Ukratko o EU fondovima

Potovani polaznici radionice,

Pred Vama se nalazi kratki prikaz najvanijih fondova dostupnih u ovoj pretpristupnoj fazi. Ova skripta je skraena verzija, sabrana sa niza internetskih stranica koje javno objavljuju informacije o raznim mogunostima prijave na EU projekte. Informacije su preuzete potujui autorsko pravo autora i navodei izvor objave.

U ovoj skripti trudili smo se ukratko objaviti informaciju o najvanijim fondovima koji bi Vam koristili, uz navoenje linkova na stranice na kojima moete proitati detaljne informacije.

elimo Vam sreu u prijavama na EU projekte!

Sadraj
Ukratko o EU fondovima ........................................................................................................... 1 Uvod ukratko o IPA pretpristupnom programu EU i programima Zajednice ......................... 3 IPA .......................................................................................................................................... 3 Programi zajednice ................................................................................................................. 4 Mogunosti za poslovni sektor, obrazovne i ostale institucije te javni sektor ....................... 5 O pojedinim fondovima .............................................................................................................. 7 Istraivanje i razvoj/Konkurentnost i Inovacije...................................................................... 7 FP7 program (7. okvirni program za istraivanje i razvoj) .............................................. 8 CIP okvirni program za konkurentnosti i inovacije ...................................................... 12 IPA III c regionalna konkurentnost .................................................................................. 15 Eureka ............................................................................................................................... 17 Eurostars .......................................................................................................................... 18 Okoli, energija, transport .................................................................................................... 20 Marco Polo II ................................................................................................................... 20 Intelligent Energy Europe dio programa CIP ............................................................... 24 Transnacionalni program za Jugoistonu Europu South East Europe (SEE) .............. 27 Transnacionalni program Mediteran Mediterranean Programme (MED) ................... 31 Regionalna konkurentnost .................................................................................................... 36 IPA IIIc ............................................................................................................................. 36 IPA Cross-border cooperation (CBC) komponenta II .................................................. 36 Socijalna politika .................................................................................................................. 37 Program cjeloivotnog obrazovanja Life-long learning program ................................ 38 Program zajednice u podruju javnog zdravstva ............................................................. 44 Poljoprivreda ........................................................................................................................ 45 IPARD ............................................................................................................................... 45 Strukturni fondovi otvoreni ulaskom u EU ........................................................................... 47 Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje projekata EU ................................................. 48 Ostalo - O nekim institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske Unije .............. 48

Uvod ukratko o IPA pretpristupnom programu EU i programima Zajednice

Izvor: http://www.hamag.hr/

IPA
Pretpristupni programi Europske unije na raspolaganju su dravama koje jo nisu stupile u lanstvo EU, odnosno dravama kandidatkinjama (Hrvatska, Turska i Makedonija) te dravama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, BiH, Srbija i Crna Gora). Do 2007. godine to su bili programi: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Od 2007. godine sve te programe objedinjuje jedan program pod nazivom IPA (eng. Instrument for PreAccession Assistance). IPA je pretpristupni program za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Financijska vrijednost programa je 11,468 milijardi eura. Zakonodavni okvir:

Uredba Vijea EU br. 1085/2006 Uredba komisije br. 718/2007 Okvirni Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih Zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske Zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta Pretpristupne Pomoi (IPA) (NNMU 10/07)

Osnovni ciljevi IPA programa su:

potpora dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u usklaivanju zakonodavstva s pravnom steevinom EU te u provedbi usklaenih propisa;

priprema za koritenje fondova koji e dravama biti na raspolaganju kad postanu lanice Unije.

IPA program sastoji se od pet komponenti: I. Pomo u tranziciji i jaanje institucija II. Prekogranina suradnja III. Regionalni razvoj IV. Razvoj ljudskih potencijala V. Ruralni razvoj 3

Programi zajednice
Hrvatska ima pristup programima Zajednice koji su namijenjeni projektima u pojedinim sektorskim politikama, odnosno projektima na podruju istraivanja i razvoja, zatite okolia, energetike, prometa i dr. Programi prvenstveno potiu meusobnu suradnju zemalja lanica u provedbi zajednikih politika i postizanju zajednikih ciljeva EU. U poetku su bili dostupni samo dravama lanicama, meutim odluka da se u odreene programe ukljue i drave kandidati i potencijalni kandidati donesena je zbog bre pripreme za njihovo lanstvo i pune integracije u EU. Za sudjelovanje u Programima Zajednice drave plaaju tzv. entry ticket na programskoj razini te sudjeluju u sufinanciranju projekata. Svaka zemlja ima mogunost procjene u kojim programima Zajednice eli sudjelovati, odnosno mogunost da procijeni hoe li joj koristi od programa biti vee od trokova sudjelovanja. Programe najee provode specijalizirane agencije Europske komisije, ali se ponekad zahtijevaju provedbene strukture na nacionalnoj razini. Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i razliita provedbena pravila. Europska komisija odluuje o vrsti i trajanju programa te raspoloivom proraunu. Europsko vijee u Thessalonikiu je 2003. godine otvorilo Hrvatskoj mogunost sudjelovanja u programima Zajednice. Okvirni sporazum iz 2004. godine prua osnovu za sudjelovanje Hrvatske u programima. Programi Zajednice u kojima sudjeluje Republika Hrvatska:

Sedmi okvirni program FP7 (istraivanje, tehnoloki razvoj) CIP (poduzetnitvo i inovacije) Progress (zapoljavanje i socijalna politika) Media 2007 Kultura 2007-2013 Europa za graane Civil Protetction Financial Instrument Program za zdravlje 2007-2013 MARCO POLO II IDABC 4

Fiscalis 2013 (porezi) Customs 2013 (carine)

Mogunosti za poslovni sektor, obrazovne i ostale institucije te javni sektor

Poduzea iz RH imaju pravo sudjelovati na svim natjeajima u EU u svojstvu dobavljaa, davatelja usluga ili izvoaa radova kao i partnera na pozivima za prikupljanje ponuda. Iako su EU fondovi u pretpristupnom razdoblju prvenstveno namijenjeni javnom sektoru postoje mogunosti financiranja i poslovnog sektora tj. malih i srednjih poduzetnika. Tako je primjerice putem SAPARD/IPARD programa omogueno financiranje poljoprivrednih gospodarstava kao i pravnih i fizikih osoba u prehrambenoj industriji.

Financiranje projekata malih i srednjih poduzea te obrazovnih institucija, nevladinih udruga i sl. mogue je kroz tzv. grant scheme, odnosno dodjelu bespovratnih potpora iz programa IPA. Mogunosti za poslovni sektor pruaju se i kroz programe Zajednice, od kojih posebno treba naglasiti Program za konkurentnost i inovacije te Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj. U nastavku se nalazi shema programa Zajednice otvorenih za Hrvatsku, pretpristupnih programa kao i programa koji e za Hrvatsku biti otvoreni nakon pristupanja Europskoj uniji.

Istraivanje i razvoj a. FP7 Sedmi okvirni program b. CIP (Entrepreneurship and Innovation Programme (EIP), Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICTPSP) c. EUROSTARS d. COST e. EUREKA

Konkurentnost i inovacije a. FP7 Sedmi okvirni program b. CIP (Entrepreneurship and Innovation Programme (EIP), Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICTPSP) c. EUROSTARS d. EUREKA e. IPA III c - Regionalna konkurentnost

Okoli, energija i transport a. LIFE+ b. MARCO POLO II c. CIP (Intelligent Energy Europe (IEE)) d. IPA III b - Zatita okolia e. Civil Protection Financial Instrument

Poljoprivreda a. EAFRD b. EFF c. IPA - V

Kultura i europski identitet a. CULTURE 2007 b. MEDIA 2007 c. EUROPE FOR CITIZENS d. YOUTH IN ACTION

Regionalna politika a. ERDF b. CF c. IPA III a - Prometna infrastruktura d. IPA III c - Regionalna konkurentnost e. IPA II

Socijalna politika a. LLL b. TEMPUS c. ERASMUS MUNDUS d. ESF e. IPA - IV f. PROGRESS g. Program za zdravlje

O pojedinim fondovima

Istraivanje i razvoj/Konkurentnost i Inovacije

7

FP7 program (7. okvirni program za istraivanje i razvoj) Izvor: Hrvatski institut za tehnologiju www.hit.hr

Ukratko o FP7 Okvirni program (FP) je glavni program Europske unije koji financira istraivanje i tehnoloki razvoj. Status zemlje kandidatkinje omoguava Hrvatskoj da partneri iz Hrvatske budu nositelji projekta kao i zemlje EU. U programu FP7 moe sudjelovati bilo koji pravni subjekt ili pojedinac na teritoriju zemlje koja sudjeluje u programu na temelju lanstva. Uvjeti ovise o pojedinim natjeajima koje raspisuje Europska komisija (www.cordis.europa.eu). Za program FP7 u Hrvatskoj nadleni su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Uprava za meunarodnu suradnju (www.mzos.hr) i Hrvatski institut za tehnologiju (www.hit.hr).

Trenutno je aktualan FP7, Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme) koji traje od 2007. do 2013., a raspolae budetom od oko 50 milijardi eura. Okvirni programi se implementiraju od 1984. godine i do sada ih je bilo est (FP1, FP2,FP6). Cilj Sedmog okvirnog programa (FP7) je daljnja izgradnja Europskog istraivakog prostora (European Research Area, ERA) u smislu znanja, rasta i razvoja. Cjelokupni FP7 funkcionira na nain da se raspisuju natjeaji s tono definiranim kriterijima i aktivnostima. FP7 je podijeljen na etiri specifina programa: Cooperation (Suradnja) Ideas (Ideje) People (Ljudi) Capacities (Istraivaki kapaciteti) Nadalje, svi specifini programi podijeljeni su na niz programa ili aktivnosti.

