Professional Documents
Culture Documents
Slobodna Bosna SlobodnaBosna804
Slobodna Bosna SlobodnaBosna804
GODINA XVIII
BROJ 804
SARAJEVO 5.4.2012.
CIJENA 3 KM
najveca tvornica
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
16 KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE
Ro|a~ko-kriminalno strujno kolo
Slobodna Bosna otkriva kako su nekada{nji neprijatelji, Zlatko Lagumd`ija i Damir Fazli}, naprasno izgladili me|usobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli} preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH {trajk progla{en nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ~ega im je zaprije}eno tu`bama za naknadu {tete; na{a novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ~ije su pla}e najni`e u Federaciji, koji rade bez naknada za no}ni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obu}e koju nisu dobili ve} godinama
www.slobodna-bosna.ba
glavnih aktera spota, pripadnika SPECIJALNE JEDINICE MUP-a RBiH: MUHAMED GAFI], JASMIN BEGI], D@EVAD HO@BO, MILENKO MILINOVI], MUHAMED MULAOMEROVI], DAMIR ZGODI] i SAMIR ^AJI]
Iako su vojnici U`i~kog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrije`en je kao datum po~etka rata u BiH; SB je anketirala najzna~ajnije bh. intelektualce, politi~are, umjetnike, histori~are kako bi saznali kada je i za{to po~eo rat, koliko je `rtava odnio i za{to je danas BiH, ne samo po ustavnom ure|enju, rascijepljena zemlja
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
56 BOSANSKI PONOS
Viki}evi specijalci, dvije decenije poslije
U augustu 1992. u okupiranom sarajevskom naselju Dobrinja snimljen je spot za pjesmu VOJNIK SRE]E, koji je re`irao MIRSAD HEROVI], a koji su, izme|u ostalih, emitovali i CNN i MTV; pored reditelja, za Slobodnu Bosnu slavnih ratnih dana se prisje}aju neki od
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
INSPEKTORI SIPE ZA PETAMA STIPE
Eronet za osam mjeseci pod upravom Primorca zaradio duplo vi{e nego za godinu pod upravom Prili}a
Krajem septembra pro{le godine odlukom Vlade Federacije, koja je donesena na insistiranje ministara iz SDP-a, smijenjen je dotada{nji predsjednik Uprave HT Mostar Vilim Primorac, a na njegovo mjesto ponovno vra}en Stipe Prli} protiv kojeg je julu 2010. Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA), odnosno njen Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u saradnji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) Republike Hrvatske Kantonalnom tu`ila{tvu u Mostaru proslijedio krivi~nu prijavu. Primorac je skinut iako je za osam mjeseci u 2011. godini ostvario dobit od 14,8 miliona KM i investirao zna~ajna sredstva u nove tehnologije, dok je Prli} u cijeloj prethodnoj godini ostvario upola manju dobit - svega 7,5 miliona KM! Uprkos ~injenici da je daleko uspje{nije vodio firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH, Vilim Primorac za vrijeme svog {efovanja ipak se nije odupro isku{enju nepotizma. Naime, kako nezvani~no saznajemo, dok je bio na ~elu HT Mostar, Primorac je odobrio preseljenje sredi{njice HT Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb. gdje je nekada bio smje{ten kafi} Hemingway. Kako se vlasnik Hemingwaya prezadu`io, poslovni prostor prodao je Tariku Balti zvanom Riki, koji je poslovni prostor uknji`io na ime svoje supruge Slavice Balta, ~ije je djevoja~ko prezime, sasvim slu~ajno, Primorac! Poslovni prostor navodno je izdat HT Eronetu, po cijeni od 16 hiljada KM mjese~no plus PDV, a Eronet bi u
4
Prije godinu dana Mirza Muhovi polupao prozore na kui svoje tadanje djevojke
Op}inski sud u Sarajevu odredio je jednomjese~ni pritvor dvadesetdevetogodi{njem Mirzi Muhovi}u, koji je u nedjelju ujutro na Igmanu pucao i lak{e ranio svoju djevojku, manekenku Eminu Kari{ik, ina~e aktivisticu SDP-a. Prema zvani~nom, policijskom zapisniku Muhovi} je ispucao sedam metaka od kojih je samo jedan lak{e ranio Kari{ikovu koja je u Klini~ki centar primljena tek oko devet sati, a kasnila je i intervencija policije. Igman je podru~je koje pripada policijskoj upravi Trnovo, no kako ta op}ina nema kriminalisti~ku slu`bu, ~ekalo se na dolazak policajaca i inspektora sa Ilid`e koji su i uhapsili Muhovi}a te obavili uvi|aj. U isto vrijeme kada je Muhovi}u odre|en pritvor (izazivanje op}e opasnosti i lak{e tjelesne povrede), zbog ~ega }e se najvjerovatnije veoma brzo braniti sa slobode, jedan od organizatora vatrenog skupa na Igmanu, na~elnik sarajevske Op}ine Centar D`evad Be}irevi} podnio je tu`bu protiv Muhovi}a jer mu je prijetio pi{toljem. Tu`ba, najvjerovatnije, zna~i i kraj prijateljstva izme|u Muhovi}a i kadrova SDP-a s kojima je proteklih godina bio veoma blizak. Posebice kada je u pitanju potpredsjednik SDP-a BiH Damir Had`i}. Muhovi}, Kari{ikova te Had`i} i njegova supruga Alma nerijetko su odlazili na zajedni~ke odmore, kao i na skijanje u {vicarskom Kitzbhelu. Muhovi}, pripadnik, ako se to tako mo`e nazvati, zlatne sarajevske mlade`i, sin Adema Muhovi}a, vlasnika dvije benzinske pumpe Green Oil, u Sarajevu nije se po prvi put silom obra~unavao sa svojim djevojkama. Prije godinu dana, nakon {to mu nije odgovarala na telefonske pozive, odlu~io se razra~unati sa svojom tada{njom djevojkom. Do{ao joj je pred ku}u u sarajevskom naselju Grbavica i polupao prozore. Oni koji ga poznaju ka`u da je Muhovi} posljednjih pet godina konstantno pijan a sve zbog smrti djevojke Sabine, koja je poginula u saobra}ajnoj nesre}i. Nakon pucnjave u ovda{njim se medijima naveliko raspravlja i o sklonosti Kari{ikove ka alkoholu, no oni koji je poznaju tvrde kako je, iako je voljela zaviriti u ~a{icu, ve} godinu dana trijezna. Tako|er, nisu ta~ne ni pri~e kako joj je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Naime,
pri~alo se da je u ovoj zemlji prije dvije godine privedena sa jo{ nekoliko prijatelja zbog posjedovanja kokaina, no ta informacija nije ta~na jer redovito putuje u ovu zemlju u kojoj je, uostalom, pro{log ljeta i odmarala. Odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, Adem Muhovi} uz pomo} supruge, advokatice Bahrije, krenuo je u pravnu i svaku drugu ofanzivu kako bi sina spasio zatvora. Muhovi} je u Sarajevu ve} odavno poznat kao razuzdan. Godinama se dru`io sa turskim dr`avljaninom Kadirom Dilanijem Yazicijem, vlasnikom nekoliko poslovnih prostora u sarajevskom shoping centru Alta. Kadir je, kako se tvrdi, dugo bio Muhovi}ev najbolji prijatelj a osim izlazaka u diskoteku Reina u Bosmal City centru, Basement, ilid`anski restoran Bosnu ili Malu pivnicu, vezivao ih je i posao sa naftom. No, Yazici i Muhovi} su se, iz samo njima poznatih razloga, sporje~kali i ve} nekoliko mjeseci uop}e ne komuniciraju. Muhovi}evo dru{tvo su i sinovi bogatih roditelja kakvi su, recimo, Kenan Hajrovi}, sin vlasnika fabrike namje{taja Dallas, zatim i sin vlasnika firme Penny Plus. U njihovom dru{tvu neizbje`ni su i Alen Bule Ni{i}, vlasnik jednog sarajevskog kafi}a, zatim E mir Hamidovi}, sin E dhema Hamidovi}a, vlasnika firme Zaklopa~a komerc, koja se bavi proizvodnjom i prodajom nove i polovne bijele tehnike i namje{taja. (Emir Hod`i})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]
tom prostoru, na ~iju adaptaciju je potro{eno 400 hiljada maraka, trebao ostati narednih 14 godina! (M.F.)
