RAZVOJ DJETETA

DJECA SU OSOBE OD ROENJA DO NAVRENIH 18 GODINA Karakteristike djejeg razvoja potrebno je poznavati radi uspjenijeg utjecanja na njega. Djeji razvoj naroito u prvim godinama ne tee glatko. Ravnomjerno ve ciklino. Pojedini oblici ponaanja pojavljuju se i gube, da bi se ponovo pojavili i izgubili. Alternativnost u razvoju predstavlja pojavu da se razvoj raznih funkcija naizmjenino smjenjuju; odnosno dok se u odreenom periodu jedna funkcija naglo razvija, a druge stagniraju npr. kod neke djece se sposobnost za kretanje razvija na raun govora ili obrnuto, tako da se ima utisak, kao da dijete planski savladava jednu vjetinu, a ostale ostavlja po strani, kao bi kad onu prvu usavri moglo prijei na druge vjetine. Razliite faze tjelesnog i mentalnog razvoja odvijaju se svojim tempom i u razliito vrijeme dospjevaju do zrelosti. Psihiki, socijalni i intelektualni razvoj kontinuiran je proces koji traje cijelog ivota. Prvih est godina djetetova ivota doba najintezivnijeg razvoja. U tom razdoblju dijete ui bre nego ikada. Ve od najranije dobi svako je dijete jedinstven pojedinac s vlastitom osobnou. U ljubavi, panji, sigurnosti i mentalnoj stimulaciji koju dijete dobiva u prvih est godina ivota ovisi na koji e se nain razvijati, uiti i rasti. Razdoblje od zaea djeteta do roenja te prvih est godina ivota utjecat e na cjelokupan djetetov ivot. Danas je poznato da dijete bre napreduje i ui ako prima vie ljubavi, panje, potpore i ohrabrenja. OSNOVNE PORUKE O PSIHIKOM RAZVOJU DJETETA: 1. Dijete poinje uiti i prije roenja. Da bi dijete potpuno razvilo svoje potencijale, potrebne su mu ljubav, sigurnost i panja. 2. Roditelji najbolje mogu pratiti djetetov razvoj. Oni trebaju znati prepoznati upozoravajue znakove koji upuuju na nenapredovanje djeteta. 3. Djeca ue kako se treba ponaati oponaajui bliske osobe. 4. Strpljenje, razumjevanje i suosjeanje s djetetovim emocijama pomoi e mu u sretnu i uravnoteenu odreastanju. 5. Igra je vrlo vana za razvoj djeteta. U igri dijete se razvija psihiki, fiziki i mentalno. 6. Osnove za kasnije uspjeno uenje u koli trebaju izgraivati roditelji u ranim godinama djetetova ivota. 7. Fiziko kanjavanje loe je za djetetov razvoj. 1. PRENATALNA FAZA OD ZAEA DO ROENJA (PRIBLINO 266 DANA) Za prenatalni razvoj ovjeka postojao je interes jo u najranija vremena. Aristotel je smatrao da se stvari mogu najbolje upoznati ako se sagledaju od samog poetka. Njegova shvaanja o prenatalnom razvoju utjecala su na tzv. teoloku embriologiju tj. na uenje o useljavanju due u embrij. Kroz cijeli srednji vijek krani su vjerovali da nezavisno od tijela postoji dua koja se prema nekim crkvenim oima sjedinjuje s tijelom jo pri samom zaeu, a prema drugima tek u drugom mjesecu embrionalnog razvoja. 1

RAZVOJ DJETETA

Ova pitanja pokretala je crkva u vezi sa praroditeljskim grijehom sa kojim se prema kranskom uenju raa svaki ovjek. Ovakvo shvaanje o praroditeljskom grijehu stvorilo je novi problem: od kuda da novoroeni ovijek bude grijean kad se dua useljava u njega prilikom roenja izravno s neba. Tek u 17. stoljeu prelo se s ovako mistinog naina tretiranja poblema embrologije na nauniji empirijski nain prouavanja. U 19. stoljeu postavljeni su temelji embrologiji kao nauci. Ova disciplina koristi vie metoda. Prva je neposredno prouavanje prerano roene djece, druga je prouavanje embrija koji su iz razloga zdravstvene zatite operativnim zahvatom izvaeni iz majine utrobe i trea metoda se sastoji od izuavanja embrija u utrobi pomou raznih aparata te preko informacija budue majke. Iako mlada, embriologija je dala znaajne rezultate. Psihologiju u tom podruju zanimaju reakcije embrija na vanjske podraaje. Znanstvenici su zapazili da (operativnim zahvatom) embrij, koji je mlai od 8 tjedana ne reagira na podraaje. U kasnijim fazama reakcije su sve uestalije i izrazitije; ve sa 14 tjedana embrij raspolae gotovo svim refleksima koje ima i novoroene. Prenatalna faza dijeli se na embrionalno i fetalno razdoblje. Embrionalno razdoblje traje do kraja drugog mjeseca trudnoe (8 tjedana). To je razdoblje zaetka organa, a naroito je brz razvoj glave i ivanih tkiva. Fetalno razdoblje traje do roenja, a razdoblje je razvoja organa i neto je sporiji nego razvoj embrionalnog razdoblja. Do 28 tjedana trudnoe razvijeni su ivani, cirkulatorni i svi ostali tjelesni sistemi u tolikom stupnju da mogu preuzeti funkciju i izbvan majina tijela. Od 28. do 40. tjedna trudnoe ponovo dolazi do naglog poveanja teine i duljine fetusa, poveanja miine napetosti, razvoj senzornih i motorikih organa i prisutni su svi vitalni refleksi.