Suradnja Specifini program Suradnja (Cooperation) je najopsenija komponenta cijelog Sedmog okvirnog programa, s budetom od 32 413 milijarde eura. Program podrazumijeva meunarodnu suradnju, te obuhvaa sve oblike istraivakih aktivnosti koje provode razliita istraivaka tijela, istraivaki centri, fakulteti, industrija i javna tijela uprave unutar EU i ire, s ciljem jaanja vodee uloge u kljunim znanstvenim i tehnolokim 8

podrujima.

Specifini program Suradnja ( Cooperation) je podijeljen u deset razliitih tema. Teme se provode neovisno, ali takoer su usklaene s cijelim specifinim programom dozvoljavajui i poprene aktivnosti meu razliitim temama, npr. kroz zajednike pozive na natjeaj.

U okviru svih tema izlaze pozivi na natjeaje u obliku Radnih programa s popisom usko fokusiranih tema koje e EC financirati:

Zdravlje; Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija; Informacijske i komunikacijske tehnologije; Nanotehnologije, nanoznanosti, materijali i nove tehnologije proizvodnje; Energija; Okoli (ukljuujui i klimatske promjene); Transport (ukljuujui aeronautiku); Drutveno-ekonomske i humanistike znanosti; Sigurnost; Svemir i prostor.

Radni program se objavljuje jednom godinje i sadri sve bitne informacije vezane za otvorene natjeaje kao to je popis tema, budet, vrste projekata koji e se financirati, uvjeti prijavljivanja i sl.

Deset tema specifinog programa "Suradnja" obuhvaaju najvanija podruja znanja i tehnologije u kojima je znanstvena izvrsnost od iznimnog znaaja, s ciljem osposobljavanja EU za rjeavanje buduih socijalnih, gospodarskih, zdravstvenih, ekolokih i industrijske izazova. Njihov trajni znaaj temelji se na izvorima istraivakog sektora, ukljuujui Europske tehnoloke platforme (European Technology Platforms ETPs). Stoga su u specifini program "Suradnja" ukljuene teme iz Stratekih istraivakih programa (Strategic Research Agendas - SRAs) koji su izraeni u sklopu Europskih tehnolokih platformi. Nadalje, sve teme specifinog programa "Suradnja" 9

podupiru transnacionalnu suradnju:

Zajednika istraivanja; Tehnoloke platforme; Usklaivanje nacionalnih istraivakih programa; Zajednike tehnoloke inicijative.

Ljudi Specifini program Ljudi financirat e usavravanje istraivaa kroz internacionalnu mobilnost unutar, ali i izvan Europe. Raspolae budetom od 4.7 milijardi eura za period 2007.-2013. godine. Namijenjen je istraivaima na svim stupnjevima karijere poevi od zavrenog studija koji omoguava upis na doktorski studij. Program ne financira upis na doktorski i postdoktorski studij u inozemstvu, a takoer ne ukljuuje studente dodiplomskog studija. Implementira se kroz Marie Curie Actions (Marie Curie stipendije).

CILJEVI PROGRAMA: Program je osmiljen kako bi Europa postala atraktivnija za najbolje istraivae, a ciljevi su: ojaati kvalitativno i kvantitativno europski ljudski potencijal u istraivanju i tehnologiji poveati mobilnost istraivaa omoguiti istraivaima cjeloivotno uenje

poticati europske istraivae da ostanu u Europi kao i privui najbolje istraivae iz cijelog svijeta u Europu

ZA KOGA? za istraivae u svim fazama njihovih karijera poevi od zavrenog studija koji omoguava upis na doktorat za istraivake ustanove (fakulteti, sveuilita, instituti). za tvrtke koje se bave istraivanjem.

ZA KOJA PODRUJA ZNANOSTI? 10

Stipendije su namijenjene znanstvenicima i istraivaima iz svih podruja znanosti. Posebno su dobrodoli prijedlozi koji potiu multidisciplinarnost ili grade vezu izmeu akademske zajednice i industrije.

GLAVNO SVOJSTVO: Mobilnost. Svi Marie Curie stipendisti odlaze na usavravanje u drugu zemlju. Pravila mobilnosti definirana su u Radnom programu People za svaki tip Marie Curie stipendije.

KRITERIJI ZA ISTRAIVAE: Istraivai moraju zadovoljavati odreene kriterije za pojedinu vrstu Marie Curie stipendije. Openito se to odnosi na broj godina istraivakog iskustva i transnacionalnu mobilnost.

VRSTE MARIE CURIE STIPENDIJA: Initial Training Networks (ITN) Industry-Academia Partnerships and Pathways (IAPP) Intra-European Fellowships (IEF) European Reintegration Grants (ERG) Co-funding of Regional, National and International Programmes (COFUND) International Outgoing Fellowships (IOF) International Incoming Fellowships (IIF) International Reintegration Grants (IRG) International Research Staff Exchange Scheme (IRSES) Researcher's Night

Istraivaki kapaciteti Specifini program Kapaciteti (Capacities) za cilj ima jaanje istraivakih kapaciteta koji su potrebni da bi Europa postala uspjeno drutvo temeljeno na znanju. Cjelokupni program tei optimizaciji koritenja i razvoja istraivakih struktura, dok u isto vrijeme potie inovativne kapacitete srednjih i malih poduzea koji mogu doprinijeti istraivanju. Program je strukturiran da podrava regionalne istraivake klastere te da potakne istraivaki potencijal u konvergiranim i najudaljenijim regijama u EU, ali isto tako da potakne suradnju zemalja EU i pridruenih zemalja sa ostalim zemljama svijeta, te da

11

samu znanost priblii europskom drutvu openito.

Izdvojenim budetom od 4,2 milijuna eura, financirat e se projekti u sedam podruja:

Istraivake infrastrukture; Istraivanja za dobrobit malih i srednjih poduzea; Regije znanja (uz potporu istraivakim klasterima); Istraivaki potencijal; Znanost i drutvo; Koherentan razvoj istraivakih politika; Meunarodna suradnja.

CIP okvirni program za konkurentnosti i inovacije Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva http://www.mingorp.hr/ to je CIP ? Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) je provedbeni program Europske unije koji ima za cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzea. Program se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolae budetom od 3.62 mlrd EUR. Nadleno tijelo u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.

Kome je namijenjen? Prvenstveno malim i srednjim poduzeima

Koja je svrha programa ? poduprijeti inovativne aktivnosti (ukljuujui eko-inovacije) osigurati bolji pristup financijama osigurati usluge za potporu poslovanju u regiji potaknuti bolje koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) pomoi u razvoju informacijskog drutva promicati poveano koritenje obnovljivih energija i energetsku uinkovitost.

Od ega se sastoji CIP ? CIP obuhvaa tri operacionalna programa: Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) Program podrke politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT 12

PSP) Inteligentna energija Europe (IEE)

Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) Program traje od 2007. do 2013. godine i raspolae budetom od 2.17 mlrd EUR CILJEVI: olakavanje pristupa financijama za pokretanje i rast malih i srednjih poduzea te poticanje ulaganja u inovativne aktivnosti stvaranje okoline pogodne za suradnju malih i srednjih poduzea, posebice u podruju prekogranine suradnje promicanje svih oblika inovacija u poduzeima podrka eko-inovacijama potpora politikama koje potiu poduzetnitvo i inovacije

INSTRUMENTI I AKTIVNOSTI: 1. Financiranje malih i srednjih poduzea Vri se kroz financijske instrumente kojima upravlja Europski investicijski fond u suradnji s nacionalnim financijskim institucijama intermediarima. Podupirat e se investicije u tehnoloki razvoj, inovacije, transfer tehnologije i prekogranino irenje poslovnih aktivnosti. Na natjeaje mogu aplicirati financijske institucije

2. Europska poduzetnika mrea mrea centara za potporu poduzetnitvu i inovacijama Hrvatske tvrtke od sada imaju mogunost koritenja irokog spektra usluga koje nudi Europska poduzetnika mrea, nova i uzbudljiva pan-Europska mrea, osnovana od strane Europske komisije.Europska poduzetnika mrea Hrvatske projekt je koji je poduprla Europska komisija u sklopu Programa za konkurentnost i inovacije (CIP), a vrijedan je 1,5 milijuna eura u razdoblju od tri godine. Koordinator projekta je Hrvatska gospodarska komora, dok su partneri Poslovnoinformacijski centar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije te upanijske komore i lokalne agencije u upanijama.

