Uvod Indijanci

Indijanci - kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda rairene od arktike Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u ileu i Argentini. Meusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizikom izgledu. Veinom su to bila lovakosakupljaka drutva kao (Nambikwara i Ges) iz Brazila i (Shoshoni) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci Chinook iz drave Washington ili Alacaluf, Yahgan i Guato) iz June Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podii visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka) iz Meksika te Inka iz Perua. Danas su mnogi smjeteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Dravama i Brazilu. Prvi se put spominju otkriem Amerike 1492. godine (Kristofor Kolumbo). Ime Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (slubeno) vie ne nazivaju Indians nego Native Americans (ameriki domoroci). nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokoci, podrugljivi su. Klasifikacija
Indijanac u sveanoj nonji za vrijeme Pow-Wowa.

Indijanska plemena obino se klasificiraju prema jezinim porodicama. Osobit doprinos dali su u ovome poslu Alexander F. Chamberlain, John Wesley Powell (1892; 58 porodica u Sjevernoj Americi Gospodarstvo Kratki uvod (o zatiti prirode) Indijanci su, esto se kae, djeca prirode. Ovisni su o njoj i ive u skladu s njezinim zakonima. Na cijelom podruju od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabiljeenog sluaja da su ugrozili prirodu na neki nain. Bogata mitologija amerikih Indijanaca ui nas koliko oni potuju zemlju. Ona nije niije vlasnitvo, a mi smo je samo iznajmili dok ivimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i naoj brai ivotinjama. Ipak da bi ovjek mogao preivjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i trai oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti to ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preivio. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih nauili napraviti oruje, orue i nauili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio vie nego to mu je potrebno, ili nije zahvalio ivotinji to mu je ona dopustila da je ubije, on vie nikada nee imati sree u lovu. Indijanac moe uloviti ivotinju samo ako mu to ona dozvoli. I ivotinje i ljudi imaju svoje zatitnike, njihova pravila moraju se potovati. Naseljavanjem bijelog ovjeka u Americi dolazi do naglog 1

unitavanja prirode. Indijanac je odmah uoio kako on loe djeluje na prirodu. Rue se ume, istrebljuju ivotinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja unitavanja majke zemlje poslao je amerikom predsjedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na podruju brazilskih prauma prosvjeduju kod vlade protiv unitavanja kinih uma, a slino i danas sjevernoameriki Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sauva svijet divljine koji se nemilice unitava. Odjeka od onih koji su u stanju neto poduzeti nema. Visokocivilizirani narodi izgleda nisu jo dostigli stupanj svijesti amerikog 'divljaka', kako ih oni vole nazivati.
Korijen manioke, 'itarica' je Indijancima iz tropske June Amerike od kojih peku okrugle plosnate lepinje. Njezin se otrov sakupljao i nakon iskuhavanja koristio kao zain.

Lov, ribolov, sakupljanje, poljoprivreda Lov je jedna od osnovnih djelatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, nalazimo ga od vremena pojave ovjeka. Kamen i toljaga bili su glavno oruje koje se koristilo u lovu. Nekome od naih predaka palo je na pamet da naeni kamen prilagodi i umjetnom obradom dobije od ivera no ili da od obla kamena dobije mlat privezavi ga ilama ili konim trakama za drveni nastavak. Kroz povijest amerikih domorodaca, jo od vremena postojanja mamuta, moemo pratiti razvoj oruja amerikog domoroca. Koplje, luk i strijela, tomahawk, atl-atl, puhaljka (serbatana), bola i praka oruja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Veini drutava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najvanijih zanimanja. Nijedno drutvo nije bilo iskljuivo lovako. Ne smijemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najvanijih kultura bez kojih danas ne moemo, to su krumpir (kojega smo dobili od Inka), rajica, grah, kukuruz i zloglasni duhan, kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, a lovio se lukom i strijelom i kopljima. Bizonovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomo nekih zaina i ovu smjesu uvati u konim vreicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dueg odsustva. Meso je ipak u veini sluajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su ene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljai , to su jeleni, sobovi i losovi, medvjedi, ali i manja divlja, rakun, zec, dabar, vidra i ptice.Koe i krzna bile su im potrebne za izradu odjee, obue, pokrivae. Neke grupe Indijanaca, osobito u hladnim predjelima ivjela su uglavnom od ivotinjskog mesa, ali ta su plemena uz lovako zanimanje imala i razvijen ribolov. U Junoj Americi u podrujima kinih uma (selvasa), lov je takoer jedna od vanijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju ene. Glavna su lovina ovih Indijanaca, ne raunajui i znaajno ribarstvo, tapir, majmuni, ptice, kornjae i druga divlja. Luk i strijela i puhaljka glavna su im oruja. to se strijele tie ima ih vie vrsta, onih koje slue za lov na krupnu divlja, s otrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti oblik. Otrov, posebno kurare, Indijanci su koristili prilikom lova na veu divlja. Otrov timbu Indijanci bi bacali u rijeku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. U pustinjskim i polu-pustinjskim predjelima siromanih izvorima hrane, Indijanci bi se organizirali po malenim skupinama koje su se lake mogle prehraniti, ovo osobito vrijedi za sjevernoamerika plemena Zapadnih oona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod ileanskih Alacalufa koji su ivjeli od ribe i sakupljanja priobalnih ivotinja. Poljoprivreda i sakupljanje takoer su znaajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao to su Muskogee, Seminole, Irokezi, kao i Quechua i Maya Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obraivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naroitim postupkom pretvoriti u hranu.To je naravno manioka, ak se i njezin otrov (cijanovodina kiselina) nije bacao nego su od njega kuhanjem pravili zain. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovito opisuju kao veoma 2

ista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svugdje gdje je prilika da se ima to sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, sjemenke, liinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju osobiti prosperitet imala su kalifornijska plemena ija je zemlja obilovala irom i divljim kestenom, od ega su Indijanci Pomo, Miwok, Karok i drugi proizvodili pogaice, i prema Evi Lips, bili veoma ugojeni. I Chippewa i Menominee Indijanci sakupljali su divlju vodenu riu, po riinim jezerima u Wisconsinu i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljaima nego 'narodima eteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih oona gotovo jedini nain da preive. krta priroda nudila im je tek ono to pustinja moe ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog podruja i ivjeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate. ivot i obiaji Klan, pleme i konfederacija
Taos Pueblo Indijanaca Taos iz Novog Meksika. Sline nastambe imala su i sela Keresa, Tewa, Tiwa, Tano, Zuni i Hopi Indijanaca. U ranija vremena u kuu se moglo ui samo preko ljestava, koje su se povlaile za sobom. Uzrok: Apai.