RAZVOJ DJETETA

2. NATALNA FAZA ROENJE PRVA DVA TJEDNA NAKON ROENJA Djeca se normalno raaju oko devetog mjeseca od zaea. Roenjem ne poinje ni tjelesni ni psihiki ivot djeteta. Ipak taj dogaaj je vrlo vaan za njega jer se radi o korjenitoj promjeni sredine. Za sve vrijeme od zaea embrij je ivio parazitski i u utrobi je bio zarien od svih opasnosti; visoke i niske temperature, povreda, gladi, ei; dobivao je hranu i kisik preko majinog organizma, a preko njega je i izbacivao produkte metabolizma. Napustivi utrobu dijete prekida neposrednu vezu s majkom i iz jedne sredine oskudne draima ono prelazi u sredinu gdje e kao novoroene biti izloeno mnogim vanjskim poticajima, ije je djelovanje vrlo znaajno kako za tjelesni tako i za psihiki razvoj. Period novoroeneta je vrijeme u kojem se dijete prilagoava novim uvijetima ivota kroz usavravanje osnovnih biolokih funkcija. Ukratko: Natalna faza je razdoblje oporavljanja od fizioloke traume roenja i uspostavljanja ravnotee s okolinom. Ovladavanje trima funkcijama: disanjem, uzimanjem hrane i izbacivanjem tetnih materijala. Sposobnosti koje posjeduje novoroene uspostavljeni su osjeti vida, sluha, njuha, okusa, boli i promjene poloaja. Ponaanje: pokretanje oiju, sisanje, plakanje, kaljanje, okretanje glave, dizanje brade u potrbunom poloaju, svijanje i rastezanje udova, mljackanje. Kod dojenadi se javljaju i neki refleksi koji nakon odreenog vremena isezavaju. Morov refleks Dijete povuemo za aice tako da mu se glava podigne za nekoliko centimetara, zatim ga pustimo da mu glava padne, u tom trenutku javlja se refleks; dijete iri ruke, otvara ake razmie prste, esto nakon toga ruke se pravei kretnju obuhvatanja ponovo vraaju u prvobitni poloaj. Taj refleks moe izostati pri roenju to znai da se radi o oteenju pri poroaju. U pravilu taj refleks isezava izmeu drugog i etvrtog mjeseca.

RAZVOJ DJETETA

Refleks automatskog koraanja Ako novoroene dignemo od tla, ali tako da ga ipak dotakne nogama ono e praviti pokrete kao da hoda. To nisu pravi pokreti hodanja jer nisu koordinirani sa pokretima gornjeg dijela tijela. Ukoliko se refleks nastavlja javljati i nakon 5 mjeseca ivota znai patoloku pojavu.

RAZVOJ DJETETA

3. DOJENAKA DOB DO KRAJA PRVE GODINE IVOTA To je razdoblje koje see od roenja do poetka razvoja govora. Vrijeme simbiotikog odnosa izmeu majke i djeteta, u kojem se postavljaju smjernice za daljnji razvoj djetetove linosti. uvstveni bliski dodir temelj je pozitivnog razvoja. To je prema Sigmundu Freudu vrijeme oralne faze tei se svemu to porizvodi ugodu, a izbjegava se neugoda. U toj fazi razvoja u sreditu panje je uzimanje hrane, te su usta glavni izvor ugode (latinski os, oris usta, odakle oznaka oralne faze). Ugodi i neugodi pridonose i druge okolnosti npr. jeli dojene u suhome i da li mu je toplo, te kako majka s njim postupa. ne proivi li tu fazu uglavnom ugodno, u djeteta se javlja stanje napetosti koja mogu postati izvorom neurotinih konflikata. Smetnje u razvoju vidljive kod djece odrasle u domovima ne uzrokuje u tolikoj mjeri nedostatak majke, nego nedostatna mogunost izgraivanja trajnih odnosa. Dakako, ta je mogunost prisutnija u obitelji. esta odsutnost oca zbog poslovnih razloga u obitelji uzrokuje tijelesnu povezanost djeteta s majkom. Budui da je odgovornost tada samo na strani jedne osobe, sve ovisi o tome jednom odnosu. Razliito ponaanje u dojenakoj dobi ve pri uzimanju hrane, pokazuje se sposobnost djeteta za uenje. Dijete se vjeba sisanju, pa mu pokreti postanu sigurniji, ciljaniji i snaniji. Ako se dijete postavi u poloaj za sisanje, ono i prije nego doe u doticaj sa hranom, poinje sisati. Rije je o uvjtovanom refleksu. Pla dojeneta privi je znak njegove nelagode koji majku treba potokanuti na brinost. Pla je kljuni podraaj za nagon skrbi u majke. Ako je taj nagon poremeen, to kod djeteta izaziva frustraciju i strah. Ve prvi dan nakon roenja, dijete uje i vidi, iako se zapravo radi samo o nejasnim utiscima. U drugom i treem mjesecu, dijete reagira na akustike podraaje, a potom na utiske svjetla i boje. Pokusi su pokazali da dojenad vie zanimaju slike na kojima su lica osoba nego sluajni uzorci. ini se da ih vie zanimaju slike. Iz toga se moe zakljuiti da se opaaji dubine i oblika razvijaju ve vrlo rano, ili su dijelom i uroeni.