Usluge Europske poduzetnike mree ukljuuju: 13

 Odgovore na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomo pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaenju na jedinstvenom europskom tritu, informacije o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku Pomo u transferu tehnologije, znanja i inovacija Poticanje ukljuivanja MSP u programe EU, pomo oko pisanja prijedloga projekata, pronalaenja partnera unutar i izvan Hrvatske Dodatne informacije o Europskoj poduzetnikoj mrei Hrvatske nalaze se na www.een.hr

Na natjeaje mogu aplicirati institucije koje pruaju potporu poduzetnitvu, istraivaki instituti, fakulteti

3. Inovacije Potie se prekogranina suradnja i razmjena iskustava svih sudionika inovativnog procesa (javna tijela, klaster manageri, inkubatori, poduzetnike asocijacije) Sakupljaju se i analiziraju podaci o inovativnim potencijalima i politikama zemalja lanica Pruaju se besplatne usluge vezano za zatitu intelektualnog vlasnitva Na natjeaje mogu aplicirati inovativne tvrtke, ali i ostale institucije koje se bave inovacijama

4. Eko-inovacije U okviru programa za poduzetnitvo i inovacije (EIP) potiu se projekti inovativnih proizvoda, procesa i usluga kojima je cilj uinkovitije i odgovornije koritenje prirodnih resursa Na natjeaje mogu aplicirati inovativne tvrtke

5. Potpora donoenju politika Podupirat e se politike koje potiu poduzetnitvo i inovacije. Unutar EIP-a organizirat e se konferencije u cilju prikupljanja znanja i informiranja kreatora politika Na natjeaje mogu aplicirati razne institucije, agencije, organizacije i sl.

Kako pratiti objave natjeaja? Tekue natjeaje za projekte mogue je pratiti na ec.europa.eu/enterprise/funding/index.htm

14

elite znati vie o CIP EIP-u ? - opirnije informacije o EIP nalaze se na ec.europa.eu/cip/eip-en.htm - sve informacije o financijskim instrumentima unutar CIP EIP moete saznati na http://www.eif.org - korisne informacije takoer moete nai na web stranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije http://www.strategija.hr

Kontakti u Hrvatskoj (u informativne svrhe):

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (institucija nadlena za CIP EIP program u Hrvatskoj) kontakt osoba: Snjeana Ivic Pavlovski e-mail: snjezana.ivic-pavlovski@mingorp.hr web: www.mingorp.hr

Hrvatska gospodarska komora: Kontakt osoba: Iva Jandricek, Enterprise Europe Network e-mail: een@hgk.hr, ijandricek@hgk.hr web: www.een.hr

IPA III c regionalna konkurentnost Izvor: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetniva www.mingorp.hr i www.regionalnakonkuretnost.hr

Program IPA iji je cilj pomoi Republici Hrvatskoj pri usklaivanju i provedbi pravne steevine EU, ali ujedno i pripremiti institucije za koritenje znatno veih fondova nakon pristupanja EU, sastoji se od pet komponenti od kojih je jedna komponenta III c Regionalna konkurentnost.

Komponenta III c namijenjena je poticanju drutvene i ekonomske ujednaenosti unutar zemlje, ali i razvoju institucionalne sposobnosti i iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF). Provedba ove komponente odvija se kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost. 15

Sredstva dostupna kroz ovaj program na raspolaganju su Republici Hrvatskoj do pristupanja EU. U razdoblju od 2007.-2011. sredstva predviena za ulaganje kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost iznose 75,26 milijuna eura odnosno oko 544,875 milijuna kuna.

Cilj Programa je poticanje drutvene i ekonomske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktinog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).

Mjere Programa obuhvaaju projekte potpore razvoju slabije razvijenih regija kako bi dostigle stupanj razvijenosti ostatka zemlje, unaprijeenja konkurentnosti poduzetnitva putem usluga poslovnog savjetovanja, e-poslovanja, suradnje poslovne zajednice i javnosti, obrazovnih i istraivakih sektora kroz unapreenje klastera, te kroz transfer tehnologija i aktivnosti vezane za trino usmjereno istraivanje i razvoj.

Za izradu, upravljanje i provedbu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost u skladu s principima zdravog financijskog upravljanja odgovorna je Operativna struktura sastavljena od sljedeih tijela: - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Odjel za pripremu i provedbu programa i projekata EU u funkciji tijela nadlenog za OP - Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva u funkciji tijela nadlenog za Prioritet 1 Unapreenje razvojnog potencijala slabije razvijenih podruja, Mjeru 1.1. Poslovna infrastruktura; - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - Uprava za malo gospodarstvo i Uprava za poticanje ulaganja i izvoz u funkciji tijela nadlenog za Prioritet 2 Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjeru 2.1. Poboljanje poslovne klime; - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Uprava za znanost u funkciji tijela nadlenog za Prioritet 2, Mjeru 2.2. Transfer tehnologije i podrka uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju; - Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u funkciji tijela za ugovaranje zaduenog za organizaciju i provedbu natjeajnih postupaka, potpisivanje ugovora i plaanje krajnjim korisnicima.

Na mrenim stranicama Operativnog programa za regionalnu konkurentnost www.regionalna16

konkurentnost.hr pronai ete sve informacije o Programu, objave natjeaja, novosti, kao i vane dokumente.

Eureka Izvor: Poslovno inovacijski centar BICRO www.bicro.hr U veljai 2009. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske povjerilo je Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO d.o.o. operativno provoenje EUREKA programa za Hrvatsku. BICRO time preuzima ulogu nacionalnog ureda za EUREKA program. Od svibnja 2010. BICRO je odgovoran za operativnu provedbu koja ukljuuje i ugovaranje te financiranje projekata. EUREKA je europska mrea za trino usmjereno istraivanje i razvoj, osnovana 1985. godine. EUREKA pomae izgradnji meunarodnog partnerstva u cilju jaanja europske konkurentnosti. Oekivani rezultati projekata su novi proizvodi ili usluge koji promiu napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na tritu.

Program je namijenjen malim i srednje velikim trgovakim drutvima. Znanstveno-istraivaki partneri mogu se ukljuiti kao dodatni partneri poduzeima i ne mogu prijaviti projekt samostalno bez suradnje s poduzeima. Mogui znanstveno-istraivaki partneri su javni i privatni znanstveno-istraivaki instituti te Sveuilita, veleuilita i druge visokokolske ustanove. EUREKA projekti su meunarodnog karaktera. Projektni partneri moraju biti iz najmanje dvije razliite zemlje sa statusom punopravnog lanstva. Popis zemalja lanica dostupan je na www.eurekanetwork.org BICRO nudi podrku pri pronalaenju stranih partnera putem Europske poduzetnike mree EEN, u kojoj je BICRO glavni partner u Hrvatskoj za inovacije te transfer tehnologije i znanja.

Od 23. lipnja 2000. Republika Hrvatska punopravna je lanica EUREKA-e. Prije toga (od 1997. do 2000. godine) Hrvatska je sudjelovala u EUREKA programu kao pridruena lanica.

17

Slika 1. Prikaz tehnolokih podruja podobnih za sufinanciranje projekta

Eurostars http://www.eurostars-eureka.eu Izvor: www.hup.hr

Eurostars program za istraivanje i razvoj kojim upravlja EUREKA program od 2009. takoer predstavlja novu mogunost za hrvatske male i srednje poduzetnike za dobivanje financijske potpore kroz sudjelovanje u inovativnim projektima.Tvrtke moraju biti inovativne ili se baviti istraivanjem sa ulaganjima od 10 % godinjeg prihoda u istraivanje ili razvojne aktivnosti. Ne postoje tematska ogranienja a projekti se mogu aplicirati za bilo koje tehnoloko podruje pod uvjetom da imaju drutvenu svrhu te da obuhvaaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga. Projekt trebaju zastupati barem 2 tvrtke iz razliitih prihvatljivih europskih zemalja a nositelj mora biti istraivaka tvrtka. Projekti su trino orijentirani sa maksimalnim trajanjem od 3 godine a nakon 2 godine provedbe projekt mora rezultirati novim proizvodom ili istraivanjem.Program je kontinuirano otvoren a natjeaji se objavljuju dva puta godinje. U Hrvatskoj je za program nadleno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.

18

to je Eurostars projekt? Izvor: www.slavonija.hr

Eurostars projekt je europski istraivako-razvojni projekt koji se moe odnositi na bilo koje tehnoloko podruje, meutim mora imati drutvenu svrhu i mora razvijati novi proizvod, proces ili uslugu. Eurostars predstavlja projekt suradnje u kojem moraju sudjelovati barem dvojica sudionika (pravne osobe/imbenici) iz dviju razliitih zemalja sudionica Eurostars-a.

Nadalje, glavni sudionik mora biti istraivaka mikro tvrta, mala tvrtka ili tvrtka srednje veliine, SME, iz jedne od zemalja sudionica Eurostars-a (Austrija, Belgija, Cipar, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Hrvatska, Maarska, Island, Irska, Italija, Izrael, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, Njemaka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Uloga SME sudionika u projektu mora biti znaajna na nain da barem 50 % temeljnih aktivnosti projekta obavljaju SME sudionici. Konzorcij mora biti izbalansiran tako da jedan sudionik ili zemlja ne investiraju vie od 75% sveukupnih sredstava za pokrivanje trokova projekta.

Projekt mora biti trino usmjeren: maksimalan period odvijanja projekta jest 3 godine, a dvije godine nakon zavretka projekta, proizvod istraivanja mora biti spreman za trzino plasiranje. Izuzetak od ovog pravila su biomedicinski i medicinski projekti kod kojih klinika testiranja moraju zapoeti unutar dvogodinjeg razdoblja nakon zavretka projekta.

Tko se moe prijaviti za Eurostars financiranje? Eurostars program je namijenjen dijelu trita (niche market) koje se odnosi na djelatnosti istraivanja i inovacija koje ispunjavaju SME definiciju usvojenu od strane Europske unije (vidi link na engleskom (http://ec.europa.eu/enterprise/enterprise_policy/sme_definition/index_en.htm ), koje su smjetene u jednoj od zemalja sudionica Eurostars-a (vidi link na engleskom

19

http://www.eurostars-eureka.eu/where.do ) te koje ulau 10 % ili vie od protuvrijednosti cjelokupnog radnog vremena ili godinjeg prihoda u istraivake aktivnosti. Europski SME-ovi su izvor obnove i pokretaka snaga razvoja novih podruja djelatnosti. Eurostars program je namijenjen stimuliranju SME-ova olakavajui im pristup potpori i financiranju kako bi oni predvodili zajednike meunarodne istraivake i inovatorske projekte.