Institucije i obrasce kulture koje nalazimo kod Indijanaca obiju Amerika, nalazimo irom svijeta. Klan i pleme, tajna drutva, parnu kupelj, tabu ili matrifokalnost i drugo nalazimo po raznim dijelovima zemlje. Institucije klanova nalazimo i u Africi, i u Australiji, Amerikama, kao i u kotskoj. Kod Planinskih kota to su iz Irske emigrirali oko 375. i koji su zamijenili Pikte, klan oznaava obitelj s istim imenom (prezime), u stara vremena on nije bio prisutan u nizinskom podruju. Nalazimo ga kod snanih i velikih plemena (septova), nezavisnih i esto u ratu jedni protiv drugih. Kod Indijanaca je klan sastavni dio dualnih polovica, obino dvije, koje se najee oznaavaju pojmom fratrija ili bratstvo. Polutke, ili dualne polovice su suparnike, i one su najee egzogamne upravo kao i klanovi od kojih su sainjene. Od ove uobiajene podjele plemena odudaraju neke grupe kao to su Delaware Indijanci, podijeljeni na neto to Morgan naziva 'praklanovima', Took-seat ('round paw,' 'wolf' ), Pokekooungo ('crawling,' 'turtle') i Pullaook ('non-chewing,' 'turkey'), to je postalo sinonim za 3 grane Delawara: Munsee, Unami, i Unalachtigo. One imaju svoje totemske ambleme i za Brintona one nisu klanovi. Morganovi 'praklanovi' Delavaraca podijeljeni su na 12 klanova, od kojih su u njegovo doba Kornjaama (Turtle) dva klana izumrla. Slina odudaranja od klasinih dualnih organizacija kod Indijanaca nalazimo i u Junoj Americi. Kod proslavljene irokeke konfederacije, labavog saveza plemena, labavog jer su u svemu bili neovisni to se nije ticalo opeg dobra, znai konfederacije, 'sachemi' su birani uvijek iz istih klanova, i uvijek jednaki broj, koji stupanjem na dunost, prima titulu, koja mu automatski postaje i osobno ime. Od svih rangiranih sachema dva su mjesta uvijek ostajala nepopunjavana, ali se ponaalo kao da oni tamo sjede. To su sachemski poloaji Hiawathe i Deganawide, osnivaa saveza 'Duge kue' koji su ujedinili pet naroda i iskorijenili kanibalizam.
Cijev za puenje halucinogene droge yopo koja se proizvodi od nekoliko vrsta korijenja to se sakuplja po kinoj umi. Indijanci Yanomami, Amazonas, Roraima i Venezuela.

Dualnu polovicu nalazimo kako je reeno na oba amerika kontinenta. Kod Borro Indijanaca, postoji osnovna podjela na ove dvije glavne fratrije podijeljenih svaka na po 4 klana. lanovi klanova prema oznakama na ' ba ' navlakama za ud, napravljenih od lia palme babassu, odmah znaju kojem klanu pripada, ona je u obliku grba. Bororoi su matrilinearni kao i Irokezi, a kod Borroa enidba je zabranjena unutar 4 klana jedne polovice. Djeak nakon obreda inicijacije naputaju majinu kuu i postaju mukarci. Tada oni prvi puta dobivaju labrete (usneni nakit) i spomenuti 'ba', kojega su izgleda proizvodile ene. Kruni oblik sela jo je jedan vid kulture rairen meu mnogim Indijancima, kao takvog nalazimo ga i kod Kiowa i Siouxa i drugih prerijskih plemena, ali i na mnogim mjestima u junoj Americi kao to su G Indijanci i kod Borroa, ali ga nema na nekim mjestima kao na sjeveru kod raznih Arawaka, gdje se selo sastoji od jedne ili dvije velike komunalne kue, strmih krovova. Borro selo dijeli se na polovice Cera (Eere; oblik mnoine) i Tugare, a to je dobro opisao Lvi-Strauss. Cera je sjeverna polutka, a nasuprot je Tugare. Klanovi Cere rasporeeni su po kuama s istoka na zapad (prema Albisettiju) i teku redom badegeba cobugiwu ili gornje poglavice, bokodori (veliki tatu), ki (ili ke u Enciklopediji Bororo) odnosno tapir, i badegeba cebegiwu (donje poglavice). Prema mitu polutka tugare prepustila je polutki cera da daju poglavice, to Lvi-Strauss i prouava analizirajui mit o junaku Baitigogou. Na drugu stranu kod polovice tugare idu sa zapada na istok i to redom iwaguddu (ptica gralha azul ili plava ptica; Uroleuca cristatella), arore (gusjenica), apibor (palma acuri; Attalea speciosa) i paiwo ili paiw (guariba-majmun; Alouatta sp.).Sline obiaje zabrane enidbe unutar klana nalazimo kod matrilineatnog Kamilaroi plemena s rijeke Darling u Australiji, koji imaju 6 klanova ali i posebnu podjelu na 4 muke i 4 enske klase, a stanje je sljedee: Muka enidbena klasa Ipai moe traiti partnera samo u enskoj klasi Kapota, dalje imamo Kumbo s Mata, Muri s Buta i Kubi s Ipata. Ovo su enidbene klase i nisu klanovi, osam klanova Kamilaroa su Duli (iguana), Murira ili klokan, Nemi ili oposum, Dinoun ili emu, Bilba ili bandikut i Nurai ili crna zmija. I unutar Iroquois konfederacije iz New Yorka, pa ukljuujui i Tuscarora Indijance, sva plemena osim Mohawka i Oneida bijahu razdijeljena na dvije fratrije. Kod Mohawka i Oneida fratriju ne nalazimo, nego neto slino to smo vidjeli kod Delawaraca. Kod meksikih Asteka iz doba Tenochtitlana i konkviste grad je bio podijeljen na 4 zasebna dijela. Oni su imali razliitu nonju, posebne zastave i u rat su ili kao odvojene grupacije. Na ovaj su se nain Asteci odmah razlikovali. Kod Tlaxcalteca, njihovih neprijatelja, nalazimo vjerojatno identinu situaciju. U rat se ilo po 'bratstvima' ili 'plemenima', to nije utvreno, a svako je imalo posebnu nonju i zastavu. Isto su vjerojatno razmiljali i Bororo Indijanci koji su klansku pripadnost obiljeavali navlakama za ud, ali i po perukama za strijele u obliku grba. Ukradena stvar odmah bi bila otkrivena jer je svaki klan imao razliite grbove. Vjeiti ratovi i opasnosti od uvijek moguih napada, poznatih ili nepoznatih plemena ili pljakakih bandi, tjerala su ova plemena u saveze. To su bile konfederacije. U Sjevernoj Americi nalazimo konfederacije osobito istono od Mississippija. Tako imamo da su 'plemena' u stvari konfederacije, to su u Atlantskom primorju i zaleu (Sjeveroistone Velike ume): Powhatan, Nanticoke, Metoac, Iroquois, Abenaki, Pennacook, Wappinger, Wamnpanoag, Narragansett i jo neki. Na Jugoistoku kod ratarskih plemena Muskhogean nalazimo konfederaciju Creek, zapadno od njih 3 Caddo konfederacije: Kadohadacho, Hasinai i Natchitoches. I njihov izdanak Crni Poni (Black Pawnee ili Arikara) bili su konfederacija. Pawnee su bili konfederacija od 4 bande. Na preriji neprijatelji Pawneeja, konfederacija su bili Sioux Indijanci, i njima zapadni Indijanci Blackfoot. Na krajnjem zapadu uz Pacifiku obalu nalazimo na 22 plemena Nootka od kojih je konfederacija bila poznata kao Aht. Savezna plemena bila su zastupana od svojih poglavica na plemenskim vijeima, a o svemu lokalnom odluivali su sami. Nelojalnost konfederaciji povlaila je konzekvence. Tako su Oneida Indijanci, iz saveza Irokeza, morali biti preseljeni ak u Wisconsin, to je amerika vlada i uinila, kako bi ih spasila osvete veoma zloglasnih irokekih 4

