Professional Documents
Culture Documents
VODA
hemijska struktura vode hemijska formula H2O molekula vode se sastoji od atoma kisika kovalentno vezanog na dva atoma vodika (kovalentna veza nastaje stvaranjem zajednikih elektronskih parova pri emu svaki atom u toj vezi daje po jedan elektron stvarajui zajedniki elektronski par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri)
VODA
hemijska struktura vode molekula vode je dipolna zajedniki elektronski par kod kovalentne veze u molekuli vode nije simetrian zbog razliitog afiniteta atoma kisika i vodika za elektrone atom kisika ima vei afinitet prema elekronima u odnosu na atom vodika atom kisika na elu molekule vie privlai elektrone (elektronegativan), pa taj dio molekule ima parcijalno negativan naboj, a drugi kraj molekule, oko vodikovih atoma, parcijalno pozitivan naboj
asimetrinost molekule vode - dva atoma vodika su pod kutom od 105 vezana za atomom kisika polarnost uvelike odreuje ostala svojstva vode
VODA
hemijska struktura vode razliita raspodjela naboja omoguuje meusobno povezivanje molekula vode pozitivno nabijen kraj molekule vode povezuje se slabim elektrostatskim vezama (vodikove veze) sa negativno nabijenim krajem druge molekule
VODA
hemijska struktura vode vodikova veza nastaje meusobnim privlaenjem i spontanim usmjeravanjem molekula tako da se elektronegativni atom kisika jedne pridruuje eletropozitivnim atomima vodika drugih molekula vode vodikove veze meu molekulama vode neprestano pucaju i ponovno se oblikuju
VODA
svojstva vode na sobnoj temperaturi tekuina skoro bezbojna, bez okusa i mirisa jedina je supstanca koja se u prirodi nalazi ista u sva tri agregatna stanja taka vrenja vode je 1000C (373K), a taka smrzavanja 00C (273K)
VODA
svojstva vode u plinovitom stanju je najmanja gustoa vode (molekule vode su meusobno dosta udaljene) u krutom stanju molekule vode skoro da se i ne pomjeraju i grade vrstu kristalnu reetku (snijeg) najvea gustoa vode je na 40C (anomalija vode)
led
voda (40C)
hidrofobni dio
hidrofilni dio
otapanje NaCl
otapanje alkohola
pozitivno nabijeni joni natrija privlae negativno nabijene krajeve molekule vode negativno nabijeni joni klora privlae pozitivno nabijene krajeve vode oko jona se stvaraju vodeni platevi koji smanjuju interakciju izmeu Na+ i Cl-, ime se poveava topivost
VODA
Voda veinom dolazi u vidu smjese: otopine ili suspenzije Otopina voda sa otopljenim supstancama ini homogenu smjesu (smjesa razliitih tvari ije se estice ne mogu uoiti prostim okom ili mikroskopom)
Suspenzija supstance nisu otopljene ve su rasprene u sitne komadie i voda ih dri na okupu (heterogena smjesa)
VODA
Specifina svojstva vode Kohezija Adhezija Visoka specifina toplina
Toplina isparavanja
KOHEZIJA
Kohezija je sila privlaenja izmeu bliskih molekula zahvaljujui uspostavljaju vodikovih veza izmeu molekula vode, voda je kompaktna (koheziona) Kohezija, odnosno mogunost uspostavljanja vodikovih veza, uvjetuje: veliku povrinsku napetost vode visoku toku vrelita specifinu toplinu toplinu isparavanja
KOHEZIJA
ADHEZIJA
Adhezija predstavlja privlaenje izmeu molekula razliitih supstanci Pri transportu vode iz korijena prema listu adhezija molekula vode na stijenke ksilema sprijeava odvajanje stupca vode od stijenke provodnih elija Kohezija i adhezija ne predstavljaju pokretaku silu u transportu vode kod biljke, ve sprjeavaju kidanje vodenog stupca
VODNI POTENCIJAL