TUK NA UTUK
Polaganje vijenaca na spomenik poginulim {panjolskim vojnicima Bakir Izetbegovi}, Juan Carlos I i Ljubo Be{li}
Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stevenson su najvei bokseri koje je svijet upamtio - ne zato to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato to su viteki i do kraja okonali teka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vjetinom, umijeem, argumentima sile (pesnicama) promovirali vane drutvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam, Teofilo Stevenson odbio je da bude vrea za udaranje u jadnim, solidno budetiranim blockbusterima Rocky dva, tri, pet, est, a i ire, dalje...
ak i da nije ro|en kao Adnan ]ati}, i da mu korijeni nisu hercegova~ki, mostarsko-blagajski, kao {to ~injenice neumitno iz mati~nih knjiga pokazuju i svjedo~e, ne bih ni tada propustio nijedan bokserski me~ F elixa Sturma, kako ga se oficijelno tretira, Nijemca bosanskih korijena. Prije svega, iz razloga {to je Adnan Felix sjajan bokser, elegantan, kreativan, lucidan, dovitljiv, razborit, u~tiv. Stereotipi o glupim bokserima su neoprostivo glupi, da ne mogu biti retardiraniji; nema uspje{nog boksera a da nije imao visoku socijalnu inteligenciju, intelektualnu {irinu, (sportsku) kulturu pa, na koncu, i patriotsku odgovornost i senzibilnost. Joe Lois, to je ime crna~kog idola, ikone slobodne i demokratske Amerike. Crni bombarder je 1938. godine dotukao i poslao u carstvo snova njema~kog bermensha Maxa Schmelinga, {to je jedna od civilizacijski najva`nijih akcija, metafora, odnosno poruka galopiraju}oj arijevskoj, fa{isti~koj supremaciji - po{asti. Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stivenson su najve}i bokseri koje je svijet upamtio - ne zato {to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato {to su vite{ki i do kraja okon~ali te{ka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vje{tinom , umije}em, argumentima sile (pesnicama) promovirali va`ne dru{tvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam (usred najgoreg rata koji je Amerika vodila), Teofilo Stevenson odbio je da bude vre}a za udaranje u jadnim, solidno bud`etiranim blockbusterima
je bio lojalan. Veli~anstveni Mate Parlov, svjetski bokserski prvak, gazda omanjeg kafi}a u Puli, fino, dostojanstveno se sklonio od svih balkanskih, pomahnitalih imperativa i ultimatuma. Drhtao sam i tresao se, kao prut na vodi, nad odlukom sudija u vite{koj, dakle krvavoj borbi, bitka je bila za svjetskog prvaka u polute{koj kategoriji, Mate Parlova i sovjetskog olimpijca Olega Karatajeva. Ubio je Prlov hljeb u njemu, barem tako su presudile sudije. Ne mogu ja istovremeno biti prvak svijeta i nacionalista, ogromno je va`na i pou~na re~enica koja je , uprkos svemu, ostala nakon smrti veli~anstvenog istarskog me{tra MATE PARLOVA.
a`na je, zbilja je potresna ispovijest Felixa Sturma, to jest Adnana ]ati}a: Moje srce krvari zbog Srebrenice. Kazao je to ]ati} na najgledanijoj njema~koj televiziji. Pogledao sam taj televizijski isje~ak: Adnan ]ati} izgleda fenomenalno, mo}no, uvjerljivo. Njegov bol za srebreni~kim `rtvama je dubinski ljudski, njegova tuga beskrajna. Adnan ]ati}, treba mu dopustiti da svojim rije~ima ka`e, za{to je va`no da se zlo~ini moraju kazniti. Mittal u Omarskoj ne dozvoljava radnicima, profesorima i studentima obilazak biv{eg logora u Omarskoj, javlja mi prijatelj, biv{i logora{, iz Prijedora. Ne dozvoljava korporacijska a`daha da se biv{i, pre`ivjeli logora{i iz Omarske suo~e sa svojim d`elatima. Mo`emo se mi zapetljati u datumima, zabrazditi u satima, nagraisati u momentima, ali su{tinski to temporalno ne mijenja stvar.
Adnan ]ati}, veliki boksa~, svoj obraz, karijeru, ugled zalo`io je za nas u Bosni i Hercegovini, a nije morao; hajdemo se potruditi da se de~ko ne razo~ara.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
UTORAK, 3. APRIL
Nakon otkri}a SB o namje{tanju, {timanju, tendera u BH Telecomu, u ovom najprofitabilnijem javnom poduze}u otpo~ela je interna istraga protiv ~lanice Uprave D@ENANE MURAEVI]. Mo`da ta istraga i eventualne sankcije obesmisle svje`i vic prema kojem je Chuck Norris samo dva puta u `ivotu izgubio: prvi put od Brucea Leeja, u Zmajevom gnijezdu, a drugi put na tenderu u BH Telecomu...
NEDJELJA, 1. APRIL
Vrlo dirljiva vijest je da je kanadski ko{arka{ NEMANJA MITROVI] prihva-
SRIJEDA, 4. APRIL
Koliko god mogu, kad god stignem pratim predizbornu kampanju u Srbiji. I sami u~esnici kampanje se sla`u da je ona dosadna, jednoli~na, bezidejna; meni, me|utim nije. Zanimljivo mi, beskrajno zabavno, recimo, pratiti sukob u Vojvodini: radikalna autonoma{ka incijativa u ovoj srbijanskoj pokrajini tra`i formiranje dva ravnopravna dr`avna entiteta u Srbiji: dr`avu Vojvodinu i dr`avu Srbiju. Na ~elu ovoga pokreta je biv{i komunisti~ki {ef Vojvodine, smijenjen u Milo{evi}evoj jogurt revoluciji 1988., @ivorad @ika Berisavljevi}. Tom radikalisti~ko-maksimalisti~kom zahtjevu se protivi Liga socijademokrata Vojvodina, ~iji je predsjednik NENAD ANAK, zet druga i komuniste Berisavljevi}a. Pa se, potom, konfrontiraju predsjednik SNS-a TOMISLAV NIKOLI], i Maja Gojkovi}, ~lanica naju`eg vrha Ujedinjenih regiona Srbije (predsjednik Mla|an Dinki}). Nisam siguran, ali je vrlo izvjesno, da je tada{nja gradona~elnica Novog Sada Gojkovi}ka prisustvovala smotri ~etni~kih glave{ina na Romaniji na kojoj je Vojislav [e{elj u najvi{i ~in - ~etni~kog vojvode promaknuo svog irgeta Tomislava Nikoli}a i njenog tada{njeg de~ka, kolja~a iz Vukovara i sa Grbavice BRANISLAVA GAVRILOVI]A BRNETA!
masakr nad Hrvatima iz sela Trusina u prolje}e 1993. godine. Nihad Bojad`i} je motorolom naredio da pobijemo sve, da niko ne smije `iv ostati, ka`e svjedokpokajnik Zolja, nedavno deportirana iz Amerike, za svog pretpostavljenog armijskog zapovjednika. Priznaje da je i osobno dala nesebi~an doprinos tom zlo~inu. Nagodila se sa Tu`iteljstvom BiH o priznanju krivice u zamjenu za pet godina zatvora.