ratnika. Konfederacija Iroquois, nije imala saveznika. Bili su u ratu sa svim ostalim Indijancima njima nesrodnim, ali i u ratu sa svim irokekim plemenima, koja nisu bila u savezu s njima. Zbog ovoga su i stradali gotovo svi irokeki narodi to su ih okruivali, osim Cherokeeja koji su ivjeli predaleko na jugu, a i previe moni. Irokeze su na jugu zaustavila tek snana plemena erokija i Catawba, na sjeveru ratoborna plemena saveza Abenaka, a napose borbeni Sokoki, ija je povijest jedan dugaki rat, a jedini saveznici njihovi prijatelji Francuzi. Kanibalizam
Bakbakwalanooksiwae, maska ptice-ljudodera tajnog drutva Hamatsa, Indijanci Kwakwaka'wakw, Britanska Kolumbija.

Indijanci se meusobno razlikuju jedni od drugih izgledom i obiajima. Zemljopisno-klimatski uvjeti, glavni su imbenik slinosti njihovih kultura, odnosno pripadnosti nekom kulturnom pojasu. Pripadnost jednoj etno-lingvistikoj skupini ne znai da imaju i slinu materijalnu kulturu, ona je vjerojatno uvijek uvjetovana prilikama u kojima ive. Na Sjeverozapadnoj obali u zemlji Indijanaca Kwakiutl, Nootka, Tlingit, Tsimshian Bella Coola, Haida, Quileute, Skokomish, Chinook i Coast Salish, pa i junije, u zemlji to je naseljavaju Indijanci iz Oregona i Kalifornije: Coos, Alsea, Yaquina, Tututni, Karok, Wiyot i Yurok, govorimo o kulturi Sjeverozapadne obale. Plemena ovih Indijanaca pripadaju u desetak etnolingvistikih porodica koja su razvila jednu vrst kulture. To je kultura orijentirana moru i kanuima. Riba ima veliku ulogu u njihovoj prehrani, i bili su dovoljno bogati, da si mogu priutiti bogatiji drutveni ivot, razviti umjetnost u drvorezbarstvu, tkanju, pa i da budu oholi u svojim ceremonijama potlatcha, u kojima se nemilice troilo, dijelilo i unitavalo bogatstvo, i na taj si nain priskrbio ugled. to je priroda bila dareljivija, ovi su ljudi uspjeli izgraditi bogatije drutvo. Haide, Tsimshiani, Kwakiutli i Nootke, spadaju svakako u najbogatije. Ali ova drutva nisu ba bila toliko romantina, kako bi se pomislilo na prvi pogled. Bila su to i drutva koja su prakticirala ropstvo, imali su niz neobinih obiaja, a bilo je i ljudoderstva. McDowell dri da su antropofagiju prakticirala mnoga Sjeverozapadna plemena, tajno drutvo hamatsa kod Kwakiutla ostatak je tih obiaja. Obiaje antropofagije Kwakiutla izuio je Jim McDowell, i opisao u svom djelu Hamatsa: The Enigma of Cannibalism on the Pacific Northwest Coast. Heinrich Zimmerman, njemaki mornar to je sluio na ' Resolution 'u kapetana Jamesa Cooka, pie u svom publiciranom urnalu za Mowachaht Indijancxe sa zaljeva Nootka na otoku Vancouver da 'sue ljudsko meso koje su jeli s uitkom i molili ih da probaju i oni'. O brutalnostima nekih obiaja Sjeverozapadnih Indijanaca pie i engleski kapetan James Strange, koji 1778. posjeuje Nootka Sound, kojemu je Callicum, zet poznatog poglavice Maquinna, pokuao prodati tri ake i glavu, govorei mu da je to dobro za jesti. O obiajima kanibalizma stizale su vijesti sa sviju strana svijeta. U Americi je, izgleda, bilo kanibalizma u raznim kulturnim podrujima. Nalazimo ga i kod Irokeza, gdje se provodilo kod Mohawk Indijanaca, a moda i drugih plemena, ali prije uspostave saveza Haudenosaunee. Na preriji ga znamo kod Pawnee Indijanaca, a Dr. William Jones, kae da su ga poznavali i Leech Lake Chippewa. Kod Skidi-Pawnee Indijanaca, obiavali su rtvovati djevojke Jutarnjoj zvijezdi Ho-Pir-i-Kuts (Morning Star), kasnije je ovo ukinuo poglavica Petalesharo. Pawnee pripadaju porodici Caddoan Indijanaca, srodni su Caddoima, i za njih se zna da su prakticirali kanibalizam i rtvovanja. Pawnee su bili jedino prerijsko pleme koje je prinosilo ljudske rtve, sjeverno od Meksika. Kanibalizam su Pawnee donesli sa sobom vjerojatno iz zemlje Caddo Indijanaca. Ratnik koji se u borbi pokazao hrabro Pawnee-neprijatelju biti e najvjerojatnije pojeden. Plemena Pawnee i njima nesrodni Shawnee iz grupe Algonquian, 5

upravo su na zlu glasu zbog kanibalizma. Svladanom neprijatelju Pawnee e pojesti i srce i mozak, hrabrost neprijatelja, vjeruju oni, prei e tako na njih. Mozak se jeo kao bi se stekla inteligencija neprijatelja. Slinih obiaja nalazimo kod raznih plemena irom svijeta. Ovaj obrazac jedenja srca i mozga ubijenog neprijatelja nalazimo kod svih lovaca na glave, i veoma poznatih Dajaka iz Azije i stranih Carib Indijanaca iz Malih Antila. Nita manje opasni bijahu i veoma civilizirani Asteci, kod kojih se srce rtvovalo bogovima, a meso bi bilo razrezano i razdijeljeno narodu. Mitove o kanibalizmu nalazimo irom Amerike, sve do Ognjene Zemlje gdje se govori o divu-ljudoderu. Endokanibalizam, jedan je od oblika antropofagije koje nalazimo kod plemena June Amerike, spominje se kod nekih Yanomama iz Roraime, kod njima udaljenih Indijanaca Maxubi u Rondniji o kojima pie nesretni Fawcett, pa dalje kod Panoan plemena Amahuaca, s ime je bila upoznata Gertrude Evelyn Dole (1915-2001). Kulturna podruja Sjevernoamerikih Indijanaca Zemljopisno-klimatski uvjeti uvjetovali su nastanku vie kulturnih pojaseva na podruju Sjeverne Amerike.