sposobnost molekula vode u nekom sistemu da u datom trenutku obavlja neki hemijski rad to je vea koncentracija vode, vei je i vodni potencijal negativnog je predznaka jer sile koje djeluju u biljnim tkivima i otopljene tvari smanjuju koncentraciju vode, a time i sposobnost molekula vode da obavljaju hemijski rad u odnosu na slobodnu istu vodu faktori koji utiu na vodni potencijal: a) koncentracija otopljenih supstanci b) pritisak c) sila tee vodni potencijal moe se koristiti se kao mjera za vodni status biljke o kojem ovise svi fizioloki procesi u eliji
jedna od osnovnih komponenti biljnih elija sredina u kojoj se obavljaju svi metaboliki procesi u eliji neposredni uesnik u mnogim hemijskim reakcijama
Gravitacijska voda voda koja otjee pod djelovanjem gravitacije Kapilarna voda ne podlijee gravitaciji jer se pod uticajem povrinskih sila estica zadrava u porama kapilarna voda predstavlja najznaajniji dio vode jer je raspoloiva za usvajanje Higroskopna voda vrlo vrsto adsorbirana voda koja se uklanja nakon suenja iznad 1050C biljkama potpuno nedostupna proporcionalna je koloidnoj frakciji tla, a obrnuto proporcionalna veliini estica Hemijski vezana voda nalazi se ugraena u razliite hidratizirane hemijske spojeve tla i nije raspoloiva za usvajanje
Oblici vode u biljci slobodna vezana Slobodna voda predstavlja vodu koja struji od korijena preko stabljike do lia gdje se isparava slui za transport tvari od korijena do nadzemnih organa reguliranje topline biljke
Vezana voda osmotski (vezana za ione i male molekule) koloidno (vezana na koloidne micele) higroskopski vezana voda (vrsto adsorbirana voda)
Cjelokupni promet vode u biljci: primanje vode transport vode odavanje vode
pasivan nain pokretaka sila je gradijent vodnog potencijala (iz podruja gdje je koncentracija vode vea u podruje gdje je koncentracija vode manja)
aktivan nain uzimanje vode ide nasuprot gradijenta kemijskog potencijala (potrebna energija - metaboliki procesi)
u elijskom soku se nalazi niz otopljenih organskih i anorganskih materija ime se poveava koncentracija tvari i sniava vodni potencijal
voda sa otopljenim mineralnim materijama tada procesom osmoze preko korijenovih dlaica ulazi u biljku u cilju izjednaavanja koncentracija vode unutar i van medija primanje vode se odvija sve dok se ne izjednai vodni potencijal unutar i van elije ukoliko to omoguava turgorski pritisak u eliji
Faktori koji utjeu na usvajanje vode: koliina pristupane vode u tlu intezitet transpiracije koncentracija otopine tla temperatura tla aeracija tla sposobnost tla da zadri vodu razvijenost korijenskog sistema
Vaskularni prijenos kroz provodna tkiva prijenos vode na vee udaljenosti u biljci se ovaj transport odvija kroz elemente ksilema
u cilju izjednaavanja koncentracije vode u listu i vanjskoj atmosferi, biljka transpiracijom gubi vodu
gubitak vode preko lista uzrokuje poveanje usisavajue sile transpiracije, te voda uzlaznim tokom ide od ksilema prema listu
zbog kohezionog karaktera vode i sposobnosti adhezije molekula vode na zidove ksilemskih elemenata ne prekida se vodeni lanac i voda se kree kapilarnim silama prema gore
odavanje vode i obnavljanje ciklusa tlo - biljka - atmosfera
TRANSPIRACIJA
odavanje vode sa svih nadzemnih dijelova biljke u vanjsku okolinu u obliku vodene pare (isparavanje)
Pokretaka snaga transpiracije razlika vodnog potencijala izmeu nezasiene atmosfere, nadzemnih dijelova biljke i korijena
