SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest Ivana Luia 3, Zagreb

Esej enidba Imbre Futaa (izvadak), Slavko Kolar

Student: Wollfy Krai Mentor: dr.sc. Iskra Ivelji, izv. prof. Kolegij: Hrvatsko drutvo i kultura u 19. stoljeu

Akademska godina 2010./2011. Zagreb, studeni 2010.

Slavko Kolar je roen 1891., a umro 1963. godine. U knjievnosti se javlja ve uoi propasti Austro Ugarske Monarhije, problematizirajui u svojim djelima teme iz seoskih i malograanskih sredina. Najznaajnija su mu djela Nasmijane pripovijesti , Ili jesmo, ili nismo, Mi smo za pravicu , Natrag u naftalin te Glavno da je kapa na glavi, dok je najiru slavu stekao djelima Breza i Svoga tela gospodar, koja su i ekranizirana. Kolar nam preciznom analitinou prikazuje svu slojevitost i kompleksnost seoskog i gradskog drutva, donosei nam itavu plejadu raznovrsnih likova. Njegov itav knjievni opus karakterizira humor,esto bolan, te satira (to se takoer vidi i u promatranoj pripovijetci), jer pomou njih slika ljude,njihove meusobne odnose,ambijente i situacije, ali i na neki nain prokazuje sve negativnosti koje se pojavljuju u nekome drutvu, pri emu je mnogo kritiniji u svojim kasnijim djelima o graanstvu, od onih u kojima opisuje seljake. Tragika se takoer pojavljuje, i to se prvenstveno odnosi na glavne likove Breze i Svoga tela gospodara. Budui da je ovdje predmet rasprave jedna pripovijetka iz seoskog ivota, spomenimo da je autor odrastao na selu, kao i to da je po struci agronom, to mu je zasigurno pomoglo da pronikne dublje u meuljudske odnose i stanje na selu. Ono ime Kolar zapoinje radnju je glavni lik Imbra Futa. Iako njime zapoinje i njegovo je ime u naslovu, on nije onaj karakteristini glavni lik,oko kojega se vrti sve, jer pisac svako toliko odstupa od glavnog tijeka dogaaja, donosei nam razne opise drugih ljudi, situacija i obiaja. Sve vezano uz Imbru Futaa je humoristino, pa ak i satirino. Ve nam samo njegovo ime dosta toga govori o njemu jer futati u kajkavskom narjeju znai smrditi, dakle,on je smrdljivac. Iz njegovog razmiljanja o skoroj enidbi saznajemo da je veoma prostoduan i priprost; ne zanima ga ni enidba ni cura, jer je njemu najbolje kada dobije neki jednostavni posao da ga obavlja i pritom pui svoj omiljeni duhan. Budui da prije enidbe mora dokazati svoje vjeronauno znanje kod sveenika, dobivamo uvid i o njegovo razmiljanje o vjeri, koje je veoma simplificirano i na simbolikoj razini, pa tako primjerice Boga doivljava kao starca sa sijedom bradom, a Iliju zamilja da se vozi u svojim kolima po nebu kada grmi. Ovakvoj slici o glavnome liku pridonosi i nekoliko humoristinih poredbi, pa se tako usporeuje ustajanje upavog, neopranog i neurednog Imbre s izlaskom Sunca, ili pak njegovo izlaenje iz staje i zijevanje s lavom, kraljem ivotinja. Poredbe nisu nimalo prikladne, ali su upravo radi tog toliko smijene. Naravno, tu je i itava mala pria o tome kako mu je grupa djevojaka objesila gae na drvo te ih on nije mogao dohvatiti. Nakon opisa glavnog lika nekako nam se namee opis njegovog mjesta prebivanja,kao i njegovih sumjetana. Moemo rei da pisac nastavlja u istome tonu, usporeujui selo Gladovec, koje se rasprostrlo na sedam breuljaka, s Vjenim gradom