1) Subarktiko podruje (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gdje nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga podruja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilino slina. Njezini esti simboli su krplje, kanu, toboggan, snjene naoale. Odjea je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca. 2) Indijanci Sjeverozapadne obale [5](Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju podruje uz Pacifiku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva Yakutat u Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Drutva s juga ovog podruja znatno su siromanija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kua s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtaa (koji su esto nevjerojatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate rastrone sveanosti 'potlach'.
Grass-house, Kua od trave, Wichita Indijanci. Oni su bili sjedilako stanovnitvo, obraivai tla, ali i lovci na bizone.

3) Indijanci s Platoa [6](Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u podruju rijeke Columbije. Ovdje je rairena kultura ribara (moe se govoriti o pravim ichtyophazima, jedaima riba s veoma slabim zubima) i kopaima korijenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule [7]. [8] . Plemena ovog podruja pripadaju grupama Shahaptian (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Perc, Palouse, Walla Walla), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d'Alne, Kalispel, Okanogan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc,

Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
Pomo Indijanac u kanuu izgrenim od lokalne tule-trstike. Od iste su tamonja plemena izgraivali i svoje nastambe.

4) Kalifornijski Indijanci [9](California Indians). Kako samo ime kae ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipinu kulturu sakupljaa ira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme vie-manje su malena, podijeljena po brojnim plemenima i oskudno obuena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju iru od kojega naroitim postupkom dobivaju brano i peku pogaice 'acorn bread', odnosno kruh od ira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwaala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeo, Luiseo, Cahuilla, Juaneo, Gabrieleo, Nicoleo, Fernandeo, Serrano.
Krplje iz kasnih 1800-tih ili ranih 1900-tih, Indijanci Maliseet, New Brunswick.

5) Indijanci Velikog bazena [10](Great Basin Indians). U podruju Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromana sakupljaka plemena oona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljai i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istono od njih u podrujima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljakake bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih roaka. Ove oone klasificiraju u Numicgovornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Pajuti, dvije grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Sredinjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komani /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili June) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake Juti, Red Lake Juti, Kawaiisu, i bande Junih (Southern) Paiuta: Las Vegas Pajuti, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehuevi. 6) Jugozapadni Indijanci [11](Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve amerikog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovnitvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zui, oonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apaka plemena kao i Papago su nomadi.
Hollow Horn Bear, Brule Sioux

*7) Prerijski Indijanci [12] (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, podruja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do junog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena amerikih domorodaca. Oni su nomadski jahai i lovci na bizone. Poto su navikli na prostranstva i lutanja pruali su najei otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Santee Dakota, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.

8) Sjeveroistoni umski Indijanci [13](Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistonih uma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kua opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivai kukuruza. Odavde su dole i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u viednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog podruja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiu o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi. 9) Jugoistoni Indijanci (Southeast Indians).Ovo podruja obuhvaa jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istonog Texasa, na sjever do unutranjosti Virginije. Jugoistona plemena su seosko ratarsko stanovnitvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova sveanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. Neka od ovih plemena poznavali su i hambare u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ui ni mi'. Plemena ovog podruja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tonikan. Glavna plemena su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayogoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, etc.

Kulturna podruja Indijanaca Srednje Amerike

Sredinji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomi, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec. Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca. Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopn. June ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotzil, Lacandon, Quich, Ixil, Itz, Misquito, Jicaque. June planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicarao, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymi, Cuna, Talamanca. Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, Sub-Taino, Taino, Ciguayo Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri.

Kulturna podruja Junoamerikih Indijanaca

Sjever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibcha, Caquetio, Tairona, Guajiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomaco, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto. Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Wayana. 8

Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomami, Wai-Wai, Jvaro, Barauana, Apala, Tupinamba, Yagua, Xipibo, Kanamari, Maue, Munduruku, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Sirono, Chiquito, Paressi, Nambikwara, Bakairi. Brazilsko visoje (Brazilian Highlands) Predstavnici: Xavante, Borro, Guato, Guarani, Tupi, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, Kayapos dos Sul, Xakriaba Ande (Andes) Predstavnici: Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Huambo Cajamarca, Huayla Casma, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara, Atacama, Diaguita, Mapuche. Gran Chaco (Gran Chaco) Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mocovi, Tonocote, Abipn Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua, Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche. Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush.

Kickapoo
Mexican Kickapoo, Meksiko.

Kickapoo (Kikapoo, Kikapu).- /od Kiwigapawa, ' he stands about, ili ' he moves about, standing now here, now there '. / Pleme Algonquian Indijanaca u jugozapadnom Wisconsinu kamo su pod pritiskom potisnuti iz sjeverozapadnog Ohia i junog Michigana u podruju izmeu jezera Erie i Michigan. Kickapoosi jo poetkom 1640.-tih dolaze u ovaj kraj napadima Indijanaca Ottawa i Neutrals ii Attiwandaronk, a zatim i Irokeza. Od 1658. protjerani su u jugozapadni Wisconsin, a oko 1700. polako kreu na jug u sjeverni Illinois da bi se 1770. nali kod Peorie u sredinjem Illinoisu sterui se sve na jugoistok do doline Wabasha na zapadnoj granici Indiane. Nakoj ratova sa Amerikancima potpisuju 1819. ugovor po kojemu preputaju svoje zemlje istono od Mississippija SAD, a oni su preseljeni u juni Missouri od 1819-1824. a nakon toga i u Kansas. Dijelovi Kickapoosa su ostali u Illinoisu, a drugi su (banda iz Missourija) 1832. dobili rezervat u sjeveroistonom Kansasu. Neke bande udruile su se sa Potawatomima i prodrle ak u Texas i Chihuahuu u Meksiko, gdje su se zadrali do dananjih dana (Mexican Kickapoo). Neki od meksikih Kackapoosa ipak se izmeu 1873. i 1878. vratilo u SAD, i poslati su u Oklahomu. U SAD danas ive po dravama pod plemenskim nazivima Kickapoo of Kansas; Kickapoo of Oklahoma i Kickapoo Traditional Tribe of Texas. Od njihovih starih sela po imenu su poznata tek tri, to su: Etnataek (sa plemenima Sac and Fox), Kickapougowi i Neconga. Ime Njihovo ime Kiwigapawa he moves about, standing now here, now there, naglaava skitniki prirodu Kickapoo Indijanaca, koji su prelazili preko Mississippija zbog krae konja i lova na bizone. Ostali nazivi to su im dali drugi Indijanci su: A'-uyax Tonkawa, znai "deer eaters." Higabu, ime kod Omaha i Ponca.I'-ka-du', Osage ime. Shake-kah-quah, Indijanci Wichita. Shgapo ili Shikapu, Apache ime, oita varijanta imena Kickapoo. Sik'-a-pu, oblik koji se javlja kod Comanche. Tkapu, Huron Indijanci. Yuntara'ye-ru'nu, drugi Huronski naziv, prema lokalitetu oznaava "tribe living around the lakes."