8
tio poziv ACE PETROVI]A, bosanskohercegova~kog ko{arkog selektora da nastupa za na{u zemlju. Nemanja je ro|en u Sarajevu, sin je Miroljuba Mikija Mitrovi}a, Srbijanca koji je sredinom 80-ih godina do{ao u Bosnu sa vjerovatno najte`im sportskim zadatkom koji je postojao: da naslijedi Kin|eta Deliba{i}a koji je oti{ao u madridski Real. Miki Mitrovi} je u velikoj mjeri uspio nadomjestiti Kin|etovu genijalnost i {arm i na parketu, ali i me|u sarajevskom rajom. I danas se neki znalci kunu da je Miki imao mek{u ruku od Kin|eta, ali i da nije bio ni{ta manja ljudina. Zagreba~ki sportski novinari, ~ijoj objektivnosti nikada nije do kraja vjerovati, posljednjih dana pi{u bajke o {esnaestogodi{njem ~arobnjaku ALENU HALILOVI]U, Dinamovom poletarcu. Ako i u slu~aju klinca Halilovi}a, kao i kod mladog Mitrovi}a, vrijedi izreka da krv nije voda, ne treba se sekirati za koju }e nacionalnu selekciju igrati: njegov stari, S ejo Halilovi}, jedan je od naj~estitijih nogometa{a koji su ikada igrali za na{u reprezentaciju!
PONEDJELJAK, 2. APRIL
Ju~er je neki lokalni tajkun, revolvera{, MIRZA MUHOVI], na seminaru Foruma mladih SDP-a BiH odr`anom na Igmanu lak{e ranio djevojku, aktivisticu ove stranSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
MINI MARKET
RASIPANJE IZ [UPLJEG U PRAZNO
MUHAMED I MLIJEKO
^UDO MARJANOVO
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
oni pristanu na odre|ene u{tede kada su u pitanju nijhove prinadle`nosti, rekao je Selimovi}, nakon ~ega je spakovao kofere i pridru`io se svom partijskom {efu na dvodnevnom izletu u Istanbulu. (M.F.)
NERMIN PE]ANAC
Predsjednik SDU BiH
IVAN KORDI]
Knji`evnik
NE
Prema istinomjeru, Vlada FBiH je bila mnogo aktivnija u prvoj polovini prve godine rada. Tada su provo|ene kadrovske reforme i dijelio se plijen. To je bio najva`niji dio posla, poslije dolaze sitnice kao {to su pri~e o pove}anju PDV-a.
NE
Sla`em se sa izjavom naroda, pojedinih ministara pa ~ak premijera Nik{i}a koji ka`u da nisu zadovoljni u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.
NE
Samo ~ovjek koji se ba{ nikako i nimalo ne razumije u politi~ku situaciju Bosne i Hercegovine mo`e biti zadovoljan u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.
TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka
VESO VEGAR
Glasnogovornik HDZ-a 1990
SR\AN VULETI]
Reiser
NE
Nisam zadovoljna i od ove federalne Vlade o~ekivala sam vi{e. SDP je najavljivao druga~iji kvalitativan iskorak i druga~iji odnos prema bitnim stvarima, a do izra`aja je do{lo
NE
Mi{ljenja sam da je federalna Vlada odavno trebala da bude rekonstruirana zbog neuspjeha u svom radu. Federalna Vlada
DA/NE
Nisam zadovoljan jer od federalne Vlade o~ekujem velike i vidljive rezultate i promjene. Veliki sam optimista i mislim da }e se to uskoro desiti.
by MARIO BRANCAGLIONI
Fahrudin Radon~i}
11
SLOBODNA BOSNA je prva, prije ministara u VLADI FEDERACIJE BiH, dobila zvanine podatke Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva o odobrenim poticajima za poljoprivrednike u 2011. godini; otkrivamo kako je ministar JERKO IVANKOVI LIJANOVI fantomskom Udruenju poljoprivrednika u BiH koje vodi njegov stranaki kolega MIRO PEJI poklonio pola milijuna KM, zato je ukinuo izdvajanja za kapitalna ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju a 15 milijuna maraka preusmjerio u kategoriju ostalih potpora, koje se troe bez ikakve kontrole i kriterija
i{emjese~ne spekulacije o milijunskim malverzacijama pri dodjeli poticaja poljoprivredni cima u pro{loj godini i definitivno su potvr|ene po~etkom ovog tjedna, nakon {to je Ve~ernji list objavio imena korisnika jednokratne pomo}i koje je federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva podijelilo u Srednjobosanskom kantonu. Prema zvani~nim informacijama koje je prezentirao Radoje Vidovi}, delegat HDZ-a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (a koje je dobio kao odgovor na zastupni~ko pitanje), poticaje u Srednjobosanskom kantonu dobilo je blizu sedam tisu}a poljoprivrednika, me|u kojima je bilo ~ak 850 korisnika jednokratne pomo}i u iznosu od po 800 KM. Kako je otkrio Vidovi}, a kasnije potvrdili na~elnici op}ina Kiseljak, Vitez i Busova~a, ve}ina dobitnika nov~anih potpora uop}e nisu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, {to je klju~ni uvjet da bi se na{li na listi korisnika poticaja, ali jesu aktivisti Narodne stranke Radom za boljitak (na ~elu s Melihom Deli} iz Kiseljaka, ~ije je Udru`enje poljoprivrednika dobilo 8.000 KM) i HSP-a (poticaje je dobila predsjednica te stranke u Kiseljaku Sla|ana
Kujund`i}). Nakon {to detaljna kontrola svih poljoprivrednika kojima su prema odluci Ministarstva poljoprivrede Federacije BiH podijeljeni poticaji za 2011. bude zavr{ena, ~elnici op}ina u Srednjobosanskom kantonu ne isklju~uju mogu}nost podizanja kaznenih prijava. No, istraga o skandaloznoj raspodjeli prora~unskih sredstava navodnim poljoprivrednicima nikako nije posao za lokalne vlasti u srednjoj Bosni, nego za Federalnu upravu za inspekcijske poslove pri kojoj djeluje i poljoprivredna inspekcija, ali i za nadle`na tu`iteljstva, budu}i da su poticaji na jednako netransparentan, kriminalan na~in i prema krajnje upitnim kriterijima dijeljeni u cijeloj Federaciji.
realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, strana~ka kasa. Iako, barem prema va`e}im zakonima, programima poticaja i internim pravilnicima ta kategorija nema nikakvog pravnog upori{ta, po nalogu ministra Ivankovi}a Lijanovi}a je u pro{loj godini 1.200 korisnika dobilo jednokratnu nov~anu potporu, koja je u prosjeku iznosila po 800 KM. Budu}i da je me|u dobitnicima jednokratne pomo}i ({to se pokazalo u Srednjoj Bosni) najvi{e pet posto poljoprivrednika koji imaju uredno registrirana gazdinstva, dok je ostatak podijeljen ~lanovima i simpatizerima Narodne stranke Radom za boljitak i njihovim koalicijskim partnerima, sve upu}uje da je ministar Ivankovi} Lijanovi} blizu milijun maraka potro{io za kupovinu glasova. No, da stvar bude jo{ gora, uveliko se naga|a da je od 800 KM jednokratne potpore poljoprivrednicima, korisnicima pomo}i ispla}eno svega 200 maraka, a da su ostatak novca odmah morali vratiti. Spiskove je pravio Miro Peji}, predsjednik Udru`enja poljoprivrednika u BiH, i jedan od najva`nijih ministrovih operativaca. Ljudi su morali potpisati da su primili 800 KM, a zapravo su dobili po 200 KM. Sto maraka im je ispla}eno jer su im Lijanovi}i ostali du`ni za glas na pro{lim izborima, a 100 KM su dobili da za njih glasaju na narednim op}inskim izborima, potvrdio je u
Jerko Ivankovi} Lijanovi} je milijun i pol KM poljoprivrednih poticaja podijelio ~lanovima Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-a!!!