Rimom. Selo se sastoji od neuglednih, tronih kuica koje su izgraivane bez ikakvog reda i plana, proteui se uz dvije tri krivudave uliice. Ono je poprilino izolirano, jer do njega takoer vodi jedna zaputena i krivudava cesta, a eljeznica je udaljena 20 do 40 kilometara. No seljaci to nisu ni u kome sluaju tragino shvaali, jer im djeca nisu morala ii u kolu, nije bilo novina da donose neke ideje i vijesti koje bi mogle iskvariti ljude, a vlak im nije plaio stoku i konje. Iz ovoga ironinog opisa razmiljanja seljaka moemo iitati stav pisca prema tom problemu, ali i nepovjerenje seljaka prema modernizaciji i razliitim novotarijama, pa ak i njihovo neshvaanje. Da bude to kritiniji prema stanju na selu autor u slinoj maniri opisuje seljaku neimatinu i primitivnost, donosei slike seljaka kako jedu svoj prosti kukuruzni kruh i piju kiselo vino, kojih esto nije bilo, ili njihove svae i tunjave oko mea te batinjanje ena iz, kako autor otroumno istie, pedagokih razloga. Opisano selo nije plod autorove mate, ono je tono ubificirano i mi znamo o kojem se mjesto radi. No, ako gledamo iz ire perspektive, ovakvu situaciju moemo primjeniti na manje vie itavu sjeverozapadnu Hrvatsku. Isto tako moemo rei da se taj opis moe primjeniti na mnogo ire razdoblje, i u prolost i u budunost, iako se radnja odvija izmeu dva svjetska rata. Iz prethodnog odlomka smo mogli vidjeti da se seljaci pri opisu njihovih ivotnih uvjeta i obiaja generaliziraju i promatraju kao homogeni. No tomu je samo naizgled tako. I u toj maloj, zabaenoj i siromanoj sredini itekako postoji diferencijacija meu populacijom. Tako na vrhu piramide postoji neka vrsta elite, koja se opet dijeli na onu vanjsku koju ine sveenik, pandur i doktor (koji se samo marginalno spominju, osim sveenika) i ona unutarnja koju ine neto imuniji, obrazovaniji i ugledniji seljani, poput Imbrinog oca (Imbra je na vjeronaunome ispitu pao, to nije ni udno s obzirom na njegovo znanje o vjeri, ali mu je sramota jo i vea ba zato to je sin jednog o ugledniji seljaka u zajednici). Ispod njih dolazi sloj prosjenih seljaka, a na dnu su neki od likova koji su tamo zavrili zbog katastrofalnog imovinskog stanja ili nepotivanja konvencionalnih obrazaca ponaanja (u prvome redu to su Maga i Jaga, o kojima e neto kasnije biti vie rijei). Lik sveenika nam se ovdje posebno istie. On nije onakav kako bismo moda zamiljali tipinog, postarijeg i dobrodunog seoskog sveenika. Ba suprotno, on je mlad, ambiciozan i ne ustee se upotrebljavati svoju mo i poloaj u zajednici (to se dobro vidi u njegovom sukobu s Imbrinim ocem, kada potonji nije htio glasati za popravak upnikove ograde, a kasnije i opsovavi upnika, radi ega se i nakon ispovjedi strahovito grizao). On je takoer i donositelj jednog vida modernizacije na selo, to se ispoljava u uvoenju elektrine energije u upni dvor. Ni ovdje nije proputena prilika da se na humoristian nain iskae stav seljana o toj novotariji, koju su smatrali arolijom koja je jo i k tomu odgovorna za tuu koja je potukla pola sela. Unato