RAZVOJ DJETETA

arolikost okoline vana je za poticaj osjetila i aktiviranja znatielje. Dijete u dobi od tri mjeseca: isezavaju primitivni refleksi. to se tie osjetilnosti javljau se ono motorni pokreti. Vid postaje binakularan, smjeak je jasno oblikovan, dijete mimikom lica odgovara na podraaje izvana. Promatra vlastite ruke i pogledom prati njihovo kretanje. Od treeg mjeseca nadalje, ljudsko lice postaje najzanimljivijim predmetom opaanja. U to vrijeme dijete je ve nauilo okretati glavu prema predmetima koji proizvode zvuk. Te u treem mjesecu dijete reagira na ljudski glas guturalnim glasovima niti plaem, niti tepanjem. Dijete u dobi izmeu 4. i 7. mjeseca. Izgovara prve slogove. Gukanje je priprema za glasni govor, stalno stvara nove glasove, samo ih oponaa te tako proiruje i razvija svoj registar glasova. Dijete u tom periodu razaznaje ljude oko sebe te posee za stvarima koje vise pred njim. Dijete od 10 mjeseci moe se lako okretati oko vlastite okomite osi, te ima stabilan sjedei poloaj. Hvatanje se pribliava konanom obliku u vidu gornje hvataljke. Dijete oponaa pokrete (pljee), no ti pokreti podsjeaju na pokrete lutke. Njegova je mimika izraajna, raspolae se tri rijei i moe bacati i sakupljati predmete. Dijete izmeu 12. i 15. mjeseci. Djelomino ovladava hodanjem. To je kraj prvog djetinstva i dijete postaje naglo sve pokretnije i nemirnije. To je poetak funkcionalnih pokreta. Javlja se interes za slike. Govor je jo siromaan rijeima, ali je bogat u svom vlastitom argonu i oponaanju.

RAZVOJ DJETETA

4. RANO DJETINSTVO OD KRAJA 1. GODINE DO KRAJA 3. GODINE Razdoblje ranog djetinstva ima niz fiziolokih i psiholokih karakteristika koje ga ine razliitim od kasnijih razdoblja. Rano djetinstov karakterizira najbri tempo razvoja. Ni u jednom kasnijem razdoblju ne dogaaju se za tri godine takve kvalitativne promjene u fizikom i psihikom razvoju kao u prve tri godine ivota. U toj ranoj dobi djetinstva psihiki je razvoj vrlo brz. Razliiti pokreti, emocije, senzorni procesi i sve funkcije govora razvijaju se brzim tempom. Govor postaje sredstvo komuniciranja, s odraslima i s djecom, sredstvo za razvoj miljenja i spoznaje. Uz pomo govora razvijaju se procesi generalizacije (uopavanja?), govor odraslih postaje sredstvo odgoja, razvijaju se svi psihiki procesi: panja, pamenje, predodbe, mata. Vrlo brzo se formiraju navike i rani oblici aktivnosti (igra, likovna sktivnost i dr.). Ve u prvoj godini poinju se stvarati uzajamni odnosi s odraslima i djecom. Formiraju se osnovne crte karaktera i elementarne moralne osobine linosti. Za dijete te dobi karakteristina nestalnost i nedovrenost vjetina i navika koje se formiraju. Karakteristina je osobina toga razdoblja velika fizika i psihika osjetljivost (ranjivost) djece, labilnost njihova zdravstvenog stanja. Djeca te dobi lako oboljevaju, esto im je narueno emocionalno stanje posve nevanim stvarima. U prvim godinama ivota znaajna je uzajamna ovisnost i jedinstvo fizikog i psihikog razvoja. vrsto, fiziki zdravo dijete ne samo da je otpornije prema bolestima nego se i psihiki bolje razvija. ak i najmanje narueno zdravstveno stanje izaziva promjenu raspoloenja: djeca su razdraljiva ili troma, brzo se umaraju, i obrnuto. Svaka sistematska aktivnost brzo se odraava na tok razvoja, to je rezultat lakog obuavanja djece te dobi. Brzo se stvaraju pozitivne, a pri nepravilnom pristupu i negativne navike i razliite vrste ponaanja. Proces razvoja je skokovit i neravnomjeran npr. u djetetu od godine dana do godine i pet mjeseci brzo se razvija razumjevanje govora, ali se sporije stvara aktivan rjenik. U svakoj dobnoj etapi postoje specifine linije razvoja koje su znaajne za tu dob i koje omoguuju kvalitativni prijelaz u novu etapu. U razliitim dobnim etapama dijete je osobito osjetljivo na odreene utjecaje.