Trenutno 31 zemlja sudjeluje u Eurostars programu kroz mreu nacionalnih ureda EUREKA-e. U svakoj od zemalja sudionica primjenjuju se razliita pravila financiranja.

Za dodatne informacije o Eurostars programu i financiranju moete kontaktirati tajnitvo EUREKA-e: EUREKA Secretariat info@eurostars-eureka.eu Rue Neerveld 107 1200 Brussels Belgium Tel. +32 2 777 09 50

Nacionalni projekt koordinator Eurostars-a u Hrvatskoj je Ga. Gordana Prutki Penik Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta tel: +385 1 459 43 64 fax: +385 1 459 43 69 gpecnik@mzos.hr

Okoli, energija, transport

Marco Polo II Izvor: ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnika mrea) www.een.hr 20

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr ); zadueno za pristupanje programu i njegovu provedbu. Hrvatska udruga za promicanje meuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia, www.shortsea.hr); zadueni za koordinaciju projekata i pruanje informacija. Glavni je cilj programa Marco Polo II smanjiti optereenje cestovnoga prometa i smanjiti njegov negativni uinak na okoli usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, eljeznicu i unutarnju plovidbu.

Program traje od 2007. do 2013. godine, s ukupnim budetom od 450 milijuna eura za 27 drava lanica. Drave koje nisu lanice EU mogu sudjelovati u programu sklapanjem Memoranduma o razumijevanju s EZ i uplatom trokova osiguranja. Na taj nain omoguilo se je sudjelovanje i Norveke, Islanda i Lihtentajna. Republika Hrvatska je 1. listopada 2008. godine potpisala Memorandum s Europskom komisijom te se formalnom ratifikacijom u Hrvatskom saboru omoguilo sudjelovanje i svih gospodarskih subjekata iz Republike Hrvatske u programu. Sudjelovanje u programu podrazumijeva prijavu projektnih prijedloga sukladno zadanoj proceduri izrade projektne dokumentacije, s time da se Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljuju jednom godinje. Program podupire projekte na meunarodnim prometnim dionicama, to znai da projekte mogu prijavljivati konzorciji sastavljeni od najmanje dva ili vie subjekta, osnovana u najmanje dvije razliite drave lanice ili jedne drave lanice i jedne bliske tree zemlje.

Program podrava pet vrsta aktivnosti:

1. Aktivnosti izmjene modaliteta transporta (modal shift actions) podrazumijeva svaku aktivnost koja direktno, mjerljivo i brzo preusmjerava teretni transport s ceste na meuobalno linijsko brodarstvo - SSS (short sea shipping), eljeznicu, unutarnje plovne putove ili kombinaciju transportnih modaliteta pri emu su cestovna putovanja to kraa, pod uvjetom da ona nije katalizatorska aktivnost. To ukljuuje, gdje je to mogue, aktivnosti kod kojih je izmjena modaliteta rezultat razvoja ve postojeih usluga.

21

 novi ili znaajno izmijenjen postojei servis sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm prebaenih. minimalni iznos subvencije 0,5 milijuna eura (najmanje 250 milijuna tkm prebaeno po ugovoru) sufinancira se maksimalno 35 posto projekta trajanje projekta do tri godine obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju odrivost servisa po isteku financiranja

2. Katalizatorske aktivnosti (catalyst actions) odnose se na svaku inovativnu aktivnost radi savladavanja znaajnih strukturalnih barijera u teretnom prijevozu u Europskoj zajednici koje ometaju efikasno funkcioniranje trita, kompetitivnost SSS-a, eljeznice, unutarnje plovidbe i/ili efikasnosti transportnih lanaca koji te transportne modalitete koriste, ukljuujui i modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture mjerljivi parametar nije modalno prebacivanje ve smanjenje zaguenja prometa npr. uspostava "motorways of the sea" prema naelu one-stop shop minimalni iznos subvencije 2 milijuna eura sufinancira se maksimalno 35 posto projekta trajanje projekta do pet godina obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju odrivost servisa po isteku financiranja 3. Morske autoceste (motorways of the sea action) - odnosi se na svaku inovativnu aktivnost koja preusmjerava teretni promet s ceste na SSS ili kombinaciju SSS-a s ostalim modalitetima transporta, pri emu se cesta koristi minimalno. Aktivnosti ove vrste mogu ukljuivati modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture nune za primjenu intermodalnih pomorskih transportnih usluga. Pritom se preferira koritenje ekoloki prihvatljivih transportnih modela, kao to su unutarnja plovidba i eljeznica za prijevoz u unutranjosti i integrirane usluge od vrata do vrata". Sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm prebaenih minimalni iznos subvencije 2,5 milijuna eura (najmanje 1250 milijuna tkm prebaeno po ugovoru) obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju 22

 sufinancira se maksimalno 35 posto projekta trajanje projekta do pet godina obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju odrivost servisa po isteku financiranja 4. Aktivnosti izbjegavanja cestovnoga preoptereenja (traffic avoidance action) ukljuuju inovativne aktivnosti koje integriraju transport u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegla velika koliina cestovnog transporta, da pritom nema tetnog utjecaja na proizvodne kapacitete i radnu snagu. Aktivnosti ove vrste mogu ukljuivati modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture i opreme. stvarno, mjerljivo i odrivo smanjenje cestovnog prometa za barem 10 posto tereta sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm (ili 25 vozila po km) minimalni iznos subvencije 1 milijun eura (najmanje 500 milijuna tkm ili 25 milijuna vozila po km po ugovoru) sufinancira se maksimalno 35 posto projekta trajanje projekta do pet godina obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju odrivost servisa po isteku financiranja 5. Zajednike obrazovne aktivnosti (common learning actions) kojima je cilj unapreivati znanje na podruju logistike teretnog prijevoza te poticati meusobnu suradnju.

sufinancira se maksimalno 50 posto projekta minimalni iznos subvencije 0,25 milijuna eura trajanje projekta do dvije godine obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju distribucija rezultata Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet. Kontakt u Republici Hrvatskoj: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr ); zadueno za pristupanje programu i njegovu provedbu Luka iovaki, koordinator programa 23

Tel.: 01/ 6169-027 e-mail: luksa.cicovacki@pomorstvo.hr Hrvatska udruga za promicanje meuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia, www.shortsea.hr); zadueni za koordinaciju projekata i pruanje informacija. Draen galji, ravnatelj Telefon: 051 344 252 e-mail: zgaljic@shortsea.hr Podrobnije informacije o programu nalaze se na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/transport/marcopolo/2/index_en.htm

Intelligent Energy Europe dio programa CIP Izvor: ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnika mrea) www.een.hr CIP e kao jedinstven program obuhvatiti devet pojedinanih programa usmjerenih etirima zajednikim ciljevima: 1. Konkuretnost i poduzetnitvo 2. Inovacije i ekoinovacije 3. Kompetitivno, inovacijsko informacijsko drutvo 4. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije Visok udio od 60 posto ukupne vrijednosti programa koji e biti usmjeren na podruje malog i srednjeg poduzetnitva, upuuje na zakljuak da je CIP osmiljen kao instrument za pomo poduzetnitvu, posebice malom poduzetnitvu u razvoju, kreiranju inovacija i novih radnih mjesta. Struktura programa CIP-a:

I. stup - poticanje poduzetnitva i inovacija (EIP) sa 60 posto budeta odnosno 2,170 milijardi eura

II. stup - Informacijske i komunikacijske tehnologije u Europi (ICT) sa 20 posto budeta, odnosno 730 milijuna eura 24

III. stup - Inteligentna energija (IEE) sa 20 posto budeta, odnosno 730 milijuna eura

III. stup - Inteligentna energija (IEE) sa 20 posto budeta, odnosno 730 milijuna eura Program IEE usmjeren je na poticanje akcija na podruju nove i obnovljive energije te unapreenje energetske uinkovitosti. Obuhvatit e specifine mjere jaanja energetske uinkovitosti i racionalnog koritenja resursa u industriji i graevinarstvu, koritenje energetskih proizvoda te zakonske propise (SAVE). Akcije e biti usmjerene na promociju izvora obnovljive energije i energetske diverzifikacije (ALTENER) te stimuliranje diverzifikacije goriva i energetske uinkovitosti u transportu (STEER). Ciljevi programa CIP - IEE-a su:

poveanje energetske uinkovitosti te racionalno koritenje izvora energije promoviranje novih i obnovljivih izvora energije i poticanje diversifikacije energetskih izvora

promoviranje energetske uinkovitosti i koritenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu

Program je podijeljen u etiri dijela, odnosno EU ovim programom sufinancira aktivnosti u sljedea etiri podruja s pripadajuim prioritetima:

1. SAVE (unapreivanje energetske uinkovitosti i promoviranje racionalnog koritenja energije, posebice u zgradarstvu i industriji)- ukljuuje specifine prioritete:

energetski uinkovite zgrade industrijska izvrsnost u energiji u ovom pozivu/natjeaju nee se financirati energetski uinkoviti proizvodi

