Odgojne znanosti Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 Struni lanak ODGOJITELJSKA PROFESIJA U SUVREMENOJ ODGOJNOOBRAZOVNOJ USTANOVI Dr.

sc. Kata Lui Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Sa etak -Ve sam naziv odgojitelj sugerira profesiju, odnosno zanimanje osobe koja nekoga znalaki neemu pouava. Dru tveni ugled i socijalni status odgojiteljskog zanimanja odreuje dru tvo. Na temelju strune literature i anketnog istra ivanja na uzorku od 69 studenata prve godine studija razredne nastave i pred kolskoga odgoja u ovom je radu razmatrano zanimanje odgojitelja pred kolske djece u suvremenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Zbog specifine funkcije toga zanimanja pozornost je usmjerena na izobrazbu i dru tveni polo aj, na struno usavr avanje te na odlike odgojiteljske profesije. Budui da dru tveni polo aj odgojitelja, ali i ostalih djelatnika ukljuenih u sustav odgaja i obrazovanja djece i mlade i podrazumijeva pobolj anje uvjeta odgojno-obrazovnoga djelovanja te materijalni i socijalni polo aj svih prosvjetnih djelatnika u vertikali odgoja i obrazovanja, mo e se oekivati da e dru tvo kvalitetno rije iti i te probleme. Kljune rijei: odgojitelj, profesija, zanimanje, odlike odgojiteljskog zanimanja, pred kolski odgoj, izobrazba, dru tveni polo aj, socijalni status Uvodne napomene Profesija (lat. professio) podrazumijeva trajno bavljenje zanimanjem, samostalnost, autoritet, uslu nu orijentiranost, te nju za savr enstvom i profesionaln im udru ivanjem (Pedago ka enciklopedija, str. 256.). Pojmovi srodni nazivu profesija jesu zvanje i zanimanje. porer (prema: Cindri, 1995., str. 23) ih razgraniava te navodi da zvanje oznaava obrazovanje, vi e ili manje specijalizirano, koje je pojedinac stekao u toku svog kolovanja. Zanimanje je pak djelatnost koju ovjek svakodnevno obavlja s ciljem osiguranja sredstava za ivot. To je, dakle, praktina primjena znanja i vje tina steenih obrazovanjem. U razgovornom jeziku rije profesija naje e podrazumijeva zanimanje, odnosno profesionalno, znalako bavljenje odreenim poslom s ciljem osiguranja sredstava za ivot. Takvo znalako bavljenje odreenim poslom podrazumijeva specijalizirano znanje, umijea i vje tine. Polazei od takva tumaenja profesije, u ovom lanku se rabe termini zanimanje i profesionalnost.

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 Priprema za kvalitetan ivot poinje pred kolskim odgojem i obrazovanjem, a ona se odnosi na djetetov razvoj od roenja do polaska u kolu. Uspje nost odgoja i pravilan razvoj djeteta prije svega ovise o njegovim jedinstve nim i neponovljivim mogunostima. Njihov pak razvoj ovisi o ukupnom sustavu odgoja i obrazovanja, osobito o sadr ajima, metodama, kvaliteti meusobnih odnosa sudionika u procesu odgoja i obrazovanja te o suradnji roditelja i odgojne zajednice, odnosno ovisi o zajednikoj odgovornosti svih imbenika ukljuenih u ostvarivanje rezultata odgojno-obrazovnog djelovanja. Pred kolski odgoj poetni je dio sustava odgoja i obrazovanja kojim su obuhvaena djeca u dobi od navr enih est mjeseci do polaska u osnovnu kolu. Iako odgojitelj nije jedini imbenik odgovoran za uspje nost dgojnoobrazovne djelatnosti u pred kolskim ustanovama, njegova je uloga velika u pripremi djeteta za ivot. Budui da promi lja i oblikuje svoje metodike postupke u radu s djecom, odgojitelj mora biti profesionalno osposobljen za tu djelatnost. U profesionalnoj osposobljenosti do izra aja dolaze njegova pedago ka, didaktika i metodika struna naobrazba, njegova naobrazba iz podruja ope, razvojne i pedago ke psihologije, ali i njegove ljudske kvalitete i sposobnosti: demokratinost, po tovanje djejih prava, kreativnost, ljubav prema djeci i odgojiteljskom zvanju i sl. Poznavanje svakoga djeteta i njegovih mogunosti odgojitelju omoguuje pravilan pristup i diferenciranje zadataka za samostalne i skupne aktivnosti. On otkriva to je dobro u djetetovoj aktivnosti, daje mu na znanje da ga podr ava, a ako je potrebno, usmjerava ga i poma e mu u svladavanju zapreka, u primjeni steenoga iskustva ili predla e nove mogunosti za rje avanje moguih problema. Takvim odnosom prema djeci i odgojno-obrazovnoj djelatnosti odgojitelj stvara pozitivnu sliku o sebi te osigurava svoje mjesto u djetetovu sjeanju na njega kao na suradnika i prijatelja, koji ga je poticao na aktivnosti i omoguio mu ugodne dane provedene u vrtiu (Odgojiteljica sam eljela postati ve od osnovne kole. Jo uvijek se sjeam svojih dana u vrtiu i elim da i drugoj djeci ostane u lijepom sjeanju, zapisala je studentica prve godine studija.). Ukratko, profesionalna kompetentnost bitna je odlika odgojitelja s kojom je u naju oj vezi odgojnoobrazov na djelatnost i djetetov uspjeh kao rezultat te djelatnosti. Odgoj, odgajanje, odgojitelj Da se deset puta rodim deset puta bio bih uitelj.

