Kristina kaler, dipl.ing.

strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

MOTIVACIJA UENIKA INTEGRIRANO POUAVANJE Kristina kaler, dipl.ing strojarstva UVOD Hrvatska obrtnika komora iz Zagreba i Europska zaklada za obrazovanje, agencija Europske unije tijekom 2010. provele su istraivanje kojim su htjele ispitati kako kvaliteta strukovne izobrazbe utjee na zapoljivost osoba koje su zavrile obrazovanje za obrtnika zanimanja. Istraivanje je provedeno u tri faze. Prva faza je bila usmjerena na ueniku percepciju kvalitete u zavrnom treem razredu. Druga faza je bila prikupljanje podataka o zapoljavanju uenika i njihovo ponovno procjenjivanje kvalitete strukovnog obrazovanja iz perspektive zaposlene osobe. Zadnja faza je bila usmjerena na procjenu osposobljenosti i zadovoljstvo novim radnicima od strane poslodavca. Dobiveni podaci usporeeni su s miljenjem uenika tehnike etverogodinje kole o izvedbi nastave struke koji imaju praktinu nastavu u istim kolskim radionicama i s istim strunim uiteljima. Komparacija i analiza podataka ukazuje na nedovoljno pedagoko metodiko osposobljavanje nastavnika struke (nastavnika strukovno teorijske nastave i strunih uitelja praktine nastave). Nuno je nastavnike struke i gospodarske partnere osposobiti novim motivirajuim metodama pouavanja i uenja integriranom pouavanju. IZVEDBA NASTAVE STRUKE U KOLI U istraivanju projekta sudjelovalo je 1167 uenika obrtnikih zanimanja iz svih upanija Republike Hrvatske, a za drugo gledite anketirano je 77 uenika tehnike kole (strojarski tehniar i raunalni tehniar u strojarstvu) koji praktinu nastavu imaju u istoj radionici i s istim strunim uiteljima koje imaju neka anketirana zanimanja iz projekta (alatniar, automehaniar, tokar, vodoinstalater). U prvoj fazi istraivanja podaci o uenikoj percepciji kvalitete strukovne izobrazbe su prikupljeni metodom ankete. Rezultati obrade podataka su pokazali: o 67,1 % - 66 % (STFV) uenika smatra da je kolski praktikum u kojem se odvija praktina nastava jako dobro ili dobro opremljen (17,74 % - 14% (STFV) jako dobro i 49,36 % - 52% (STFV) dobro opremljen). Uenici su taj zakljuak mogli kvalitetno usporediti s obrtnikim radionicama i tada nije potrebno napadati kolsku instituciju da nema ni minimalne uvjete za izvedbu praktine nastave. Ako pri tome imamo i injenicu da je u zadnjih osam godina otvoreno nekoliko desetaka Centara za nove tehnologije za razliite struke; postoji dovoljno prostora i opreme za iskoritenje postojeih prostora i daljnje struno usavravanje uenika, obrtnika i nastavnika struke. o 33,18 % - 59,64 % (STFV) uenika smatra da je na praktinoj nastavi u kolskom praktikumu dosadno ili ni zanimljivo ni dosadno to je alarmantno za nain izvedbe nastave i atmosfere na satu za koju je odgovoran nastavnik struke.

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

o 22,54 % - 59,64 % (STFV) uenika je izjavilo da nikad, rijetko ili ponekad struni uitelj u kolskom praktikumu daje jasne ili precizne upute to ukazuje na metodiku nekvalitetnu izvedbu nastave. o 53,73 % uenika 64,91 % (STFV) zabrinjavajue je da je vie od polovice ispitanih uenika izjavilo da ih nikad, rijetko ili ponekad struni uitelj pohvaljuje ili potie. o 29,65 % - 77,13 % (STFV) uenika smatra da ih struni uitelj nikad, rijetko, ponekad upuuje kako mogu poboljati svoj rad. o 43,02 % - 63,15 % (STFV) smatra da struni uitelj u kolskom praktikumu nikad, rijetko ili ponekad koristi razliite metode rada. Struni uitelj kao organizator nastavnog rada treba uenika osposobiti i upuivati na principe pravilnog uvoenja, na radnu motiviranost, entuzijazam i radne navike, vremensko planiranje i profesionalnosti. On mora uskladiti svoje nastavne metode i sadraj s uzrastom uenika. Visoka postignua nastavnici postiu primjenom odabranih metodikih umijea. Svjetska istraivanja su od 1985. godine usmjerena na analizu nastavnikih umijea to jest mikroanalizu nastavnog sata ili treninga, ime se u Hrvatskoj za podruje metodike struke nitko ne bavi. Reformni cilj dvojnog sustava ili kasnije uveden JMO sustava bio je smanjiti predmete i provoditi integrirano pouavanje (Petrievi, 1996.). Prema Kohlovom shvaanju, nain rada organiziran na temeljima integracije uenja treba polaziti od interesa uenika. Metode rada mogu biti vrlo razliite,jer se do znanja moe doi opaanjem i razumijevanjem, akcijom, promatranjem, sluanjem, globalno ili postupno. No, Kohl (1970.) upozorava da takav nain rada moe izazvati otpor nastavnika jer stvara strah od gubitka nadzora nad obrazovnom situacijom, strah od izlaska tradicionalnih okvira, strah od gubitka osjeaja vlastite kompetencije, strah od kreativnosti i potrebe za stalnom samoevaluacijom i samoobrazovanjem (udinaObradovi, Brajkovi, 2009.). Strukovno je obrazovanje u funkciji razvoja profesionalnih i za posao potrebnih kompetencija koje moraju zadovoljiti potrebe modernog, konkurentnog, fleksibilnog trita rada, spremnog na brze promjene i poduprijeti pojedinca na tritu rada. Time se namee i potreba drugaijeg pristupa uenju i pouavanju, primjena drugaijih metoda i postupaka rada u nastavnom procesu te razvijanje novih kompetencija nastavnika. Strukovno teorijska nastava i praktina nastava u kolskim radionicama treba razvijati i stvarati bazine, generike kompetencije (utalo, 2010.) Obrazovanje nastavnika svih profila uvijek je bilo u funkciji metodike kao specijalistike znanstvene discipline o optimalizaciji nastavnog procesa. Moe se prema tome rei da je obrazovanje onakvo kakva je i sama metodika (Garai, 2007.). Iz prikupljenih i obraenih podataka druge faze istraivanja moemo ponovo kritiki analizirati strukovno teorijsku nastavu i nastavu u kolskim radionicama.

