UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ELMA AVDAGIĆ-GOLUB

DIGITALNA EVROPA-BOSNA I
HERCEGOVINA

SEMINARSKI RAD

SARAJEVO, 2017.
 UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

DOKTORSKI STUDIJ

STRATEGIJSKO PLANIRANJE SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJA

DIGITALNA EVROPA - BOSNA I

HERCEGOVINA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Strategijsko planiranje saobraćaja i komunikacija

Mentor: Prof.dr. sc. Sanja Steiner
Doktorand: Elma Avdagić-Golub, dipl.ing.

Sarajevo, mart 2017.

SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................................................................................... 4
1. ŠIROKOPOJASNI PRISTUP - POTREBE DRUŠTVA ................................................................ 5
2. DIGITALNA EVROPA .................................................................................................................. 7
3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA U BOSNI I
HERCEGOVINI.................................................................................................................................... 10
4. KOMPARATIVNA ANALIZA STANJA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA EU I ZEMLJAMA
OKRUŽENJA ....................................................................................................................................... 15
4.1 Razvoj LTE tehnologija .............................................................................................................. 18
4.2 Razvoj NGA infrastrukture u Bosni i Hercegovini ..................................................................... 19
6. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA U BIH .......................... 22
6.1 Politika razvoja informacionog društva u BiH ............................................................................ 23
6.2 Prepreke i rizici razvoja širokopojasnog interneta ...................................................................... 25
ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................... 27
LITERATURA ...................................................................................................................................... 28

3
UVOD

Razvoj informacionog društva i širokopojasnog interneta je u zadnjih nekoliko godina u

fokusu pažnje kako razvijenih tako i ekonomija u razvoju. Ovaj razvoj se od 2009. godine
dodatno forsira kao ključni element prevazilaženja postojeće ekonomske krize – kaouspješan
alat protiv recesije. Sve to je dovelo do pokretanja različitih regionalnih i nacionalnih
inicijativa kako bi se kroz razvoj interneta i informacionog društva najprije stabilisale, a zatim
i unaprijedile ekonomije zemalja kao što su Amerika, Japan, Koreja, Australija i zemlje
Evropske Unije. Rok je naredna decenija, odnosno do kraja 2020 godine.

Digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostaloga gospodarstva, ali taj potencijal
trenutačno koči neujednačeni sveeuropski okvir politika. Evropa zaostaje za ostalim zemljama
u pogledu brzih, pouzdanih i povezanih digitalnih mreža koje podupiru gospodarstva i svaki
dio našega poslovnog i privatnog života. Kada komuniciraju između zemalja u Evropi, građani
su trenutačno suočeni s različitim visinama naknada za korištenje, neusklađenim sustavima i
neujednačenom povezanosti na cijelom kontinentu. To je štetno za sve građane, poduzeća i
inovatore u Evropi.Evropska unija je ICT tehnologije prepoznala kao glavni faktor uticaja na
ekonomski rast i inovativnost, a među sedam vodećih inicijativa ekonomske strategije Evropa
2020 nalazi se „Digitalna agenda za Evropu”, što pokazuje značaj koji ICT imaju u razvoju
moderne ekonomije.

U radu se daje analiza trenutnog stanja razvijenosti informacijskog društva u Bosni i

Hercegovini i razvijenosti širokopojasnog pristupa internetu, ukazujući naneophodnost
sagledavanja mehanizama za razvoj širokopojasnog pristupa. U radu se analizira trenutno
stanje i napredak u primjeni smjernica „Digitalne agende“ u zemljama EU, kao i osvrt na
zemlje u regionu. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja nema definisanu
strategiju širokopojasnog interneta, u odnosu na 140 zemalja svijeta koje istu imaju.
Razmotriće se koje su mogući doprinosi u slučaju ispunjavanja, a koje posljedice u slučaju
neispunjavanja smjernica „Digitalne agende“.

Cilj istraživanja je ukazivanje prednosti strateških smjernica EU na poboljšanje i razvoj

postojećeg stanja na polju širokopojasnog interneta u Bosni i Hercegovini.
 1. ŠIROKOPOJASNI PRISTUP - POTREBE DRUŠTVA

Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao irazvoj
prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergirajuprema
digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi otzv.
pametnim telefonima (smartphone), osobnim računarima, digitalnom radiju ili televizijivisoke
rezolucije (HDTV – High Definition Television). Predviđanja ukazuju da će se do2020.
godine digitalni sadržaji i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem interneta.

Široko raširen i cjenovno pristupačan širokopojasni internetjedan je od načina promicanja

društva znanja i informirane javnosti. Uticaj informaciono-komunikacionih tehnologija na
društvo je značajan, jer dnevno više od 315 miliona Evropljana svakodnevno se služi
internetom, a gotovo svi Evropljani posjeduju mobilne telefone.ICT sektor učestvuje sa 5% u
evropskom bruto domaćem proizvodu sa tržišnom vrijednošću od 660 milijardi eura godišnje,
s tim da mnogo više doprinosi ukupnom rastu produktivnosti, tj. 20% dolazi direktno iz ICT
sektora i 30% od ICT investicija. Jedinstvenim digitalnim tržištem možemo ostvariti 415
milijardi EUR dodatnog rasta, otvoriti stotine hiljada novih radnih mjesta i stvoriti dinamično
društvo temeljeno na znanju.[1]

Slika 1: Tendencija rasta telekomunikacija

Izvor: http://live.worldbank.org/information-communications-technology-development

5
U okviru Evropske unije ICT tehnologije su prepoznate kao glavni faktor uticaja na
ekonomski rast i inovativnost, a među sedam vodećih inicijativa ekonomske strategije Evropa
2020 nalazi se „Digitalna agenda za Evropu”, što pokazuje značaj koji ICT imaju u razvoju
moderne ekonomije.Motivacija za digitalnu agendu u Evropi je bilo ubrzano razvijanje
pristupnih mreža nove generacije NGA (New Generation Access), kako bi se nadoknadilo
zaostajanje za ostatkom razvijenog svijeta.

Širokopojasni pristup internetu nije više isključivo mjera tehnološke razvijenosti nekog
društva, već govori i o njegovom razvoju u cjelini. U cilju unapređenja razvoja
širokopojasnog pristupa Međunarodna telekomunikacionaunija (ITU) i UNESCO su formirali
komisiju za digitalni razvoj Broadband Commission forDigital Development. Takođe ITU
pokreće kampanju pod nazivom „Build on Broadband“ saciljem da se poveća svijest o
vitalnoj ulozi koju će širokopojasne mreže imati u 21. vijeku za svezemlje svijeta. I u okviru
Milenijumskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals) ukojima se izražava vizija
svijeta bez ekstremnog siromaštva i gladi, ciljevi vezani za bolju isveobuhvatnu komunikaciju
koja je već 2015. godine trebala da dosegne i do najudaljenijih sela isvih ljudi svijeta, se
smatraju jedinim od najvažnijih.

Koristeći kao relevantan indikator penetraciju FTTH (Fibre to the Home), odnosno procenat
domaćinstava koja imaju optičku infrastrukturu do svojih kuća, uočljivo je da Evropa sa 1%
FTTH penetracije i Sjedinjene Američke Države sa 2%, daleko zaostaju za Japanom koji ima
12% i posebno Republikom Južnom Korejom koja je sa 15% FTTH penetracije vodeća u
svijetu. Zato evropska komesarka zadužena za Digitalnu Agendu Neli Kros (Neelie Kroes)
opisuje širokopojasni internet velikih brzina i visokog kvaliteta kao „digitalni kiseonik
evropskog blagostanja“ [2].

Digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostaloga gospodarstva, a velik dio tog rasta
pokreće širokopojasni internet. Razvoj mreža velike brzine danas ima isti učinak kakav je
imao razvoj električne energije i prometnih mreža stoljeće prije.
 2. DIGITALNA EVROPA

Digitalna agenda 2010-2020 za Evropu (A Digital Agenda 2010-2020 for Europe) pokrenuta
je u maju 2010. godine i jedna je od sedam vodećih inicijativa Strategije Evropa 2020. Njena
svrha je da definiše ključnu ulogu koju će ICT tehnologije imati u realizaciji planova do 2020.
godine.Nastoji se potaknuti evropsko gospodarstvo osiguranjem održivih gospodarskih i
socijalnih pogodnosti jedinstvenog digitalnog tržišta.[5]

Za kreiranje Digitalne agende su korišteni različiti izvještaji i strategije iz prethodnih perioda,

te preporuke sa javnih konsultacija koje je provela Evropska komisija 2009. godine.

Buduća ekonomija biće mrežno bazirana ekonomija znanja sa internetom u svomcentru. Za te

potrebe Evropa treba širokorasprostranjen i cjenovno pristupačan brz i ultrabrzi internet
pristup. U Strategiji Evropa 2020 posebno je istaknuta važnost primjene
širokopojasnogpristupa za promociju socijalnog uključivanja i konkurentnosti u Evropskoj
uniji. To znači darazvoj brzih mreža ima revolucionarni uticaj i predstavlja jedan od osnovnih
ciljeva definisanihdokumentom Digitalna Agenda za Evropu (Digital Agenda for Europe). U
preambuli ovogdokumenta napisano je: „Cilj je Digitalne agende za Europu omogućiti
građanima i poslovnim subjektima da najbolje iskoriste digitalne tehnologije“.

Jedinstveno tržište EU koje je nastalo prije pojave interneta, još uvijek nije potpuno
jedinstveno za internet. Na osnovu konsultacija sa učesnicima u ovom sektoru, te uvidom u
Deklaraciju iz Granade i u Rezoluciju Evropskog parlamenta, Evropska komisija je
identifikovala sedam najznačajnijih prepreka: fragmentirana digitalna tržišta, nedostatak
interoperabilnosti, porast internetskog kriminala i rizik od niskog povjerenja u mreže,
nedostatak investicija uz mreže, nedovoljna istraživanja i inovacije, nedostatak digitalne
pismenosti i vještina, te propuštene prilike u bavljenju društvenim izazovima.Evropska
komisija će pratiti i pojavu novih prepreka i shodno tome reagovati.

Činjenica je da 30% Evropljana nikada nisu koristili internet. Takođe, u Evropskoj uniji
potrošnja na istraživanje ICT iznosi samo 40% od nivoa u Sjedinjenim Američkim Državama,
tj. 37 milijardi EUR naspram 88 milijardi EUR u 2007. godini. Ove prepreke ukazuju na to da
EU u ovoj oblasti zaostaje za svojim industrijskim partnerima, kao što su SAD, Japan i Južna
Koreja.[5]

Sagledavajući ove prepreke u Digitalnoj Agendi je napravljen planakcija za njihovo

pojedinačno rešavanje kao i način implementacije i upravljanja ovim planom(The European
Digital Agenda Governance Cycle).

7
Iz identifikovanih sedam prepreka proizašlo je sedam stubova djelovanja Digitalne agende:[2]

1) Vitalno jedinstveno digitalno tržište

2) Interoperabilnost i standardi
3) Povjerenje i sigurnost
4) Brzi i ultra brzi pristup internetu
5) Istraživanje i inovacije
6) Poboljšanje digitalne pismenosti, vještina i inkluzije
7) Koristi od informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija za EU društvo

U ovom radu akcenat je na rješavanju pitanja izgradnje širokopojasnih mreža, pasam u tom
smislu obradila samo dio akcionog plana Digitalne Agende Evrope, koji se odnosi
narješavanje pitanja investicija u mreže, potrebnih za osiguravanje brzog i ultrabrzog
pristupaInternetu do 2020. Pri tome se pod pojmom „osnovni širokopojasni internet” ili
„osnovne širokopojasne mreže” podrazumijevaju mreže s osnovnim funkcijama koje se
temelje na tehnološkim platformama poput asimetričnih digitalnih pretplatničkih linija (do
mreža ADSL2+), standardnih kblovskih mreža (npr. DOCSIS 2.0), mobilnih mreža treće
generacije (UMTS) i satelitskih sistemaa, a pod brzim i ultrabrzim pristupom razmatraju
univerzalniširokopojasni pristupi sa brzinama od 30 Mbps i 100 Mbps respektivno.[1] Da bi
se to postigloneophodno je razviti sveobuhvatnu politiku razvoja mreža, baziranu na miksu
tehnologija iusmjerenu na dva paralelna cilja:

 garantovanje univerzalnog širokopojasnog pokrivanja (kombinujući fiksni i

bezičnipristup) sa internet pristupima koji idu do 30 Mbps i više
 podržavanja primjene i rada NGN mreža za pristup (NGA) na većem dijelu EU
teritorije dabi se omogućile ultrabrze konekcije sa preko 100 Mbps.

Cilj Digitalne agende nije samo svakom Europljaninu omogućiti pristup internetu, već pomoći
ljudima da se snađu u digitalnom svijetu. Računari, mobilni telefoni i digitalne tehnologije
središnji su dio naših svakodnevnih života i mogu nam pomoći pri rješavanju mnogih izazova
s kojima se suočavamo, od sigurnosti na cestamai zdravijeg starenja do boljih javnih usluga i
održivog okoliša.Pametni grad jemjesto u kojem su tradicionalne mreže i usluge postale
učinkovitije primjenom digitalnih i telekomunikacijskih tehnologija, za dobrobit njihovih
stanovnika i poslovnih subjekata. EU ulaže u istraživanje i inovacije te razvija politike za
unapređenje kvalitete života građana, te kako bi gradovi bili održiviji u smislu ciljeva Europe
2020.

Postojat će i mogućnosti pristupa europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Europljani žive dulje nego ikada pa će se do 2050. zbog novih i skupih liječenja troškovi
zdravstva i socijalne skrbi znatno povećati te dosegnuti otprilike 9 % domaćeg bruto
proizvoda EU-a. Informacijske i komunikacijske tehnologije mogu pridonijeti tako što će
europskim građanima osigurati bolje, jeftinije i kvalitetnije usluge u zdravstvu i socijalnoj
skrbi te omogućiti kvalitetno starenje.
Procjenjuje se da će se samo uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i
telemedicine učinkovitost zdravstvene skrbi povećati za 20 %. Štoviše, informacijske i
komunikacijske tehnologije korisnicima svih starosnih dobi omogućuju bolje upravljanje
vlastitim zdravljem. Komisija ulaže u e-zdravljekoje će imati glavnu ulogu u osiguranju
povoljne i pristupačne zdravstvene skrbi za sve u sve starijim društvima Evrope. Svake
godine Evropska komisija objavljuje tablicu pokazatelja Digitalne agende. Podaci za 2014.
upućuju na to da se građani i poduzeća iz EU-a više koriste internetom, više kupuju i imaju
veće povjerenje i vještine u području ICT tehnologija. Komisija je dosad provela 72 od 101
mjere u okviru Digitalne agende za Europu. Predviđena je provedba 23 dodatne mjere do
isteka roka. Provedba šest mjera odgođena je ili postoji vjerojatnost njihove odgode. Podaci
upućuju i na to da stanovnici EU-a, posebno u ruralnim područjima, često ne raspolažu brzim
širokopojasnim pristupom koji bi zadovoljio njihove digitalne apetite, a neminovni jaz u
digitalnim vještinama i dalje je veliki problem.