Etnografija
Topla nepromoiva zimska kua od rogozi Kickapoo Indijanaca, sa Shawnee rezervata u Oklahomi.

Kickapoo su srodni sa Sac i Foxima. Njihova ljetna sela bila su fiksna od kua napravljenih od drvenog kostura prekrivenih korom, nakon etve i komunalnog jesenskog lova na bizone odlazili bi u zimske lovake kampove sa nastambama od hasura. Kickapoosi su bili agrikulturan i lovaki narod. Kukuruz, tikve i grah bili su njihovi glavni agrarni proizvodi. U lov na bizone zapadno od Mississippija ,odlazili bi na konjima do kojih su dolazili kraom. Slino Shawnee plemenu takoer su poznavali klansku organizaciju sa patrilinearnim nasljeivanjem. -Klanovi Eagle (Orao), Bear (Medvjed), Water (Voda), Buffalo (Bizon), Fox (Lisica), i Thunder (Grom), navodi Joseph B. Herring, pripadaju polovicama Oskasa, ili Black, i Kiiskooha, ili White. Ove polovice ujedno su i suparnike u religioznim ceremonijama i u igri lacrosse. Mooney navodi klanove Water, Tree, Berry, Thunder, Man, Bear, Elk, Turkey, Bald-eagle, Wolf i Fox.Svaka Kickapoo banda bila je autonomna sa vlastitim voama, ratnim poglavicama i ratnicima. Njihova religiozna vjerovanja poznaju Velikog Manitua (stvaraoca), koji stoji na vrhu spiritualne hijerarhije, nie poloaje zauzimaju manitui raznih stvari i pojava u prirodi. Uz Manitua postoje i etiri vjetra i veoma znaajna pramajka zemlja (grandmother earth). Wisaka, sin Manituov, stvorio je zemlju i sve stvari, raunajui i same Kickapoose. Wisaka im je dao i svete zaveljaje. aman je jedna od najznaajnijih osoba svake bande, a sposoban je komunicirati sa duhovima, on je u stanju prorei budunost i izlijeiti bolesne. Institucija Midwiwin takoer je postojala, nju poznaju Chippewe i druga srodna plemena u podruju Velikih jezera. Danas je meutim kod njih najsvetija ceremonija Kignowini. Pas je kod Kackapoosa posebno oboavan, a sluio je i kao rtva manituima. Populacija Populacija Kickapoosa iznosila je nekih 3,000 (1759), to je Mooneyevo miljenje. Broj im kasnije iznosi 2,000 (1817.) i 2,200 (1825.). U Kansasu i na Indijanskom Teritoriju (1875.) bilo je 706, bez njih 100 u Meksiku. Godine 1885. u SAD ih je 500 i u Meksiku 200. U ranom 20. stojeu (1905.) u SAD ih je 432 (247 u Oklahomi i 185 u Kansasu) a u Meksiku se popeo na 400 ili vie. Broj Kickapoosa koji je 1973. iznosio 891 (prema BIA-ji), narasatao je 1989. na 2,050, a 2000. na 4,200, od toga 1,500 u Kansasu, 2,000 u Oklahomi i 700 u Wisconsinu. U kansasu na Kickapoo Reservation, plemensko sredite je Horton. U Oklahomi ive organizirani kao Kickapoo Tribe of Oklahoma, i u Teksasu kao Kickapoo Traditional Tribe, sa plemenskim sreditem u Eagle Passu

Blackfoot
Stu-mick-o-scks (Buffalo Bull's Back Fat), vrhovni poglavica Blood Indijanaca. Kainah Indijanci dobili su naziv Blood (Krvavi) po bojanju donjeg dijela lica kako se vidi na slici Georga Catlina. Pleme Kainah ili Blood pripadalo je konfederaciji (labavom savezu) Blackfeet.

10

Crne Stope (Blackfoot; pl. Blackfeet; Siksika). - Konfederacija Algonquianskih plemena u 19. stoljeu nastanjenih izmeu North Saskatchewana u Kanadi i Missourija u Montani. Sami sebe nazivaju Siksika (Crna Stopa). Plemena su danas nastanjena na rezervatu Blackfoot u Sjedinjenim Dravama i rezervama /reserve/ Blackfoot, Blood i Piegan u Kanadi (Alberta). Godine 1780., po Mooneyevoj procjeni moglo ih je biti oko 15,000. Savez je obuhvaao plemena Kainah (Blood), Siksika ili Sihasapa i Piegan ili Peigan. Ime
Two Guns White Calf, pripadnik plemena Siksika, konfederacija Blackfoot.

Blackfoot Indijanci, kod nas esto pogrjeno nazivani Crne Noge, to je posljedica loeg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ali i to je vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali Yankton Sioux Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u znaenju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obuu najea je. Tako su ih Indijanmci Hidatsa nazivali I tsi s pi sa (black feet), a i Crow naziv Ish-te-pit'-e ima zasigurno isto znaenje. Kod Flatheada ime Skusheni isto oznaava 'crne stope', Stxuaxn kod Okanagan Indijanaca znai 'black' a Tokoko, kod Kiowa oznaava 'black legs', ovaj naziv sigurno nije hrvatski prijevod imena jer je nepoznat u Hrvatskoj, pogotovo po und-literaturi. Indijanci Kalispel zvali su ih S'chko, ili S'chkoeishin (nastalo od koi) ima znaenje 'crnog'. Kod Arapaho Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv Ka-wi-'na-han koji oznaava 'black people'. Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i oznaavaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili snano i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su shodna kontaktu. Kod Cree Indijanaca oznaavani su imenom "stranger" ili "enemy" (odnosno Ayatchiyiniw), stranac kod ovih ljudi uvijek je potencijalna opasnost. Ovi Indijanci bili su lutalice i uvijek u potrazi za neim, da bi se dolo do 'neega' u veini sluajeva treba posegnuti za orujem. Tako na primjer, Kootenay Indijanci kada su poeli loviti bizone, dolazili su na preriju koju su Blackfooti smatrali svojim lovitem i branili su ga od pridolica. Kootenayi su ih prozvali tada imenom Saha'ntla, ili 'zli ljudi' (bad people). Kao jedno od najveih plemena s prerije, dobivali su nazive i od drugih bliih i daljnjih susjeda, tako imamo nazive Choch-Katit (Arikara), Katce (Sarsi), Pah-kee (Shoshoni), Sic'b (Kansa), Carmeneh (Crow), Mkatewetitta (Shawnee), Wateni'hte (jo jedan Arapaho naziv), Tuhu'vti-mokat (Comanche), Makadewana-ssidok (Chippewa), Mmakat'wana-si't'-ak (Indijanci Fox). ivot i obiaji
Tipi-atori plemena Siksika u Alberti, Kanada. Siksika ili Blackfeet jedno su od plemena saveza Blackfoot.