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

Poraavajui podaci druge faze istraivanja potvruju utvren poloaj strukovno teorijske nastave nakon provedene prve faze. ak 30,25 % - 40,35 % (STFV) uenika smatra da teorijska nastava nije primjerena njihovoj dobi i 57,58 % - 59,64 % (STFV) smatra da je teorijska nastava preoptereena nepotrebnim gradivom te 40,27 % smatra da nije korisna za obavljanje obrtnikog zanimanja ali 56,15 % (STFV) uenika tehnikih zanimanja ipak smatraju korisnog teorijskog znanja dobivenog u koli.

INTEGRIRANO POUAVANJE PROJEKTNA NASTAVA USMJERENA NA UENIKA

Strukovno teorijska nastava osigurava upoznavanje principa, daje tehnike osnove minimum strukovnog podruja, produbljuje ueniko razumijevanje praktinog rada u kolskim radionicama. Potrebno je i nastavnika struke pouiti integriranom pouavanju, primjeni modularnog, istraivakog, problemskog, projektnog zadatka, a smanjiti opseg predavako frontalne nastave kako bi aktivno ukljuili i angairali potencijale svakog pojedinog uenika prema njegovim sposobnostima i mogunostima. Praktina nastava u kolskim radionicama povezuje proizvodni i odgojno obrazovni proces, ueniku konkretizira radne operacije, omoguuje usvajanje osnovnih vjetina i znanja pri rukovanju alatima, ureajima i strojevima. Struni uitelj organizira zajedniki rad uenika i strunog uitelja gdje uvaava miljenje, inicijativu i kreativnost uenika koje razvija i potie razliitim metodikim postupcima (usmjerenost na uenika). Tim nainom rada se smanjuje intenzitet nastave usmjerene na nastavnika (izvoenje demonstracije i reprodukcijsko ponavljanje). Majstori obrtnici osposobljavaju pojedinano naunika za odreene specifinosti obrta pri emu moraju s obzirom na radne okolnosti uvaavati razliite sposobnosti i mogunosti naunika. Prema rezultatima ovog istraivanja imaju zavidnu i izrazitu uspjenost prema miljenju uenika. ime se opravdala ideja za dvojnim sustavom ili JMO sustavom (Petrievi, 1997.). Poznavajui razvoj djeteta, znamo to emo podravati, to poticati i to moemo oekivati u odreenoj dobi. Poznavajui pojedine aspekte razvoja adolescenta ne smije se zanemariti injenica da su izraene individualne razlike prema angairanosti osjetila, nainu uenja ili razvijenosti pojedinih inteligencija (Gardner, 2003.) meu adolescentima iste dobi. Gardnerova teorija viestruke inteligencije osobito je snano utjecala na opravdanje integriranog pouavanja. Gardnerova je postavka da se osobe razlikuju u razvijenosti razliitih podruja inteligencije, a nastavnik treba uoiti podruja u kojima su jaka i dalje ih razvijati (udina-Obradovi, Brajkovi, 2009.). Praenjem napredovanja u razvoju dobivamo pregled i rezultate gdje je adolescent sada, koliko napreduje ili zaostaje i kolike su