Ivan Filipovi Vukasovi (1994., str. 39) odgoj defi nira kao svrsishodan proces u kojemu dolazi do izra aja jedinstvo odgojnog cilja i zadataka, naela i metoda, to u planski ostvarenom odgojnom djelovanju, uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih initelja, te e prema izgraivanju potpune ljudske osobnosti.

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

Odgoj je proces ovjekova uljuivanja, izgraivanja kulture osobnosti. Te se stvaralake i vrijednosne odrednice posti u ouvanjem i preno enjem kulturnih, duhovnih, opeljudskih vrijednosti s nara taja na nara taj (Vukasovi, 2000., str. 45) ili odgoj je ukupnost reakcija dru tva na injenicu razvoja (Bernfeld prema: Giesecke, 1991., str 57). Pritom injenica razvoja znai da nije bitno u kojoj kulturi dijete raste jer ono jo nije formirani lan dru tva. To e tek postati u procesu uenja. Prema tome, dru tvo, kultura u kojoj dijete raste, utjee na uspjeh odgoja. Za Brezinku (prema: Gudjons, 1993., str. 151-152) odgoj ine socijalne radnje kojima ljudi poku avaju u bilo kojem pogledu trajno pobolj ati sklop psihikih dispozicija drugih ljudi ili pak odr ati vrijedne komponente tih dispozici ja. Iz tog odreenja odgoja Gudjons izdvaja pet odredbenih znaajki (slika 1.) i obja njava ih. pobolj ati 2. poku ati 4. psihike 1. odgajatelj 5. odr ati dispozicije 3. socijalnim radnjama odstraniti Slika 1. Pojam odgoj prema Brezinki Odgoj su prema tome djelatnosti iji je cilj odreeno pona anje, a smisao je tih djelatnosti svjesni subjekt. Socijalne se pak radnje odnose na druge, a psihike su dispozicije relativno trajne (nisu prolazne) za do ivljavanje i pona anje. Pobolj avanje, odr avanje ili stvaranje vrijednih komponenti, a otklanjanje tetnih, znai vrijednost odgojnoga djelovanja. Meutim, poku ati znai da odgojne djelatnosti mogu biti i neuspje ne jer odgojne djelatnosti pridonos e uinku uenja, a to mo e ostvariti samo odgajanik koji ui. Odgajanje je bitna odrednica odgojno-obrazovnih ustanova (vrtia i kola) i odgojiteljeve/uiteljeve (i uitelji su zapravo odgojitelji) djelatnosti u njima. Dijete i roditelji, zajedno s odgojiteljem, ine temeljne nositelje i reali zatore te slo ene i odgovorne djelatnosti. Dijete aktivno ui i razvija se, a u tome mu poma u roditelji i odgojitelji, svatko prema ulozi koju ima u procesu odgajanja, obrazovanja i izgraivanja samostalne osobe. Za stvaranje djetetove emocionalne stabilnosti roditelji su nezaobilazan imbenik u procesu njegova odgoja i obrazovanja. Njihova se uloga u tom procesu ostvaruje na razliite naine u pripremanju i ostvarivanju odgojnoobrazovnog a procesa u pred kolskoj ustanovi.

Budui da odgojitelj sudjeluje u izgraivanju i formiranju ovjeka kao najvee vrijednosti, njegova je odgovornost veoma znaajna. On je voditelj i