Zajednica Blackfoota sastojala se od tri glavna plemena: Siksika ili Northern Blackfoot, Piegan i Kainah ili Blood. Sva tri plemena govore jezicima koji pripadaju porodici Algonquian meu kojima su piegan i blood najsrodniji. Mooney ovu zajednicu naziva konfederacijom, to jest 11

labavim savezom samostalnim plemena koja su se udruila uglavnom zbog osvajanja i obrane teritorija. U sluaju kod Blackfoota plemena su se okupljala najvie zbog ceremonijalnih razloga. Njihova kultura je tipino prerijska. Oni su lovci na velike sisare, prvenstveno bizona, nadalje na jelene, pa tek onda na manju divlja, za koje su koristili zamke. Ribu su Blackfooti jeli tek u krajnjoj nudi, osobito nakon istrebljenja bizona. Tokom ljeta oni ive po velikim logorima. Onda love bizone i zauzeti su svojim ceremonijama, kao to je 'Ples sunca' (Sun Dance). Zimi se ovi veliki logori razbijaju na manje bande koje se sastoje od 10 do 20 atora ,kako bi se lake prehranili. Blackfooti su prakticirali poliginiju, a po Hanksu i Richardsonu (1945.) oni su multilinearni i multilokalni. Svako pleme ima vrhovnog poglavicu a i lokalne grupe imaju svoje voe. Dunost poglavice je da sazove vijee kako bi se diskutiralo o stvarima vanim za cijelu zajednicu. Kod bandi 'headman' ima utjecaja tek onoliko koliko je i uspjean za svoju lokalnu grupu, u suprotnom ga naputaju i odlaze od njega. Kao i kod drugih prerijskih plemena i Blackfooti su imali 'muke dobne razrede (drutva)', kod kojih je princ Maximilian 1833., izbrojio sedam. Na prvom mjestu od jedan do sedam bilo je drutvo 'mosquito' (vrsta komarca) i 'bull' na sedmom mjestu. Svako drutvo imalo je svoje pjesme, plesove i insignije, a bili su i zadueni za odravanje reda u logoru. Religiozni ivot Crnih Stopa usredotoen je oko 'Svenja medicine' (Medicine Bundle), ono je individualno vlasnitvo. Mladi djeak odlazi na osamu gdje mora izazvati vizije i suprotstaviti se natprirodnim silama. Individualni 'Medicine bundes' izazivaju kod njih veliko potovanje. Kod 3 Blackfoot plemena postoji vie od 50 ovakvih zaveljaja a najvaniji su 'beaver bundles, medicine pipe bundles, i Sun Dance bundle. Sun Dance je najvanija sveanost Crnih Stopa, prihvatili su ga negdje u ranom 19. stoljeu a odrava se jednom godinje, i to ljeti. Kratka povijest Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je 1780. godine populaciju od 15,000 dua. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim Sarsee i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu sa Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oruje (puke) i streljivo. Dobivi oruje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu (1801.) Crne Stope su 1790. godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta. Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je 1780. godine populaciju od 15,000 dua. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim sa Sarsi i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu s Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oruje (puke) i streljivo. Dobivi oruje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu (1801.) Crne Stope su 1790 godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta 1800-tih godina, kada su im bili prodani zaraeni pokrivai. 1870. godine amerika vojska u potrazi je za ratobornom grupom Crnih Stopa koje je vodio poglavica Mountain Chief. Umjesto ove ratoborne skupine vojska se okomila na miroljubivu grupu Piegan Indijanaca koje je vodio Heavy Runner. Dolo je do masakra u kojemu je prvo ubijen Heavy Runner hicem koji je u njega ispalio izvjesni skaut pod imenom Joe Cobell, veina pobijenih bili su ene, starci i djeca (vidi [1] ). Mountain Chief kasnije je sa svojom bandom preselio u susjednu Kanadu. Kasnijih godina (1900) istrjebljeni su bizoni na prerija i Indijanci poinju skapavati od gladi nakon ega su natjerani na sjedilaki ivot u rezervatima. Preostalo ih je tek oko 5,000. Danas Crne Stope broje oko 25,000 dua. Na rezervatu Blackfeet u Montani danas ive uglavnom Piegani. Na rezervatima Piegan, Blood i Blackfeet u Alberti nastanjena su istoimena plemena. 12

eroki
Rev. Robert Bushyhead, pripadnik plemena Eastern Cherokee s rezervata Qualla, Sjeverna Karolina.

Cherokee.- jedno od najznaajnijih indijanskih plemena iz grupe Iroquoiangovornika ija se izvorna lokacija nalazila u Tennesseeju i Sjevernoj Karolini, prostirali su se takoer i po susjednim krajevima June Karoline, Georgije, Alabame i Virginije. U kasnijem periodu Cherokeeje nalazimo i po dravama Arkansas, Kansas, Kentucky, Oklahoma i Teksas.
Zastava naroda irokija