Jedinstveno telekomunikacijsko tržište značit će veću produktivnost u drugim gospodarskim

sektorima zahvaljujući učinkovitijoj prekograničnoj povezanosti, povoljne prekogranične
cijene, veću inovativnost i diversifikaciju proizvoda i usluga. Glavni elementi prijedloga
#ConnectedContinent su otvoreni internet, veća prava potrošača, nenaplaćivanje dodatnih
naknada za roaming u EU-u, koordinirana dodjela spektra, sigurnost za ulagače.

Sve je više novih poduzeća u području tehnologije u Europi, a gospodarstvo EU-a u

aplikacijama osigurava 17,5 milijardi EUR prihoda i 1,8 milijuna radnih mjesta. Akcijskim
planom Europske komisije pod nazivom StartUpEuropejača se poslovno okružje za
poduzetnike u internetskoj i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u Europi, kojim se
poduzetnicima pomaže da dobiju sredstva koja su im potrebna i pridonosi inovativnosti, rastu
i otvaranju novih radnih mjesta. U ovom trenutku e-trgovina je u EU-u i dalje nedovoljno
razvijena. Potrošači imaju poteškoća s pristupom internetskim trgovinama, a poduzećima je
otežana ponuda njihovih usluga u drugim zemljama EU-a.

Digitalnom agendom za Europu modernizirat će se pravila EU-a o jedinstvenom digitalnom

tržištu kako bi se olakšala e-trgovina. Cilj akcijskog plana Komisije za e-trgovinu iz 2012. Je
da udvostručiti opseg e-trgovine u Europi do 2015. uz inicijative za pojednostavljenje
poštanske dostave, lakša kartična, elektronička i mobilna plaćanja i veće povjerenje u kupnju
internetom pomoću strategije za poboljšanje internetske sigurnosti u Europi i bolju zaštitu od
kibernetičkih napada. Prema istraživanjima, zamjenom papirnatih računa e-računima u
cijelom EU-u moglo bi se uštedjeti otprilike 240 milijardi EUR u razdoblju od šest godina.
Namjera je da e-fakturiranje postane prevladavajući način fakturiranja u Europi do 2020.
Javni sektor mogao bi uštedjeti do milijardu eura godišnje ako svi računi budu dostavljeni u
elektroničkom obliku.

9
Da bi se sve ovo omogućilo Komisija je iznijela prijedloge za dovršenje digitalnoga
jedinstvenog tržišta posebice na sljedeće načine: [2]

• ambicioznijom tekućom reformom propisa o telekomunikacijama, modernizacijom

propisa o autorskim pravima pri čemu se u obzir uzima bogata europska kulturna
raznolikost;
• modernizacijom i pojednostavnjenjem potrošačkih pravila za internetsku i digitalnu
kupnju;
• razvojem usklađenog pristupa radiofrekvencijskom spektru među državama članicama;
• pružanjem potpore uvođenju visokokvalitetne, digitalne mrežne infrastrukture na kojoj
se temelje svi sektori prekograničnog gospodarstva i koja će se postupno proširiti i na
razini kontinenta;
• pridonošenjem mjerama zahvaljujući kojima će se digitalno istraživanje pretvoriti u
jednu od uspješnih evropskih priča o inovacijama, jačanjem poduzetništva i osiguranjem
okvira za poticanje novoosnovanih poduzeća, otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta;
• razvojem i provedbom mjera za sigurniju i pouzdaniju Europu na internetu kako bi
građani i poduzeća mogli u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnoga gospodarstva.

3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA U

BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, ali još
nije ispunila uslove za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Vijeće EU naglašava važnost
poboljšanja i jačanja efikasnosti funkcionisanja države i njenih institucija. To znači da će
zemlja morati biti u stanju usvojiti i provoditi zakone i propise Evropske Unije. Ti propisi se
odnose na sve grane privrede pa i na komunikacije kao srž razvoja modernog društva u
cjelini. U cilju postizanja evropske perspektive za BiH, neophodno je izvršiti i reformu
sektora telekomunikacija.

Usklađujući svoj politički i regulatorni okvir za elektronske komunikacije sa EU, pred Vijeće
ministara BiH je 11.2.2016. predata inicijativa za proceduru usaglašavanja i usvajanja
„Politike razvoja informacionog društva u Bosni i Hercegovini“, koja je osnova za izradu
strategije razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine, koja će predstavljati ključni
dokument za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini.

Ukupan prihod ostvaren na tržištu telekomunikacija BiH u 2015. godini iznosio je oko 1.401
milijardi KM što predstavlja rast od 0,476 % u odnosu na prethodnu godinu. U bruto
nacionalnom proizvodu – BNP, BiH prihodi od tržišta telekomunikacija u 2015. godini imali
su udio od 4,91 %. [8]
Korištenje širokopojasnog pristupa internetu u Bosni i Hercegovini je u stalnom porastu, o
čemu svjedoči podatak da stepen korištenosti širokopojasnog pristupa za nivo Bosne i
Hercegovine (broj priključaka u odnosu na ukupan procijenjeni broj stanovnika) iznosi
16,82%. Stopa korištenosti širokopojasnog interneta u Federaciji BiH iznosi 18% a u
Republici Srpskoj ovaj pokazatelj iznosi 14%.

Usluge fiksne telefonije bilježe pad i u broju korisnika kao i ostvarenom prihodu.
Segment mobilne telefonije ostvario je najveće prihode u 2015. godini, odnosno zabilježen
je rast prihoda od 0,87 %. Broj korisnika mobilne telefonije je smanjen u odnosu na
prethodnu godinu. U segmentu Internet usluga ostvaren je porast broja korisnika,
ostvarenog prihoda kao i brzina pristupa.

U pregledu stanja tržišta telekomunikacija dati su najznačajniji podaci koji daju sliku
stanja na tržištu telekomunikacija po vrstama usluga: fiksna telefonija, mobilna telefonija i
Internet. Pregled stanja tržišta telekomunikacija je urađen na osnovu podataka i informacija
koje su dostavili operatori i davatelji usluga.[8]

Tabela 1: Prikaz broja korisnika telekomunikacionih usluga u BiH (2012. – 2015. god.)

2012. 2013. 2014. 2015.

Broj Penetracija Broj Penetracija Broj Penetracija Broj Penetracija

Fiksna
telefonija- 929.453 24,19% 891.62 23.27% 853.033 22,26% 779.353 20.36%
pretplatnici

Mobilna
telefonija- 3.352.331 87,25% 3.488.319 91,04% 3.491.188 91,12% 3.443.520 89,97%
korisnici
Širokopojasni
Internet - 469.397 12,22% 516.104 13,47% 605.932 15,81% 634.988 16,59%
pretplatnici

Izvor: www.rak.ba

Na slici 2. su prikazane vrijednosti tržišta telekomunikacionih usluga i struktura prihoda

tržišta telekomunikacionih usluga za period 2008. – 2015. godina.

11
 Slika 2: Struktura prihoda tržišta elektronskih komunikacija

Izvor: www.rak.ba

Kada se posmatra udio svake od usluga u ukupnim prihodima na tržištu telekomunikacionih

usluga u BiH u 2015. godini, najveći udio u ukupnom prihodu je ostvaren, kao i
prethodnih godina, od pružanja usluge mobilne telefonije, dok prihod od Internet usluga
bilježi rast iz godine u godinu, te je u 2015. godini ostvaren porast prihoda od 2,16 % u
odnosu na prethodnu godinu, kao i prihod od kablovske televizije koji je porastao za
19,07 %.

Krajem 2015. godine, u BiH je ukupno djelovalo 70 davaoca Internet usluga. Tabela 2.
daje prikaz kretanja broja korisnika dozvola u periodu 2004. – 2015. godina.