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

razlike. Na temelju toga planiramo pedagoke ciljeve i oekivane ishode za odreeno podruje i nastavnu jedinicu. Planiramo kako poticati i omoguiti svakom ueniku samoostvarenje unutar vlastitih mogunosti. Nastavnici struke trebaju se upitati koja je svrha njihovog boravka u razredu (grupi) i koji je cilj njihovog djelovanja: cilj je da uenici svladaju nastavno gradivo, a svrha je da se pripreme za zanimanje. Ako je postavljen cilj samo svladavanje nastavnog gradiva, ne precipiraju se mnogi utjecaji koji e onemoguiti njegovo ostvarenje. Ako je postavljen cilj da uenici spoznaju, razviju i iskoriste svoje mogunosti, tada uenici vlastite dobre sposobnosti usavravaju i motivirani su razvijati slabije. Mnogi profesori propisanim sadrajima daju prednost pred metodama i nainima rada s uenicima. Razliitim metodama i razliitim aktivnostima ukljuit emo svakog pojedinog uenika i uiniti ga proaktivnim u procesu uenja i pouavanja. Uenik adolescent koji aktivno sudjeluje u stvaranju vlastitih spoznaja, zainteresiran je i motiviran, a znanje mu je utemeljeno na razumijevanju i primjeni u stvarnim ivotnim situacijama. Nastavnik struke koji ima integrirani pristup planira i organizira pouavanje i uenje gdje meusobno povezuje razliite sadraje i planira ueniku aktivnost. Prema istraivakom projektu nacionalnog opservatorija, 2002., osposobljavanje strukovnih nastavnika i strunih uitelja nije zadovoljavajue i nastavni planovi osposobljavanja se ne ostvaruju. Prema Koncept papiru o obrazovanju strukovnih nastavnika (2007.) prijedlozi su: trajno struno usavravanje, unaprjeenje veza i suradnje izmeu nastavnika strukovnih sadraja i gospodarstva, te sustava provjere kvalitete. Metodika se nepripremljenost i nedovoljna osposobljenost dijela nastavnika pokazuje u svim segmentima nastavnog rada. Nekima je problem izraditi pripremu za metodiku jedinicu, drugima je problem zainteresirati uenike, strukturirati novu grau, efikasno koristiti nastavna sredstva i pomagala. Postojei nastavni programi u strukovnom obrazovanju koncipirani su tako da zapravo definiraju zadae nastavnika, a ne kompetencije uenika i ishode uenja i pouavanja. Jedino ako poznaje i primjenjuje ope didaktike i specifine metodike principe usmjerene na uenika, nastavnik struke (strukovno teorijske nastave i struni uitelj) moe uspjeno organizirati izvoenje nastave, motivirati i poticati pouavanje i ostvariti kvalitetne ishode uenja. Pored svega navedenog neki od nastavnika struke nikada nisu vidjeli uzoran metodiki trening ili sat u svom nastavnom predmetu, niti su proitali kvalitetan metodiki prirunik svog strunog predmeta jer istih niti nema. Prema dobivenim podacima istraivanja i analizi stanja metodikog osposobljavanja nastavnika struke vidimo da najvia struna osposobljenost (kvalitetan inenjer ili majstor u struci) nije sama po sebi dovoljna za pravilno izvoenje suvremene nastave usmjerene na uenike i njihove ishode uenja, jer je nemogue jednom metodom pouavanja potaknuti sve uenike u grupi ili razredu. Potrebno je uestalo procjenjivati rad nastavnika i to u barem u pet aktivnosti: priprema i organizacija sata/treninga, realizacija sata/i treninga, sadraj sata/treninga, atmosfera na satu/treningu, uenikom procjenom sata/treninga. Posljednja procjena rada uvaava

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

ueniko miljenje i stav dodjeljujui stvarnu proaktivnu ulogu uenicima u procesu pouavanja i uenja a nuna je za kvalitetniju usmjerenost na uenika. OD RETORIKE DO AKCIJE