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 organizator odgojno- -obrazovnog procesa, jer poznaje pedagogiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno ljudsko iskustvo u vje tini odgajanja i obrazovanj a (Bognar i Matijevi, 2002., str. 32). Njegova opa i struna naobrazba, njegove sposobnosti, duhovne i etike vrijednosti, njegov odnos prema radu i djeci neposredno utjeu na uspje an rezultat odgoja. Uspje na odgojna djelatnost s djecom pretpostavlja razumijevanje njihovih mogunosti i osjeaja, ljubav, toplinu i stalna ohrabrivanja te stvaranje takvih situacija u kojima djeca mogu do ivljavati radost stvaranja i uspjeha. Odgojno-obrazovni proces kreativan je in, to je oblik odgojiteljeva samoostvarenja u kojemu odgojna djelatnost ovisi o njegovoj osobnosti i vrijedi upravo toliko koliko i sam uitelj/odgojitelj (Binet, prema: Vukasovi, 2000., str. 46). Prema tome, odgojiteljeva je uloga presudna u planiranju i provoenju odgojnoga djelovanja te u ostvarivanju zadae formiranja uljuene osobe kao rezultata toga procesa. Izobrazba i dru tveni polo aj odgojitelja Suvremene odgojno-obrazovne ustanove, proces odgoja i obrazovanja te izobrazba odgojno-obrazovnih djelatnika u njima temeljito su se promijenili u odnosu na 1874. godinu kada se odgojiteljski kadar, zabavi ne uiteljice, osposobljava jednogodi njim teajem, koji omoguava sasvim skromno obrazovanje buduih uiteljica (Lipovac, 1985., str. 25). I poslije 1945. godine obrazovanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim teajevima do sredine 1950. godine. Uredbom o kolama za odgojitelje pred kolske djece iz 1949. godine definirana je zadaa odgojiteljskih kola da spremaju kadrove odgojitelja pred kolske djece u obdani tima, zabavi tima, djejim vrtiima i drugim pred kolskim institucijama (Lipovac, 1985., str. 182). Tako se budui odgojitelji pred kolske djece struno osposobljavaju u etverogodi njim odgojiteljskim kolama, a nakon toga, poslije srednjo kolskog obrazovanja, najprije dvogodi nja, a zatim trogodi nja izobrazba odgojitelja nastavlja se i provodi na pedago kim akademijama, visokim uiteljskim kolama i uiteljskim fakultetima. Studijem pred kolskog odgoja osposobljavaju se odgojitelji za cjelokupni odgojno-obrazovni rad s djecom pred kolske dobi od prve do sedme godine, odnosno do polaska u osnovnu kolu (Prosvjetni vjesnik, 1978., str. 133). U meuvremenu odgojiteljsko (i uiteljsko) zanimanje pretrpjelo je odreene tete na razini stvaralake usmjerenosti i na razini strunometodike osposobljenosti za ostvarivanje profesionalnih zadaa. Nedovoljna struno-metodika izobrazba studenata, neusklaenost ope vrtike i kolske prakse sa stvarnim potrebama studenata, buduih prosvjetnih djelatnika, nedovoljan broj kvalitetnih vje baonica, nedefiniran status mentora i njihovo neodgovarajue materijalno vrednovanje za uvoenje studenata u odgojnoobrazovnu praksu, prevladavajui su problemi u ovom podruju. Posljedice su vidljive u metodikom znanju pripravnika, motiviranosti za rad, njihovu polo aju i socijalnom statusu u dru tvu.

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

Kako studenti pred kolskoga odgoja i razredne nastave procjenjuju polo aj i socijalni status pojedinih zanimanja u na emu dru tvu, pokazuje slika 2. Slika 2. Disperzija zanimanja prema dru tvenom polo aju i socijalnom statusu, N = 69 Prema anketnom istra ivanju provedenom na uzorku od 69 studenata prve godine studija (18 pred kolskoga odgoja i 51 razredne nastave) dobivena je procjena polo aja i socijalnoga statusa deset najpriznatijih zanimanja u na emu dru tvu. Zadatak je bio navesti deset zanimanja koja su, prema njihovu mi ljenju, rasporeena na vrijednosnoj ljestvici od prvoga do desetoga mjesta te koja imaju odgovarajui dru tveni polo aj i socijalni status u hrvatskome dru tvu. Prema toj procjeni ak 97 % ispitanika na prvom mjestu vrijednosne ljestvice istie lijeniko zanimanje, a njih 17 % na desetom mjestu vidi zanimanje in enjera. Promatrajui disperziju ostalih zanimanja na vrijednosnoj ljestvici, mo emo zakljuiti da procjena studenata uglavnom odgovara percepciji toga problema prisutnoga u na oj dru tvenoj sredini. Na toj ljestvici od deset vrijenosti nema zanimanja odgojitelja i uitelja. Meutim, prema toj procjeni, zanimanje srednjo kolskoga profesora zauzima esto mjesto na ljestvici, na to je vjerovatno utjecalo nedavno zavr eno srednjo kolsko obrazovanje ispitanika. Dru tveni polo aj dvaju zanimanja, odgojiteljskog i uiteljskog, na zasebnoj vrijednosnoj ljestvici od prvoga do desetoga mjesta studenti vide kako slijedi na 3. slici. a) Odgojitelji b) Uitelji Slika 3. Odgojiteljsko i uiteljsko zanimanje prema dru tvenom polo aju, N = 69