2. ALTENER (promoviranje koritenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju elektrine i toplinske energije)- prioriteti:

struja iz obnovljivih izvora energije grijanje/hlaenje iz obnovljivih izvora kuanske i ostale aplikacije uih razmjera biogoriva 25

3. STEER (promoviranje uinkovitijeg koritenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu)- prioriteti:

alternativna goriva i ista vozila energetski uinkovit transport izgradnja kapaciteta u transportu za lokalne i regionalne agencije

4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih podruja)- prioriteti:

osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija europsko umreavanje za lokalne akcije inicijativa bio-business (bioenergija) inicijativa energetskih usluga inicijativa edukacije na podruju inteligentne energije inicijative vezane za standarde proizvoda inicijativa kombiniranja toplinske i elektrine energije

Aktivnosti e se moi prijaviti u dva osnovna oblika: 1. projekti - sudjelovanje najmanje triju subjekata iz triju razliitih drava, a EU

sufinancira najvie 75 posto trokova ukupne vrijednosti projekta 2. osnivanje lokalnih ili regionalnih energetskih agencija - dovoljno je jedno tijelo lokalne

ili regionalne razine, a EU sufinancira najvie 75 posto trokova, ili u ukupnom iznosu najvie 250.000 eura Aplikant treba pokazati: 1) financijsku sposobnost (dokaz da ima financijske mogunosti za provedbu projekta

(pojednostavljeno financijsko izvjee i godinja izvjea: raun dobiti/gubitka i bilanca) ako nisu tijelo javne uprave ili meunarodna organizacija) 2) organizacijsku i tehniku sposobnost (ivotopisi tima koji e raditi na projektu, opis

projekata i aktivnosti aplikanta u posljednje tri godine) Maksimalno trajanje aktivnosti u projektu moe biti 36 mjeseci. Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne, sa sjeditem u jednoj od zemalja lanica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveka, Island i Lihtentajn) i 26

Hrvatskoj. Subjekti u ostalim zemljama kandidatkinjama, zemljama zapadnog Balkana te treim zemljama imat e pravo participacije ovisno o ispunjavanju uvjeta za pristupanje programu. Pravo sudjelovanja takoer imaju meunarodne organizacije. Niti jedan od navedenih prioriteta ne ukljuuje ulaganje u infrastrukturu. Projekti ne smiju generirati direktan profit. Kontakti za Hrvatsku: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb Igor Raguzin, e-mail: igor.raguzin@mingorp.hr, (tel.: 6106-713, fax: 6109-113) i Domagoj Validi, e-mail: domagoj.validzic@mingorp.hr, (tel.: 6109-579)

Transnacionalni program za Jugoistonu Europu South East Europe (SEE) Prioritet 2 Zatita i poboljanje okolia Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, www.mrrsvg.hr

UKRATKO O PROGRAMU Transnacionalni program suradnje za jugoistonu Europu za razdoblje od 2007. do 2013. godine dio je nove Objektive 3 Europske teritorijalne suradnje.s glavnim ciljem jaanja i promicanja teritorijalnog razvoja i integracije u podruju suradnje u programskom razdoblju. Programsko podruje obuhvaa 16 europskih zemalja: Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku, Sloveniju, Maarsku, Grku, Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Austriju, Slovaku, Italiju (regije Lombardia, Veneto, Puglia, Friuli-Venezia-Giulia, Trento, Bolzano, Emilia Romagna, Umbria, Marche, Abruzzo i Molise), Ukrajinu i Moldaviju. Transnacionalna suradnja usredotoena je na ogranieni broj prioritetnih podruja u skladu s Lisabonskim ugovorom i Gothenburkim protokolom: inovacije, okoli, pristupanost i odrivi urbani razvoj. Program se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji je za programsko razdoblje 2007.-2013 predvidio proraun od 206 milijuna eura. Sudjelovanje drava koje nisu lanice EU financirat e se iz IPA pretpristupnog programa i Europskog programa za susjedstvo.

27

Aktivnosti vezane uz inovacije direktno e pridonositi uravnoteenom ekonomskom razvoju u podruju transnacionalne suradnje. Aktivnosti vezane uz okoli i pristupanost imat e jasnu transnacionalnu dimenziju. Aktivnosti jaanja odrivog urbanog i policentrinog razvoja podruja mogu se provoditi na nekoliko razina transnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj s jasnim transnacionalnim uinkom. Prioriteti programa su sljedei: 1. Olakavanje inovacija i poduzetnitva 2. Zatita i poboljanje okolia 3. Poboljanje pristupanosti 4. Razvoj transnacionalne sinergije za odrivi razvoj podruja

Prioritet 2 Zatita i poboljanje okolia Okoli je jedan od osnovnih stupova EU kohezijskih politika, definiran prioritetima iz Goetheburga, koji naglaava okolinu dimenziju EU intervencija i potrebu za zatitom i poboljanjem resursa u okoliu kao preduvjetom za odrvi razvoj. Jugoistonu Europu karakterizira bogata bio raznolikost, razliitost krajolika ali je ova regija pod velikim utjecajem industrijalizacije. Cilj ovog prioriteta je da se premoste zapreke nacionalnih barijera, predvide budue opasnosti i mogunosti za okoli te da se razvije zajednika transnacionalna platforma za zatitu prirode i ljudi unutar Jugoistone Europe. Ti ciljevi e se ostvariti kroz Interventna podruja (Areas of Intervention - AoI) AoI 2.1: Poboljati integrirane sustave upravljanja vodnim kapacitetima i sustave za prevenciju poplava AoI 2.2: Poboljati prevenciju rizika po okoli AoI 2.3: areas Poboljati suradnju u upravljanju prirodnim dobrima i zatienim podrujima

28

AoI 2.4: Promovirati energetsku i resursnu efikasnost

KOME JE PROGRAM NAMIJENJEN?

Program je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje ele raditi na prekograninom projektu s najmanje jednim prekograninim partnerom. Projektne aktivnosti moraju doprinositi ciljevima pograma i njihovim prioritetima te se moraju odvijati u programski prihvatljivim podrujima.

U projektnom partnerstvu moraju se nalaziti partneri iz najmanje tri razliite drave, od kojih jedna mora biti drava lanica EU. Zadatak je svakog partnera koji namjerava podnijeti projektni prijedlog da predstavi adekvatnu mjeavinu aktivnosti, koji e za posljedicu imati konkretne rezultate koji e pridonijeti ispunjavanju ciljeva postavljenih u samom programu. Takoer, partneri sudjeluju u sufinanciranju projekta s 15 % udjelom koji se ravnopravno raspodjeljuje meu partnerima.

29

TKO I KAKO UPRAVLJA PROGRAMOM?

Upravljako tijelo je Nacionalna razvojna agencija sa sjeditem u Budimpeti koja je odgovorna za upravljanje i implementiranje Programa u skladu s odgovarajuim uredbama. Uz to, bit e osnovan Zajedniki odbor za praenje (Joint monitoring committee) kojemu e podrku davati Zajedniko tehniko tajnitvo (Joint technical secretariat) sa sjeditem u Budimpeti.

Sudjelovanje drava nelanica EU u programu bitan je element samog Programa. Drave nelanice potiu se da u potpunosti sudjeluju u Programu.

KAKO SE PRIJAVITI?

Prijava tee u nekoliko koraka:

1. iitavanje Programa prekogranine suradnje kako biste saznali koju vrstu projekata trebate razvijati da bi projekti bili prihvatljivi za financiranje, 2. nakon to se objavi Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Call for Proposals), potrebno je prouiti Upute za prijavitelje (Guidlines for Applicants) i Obrazac za prijavu (Grant Application Form) koji e biti objavljeni na internetskim stranicama, 3. sudjelovanje na Info danima i seminarima koje e organizirati Upravljako tijelo u suradnji sa Zajednikim tehnikim tajnitvom.

Za pripremu projektnog prijedloga imat ete na raspolaganju od 2 - 4 mjeseca, ovisno o trajanju poziva.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se na sljedeim stranicama: www.southeast-europe.net, www.mrrsvg.hr i www.strategija.hr.

ZA DODATNA PITANJA KONTAKTIRATI: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva 30

Uprava za integrirani regionalni razvoj Odjel za prekograninu suradnju Heinzelova 69 Vlaka 108, p.p. 288 10000 Zagreb Andreja Antoli, Task manager E-mail: andreja.antolic@mrrsvg.hr Tel.: +385 1 6391 909 Fax.: +385 1 6391 993

Transnacionalni program Mediteran Mediterranean Programme (MED) Prioritetna os 2- Zatita okolia i promicanje odrivog teritorijalnog razvoja Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, www.mrrsvg.hr

UKRATKO O PROGRAMU Cilj Transnacionalnog programa MEDITERAN jest uiniti cijelo podruje Mediterana mjerljivim s meunarodnom konkurencijom u cilju osiguranja rasta i zaposlenosti za sljedee generacije te podrati teritorijalnu povezanost i aktivno intervenirati u korist zatite okolia u logici odrivog razvoja. Ova se pitanja ne mogu uinkovito rijeiti ni na regionalnoj niti na nacionalnoj razini; ona zahtijevaju znaajne napore u smislu meudravne koordinacije i savjetovanja.