12
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
Federalni ministar Federalni ministar poljoprivrede Jerko poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} Ivankovi} Lijanovi} raspolago je sa vi{e od 52 raspolago je sa vi{e od 52 milijuna KM, koliko iznose milijuna KM, koliko iznose ukupni poticaji koji su ukupni poticaji koji su realizirani u pro{loj godini, realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, njihova obiteljska, strana~ka kasa strana~ka kasa
13
Ministar Jerko Ivankovi Lijanovi izmislio dugovanja svojih prethodnika, kako bi prikrio manjak novca u 2011. godini
RASPODJELA POTICAJA
Po nalogu ministra poljoprivrede deseci milijuna KM podijeljeni su bez ikakvih kriterija
Suprotno izjavama ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a da je prethodni saziv federalne Vlade poljoprivrednicima ostao du`an deset milijuna KM, brojke potvr|uju kako se radi o poticajima za poljoprivrednu proizvodnju koja je zapo~eta u 2010., a realizirana pro{le godine, kada su proizvo|a~i i ispunili uvjete za naplatu sredstava. Iznos duga koji je navodno naslijedio od svog prethodnika,
zapravo je dug koji je Jerko Ivankovi} Lijanovi} napravio u pro{loj godini (odobreni a neispla}eni poticaji), s tim da je dugovanja nastojao maskirati friziranim izvje{}ima, zajedno sa svojim najbli`im savjetnicima, a nakon {to je marginalizirao sve pomo}nike u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, koje uop}e ne konzultira prije dono{enja najva`nijih odluka.
Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede
Jerko Ivankovi Lijanovi je redovno zavrio samo est razreda osnovne kole?!
Iako je u slu`benoj biografiji naveo da ima diplomu Poljoprivredno-prehrambene {kole u Sarajevu, preciznije - mesarski zanat, Jerko Ivankovi} Lijanovi} je zasigurno jedini ministar u BiH koji ~ak ni osnovnu {kolu nije zavr{io u redovnom roku?! Prema tvrdnjama njegovih sugra|ana sa [irokog Brijega, federalni je ministar poljoprivrede redovno {kolovanje prekinuo jo{ u {estom razredu osnovne {kole, pa je kasnije poha|ao ve~ernju {kolu. Jednako je tako ministar Ivankovi} Lijanovi} vanredno polagao i ispite u sarajevskoj Poljoprivredno-prehrambenoj {koli, premda zlobnici tvrde da siroti Jerko tada nije ni vidio Sarajeva, budu}i da njegov otac stari Lijan nije `alio mesa kada je u pitanju sinova naobrazba.
proizvodnja orijentirana izvozu, promocija proizvodnje i proizvoda i naknada {teta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za koju je, kako se navodi u izvje{}u, odobreno vi{e od ~etiri milijuna KM, premda nema nijednog preciznog pokazatelja u {to je konkretno potro{ena tolika suma. Jo{ je konfuznija naredna stavka prema kojoj je za sudske presude, jednokratnu potporu p~elarskoj proizvodnji koja nije ostvarila proizvodnju (?), prodaju meda i ostalo ispla}eno gotovo 2,9 milijuna KM. No, za razliku od maglovitih
investicija (za nadati se da }e makar federalni revizori utvrditi gdje su zavr{ili milijuni maraka namijenjenih poljoprivrednicima), kompletna biljna proizvodnja u Federaciji BiH je subvencionirana sa {est milijuna KM. Posrijedi je, pojasnimo, proizvodnja povr}a, vo}a, `itarica, uljarica, duhana i vinove loze, s tim da vo}ari i vinogradari dobijaju poticaje samo za sadnju, a ne i za proizvodnju. Kako je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} samovoljno obustavio izdvajanja za kapitalna ulaganja, poljoprivrednici u Federaciji BiH vi{e ne mogu ra~unati ni na povoljne kredite koji su ranijih godina realizirani u suradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH. Korisnici ovih kredita su imali obvezu da osiguraju 25 posto po~etnog kapitala, 25 posto nepovratnih sredstava su dobijali od federalnog Ministarstva poljoprivrede, dok je ostatak novca davala Razvojna banka s povoljnom kamatom od
~etiri posto i grace periodom do tri godine. Pored toga, Ministarstvo je subvencioniralo i refundiranje kamata, a sve sa ciljem poticanja razvoja doma}e poljoprivrede, {to je novi ministar ukinuo, kao i izdvajanja za regres premija osiguranja od mogu}ih {teta u poljoprivrednoj proizvodnji.
SELJA^KA BUNA
Nakon pro{logodi{njih protesta poljoprivrednika o~ekuje se nova pobuna zbog sumnjive raspodjele poticaja
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
ZLATKO LAGUMD@IJA
KO JE KO?
AMINA LAGUMD@IJA
DAMIR FAZLI]
Slobodna Bosna otkriva kako su nekadanji neprijatelji, Zlatko Lagumdija i Damir Fazli, naprasno izgladili meusobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH
rtoglavi poslovni uspjeh koji je nekrunisani kralj bosanske struje Damir Fazli} napravio u BiH tokom posljednjih desetak mjeseci potvr|uje poznatu tezu da iza svakog uspje{nog mu{karca stoji `ena. Monopolski polo`aj na elektroenergetskom tr`i{tu BiH, koji mu donosi basnoslovnu zaradu, Fazli} duguje svojoj supruzi Amri (djevoja~ko prezime Had`imehmedovi}), bliskoj rodici {efa SDP-a BiH Zlatka Lagumd`ije!