Dobro pouavanje podrazumijeva nastavnike koji su spremni uiti, nastavnike koji ue prije i za vrijeme pouavanja, koji usavravaju oboje, nastavne sadraje i pedagoka znanja (Torres del Castillo, 1997.) Metodika osposobljavanja nastavnika suoavaju se i danas sa istim problemima: loa osmiljenost i nepostojanje ishoda, mnogo teoretiziranja i neprimjenjivosti u radnim situacijama nastavnika, predavai s prevladanim pedagokim znanjem, neredovita odravanja, obuhvaanje samo malog broja nastavnika, neutjecanje na rezultate uenika. U 21. stoljeu ne treba teiti za izdavanjem udbenika ve nastavnici trebaju izgraivati osobni portfolio nastavnika prikupljajui izbor najboljih izvedbi i primjera dobre prakse. Pouavanje na daljinu pokazalo se efikasnim kad je cilj poboljati ukupno znanje nastavnika, ali je slabo kad je rije o pedagokom znanju i metodikim vjetinama. Nije potrebno osmiljavati nove naine strunih usavravanja kad ima i prostora i ve postojeih struktura gdje je mogue izvoditi struna i metodika suvremena usavravanja nastavnika. Na nivou razrednih vijea, strunih aktiva, upanijskih aktiva te u Centrima za nove tehnologije planirana su godinja zaduenja i vrijeme odravanja. Potrebno je samo odrati kontinuitet osposobljavanja i prikupljene primjere dobre prakse na kraju svake nastavne godine objaviti u elektronikom obliku svakom dostupno kao dobar primjer Briga o gostu na stranicama MZOS-a, skripta Frizerskog salona Fluid te praktini vodi kroz Interdisciplinarni timski rad 2007. Mogue ideje i naine provoenja projektne nastave od predkolskog kroz osnovno do srednjokolsko obrazovanje od 2006. do 2009. mogue je pronai na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje pod projektima. INTERDISCIPLINARNI TIMSKI RAD Tehnologije obrade i sastavljanja je nastavni predmet u kojem se stjeu opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju umijea primjene ukupno steenih znanja iz razliitih nastavnih predmeta i podruja (Tehniki materijali, Kemija, Fizika, Tehniko crtanje i nacrtna geometrija, Strojarska mjerenja, Elementi strojeva, Alatni strojevi, Alati i naprave, Etika i dr.). Tokom dvije godine obrauju se slijedea podruja: proizvodni proces, tehnoloki proces, od ideje do potroaa, tehnologije (lijevanje, obrada deformacijom, sinteriranje, naini spajanja (razdvojivi-nerazdvojivi), obrade odvajanja estica (tokaranje, glodanje, blanjanje, buenje, bruenje), novi postupci obrade (laser, plazma, H2O, elektroerozija, ultrazvuk), karakteristike alata, alatni strojevi, obradni centri, transportni ureaji, roboti, prerada polimera, montaa (rastavljanje i sastavljanje), ekoloki utjecaj i etinost u strojarstvu). Pri tome se razvija djelatna sposobnost, radni odgoj i odgovornost uenika. Naime, tehniko-tehnoloki sadraji mogu se izuavati na est razina:

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

kultura i odgoj,

obrazovanje, osposobljavanje, stvaranje tehnologije, poduzetnitvo, istraivanje i stvaralatvo. Nastavni program Tehnologije obrade i sastavljanja je sustavno zasnovan u skladu s na shemi prikazanim elementima koji ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu.

slika1. Tehniko-tehnoloke cjeline Tehnoloki proces (TP) ine tehniki materijalni elementi, a ukljuivanjem ovjeka nastaje radni proces (RP) s dodatnim naznaenim elementima. Izvoenje radnog procesa zapoinje informacijom o radnoj zadai (I) prema kojoj se vri izbor materijala (M) energije (E) i tehnikih sredstava (TT) za preradu materijala prema pravilima rada (PR) u prikladne proizvode pri emu treba voditi rauna o sigurnosti i zatiti na radu (Si), socijalno-ekonomskim odnosima (So) i nastalim otpacima procesa (Eko). Ako navedenom pristupimo interdisciplinarno povezujui integrirajui sadraje u projektu a prema interesima i mogunostima (Viestruke inteligencije test za uenike kako bi procijenili kojim aktivnostima u projektu se baviti) uenika doprinosi su sljedei: 1 1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikog nazivlja, poticanje i vjebanje priopajnih sposobnosti pri ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te uvoenje natjecateljskog komunikativnog ponaanja. 2 2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini (grupa ili tim), poticanje snoljivosti i meusobnog potivanja pri izradbi izratka, razvijanje pojedinanih sposobnosti i odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u meusobnom razgovoru uenika temeljem zajednikog rada na zadatku. 3 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj strategije za rjeenje problema, primjena i provjera prirodoznanstvenih spoznaja u rjeavanju neposredne zadae, koritenje suvremenih tehnolokih znanja. 4 4. Stvaralatvo i istraivanje: poticanje stvaralatva i sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje problema, razvoj mogunosti predoivanja pri sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata.

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri koritenju alata i obradi materijala te razvoj fine motorike. 6 6. Odrivi razvoj: pri izvoenju radnih vjebi nastaju otpadci, a odrivi razvoj pretpostavlja nastavak ivota i rada na istom lokalitetu. 7 7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu ostvariti samo tehniki obrazovani i osposobljeni graani. 8 8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjebi uenici dolaze do spoznaje da se planskim radom i stegom uvijek moe postii zadovoljavajui ishod. Navedena postignua nastavnog predmeta sukladna su usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeu izraenih kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje, autonomno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue drutvo. Kljune kompetencije su kombinacija znanja, vjetina i stavova potrebnih svakom pojedincu za osobni razvoj, ukljuivanje u drutvo i zapoljavanje. Valja ih razviti do kraja obveznog obrazovanja kao temelj za daljni razvoj u sklopu cjeloivotnog uenja. Kroskurikularni ciljevi odnose se na razvijanje temeljnih kompetencija koje ne pripadaju sadraju nijednog predmeta posebno, ali im se mogu prilagoditi i provoditi unutar njih.