Identificirane su etiri prioritetne osi Programa Mediteran: 1. Jaanje inovacijskih karaktera 2. Zatita okolia i promicanje odrivog teritorijalnog razvoja 3. Poveanje pokretljivosti i teritorijalne pristupanosti 4. Promicanje policentrinog i integriranog razvoja podruja Mediterana

Prioritetna os 2 Zatita okolia i promicanje odrivog teritorijalnog razvoja

CILJ 2.2.: Promicanje energija iz obnovljivih izvora i poboljanje energetske uinkovitosti Opis: 31

Pritisak ljudskog djelovanja na okoli, klimatske promjene (emisije staklenikih plinova, globalno zagrijavanje) i smanjenje fosilnih izvora energije (opskrba, energetska samodostatnost) stvaraju potrebu za prilagodbom gospodarskih aktivnosti, poboljanjem energetske uinkovitosti i promicanjem novih tehnologija u skladu s ciljevima sporazuma iz Kyota. Raznolikost alternativnih izvora energije i njihovo promicanje predstavljaju izrazito vaan pitanje i istovremeno ukljuuju razvoj novih naina proizvodnje i potronje na meudravnoj razini. Tehnoloka inovacija osnovni je uvjet za tu promjenu u ponaanju i mora ii pod ruku s prilagodbom gospodarstva u atraktivnom, ali ekoloki osjetljivom mediteranskom prostoru (odrivi turizam, inovativni procesi, umarstvo i bio-masa, standardi gradnje, informiranje i razglaavanje).

Mogue aktivnosti: Promicanje meudravne mree za kapitalizaciju, razvoj i prijenos inovativnih tehnologija za proizvodnju i koritenje energije iz obnovljivih izvora (solarne, energije vjetra ukljuujui vjetar s mora, bio-mase, geotermalne itd). Izrada inovativnih materijala i postupaka proizvodnje koji omoguavaju smanjenje potronje energije i njihova distribucija javnim sudionicima i poduzeima. Koritenje rezultata istraivanja i promicanje pilot projekata za razvoj procesa kojima se poboljava energetska uinkovitost i smanjuje potronja energije. Inovacije u podruju standarda (gradnja, stanovanje, promet); podrka usklaivanju standarda i potivanje meunarodnih direktiva s obzirom na utedu i potronju energije te energetsku uinkovitost. Informiranje i podizanje svijesti graanstva o koritenju inovativnih tehnologija u podruju energetike.

Potencijalni korisnici Tijela lokalne vlasti; opinske suradnike strukture; tijela regionalne vlasti; dravne slube nadlene za predmetni sektor; agencije i zavodi specijalizirani za upravljanje energijom i energiju iz obnovljivih izvora; tijela zaduena za nadzor i certifikaciju; poduzea i skupine poduzea specijalizirane za energiju iz obnovljivih izvora; poduzea s velikom potronjom energije; financijske institucije; agencije za razvoj itd

32

Financijska sredstva programa za sedmogodinje razdoblje (2007.-2013.) iznose 193.191,331 milijuna eura. Republika Hrvatska ima na raspolaganju godinju alokaciju od 53.000 eura samo za projekte u razdoblju od 2007. do 2009. godine, to je ukupno 162.000 eura. Sufinanciranje projekata od strane IPA fonda jest maksimalno 85%.

KOME JE PROGRAM NAMJENJEN? Program je namijenjen odabranim lokalnim i regionalnim tijelima pozvanima da odigraju kljunu ulogu s obzirom na njihovu izravnu ukljuenost u problematiku specifinu za mediteransko podruje; gradovima i metropolitanskim podrujima; dravnim tijelima; "gospodarskim subjektima" i istraivakim institucijama; suradnikim strukturama malih i srednjih poduzea i neprofitnim organizacijama.

U studenome 2007. godine Europska je komisija odobrila Transnacionalni program Mediteran. Prihvatljiva podruja su: Cipar, Francuska, Grka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, panjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo (Gibraltar). Mogue je sudjelovanje neprihvatljivih podruja Mediterana i izvan ovih regija, ali je ono ogranieno. Program poziva i mediteranske drave kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, ali zainteresirane drave moraju sudjelovati vlastitim sredstvima iz instrumenta pretpristupne pomoi (IPA). Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina prikljuile su se programu. Druge se drave u okviru programa IPA mogu naknadno prikljuiti.

33

TKO I KAKO UPRAVLJA PROGRAMOM?

Upravljako tijelo Programa, Regija Provansa- Alpe-Azurna obala u Francuskoj, potpisuje ugovore o potpori s vodeim partnerima. Upravljako tijelo je odgovorno za upravljanje Operativnim programom i za njegovu provedbu u skladu s naelom razumnoga financijskog upravljanja.

Certifikacijsko tijelo, Fond za pologe i konsignaciju (Caisse des dpts et consignations (CDC)), imenuje drava lanica, a zadueno je za potvrivanje izjava o izdacima i zahtjeva za plaanjem prije nego to se poalju Komisiji.

Revizorsko tijelo, Commission interministrielle de coordination des contrles (CICC), funkcionalno je neovisno o Upravljakom i Certifikacijskom tijelu. Odgovorno je za provjeravanje uinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja i nadzora.

34

Upravljako tijelo uspostavlja Zajedniko tehniko tajnitvo nakon savjetovanja s dravama lanicama i, po potrebi, s mediteranskim dravama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama koje sudjeluju u Programu. Zajedniko tehniko tajnitvo prima prijave projekata koje alju vodei partneri i daje im upute.

Uspostavljaju se dva posebna ureda za vezu radi poveanja vrijednosti cijeloga Programa Mediteran: Ured u Valenciji i Ured u Solunu.

Odbor za praenje provjerava uinkovitost i kakvou provedbe Operativnog programa. Njime predsjeda predstavnik jedne od drava lanica. Odbor za praenje imenuje posebni Odbor za odabir koji odabire projekte.

Svaka drava lanica Programom Mediteran upravlja kroz dvije posebne funkcije: regulatornu funkciju i funkciju poticanja provoenja programa (Info toka).

U svakoj mediteranskoj dravi kandidatkinji ili potencijalnoj kandidatkinji, sudjelovanje drave u Programu osigurava Operativna struktura koju uspostavljaju nadlena tijela te drave. Te Operativne strukture blisko surauju s Upravljakim tijelom te su njihovi predstavnici lanovi Odbora za praenje.

U Republici Hrvatskoj je Info toka za Program pri Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Info toka ima ulogu nacionalnog koordinatora pri provedbi Programa i nadopunjuje aktivnosti Zajednikog tehnikoga tajnitva.

KAKO SE PRIJAVITI?

Prijava tee u nekoliko koraka: 4. iitavanje Programa Mediteran kako biste saznali koju vrstu projekata trebate razvijati da bi projekti bili prihvatljivi za financiranje, 5. nakon to se objavi Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Call for Proposals), potrebno je prouiti Upute za prijavitelje (Guidlines for Applicants) i Obrazac za prijavu (Application Form) koji e biti objavljeni na internetskim stranicama, 6. sudjelovanje na Info danima i seminarima koje e organizirati Upravljako tijelo u suradnji sa Zajednikim tehnikim tajnitvom. 35

Za pripremu projektnog prijedloga imat ete na raspolaganju od 2 - 4 mjeseca, ovisno o trajanju poziva.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se na sljedeim stranicama: www.programmemed.eu, www.mrrsvg.hr i www.strategija.hr.

ZA DODATNA PITANJA KONTAKTIRATI: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva Uprava za integrirani regionalni razvoj Odjel za prekograninu suradnju Heinzelova 69 Pota: Vlaka 108, p.p. 288

Izabela Oleti, Task manager Email: izabela.oletic@mrrsvg.hr Tel: +385 1 6391 971 Fax: +385 1 6391 993

Regionalna konkurentnost
IPA IIIc vidi objanjenje gore

IPA Cross-border cooperation (CBC) komponenta II Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva www.mrrsvg.hr Za upravljanje drugom komponentom programa IPA - Prekogranina suradnja odreeno je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (dalje u tekstu MRRVG).

U okviru druge komponente programa IPA - Prekogranina suradnja, Republika Hrvatska je u partnerstvu sa susjednim dravama izradila est bilateralnih programa prekogranine suradnje te je takoer bila ukljuena u izradu SEE i Mediteran programa transnacionalne suradnje. Svi programi su odobreni od strane Europske komisije i njihova je provedba u pripremi. Provedba 36

svih programa, odnosno natjeaji za prijavu projekata korisnika sa programskog podruja, zapoet e tijekom 2008. godine. Prekogranini programi s dravama lanicama EU su: - IPA program Jadranske prekogranine suradnje - IPA prekogranini program Maarska Hrvatska - IPA prekogranini program Slovenija Hrvatska

Prekogranini programi s dravama nelanicama EU su: - IPA prekogranini program Hrvatska Srbija - IPA prekogranini program Hrvatska Bosna i Hercegovina - IPA prekogranini program Hrvatska Crna Gora

Transnacionalni programi su: - Transnacionalni program Jugoistona Europa (SEE) - Transnacionalni program Mediteran Linkovi na stranice

IPA program Jadranske prekogranine suradnje IPA prekogranini program Maarska-Hrvatska IPA prekogranini program Slovenija-Hrvatska IPA prekogranini program Hrvatska-Srbija IPA prekogranini program Hrvatska-Bosna i Hercegovina IPA prekogranini program Hrvatska-Crna Gora Transnacionalni program za Jugoistonu Europu Transnacionalni program MEDITERAN

Socijalna politika

37

Program cjeloivotnog obrazovanja Life-long learning program Odgovorno tijelo Agencija za mobilnost i programe EU www.mobilnost.hr

Od slijedee godine RH ulazi u program LLL, u kojem se sada mogla ogranieno javljati na partnerstva i mobilnosti (putovanja obrazovnog i rukovodeeg kadra u institucijama obrazovanja)

Punopravnim ulaskom u program LLL, hrvatske tvrtke, obrazovne i ine institucije moi e ravnopravno sudjelovati u takozvanim multilateralnim projektima (meunarodnim projektima vie zemalja) koji se prijavljuju u Bruxelles i decentraliziranim aktivnostima koje vodi Agencija za mobilnost i programe EU.