Tabela 2: Broj ISP dozvola u BiH (2010. – 2015. god.)

Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj
ISP 75 80 75 69 70 70
dozvola

Izvor: www.rak.ba

Ukupan broj korisnika Interneta, na dan 31.12.2015. godine, putem fiksnih mreža iznosio
je 2.782.107, dok je putem mobilnih mreža iznosio 1.278.989. Ukupan broj korisnika
Interneta putem mobilne mreže uključuje mobilne pretplatnike koji koriste mobilne
broadband usluge na bazi “plati po korištenju” (engl. pay-per-use), tj. pretplatnike koji
pored govorne usluge, SMS i MMS poruka koriste uslugu prijenosa podataka, te
pretplatnike koji koriste samo uslugu prijenosa podataka – data kartica (ostale usluge su
blokirane).
Na slici 3 dat je prikaz broja korisnika Interneta i stopa penetracije za period 2006. – 2015.
godina.

Slika 3: Broj korisnika i stopa penetracije Interneta u BiH (2006. – 2015. god.)

Izvor: www.rak.ba

Kada je riječ o vrsti pristupa Internetu, prisutni su: dial-up (putem analognog modema
i ISDN) pristup, širokopojasni pristup Internetu (engl. Broadband) putem fiksne mreže, te
širokopojasni pristup Internetu putem mobilne mreže. Ukupan broj priključaka
širokopojasnog Interneta na dan 31.12.2015. godine je iznosio 772.584 što je za 4,10 %
više nego u 2014. godini. Ukupan broj priključaka mobilnog Interneta na dan 31.12.2015.
godine je iznosio 137.597 priključka (uzeti su u analizu priključci isključivo za prijenos
podataka – data kartice).

Na slici 4 prikazan je trend razvoja pristupanja Internetu putem širokopojasnih

tehnologija (fiksna mreža) u periodu 2009. – 2015. godina. S obzirom na tehnološku
zastupljenost, dominira širokopojasni pristup putem xDSL pristupa sa 58,7 %, zatim
kablovski pristup sa 31,6 %, te bežični pristup sa 9,3 %.

13
 Slika 4: Procentualni odnos broadband priključaka u BiH po tehnologijama pristupa (fiksna
mreža)

Izvor: www.rak.ba

Glavni pokazatelj razvoja širokopojasnog pristupa Internetu je stopa penetracije

širokopojasnih priključaka putem fiksnih i mobilnih mreža (udio širokopojasnih priključaka u
ukupnom broju stanovništva). Na Slici 5. prikazana je stopa penetracije za pristup Internetu
putem širokopojasnih pristupnih tehnologija u fiksnim mrežama u BiH za period 2009. –
2015. godina. Stopa penetracije u 2015. godini u iznosu od 16,59 % određena je na
osnovu procjene Agencije za statistiku BiH o broju stanovnika za 2014. godinu, koji je
iznosio 3.827.343 stanovnika.

Slika 5: Penetracija priključaka usluge širokopojasnog pristupa Internetu putem fiksnih mreža
u BiH

Izvor: www.rak.ba
Naredna slika pokazuje raspored pretplatnika širokopojasnog pristupa u fiksnim mrežama po
brzinama pristupa u BiH. Uporedo sa rastom konkurencije, kao i sve većim zahtjevima
korisnika, raste i broj priključaka visokih brzina. Prema podacima koje su dostavili operatori
75,62 % pretplatnika koristi Internet pakete sa brzinama od 2 Mbit/s do 10 Mbit/s.

Slika 6: Učešće pretplatnika širokopojasnog pristupa Internetu prema brzinama pristupa u BiH

Izvor: www.rak.ba

4. KOMPARATIVNA ANALIZA STANJA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA

EU I ZEMLJAMA OKRUŽENJA

Ukupan broj korisnika interneta i dostupnost širokopojasnih priključaka u državama

članicama Europske unije, kao i u svijetu, pokazuje tendenciju rasta. Međutim, postoje razlike
u zastupljenosti širokopojasnih priključaka između pojedinih država članica. Na temelju
podataka, u ukupnom broju priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne
mreže: [4]

 Udjel širokopojasnog pristupa internetu putem DSL tehnologije (što uključuje i VDSL
tehnologiju) kreće se od 100% u Grčkoj do 14% u Bugarskoj, dok kod naših susjeda
Hrvatskoj 82% ukupnog broja korisnika širokopojasnog pristupa, internetu pristupa
putem xDSL tehnologije. U Bosni i Hercegovini je taj podatak 58,7%. EU prosjek
krajem juna 2015. iznosio je 69%
 Udjel širokopojasnog pristupa internetu putem kablovske mreže (što uključuje i
DOCSIS 3.0 tehnologiju) kreće se od 51% u Belgiji i Malti do 0% u Grčkoj i Italiji,
budući da ista u navedenim državama nije prisutna. U Hrvatskoj iznosi 12% dok je
prosjek EU 18% . U Bosni i Hercegovini je to 31,6%.

15
  Udjel FTTH/B se kreće od 60% u Latviji i Litvi do 0% u Grčkoj i Malti. U Hrvatskoj
je 2% dok je prosjek EU 9% . U Bosni i Hercegovini je taj podatak0,1%, što je znatno
ispod prosjeka.
 Udjel ostalih tehnologija pristupa iznosio je0% u Bosni i Hercegovini, što je ispod
razine EU prosjeka koji je iznosio 4%.

Slika 7: Širokopojasni pristup internetu putem nepokretne mreže – udjel tehnologija, juni 2015.

Izvor: www.rak.ba

Pored porasta broja korisnika na tržištu širokopojasnog pristupa Internetu putem fiksnih
mreža, Bosna i Hercegovina, s obzirom na nivo penetracije od 16,59 %, spada u grupu slabije
razvijenih zemalja regiona i znatno je ispod prosjeka EU 27 gdje je na kraju 2015. godine
penetracija iznosila 30,90 %.

Slika 8: Penetracija priključaka širokopojasnog pristupa internetu u fiksnim mrežama

Izvor: www.rak.ba
Ako posmatramo područje brzine pristupa internetu, podatak je naveden u predhodnom
poglavlju slika 6. vidimo da u BiH samo 19,32% stanovništva ima brzinu veću od 10 Mbit/s.
Međutim u našem susjedstvu Republika Hrvatska usvaja Strategiju za razvoj širokopojasnog
interneta, a čiji su ciljevi do 2020. godine pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće
generacije, koja omogućuje pristup internetu brzinama od najmanje 30 Mbit/s za sve
stanovnike Republike Hrvatske, te da najmanje 50% kućanstava Republike Hrvatske budu
korisnici usluge pristupa internetu brzinom od najmanje 10 Mbit/s. [14]

Bosna i Hercegovina, nažalost nema ni nacrta Strategije za razvoj širokopojasnog interneta.

Međutim, svaki operator pojedinačno je napravio vlastitu strategiju za razvoj interneta, pa je
tako BH Telecom d.d usvojio slijedeći model: [17]

 50% njihovih sadašnjih i budućih korisnika da imaju na raspolaganju brzinu od 50

Mb/s, 30% brzinu od 100 Mb/s i da se te aktovnosti završe u 2020. godini.
 Na ovako izgrađenu infrastrukturu stalno primjenjivati nove atraktivne usluge koje će
biti interesantne za korisnike, a posebno u saradnji sa Vladom FBiH potaknuti sektore
obrazovanja, saobraćaja, energetike i zdravstva u primjeni novih širokopojasnih usluga
u svrhu povećanja efikasnosti ovih sektora.