Uloga transpiracije titi biljku od prekomjernog zagrijavanja omoguuje neprekidan tok vode od korijena do listova utie na prijenos vode i mineralnih materija iz korijena prema listovima
TRANSPIRACIJA
Oblici transpiracije: kutikularna lenticelarna stomatalna (najznaajnija) Kutikularna transpiracija listovi su prekriveni kutikulom (slabo proputa vodu) ovaj oblik transpiracije zanemariv
Lenticelarna transpiracija isparavanje vode kroz lenticele (otvore na tkivima prekrivenih plutom) takoe zanemariv oblik transpiracije
TRANSPIRACIJA
Stomatalna transpiracija odvija se preko stoma najznaajnija transpiracija (90% vode isparava ovim nainom transpiracije) Stome specijalizirani otvori epidermisa lista Funkcija stoma regulisanje prometa vode u biljkama otvaranjem stoma odvija se isparavanje vodene pare sa povrine lista u nezasienu vanjsku atmosferu zatvaranjem stoma, pri oskudnoj opskrbi vodom, sprijeava se gubitak vode razmjena plinova kroz stome se odvija i razmjena plinova CO2 i O2 u procesima fotosinteze i disanja
TRANSPIRACIJA
Mehanizam otvaranja i zatvaranja stoma (osnovna teorija) otvor stome ogranien je elijama zatvaraicama o ijoj funkciji ovisi otvaranje i zatvaranje stoma kada je vodni potencijal u elijama zatvaraicama nii u odnosu na vodni potencijal okolnih elija, voda ulazi u elije zatvaraice, poveava turgorski pritisak i izaziva otvaranje stome ulaenje vode u elije zatvaraice je povezano sa injenicom to one, u odnosu na ostale stanice epidermisa, sadre hloroplaste i fotosintetski su aktivne kao rezultat toga, u tim elijama se stvara eer to poveava i osmotski potencijal poveanjem osmotskog potencijala raste i sila usisavanja koja uzrokuje ulaenje vode iz okolnih elija u elije zatvaraice i omoguuje otvaranje stome
TRANSPIRACIJA
Mehanizam otvaranja i zatvaranja stoma (jonska teorija) ovisi o akumulaciji K+ jona i usko je povezan sa dnevnim ritmom fotosinteze danju je otvaranje stoma vezano za ulazak K+ jona zajedno sa vodom iz okolnih elija to poveava turgor u elijama zatvaraicama i stome se otvore nou nema fotosinteze pa se pretpostavlja da K+ zajedno sa vodom izlazi iz elije, pri emu se smanjuje turgor i zatvaraju stome
GUTACIJA
proces odavanja vode u obliku kapljica, koje se uglavnom formiraju na rubovima listova kada je zrak prevlaan za transpiraciju, i kada su uslovi za primanje vode putem korijena optimalni, gutacija preuzima funkciju transpiracije, ime odrava ravnoteu vodnog reima
SUZENJE
proces odavanja vode iz biljke u tekuem obliku, ali na mjestu mehanike povrede (rane na biljci)
odavanje vode nije uslovljeno gradijentom vodnog potencijala, ve nastaje pod uticajem pritiska korijena (sila koja vodu potiskuje navie)
SUZENJE
nastajanje korijenskog potiska povezano je sa aktivnim transportom jona iz rastvora zemljita u unutranjost ksilemskih elemenata (usporeivanjem koncentracije soli u odavanoj tekuini i rastvoru zemljita uoeno je da je u odavanoj tekuini koncentracija soli uvijek vea to znai da korijen aktivno prenosi jone do ksilema nasuprot gradijentu koncentracije, a energiju za ovaj proces korijen dobiva iz procesa disanja elija) difuzijski povratak natrag mineralnih soli iz elemenata ksilema onemoguen je graom korijena (na zidovima elija koje granie sa ksilemskim elementima nisu uoene plazmodezme (preko kojih bi se mogao odvijati navedeni transport) drugi put transporta aktivnih materija natrag onemoguuju Casparijeve take u elijama endodermisa dakle, voda i mineralne soli kada dou do elija endodermisa njihov aktivni transport do ksilema mogu je u samo jednom pravcu