slika 2. Timski rad 1 Oni pokazuju da se predmete moe uiniti koherentnijima te povezati sadraje uenja. Kroskurikularni ciljevi iznad su kurikularnih sadraja te ih se nastoji ostvariti do najvie razine. Krajni im je cilj razviti osjeaj odgovornosti prema sebi i drutvu. Osnovni preduvjet za uspjenu realizaciju svih kroskurikularnih kompetencija da one budu realno ostvarive i transparentne, a uspjesi vidljivi. U viim razredima su nastavi zajedniki meupredmetni ciljevi postavljeni samo iz tematskih podruja uiti kako uiti i razvitka socijalnih vjetina. U viim razredima osnovne kole tome se dodaju teme iz ouvanja okolia, graanskog i zdravstvenog odgoja, a u srednjim kolama teme iz podruja izraajno-kreativnog i tehniko-tehnolokog odgoja. Primjeri ciljeva u podruju uiti kako uiti, uenici mogu: Poredati i zapamtiti podatke prikladnom uporabom mnemotehnika, Usmjeriti se na relevantnu informaciju s obzirom na dizajn teksta (naslov, podnaslov, ilustracije i oznake na tekstu...), Planirati vrijeme za rad, Odabrati i urediti potreban materijal,

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

Odrediti i planirati faze rada (projektiranje tehnolokog procesa izrade kunog broja runim obradama, izrada boinog drvca od mree i letvica za popunjavanje svjeim granicama),... Primjeri ciljeva za socijalne vjetine, uenici mogu: Izraziti svoju osobnost (braniti svoje stavove i miljenje, zahtijevati potivanje svog integritete), Pokazati potovanje i uvaavanje prema drugima (prihvatiti i vrednovati individualnost razrednih kolega), Primjeri ciljeva za demokratsko drutvo, uenici mogu: Prihvatiti i nositi se s razliitostima spola, boje koe, etnikog porijekla, intelektualih sposobnosti, Prepoznati utjecaj medija na vlastiti nain razmiljanja i ponaanja, Znati gdje e dobiti pomo ako naiu na problem u svojoj socijalnoj sredini... INTERDISCIPLINARNI TIMSKI RAD Uenici primjenom aktivne baze znanja iz razliitih predmeta (uvianje povezanosti izmeu ideja i pojmova), obraaju pozornost na ono to znaju, kako organizirati to znanje i kako povezati ono to znaju o jednoj stvari s onim to znaju o drugim stvarima. Potaknuti obilaskom izlobe u Muzeju za umjetnost i obrt LEONARDO DA VINCI U ZAGREBU Codex Atlanticus i razmiljanjima kako povezati te ukazati na dublje stvaralatvo i Leonarda i Fausta Vrania (ije ime nosi naa strojarska tehnika kola). Osobe ija zanimanja za znanost su bila univerzalna (Homo Universalis), polihistorska prije 400 godina, mogu dananjim uenicima ukazati na daljnju potrebu interdisciplinarnosti te meupredmetne povezanosti kroz timski rad. Izlasci iz kole uenicima su veoma zanimljivi. Djeca vole promjene pa su posebno motivirana za rad u tim novim prilikama. Naravno da to pozitivno utjee i na uinak njihovog rada. SURADNIKO UENJE: TIMSKI I GRUPNI RAD Suradniko uenje aktivni je proces uenja u kojem se njeguju akademske i socijalne vjetine kroz izravnu interakciju uenika, individualnu odgovornost i pozitivnu meuzavisnost. Ono je vrlo razliito od drugih grupnih struktura, onih natjecateljskih ili individualnih. Najea grupna struktura koju nastavnici koriste je kompetitivna grupa. U tome nema nita loe svijet je kompetitivan. Ali, ne treba ju koristiti vie od 10-20% ukupnog vremena u razredu (ostaviti to sportu). Natjecateljska struktura temelji se na jasnom pravilu gubi/dobiva. Druga grupna struktura - individualne grupe motivirane su mentalitetom potoni/isplivaj. Nitko nikome ne pomae, a znanje i umijee ne dijele se s drugima. Kao to je spomenuto, suradnike grupe (grupni rad) mogu funkcionirati kao tim, a timovi mogu suraivati. Ali u suradnikom uenju, dio eksplicitnog timskog iskustva je uenje umijea suradnje naspram stvaranja neega. Suradniko uenje idealno je koristiti kada se uvode sloena umijea ili materijal koji sadri vie od jednog ispravnog odgovora. Primjeri ukljuuju istraivanja, pisanje, prirodoslovne predmete, izraajno-kreativne projekte, tehniko-tehnoloke projektne zadatke.