RAZVOJ DJETETA

Efekt svakog zanimanja takoer ovisi ponajprije o djejem emocionalnom odnosu prema sadraju te aktivnosti ako mu je ona interesantna, dijete je obavlja paljivo i dugo. U protivnom djeja panja brzo poputa, ono se bre umara i rezultat aktivnosti je slabiji. Vodea uloga emocionalnog stanja traje u toku cijelog ranog djetinstva. Ono je jednako vano za dijete od tri do pet mjeseci kao i za dijete od dvije do tri godine u ranom djetinstvu na djecu je lako utjecati. Iako jo ne razumije rijei, dijete ve u ranoj dobi shvaa da li se odrasli na njega ljute. Djeca rano poinju uoavati karakter meusobnih odnosa svojih blinjih, vrlo dobro osjeaju raspoloenje ljudi koji ih okruuju i lako ga poprimaju. Zdravo se dijete raa s formiranom senzorno-motornom potrebom, tj. potrebom za primanje senzornih podraaja i potrebom za kretanjem. Ve od roenja iskazuje jako orjentacijsku reakciju na sve to je novo, koja se kasnije pretvara i u interes za sve to ga okruuje, zainteresiranost za promatranje, elju za spoznavanjem to je to-, -zato-, -kako-, -kamo- itd. Vrlo je velika i aktivnost djeteta; ono vei dio vremena provodi u kretanju. Ta djeja aktivnost pridonosi brzom senzornom i intelektualnom razvoju. U malog je djeteta vrlo snana potreba za kontaktom s odraslima. Ona ima veliko znaenje za njegov psihiki razvoj i emocionalno stanje. Potreba za kontaktom s odraslima nastaje u prvim mjesecima ivota djeteta i ubrzo postaje snana kao i ostale organske potrebe. Ve u prvoj godini kontakt s odraslima jedan je od osnovnih oblika djeje aktivnosti. Bez toga estoga kontakta ne moe se ostvariti pozitivno emocionalno stanje djeteta, naruava se osjetljivost, nije mogu pravovremeni psihiki razvoj i formiranje moralnih kvaliteta djeje linosti. U razdoblju ranog djetinjstva via nervna djelatnost takoer ima svoje karakteristike. Stupanj radne sposobnosti je nii, pa se dijete brzo umara. Relativno je mala izdrljivost (otpornost) ivanih stanica; naime mnogi snani vanjski podraaji (npr. otri zvukovi) su prejaki za djeji ivani sustav i njihovo djelovanje ponekad izaziva obrambeno koenje, ako npr. na otar povik -Doi sad ovamo-, umjesto da poe bre, dijete se ponekad ne pomakne s mjesta, posve se zaustavlja odnosno stane. Dugotrajno djelovanje istih podraaja brzo umara djecu; zato malo dijete mora esto mjenjati aktivnost, vrlo je pokretljivo, mnogo tri, penje se, ali se istovremeno i brzo umara ako ga prisilimo da hoda samu u jednom smjeru drei ga za ruku ili da dugo vremena izvodi samo jednu vrstu pokreta.

RAZVOJ DJETETA

Malo dijete je mnogo lake nauiti da neto radi nego da to ne radi. Dijete se teko obuzdava u svojim eljama i nije mu lako dugo mirno sjediti i neto oekivati ne radei nita. Djeju panju je lako odvui pojavom novog podraaja; kad su neim jako zainteresirana, djeca ne uju kad im se obraamo; koenje nastaje i nakon dugotrajnog djelovanja jednog te istog podraaja. Relativno je slaba pokretljivost ivanih procesa, zbog ega djeca ne mogu brzo prekinuti zapoetu aktivnost, teko mjenjaju ve steene navike, teko se prilagoavaju velikim promjenama uvijeta ivvota. U odgoju djece treba pripaziti na sve karatkteristike razdoblja ranog djetinjstva; odreuju nain ivota, sadraj i metode odgoja djece te dobi. Pravovremeni i punovrijedan razvoj u razdoblju ranog djetinjstva ima veliko znaenje za sav budui ivot djeteta. Zaostajanje u toj dobi kasnije je teko nadoknaditi.