Ime Naziv Cherokee po Swantonu (John Reed Swanton) dolo je moda od Muskogee naziva 'tciloki u znaenju "people of a different speech", to jest ljudi ili narod drugaijeg govora'. Muskogee pripadaju porodici Muskhogean a Cherokee irokekoj porodici, tako da ih nikako nisu mogli razumjeti. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Yn'-wiya', pravi ljudi. Razna plemena davala su Cherokeema razne nazive koji upuuju na njihov rani nain ivota. Tako su ih Indijanci Wyandot nazivali Uwatyo-rno (ili) Entari ronnon, peinski narod (cave people), istovremeno i Irokezi (Iroquois) ih nazivaju Oyata' ge`ron, stanovnici zemlje peina ("inhabitants of the cave country.") Nazivi Tclke kod Tonkawa i Tcerokico kod Wichita, pa ak moda i Shnaki kod Caddo Indijanaca, znai plemena koja esto sreemo u Texasu, zacjelo su njihovim jezicima prilagoene varijante Muskogee naziva Tciloki (naroda kojega ne razumiju). Sa druge strane, prema Hodgeu (Frederick W. Hodge, eminentno ime u svijetu poznavanja sjevernoamerikih Indijanaca), ime Cherokee nastalo je od imena Chiluk-ki, ije ime opet znai cave people, ljude koji ive u peinama. Prema njemu ime 'cherokee' nastalo je od Tslagi (ili) Tsragi, kojim su oni (odnosno dio njih) prozvali sami sebe po Choctaw nazivu Chiluk-ki. Pleme Choctaw takoer im je nesrodno i jezino su veoma udaljeni. -Po hrvatskoj strunoj literaturi, kao i u obinom govoru ovi Indijanci su poznati kao eroki ili iroki.
Govorno podruje jezika irokija

Podjela eroki su podijeljeni na 3 grane: Lower, Middle i Over-the-Hill. Postojalo je i vie bandi, glavne su: Atali, Chickamauga, Etali, Onnontiogg i Qualia. Dananje suvremene grupe erokija, inae federalno priznate, poznate su kao : Cherokee Nation of Oklahoma, United Keetoowah Band of Cherokee Indians (Oklahoma) i Eastern Band of Cherokee Indians (North Carolina). Pleme Echota Cherokee priznala je samo drava Alabama. Popis Cherokee grupa (nije konaan).

13

Alabama: Cherokees of Jackson Co., Cherokees of N.E. Alabama, Eagle Bear Band of Free Cherokees, Cherokees of S.E. Alabama, United Cherokees, Langley Band of Chickamogee Cherokee Indians in the Southeastern United States. Florida: Tuscola United Cherokees of Florida & Alabama. Georgia: Cane Braek Band of E. Cherokees, Cherokees of Georgia, Georgia Tribe of E. Cherokees, Southeastern Cherokee Confederacy. Indiana: Northern Cherokee Tribe. Missouri: Dogwood Band of Free Cherokees, Northern Cherokee Nation of the Old Louisiana Territory, Northern Cherokee Tribe of Indians. North Carolina: Cherokees of Hoke Co., Cherokees of Robinson & Adjoining Cos., Cherokee Indians of Hoke Co., Cherokee-Powhattan Indian Association, Eastern band of Cherokee Indians of North Carolina, Eastern Band of Cherokee Indians. New Jersey: Osprey Band of Free Cherokees. New York: Deer Council of Free Cherokees. Oklahoma: Northern Chicamunga Cherokee Nation of Arkansas and Missouri, Cherokee Nation of Oklahoma. Oregon: N.W. Cherokee Wolf Band of S.E. Cherokee Confederacy. South Carolina: Free Cherokee-Chickamauga. Tennessee: Etowah Cherokee Nation, Elk Valley Council Band of Free Cherokees, Red Clay Band of S.E. Cherokee Confederacy, Free Cherokee Tennessee River Band, Elk Valley Band Council of Chickamauga Cherokee, Tennessee River Band of Chickamauga Cherokee, Tennessee River Band of Chickamauga, Chickamauga Circle Free Cherokee. Texas: Texas Cherokee Nation. Obiaji erokija, ivot i kultura U vrijeme kontakta eroki su bili sjedilako stanovnitvo ,agrikulturan narod koji je ivio u kojih 200 velikih sela. Tipino eroki-selo sastojalo se od 30 60 kua i velike kue-vijea. Zimske kue (asi) bile su krunog oblika iji je drveni kostur isprepleten granjem i ibljem, i sve obljepljeno blatom. Na vrhu krova oblika stoca nalazio se otvor za dim. Ljetna su se sklonita satojala, kao kod Seminola, od otvorenih nastambi na ijim je nosaima poivao krov na dvije vode, pokriven slamom ili drugim, to ih je titilo od ege ili naglog pljuska. U kasnijem periodu, pod utjecajem bijelaca, eroki grade brvnare (log cabin) s jednim vratima i rupom za dim, krov je pokriven korom. Velike kue vijea esto su postavljali na moundima, umjetnim breuljcima porijeklom od Mississippian kulture (vidi Muskogee), eroki ih sebi nisu gradili. Kue vijea sluile su za odravanje tih vijea, zatim za generalne sastanke i religiozne ceremonije. U njima 14

je kao i kod drugih Jugoistonih Indijanaca gorjela vjena sveta vatra. eroki su, kao i kulturno slini Muskogee, odravali Busk-ceremonije (Green Corn Dance ili Ples zelenog kukuruza), ovdje treba napomenuti da su oni prilikom pripravljanja crnog pia koristili esminu koja ima lie nalik na lovor, Seminole su naprotiv koristili neku vrstu Ilexa (Ilex vomitoria), koja izaziva povraanje. Tri sestre (Three Sisters), odnosno kukuruz, grah i squash-tikve (imaju ih i Irokezi) tipine su kulture ovih Indijanaca, lovom I sakupljanjem divljeg bilja nadopunjavali su lonac. eroki-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata. Dolazak crnaca Crnaki robovi koji su prisilno dovedeni brodovima iz Afrike prilino su izmjenili obiaje Jugoistonih Indijanaca. Indijanci Cherokee, Creek, Ais, Choctaw i Chickasaw vrlo su brzo nauili hvatati crnce za robove. Cherokee koji su sadili pamuk drali su crnce za robove da bi radili umjesto njih. Godine 1863. Washingtonski zakon je odredio da Cherokee moraju osloboditi crnake robove. Kako je to oslobaanje prolo nije zapisano, no zna se da je 1905. meu njima jo ivjelo 7,500 tisua crnaca, bijelaca i pripadnika drugih indijanskih plemena. The Cherokee Phoenix 1821. godine legendarni Sequoyah, (Sikwayi, Sikw'y), poznat i kao George Gist (ili Guest, jer je bio napola Indijanac, a prema njemu je nazvano i drvo sekvoja) poeo je raditi na pismu erokija. Nesretnim sluajem postavi bogaljem Sequoia poinje razmiljati o pismu koje bi sauvalo jezik njegovog naroda. Sequoia je smislio pismo od 86 znakova prilagoenih cherokeejeziku. Pokazao je to poglavicama i objasnio im to bi to znailo za erokije. Ubrzo nakon pristanka poglavica eroki poinju uiti svoj alfabet. Bijelci su takoer 'progutali' ovu ideju i 1828. izale su prve indijanske novine, 'The Cherokee Phoenix'. Novine su izlazile i na erokiju i na engleskom sve do 3. oujkla 1906.
eroki pismo