BIJEG U BEOGRAD
Kada je prije 12 godina, kao lider Alijanse, preuzeo vlast u BiH, Lagumd`ija se po hitnom postupku obra~unao s privatizacijskim ekspertom Damirom Fazli}em kojem je prethodna federalna Vlada Edhema Bi~ak~i}a skupo pla}ala konsultantske usluge. Glavom bez obzira Fazli} je 2001. godine utekao iz Sarajeva, nakon {to su protiv njega pokrenute dvije krivi~ne prijave - obje zbog prevara i malverzacija. No, 12 godina kasnije, Fazli} je na velika vrata ponovo u{ao na poslovnu scenu BiH, a njegovi nekada{nji progonitelji iz SDP-a postali su njegovi najve}i poslovni saveznici i za{titnici! Zasluge za ovaj kopernikanski obrat prvenstveno pripadaju Amri Had`imehmedovi} (38), bliskoj rodici Zlatka Lagumd`ije, koja je s roditeljima prije dvadesetak godina izbjegla iz Vlasenice u SAD. Pet godina mla|eg Damira Amra je upoznala u Washingtonu a njihovo kratkotrajno poznanstvo uskoro je krunisano brakom.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
17
SUMNJIVI ARAN@MANI
Posljednjih nekoliko godina Fazli} je uglavnom ordinirao na tr`i{tu Srbije, Crne Gore i osobito Albanije, gdje je uspio izgraditi vrlo prisne relacije s premijerom Berishom i njegovom utjecajnom k}erkom Argitom Malttezi. U Sarajevo je dolazio rijetko i u tajnosti strahuju}i zbog krivi~nih prijava u kojim se teretio za utaju novca Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, na ~ijem je platnom spisku bio pune dvije godine, i Fabrike duhana Sarajevu, koja mu je u dva navrata na ime obe}anih a nikad realiziranih konsultantskih usluga isplatila avans u iznosu od 250.000 dolara. No, na velika vrata Fazli} se u Sarajevo vratio u junu protekle godine, kada je aktuelna federalna Vlada Nermina Nik{i}a po kratkom postupku smijenila kompletnu upravu Elektroprivrede BiH a rukovo|enje kompanijom prepustila Lagumd`ijinom asistentu i poslovnom ortaku Elvedinu Grabovici. Samo koju sedmicu kasnije, Fazli}eva supruga Amra uspjela je aran`irati tajni susret svog supruga Damira i svog ro|aka Zlatka nakon kojeg vi{e ni{ta nije bilo isto. Fazli} i Lagum`ija uspjeli su ne samo izgladiti ranije nesporazume, nego i uspostaviti ~vrstu poslovnu suradnju koja je naposlijetku krunisana monopolskom
Vjeruje{ propagandnom sme}u!?, zaurlao je Lagumd`ija poku{avaju}i uvjeriti Izetbegovi}a da su aferu s preprodajom struje iskonstruirali mediji!
KOST U GRLU
SB je prva i jedina objavila skandalozni, {tetni ugovor regionalne energetske mafije sa Elektroprivredom BiH
je Rudnap kupio struju u Sarajevu i cijene po kojoj je struju prodao u Mostaru Elektroprivredi HZHB. U jednom od ranijih brojeva na{eg magazina detaljno smo pisali o ovom skandaloznom poslovnom aran`manu u
KONSULTANT, PREVARANT
Damir Fazli}, uz pomo} tada{njeg ambasadora SAD-a Thomasa Millera, poku{ao je privatizirati Fabriku duhana Sarajevo
kojem se beogradska firma Rudnap pojavljuje kao posrednik izme|u dvije elektroprivredne kompanije, obje u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH. Iako je Parlament Federacije BiH jo{ u 2009. godini usvojio zaklju~ak koji obavezuje dvije elektroprivredne kompanije da ne smiju prodavati vi{ak elektri~ne energije prije nego {to podmire potrebe lokalnog tr`i{ta, uprava sarajevske EPBiH odlu~ila je zna~ajan dio planiranog vi{ka struje izvesti u Mostar, ali uz posredovanje beogradske tvrtke Rudnap, odnosno njezine filijale u Banjoj Luci koju zastupa Velimir Vilende~i}. Potpisovanje ovog skandaloznog ugo vora izme|u EPBiH i Rudnapa prosl avljeno je daleko van Sarajeva - u Ma dridu, na gala prijemu Madridskog kluba koji okuplja zvu~na politi~ka imena iz cijelog svijeta, a ~iji je ~lan i lider SDP-a Zlatko Lagu md`ija. Na ovom prijemu, Lagumd`ija se pojavio u dru{tvu svoje supruge A mine i sina Salke te svog novog poslovnog ortaka Damira Fazli}a i njegove supruge Amre. O tome svjedo~i njihova grupna fotografija pohranjena u arhivi Madridskog kluba, odakle smo je preuzeli.
19
Ne pamti se da se Banja Luka u posljednjih nekoliko godina tresla od neke afere kao to je to sluaj sa pronevjerom novca koji je premijer ALEKSANDAR DOMBI namakao svom medijskom strategu i dugogodinjem prijatelju Zoranu arencu, vlasniku dnevnih novina Fokus; nakon to su ogoreni novinari raskrinkali vlasnika arenca, na vidjelo je izalo koliko je ovaj miljenik premijera Dombia dobio novca iz budeta RS-a, gdje su pare zavrile, zato vlasnik Fokusa svojim saradnicima prijeti smru i zbog ega je premijer Dombi ponudio ostavku predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU
Ni manje tira`ne novine, ni ve}e afere, komentari{u izvori upu}eni u medijski skandal koji posljednjih nekoliko dana potresa Banju Luku. Otkako su o{te}eni novinari po~eli u javnost iznositi sav prljav ve{ iz Fokusa, na vidjelo su iza{la previranja u vladaju}im krugovima Republike Srpske. Afera oko dnevnih novina Fokus, koja se rasplamsala pro{le nedjelje, prijeti da razotkrije cijelu visokorangiranu medijskokriminalnu hobotnicu u ovom entitetu na ~ijem ~elu je premijer Aleksandar D`ombi}.
direktnom kontrolom Milorada Dodika. Ina~e, Fokus je 2005. godine osnovao vlasnik Nezavisnih novina @eljko Kopanja i trebao je biti tabloid koji bi tretirao sve koji nisu po volji vladaju}e kaste. Godinu dana kasnije Kopanja je Miloradu Janjetovi}u, vlasniku preduze}a Tamaris, prodao Fokus za 450 hiljada KM. Janjetovi} je od Dodika, koji tada nije bio u dobrim odnosima sa Kopanjom, dobio zadatak da stvori Dodikovu medijsku grupaciju. Janjetovi} sa pet miliona KM otvara Bel kanal, televiziju koja nikada nije postala konkurentna ~ak ni na lokalnom nivou. U decembru pro{le godine preduze}e Pres komerc, koje je izdava~ Fokusa, od Janjetovi}a preuzima Zoran [arenac. On je sa izvjesnim Predragom Danilovi}em kupio i bijeljinsko preduze}e Orfej - Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Iza ovih transakcija stajao je aktuelni premijer D`ombi}, koji je u `elji da politi~ki osna`i htio da stvori svoje medijsko carstvo.
