ISTRAIVAKI

RAD

Inkluzija u praksi

Prof,Borovac-Bekaj Arnela
Sarajevo 2007/2008

Sadraj

Uvod Nastavnik u inkluziji Nenastavnik u inkluziji Kratak osvrt o karakteristikama J. K. Uspjesi J. K. kroz predmete Maslowljeva hijerarhija potreba Kratak opis J. K. kroz Maslowljevu hijerarhiju potreba Howard Gardnerova teorija multiple korelacije Moj jednostavni zakljuak Prilozi Popis pojmova Literatura

3 6 7 7 11 18 18 20 21 22 33 36

Uvod
Gledajui na prolost moemo rei da se u znatno veem stepenu posveuje posebna panja odgoju i obrazovanju osoba sa posebnim potrebama i nastoji se omoguiti njihov puni razvoj u skladu sa naunim dostignuima i saznanjima o njihovim mogunostima. Prisutan je mnogo humaniji i otvoreniji odnos prema osobama sa svim potekoama u razvoju. Poseban zadatak u ovom pogledu imaju odgojno -obrazovne institucije koje su dune provoditi inkluziju u njenom punom i sutinskom smislu. Odgajati i obrazovati djecu uz spoznaju da smo razliiti, ali da svi imamo ista prava na dostojanstven ivot i ostvarenje svojih mogunosti najpotpuniji je pristup u ostvarenju osnovnog zadatka odgojno obrazovnih institucija. Pedagoka uvjerenja nastavnika u O Skende r Kulenovi zasnivaju se na naprijed navedenom shvatanju. U Osnovnoj koli Skender Kulenovi ima inkluzivnih odjeljenja, redovnih odjeljenja osnovne kole u koje je ukljueno najmanje je dno dijete sa posebnom potrebom. U ovim odjeljenjima organizuje se i realizuje odgojnoobrazovni proces u skladu sa principom individualizacije, kako bi zadovoljile individualne potrebe svih uenika, uklonile barijere uenja i stvorili uvjeti koji doprinose maksimalnom i sv estranom razvoju uenika, njihovom do ivljavanju uspjeha, sree i pripadnosti grupi. Tako je u jedno m od tih inkluzivnih odjeljenja ukljuen i djeak sa Downovim sindromom. S obzirom da inkluzivni proces zahtijeva fleksibilnost u Nastavnom planu i programu, poseban pristup u radu, metodologiju, tehnologiju i prihvaanje jednakosti i potovanja razliitosti. Nastavniko vijee kole je u dogovoru sa mobilnim timom iz Centra za opservaciju i dijagnostiku Vladimir Nazor verificiralo individualni prilagoeni program za uenika.

Nastavnik u inkluziji
Kao uiteljica tog uenika mogu slobodno istai da je nastavnik u inkluziji: Glavni akter realizacije inkluzivnog procesa; Edukator koji treba da reaguje na programske sadraje kod uenika sa posebnim potrebama; Osoba koja prilagoava nasta vno gradivo,sposobnostima i mogunostima svakog djeteta (paljivo odreuje obim nastavne grae i pravilno doziranje nastave); Stvoritelj razredne klime koja utjee na maksimalan i svestran djetetov razvoj, a umanjuje efekte restriktivnosti; Fascilator adaptivne edukacije (proimanje specijalnog odgoja i obrazovanja sa ukljuivanjem djece u redovan kolski sistem); Provoditelj obrazovne politike kojom se uvaavaju razliitos ti, prevazilaze elementi podijeljenog karaktera odgoja; Kooperativan i posjeduje edukacijsko znanje , inkluzija mu je vodilja; Osoba koja zna specijalne i individualne strategije uenja, potujui bogatstvo individualnih razlika; Osoba koja minimizira efekt etikitiranja i stigmatiziranja prije svega u razredu , a sutra jedan od svih onih koji e biti zasluan i za drutveno prihvaanje individualnih razlika; Medijator uenja; Interpretator i dizajner programa i materijala za uenje; Voa, administrator i menader ; Prilagodbenik didaktikih aktivnosti ueniku ; Osoba koja ima u uvidu kognitivni stil djeteta ; Ima jasan fokus ciljeva obrazovanja ; Centralni pojam to je najbolje to on/ona moe.