Naime, sagledavajući šire okruženje, imajući u vidu Digitalnu agendu usvojenu na nivou EU
kojoj težimo, imajući u vidu da kablovski operatori koji su do jučer isključivo distribuirali TV
kanale svojim korisnicima danas sve više distribuiraju i Internet i telefoniju, da i korisnici
imaju sve veće zahtjeve po pitanju vrste i obima usluga koje zahtijevaju velike brzine prenosa,
da se izgradnja mrežne infrastrukture ne može realizovati u kratkom roku, da i Vlada FBiH
svojim odlukama ima namjeru da uvede elektronsko poslovanje sa građanima, BH Telecom je
uzeo sve ove faktore kao pretpostavke zbog kojih je definisao ova prva dva strateška cilja.

U državama članicama Europske unije koje imaju dobro razvijenu xDSL infrastrukturu,
dostupnost širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mrežeje najveća i iznosi više
od 90% u svima osim u četiri države članice. Posmatrajući u posljednje tri godine, dostupnost
širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže nije se značajno mijenjala,
međutim značajan je napredak vidljiv u ruralnim krajevima. Razlog sporijeg razvoja xDSL
infrastrukture može se pronaći u činjenici da su se države članice više fokusirale na razvoj
NGA infrastrukture i bežičnih tehnologija.

17
4.1 Razvoj LTE tehnologija

Zbog potrebe i zahtjeva korisnika za novim i naprednijim uslugama u pokretnim mrežama, od

multimedijalne telefonije, televizije preko mobilnih uređaja, videa na zahtjev i čitavog niza
zahtjevnijih aplikacija i usluga, a sve uz mogućnost istovremenog pružanja širokopojasnog
pristupa velikom broju korisnika pokretne mreže, u proteklom razdoblju zabilježen je
značajan razvoj LTE tehnologije.

U junu 2015. godine prosječna dostupnost LTE tehnologije u državama članicama Europske
unije iznosila je 85,9%, a kretala se od oko 100% Norveškoj i Nizozemskoj do 48,1% u
Bugarskoj. U Republici Hrvatskoj je dostupnost LTE tehnologije iznosila 68,9%. Treba
napomenuti BiH zaostaje u pogledu LTE tehnologije za zemljama regiona, kao i u pogledu
dostignute stope penetracije širokopojasnog Interneta kako u mobilnim, tako i u fiksnim
mrežama. BiH je jedina zemlja u regionu koja nema uvedenu 4G mrežu.

Slika 9: LTE dostupnost

Izvor: https://www.ihs.com/
4.2 Razvoj NGA infrastrukture u Bosni i Hercegovini

Telekomunikacijske mreže se već nekoliko godina nalaze u fazi tranzicije ka IP mrežama

sljedeće generacije, koje se zasnivaju na komutaciji paketa. Ova tranzicija je započela i
velikim dijelom završila u okosnicama mreže (backbone). U dijelu mreža za pristup, još
uvijek postoji značajan udio bakarne infrastrukture na dijelu između korisnika i pretplatničke
centrale, koja je u vlasništvu operatora. Zahvaljujući konvergenciji medija, kao i naglom
porastu IP saobraćaja, pretplatnička petlja izgrađena bakarnim simetričnim paricama je
dostigla svoj fizički limit i postala usko grlo, pa je izgradnja NGA (Next Generation Access)
mreža uvođenjem optičke tehnologije postala imperativ.

Mreže sljedeće generacije se sastoje u potpunosti ili djelimično od optičkih elemenata (mogu
biti aktivne ili pasivne) i sposobne su za isporuku i pristup uslugama sa unaprijeđenim
osobinama (kao što je veći protok) u poređenju sa onima koje se isporučuju putem postojećih
bakarnih mreža. Različiti pristupi u implementacije optičke tehnologije u pretplatničku petlju
mogu se, na pojednostavljen način, posmatrati sa stanovišta obuhvata pretplatničke petlje u
koju se optika ugrađuje. Ako se optika ugrađuje na dijelu pretplatničke petlje, između
pretplatničke centrale i uličnog kabineta, varijanta mreže za pristup je FTTC mreža (Fiber to
the Curb/Cabinet). U FTTC varijanti mreže za pristup sljedeće generacije, aktivna oprema se
ugrađuje u uličnom kabinetu, a postojeća bakarna subpetlja od kabineta do lokacije korisnika
se zadržava. Zahvaljujući skraćivanju bakarne petlje, može se u najpovoljnijem slučaju
očekivati da će korisnici raspolagati protokom i do 100 Mbps. Ipak performanse koje se mogu
očekivati u ovom scenariju u značajnoj mjeri zaviseod dužine i kvaliteta bakarne
infrastrukture. Kod kablovskih distibucionih mreža od optičkih čvorova do korisnika, umjesto
simetričnih parica, koriste se koaksijalni kablovi, a raspoloživi protok na optičkom čvoru
predstavlja dijeljeni resurs za sve aktivne korisnike (ponaša se kao veliki LAN sa dijeljenjem
resursa).U FTTH scenariju, kompletna bakarna infrastruktura od pretplatničke centrale do
korisnika zamjenjuje se optičkom.

Da bi se što jasnije predstavilo stanje i vidjelo na kojem nivou se nalaze pristupne mreže u
Bosni i Hercegovini, potrebno je se osvrnuti i analizirati podatke koje je predstavilo FTTH
Council Europe na zadnjoj FTTH konferenciji koja se održala u februaru 2017. godine. Kroz
prvih 9 mjeseci 2016. godine ukupan broj FTTB i FTTH pretplatnika je porastao za 23%, time
dostižući brojku od 44,3 miliona FTTH/B pretplatnika. Krajem septembra 2016. godine, u
Evropi je bilo više od 20,5 miliona FTTH/B pretplatnika, ne računajući CIS zemlje (ponajviše
Rusiju, Kazkhstan, Bjelorusiju i Ukrajinu). Poslije Rusije, koja broji više od 17 miliona
pretplatnika, druga najveća tržišta su Španija (više od 4,5 miliona pretplatnika, sa rastom od
72% u toku prvih 9 mjeseci 2016. godine), Francuska (3,2 miliona pretplatnika sa rastom od
32%) i Rumunija sa 2,7 miliona pretplatnika, sa rastom od 17%. [3]

19
 Slika 10: Globalni FTTH Poredak na kraju septembra 2016. godine

Izvor:
http://www.ftthcouncil.eu/documents/PressReleases/2016/PR20160217_FTTHranking_panorama_award.pdf

Na FTTH ranking listi 2016. godine su se pojavile tri nove države: Hrvatska, Njemačka i
Poljska, dok su ove godine to Austrija i Srbija sa penetracijom od 1%. Penetracija FTTH
mreža ovim zemljama je vođena inicijativama od strane privatnih operatora i državnih
organa, odnosno kreatora zakona. U smislu penetracije, Telekom Austrije i Citycom/Graz su
vodeći igrači u FTTH/B tržištu, visoka aktivnost domaćih igrača i lokalne inicijative čine
gotovo 50% od ukupnog FTTH/B pretplatnika. U Srbiji je tržište i dalje uveliko pokriveno
kablovskim rješenjima, FTTH je pozitivan proces u razviju. Telekom Srbija je vodeći igrač na
tržištu FTTH/B. Srpski regulator RATEL jepokrenuo Nacionalnu širokopojasnu strategiju u
cilju promocije mreža velikih kapaciteta uz inicijativu privatnog sektora.Očekuje se da će
uvođenje i usvajanje FTTH/B mreža u ovim zemljama nastaviti da raste stalnim tempom u
narednim godinama.

Kada se ovako sagleda šira slika i analizira penetracija FTTH/B mreža u Europi te uporedi sa
stepenom penetracije FTTH/B mreža u BiH, može se shvatiti koliko je teška situacija.
Brojka od 297 FTTH/B priključaka, iz 2013. godine, je poražavajuća, ali uzimajući u obzir da
je to bilo prije 3 godine i da je to samo 3 godine poslije usvajanja Europske strategije 2020,
može se reći da je to bio sporiji početak.

