Fakultet primjenjene ekonomije Student :

Predmet : Osnovi ekonomije Br. indexa:

Prof. Dr.

Asistent

Seminarski rad:
MONOPOLISTIČKA CIJENA
 Banja Luka, decembar 2008

SADRŽAJ:

Uvod

- Monopol
- Podjela monopola
- Pojam tržišta

 Monopoli i diskriminacija cijene

- Shumpeterova hipoteza monopola
- Nesavršena konkurencija i problem monopola

 Monopolistička cijena
- Gornja granica monopolističke cijene
- Donja granica monopolističke cijene

 Monopolističke organizacije
- Vrste monopolističkih organizacija

 Monopolistička konkurencija
- Obilježje monopolističke konkurencije

 Diferencija proizvoda
- Maksimaliziranje profita

Zaključak
Literatura

Monopol

 Riječ monopol potiče od grčke riječi monos, što znači jedan, i polein, što znači prodavati
 Monopol predstavlja trajnu tržišnu situaciju, gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste
proizvoda ili usluga
 Najjednostavnije izraženo, monopol je tržište sa samo jednim prodavačem

 Monopol označava isključivo pravo, potpuno prisvajanje, tj. situaciju gdje jedno preduzeće ili
grupa njih ima moć nad tržištem
 Osobina monopola je nedostatak gospodarske konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi
nedostatak prihvatljive zamjenske robe
 Kao jedini proizvođač nekog proizvoda, monopolist ima jedinstvenu situaciju
 U slučaju da odluči povisiti cijenu, monopolist ne treba brinuti o konkurentima, koji bi
naplaćivanjem nižih cijena, mogli osvojiti veći udio na tržištu; razlog tomu je što konkurenata
nema
 Pri postojanju monopola krajnji kupci su ti koji najviše trpe i to iz razloga jer takva preduzeća
tijekom vremena postaju manje efikasna i inovativna
 Krajnji korisnici ne mogu početi kupovati i koristiti neki drugi proizvod iz sasvim jednostavnog
razloga - takav proizvod ne postoji

Da bi monopolist imao moć nad tržištem, moraju biti ostvareni određeni uvjeti
na tržištu:

• Jedan prodavač

• Mnogo kupaca koji međusobno konkuriraju

• Nepostojanje konkurencije domaćih ili inozemnih proizvođača

• Nepostojanje straha od intervencije države (u pogledu poreza)

• Neelastična potražnja, zasnovana na nezamjenjivosti proizvoda koji proizvodi

monopolist, uz dodatno nepostojanje supstituta ili alternative

• Upućenost monopolista u marginalne troškove i marginalni prihod, na temelju čega može postizati
maksimalan profit

Podjela monopola:

1. Prirodni monopol - nastaje iz limitiranosti proizvodnih činitelja i izvora ponude

2. Zakonski monopol - nastaje kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim propisima
monopolizira za samo neka preduzeća

3. Ekonomski monopol - nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala

4. Oktopodski monopol - predstavlja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njega zbog veličine
opreme nije povoljno postojanje više preduzeća

Pojam tržišta:

 Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja
 Tržište se definira kao stalan i organizovan oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje roba i
usluga
 Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u
kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u
međusobne aranžmane
 Monopoli i diskriminacija cijene

 Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog
output
 Monopol, međutim, može prakticirati diskriminaciju cijena

Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja:

- Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra (on, dakle, mora posjedovati
monopolističku, odnosno tržišnu moć)
- Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja
preprodaji
- Proizvođač, odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platnu sposobnost kupaca i
spremnost na kupovinu

Shumpeterova hipoteza monopola

Klasična ekonomska teorija negativno se odnosila prema monopolima tvrdeći da oni prodaju
premalo proizvoda po previsokim cijenama. Američki ekonomist Schumpeter koji je smatrao da
monopoli, bez obzira na svoju politiku cijena, imaju pozitivnu ekonomsku ulogu, postavio je hipotezu da
su monopoli glavni izvor tehnoloških inovacija, te da je politika njihovog suzbijanja kontraproduktivna jer
se njome ograničava tehnički napredak.