Nenastavnik u inkluziji
Nepoznaje specifine potrebe djeteta (needukovanost) ; Ima strah od odgovornosti; Ima negativan stav prema djeci sa posebnim potrebama to je rezultat tradicije; Inkluziju obrazovanja stavlja samo na deklarativnom nivou, fizikoj integraciji djece sa posebnom potrebom; Nadripedagog; Ne sprijeava stereotipije i negativne pristup e djeci smanjene sposobnosti.

Kratak osvrt o karakteristikama uenika J. K.

J.K. roen je 27. 12. 1995. godine u Sarajevu. Prije polaska u kolu s njim se radilo u Nevladinoj organizaciji Duga dva puta sedmino, defektolog i logoped. Godinu dana prije polaska u redovnu osnovnu kolu bio je upisan u obdanite Sreica. Intenzivan rad poinje polas kom u redovnu osnovnu kolu Skender Kulenovi kolske 2004/2005 -e godine, od drugog razreda radi po individualnom planu i programu . IPP je uraen u odnosu na djeakova dosadanja postignua, na njegove mogunosti, sposobnosti i interesovanja i postavljeni su ciljevi. J.K. je djeak koji ima hereditarno (uroeno) oboljenje koje nastaje mutacijom gena. To je hromozomsk i poremeaj kod ovjeka kad dolazi do greke koja mijenja pravilan broj hromosoma. Osnovi Downov og sindroma ini poremeaj u 21-vom paru gena, gdje umjesto para imaju tri gena. Do ove genetske nepravilnosti dolazi usljed nepravilne diobe gena, a kao mogui uzrok se navodi : starost majke, dugotrajne i teke hronine bolesti majke, nasljedni utjecaj, alkoholizam roditelja, itd. Prema navodima majke u cjelokupnoj porodici, ni sa njene, ni sa oeve strane, niti u blioj , niti i u iroj rodbini, nije bilo takvih ni slinih poremeaja. Pretpostavka ljekara da je mogui uzrok u starost majke. J.K. je tree dijete

po roenju. Prva dva poroda protekla su normalno i roena su djeca normalnog psiho-fizikog razvoj. Rizik raanja bio je u korelaciji sa starou ma jke koja je tada imala 35 godina (uestalost poremeaja u 35 -im godinama je 1 od 365). Kao veina Downovaca uenik ima karakteristian izgled: - okrugla glava, nisko elo, mali sedlasti nos, kosa je mehka ,tanka, prava, zadebljali jezik, izbrazdan, usne debele sa poprenom brazdom, kose oi, usna duplja je neto smanjena, a nepce usko i visoko, ekstremiteti su izrazito kratki, zadebljani miini tonus je znatno snien to utie na mlitavost i rastegljivost zglobnih ligamenata, glas dublji, hra pav, itd. Pored njegovog fizikog izgleda J.K. ima i probavni h problema. Bez obzira na njegov izgled koji odstupa od uobiajenog i probleme koje ima J.K. je potpuno prihvaen u odjeljenju i ukazuje mu se posebna panja i pomo. Ima potrebu da dio svog nastavnog procesa provodi van uionice, a u tome mu najvie pomau njegovi drugari iz razreda koji su u vijek tu da mu priskoe u pomo i budu tu kada mu je to najpotrebnije. Zajedniko uenje sa J.K. i drugim uenicima omoguava da grade human odnos u stvarnoj ivotnoj situaciji, da se ue humanom odnosu i pokazivanju empatinosti. J. K. ima neobinu sposobnost imitiranja i u komunikaciji sa drugima sklon je da pokazuje te svoje imitators ke sposobnosti i to ga ini jako veselim. Njegovu linost mnogi opisuju kao pr ijateljsku, afektivno toplo ekstrovertiranu. Ponekad nastupe trenuci pojaane tuge tada pokazuje da ga iritiraju drugi, glasna pria, ponaanje i ostalo . Jako je privren jednom drugu iz razreda. Voli pohvalu, raduje se svom uspjehu. Kod javnih nastupa je stidljiv i obori pogled. Voli muziku, sport, rad u grupi, rado uestvuje u prezentiranju rada grupe. Razumije i izvrava verbalne upute. Teko mu pada kada mu se ukae na pogreke, vie nego drugoj djeci. To pokazuje da prilikom postavljanja zadataka nastavnik mora predvidjeti ono to e uspjeti uraditi kako se ne bi doveo u situaciju da neto nije u mogunosti obaviti. J.K.-ova postignua ( napredovanje ) su, u odnosu na postavljene ciljeve individualnim prilagoenim planom i programom, su neto usporenija.