Međutim i nakon 3 godine situacija nije mnogo bolja, prema podacima koje iznosi Agencija
za statistiku BiH, od ukupno 544483 priključka širokopojasnog pristupa Internetu putem
fiksne mreže, bila su 432 FTTH/B priključka, što nije nimalo ohrabrujuće.

Ako analiziramo ovu brojku od 432 FTTH/B priključka i pokušamo identificirati razloge
ovako spore penetracije mreža sljedeće generacije, uočavamo zbog čega je to tako:

 nespremnost i uspavanost operatora, koji se vode idejom mijenjaj tamo gdje se mora
mijenjati, bez jasne vizije i strategije i ne računajući na činjenicu da će video kao
najveći konzument propusnog opsega bukvalno progutati Internet;
 birokracija, koja ne samo da prolongira početak implementacije FTTH projekata
odugovlačeći sa izdavanjem građevinskih i svih potrebnih dozvola, već i dovodi
određene projekte pred gašenje i prije samog početka;
 visoke cijene treminalne korisničke opreme (ONT) koje su još uvijek znatno iznad
cijena DSL i DOCSIS 3.0 terminalne opreme;
 mali broj stručnog kadra (tehničara koji se znaju koristiti splajserima i OTDR
uređajima, inženjera koji se bave planiranjem i dizajniranjem pasivnih optičkih
mreža);
 nemogućnost korištenja fondova Europske Unije koji su definisani strategijom Europa
2020.

Da se počelo ozbiljno razmišljati, i da su u planu veliki projekti pokazuje projekat FTTH

Brčko. U Bosni i Hercegovini je trenutno u fazi implementacije jedan takav grad. Naime
Brčko je još prije osam godina krenulo sa konceptom BrčkoSmartCity,u koji će biti uloženo
oko 300 milona KM. Do sada je realizovan veliki broj projekata od kojih su najznačajniji:
[20]

 Sistem daljinskog nadzora i upravljanja elektrodistributivnoim mrežom;

 Sistem daljinskog očitanja i upravljanja pametnim brojilima električne energije –
AMM sistem (Automatic Meter Management System);
 Daljinski nadzor u vodovodu;
 Geografski informacioni sistem komunalnih uređaja JP Komunalno Brčko;
 Poslovna inteligencija i
 Sistem za upravljanje odnosima s kupcima.

Trend vezan za NGA mreže prisutan u Europi, polako i kod nas dobija na značaju, te se
operatori sve više posvećuju izgradnji sve optičkih mreža. Dakako da najveći problem
predstavlja pronaći novac za finansiranje izgradnjetih mreža.

21
Zbog činjenice da BiH još uvijek čeka status kandidata za EU ne možemo pristupiti
fondovima koje je EU stavila na raspolaganje za razvijanje FTTH mreža, pogotovo mreža u
ruralnim sredinama, gdje EU vrlo rado ustupa finansijska sredstva za dobre projekte. Sve dok
ne budemo u mogućnosti da koristimo ta sredstva naši operatori će morati vlastitim
sredstvima da se izbore sa konkurencijom koja je sve veća i sa stranim privatnim kapitalom
koji ulazi na naše tržište.

6. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA

U BIH

Bosna i Hercegovina prepoznaju ICT kao sektor od veoma bitnog značaja za ekonomski
razvoj zemlje, socijalnu dobrobit i konkurentsku poziciju države u regionu i Evropi, kao što
prepoznaje važnost ICT-a u realizaciji drugih državnih razvojnih prioriteta:

 Ekonomski razvoj - aktivno doprinosi razvoju BDP-a, direktno omogućavajući razvoj

drugih privrednih sektora, privlačenjem stranih direktnih investicija, stimulisanjem
povećanja izvoza,kreiranjem novih radnih mjesta i stvaranjem novih puteva za održivi
razvoj;
 Društveni razvoj - aktivno podstiče sve građane BiH da učestvuju i da doprinose
razvoju digitalnog društva, obezbjeđujući sigurnost, stabilnost i jednake mogućnosti za
svakoga;
 Ljudski razvoj - povećavanje sposobnosti zaposlenih i produktivnost u svim
privrednim sektorima, unapređenje vještina i znanja građana putem stručnog
usavršavanja i obrazovnih usluga, stvarajući radna mjesta visoke vrijednosti.

Veći stepen primjene ICT-a omogućava:

 jačanje državne konkurentnosti na evropskom nivou;

 uvođenje kreativnosti i ohrabrivanje biznis sektora, omogućavajući nove poslovne
modele sa direktnim dodatnim vrijednostima za privredu;
 razvijanje baze talenata i kvalifikovane radne snage i stvaranje primamljive
mogućnosti zapošljavanja;
 povećavanje produktivnost i efikasnost u biznis sektoru, gdje će se automatizacijom
procesa omogućiti lakši pristup i širenje informacija;
 socijalnu jednakost, nudeći veću dostupnost ruralnom stanovništvu i socijalnim
slučajevima;
 poboljšanje pristupa obrazovanju i uvođenje doživotnog učenja za sve građane;
 uvođenje svih osnovnih i dodatnih elektronskih usluga;
 povećanje dostupnosti putem elektronskih komunikacija, poboljšanje efikasnosti i
minimiziranje vremena za donošenje odluka;
 razvoj i jačanje eUprave u svrhu efikasnijeg pružanja javnih usluga građanima i
biznisu, čime se pospješuje razvoj malih i srednjih preduzeća.
Uslov da bi ICT bio mehanizam podsticanja državne ekonomije i pružio doprinos razvoju
Bosne i Hercegovine u cjelini, je da bude prepoznat u svim strategijama i platforma na svim
nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

6.1 Politika razvoja informacionog društva u BiH

„Bosna i Hercegovina - digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski potencijal

ICT-a i širokopojasnog pristupa“ je vizija razvoja informacionog društva u Bosni i
Hercegovini u narednom periodu. Za realizaciju vizije za početak je identifikovano sedam
stubova razvoja, koje prate 84 programa sa pojedinačnim ciljevima i zadacima. Strategijom
razvoja informacionog društva će se definisati konačan broj stubova i programa. [6]

U skladu s članom 8. Poslovnika Predstavničkog doma PSBiH, dostavljena je inicijativa

kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, u roku od 60 dana od dana usvajanja ove
inicijative u Predstavničkom domu PSBiH, pokrene proceduru za usaglašavanje i usvajanje
„Politike razvoja informacionog društva u Bosni i Hercegovini“, te na osnovu toga
pokrene izradu strategije razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine, koja će
predstavljati ključni dokument za razvoj informacionokomunikacionih tehnologija u Bosni i
Hercegovini“. Tačno godinu dana je prošlo od ove inicijative, međutim Politika nije još
usvojena.

Politika treba da usmjeri na zajedničku posvećenost ostvarivanju državne ICT vizije i ciljeva
za stvaranje digitalne države do 2020.godine. Za uspješnu realizaciju ciljeva iz Politike
preporučuje se da svi nivoi vlasti u BiH realiziraju zacrtane zadatke u saradnji sa svim
prepoznatim subjektima.