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

Rad u projektnom zadatku razvija ope stvaralako-istraivake sposobnosti uenika za rjeavanje problemskih zadataka. Pri izvoenju svakog projektnog zadatka valja nastojati dovesti uenike u ova stanja: da vide tvarnu tvorevinu sadraja teme, da mjere veliine kod tehnikih tvorevina u tehnikom pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina, da fizikim radom neto i materijalno oblikuju; naprave, proizvedu, stvore. O timskom radu se u posljednje vrijeme u gospodarskim krugovima puno pie i raspravlja. Rije je o proizvodnji koja je usmjerena prema timu kao i izobrazbi koja se temelji na radu tima. Budunost nae zemlje s pravom se povezuje s kvalifikacijama i produktivnou zaposlenih. Budui da trajnost znanja rapidno opada, te da stvarni problemi privrede i svijeta rada postaju sve sloeniji, nuna je suradnja razliito obrazovane i specijalizirane radne snage, da bi se direktno i na licu mjesta mogli rijeiti konkretni problemi odnosno zadaci. Svaki pojedinac je sve manje u stanju ispuniti postavljene mu zahtjeve. Nema sumnje da kole moraju na to reagirati te pojaano pripremati i razvijati sposobnost za rad u timu. Bilo bi dodue pogreno, ali i fatalno, kad bi se znaenje rada u timu svelo samo na ekonomske okolnosti i odreena ogranienja. Zahtjev da se provodi timski rad u svojoj biti je pravi pedagoki zahtjev koji nuno proizlazi iz opcije koja se odnosi na cjelokupni obrazovni rad i socijalno uenje, to ve desetljeima naglaavaju svi oni koji ele provesti reforme. Onaj tko eli djelotvorno unaprijediti raznolike sposobnosti uenika te im pruiti mogunost preuzimanja odgovornosti za rad i uenje u koli, taj nee moi izbjei timski rad i grupni rad koji zamjenjuju zastarjeli i nedovoljno afirmirajui rad u skupinama (rad u grupama). Samo je na taj nain mogue osigurati nunu komunikaciju i suradnju meu uenicima koja osigurava da e se oni meusobno inspirirati i ohrabrivati, pitati i kontrolirati, potpomagati i uvjeravati se. Timski i grupni rad ne moe, dodue, razrijeiti sve pedagoke probleme, no on je zasigurno sredinja postavka koja omoguuje da uenici preuzmu odgovornost, da se svestrano i primjereno vremenu u kojem ive obrazuju, i to puno vie nego to je to mogue s tradicionalnim metodama kod kojih je nastavnik u sreditu. Stare predrasude postupno nestaju, ali ono to mnoge nastavnike uznemiruje i to kod njih izaziva sumnje (kopira moj posao, kakve to veze ima s tvojim predmetom, neurotine ene koje subotom nemaju to raditi, te neke radionice ne vodi kao nastavni proces ve ko hoe doi, kolegice imaju previe slobodnog vremena pa izvode neto...), jest injenica da timski i grupni rad esto protjee nekonstruktivno i nedjelotvorno. A to je zbog toga to uenici nisu uvjebani za timski i grupni rad i stoga se tada i ponaaju distancirano i /ili diletantski. Oni dodue sjede u grupi, ali ne sudjeluju u radu tima. Naa tema razvoj tima ima za cilj upravo stvaranje te rutine. Rad u timu ne znai samo sjediti zajedno. Timski rad prije svega znai suraivati senzibilno pridravajui se pravila, te se usredotoiti na pravovremeno rjeavanje zadataka, bez uplitanja i interveniranja nastavnika. Grupni rad takoer znai suraivati senzibilno uz pridravanje pravila i rjeavanje zadataka, ali nastavnik je moderator i voditelj izmjena aktivnosti, te ako uenici zapnu ili ne idu dalje - on intervenira i potie ih u pravom smjeru prema razultatima. Rad u timu i grupi takoer znai da su uenici na

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

najbolji mogui nain upueni jedni na druge, da jedni drugima pruaju podrku pri uenju. Timski i grupni rad istodobno zahtijeva da se radi konstruktivno na nain koji vodi cilju te da se otklone sve nepotrebne smetnje unutar lanova. Stoga su potrebni pravilnici, ali i promatrai. Timski i grupni rad se ne moe osigurati samo uz pomo grupnih vjebi i timskih zadataka te opirnih objanjanja; za njega su potrebna uigrana pravila, hodogram aktivnosti i rutina interakcija. Timovi i suradniko uenje dvije su razliite stvari. Suradnika grupa (grupni rad) i tim (timski rad) mogu imati neka zajednika obiljeja. Tim takoer moe uiti u suradnji. Meutim, oni se definitivno razlikuju i treba ih koristiti za razliite svrhe. VIESTRUKE INTELIGENCIJE Stari model stani i dri predavanjeje mrtav. Da bismo doprli do to vie pojedinaca i kultura (i subkultura) danas koristimo raznolikije stilove uenja (audio-vizualnikinestetiki) i viestruke inteligencije. Na taj nain vie ljudi ui. Dopustimo svim uenicima da doprinesu uenju, moramo ukljuiti to je mogue vie osjetila (vid, sluh, miris, opip, okus). Da biste unaprijedili uenje i inteligenciju, korisno je znati to je inteligencija. Robert Sternberg (1985) kae: Inteligencija se svodi na vau sposobnost da spoznate svoje jake i slabe strane te da iskoristite svoje jake strane, a kompenzirate slabosti. On kae da kad mislimo na inteligenciju, zapravo govorimo o svojoj sposobnosti da reagiramo intuitivno, kreativno i konstruktivno na irok spektar iskustava. Drugim rijeima, biti pametan na ulicijednako je vano, ako ne i vanije, nego biti pametan iz knjiga. Namjerno je ukljuio ono to neki nazivaju sposobnostima(abilities) jer je elio da dobiju zaslueno potovanje. Umjesto jednog broja ili ocjene koja vrednuje nau inteligenciju, on zastupa da svatko od nas ima svoju jedinstvenu kombinaciju inteligencija i da se one s vremenom mogu mijenjati (u starijoj dobi mirovini nauiti svirati instrument). Otprilike ako ste trenirali godinama sport intezivno, tada ste vie razvijali prostorne i tjelesnokinestetike od lingvistiko i logikomatematike inteligencije. I svatko ima poneto od svake inteligencije. Imamo svoju vlastitu jedinstvenu kombinaciju inteligencija, no stupanj strunosti u svakoj se veoma razlikuje.Vaa specifina podruja inteligencije mijenjat e se s vremenom. Inteligencije se vie razvijaju nego to se nasljeuju, a razliite kulture sklone su jaati odreene vrste inteligencija.