Potrebno je dodatno motivisanje.I kada je posebno motivisan za rad, panja je kratkotrajna i brzo odustaje od zapoete aktivnosti. Potrebno ga je ee poticati. Nije agresivan, ali u pokazivanju sopstvenih emocija nema granica ( kada grli druga ili drugaricu stisak je prejak ). Pretpostavljam da ni on sam nije svjestan svog naina pokazivanja emocije, tj. da to radi iskreno i sponta no bez saznanja da to drugima moda i nije prijatno. Ovladao je brojanjem do 20, sabiranjem i oduzimanjem do 10, nauio je latinina slova (tampana i pisana), rijei koristi u pis anom obliku i ima potekoa u verbalnoj komunikaciji. Njegova izvedba je bolja kada je zadatak vizuelno prezentiran, nego kada je prezentiran audi tivno i kada odgovor treba dati manuelno, nego verbalno. J.K. mnogo uiva uei informacije date vizuelno. Vjerovatno je razlog bolje razvijena vizuelna memorija . Za uspjeno J.K.-ovo uenje potrebno je mnogo strpljenja i upornosti uz obavezan timski rad i partnerski odnos strunjaka, porodice i kole.

Uspjesi J. K. kroz nastavne predmete

Bosanski,Hrvatski,Srpski jezik i knjievnost

Pravilno dri olovku u desnoj ruci. Pie pisana latinina slova i pie diktat sastavljen od dvije reenice sa jednostavnim rijeima (reenica od 3 do 4 rijei), uz esto napominjanje slova po slova kako bi napisao rije. Nerazumije proitano. Zna kada pie i mena ljudi stavi veliko slovo. Pri pisanju slova uoljiva je nejednakost slova, rijei nisu napisane u nizu.

Muzika/Glazbena kultura
Pokazuje interes za ritam i takt, to ga ini sretnim i zadovoljnim, voli sluati muziku i uestvuje u pjevanju. I ma tekoa u memorisanju teksta i melodije pjesme zbog potekoa u govoru nerazgovijetnost.

Matematika
Zna rijeavati matematike zadatke sabiranje i oduzimanje do 10, mada se od njega u individualnom prilagoenom programu oekuje sabiranje i oduzimanje do 20, a evidentna je apatinost prema daljim brojevima. Interes za matematiku mu je slabiji. Z na razlikovati boje, oblike, djelimine odnose i pravce u prostoru. Uiva u crtanju geometrijskih oblika, ali su prisutni samo pokuaji jer mu je vie in teresantan pribor i njegova upotreba, a manje sutina (funkcija).

Moja okolina/ Likovna kultura

Pokazuje interes za rad sa sadrajem iz Moje okoline kada je prisutna korelacija navedenog predmeta sa likovnom kulturom. Zainteresiran je za crtanje, rad sa bojom i crteom, pokazuje da prepoznaje predmete iz okoline. Upoznat je sa znaajem higijene za zdravlje, koristi sve potrebne stvari za odravanje line higijene i zna svojim drugarima kada je to potrebno posuditi papirne maramice.

Tjelesni i Zdravstveni odgoj

Uenik J.K. ima dobar stav prema sportu, tee prati zadate aktivnosti, voli da izvodi vjebe gimnastike uz pomo nastavnika i u skladu sa svojim mogunostima. Evidentni su problemi koordinacije, iroke muskulature, nespretnost pokreta, tekoe sa osjeajem gdje mu se tijelo nalazi u prostoru. Rado i veselo uestvuje u sportskim igrama, iako ne razumije sutinu sportske igre, pa ga njegovi drugari iz razreda nastoje ukljuiti u te aktivnosti i uvijek je jedan uenik sa njim koji ga vod i kroz igru.