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 Usporeujui mi ljenja ispitanika, mo emo zakljuiti da je ne to povoljnija percepcija dru tvenoga polo aja uiteljskog zanimanja u odnosu na odgojiteljsko. Prema dobivenim rezultatima 3 % ispitanika smatra da je odgojitel jsko zanimanje na prvom, a 16 % na desetom mjestu dru tvene vrijednosne ljestvice, dok uiteljskoga zanimanja nema na tim mjestima. Pozornijim promatranjem procjena dvaju zanimanja (slika 3.) mo emo uoiti kako vei postotak ispitanika uiteljsko zanimanje smje ta izmeu drugoga (12 %) i sedmoga (16 %) mjesta, a odgojiteljsko zanimanje izmeu petoga (10 %) i desetoga (16 %) mjesta na vrijednosnoj ljestvici dru tvenoga polo aja. Takav polo aj, pogotovo odgojiteljskoga zanimanja, ne odgovara stvarnoj odgovornosti koju oba zanimanja imaju u odgoju i obrazovanju djece. Budui da odgoj i obrazovanje imaju dru tveni karakter, i zanimanje odgojitelja kao strunjaka koji planira i ostvaruje odgojno-obrazovni proces dru tveno je odreeno. Dru tvo, dakle, odreuje dru tveni polo aj i socijalni status odgojitelja, dvije odrednice koje bitno utjeu na njegovu motiviranost za neprekidno struno usavr avanje, to je uvjet realizacije dru tveno defi niranoga cilja odgoja. Stoga je zadaa dru tva osigurati uvjete za ostvarivanje tih dviju odrednica jer bez primjereno osposobljenih i motiviranih odgojitelja, iji se rad pravedno vrednuje, ne mo e se kvalitetno razvijati niti odvijati odgojno obrazovna djelatnost ni na jednom stupnju u vertikali. Odgojiteljska je profesija zahtjevna, te ka i stresna, od poluprofesije postala je profesija koja zahtijeva kvalitetnu opu i strunu osposobljenost. Stoga je neophodno i vremenski izjednaiti izobrazbu odgojitelja s izobrazbom uitelja. Izobrazba odgojitelja trebala bi se promijeniti u korist novoga naina izobrazbe, osposobljavanja i strunog usavr avanja. U strunoj izobrazbi odgojitelja veoma su va ani pedago ki, psiholo ki, jezini, literarni, kineziolo ki sadr aji, zatim kvalitetno metodiko obrazovanje i osposobljavanje, poznavanje metodologije pedago koga istra ivanja i odgojno-obrazovna praksa u djejem vrtiu. Struno usavr avanje odgojitelja Rad s djecom pred kolske dobi zahtijeva razvijenu osobnost i izvornu kreativnost te visoku naobrazbu i strunost odgojitelja u toj djelatnosti. Sljedei zahtjev te djelatnosti jest neprekidno struno usavr avanje i osposobljavanje zaposlenih odgojitelja kao preduvjet unapreivanja i razvoja pred kolske ustanove i odgojno-obrazovne djelatnosti u njoj te postizanja kvalitet nih odgojno-obrazovnih rezultata. Zavr etkom studija ne prestaje struno usavr avanje odgojitelja pred kolske djece. Ono se provodi radi stjecanja novih znanja iz podruja va nih