Ukratko o programu cjeloivotnog obrazovanja

Izvor: Agencija za mobilnost i programe EU www.mobilnost.hr

Program za cjeloivotno uenje sastoji se od etiri sektorska potprograma: Comenius (predkolski odgoj i kolsko obrazovanje) Erasmus (visokokolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u podruju cjeloivotnog uenja unutar Europske unije, uenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatikih i komunikacijskih tehnologija, irenje i koritenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupire institucije koje se bave europskim integracijama).Program za cjeloivotno uenje uspostavljen je odlukom Europskog parlamenta i Vijea EU (br.1720/2006/EC) 2006. godine, a nastavlja se na prijanju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci (1985. - 2006.).

Cilj programa za cjeloivotno uenje je stvoriti napredno drutvo znanja, odrivi ekonomski razvoj, vei broj kvalitetnijih poslova te jau drutvenu koheziju u Europskoj Uniji. Program potie suradnju obrazovnih institucija irom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudionike za uspjeno sudjelovanje na europskom tritu rada. Program pokriva razdoblje od 2007. - 2013. godine, a za njegovu provedbu predvien je proraun od 6.9 milijardi . 38

U programu sudjeluje 27 drava lanica EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Republika eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luxemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska, Nizozemska, Velika Britanija, drave lanice EFTA-e (Island, Lichtenstein, Norveka) i Turska kao drava kandidatkinja.

Struktura programa Aktivnosti Programa za cjeloivotno uenje mogu biti centralizirane ili decentralizirane. Centralizirane aktivnosti (multilateralni projekti, tematske mree i pratee mjere, kao i Transverzalni program i Jean Monnet program) u nadlenosti su Izvrne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) sa sjeditem u Bruxelles-u, dok je za decentralizirane aktivnosti (mobilnost i partnerstva) nadlena Agencija za mobilnost i programe Europske unije sa sjeditem u Zagrebu.

Tko moe sudjelovati i kome je program namijenjen? Program je namijenjen svim osobama ukljuenim u proces obrazovanja na svim razinama od predkolskog odgoja do visokokolskog obrazovanja (uenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, profesori, administrativno osoblje u vrtiima, kolama, sveuilitima i drugim visokokolskim institucijama), kao i osobama ve prisutnim na tritu rada, koji su zaposleni u razliitim poduzeima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom formalnog ili neformalnog obrazovanja.

U programu se moe sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, poduzea i udruga iz Hrvatske s onima u inozemstvu. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspisani natjeaj, a pojedinci preko svoje institucije, osim u sluaju prijave studenata viih godina studija nastavnog usmjerenja za aktivnosti stairanja u inozemstvu. Agencija za mobilnost i programe EU e provoditi Program za cjeloivotno uenje (Lifelong Learning Programme) i program Mladi na djelu (Youth in Action).

Za sudjelovanje gospodarstvenika i obrazovanje zaposlenih osobito izdvajamo komponentu Leonardo da Vinci.

39

Leonardo da Vinci je dio Programa za cjeloivotno uenje koji obuhvaa strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama obrazovanja (osim za mobilnost u visokom obrazovanju to je obuhvaeno Erasmusom). Leonardo omoguava usavravanje strunih znanja, vjetina i sposobnosti kroz sudjelovanje u mobilnosti i u europskim obrazovnim projektima.

Ciljevi programa Leonardo da Vinci:

podrati sudionike u strukovnom podruju pri stjecanju znanja, vjetina i sposobnosti poticati kvalitetu i inovacije u podruju strukovnog obrazovanja poticati privlanost strukovnog obrazovanja i mobilnost pojedinaca u strukovnom podruju

poticati mobilnost osoba ukljuenih u strukovno obrazovanje kako bi broj mobilnosti dosegao najmanje 80. 000 mobilnosti do 2013. godine

poveati suradnju izmeu institucija za strukovno obrazovanje i gospodarskog sektora poveati mogunost za razvoj i prijenos inovacija u strukovnom podruju poveati razinu preglednosti i kompatibilnosti kvalifikacija i vjetina podrati razvoj inovativnih sadraja i usluga informacijsko-komunikacijskih vjetina poticati uenje stranih jezika

Tko sve moe sudjelovati?

Srednje strukovne kole Ustanove koje provode strukovno obrazovanje i osposobljavanje (puko uilite, centar za odgoj i obrazovanje)

Udruge uenika, roditelja i nastavnika Poduzea, drutveni/socijalni partneri i ostali predstavnici rada Gospodarske komore i ostale trgovake institucije Tijela odgovorna za sustave i smjernice u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini

Centri za istraivanja i tijela koja se bave pitanjima cjeloivotnog uenja Ustanove za visoko obrazovanje Neprofitne organizacije Dobrovoljna udruenja 40

Nevladine udruge

Aktivnosti Leonardo da Vinci programa dostupne hrvatskim prijaviteljima u natjeaju 2010.: Mobilnost (Mobility)

mobilnost uenika srednjih strukovnih kola/polaznika srednjokolskih strukovnih programa (struna praksa)

mobilnost nastavnog/nenastavnog osoblja (usavravanje) mobilnost osoba na tritu rada (usavravanje)

Pripremni posjeti (Preparatory visits) - kontakt seminari i posjeti partnerskoj ustanovi Partnerstva (Partnerships) - suradnja ustanova u strukovnom obrazovanju i gospodarskog sektora

Za natjeaj u 2010. godini za projekte Mobilnosti mogue je samo slanje sudionika na mobilnost sa hrvatske strane, a nije mogue primati strane sudionike koji su financirani kroz Program za cjeloivotno uenje. Meutim, u projektima Partnerstva mogue je slati sudionike iz Hrvatske u zemlje partnere i primati sudionike iz zemalja partnera unutar projekta. Ostale aktivnosti: Projekti prijenosa inovacija (Transfer of innovation) - prijenos rezultata uspjenih projekata u nove projekte.

Prijenos inovacija - Nije dostupno u Natjeaju za 2010. godinu Preuzimanje uspjenih projekata drugih drava i njihova prilagodba specifinoj situaciji drava partnera.

srednje strukovne kole poduzea gospodarske/obrtnike komore

U prijenosu inovacija sudjeluju najmanje 3 partnera iz 3 razliite drave, izmeu kojih se potpisuje pismo namjere koje odreuje obveze svakog pojedinog partnera. Kako se prijaviti? Ustanove se prijavljuju u ime pojedinaca. Ustanove koje se prijavljuju su:

Srednje strukovne kole Udruge i predstavnici ukljueni u strukovno obrazovanje i osposobljavanje Udruge uenika, roditelja i nastavnika 41

Poduzea, drutveni/socijalni partneri i ostali predstavnici rada Gospodarske komore i ostale trgovake institucije Tijela odgovorna za sustave i smjernice u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini

Centri za istraivanja i tijela koja se bave pitanjima cjeloivotnog uenja Ustanove za visoko obrazovanje Neprofitne organizacije Dobrovoljna udruenja Nevladine udruge

Osnovni uvjeti:

prijaviti se mogu osobe koje imaju hrvatsko dravljanstvo, status izbjeglice, osobe bez dravljanstva ili koje u Hrvatskoj imaju stalno boravite

prijaviti se moe preko svoje ustanove: nastavno/nenastavno osoblje srednjih strukovnih kola, mentori, strunjaci u strukovnom podruju, upravitelji kadrovskih slubi u poduzeima, predstavnici javnih slubi, Zavoda za zapoljavanje, raznih trgovakih organizacija, udruga

partnerske ustanove unaprijed dogovaraju plan rada na projektu osobe su obvezne podnijeti izvjee o radu te o uspjehu projekta

Postupak prijave za ustanove:

Agencija raspisuje javni natjeaj za dodjelu financijskih sredstava u svrhu mobilnosti Ustanove partneri dogovaraju radni plan u kojem se definiraju prava i obveze vezane uz projekt.

Ustanove u Republici Hrvatskoj se prijavljuju za financijska sredstva Agenciji. Nakon zavrenog natjeaja, Agencija obavlja ocjenjivanje zaprimljenih prijava i ustanovama alje pismenu obavijest o iznosu dodijeljenih sredstava.

Ustanove zatim potpisuju s Agencijom Ugovor nakon ega im se doznauje dio sredstava, a ostatak dobivaju nakon zavretka razdoblja mobilnosti.

Za vrijeme trajanja projekta Agencija savjetuje i kontrolira njegovu implementaciju u ustanovama, a nakon zavretka projekta ustanove su dune podnijeti izvjee matinoj Agenciji.

Agencija provjerava rezultate projekta, provedene aktivnosti i broj ostvarenih mobilnosti unutar partnerstva; ako Agencija ustanovi nepravilnosti pri izvedbi projekta i ako rezultati nisu u skladu s planiranim postignuima navedenima u prijavi, Agencija e odrediti odreene korektivne mjere, odnosno zatrait e se povrat dijela sredstava. 42

Ako su rezultati i broj ostvarenih mobilnosti u skladu s planiranim postignuima navedenima u prijedlogu projekta, ustanovi korisniku dodjeljuje se preostali iznos financijske potpore - granta.