RAZVOJ DJETETA

5. PREDKOLSKA DOB OD KRAJA 3. GODINE DO 6. ILI 7. GODINE Moe se prouavati kriza linosti u dobi od 3 godine koja se oituje u suprostavljanju u nastojanju za neovisnou, u potrebi za samostalnou; stanovito ublaavanje te krize nastupa polaskom djeteta u kolu. Dijete koje se ve prepoznaje na slici, osjea se neovisnim i eli da se samo snalazi. Ono je esto nepodnoljivo svojoj okolici. Nastoji da skrene panju na sebe i da se istakne. Poinje se izraavati u crteima i vlastitim izmiljenim priama, ali i u igri sa svojim lutkama, a uenje se odvija kroz igru. Sa 4 godine dijete jo uvijek govori ponajvie sebi, a malo drugima, no elja za nadmetanjem i suparnitvom ponajei je razlog to ono zapoinje dijalog. Ponajprije se javlja neprijateljska primjedba-, atim otvoreno neprijateljstvo i konano manje ili vie prijateljsko ponaanje. Vano je istai da je sveznitvo izmeu dvoje djece potaknuto najee treim djetetom koje im je antipatino. Starije dijete esto preuzima ulogu voe dok ga ostala manja djeca sluaju. U fazi predkolske dobi govor djeteta se usavrava te na kraju razdoblja dostie gramatiku strukturu i razumljivost govora odraslih. U emocionalnom razvoju sve je vea kontorla emocionalnog izraavanja (naroito to vrijedi za uvstvo srdbe). Ujedno dolazi do povezivanja emocija sa sve irim rasponom dogaaja koji ukljuuju socijalne odnose (ponos, povrijeenost, pravednost), ili matovite i stvarne izvore opasnosti (strah). Socijalni razvoj pokazuje sve veu orjentiranost na druenje s djecom. Djeca se igraju i drue u grupi, rjee u parovima. Prije no to naue govoriti djeca se izraavaju crteima, a posebno u ovom razdoblju kako bi skrenuli panju na sebe. Oblici, boje, narisani predmeti otkrivaju njihovu osobnost i psiholoki razvoj. Likovni jezik djece omoguuje uvid u dogaanja u njihovoj svijesti pa njegovo upoznavanje i razumjevanje ima izvanredno znaenje za sve koji se bave odgojem i ivotom djece, za roditelje i odgajatelje, za pedagoge i psihologe te za psihijatre.

10

RAZVOJ DJETETA

Zbog nepoznavanja i nerazumjevanja djejeg likovnog izraavanja postoji opasnost pogrene procjene djece i pojave neodgovarajuih oekivanja od njih, pto dovodi do povreivanja i blokiranja suptilnih ivotnih procesa u djece pa ona postaju za aktivno i stvaralako sudjelovanje u ivotu. Iako se likovni jezik djece javlja u beskrajno mnogo varijanti, sve se one osnivaju na odreenim i stalnim zakonitostima. Te su zakonitosti ili oblici likovnog izraavanja u toku razvoja djece smjenjuju prema nekim ivotno funkcionalnim nalazima to omoguuje postupne i slojevite uvide u svijet oko njih, a u skladu s njihovim unutranjim svijetom. Likovni radovi predkolske djece pokazuju da postoji prirodan program razvoja likovnih sposobnosti, koji sasvim sigurno ne prestaje u estoj godini ivota, nego se nastavlja i dalje. I dalje djeca otkrivaju jedan po jedan aspekt svijeta i integriraju ga u svoje iskustvo, i dalje se razvija njihova percepcija, njihovo predoavanje i zamiljanje te njihovi naini izraavanja i oblikovanja prema odreenim unutranjim zakonitostima. NAIN CRTANJA Stidljivo dijete vue tanke linije, a energino vrsto pritie olovku. Mali matoviti sanjari vie vole oble linije, dok dinamina djeca ee biraju ravne. Strastvena djeca koriste tople i ive boje: utu, naranastu, crvenu. Miran i blag karakter voli hladne boje: modru i ruiastu. Kad estogodinje dijete koristi mnogo plave boje, znai da ima razvijenu svijest i da prihvaa injenicu da odrasta. Crte je odraz njegove okoline. Nain na koje dijete koristi prostor na papiru, ukazuje na njegov odnos prema okolini. Ako je crte na lijevoj strani, dijete je privreno majci i prolosti. Daje li prednost desnoj strani, osjea se blie ocu i uri u budunost. Ravne linije prema gore izraavaju potrebu za snovima, a one prema dolje, elju za svakodnevnom stvarnou. Dijete koje se dobro osjea u svojoj koi, crte e smjestiti u sredinu. Tu su i simbolina znaenja. ivotinje su jedan od omiljenih objekata: primjerice; dijete koje crta psa, ima potrebu za njenou. Oko druge godine djeca poinju rkati. Nije im lako drati kist u ruci i vole mrljati rukama. Za tu dob tipini su okrugli i etvrtasti predmeti. Dijete jo ne moe podignuti ruku s papira kako treba. Od tree do etvrte godine javljaju se prvi ljudi: krug iz kojeg izlaze ruke i noge. Kako se dijete fiziki razvija, drugi dijelovi tijela dobivaju novu vanost i ono ih prikazuje na svojim crteima.