Me|utim, ispostavilo se da je milione maraka koje je iz bud`eta D`ombi} namicao ovom listu njegov medijski strateg pro}erdao. Fokus se pro{le sedmice nije pojavio dva dana na kioscima zbog {trajka zaposlenih u tim novinama, koji ve} ~etiri mjeseca nisu primili plate, dok im doprinosi za penziono i socijalno osiguranje nisu upla}ivani ve} 30 mjeseci. To {to se Fokus, list minornog tira`a i opskurne propagande, nije pojavio u prodaji za javnost u Republici Srpskoj nije zna~ilo ni{ta, ali za kriminalnu medijskopoliti~ku hobotnicu bio je udarac u pleksus. Pokrovitelj Fokusa, ta~nije njegovog biv{eg direktora i sada{njeg vlasnika Zorana [arenca je, kao {to rekosmo, premijer RS-a Aleksandar D`ombi}. Iz bud`eta RS-a preduze}e Pres komerc, izdava~ lista Fokus, zahvaljuju}i D`ombi}u dobilo je 1,2 miliona KM. Ministarstvo finansija RS-a, kada je ministar bio
OSTAVKA NA STOLU: Premijer Dombi je dva dana nakon afere sa medijima ponudio ostavku Miloradu Dodiku. Situacija meu njima je ve mjesecima prilino zategnuta. Dodik je svojim najbliim saradnicima u povjerenju govorio kako je samo pitanja dana kada e Dombi nestati sa scene
D`ombi}, zajedno sa niskotira`nim Fokusom, organizovalo je i pla}alo akciju Najsre}niji fiskalni ra~un, a Vlada RS-a bila je i pokrovitelj [aren~eve manifestacije Izbor najmenad`era RS, koja je, kao tvrde dobro upu}eni izvori, slu`ila za reketiranje privrednika. Fokusu je 2009. godine iz bud`eta preba~eno 270.000 maraka, a onda u julu 2010. godine ponovo iz bud`eta 360.000 maraka. Pro{le godine za podr{ku projektu Razvoj Srpske, reforma PIO Vlada donira Fokusu novih 200.000 maraka. Pored toga, ministarstva su po nalogu D`ombi}a morala da objavljuju specijalne dodatke u Fokusu, koji su posebno pla}ani, kao i sve konkurse i oglase. I to nije bilo sve. Zorana [arenca, rudarskog tehni~ara iz Mili}a, Aleksandar D`ombi} imenovao je za predsjednika Skup{tine akcionara Komisije za hartije od vrijednosti RS-a. Poslije Izbora najmenad`era, prije desetak dana, [arenac je obe}ao radnicima isplatu dvije neispla}ene plate, me|utim, to
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
1,2 miliona maraka. Posljednja donacija od 200.000 KM stigla je u avgustu pro{le godine, a pregledom stanja je utvr|eno da je 80.000 oti{lo za plate, 30.000 za {tampariju, a 55.000 je preba~eno na ra~un firme Orfej koja je tako|e u vlasni{tvu Zorana [arenca, rekao je [ukalo.
se nije dogodilo. Zbog toga je afera o kojoj su mnogi u RS-u znali a {utjeli nekontrolisano isplivala na povr{inu. Fotoreporter Fokusa Milenko [ukalo iza{ao je u javnost s podacima da [arenac radnicima duguje ~e ti ri pla te, ta~nije 250.000 maraka, a da za socijalno i penzijsko osiguranje u posljednjih 30 mjeseci duguje vi{e od milion maraka. Vlada RS-a je od 2009. godine kroz razne donacije pomogla Fokusu u iznosu od
veze prema bud`etu kako bi u~estvovao na tenderima, rekao je Janjetovi}. Dugogodi{nje finansiranje re`imskih medija razlog je {to je Centar za humanu politiku iz Doboja prijavio Tu`ila{tvu RS-a predsjednika Vlade RS-a Aleksandra D`ombi}a, ministra finansija Zorana Tegeltiju i ostale ~lanove Vlade RS-a zbog sumnje da su ispla}ivali vi{emilionske sume medijima u RS-u, sa ciljem da ih podmite i kontroli{u. Vlada RS-a je u protekle tri godine donirala medijima ~ak 14,5 miliona KM, od ~ega 3,9 miliona za sufinansiranje pet dnevnih i sedmi~nih listova.
Na privatne medije Vlada RS-a je pro{le i pretpro{le godine potro{ila jo{ 7,5 miliona maraka bud`etskog novca?! U ~ijim d`epovima, stanovima, automobilima i bankovnim ra~unima su pare zavr{ile, kada novinari tih medija ne dobijaju plate, posao je za istra`ne organe. Zoran [arenac je za oko 250 hiljada maraka kupio bijeljinsko preduze}e NID Orfej-Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Upu}eni ka`u da je [arenac ovu transakciju izveo tako {to je u dogovoru sa D`ombi}em obezbijedio Ekstra magazinu donaciju Vlade od 250.000 KM koje su
Milorad Dodik zamjera Milorad Dodik zamjera Aleksandru D`ombi}u Aleksandru D`ombi}u {to se odmetnuo, osilio ii {to se odmetnuo, osilio bud`etskim novcem bud`etskim novcem kupovao naklonost medija kupovao naklonost medija
legle na njegov ra~un, a onda je vladinim parama kupio sebi taj magazin. Iza svega je stajao Aleksandar D`ombi}, ma{taju}i o svom medijskom carstvu, koje je trebalo da ga politi~ki osna`i i dovede na tron Republike Srpske. Sljede}a krupna `rtva osovine [arenac D`ombi} jeste novinska agencija RS-a, u ~ije rukovodstvo su instalirali svoje povjerenike me|u kojima je i direktor marketinga propalog Fokusa Dalibor \eki}. Cijelom operacijom rukovodila je D`ombi}eva {efica kabineta @eljka Dragi~evi}, biv{a tv voditeljka.
SEKS AFERA: Ovih dana u Banjoj Luci spominje se porno-uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera SNSD-a sa istoka RS-a a na kojem se nalazi jedan od najviih funkcionera Vlade RS-a koji se zabavljao sa dvije maloljetnice na Jahorini
Ovih dana u Banjoj Luci, vezano za ovu aferu, pominju se i snimci inkriminiraju}eg sadr`aja. Naime, porno - uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera okretati glavu, D`ombi}u nije ni{ta drugo preostalo nego da svoju funkciju stavi na raspolaganje predsjedniku RS-a i SNSD-a. O njegovoj politi~koj sudbini raspravljali su najvi{i strana~ki organi tokom vikenda na Mrakovici, gdje je odr`ana vanredna sjednica Izvr{nog odbora SNSD-a. Da je situacija vanredna, pokazalo je i to koliko je sjednica trajala: gotovo deset sati! Za to vrijeme padale su optu`be ko je kriv za raskole u stranci, zbog kojih je Vlada RS-a postala potpuno paralisana jer ve}ina ministara me|usobno uop{te ne razgovaraju. Ipak, istjerivanje na ~istac unutarstrana~kih sukoba, netrpeljivosti i dubokih podjela, Dodik je ostavio za neka druga vremena. Pala je odluka da se D`ombi}u uka`e povjerenje na jo{ neko vrijeme i da se prljav ve{ ne iznosi u javnost.To nikako ne zna~i da }e Dodik premijeru D`ombi}u oprostiti sve njegove grijehe. Kako navodi na{ izvor iz SNSD-a, stvar je samo prolongirana do maja!
25
KO KOGA UCJENJUJE?
Zoran [arenac u Banju Luku je do{ao prije nekoliko godina iz Mili}a. Tamo je radio u Boksitu i bio direktor Med`ik radija sve dok se nije posva|ao sa direktorom Boksita Rajkom Duki}em. Bio je udarna novinarska pesnica SDS-a dok su na njegovom ~elu bili Mirko [arovi} i Dragan Kalini}. U Banjoj Luci se za nekoliko godina dobro sna{ao zahvaljuju}i poslovima sa D`ombi}em u ~ijem kabinetu je postao omiljeni medijski savjetnik. U javnosti nije propu{tao priliku da se pohvali prijateljstvom sa D`ombi}em, koji mu je bio i redovan gost na slavi. To mu je bila i ulazna viza za velike pare koje su mu davali upla{eni direktori preduze}a u kojim se redovno pojavljivao.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
UZALUDAN POSAO
Bel televizija, u vlasni{tvu kompanije Tamaris, trebala je politi~ki osna`iti Aleksandra D`ombi}a
SKANDAL NEDJELJE
Dan nakon pucnjave na Igmanu, ministar kantonalne policije Budimli naredio da policija mora toiti gorivo iskljuivo na pumpama Green Oil u vlasnitvu familije revolveraa Mirze Muhovia!!!