15

Organizacija drutva -klanovi ivot i kultura erokija uveliko podsjea Creek Indijance. Oni su bili savez 'crvenih' (ratnih) i 'bijelih' (civilnih) gradova, kao i Muskogee. Poglavice bijelih i crvenih gradova bili su podloni vrhovnim poglavicama istih. eroki su kao i njihovi neprijateljski roaci Irokezi bili organizirani po egzogamnim matrilinearnim klanovima. 1869. godine bilo je etrnaerst tisua erokija i u prosjeku na jedan klan dolazilo 1,750 osoba. Klanovi erokija bili su:

1. Ah-ne-whi-ya. Wolf. -Vuk. 2. Ah-ne-who-the. Red Paint. -Crvena boja. 3. Ah-ne-ga-ta-ga-nih. Long Prairie. -Duga prerija. 4. Dsu-ni li-a-na. Deaf. (a bird.) -Gluva /vrsta ptice/ 5. U-ni-sda-sdi. Holly. -esmina. Ova biljka pripada u Ilexe, a eroki-Indijanci su od nje pravili 'Crno pie'. 6. Ah-nee-ka-wih. Deer. -Jelen. /Ah-nee; oznaava plural/ 7. Ah riee-sa-hok-nih. Blue. -Plavi 8. Ah-nu-ka lo-high. Long Hair. -Duga kosa.

Potrebno je napomenuti da su eroki izvorno imali 10 klanova, dva su izumrla. -Kod njih inae susreemo najvei broj pripadnika po klanu. Kasnije se spominje tek 7 njihovih klanova. Kratka povijest Povijest erokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim podrujem 1540. Ve 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za Povijest erokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim podrujem 1540. Ve 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za Amerike Revolucije eroki su na strani Engleza, mir je uinjen sa Sjedinjenim Dravama 1785. Ovaj rat stajao ih je 25% populacije. Na 'Stazu suza' eroki polaze 1835. smjeteni su na podruje Indian Territory, dananja Oklahoma. U Oklahomi oni i Choctaw, Seminole, Creek i Chickasaw dobivaju naziv 'Pet civiliziranih naroda' ('Five Civilized tribes'). Pleme eroki postalo je 'Cherokee Nation'. Osim u Oklahomi dio erokija ivi u North Carolini na rezervatu Cherokee ili Qualla koji se prostire na pet okruga Cherokee, Graham, Jackson, Macon i Swain. Po popisu od 1990. ak 308,132 osobe izjasnilo se u Sjedinjenim dravama kao Cherokee, ipak punokrvnih je tek 15,000. Cherokee kroz povijest asimiliraju razne narode i plemena, kako druge Indijance tako i bijelce, a crnce posebno. Od gore navedenog broja na Cherokee rezervatu u North Carolini ivi preko 10,000 Indijanaca. Brojni eroki-Indijanci danas takoer ive rasipani po raznim amerikim dravama gdje su formirali razna eroki-plemena.1839. je sastavljen irokijski ustav. Danas se, od 1953. obiljeava irokijski nacionalni blagdan, u spomen na potpisivanje irokijskog ustava. Danas je to naraslo na jedan od najveih dogaaja u Oklahomi, gdje dolazi i do 70 tisua ljudi iz krajeva diljem svijeta.

Pontiac (poglavica)
Poglavica Pontiac

16

Pontiac (otprilike 1714. - 20. travnja 1769.) je bio ameriki indijanski poglavica plemena Ottawa upamen po borbi protiv britanske okupacije regije oko Velikih jezera. Postoji malo pouzdanih informacija o Pontiacu iz vremena prije njegove pobune 1763., a pretpostavlja se da je roen izmeu 1712. i 1720. u selu plemena Ottawa smjetenom na obali rijeke Detroit ili Maumee. Ubili su ga pripadnici plemena Peoria 20. travnja 1769. u francuskom selu Cahokia, koje se nalazilo u blizini mjesta na kojem danas lei grad St. Louis, koji se nalazi u amerikoj saveznoj dravi Missouri u neposrednoj blizini granice s Illinoisom.

Crveni Oblak
Red Cloud ili Crveni Oblak.

Makhpiya-Luta ili Red Cloud (Crveni Oblak) (1822.-10. prosinca 1909.), poglavica plemena Oglala Siouxa.Najgori je neprijatelj kojeg je SAD ikad imao. Dvije godine vodio je rat protiv bijelaca..1866. vodio je najuspjeniji indijanski rat. Nije slijedio Ples duhova. Borio se protiv Indijanaca u rezervatima. Umro je u 87. godini.

Bik Koji Sjedi

Sjedei Bik ili Tatanka Yotanka, poglavica Hunkpapa i voa Siouxa, 1876. porazio je armiju, dragovoljce i plaenike generala Custera.

Tatanka-Iyotanka ili Sitting Bull (Bik Koji Sjedi) (oko 1831- 15. prosinca 1890), veliki poglavica plemena Hunkpapa Sioux. Vodio je 3500 ratnika iz raznih plemena do pobjede u bitci kod Little Big Horna 25. lipnja 1876. Nakon te pobjede, odveo je svoj narod u Kanadu gdje su ostali do 20. srpnja 1881. godine kada se predaju, pa su pomilovani. Neko vrijeme bio je u cirkusu Buffalo Billa. Tamo je psovao publiku na svom jeziku.Pokret imena Ples Duhova ga je privlaio iako nije bio nikada sljedbenik. U 14. godini dobiva ime Bik Koji Sjedi. Bio je i aman pa je komunicirao s duhovima. S 10 godina ubio je prvog bizona, a meso dao starim ratnicima koji nisu mogli sami loviti. Neustraivo hrabar borac. Nakon ubojstva bizona, iao je traiti viziju. Do 25. godine postao je voa. Ubila ga je izdajnika indijanska policija u 59. godini. Poto Indijanci nisu uspeli da se suprotstave evropskim doseljenicima, koji su se postepeno irili ka zapadu, njihova kultura je suzbijena u rezervate i male naseobine. Danas ih ima oko dva i po miliona, to je manje od jedan odsto amerikog stanovnitva. Da pogledamo kako Indijanci u dravi Novi Meksiko nastoje da ouvaju svoje tradicije. Da bi preiveli Indijanci su se bavili lovom i pomno uvali retke izvore vode. U novije vreme najvei problem im je kako da ouvaju svoju kulturu dok tragaju za zaposlenjem, a ne za hranom. Istovremeno, pokuavaju da steknu potovanje i da zatite svoj kulturni identitet od pritisaka komercijalizacije i amerike pop kulture. Neki Indijanci u dravi Novi Meksiko, izvode s ponosom drevne plesove i prodaju tradicionalne rukotvorine, dok drugi veruju da im se kultura preterano eksploatie. 17

Slike

18