11

RAZVOJ DJETETA

Sa est godina ima tonu sliku vlastitog tijela, pa se na crteima pojavljuje sve vie pojedinosti. Ali, tek oko desete ljudski lik postaje potpun. Kod djejeg crtea boje mogu ukazati na probleme koje dijete proivljava. Na primjer, koriste li uvijek zelenu boju, djeca su nesigurna, odbijaju li crvenu, moda su pod stresom... Kako to da dijete svaki crte ukraava zelenom bojom? Zato roditelje (osobe) uvijek crta u istoj boji? Moda o tome nikad nitko ne razmilja, ali pogledamo li boje koje koristi, moemo mnogo saznati o njemu. Jer do osme, najkasnije devete godine, djeca ne crtaju stvarnost onakvom kakva je ve slijede matu. Izbor omiljene boje je nesvjestan, dakle iskren, dijete koristi boju spontano, neovisno o stvarnoj boji lika kojeg crta. Do etvrte godine sva djeca rado biraju ive boje, ali kasnije se njihovi ukusi poinju razlikovati. Evo to pokazuje njihov izbor boja: 1. ZELENA je znak nesigurnosti. U malim koliinama, zelena je boja ravnotee. No, ima li je najvie na svim djejim crteima moe ukazivati na probleme. Zelenom bojom dijete izraava dubok osjeaj nesigurnosti. Dakle, ima potrebu za ohrabrenjem. Takvom djetetu treba dati vie slobode i pokloniti vie povjerenja. Na primjer ako roditelj eli dijete upisati na neki teaj, dijetetu treba dopustiti da samo odabere hoe li klizati, plivati, plesati, pjevati, svirati. Nee biti usredotoen samo na to da bude bolji od drugih, ve e se osjeati bolje i zabavljati se. 2. to kad je tata modar ili bijel? Dobar nain da saznamo to dijete misli o roditeljima je da se dijete pita u kojoj boji vidi svoje roditelje. Psiholozi tvrde kako veina djece u osnovnoj koli majku vidi ljubiastom, a oca modrim. Ljubiasta je boja senzibilnosti, dakle majka je osoba koja ih razumije i slua. Modra predstavlja mir i autoritet. No koje boje govore da neto ne valja? Ako je majka crna, znai da je dijete vidi uznemirenom i da se uz nju ne osjea dobro. Ako je otac bijel, nije dobro, jer ga dijete doivljava dalekim i odsutnim.

12

RAZVOJ DJETETA

3. uta i modra zajedno povodljivo je gotovo uvijek djeca vole dvije boje. Upravo ta kombinacija moe dati dragocjene podatke. Na primjer, uta i modra: prva boja ukazuje na otvoren karakter, a druga je povezana s osjeajnou. Zajedno govore da je dijete ovisno o drugima i da lako pada pod tui utjecaj. No, kako ga onda uiniti samostalnim? Na primjer, tako da roditelji ne rade stvari umjesto njega. Kada je dijete neuredno, roditelji se esto ivciraju i umjesto djeteta pospreme stvari. No, vano ga je potaknuti da zavri ono to je zapoelo. 4. Nee crvenu napeto je. Dijete koje nikad ne koristi crvenu boju i ne eli nositi crvenu odjeu moda je tjeskobno. Crvena je boja dinaminosti. Izbjegava li je, moda je pod stresom i ima potreu za odmorom. Moda ugoaj u obitelji izaziva njegovu napetost ili, pak, ima problema u koli. Kod takvog djeteta treba otkriti to ga mui, te nastojati stvoriti to mirniju i oputeniju atmosferu. U djejem likovnom izraavaju razlikujemo nekoliko faza: 1. Faza rkanja u dobi od godinu i pol, dijete otkriva da grebanjem ili pritiskivanjem moe ostaviti trajne tragove. To je poetak crtanja. Faza rkanja je specifini funkcionalni stadij koji slui razvoju motorike napredujue razlikovanje u pokretu omoguava kasnije pokret u pisanju i crtanju. Dijete crta ono uz to je uvstveno povezano. Tekoe u vezi s prikazivanjem eljenog predmeta prito su od malog znaenja. 2. Stadij simbola razliiti elementi kombiniraju se tek tada dobivaju ime, koje je najprije proizvoljno. O ovom stadiju moe doi do fiksacije na odreene sheme dijete stvara ablone za odreene predmete. Taj mehanizam odrasli esto potiu najee negativno odraava na stvaralaki razvoj djeteta. Crte glave s nogama meu prvim je simbolima prikazivanja ljudi. 3. Naivni realizam izmeu pete i osme godine ivota prikazivanje je podreeno pripovjednome. Dijete ne crta ono to vidi, nego ono to zna. 4. Vizualni realizam s vizualnim ili kritikim realizmom dijete postie novu formu konstruiranja crtea. Nastaju slike koje su planirane, prikazani predmeti stoje u tonom odnosu jedan prema drugome. S otprilike jedanaest godina razvija se osjeaj za prspektivu, proporcije i mjeru.