Engleski jezik
Pokazuje interese za as Engleskog jezika, uz pomo nastavnice i CD playera sa potekoama izgovara englesku abecedu. Pokazuje, slabije izgovara djelove ovjekovog tijela iz navedenog predmeta, koristi adekvatne boje u radu. Pokazuje ivotinje, slabije izgovara, tako to zna pokazati ivotinju i obojiti nakon dobijenih uputa. Manje je zainteresovan za itanje kratkih reenica (sastavljenih od 2 do 3 rijei) iz navedenog predmeta.

Maslowljeva hijerarhija potreba

A.H. Maslow je dao sljedeu hijerarhiju potreba koja je prikazana kroz prizmu piramidu.

Izvor: www. deepermind. com Slika 1. Maslowljeva piramida potreba

Kratak opis J. K. kroz Maslowljevu hijerarhi ju potreba

Fizioloke potrebe : Ima potrebu da su zadovoljene fizioloke potrebe. Sklon je traenju doputenja da pije vodu, na velikom odmoru sam se hrani, a kada je pospan zna lei na sto i zaspati.

Sigurnost: Ne eli sjesti sa djecom koja su sklona naruavati bezbjednost djece i reagira burno u tim situacijama odbija, gri se , plae sve dok se ne osjeti sigurnim na drugom mjestu. Pripadanje i ljubav: Zna da pripada IV-1 razredu (devetogodinjeg kolovanja). Zna sam doi do svoje uionice, ide za djecom gdje se oni okupljaju, a kada je neraspoloen, bjei od drugara i trai samou. U stanju je predvidjeti da e mu uiteljica ili pojedini drugari biti na raspolaganju i da e ga zatititi. Potovanje: U onome gdje je dobar, to on i drugi oznaavaj u dobrim tei pokazivati drugima kako bi oni to potvrdili i pohvalili njegov rad i ne odustaje dok mu bar jedno od njih ne kae bravo. Saznanje: Zna za znakove odravanja discipline u razredu npr; p odignuta ruka je znak da je prisutna pria i da je t reba prekinuti; on tada sem to podigne ruku, drugu ruku stavi na usta to dvostruko ukazuje na znaaj znaka i njegovo saznanje. Kada nae papir u uionici na podu, zna da mu je mjesto u kanti za smee i sam papir baci u kantu, ali pri tome da bi drugi vid jeli njegov postupak veselo poskakuje uz nerazgovijetan govor. Estetika: Kada ima na sebi neku novu stvar zna je pokazati drugovima i svim drugim ljudima s kojim dolazi u dodir, kontakt tog dana. Tada razumljivo i razgovijetno zna rei: K. lijep!.

Samoaktualizacija: Na svakom asu nastoji pokazati svoje crtake sposobnosti, voli crtati sebe.

Howard Gardnerova teorija multiple korelacije

Prema H.Gardnerovoj teoriji multiple inteligencije postoji sedam tipova inteligencije:verbalno-lingvistika,logiko-matematika,spacijalna (prostorna), tjelesno-kinestetika, muzika, interpersonalna i intrapersonalna . 2 H.Gardner je svoju teoriju bazirao na posmatranjima i istraivanjima o kapacitetima djece s potekoama i znaaju inteligencije u razl iitim kulturama. Nastavnici su ti koji organizuju aktivnosti uenja kojima e se znanje izraziti na razliite naine i koritenjem razliitih inteligencija. Nastavnici mogu iskoristiti najee uenike adute kao praktinu snagu 3 . Teorija multiple inteligencije nedozvoljava da se uenik posmatra kroz skuenu prizmu logike i jezika. Uenje i pamenje se smatraju vieslojnim procesima. Prihvatanje ove teorije prekida praksu etikitiranja i drutvene konstrukciju potekoa mjerenih iz samo dva aspekta sp osobnosti. Orijentacija prema H. Gardnerovoj teoriji oslobaa nastavnike koji su u stanju vidjeti povezanost stilova uenja i diferencirati kurikulum za sve uenike, inei tako da razliitosti budu uobiajenosti u razredu.

www.howardgardner.com

Moj jednostavni zakljuak:

Iako raspolae sa mnogo manje injeninog znanja u odnosu na druge uenike J. K. se ve ostvario kao bie jer ima punu svijest o svom postojanju i uiva u tome. Ostali uenici koji imaju vie znanja jo uvijek su na putu ostvarivanja svog bia jer su jo nepoznate mogunosti njihovog razvoja.