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
tac revolvera{a sa Igmana Mirze Muhovi}a, koji je u naletu bijesa, a osokoljen duplim Chivasima, lak{e ranio Eminu Kari{ik, u~esnicu dvodnevnog dru`enja SDP-ovaca sarajevske op}ine Centar, A dem Muhovi} ugledni je biznismen koji je poslovni procvat do`ivio zahvaljuju}i svojim razgranatim politi~koposlovnim vezama. Ve} smo objavili da je biv{i na~elnik op}ine Novi Grad i ministar komunikacija i prometa u Vije}u ministara BiH Damir Had`i} u prijateljskim odnosima sa porodicom Muhovi}, na ~ijoj je benzinskoj pumpi Green Oil smje{tenoj u krugu KJKP Gras, donedavno i sam sipao gorivo. Damir Had`i} i Mirza Muhovi} sa ljep{im polovinama ve} godinama se dru`e, zajedni~ki ljetuju i zimuju. A koliko su razgranate veze Muhovi}a sa aktuelnom vla{}u, svjedo~i i akt MUP-a Kantona Sarajevo napisan i potpisan 3. aprila. Naredbom ministra Budimli}a rukovodioci sedam organizacionih jedinica MUP-a Kantona Sarajevo, ~ije sjedi{te je na podru~ju sarajevske op}ine Novo Sarajevo, obavije{teni su da pogonsko gorivo u slu`bena vozila to~e isklju~ivo na benzinskim pumpama Green Oila s kojim je ugovor potpisao ministar Muhamed Budimli}. U istoj depe{i je navedeno da se ugovor, potpisan sa firmom Green Oil, primjenjuje od 30. marta tako da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo, sa sjedi{tem u novosarajevskoj op}ini, nisu ni znali da su gorivo morali sipati na bezinskim pumpama u vlasni{tvu Adema Muhovi}a, ~iji sin Mirza je u nedjelju ujutro, 1. aprila, pucnjavom iz pi{tolja prekinuo seminar SDP-a na Igmanu i uhap{en od policajaca sarajevskog KMUP-a. Da je bilo po volji i `elji ministra Budimli}a, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo koji su uhapsili Mirzu Muhovi}a i napravili uvi|aj u hotelu Feri, bili bi pokretani gorivom nasutim na benzinskim pumpama Green Oila, Adema Muhovi}a, oca uhap{enog Mirze! Navodno, Adem Muhovi} povukao je sve svoje veze ne bi li sina spasio zatvo-
rske kazne. To mu je, izgleda, i po{lo za rukom obzirom da }e Mirza Muhovi} odgovarati samo za nano{enje lak{ih tjelesnih povreda Emini Kari{ik, te reme}enje javnog reda i mira, umjesto za poku{aj ubistva. Protiv Muhovi}a je krivi~nu prijavu podnio i na~elnik sarajevske op}ine Centar D`evad Be}irevi}, kojem je Muhovi} prijetio likvi-
dacijom. Ostaje tek da se vidi da li }e Be}irevi} ostati pri svome, ili }e pak na nagovor svojih partijskih jarana, u prvom redu biv{eg na~elnika op}ine Novi Grad a sada{njeg dr`avnog ministra prometa i komunikacija Damira Had`i}a i njegovog bad`e, kantonalnog ministra unutra{njih poslova Muhameda Budimli}a, povu}i podnesenu krivi~nu prijavu!
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
26
Iako su policajci MUP-a POSAVSKE UPANIJE, prije nego to su 3. oktobra prole godine stupili u trajk, uredno ispotovali zakonsku proceduru, presudama Opinskog suda u Oraju koje su, nedvojbeno, donesene pod politikim pritiskom lokalnih HDZ-ovaca, njihov je trajk proglaen nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ega im je zaprijeeno tubama za naknadu tete; naa novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ije su plae najnie u Federaciji, koji rade bez naknada za noni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obue koju nisu dobili ve godinama
28
akon vi{emjese~nih jalovih pregovora s predstavnicima Vlade Posavske `upanije i {trajka koji je Rje{enjem Op}inskog suda u Ora{ju naprasno prekinut 21. marta, posavski su policajci, zasigurno, jedini u BiH koji bi uskoro mogli pla}ati i naknadu {tete nastale, navodno, u vrijeme obustave rada?! Nakon {to je, naime, `upanijska Vlada protiv Sindikata djelat-
nika MUP-a Posavske `upanije 20. marta (u poslijepodnevnim satima) podnijela tu`bu koju je Op}inski sud u Ora{ju rije{io u rekordnom roku (odluka je donesena narednog jutra), nalo`iv{i hitni prekid {trajka, protiv policajaca je pokrenuta i tu`ba za naknadu {tete, procijenjene na 230.000 KM. Najnovijom sudskom presudom koja je donesena 2. aprila policajcima je zabranjeno organiziranje i dalje provo|enje {trajka, premda su svi argumenti bili na njihovoj strani, utemeljeni na va`e}im zakonskim propisima.
ka (primijenjen je isti koeficijent kao u Srednjoj Bosni), posavski policajci su i dalje, prema visini zarade, na samom dnu federalnog prosjeka. Osim {to su njihova primanja gotovo upola manja od pla}e federalnih policajaca (osnovna pla}a policajca Federalne uprave policije iznosi 850 KM), pripadnicima MUP-a Posavske `upanije su 2008. ukinute naknade za no}ni rad i rad u dane dr`avnih praznika i vjerskih blagdana. Godinu dana kasnije, prema `upanijskom Zakonu o u{tedama, policajcima je smanjen i topli obrok, sa 15 na 8 KM, {to je, sve skupa, rezultiralo smanjenem pla}a za skoro 300 KM od 2008. godine do danas. Mi smo od ljeta pro{le godine sa predstavnicima Vlade imali gotovo trideset sastanaka, ali bez ikakvog dogovora. Na{i zahtjevi nisu bili nerealni, jer smo svjesni kakva je ekonomska situacija, i tra`ili smo da policajci MUP-a Posavske `upanije imaju pla}e koje iznose 70 posto od federalnog prosjeka, {to je oko 600.000 KM na godi{njem nivou. Premijer Marijan Or{oli} je stalno ponavljao kako para nema i nudio pove}anje pla}e u iznosu od 30, odnosno 40 KM. ak nam je rekao da on ne priznaje federalnu Vladu, a da mi, ako ho}emo, idemo u Sarajevo da tra`imo pare. Kada smo najavili {trajk, premijer je odgovorio {tajkujte slobodno, i mi idemo u {trajk, obja{njava Zlatko Tuzlak, predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a Posavske `upanije, koji je u posljednjih pola godine pomo} tra`io i od predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, premijera Nermina Nik{i}a, njegovog zamjenika Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a, ali bez ikakvih rezultata. @upanijski pre mijer Marijan Or{oli} zvani Bano nije, me|utim, mjesecima samo drsko ig-
@upanijski premijer Marijan Or{oli} (HDZ) poru~io policajcima Bo{njacima da prava tra`e kod svojih u Sarajevu, a njihove kolege Hrvate nazvao platforma{ima i usta{ama?!
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
29
PRIJETNJE OTKAZIMA
Njegove kolege iz [trajka~kog odbora jo{ isti~u kako je premijer, u me|uvremenu, po~eo prijetiti reorganizacijom policijskih struktura i otkazima, iako je ~injenica da prema sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u Posavske `upanije nedostaje dvadesetak policajaca - trenuta~no radi 159 policijskih slu`benika. Jednako su tako iz
[TRAJKA^KI ODBOR
Kasim Fetahovi}, Marijan Kaurinovi}, Dra`en Koba{ i Zlatko Tuzlak
Vlade Posavske `upanije odaslane i prijete}e poruke policijskom komesaru Josipu Petri}u, kojem je zbog podr{ke kolegama policajcima zaprije}eno smjenom.