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

za odgoj i obrazovanje pred kolske djece te zbog unapreivanja vlastite prakse. Stalno struno usavr avanje i zakonska je obveza, a naini i provedba prepu teni su odgojiteljima i odgojiteljskim vijeima. Osim Zakona o radu (l. 32.) u kojemu se ka e: Radnik je du an u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavr avati se za rad, pred kolske ustanove pravilnicima o radu i svojom unutarnjom organizacijom odreuju prava i obveze odgojitelja vezane za struno usavr avanje. Ono se organizacijski ostvaruje individualnim i skupnim oblicima. Individualno struno usavr avanje (samoobrazovanje) samostalno ostvaruje odgojitelj prouavajui noviju strunu literaturu. Za razliku od individualnoga, skupno struno usavr avanje ostvaruje se u okviru strunih tijela strunih aktiva ili odgojiteljskih vijea u vrtiu te izvan vrtia na razliitim strunim skupovima: savjetovanjima, seminarima, upanijskim strunim vijeima, okruglim stolovima, teajevima, pedago kim veerima, predavanjima, studijskim putovanjima itd. Slunjski (2006., str. 119) se zala e za stuno usavr avanje odgojitelja provoenjem akcijskih istra ivanja, preno enjem iskustava i ukljuivanjem u druge oblike organizirane izvan ustanove. Ona istie da bi se na tim strunim skupovima uglavnom trebao provoditi istra ivaki pristup usavr avanju, a rjee informativni i instruktivni jer u istra ivakom pristupu voditelj omoguuje sudionicima aktivno sudjelovanje, odnosno dvosmjernu komunikaciju. Organizatori su strunog usavr avanja voditelji vrtikih i upanijskih strunih vijea, vrtiki pedagog i ravnatelj, Ministarstvo znanosti, odgoja i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Uiteljski fakulteti te sve e e i pojedine strune udruge graana zainteresirane za razvoj odgojne djelatnosti. Cilj je svih tih oblika strunoga usavr avanja profesionalni razvoj odgojitelja stjecanjem novih znanja i vje tina potrebnih za unapreivanje osobne odgojnoobrazovne prakse i djelatnosti pred kolske ustanove, vrtia. Zato svaki odgojitelj u svom godi njem programu rada definira opseg, modele i sadr aje strunoga usavr avanja. Odgojitelj nije inovnik koji rutinski obavlja svoje radne zadae, ve kreativna osoba visoke emotivne osjetljivosti prema djetetu i prema odgojnoobrazovnoj djelatnosti. Ako je ispunjen zanosom i ljubavi prema odgojiteljskom zanimanju, takav intenzivan rad s djecom uzrokuje razliita profesionalna oboljenja i zamor, koji je vidljiviji u odnosu na druge profesije. Odgojiteljsko, odnosno uiteljsko zanimanje u skupini je slo enijih zanimanja. Gotovo svi ljudi imaju pogre ne misli o pouavanju. Pod svi podrazumijevam i obine ljude, ali i uitelje i roditelje, prosvjetne vlasti, lanove kolskih odbora, politiare, novinare, pa i sveuili ne profesore koji pripremaju budue profesore. Oni ne shvaaju kako je biti uspje an uitelj mo da najte e zanimanje u na em dru tvu (Glasser, 1994., str. 25).

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 Odlike odgojiteljskog zanimanja Razliiti teorijski i empirijski radovi utvrdili su kvalitete odgojitelja koje su va ne za uspje no obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti s djecom pred kolske dobi. Tako se govori o potrebi kvalitetne ope, strune i metodike osposobljenosti odgojitelja kako bi mogao uspje no organizirati odgojno-obrazovni proces, koordinirati razliite aktivnosti i stvarati povoljne uvjete za cjelokupan razvoj djeteta njegove intelektualne, emocionalne, radne, voljne, estetske, fi zike i etike kvalitete. Zato dgojitelj treba imati razvijene komunikacijske sposobnosti koje mu omoguuju uspostavljanje suradnikih odnosa s djecom i njihovim roditeljima pro etih meusobnim povjerenjem i razumijevanjem. Takoer i sam mora biti odgojena, odgovorna i strpljiva osoba koja vjeruje u mogunost odgojnoga djelovanja te koja ima razvijenu ljubav za djecu i njihovo odgajanje. Slika 4. spomenutog istra ivanja daje prikaz rasporeda deset pozitivnih odlika odgojitelja i uitelja na vrijednosnoj ljestvici od prvog do desetog mjesta kako ih vide ispitanici. Slika 4. Disperzija odlika odgojiteljskog i uiteljskog zvanja, N = 69 Prema tom istra ivanju studenati razredne nastave i pred kolskog odgoja za uspje no odgojno-obrazovno djelovanje na prvom mjestu istiu kreativnost sa 61 % naznaka, a na desetom mjestu iskrenost sa 17 % naznaka. Navodei i druge pozitivne odlike odgojitelja, ispitanici pokazuju da je za odgoji teljsko zanimanje potrebna izgraena osobnost, strpljenje (55 %), ljubav prema djeci (38 %) i smisao za odgajanje djece. Odgojitelj takvih odlika odgaja snagom svoje osobnosti, koja je jamac uspjeha odgojno-obrazovne djelatnosti. Moralne odlike odgojitelja i uitelja kao to su: objektivnost, samokritinost, pravednost (41 %), dosljednost (33 %), smirenost, savjesnost, susretljivost, temeljitost, razumijevanje (25 %), suosjeajnost (19 %), ljubaznost, tonost, strpljivost, kultura pona anja itd., nezaobilazne su za uspje no odgojnoobrazovno djelovanje jer je odgojitelj model, uzor koji djeca opona aju i ele takvi biti. Zato, prije svega, odgojitelj/uitelj mora biti odgojen da bi mogao odgajati jer nastavnik-odgajatelj mora biti sna na, potpuna i skladno