Osnovni ciljevi koje se žele postići Politikom razvoja informacionog društva u BiH,
dokumenat, a koji je još uvijek na usvajanju kod Vijeća Ministara, su: [6]

 definisanje pravaca daljeg i ubrzanog razvoja ICT sektora i širokopojasnosti i

ostvarivanje preduslova za realizaciju istih;
 obezbijeđivanje investicija i povećavanje zainteresovanosti za ICT sektor i
širokopojasnost;
 podsticanje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacija;
 obezbjeđivanje dostupnosti za širokopojasni pristup Internetu;
 podsticanje krajnjih korisnika, građanai poslovnih subjekata da koriste dostupne ICT
alate i servise u svakodnevnom životu i poslovanju;
 obezbjeđivanje primjene najsavremenijih tehnoloških rješenja;
 promoviranje zelenog ICT-a koji čuva čovjekovu okolinu

Oslanjajući se na Evropski put za koji se Bosna i Hercegovina opredijelila, Politika razvoja

informacionog društva je usklađena sa sedam strateških stubova razvoja ICT-a iz Digitalne
agende za Evropu.

23
Sljedeći stubovi trebaju obezbijediti zacrtanu viziju razvoja ICT-a u Bosni i Hercegovini kroz
direktnu realizaciju pretpostavljenih zadataka i ciljeva:

a) I stub – Uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta

b) II stub – Uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda
c) III stub – Poticanje povjerenja i sigurnosti
d) IV stub - Uspostavljanje brzog i ultra-brzog pristupa Internetu
e) V stub - Poticanje ulaganja u istraživanje i inovacije
f) VI stub - Jačanje digitalne pismenosti, znanja i eUključivanja
g) VII stub - Primjena ICT-a u rješavanju ključnih izazova BHdruštva

Savremeno digitalno društvo zahtijeva snažnu i opšte dostupnu infrastrukturu, koja

omogućava širokopojasnu konekciju velike brzine za sva domaćinstva i preduzeća pod
jednakim uslovima, a također obezbjeđuje i čvrstu, odgovarajuću i pouzdanu međunarodnu
internet konekciju. Upravo zbog toga, jedan od osnovnih ciljeva jeste stvaranje preduslova za
ubrzani razvoj brzih i ultrabrzih mreža, odnosno infrastrukture širokopojasnog pristupa
Internetu.

Aktivnosti koje je neophodno poduzeti na polju jačanja ovog stuba Politike razvoja
informacionog društva u BiH su: [5]

1. Usvojiti i implementirati legislativu za širokopojasnost;

2. Osigurati sredstva za širokopojasni pristup velike brzine;
3. Usvojiti BH politiku i strategiju spektra;
4. Razviti akcioni plan za implementaciju širokopojasnosti;
5. Uspostaviti smjernice za olakšavanje ulaganja u širokopojasnost;
6. Koristiti fondove EU za financiranje mreža velike brzine;
7. Donijeti regulatorne mjere za poticanje konkurentnosti i poboljšanje širokopojasnog
investicijskog okruženja;
8. Dati preporuka o zaštiti otvorenog Interneta za potrošače;
9. Pratiti preporuke o popisu tržišta relevantnih za prethodnu regulaciju;
10. Smanjiti troškove implementacije brzih elektroničkih komunikacijskih mreža;
11. Izraditi pilot projekt za testiranje obaveznih projekata za implementaciju
širokopojasnosti.
6.2 Prepreke i rizici razvoja širokopojasnog interneta

Prepreke razvoja interneta, a samim tim i informacionog društva BiH su: [5]

 Nizak nivodigitalne pismenosti i vještina- nedostatak obrazovanja i shvatanja

neophodnosti i prednosti upotrebe ICT-a;
 Nedostatak institucionalne podrške – ne postoji jasno političko opredjeljenje, niti
zainteresovanost vladajućih struktura za ulaganje u ICT;
 Nepostojanje efikasne konkurencije na broadband tržištu - još uvijek visoka cijena
pristupa Internetu i prateće opreme;
 Nedostatak širokopojasne infrastrukture - nedostupnost Internet/širokopojasne
tehnologije;
 Nedovoljna javna ulaganjai investicije – vladajuće strukture ne ulažu dovoljno u
razvoj ICT-a;
 Nepostojanje okvirainteroperabilnosti–još uvijek nije usvojen dokument Okvir
intreoperabilnostina pojedinim nivoima vlasti;
 Nizak nivo sigurnosti u BiHu oblasti ICT- nedostatak legislative za zaštitu podataka
na pojedinim nivoima vlasti;
 Povećanje visokotehnološkog kriminala – sa povećanjem tehnološkog
napretkapovećava se i visokotehnološki kriminal;
 Neadekvatna postojeća legislativa – postojanje legislative koja nije usmjerena ka
podsticanju razvoja domaće ICT industrije;
 Neujednačena zastupljenost akademsko istraživačke mreže – akademsko istraživačka
mrežaje zastupljena samo u nekim područjima Bosne i Hercegovine, dok u nekim
područjima uopšte ne postoji;
 Nedostatak ICT radne snage – nedovoljan broj ICT profesionalaca, nesposobnost
obrazovanog ICT kadra bez iskustva da se odmah uključe u radne procese u ICT
sektoru.

Rizici razvoja su: [5]

 Nekorištenje sredstava iz EU fondova –ukoliko se ne osiguraju sredstva EU fondova

za ulaganje u ICT ili ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude u mogućnosti da iskoristi
ista;
 Nedovoljno ulaganje u ICT – ukoliko vladajuće strukture ne obezbijede dovoljnu
finansijsku podršku razvoju ICT-a;
 Interes vlasti minimiziran– ukoliko vladajuće strukture ne pokažu interes za dalji
razvoj ICT-a kroz podršku i promociju javno-privatnom partnerstvu i ostalim važnim
ICT projektima;
 Spori razvoj – ukoliko razvoj ICT-a u Bosni i Hercegovini bude drastično ispod
zemalja regiona i EU, razvoj ICT-a će znatno biti u stagnaciji, te neće moći odgovoriti
izazovima savremenog digitalnog društva.

25
Shodno predhodno navedenom, preporuka za bolje funkcionisanje sektora komunikacija koje
je neophodno učiniti u što ranijem periodu su:

- Usvojiti Strategiju razvoja telekomunikacija na državnom nivou;

- Usvojiti Strategiju širokopojasnog pristupa u BiH;
- Intenzivirati izgradnju širokopojasne pristupne infrastrukture;
- Osiguravati širokopojasni pristup internetu i vezu na sve škole i obrazovne
institucije;
- Nastaviti usklađivanje postojeće i izradu nove regulative iz oblasti emitovanja
usklađene s evropskom praksom, prvenstveno s Direktivom Evropske unije o
audiovizuelnim medijskim uslugama;
- Poticati razvoj digitalnih sadržaja i servisa.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta

Bosne i Hercegovine formirati tim za praćenje razvoja informacionog društva. Tim će biti
sastavljen od predstavnika Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, kao
nosioca aktivnosti, i predstavnika ekspertskih grupa formiranih za praćenje oblasti navedenih
u Politici.

Zadatak tima je praćenje provođenja aktivnosti koje prate razvoj informacionog društva na
osnovu dvogodišnjih Akcionih planova, prikupljanje statističkih podataka iz različitih izvora,
upoređivanje sa zemljama regiona i EU zemljama, te na osnovu sveobuhvatnih analiza,
davanje preporuka za poboljšanje stanja u oblasti ICT-a u Bosni i Hercegovini.
ZAKLJUČAK

Cilj digitalne agende nije samo da svaki Evropljanin bude online, već da pomogne ljudima da
pronađu svoj put u digitalni svijet. Računari, mobilni telefoni i digitalna tehnologija su
centralni dio našeg svakodnevnog života i mogu apostrofirati mnoge izazove sa kojima se
suočavamo, od sigurnosti na putevima do zdrave starosti, od bolje javne usluge do stabilne i
održive životne sredine.