13

RAZVOJ DJETETA

Osim crteom, djeca, da bi skrenula panju na sebe, koriste se i valstitim izmiljenim priama. DJECA TREBAJU PRIE Televizija, ploe i kazete sve vie postaju nadomjestak za bake i djedove te roditelje koji priaju. Mnoge nove tehnike mogunosti ne znae za djecu i dobitak pod svaku cijenu. naprotiv, ona preko njih osiromauju, jer im se uskrauje mogunost da doista upoznaju prie. Mnogi roditelji smatraju da se dijeci treba pokazati zdravi svijet, i odvraati ih od strahova i njegovih tamnih strana. Tedencija je nae kulture da postupa kao da tamna strana ne postoji. Ako se djetetu stalno govori da su svi ljudi po prirodi naelno dobri, ono moe samo sebi sa svojim zabranjenim eljama i silovitou izgledati kao neman. Bajka omoguuje izraavanje unutarnje napetosti djeteta, te je ono nesvjesno razumije. Istodobno, bajka nudi razliite mogunosti rjeavanja napetosti. Bajke uvijek zavravaju dobro. Na kraju se dobri nagrauju za svoju iskrenost, izdrljivost i hrabrost. Dok loe stie pak pravedna kazna. Bit mnogih pria nije pouka nego prije uvjerenje da se uspjeh moe postii. Ilustracija prie ili jo vie njezino filmsko prikazivanje, ne ostavljaju mjesta mati. Time pria gubi na osobnom znaenju za dijete. Meutim, kad se dijete predaje snovima i mati i to moe rezultirati strahom i nesigurnou. Prie djetetu predouju likove na koje moe pregledano projicirati ono to se u njemu dogaa. One omoguuju da utjelovi vlastite razorne elje u jednom liku, da s drugim likom doivi eljeno zadovoljstvo, te da se poistovjeti s reim likom, stvori idealnu vezu s etvrtim likom u skladu s trenutnim zahtjevima. Kad dijete u mati svoje elje utjelovi u dobroj vili, kad dijete svoje razorne elje pridoda liku zle vjetice, kada strahove vidi oliene u prodrljivom vuku, kad su savjeti njegove svijesti usredotoeni na lik mudraca koji doivljava pustolovinu, kad njegovu ljudtnju i ljubomoru preuzme grabeljivica i protivniku iskljuje oi -tada dijete najposlije pone sreivati svoje proturjene sklonosti. im taj proces zapone, smanjuje se opasnost da dijete zapadne u bezizlaznu pometnju.1

14

RAZVOJ DJETETA

6.

KOLSKA DOB OD 6 ILI 7 GODINA DO 12 ILI 13 GODINA

Dijete se oslobaa iz uskog kruga obitelji. Pojavljuju se nove bliske osobe, primjerice uitelji. Zadaci to ih kola postavlja djetetu; mirno sjedenje, koncentracija, zabrana igre, itd; dobivaju i drugo vrednovanje. Utjecaj uitelja mogu ublaiti mnoga ogranienja i neobinosti u roditeljskoj kui. Roditelji pak gube pretjeranu veliinu i znaenje, a nove osobe postaju vane. Dijete kritiki promatra svoje roditelje i druge odrasle osobe. Ono ispituje odgojne mjere i vrlo je osjetljivo na nedosljedno ponaanje. kolska dob odluno je razvojno razdoblje u socijalnom pogledu. U socijalnom razvoju prevladava druenje s vrnjacima i to u grupi. Grupa je istospolna, vrsto strukturirana. U emocionalnom razvoju djeca pokazuju veu emocionalnu kontrolu. Pojavljuju se nove emocionalne kvalitete: briga, tjeskoba, razliiti oblici straha i nesigurnosti. Zbog izloenosti sve veim utjecajima pisane rijei dolazi do naglog razvoja rijenika, produljenja i poboljanja strukture reenice. Glavni razvojni zadaci: 1. Usvajanje potrebnih znanja i vjetina 2. Razvoj vlastitih sposobnosti i talenata 3. Osamostavljenje u sve veem broju aktivnosti

15

RAZVOJ DJETETA

7.