10

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

Sad kad smo pojasnili osnove viestrukih inteligencija, pogledajmo nastavni dizajn i vrednovanje. Ideal je uenicima osigurati mogunost uenja kako bi mogli uspjeti bez obzira na svoje jae strane. To znai omoguavanje aktivnosti uenja u svim kategorijama viestrukih inteligencija. Uredite nastavu, radionicu tako da ukljuuje najmanje 3-4 subkomponente iz svake od 8 grupa. Moe se sluiti modelom koji ukljuuje: stvaranje odreenog tjelesnog pokreta, uvod, poetna aktivacija uenja, elaboracija uenja, tjelesni pokret, evaluacija i proslava. Ostvarene i potaknute su razliite aktivnosti i uenja u razliitim kategorijama inteligencija P.S. Vrijeme je da pedagozi, nastavnici i roditelji prestanu postavljati staro pitanje Koliko si pametan?novo pitanje je , Na koje si naine pametan?

11

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

LITERATURA 1. Amstrong. T., (2006.), Viestruke inteligencije u razredu, Zagreb, Educa

2. Amstrong. T., (2006.),Pametniji ste nego to mislite: vodi kroz viestruke inteligencije za djecu i sve one koji se njima bave, Lekenik, Ostvarenje 3. Been, A.,(2008.), Metodika znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Uiteljski fakultet i Profil 4. Been, A., (2003.), Metodika u obrazovanju uitelja, Zbornik radova: Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika-znanstveni kolokvij, Rijeka, FFRi, str. 82-83 5. Buljubai-Kuzmanovi, V., (1/2009.), Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja, ivot i kola, br. 21, god. 57, str. 50-57 6. udina-Obradovi, M., Brajkovi, S., (2009.), Integrirano pouavanje, Zagreb, POU Korak po korak 7. Dreyden, G., (2003.), Revolucija u uenju: kao promijeniti nain na koji ui svijet, Zagreb, Educa 8. EK Cards 2003, (2007.), Jaanje sustava strunog osposobljavanja i usavravanja strukovnih nastavnika i strunih suradnika, koncept papir o obrazovanju strukovnih nastavnika 9. Evano, Ch., (2004.), Imamo pravo ne shvatiti odmah, Zagreb, Profil

10. Garei, D., (2007.), Samoprocjena kompetencije nastavnika, Napredak, 148(4), str. 534-548 11. Grupa autora, Ispitni katalog majstorskog ispita iz podruja gospodarstva, pravnih propisa, zatite na radu i osnova poduavanja naunika 12. Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K., (1999.), Inteligencija: razliita gledita,Jastrebarsko, Naklada slap 13. Herceg, I., (2010.), Izvjee ETF Projekt: Povezanost kvalitete izobrazbe za obrtnika zanimanja i zapoljivost, Zagreb, HOK 14. Izjava Europske komisije vijeu i Europskom parlamentu: Poboljanje kvalitete obrazovanja nastavnika, (2007.), Bruxelles 15. Jelavi, F., (2000.), Nastavne metode, Metodika 1, 1, str. 55-61 16. Jensen, E. (2003.), Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu kolu i uspjeno pouavanje, Zagreb, Educa 17. Keni, V., (1987.), Praktina nastava prirunik za nastavnike, Sarajevo, Svjetlost