Postupak prijave za projekte prijenosa inovacija

osobe se informiraju preko svoje ustanove (srednjih strukovnih kola poduzea, Zavoda za zapoljavanje, udruga) o mogunostima projekta prijenosa inovacija u inozemstvu te o rokovima prijave

za odabir osoba zaduena je matina ustanova ustanove koje uspjeno zavre postupak odabira projekata dune su prije poetka projekta dogovoriti radni plan izmeu partnera u kojem se definiraju prava i obveze vezane uz projekt

Rok prijave Rok prijave za projekte prijenosa inovacija je okvirno veljaa / oujak.

Trajanje Projekti traju najmanje jednu, a najvie dvije godine.

Partneri Za aktivnost projekta prijenosa inovacija u Leonardo da Vinci potprogramu potrebni su partneri iz zemalja lanica EU koje provode Program za cjeloivotno uenje. Partneri se mogu nai putem osobnih kontakata, kontaktnih seminara ili baze podataka. U projektu Prijenosa inovacija sudjeluju najmanje 3 partnera iz najmanje 3 razliite drave od kojih je jedna drava lanica EU.

Financiranje Najvei iznos financijske pomoi moe iznositi do 75% ukupnog prorauna projekta.

Pripremni posjeti Financijski se pomae priprema projekta razvoja inovacija, kao to je posjet kontakt seminarima za pronalaenje partnera i sastanci s inozemnim partnerima kako bi se utvrdio plan rada.

Kako se prijaviti? Ustanove se prijavljuju u ime pojedinaca. 43

Krajem svake godine objavljuje se natjeaj (Call for proposals) za predlaganje Leonardo da Vinci projekata. Na natjeaj se mogu prijaviti ustanove iz RH sa svojim projektima. Pojedinac se prijavljuje preko svoje institucije. Rokovi prijave su u veljai/oujku.

Ako elite saznati vie o dosadanjim uspjenim europskim Leonardo projektima, pogledajte bazu projekata ADAM. Financiranje Agencija za mobilnost i programe EU dodjeljuje financijsku potporu za:

ivotne i putne trokove organizaciju mobilnosti jezinu, kulturoloku i pedagoku pripremu

Trokovi ivota izraunavaju se prema dnevnim/tjednim iznosima koje je odredila Europska komisija . Maksimalni iznos granta za partnerstva ovisi o broju planiranih mobilnosti, dok se za projekte prijenosa inovacija sufinancira do 75% ukupnog prorauna projekta. Pojedinci koji sudjeluju u Leonardu:

Uenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (Initial Vocational Training IVT)

Strunjaci u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (Professionals in Vocational Education and Training - VETPRO): nastavnici, obuavatelji, voditelji kadrovskih slubi u poduzeima i ostali)

Osobe na tritu rada (People in the Labour Market - PLM): zaposleni, nezaposleni ili nedavno diplomirani

Kontakt : leonardo@mobilnost.hr

Program zajednice u podruju javnog zdravstva Izvor: Razvojna agencija Slavonskog Broda www.ra-sb.hr Zdravstveni programi zajednice namijenjeni su podravanju i nadopunjavanju nacionalnih zdravstvenih politika drava lanica EU te pridonoenju porasta svijesti o potrebi za solidarnou i prosperitetom tako da se titi i promovira zdravlje i sigurnost poboljavanjem 44

javnog zdravlja graana.

Ciljevi programa su:

* poboljanje zatite zdravlja graana razvijanjem pravodobnog odgovora na zdravstvene prijetnje ili aktivnosti usmjerene prema razvoju sigurnosti pacijenata, zatite od ozljeda i nesrea te procjena rizika i pravne regulative u osjetljivim podrujima;

* promocija zdravlja, ukljuujui smanjenje zdravstvenih nejednakosti, prevencije protiv glavnih uzronika obolijevanja te produavanje oekivanog trajanja ivota uz promociju zdravog starenja;

* pravo na zdravstveno informiranje i irenja znanja: ukljuujui aktivnosti u okviru poboljanja dostupnosti informacija graanima, kao i zdravstvenih indikatora sa fokusom razmjene znanja u okviru rodnih pitanja, zdravlja djece ili rijetkih bolesti.

Nadleno tijelo dravne uprave za ovaj Program je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Link na program za 2010. Godinu http://www.mzss.hr/hr/medunarodna_suradnja/zdravstvo/drugi_program_aktivnosti_zajednice _u_podrucju_zdravstva/poziv_za_2010_nove_mogucnosti_financiranja_u_zdravstvu

Poljoprivreda

IPARD Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoi, eng. Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.

Program je dobio pozitivno miljenje 19. 12. 2007. na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te ga je Europska komisija slubeno prihvatila 25. 2. 2008.

IPARD program se provodi kroz tri osnovna cilja ili strateka prioriteta: 45

1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda Zajednice 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice 103. Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 201. Radnje za poboljanje okolia i krajolika 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije 301. Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Odlukom Vlade RH od 26. 3. 2008. (NN 34/08) IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa dok program provodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Od 2007. - 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj korisnicima e biti dostupno 179.000.000 EUR (1,3 milijarde HRK) potpore.

Informirajte se na vrijeme o postupku prijave i potrebnoj dokumentaciji.

Uprava za ruralni razvoj, Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa e-pota: ipard@mps.hr telefon: 01/6106-947, 01/6109-633 fax: 01/6106-909

Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju e-pota: info@dmssa.hr telefon: 01/6002-742, 01/6002-744 fax: 01/6002-852

Regionalni uredi Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

46

 Podruni uredi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu upanijski uredi Hrvatske poljoprivredne agencije

Strukturni fondovi otvoreni ulaskom u EU

Izvor: www.hamag.hr Strukturni fondovi Europske unije na raspolaganju su dravama lanicama EU koje imaju potrebe za dodatnim ulaganjima u ujednaen i odriv gospodarski i drutveni razvoj. Hrvatska e imati pravo na sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u lanstvo. Strukturni fondovi u slubi su Kohezijske politike Europske unije, iji je cilj ostvarenje gospodarske i drutvene kohezije, odnosno ujednaenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izmeu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog drutva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) Europski fond za reginalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF) Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

Sukladno Odluci Vlade o stratekom i institucionalnom okviru za koritenje strukturnih instrumenata europske unije u RH, l. IX, tijelo nadleno za pripremu i upravljanje Operativnim programom za konkurentnost i inovacije je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva koje u obavljanju zadaa surauje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Poslovno - inovacijskim centrom Hrvatske BICRO d.o.o. i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) (NN 77/08, od 30.06.2008. godine). Dakle, HAMAG je jedna od institucija predvienih da budu posrednika tijela za provedbu projekata iz Strukturnih fondova. U HAMAG-u se od listopada 2008. provodi projekt

47

financiran iz pretpristupnog programa PHARE 2006. iji je cilj priprema buduih posrednikih tijela za akreditaciju

Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje projekata EU

www.safu.hr Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) je osnovana Uredbom o osnivanju Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (NN br. 90/07 i NN br. 114/07 ). Nadlenosti SAFU odreene su Uredbom, kojom se regulira pruzimanje svih prava i obveza Uprave za financiranje i ugovaranje programa i projekata pomoi Europske unije - Sredinje jedinice za financiranje i ugovaranje u Ministarstvu financija, na Agenciju. Kao Provedbena agencija, SAFU je nadlena za cjelokupno upravljanje sredstvima, natjeajne procedure, ugovaranje, plaanja, raunovodstvo te izvjetavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u Hrvatskoj. SAFU je glavni promotor pravila i procedura EU u procesu nabave i poveznica izmeu Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i drugih javnih tijela. SAFU prosljeuje tehniku proceduru resornim ministarstvima, odnosno tijelima dravne uprave. Voditelji projekata i Jedinice za provedbu projekta u svim tijelima dravne uprave odgovorne su SAFU. Agencijom upravlja mr.sc. Marija Tufeki, ravnateljica SAFU, koja je odgovorna za financijsko i administrativno voenje projekata, sukladno pravilima, odredbama i procedurama EU.

Ostalo - O nekim institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske Unije

Izvor: www.safu.hr Q:

48

Koja je institucija prva u koju se mi gospodarstvenici trebamo javiti i zapoeti pregovore o koritenju sredstava EU? A: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) raspolae s najvie informacija o programima i projektima koji su predvieni u sektoru gospodarstva. Ipak, svi otvoreni aktualni natjeaji moraju biti javno objavljeni i na stranici Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) www.safu.hr . Zainteresirani se mogu obratiti i u HGK, Euro info komunikacijski centar Zagreb www.euroinfo.hr ili putem e-maila: eicc@hgk.hr. Q: Gdje mali aplikanti mogu nai na jednom mjestu informacije o bespovratnim (grant) sredstvima EU? A: Na stranicama Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje www.safu.hr objavljuju se natjeaji za sheme bespovratnih sredstava koje sadre i vodi za prijavitelje projekata u kojima moete nai sve konkretne informacije i upute vezane uz pojedini natjeaj. Svi podaci nalaze se u Praktinom vodiu kroz procedure ugovaranja pomoi EZ treim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures), na stranici http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm, EuropeAid-a, te na stranicama SAFU www.safu.hr , za pojedine otvorene natjeaje. Strateko tijelo za provedbu EU projekata Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova (SDURF) www.strategija.hr Na njihovim stranicama moete nai dokumente vezane za Strategiju provedbe EU fondova, koji su fondovi dostupni u RH i ostale vane dokumente. Za same projekte morate pratiti stranice SAFU-a ili nadlenih ministarstava.

49