Potrebno je izraditi odgovarajući Akcioni plan za period 2016-2020, koji će pratiti Strategiju
razvoja informacionog društva. Akcioni plan treba da sadrži sve konkretne implementacijske
korake, razvojne programe i projekte sa odgovarajućim opisima, nosioce aktivnosti, rokove,
procjenu potrebnih resursa, kao i očekivane rezultate implementacije. Za implementaciju
Politike odgovorni su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Parlament Bosne i Hercegovine.
Realizaciju Politike će pratiti Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine u
saradnji sa entitetskim i Brčko Distrikt relevantnim institucijama. Za realizaciju ove Politike,
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovinedonositi dvogodišnje akcione planove, a na osnovu Akcionog plana za
period 2016-2020.

Javni i privatni sektor trebaju se što više uključi u aktivnosti vezane za razvoj ICT-a,
primjenjivati rješenja na bazi otvorenih standarda, osigurati što manju zavisnost od
isporučioca ICT opreme, softvera i usluga, kao i ulagati u brzi razvoj ICT-a kroz mehanizme
javno-privatnog partnerstva.

Sredstva potrebna za realiziranje zadataka po stubovima i njihovih vezanih aktivnosti,

odnosno za programe i projekte, potrebno je obezbijediti iz budžetskih sredstava, sredstva
privatnih subjekata, kao i iz EU i međunarodnih fondova.

Globalno gospodarstvo brzo se mijenja. U digitalno doba utrka za inovacije, vještine i tržišta
prisiljava našu zemlje da bude spremna predvidjeti razvoj situacije i prilagoditi se kako bi
napredovala. Bosna i Hercegovina je u jednoj teškoj situaciji, ali se nadam da slijede bolja
vremena za nju. Otežava činjenica da BiH još uvijek čeka status kandidata za EU, samim tim
ne možemo pristupiti fondovima koje je EU stavila na raspolaganje,pogotovo za razvoj
mreža u ruralnim sredinama, gdje EU vrlo rado ustupa finansijska sredstva za dobre
projekte. Sve dok ne budemo u mogućnosti da koristimo ta sredstva naši operatori će
morati vlastitim sredstvima da se izbore sa konkurencijom koja je sve veća i sa stranim
privatnim kapitalom koji ulazi na naše tržište.

27
LITERATURA

[1] Europe 2020: A European Strategy for Smart, Sustainable, and Inclusive Growth -
http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

[2] European Commission, Digital single market, Digital Economy & Society
https://ec.europa.eu/digital-single-market/

[3] Declaration of the Committee of Ministers on the Digital Agenda for Europe(Adopted
by the Committee of Ministers on 29 September 2010 at the 1094th meeting of the
Ministers’ Deputies) - https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1678251

[4] Breaking news from the FTTH Conference 2017: Austria & Serbia join the Global
FTTH Ranking, Latvia reaches pole position in European FTTH penetration,
Marseille, 15 February 2017.
http://www.ftthcouncil.eu/documents/PressReleases/2016/PR20160217_FTTHrankin
panorama_award.pdf

[5] Pregled strategije Digitalna agenda za Evropu 2010-2020., Direkcija za evropske

integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, juni 2014.
http://www.dei.gov.ba/dei/dokumenti/informativni_clanci/default.aspx?id=13921&lan
gTag=bs-BA
[6] Politika razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i
Hercegovine, 2016.
http://www.mkt.gov.ba/bos/dokumenti/zakoni/default.aspx?id=1499&langTag=bs-BA

[7] Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara

Bosne i Hercegovine, 2010.
http://www.mkt.gov.ba/bos/dokumenti/zakoni/default.aspx?id=1500&langTag=bs-BA
[8] Pregled stanja tržišta telekomunikacija u BiH za 2015. godinu, Regulatorna Agencija
Bosne i Hercegovine, Septembar 2016.

[9] Strateški pravci razvoja karijerne orijentacije u Federaciji BiH za period 2015 – 2020.
Godina, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
http://www.monkstk.ba/attachments/article/475/Strateski_pravci_razvoja_karijerne_or
ijentacije_u_FBiH.pdf
[10] Regulatorna agencija za komunikacije BiH – www.rak.ba

[11] Prometna, telekomunikaciona i informatička infrastruktura - pravci razvoja,

Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH
https://www.revicon.info/dokumenti/Korporativno2013/DamirHadzic.pdf
[12] Digitalna agenda: Evropa i Srbija, Dragan Bogojević, Nataša Gospić, Alcatel-
Lucent Serbia, Beograd, Univerzitet u Beogradu – Saobraćajni fakultet, 2010.
[13] Budući razvoj ICT-a, potencijali javnog sektora, Nedžad Rešidbegović ,
Dubrovnik 2014
https://www.revicon.info/dokumenti/KU%202014%20PPP/Nedzad%20Residbegovic.
pdf
[14] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u republici hrvatskoj u razdoblju od
2016. do 2020. godine Zagreb,srpanj 2016
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-sirokopojasni-pristup2016-2020-
usvojeno%20na%20VRH.pdf

[15] Recommendation CM/Rec(2007)16of the Committee of Ministers to member

stateson measures to promote the public service value of the Internet - (Adopted by the
Committee of Ministers on 7 November 2007 at the 1010th meeting of the Ministers’
Deputies) -
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM/Rec(2007)16&Language=lanEnglish&Site
=COE&BackColorInternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogg
ed=FDC864
[16] Računarske mreže, prevod petog izdanja – Andrew Tanenbaum, David
Wetheral, Beograd, Mikroknjiga 2013.
[17] Strateško planiranje u BH Telecomu, Sarajevo 2014.
https://www.bhtelecom.ba/fileadmin/eglasnik/monografije/2014/Monografija_2014_w
eb.pdf
[18] Razvoj IPTV u Bosni i Hercegovini, Internet portal tvba
http://teve.ba/article/3772/trziste-iptv-u-bosni-i-hercegovini
[19] Digital Agenda Scoreboard
(http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/digital-agenda-scoreboard )
[20] Razvoj i penetracija pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u BiH sa
aspekta Europske digitalne agende (Europe 2020 strategy), Midhat Devedžić
[21] http://europa.eu/pol/index_en.htm
[22] BH telecom dd, Sarajevo - https://www.bhtelecom.ba/
[23] Telekom Srbije, https://www.mts.rs/
[24] Hrvatski telekom - https://www.hrvatskitelekom.hr/
[25] http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index.php/Information_society_
statistics_households_and_individuals/hr#Dodatni_podaci_Eurostata

29
POPIS SLIKA

Slika 1: Tendencija rasta telekomunikacija ............................................................................................. 5

Slika 2: Struktura prihoda tržišta elektronskih komunikacija ............................................................... 12

Slika 3: Broj korisnika i stopa penetracije Interneta u BiH (2006. – 2015. god.) ................................. 13

Slika 4: Procentualni odnos broadband priključaka u BiH po tehnologijama pristupa (fiksna mreža) . 14

Slika 5: Penetracija priključaka usluge širokopojasnog pristupa Internetu putem fiksnih mreža u BiH14

Slika 6: Učešće pretplatnika širokopojasnog pristupa Internetu prema brzinama pristupa u BiH ........ 15

Slika 7: Širokopojasni pristup internetu putem nepokretne mreže – udjel tehnologija, juni 2015. ....... 16

Slika 8: Penetracija priključaka širokopojasnog pristupa internetu u fiksnim mrežama ....................... 16

Slika 9: LTE dostupnost ........................................................................................................................ 18

Slika 10: Globalni FTTH Poredak na kraju septembra 2016. godine ................................................... 20

POPIS TABELA

Tabela 1: Prikaz broja korisnika telekomunikacionih usluga u BiH (2012. – 2015. god.).................... 11

Tabela 2: Broj ISP dozvola u BiH (2010. – 2015. god.) ....................................................................... 12