Prilozi
kolski radovi Uenika J.K. Ueniko vienje na uenika J.K. sa jednog od asova Odjeljenske zajednice

Popis pojmova
ADAPTACIJA je prilagoavanje organizma sredini - okolini. Svaki organizam jeste u dinaminom odnosu sa svojom okoli nom teei da se odri u ivotu. Adaptacija je nain na koji se organizam odrava u ivotu u promenjivim ivotnim okolnostima. BOLEST predstavlja promjene u strukturi i funkciji organizma koje mogu izazvati niz uzronih okolnosti. Moe se definirati i kao krai i nagli ili dugotrajni patoloki proces normalnih fiziolokih funkcija organizma koji ima uzrok, poetak i kraj. DEFEKTOLOG je strunjak koji se bavi izuavanjem nedostataka u oblasti razvoja ula, motorike, mentalnih funkcija i drutvenog ponaan ja djece i omladine. DISKALKULIJA je djelomian poremeaj u procesu usvajanja matematike, koji se moe pojavljivati u svim ili samo odreenim matematikim podrujima. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi. DISLEKSIJA je poremeaj sposobnosti itanja ili razumevanja proitanog, uz ouvanu senzornu i optu sposobnost. Poremeaj vetina itanja i pisanja, esto sa tendencijom da se izokreu slova ili rei dok se ita il i pie ili da se ne primeuju odreena slova ili rei. DISGRAFIJA je nesposobnost ili oteena sposobnost pisanja. Komunikacioni poremeaj koji ukljuuje parcijalnu ili potpunu nemogunost pisanja slova, rei ili fraza od strane osobe koja je posedovala te sposobnosti. DOWNOV SINDROM je uroeno oboljenje koje nastaje mutacijom gena. To je jedan od najeih hromosomskih poremeaja kod ovjeka. Na poetku trudnoe ( iz jo nepoznatih razloga u razvoju jajne elije ili spermatozoida ili nakon njihovog spajanja ) dolazi do greke koja mijenja pravilan broj hromosoma.

HABILITACIJA podrazumijeva itav sustav specijalnih pedagokih mjera u funkciji uklanjanja ili ublaavanja raznih psihikih ili fizikih nedostataka. To se postie razvijanjem novih sposobnosti ili funkci ja koje mogu nadoknaditi oteene ili one koje ne postoje. HENDIKEP oznaava potekoe pojedinca koje proizilaze iz nekog oteenja ili invaliditeta koje ograniavaju ili spreavaju da se ostvari funkcija koja je za tog pojedinca normalna. Proizilazi iz nemogunosti prilagodbe oekivanjima ili drutvenim normama. INDIVIDUALIZACIJA podrazumijeva planiranje, programiranje i oivotvorenje rada u skladu s mogunostima i ogranienjima pojedinanih uenika, njihovim predznanjem, te opim i specifinim potreba ma. INKLUZIJA je proces uenja i odgajanja djece s posebnim potrebama zajedno s djecom koja nemaju takvih potreba. Tada ta djeca imaju jednake mogunosti u razvoju svojih tjelesnih, emocionalnih, drutvenih i drugih sposobnosti. INTEGRACIJA je kreiranje takvih uvjeta za djecu s tekoama u razvoju koji e osigurati u svakom konkretnom sluaju najmanje restriktivnu okolinu za njihov razvoj, otvarajui tako niz alternativa na odgojno obrazovnom kontinuumu. INVALIDITET predstavlja bilo kakvo ogranienj e ili smanjenje sposobnosti izvoenja neke aktivnosti na nain ili unutar raspona koji se smatra normalnim za ljudsko bie. KATEGORIZACIJA je dijagnostiki postupak utvrivanja vrste, stepena i moguih posljedica smetnji u razvoju radi primjene pedagoke , psiholoke i socijalne pomoi koje djetetu treba pruiti radi efikasnijeg razvoja. LOGOPED je uitelj posebno osposobljen za rad sa djecom koja imaju vee ili manje govorne smetnje koje su posljedica razliitih uzroka, sa zadatkom da odgovarajuom metodom ispravlja, popravlja i razvije verbalnu komunikaciju uenika do nivoa normalne jasnoe.