Po Schumpeterovom mišljenju razbijanje monopola na kratki rok može sniziti cijene, ali ih u duljem roku
povećava zbog tehnološke stagnacije. Iako, Schumpeterova hipoteza u znatnoj mjeri tačna, ona se ne
može u cijelosti prihvatiti jer su brojne inovacije nastale i u srednjim i malim preduzećima. *
*Joseph Alois Schumpeter (1883-1950) ‘’Teorije privrednog razvitka’’- politički ekonomista između Marxa i Walrasa.

Nesavršena konkurencija i problem monopola

 U najvećem broju slučajeva na tržištima dominira nesavršena ili nepotpuna konkurencija

Tržište nesavršene konkurencije je ono gdje:

1. Postoji mogućnost određivanja cijena od strane privrednih subjekata kako na strani ponude tako
i na strani potražnje što pretpostavlja ograničeni broj gospodarskih subjekata

2. Za razliku od gospodarskih subjekata u uvjetima savršene konkurencije, ovi su subjekti (price

makeri), ne odlučuju samo o obimu proizvodnje, već i o tržišnim cijenama

3. Postoje ograničenja ulaska konkurentima u sector

Postoji nekoliko vrsta nesavršene konkurencije:

a) monopol

b) duopol

c) oligopol

d) monopolistička konkurencija
 Monopolistička cijena

 Monopolistička cijena se stvara unutar monopolisanih grana proizvodnje

 Ona se ne obrazuje po zakonima tržišne konkurencije, vec je određuju monopolisti

Gornja granica monopolističke cijene

 Cijena koju monopolisti određuju na nivou po kojemu će ostvariti najveću zaradu

 Gornju granicu monopolističke cijene određuje potrošnja monopolisanih proizvoda
 Pri određivanju nivoa monopolističke cijene potrebno je obratiti pozornost na veličinu tražnje
date vrste proizvoda i stepena elastične tražnje

Ukoliko je tražnja zadatom vrstom robe elastična, onda se smanjuje tražnja sa povećanjem cijene,
odnosno smanjuje se zarada koju monopolista ostvaruje od te vrste proizvoda. Smanjuje se zarada sa
sniženjem cijene po jedinici proizvoda, ali se može od te vrste proizvoda povećati ukupna zarada.

S obzirom na strukturu monopolističke cijene, treba imati u vidu nije svaka cijena koju neko odredi, ili
koja se sporazumom odredi, uvjek i monopolistička cijena. Ona je monopolska samo ako ima
monopolsku zaradu, monopolski ekstraprofit ili monopolski ekstradohodak.
Donja granica monopolističke cijene

 Donja granica monopolističke cijene je ona koju monopolista određuje za one proizvode koje
kupuje od svojih dobavljača
 Smanjivanjem otkupnih cijena monopolista mora da pazi, da sa previše malom cijenom ne
destimuliše proizvođača, koji proizvodi sredstva za rad
 To su u najčešćem slučaju proizvođači sirovina
 U njima se preko cijene mora ostvariti minimalna zarada
 Ta zarada je donja granica monopolističke cijene

Ova zarad može biti manja od kamate na sredstva (kapital) uložena kod banke.
 Monopolističke organizacije

- Savremena preduzeća imaju jednu zajedničku karakteristiku, koja se opširnije počinje razvijati
sedamdesetih godina 19. vijeka
- Ta karakteristika je monopolizacija *

Vrste monopolističkih organizacija

 Izdvajamo četiri oblika monopolističkih organizacija:

- Kartel

Oblik monopolističke organizacije u kojemu preduzeća zadržavaju proizvodnu i komercijalnu

samostalnost.

- Sindikat

Najviši oblik kartela u kome udružena preduzeća zadržavaju svoju proizvodnu samostalnost u okviru
postigutog sporazuma.

- Trust

Oblik monopolističke organizacije u kome preduzeća mogu formalno biti samostalna, a u suštini to nisu
jer su pod jedinstvenom upravom.

