (kod mjeritelja), a mjeritelj pozicionira novu tocku te se cijeli
postupak ponavlja

Mjerenje duljine (D)

Mazbantom:
Početak mazbanta (0!) snimatelj stavlja točno iznad početne točke mjernog vlaka. Mjerać
napinje mazbant i očitava duljinu točno iznad završne točke mjernog vlaka. Mazbant kod
početne i završne točke mjenog vlaka mora biti na jednakoj visini od točaka. To se najbolje
postiže jednakom položajem snimatelja i mjerioca (npr. stojim-stojiš; sjedim – sjediš, čučim
– čučiš, ...). Očitana duljina se obično zaokružuje na +/- 5 cm te ju mjerioc glasno i jasno
priopčava snimatelju koji rečenu vrijednost upisuje u tablicu.
Najbolje je govoriti u metrima izraženim u decimalama. Npr.:
0,9 m – nula zarez devet
7,4 m – sedam zarez četiri
3,57 m – tri zarez pedeset sedam (ako nije zaokruživano)

Laserom:
Snimatelj na laseru odabire opciju koa očitava odaljenost od „dna“ instrumenta (strana
nasuprotna od mjesta izlaska laserske zrake), a ne od mjesta izlaska laserske zrake.
Upozorava mjerioca da je upalio laser i usmjerava zraku prema mjeriteljevom trbuhu.
Oprez, zraka je opasna za oči! Mjeritelj stoji tako da je svojim trbuhom točno iznad točke te
prati točkicu laserske zrake na svom trbuhu. Kada je točkica na ispravnom mjestu (točno
iznad mjerne točke) povikom „može“ upozorava snimatelja da može izvršiti mjerenje.
Snimatelj postavlja instrument tako da je njegovo „dno“ točno iznad točke. Nakon što je od
mjeritelja dobio signal snimatelj pritiskom na gumb vrši mjerenje duljine. Očitanu duljinu
zapisuje u tablicu. U trenutku očitavanja „dno“ instrumenta i točkica laserske zrake moraju
biti točno iznad mjernih točaka i to na istoj visini od njih!

linija viziranja za mjerenje azimuta

T1 linija viziranja za mjerenje pada

linija mjerenja dužine

mjerni vlak
T2

7
 Mjerenje kuteva

Azimut (A)
Mjerioc staje točno iznad točke, okrenut prema snimatelju tako da je mjerni vlak u osnoj
ravnini njegovog tijela, tj. njegova mjerna točka je točno ispd njegovog svjetla. Snimatelj
staje u istu poziciju okrenut prema mjeriocu. Postavlja kompas ispred oka te optički
poravnava mjeriteljevu os (markiranu njegovim svjetlom) s prizmicom ispred prozorčića na
kompasu (ako je taj model kompasa ima) te linije za očitavanje unutar instrumenta. Kada su
sva ova tri elementa poravnata snimatelj očitava vrijednost koju linija za očitavanje sijeće na
skali. Oprez, kod različitih modela kompasa skala teče u suprotne strane! Treba i paziti da
se umjesto azimuta ne očita kontra azimut (to je skala s manjim brojevima, obično ispod
glavne skale). Očitana vrijednost se upiše u tablicu te po potrebi provjeri još jednim
mjerenjem.

Pad (P)
Mjerioc i snimatelj stoje u poziciji kao i za mjerenje azimuta. Snimatelj postavlja padomjer
ispred očiju te poravnava prizmicu ispred prozorčića instrumenta i liniju za očitavanje s
točkom viziranja. Točka viziranja se nalazi točno iznad mjerne točke na istoj visini na kojoj je
nalaze snimateljeve oči u odnosu na njegovu mjernu točku. Mjeritelj točku viziranja može
markirati lampicom kako bi je snimatelj lakše uočio i vizirao na nju. Bez obzira na položaj
snimatelja i mjeritelja (stoje, sjede, čuče,..) linija viziranja mora uvijek biti paralelna s
mjernim vlakom. Kod očitavanja treba paziti da se očita sa skale izražene u stupnjevima (+/-
90°), a ne s druge skale (npr. %). Također se obavezno kod upisivanja treba naznačiti
kakav je karakter nagiba – pozitivan (+) ili negativan (-).

3. Obrada podataka i izrada nacrta

Metode:
- klasičnim načinom: crtanje originalnog nacrta na milimetarskom papiru, tuširanje finalne verzije na
paus papir
- digitalna obrada: upotreba softvera za obradu mjerenih podataka i izradu poligonske mreže (npr.
Compass) i grafičkog softvera za crtanje digitalne verzije nacrta (npr. CorelDraw)
- kombinirane metode