OTEENJE je svaki gubitak ili nepravilnost psihike, fizioloke ili anatomske strukture i funkcije. PREVENCIJA je spreavanje nastanka posljedica invalidnosti. REHABILITACIJA podrazumijeva proces u kome se koordinirano i kombinirano poduzimaju medicinske, socijalne, edukativne i profesionalne mjere ija je svrha da olakavaju osobi sa hendikepom da se razvije do mogueg maksimuma i integrira u svoju okolinu. SEGREGACIJA podrazumijeva odvajanje, tj. spariranje djece sa posebnim potrebama u specijalne odgojno obrazovne institucije. SOCIJALIZACIJA je sloen i slojevit proces koji planski i sistematski sprovode porodica, kola i drutvena zajednica kako bi se socijalno nezrela deca postepeno osposobila za ivot u socijalnoj zajednici. SPECIJALNO ODJELJENJE osnovano je u okvru redovnih kola, a sastoji se od odreenog broja uenika sa smetnjama u razvoju. SPECIJALNI ODGOJ predstavlja djelatnost posebnih obrazovnih ustanova u kojima djeci sa smetnjama u razvoju, djeci sa devijatnim ponaanjem i izuzetnoj djeci obezbjeuju odgoj i obrazovanje, kao i osposobljavanje za rad. SPECIJALNE KOLE predstavljaju ustanove odgoja i obrazovanja koje uz posebni nastavni plan i program, posebne uvjete i organizacije, posebne metode rada i pomou nastavnih pomagala i nastavne tehnike uope, ostvaruju zadae odgoja i obrazovanja za osobe koje na nekom podruju razvoja imaju ogranienja koja se esto mogu nadoknaditi u drugim podrujima za koje uenici iskazuju interes. SPECIJALNA DIDAKTIKA je podruje didaktike koje se bavi istraivanjem, sistematizacijom i primjenom opih zakonitosti, naela i metoda rada sa uenicima koji imaju raznovrsne smetnje u razvoju.

Literatura

Birkenbihl, F.V.(1988) Ukljuite svoj mozak: Iskoristite svoje mentalne sposobnosti Jastrebarsko, Naklada Slap; Davis,H.(1998) Pomozimo bolesnoj djeci Jastrebarsko; Naklada Slap; Fulgosi, A. (1984) Psihologija linosti Zagreb; Naklada slap; Goleman, D. ( 2002 ), Emocionalna inteligencija Beograd, Geopoetika; Hwang,D.& Nilsson,B.(2000) Razvojna psihologija: od fetusa do odraslog Sarajevo, Filozofski fakultet; Kocijan-Hercigonja, D.(2000) Mentalna retardacija Jastrebarsko; Naklada Slap; Kosti,D. (1988) Psiholoki rijenik Beograd; Pehar Lidija, Psiholoke posljedice reforme osnovne kole, JP NIO Slubeni list BiH; Pijae, . , Inhelder, B.(1978) Intelektualni razvoj djeteta izabrani radovi, Beograd; Stani, V.(1985) Djeca sa po tekoama u razvoju u redovnoj koli, Zagreb, Fakultet za defektologiju; Teodorovi, B. , Levandovski, D. ,Pintari -Mlinar,Lj. , Ki-Glava, L. (1987) Stimulacija perceptivnih i motorinih sposobnosti Zergollem-upak, Lj.(1998) Downov sindrom -iskustva i saznanja www.education-world.com www.howardgardner.com www.os-sk.edu.ba