PUBERTET OD 12 DO 15 GODINE

U svom odnosu spram roditelja, djete je prije svega primatelj ljubavi. Rijetko ono samo razvija incijativu za ljubav i skrb. Od osme godine ivota pokazuje onu elju i da i sami uspostave odnos ljubavi; u prvi plan dolazi elja za prijateljem istog spola. U dobi izmeu trinaeste i petnaeste godine spolnost postaje imbenikom razvoja linosti. Razdoblje izmeu prve pojave sekundarnih spolnih obiljeja i prvog funkcioniranja spolnih organa oznaava se kao predpubertet. Istraivanja su pokazala da se tjelesno sazrijevanje stalno ubrzava. To nazivamo akceleracijom. Akceleracija znai skraivanje vremena djetinstva, to naroito teko pada djevojicama, jer pubertet poinje sa osam ili deset godina, a prva menstruacija sa deset ili jedanaest. Tekoe ponajprije nastupaju ako tjelesno rano razvijenu djevojicu okolina, a prije svega roditelji, precjene, a zapravo tjelesni duevni razvoj nisu usaglaeni. Pubertet je doba u kojem sva poistovjeenja i izvjesnosti u koje smo se mogli pouzdati iznova postaju sporni. Brzi rast i spolno sazrijevanje sa posve novim svojstvima vode pravoj fizikoj revoluciji. U to je vrijeme adolescent zaokupljen uvrivanjem vlastite drutvene uloge. Vrlo mu je vano kako ga vide drugi. Sve ja-vrijednosti steene u djetinstvu moraju dospjeti u ja-identitet. Emocionalar razvoj karakteriziran je poveanom uzbudljivou, razdraljivou i naglim promjenama u raspoloenju. U socijalnom razvoju dolazi do vrlo znaajne promjene u procesu socijalizacije. Modeli za ginitaciju i identifikaciju trae se u grupi vrnjaka, a ne vie u obitelji. Emocionalno odcjepljenje i osamostaljivanje od obitelji oituje se kao negativizam, antagonizam prema obitelji i dovoenje u pitanje svih autoriteta. Zbog toga jo vie jaa potreba za pripadanjem grupi. Dolazi do naglog prijelaza u viu fazu miljenja: dolazi do upotrebe apstraktnih pojmova i loginog sustava odraslog pojedinca. U poetku razdoblja dominira egolentrizam, ali ubrzo prevladava drutvena orjentacija na grupu, pa zatim zapoinje stvaranje dubokih prijateljstava.

16

RAZVOJ DJETETA

Glavni razvojni zadaci: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Daljni razvoj sposobnosti i talenta Izbor kolskog usmjerenja Izbor vrste kolovanja za zanimanje Priprema za zanimanje Postizanje emocionalne nezavisnosti od roditelja Uspostavljanje efikasnih socijalnih odnosa s vrnjacima istog i suprotnog spola 7. Stvaranje vlastitog pogleda na svijet 8. Stvaranje nove slike o sebi i svojim ciljevima

17

RAZVOJ DJETETA

8.

ADOLESCENCIJA OD 15 DO 20 GODINE

Pronalaenje identiteta upravo je zadaa adolescencije. Vlastiti identitet moe nastupiti samo bezuvjetnim i ozbiljnim poznavanjem postignua mlade osobe. Ako nema mogunosti da se razvije, ili okolina ne prihvaa njegov identitet, bunit e se i boriti za svoja ostvarenja. U dungli ljudske egzistencije zaista ne postoji ni jedan doivljaj ivota bez osjeaja vlastitog identiteta. Shvatimo li to, bolje emo razumjeti i borbu mladei koja odrasta, a naroito tegobe svih koji ne mogu jednostavno biti zgodni mladii i djevojke, ve oajniki eznu za osjeajem pripadnosti koji bi ih zadovoljio, bio da je rije o pripadnosti kalanovima i grupama, ili masovnim pokretima koji ih oduevljavaju.2 Sumnja u vlastit identitet moe prouzroiti kriminalne ili psihotike pojave. Mnogi mladi ne snalaze se u ulogama koje su im nametnute neumoljivom standarizacijom pa bjee. Bjee iz kole, s radnog mjesta, u osamu, u kalnove, u bande, u kriminal na mjestu gdje se okupljaju narkomani. Kako bi izbjegli odgovornost stjecanja vlastita identiteta pa nastaje difuzija identiteta, maldi se esto prikljuuju grupama ili poistovjeuju s uzorima: glumcima, pop-zvijezdama, guruima, itd. U obrani tog osuenog identiteta, esto su netrpljivi i siloviti. Eric H. Erikson objanjava takvu nestrpljivost kao mjeru samozatite. Postoji meutim sve vanije; na toleranciju nae vlastite maladei uzvraati razumjevanjem i savjetima umjesto s frazama i zabranama.3

18