tome to se ovdje radi o, prema svemu sudei, mladom pripadniku liberalnog sveenstva, koji donosi odreene materijalne tekovine svih tih silnih promjena, moramo biti oprezni pri procjenjivanju njegove modernizacijske uloge. On je ipak u prvome redu pripadnik katolikog klera, i nikako ne moe biti nositelj itavog modernizacijskog kompleksa, prvenstveno onoga vezanog uz slobodu misli, npr. da je pitanje konfesije privatna stvar. O meuljudskim odnosima i obiajima takoer dosta toga saznajemo. U prvome se redu to odnosi na enidbu, koja je i u samome naslovu spomenuta, i sve povezano s njome. Kroz tekst smo mogli uoiti nekakva tri kriterija za enidbu, koja se, naravno, odnose na djevojke, a to su miraz, njezina reputacija i fizika sprema (Imbrina mlada Barica je trebala donesti u miraz novac, kravu, nekoliko komada pokustva i neto zemlje). Miraz ine ona dobra, pokretna i nepokretna, koja je mlada donosila u muevu kuu. Prema tome, zasigurno su se bogatije obitelji enile s bogatijima i siromanije sa siromanijima. Druga vana stvar je bila na kakvome je djevojka glasu, tj. da li je pobona, strpljiva, pokorna itd. ili ima iza sebe neku burniju i nemoralniju prolost. Koliku to igra ulogu moemo vidjeti iz Imbrinog razmiljanja o djevojci Jagi, koja mu se, kako sve vie razmilja nakon susreta s njom, priinja boljom mladom od Barice. No u jednom trenutku se prene iz tih misli i odbacuje ih jer je Jaga na loem glasu zbog jedne seksualne afere sa stanovitim Kranjcem, koji je radio u umi kraj njihovoga sela, s njom odravao odnose, ali kada je nakon zavrenog posla otiao, unato obeanju, nije se vratio. Njihova brak bi bio nemogu, jer djevojka s takvom prolou, k tome jo i siromana, se ne moe nikako udati za sina od jednog meu uglednijim seljanima. Trea vana karakteristika je fizika sprema i izgled. No ne izgled u smislu ljepote, gracioznosti ili neeg slinog; ovdje je poeljna jedna krupna, bujna i jaka djevojka, koja moe puno raditi. Jedna takva djevojka je upravo Jaga, iji je opis doveden do grotesknosti prenaglaavanjem njezinih bojnih grudi, irokih bokova i jakih nogu. Ovakav lik idealne ene ne proizlazi zbog nekih trendova poeljnog vanjskog izgleda ili ukusa seljaka, nego iz nunosti da ena bude sposobna raati to vie djece, jer mnoga ne doive odraslu dob, i da je sposobna to vie raditi. Ovdje nismo nigdje spomenuli vanost osjeaja i ljubavi meu mladencima. Tomu je tako zato to oni uope nisu bili vani, a brakove su dogovarali roditelji, dobrim se dijelom vodei spomenutim karakteristikama. Ne samo da romantini osjeaji nisu bili vani pri izboru partnera, nego iz teksta moemo zakljuiti da su oni slabo ili nikako bili zastupljeni u cjelokupnome ivotu. Tako u seksualni in ne vode partnere (ili partnera) ljubav ili neto slino, nego jednostavna, fizika potreba. Kada se i radi o nekim osjeajima, oni ih doivljavaju kao neto strano, izvanjsko, kao djelovanje neke vanjske sile kojoj se ne mogu oduprijeti i koja ih onda navodi u stanovita ponaanja kao to su seks,

alkoholizam itd. ono to je usko povezano s tim nagonima su nekonvencionalna ponaanja pojedinaca. Tako nam autor navodi primjere seksualnog odnosa jednog mukarca s osamdesetogodinjom staricom i snahe sa svekrom. Ti opisi su takoer proarani humorom, jer za to nisu krivi ti pojedinci, nego je u prvome sluaju taj mukarac jednostavno morao imati bilo kakvu enu (opet utjecaj one vanjske sile i njegov prirodni nagon, a k tome je bio i pijan), a u drugome sluaju su krivi visoki kukuruzi, koji su omoguili snahi i svekrvu da se u njih skriju. Posljedica takvih i slinih odnosa su neki puta izvanbrana djeca, kojoj se daju nadasve neobina imena da bi ih se razlikovalo od ostale djece. Autor s dobrom dozom cinizma zakljuuje sluaj snahe i svekra koji su dobili sina Hermenegilda, a koji je, za njih, sretno umro. Na temelju svega ovoga to smo rekli o odnosim izmeu mukaraca i ena, ve unaprijed moemo zakljuiti da niti u braku slika nije nimalo ruiastija. Potpuno je jasno da ena mora biti posluna i pokoravati se svome muu. No i da je bila u posjedu svih tadanjih poeljnih vrlina mu ju je mogao udariti ili ak pretui, opijati se i tretirati ju s velikim nepotovanjem. Ipak, ni sve ene nisu osuene, da se tako izrazimo, na ovakvu sudbinu. To nam pokazuju primjeri ve spomenute Jage, zatim Mage (ene Jagina brata) i Imbrine majke Kate. Jaga je imala seksualne odnose prije braka, no nije se udala, jer je njezin enik otiao i nije se vratio, pa je ostala sama. Sama je i Maga, iji je mu, zajedno s Jaginim ocem, otiao u Ameriku. Ovdje nam se rubno nazire i problem emigracije, i to u prvome redu mukaraca u najboljoj ivotnoj dobi za rad, to dovodi do jo vee bijede na selu s kojega su otili (naravno, osim ako ne alju novac kui). Na kraju tu je i Kata Futa, koja ima mua i to jednog od uglednijih u selu, no po njezinim postupcima i ponaanju moemo zakljuiti da snahi koja njoj doe u kuu nee biti nimalo lako, jer e ona vrsto nadzirati sve enske osobe u kui, a moda ak ima utjecaja i na mua, kako to u Brezi ima njezina svekrva. Ona je odluna, poduzetna i prava gazdarica. Kako su ene uvijek ivjele sa svojim muevima kod njegove obitelji, neka vrsta maltretiranja i iskuavanja novopridole lanice od strane najstarije ene je zapravo neka vrsta inicijacije za punopravnog lanstvo u obitelji, to onda najee zna trajati do roenja prvog djeteta. Ove tri sudbine nam pokazuju da ivotni obrazac enidbe, udaje i u veoj ili manjoj mjeri loeg tretmana od strane mua, premda je bio najraireniji, nije uvijek bio primjenjivan na sve ene. U prethodnome odlomku smo se bavili poloajem mukaraca i ena te njihovim meusobnim odnosima. Preostaje nam se kratko osvrnuti na poloaj djece i adolescenata, odnosno ono to o njemu moemo doznati iz teksta. Ve smo spomenuli situaciju kada grupa djevojaka otima Imbri gae i vjea ih na drvo. Taj dogaaj se odigrava na nekoj livadi, okruenoj umom, gdje se uva stoku na pai. Iz njihove igre, zadirkivanja, tipanja i jurenja