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

razvijena osobnost. Mora biti ivi primjer pozitivnog, savjesnog i odgovornog odnosa prema ivotu, prema radu, obvezama i svim ljudskim du nostima; uzor moralnog pona anja za svoje uenike (Vukasovi, 2000., 47). Odgojitelji pozitivnih odlika u ivaju ugled roditelja, djece i sociokulturne sredine te na djecu djeluju svojim primjerom. Djeca ih vole i vraaju im se i nakon odlaska iz vrtia. Mnoga od njih jedva ekaju da krenu u prvi razred, osobito ako su izgradila pozitivnu sliku o koli. Meutim, nakon nekoliko dana provedenih u koli, izra avaju elju za povratkom u vrti, posjeuju svoje tete i s njima dijele radost prvih crte a u crtanicama, povuenih prvih crta u bilje nice, priaju im prve kolske do ivljaje, s tetama dijele svoja nova iskustva, ostvarene i neostvarene nade, oekivanja, ali i svoje strahove od nepoznatoga. Takav djetetov odnos prema svojoj odgojiteljici jasno pokazuje da je izgraen skladan meusobni odnos pun povjerenja i razumijevanja, pokazuje vrlo sna an odgojni utjecaj odgojiteljice i njezine osobnosti na dijete, odnosno uinkovitost njezina odgojnoga djelovanja. Odgojiteljica ima zadau pouavati, pokazivati, obja njavati, savjetovati, usmjeravati, poticati, navikavati djecu na ispravne postupke. To su poznati postupci odgajanja, ali najsna niji i najdjelotvorniji jest odgojiteljiin primjer. Djeca je promatraju, opona aju i poistovjeuju se s njom. Tako mladi svoj ivotni put ve u uz likove ljudi koji su na njih sna no utjecali. Gdje se odgaja snagom uzora, dobro se odgaja i tu nije potrebna bilo kakva prisila (Vukasovi, 2000., str. 49.). Prema tome, najdjelotvornije odgojno djelovanje ostvaruje se osobnim primjerom, osobnim svjedoenjem, to svaki odgojitelj, od roditeljskoga doma do visoko kolske ustanove, treba imati na umu. Osim osobnoga primjera, proces odgajanja zahtijeva i ljubav prema djeci bitnu sastavnicu odgojiteljskog zanimanja. Kako istie Vukasovi (2000., str. 49.) jo je Kerschensteiner nagla avao ljubav kao bitnu sastavnicu odgajanja i nezaobilaznu odliku svakog odgajatelja, a pozornost su joj pridavali i na i pedago ki znanstvenici. I studentici je ljubav prema djeci glavna odrednica u izboru odgojiteljskoga zanimanja: Oduvijek sam voljela djecu i rad s djecom. Ja sam bila ona koja je uvijek pritekla u pomo kada je trebalo priuvati malog susjeda ili susjedu. Volim biti okru ena s djecom i prisutna u njihovu svijetu , jednostavno elim postati odgojiteljica. Jedan od najpoznatijih francuskih humanista u drugoj polovini 16. stoljea Michel de Montaigne (1964.) istie i danas aktualnu tvrdnju da odgojitelj treba i izvana zraiti mirom i rado u, biti naoru an ivim i veselim pona anjem, blagim i ugodnim stavom, odnosno obeavati da e biti vrlo koristan. Odgojitelj mo e djecu uiniti pametnijom i boljom, ali ne mo e popravljati ono to mu je povjereno kao to mogu drvodjeljci i zidari. Za Montaignea je kljuno pitanje odgojiteljevo umijee u voenju i poticanju djeteta na uenje bez prisile i tegobe. Ilustrira to primjerom ovjeka koji eta galerijom i pritom ini mnogo vi e koraka negoli kada ide odreenim putom, a ipak u nogama

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 ne osjea zamor. Drugim rijeima, kada odgojitelj odgaja i pouava na prikladan nain u kojemu je i dijete zaposleno, sve radnje proteknu s manje napora i dosade. Za tog bismo odgojitelja mogli rei da je demokratian i uspje an, nasuprot autoritarnoga i manje uspje noga. Odlike obaju tipova odgojitelja mogue je navesti kako je prikazano na slici 5. Slika 5. Odlike dvaju tipova odgojitelja Demokratian - uspje an Autoritaran manje uspje an Bri an po tuje i podr ava osobnost svakog djeteta omoguujui mu do ivljaj uspjeha preuzimanjem brige o sebi i drugima - prepoznaje i vodi dijete u skladu s njegovim sposobnostima (pru a mogunost izbora te daje povratne informacije). Dominantan prosljeuje iste informacije u skupini bez obzira na osobnosti djeteta i mogunost do ivljaja uspjeha - nadzire i odreuje to djeca trebaju raditi (ja odluujem svi morate sudjelovati u ovoj aktivnosti). Usmjeren na dijete od djeteta oekuje traganje za osobnim odgovorima Didaktian od djeteta oekuje jednoznane odgovore, doslovno ponavljanje njegovih informacija - osna uje dijete, potie njegovo kritiko mi ljenje i izra avanje (pokree elju za uenjem) - zahtijeva po eljno pona anje djeteta, mjeri, nagrauje i ka njava pona anje (prema Skinerovu operantnom uenju) - ima povjerenje u djecu (prepoznaje i podr ava aktivnosti koje su djeca zapoela) - odluuje i upravlja djejim aktivnostima (djeca jo ne mogu odluivati kojim e se aktivnostima baviti) - vodi brigu o svom pona anju i osjeajima (nadzire svoja stajali ta i odgovore) - okrivljuje djecu za nemogunost kontroliranja osobnih istupa (vjeruje da ne mo e ni ta kontrolirati te se i ne trudi stvarati prilike za pozitivne pomake) - po tuje djetetova stajali ta i interese pa rabi individualiziran pristup pouavanja - dijete mora prihvatiti njegov pogled na svijet jer je pravi te se o tome nema to razmi ljati - s djecom e e razgovara o njihovim mogunostima, a rjee o njihovu neuspjehu, koji vi e ovisi o trenutnom raspolo enju, a manje o sposobnostima - stalno nagla ava neuspjeh, a vrlo rijetko uspjeh djece - suosjea s djecom koja do ivljavaju neuspjehe, iskreno razumije kontekst