12

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

18. Klapan, A., avar, J., (2007), Obrazovanje i usavravanje andragokih djelatnika, Napredak, 149(1), str. 34-48 19. Klipert, H., (2001.), Kako uspjeno uiti u timu, Zagreb, Educa 20. Luburi, V., (2002.), Istraivaki projekt: osposobljavanje strukovnih nastavnika i strunih uitelja, Zagreb, Nacionalni observatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje 21. Lui, O., (2002.), Istraivaki projekt: Reforma kurikuluma u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja, Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i ETF, Zagreb 22. Lui, O., (2009.), GTZ-ABU projekt: strukovno obrazovanje usmjereno na trite rada u RH (2009), Zagreb, HOK 23. Manzano,R.J., Pickerin, J.D., Pollock, J.E., (2006.), Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspjenijih nastavnih strategija, Zagreb, Educa 24. Milat, J., (2000.), Epistemoloke karakteristike metodike, Metodika 1, 1, str. 4153 25. Mlinarevi, V., (2002.), Uitelj i odrednice uspjenog pouavanja, ivot i kola, br. 7/2002., str. 140-145 26. Na, B., (2010.), Bez pogreaka nema kreativnosti profesionalni razvoj nastavnika, kolske novine, br. 16, str. 15-17 27. Papotnik, A., Gumzej, G. I., (2000.), Efikasno i uspjeno stjecanje spretnosti i radnih navika, kolski vjesnik, 49, 2, str. 171-178 28. Papotnik, A., Gumzej, G. I., (2003.), Kvaliteta osposobljenosti uitelja strunoteorijskih predmeta i praktina nastava, kolski vjesnik, 52, 3-4, str. 261-272 29. Pavlekovi, S., (1999.), Praktina nastava u izvankolskim prostorima, Napredak, 140(3), str. 372-381 30. Petrievi, D., (1996.), Dopunsko pedagoko obrazovanje uitelja i nastavnika sa zavrenim nenastavnikim fakultetima i kolam, Napredak, 138(1), str. 29-38 31. Petrievi, D., (1994.), Opi prirunik za nastavnike srednjih kola, Zagreb, HPKZ 32. Petrievi, D., (1997.), Dvojni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj neka obiljeja, kolski vjesnik, 46, 1, str. 49-62 33. Petrievi, D., (1998., )Radna pedagogija, Zagreb, HPKZ 34. Petrievi, D.,(2004.) Metodika strukovno-teoretske nastave, Zagreb, Puko otvoreno uilite

13

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

35. Petrievi, D., (2006.) Metodika praktine nastave, Zagreb, Puko otvoreno uilite 36. Pivac, ., (1997.), Miljenje nastavnika o vlastitoj metodikoj osposobljenosti, kolski vjesnik, 46, 1, str. 63-78 37. Prodanovi, T.T., Kuki, V., (1960.), Elementarna metodika radionike nastave prirunik za nastavnike praktine nastave, Beograd, Zavod za izdavanje udbenika 38. Rodi, I., (2009.), Kljuna karika u obrazovnom lancu - Strukovno obrazovanje, kolske novine br. 1-2, str. 11-13 39. Rodi, I., (2010.), Propisi umom, potrebe drumom obrtniko obrazovanje, kolske novine br. 19, str. 13-18 40. Sadai, K., (2001.), Metodika vjebaonica, ivot i kola, br. 6/2001., str. 72-77 41. Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja u RH 2008 2013, (2008.), Zagreb, MZOS 42. imeg, M., (2009.), Temeljita unutarnja reforma kolstva, kolske novine, br.3, str. 9-19 43. Tomaevi, A., Raan Krizanec, M., Komen Bujas, N., Serdar, D., (2009.), Briga o gostu prirunik, Zagreb, Agencija za strukovno obrazovanje i British Council 44. Toli, S., (1998.), Miljenje i stavovi uenika o njihovom praktinom radu, kolski vjesnik, 47(1998.), 1, str.77-84 45. Torres del Castillo, R.M., (1997.), Bez reforme obrazovanja uitelja nee biti ni reforme obrazovanja, Napredak, 138 (1), str. 57-72 46. Tot, D., Jurec, L., (2009.), Procjena sudionika samovrednovanja uitelja o indikatorima kvalitetne nastave i uenja, Napredak, 150(1), str. 7-20 47. Uroi, S., vara, B., (2003.), Organizacija praktine nastave Metodiki prirunik, kolske novine, Zagreb 48. Znanstveni kolokvij: stanje i perspektive obrazovanja nastavnika, (2003.), zbornik radova, Rijeka, FFRi 49. http://www.aso.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Briga_o_gostu%20-%20power %20point%20prezentacija%20-%2014-09.pdf (preuzeto 8.11.2010.) 50. http://www.azoo.hr/tekst/zbornik-smotra-projekata/678 (preuzeto 25.11.2010.)

14

Kristina kaler, dipl.ing.strojarstva: Motivacija uenika integrirano pouavanje

Rijeka, 9.12.2010.

Kristina kaler, poslijediplomantica doktorskog studija Rani odgoj Odgojne znanosti, predaje u Strojarskoj tehnikoj koli Fausta Vrania strukovno teorijske predmete i koordinatorica je izvoenja praktine nastave. Autorica je etiri radne biljenice za praktinu nastavu u strojarstvu i elektrotehnici. Vanjska suradnica je na Metodikom praktikumu nastave struke Teaja pedagoko psiholoke izobrazbe na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu od 2009.

15