djevojaka s Imbrine strane moemo izvui neke zakljuke. Oito je da oni ne idu u kolu, nego im je ve kao djeci, a onda posebno adolescentima, dodijeljen neki posao ili zadaa, to je najee uvanje stoke ili nekih drugih ivotinja. Dakle, njihova je uloga da pripomau koliko mogu u skladu sa svojim godinama svojoj obitelji. Ali isto tako primjeujemo da dok oni obavljaju taj posao imaju, moemo se i tako izraziti, poprilinu autonomiju, odnosno imaju veliku slobodu ponaanja. To se posebice odnosi na one starije, koji ovdje mogu prakticirati neka slobodnija ponaanja, posebice ona izmeu mladia i djevojaka, koja inae u prisustvu odraslih, ili nekih drugim situacijama ne bi smjeli. Ako njihov poloaj usporedimo s djecom graanstva, i to onog bogatog i elitnog, uoit emo bitnu razliku. Ti mladi u gradu su izrazito sputani kodeksima ponaanja i normama (vie djevojke nego mladii), kao i pohaanjem kola i fakulteta, nego njihovi vrnjaci na selu i oni iz siromanijih graanskih obitelji i radnikog sloja. Fascinantno je do koliko povijesnih podataka moemo doi iz ovako kratkog izvatka jedne pripovijetke, analizirajui ga na jedan drukiji nain od one klasine knjievne analize. Naravno, pri tome moramo imati na umu autorove stavove i proniknuti u nain kako on vidi neto to opisuje, poznavati njegovu biografiju i glavne odrednice njegova knjievnog opusa. Nadalje, za proirivanje perspektive, komparaciju i pravilno razumijevanje procesa i pojava svakako treba poznavati neto detaljnije i povijesno razdoblje u koje je pria smjetena. Konkretno govorei, ovdje je rije o opisu jedne zabaene seoske sredine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u meuratnom razdoblju, ali ija se slika moe primjeniti i na ranije i na kasnije stanje. Plastini opisi, mnotvo razliitih likova i diferencirana struktura stanovnika toga sela itekako pridonose elementu uvjerljivosti ovoga djela. Tekst je prepun humora, koji onda ponegdje zna prelaziti u satiru, cinizam i grostesku, to nam takoer govori o stanju u toj zajednici, ali i autorovom stavu prema nekim pojavama i situacijama. Zasigurno nam ovakav pristup knjievnim djelima, sa svim potrebnim, ve navedenim pretpostavkama moe itekako biti od pomoi u upoznavanju sa razliitim sudbinama i poloajima pojedinaca i drutvenih grupa iz razliitih slojeva drutva.