stvarnosti i ovisnost uspjeha o njoj - nema razumijevanja za neuspjeh (djetetu je uspjeh osiguran ako se pokorava odgojiteljevim zahtjevima) - rabi pozitivne rijei kao poticaj - nagla ava samo ono to nije dobro, to je negativno, iako ima i pozitivnoga - s djecom raspravlja o rezultatima. - nema rasprave o rezultatima jer je odgoji telj mjerodavan o tome prosuivati. Dakle, odgojitelj mo e biti samo onaj tko ima sna nu ljubav prema djeci, tko osjea i razumije njihove potrebe i mogunosti, tko vjeruje u rezultat odgojnoga djelovanja. Kao polazi te odgojnog nastojanja odgojitelj prihvaa dijete onakvo kakvo ono jest, vodi brigu o njegovim sveukupnim mogunostima, pronalazi uspje ne emotivno-poticajne naine pridobivanja djeteta za suradnju, bira primjerene izvore i postupke odgojnoga djelovanja,

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

prilagoava komunikacijske postupke razvojnim mogunostima djeteta, vrednuje i nagla ava pozitivne rezultate odgojnoga djelovanja, ali i pokazuje razumijevanje razloga moguih pogre ka u pona anju te upuuje na naine njihova otklanjanja. Zakljuak Prema pedago koj funkciji odgojitelj je nositelj odgojnih nastojanja u pred kolskoj ustanovi. Mnoga su se istra ivanja bavila odgojiteljevom/ uiteljevom lino u i uinkovito u njegove odgojno-obrazovne djelatnosti te pedago kim kvalitetama koje izravno utjeu na uspje nu organizaciju i na rezultate te djelatnosti. Utvreno je da odgojitelj svojim odnosom i pona anjem prema djetetu ulijeva povjerenje, utjee na razvoj samopouzdanja i vjerovanja u sebe, odnosno njegova je uloga u djetetovu oblikovanju pozitivne slike o sebi veoma bitna. Zato odgojitelj treba biti znalac i stvaralaka osoba koja je prijatelj djeci. Svojim didaktiko- -metodikim pristupima u djeci razvija osjeaj vrijednosti - bavljenje odgojno-obrazovnim aktivnostima do ivljavaju kao poziv na slobodnu, zanimljivu i kreativnu aktivnost u kojoj i ona imaju va nu ulogu. Kao znalac odgojitelj zna ubla iti negativne odgojne utjecaje na dijete, a kao kreativna osoba svoje znanje i svoju osobnost ne namee kao jedino valjano, ve kao polazi te za djetetovo izgraivanje svojih osobnosti, vrijednosti, znanja i uvjerenja. Odgojitelj je osoba koja stvara uvjete, potie, savjetuje i rukovodi djetetovim aktivnostima te je istodobno i izvor va nih informacija za rje avanje zadataka. Njegova va na uloga u odgojno-obrazovnom procesu jest stvaranje zajednice u kojoj se djeca dobro osjeaju, odnosno u kojoj se svaki njezin lan osjea va nim i po tovanim, sigurnim u sebe, u svoje sposobnosti i ivotno iskustvo koje ima. Odgojitelj to mo e ostvariti ako je siguran u svoje struno znanje, u svoje sposobnosti organizacije i rukovoenja aktivnostima, u svoje metodiko umijee pouavanja te ako do izra aja dolaze i njegove ljudske kvalitete: po tovanje mogunosti svakoga djeteta, suosjeanje, razumijevanje i pomo u rje avanju eventualnih problema itd. Pri potpisivanju ugovora o namje tenju odgojitelji/uitelji trebali bi dra govoljno izgovoriti Sokratovu prisegu, kao lijenici Hipokratovu, koja glasi: Kao odgojitelj obvezujem se: po tovati osobine svakoga djeteta i braniti ih od svih zalagati se za njegovo tjelesno i du evno jedinstvo po tovati njegove osjeaje, slu ati ga, uzeti ga ozbiljno u obzir tra iti njegovo odobrenje za sve to inim u vezi s njegovom osobom, isto onako kao to bih postupala/postupao prema odraslima