- Koncern

Najviši oblik monopolskog saveza. U nekim slučajevim je vrlo sličan trustu, kada se udružuju preduzeća
iste privredne grane. Tada to nazivamo horizontalno udruživanje.
Drugi i češći oblik je vertikalno udruživanje preduzeća. To je udruživanje preduzeća različitih grana
proizvodnje, ali tako da udružena preduzeća najčešće zadržavaju formalnu samostalnost.

*R. Hilferding, ‘’Financija kapitala’’, Beograd, 1958.

Monopolistička konkurencija

 Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj preduzeća različite
veličine
 Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje
prednost pred konkurencijom
 Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka
 Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji
 Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo

Obilježje monopolističke konkurencije

• U grani postoji mnogo manjih tvrtki, a to su većinom trgovine na malo, koje se samo kao takve rijetko
smatraju granom potpune konkurencije, zbog različitih lokacija prodaje

• Nove tvrtke mogu jednostavno ući u granu

• Ograničena je mogućnost kontroliranja cijena

• Proizvodi nisu istovjetni - na određeni način se razlikuju od proizvoda konkurenata

• Cijene i profiti se zadržavaju na niskoj razini - daju prostora za vrlo male profite

• Krivulja potražnje za pojedinačnu tvrtku je visoko elastična

• Za malo sniženje cijene potražnja postaje neelastična

• Nema granske suradnje

• Proizvođači imaju malu mogućnost za ostvarivanje natprosječnog profita ako imaju niže troškove
proizvodnje

• Proizvođači pomoću samo oglašavanja može smanjiti potražnje oko ravnotežne cijene

• Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno

konkurira proizvodeći slična dobra

• Tako zahvaljujući diferencijaciji, dobra koja proizvode monopolski konkurenti nisu savršeni supstituti

• Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobara, monopolski konkurent dominira jednim segmentom
tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra

• Drugo, monopolistička konkurencija, baš kao savršena konkurencija, ne postavlja nikakve zapreke
onima koji žele ući ili izaći s tržišta

• Novi se konkurenti, bez ikakvih ograničenja, slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržište

• Monopolistička konkurencije je zapravo mješavina obilježja svojstvenih, kako za savršenu

konkurenciju tako i za monopol

 Diferencija prizvoda

 Prilikom diferenciranja proizvoda sama tvrtka može povećati svoju sposobnost podizanja cijena
(unutar granica), a da ne izgubi preveliki dio prodaje.
 Primjer toga je sama kombinacija lokacije, proizvoda i usluge, a sama prednost toga je
zaručivanje više cijene proizvoda

Maksimaliziranje profita

• Mora se maksimalizirati sama učinkovitost, a proizvodni troškovi se moraju

minimalizirati

• Treba pimjeniti diferenciranje proizvoda

• Cijenu povećati ali samo u manjem iznosu da bi pridobili kupca

• Za maksimalizaciju profita poduzeće treba odrediti količinu proizvodnje tako da ja je granični prihod

jednak graničnom trošku

• To je rješenje monopolistovog problema *

* Pindyck, S. M. I Rubinfeld, D. L. ‘’Maksimalizacija profita’’- Mikroekonomija

Zaključak

 Prisutnost monopola pozitivna je za državu, no negativno se odražava na potrošače koji su

prisiljeni kupovati određeni proizvod, iz jednostavnog razloga što supstituta nema
 Danas u svijetu sve se više smanjuje monopolistička moć jer se na tržištu svakim danom javlja
sve više novih, boljih i povoljnijih proizvoda
 U sistemu društvenog kapitala monopolska zarada ne odgovara cijelini proizvođača, korisnika
društvenih sredstava
 U cilju održavanja konkurencije u granama u kojima postoji visok stepen monopolizacije, država
olakšava uvoz tih vrsta roba
 Monopolistička cijena se ne obrazuje po zakonima tržišne konkurencije, vec je određuju
monopolisti
 Literatura

 Taylor, J., B., Economics

 Samuelson, P., A., Nordhaus, W., D., Ekonomija