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150

koliko je mogue spoznati zakonitost njegova razvoja, postaviti je na dobre temelje i omoguiti djetetu prihvaanje te zakonitosti otkriti i unaprijediti njegove sklonosti za tititi ga, ako je slabo, i pomoi mu pri prevladavanju straha i krivnje, zloe i la i, sumnji i nepovjerenja ako je to potrebno ne lomiti njegovu volju ni onda kad mi se ini da je besmislena pomoi mu da razum ovlada njegovom voljom, pouiti ga kako se koristi razumom i to je to umijee razumijevanja i shvaanja osposobiti ga za preuzimanje odgovornosti u zajednici i za zajedni cu omoguiti mu stjecanje iskustva o svijetu kakav on jest omoguiti mu da spozna to je i kakav je to dobar ivot pru iti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona mo e ostvariti pouiti ga istinoljubivosti, a ne istini, jer ona je samo kod Boga . Ovu u obvezu osna iti svojom spremno u da se u svako doba provjeri moja djelatnost i ja sama/sam preko danih mjerila (prema: H. v. Hentig, 1997., str. 257-259). Budui da je odgojiteljeva osobnost va an imbenik uinkovitoga odgojnog djelovanja, od nje treba polaziti i pri izboru studenata za upis na odgojiteljsk i studij te voditi rauna o visokoj kakvoi strunoga osposobljavanja buduih odgojitelja. Sljedea va na injenica jest dru tveni polo aj odgojitelja i onih koji odgajaju i obrazuju djecu i mlade . To podrazumijeva pobolj anje uvjeta odgojno-obrazovnog djelovanja te materijalni i socijalni polo aj svih prosvjetnih djelatnika u vertikali odgoja i obrazovanja. Budui da nam je cilj stvoriti dru tvo znanja, opravdano je oekivati da e se kvalitetno rije iti i taj dru tveni problem.

Miljkovi D.: Iz povijesti osnovne LITERATURA

kole u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1941.

Bognar, L. - Matijevi, M. (2002.), Didaktika. II. izmijenjeno izdanje. Zagreb: kolska knjiga. Cindri, M. (1995.), Profesija uitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica : Persona De Montaigne, M. (1964.), Ogledi o odgoju. Sarajevo: Veselin Masle a. Giesecke, H. (1991.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. Glasser, W. (1994.), Kvalitetna kola. Zagreb: Educa. Zagreb

Gudjons, H. (1993.), Pedagogija, temeljna znanja. Zagreb: Educa. Hentig, H. (1997.), Humana kola, Zagreb: Educa. Lipovac, M. (1985.), Pred kolski odgoj u Hrvatskoj. Zagreb: Narodne novine. i Osijek: Pedago ki fakultet Slunjski, E. (2006.), Stvaranje pred kolskog kurikuluma u vrtiu ui. Zagreb: Mali profesor i akovec: Visoka uiteljska kola. organizaciji koja

Vukasovi, A. (1994.), Pedagogija, tree dopunjeno izdanje. Zagreb: Alfa d.d., Hrvatski katoliki zbor MI . Vukasovi, A. (2000.), Prilog odreenju nastavnikove odgojne funkcije. Napredak, br. 1, 44-53 * Opis profi la sa strunim i metodikim programskim osnovama odgajatelj pred kolske djece. Prosvjetni vjesnik, br. 5 6 od 16. listopada 1978., str. 133

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 9, br. 1, 2007, str. 135-150 EDUCATOR PROFESSION IN A CONTEMPORARY EDUCATIONAL INSTITUTION Kata Lui The title educator itself suggests a profession, namely an occupation of a person teaching someone something in a skillful way. Social reputation and the status of the educator profession are defined by the society. This article focuses on the analysis of pre-school educator occupation in a contemporary educational institution absed on the study of scientific literature and a questi onnaire conducted on a sample of 69 first-year students of pre-school and homeroom teacher education. Due to the specific function of this occupation, special attention was payed to the level of education and social status, profess ional advancement as well as the characteristics of the educator profession. As the social status of educators, as well as of other professionals included in the system of children and youth education, implies the improvement of the conditions for activities in education as well as of the economic and social pos ition of all educational workers on the education vertical, it can be expected from the society to solve these problems in a quality way, too. Key words: educator, profession, occupation, characteristics of educator profession, pre-school education, education level, social status