PRAVO I PRAVDA
Policajci MUP-a Posavske `upanije stupili su u {trajk 3. oktobra pro{le godine, nakon {to su uredno ispo{tovali zakonsku proceduru - {trajk su najavili deset dana ranije, imenovali predstavnike u Mirovnom vije}u, potpisali Sporazum o obavljanju nu`nih poslova u vrijeme {trajka, ali u sudskoj presudi kojom je {trajk progla{en nezakonitim niti jedna od ovih ~injenica nije uva`ena.
30
RODITELJSKA PA@NJA
Bivi predsjednik Skuptine Zvonko Mikovi u KPZ Oraje zaposlio sina, iako ima kazneni dosje
Za razliku od policajaca u MUP-u Posavske `upanije koji, sa dodatkom od 30 posto na pla}u, mjese~no zarade oko 600 KM, njihove kolege zatvorski i sudski policajci imaju duplo ve}a primanja. Budu}i da se sudskim i policajcima u Kazneno-popravnom zavodu u Ora{ju pla}e ispla}uju iz federalnog prora~una, svaki policajac ve} na samom po~etku karijere zara|uje koliko i na~elnici policijskih uprava u MUP-u Posavske `upanije. Stoga ne ~udi {to je za radna mjesta zatvorskih policajaca bila prava jagma, pa su kriteriji natje~aja pisani prema politi~kim smjernicama, kako bi se osigurali uvjeti za zapo{ljavanje ranije odabranih kandidata. Tako je, primjerice, u javnom natje~aju bilo nazna~eno da kandidati za zatvorske policajce ne smiju biti stariji od 25 godina, da se protiv njih ne vodi istraga za ratne zlo~ine (iako su u vrijeme rata tek po{li u osnovnu {kolu), ali nije tra`eno uvjerenje o neka`njavanju. Navodno da je taj natje~aj kreiran prema uputama biv{eg predsjedavaju}eg Skup{tine Posavske `upanije Zvonke Mi{kovi}a, kako bi u KPZ Ora{je mogao zaposliti svog nesta{nog sina.
TENDER ZA SINA
Biv{i predsjednik `upanijske Skup{tine Zvonko Mi{kovi}
Predstavnici Sindikata su, naime, zbog nepo{tivanja Kolektivnog ugovora (neispla}ivanja naknada za rad no}u i u dane praznika) ranije tu`ili Vladu, nakon ~ega je Op}inski sud u Ora{ju donio presudu da se policajcima isplate sve zaostale naknade. Iako su sindikalci tada Vladi nudili sporazum prema kojem bi se odrekli zateznih kamata, dok je Vlada bila du`na da im isplati 110.000 KM, od pregovora nije bilo ni{ta, premda je na ra~un `upanijske Vlade u to vrijeme bilo upla}eno 10,5 milijuna KM od Vlade Federacije BiH. elnici su Vlade kasnije ulo`ili `albu @upanijskom sudu koji je ukinuo pravomo}nu presudu i predmet ponovno vratio Op}inskom sudu koji bi uskoro trebao donijeti novu odluku, zbog ~ega premijer poku{ava osporiti Kolektivni ugovor, tvrde}i kako raniji ministar policije nije bio ovla{ten da ga potpi{e. Zanimljiva je, tako|er, i premijerova argumentacija da je prethodni ministar Tado Or{oli} Kolektivni ugovor potpisao dok je bio pijan?! U posljednje ~etiri godine policajci u MUP-u Posavske `upanije nikada nisu dobili zimsku obu}u, imaju samo po jedan pohabani komplet uniformi, rade bez internog sustava veze, koriste}i vlastite mobitele. Posljednji javni tender za nabavku uniformi je poni{ten, zbog brojnih nepravilnosti, dok je istodobno umjesto planiranih sto tisu}a maraka za nabavku opreme u 2012. godini, Vlada izdvojila simboli~nih 30.000 KM. No, kakva je uistinu situacija u MUP-u Posavske `upanije, najbolje je ilustrirao dugogodi{nji policajac Dra`en Koba{. Ja sam za Bo`i} 2010. dobio ljetne cipele u`asne kvalitete. Naru~io sam broj 42, a kada su cipele stigle ispostavilo se da je jedna broj 43 a druga cipela broj 44. O ostaloj uniformi ne}u ni govoriti, kazao je ovaj policajac.
31
Odlukom Predsjednitva SDP-a, koju je potvrdio i Glavni odbor stranke, da se Hamdija Lipovaa imenuje novim povjerenikom stranke za Krajinu, lider Zlatko Lagumdija za sva vremena zaduio je i stavio pod potpunu kontrolu drnog i nepredvidivog Krajinika Lipovau koji nije krio aspiracije da jednoga dana preuzme lidersku poziciju u SDP-u BiH
ok su SDP-ovci sarajevske op}ine Centar teferi~ili u hotelu Feri na Igmanu pod pla{tom seminara zvu~nog naziva Dani strate{kog planiranja u sklopu pripreme za lokalne izbore 2012. godine, koji je okon~an pucnjavom Mirze Muhovi}a i ranjavanjem manekenke Emine Kari{ik, za to vrijeme u Doboju je po {esnaesti put zasjedao Glavni odbor stranke koji je usvojio osnove strana~kog izbornog programa i izborne strategije i odlu~io da stra n ka samostalno izlazi na predstoje}e oktobarske lokalne izbore.
Raspu{teni Kantonalni odbor SDP-a USK i raspu{teni op}inski odbori Biha}a, Cazina i Bosanskog Petrovca uputili su `albe Predsjedni{tvu SDP-a o kojima se trebalo, a nije, raspravljati na sjednici Glavnog odbora. Kako nezvani~no saznajemo, Predsjedni{tvo SDP-a formiralo je strana~ku Komisiju ~iji zadatak }e biti da ispita osnovanost i navode iz spomenutih `albi. Na ~elu ove SDP-ove Komisije je na~elnik op}ine Tuzla Jasmin Imamovi} koji je u vi{e nego dobrim odnosima sa kraji{kim povjerenikom Hamdijom Lipova~om.
Kao novi povjerenik za USK nakon raspu{tanja biha}kog i cazinskog SDP-a te Kantonalnog odbora, Lipova~a ima ja~e ovlasti nego kada je bio predsjednik KO i predsjednik Kadrovske komisije. Sam
Lipova~a nakon postavljenja na mjesto povjerenika stranke za Krajinu izjavio je da je nau~io lekciju, nakon {to mu je ~lanstvo SDP-a u dva navrata iskazalo nepovjerenje i da vi{e ne}e solirati. A da li }e
Predsjedni{tvo SDP-a nije ispo{tovalo Statut stranke, a ~lanovi kraji{kog SDP-a iznena|eni su ovakvim odlukama s obzirom da su bili ubije|eni kako su ~lanovi demokratske, a ne autokratske stranke
34
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
predstoje}im lokalnim izborima, a unutarstrana~ki izbori odr`at }e se tek nakon oko~anja lokalnih izbora u BiH, ka`e na{ sagovornik navode}i da je malo vjerovatno da }e kriti~ari Hamdije Lipova~e, Mahmut Alagi} i Ekrem Pro{i}, biti imenovani za povjerenike raspu{tenih op}inskih odbora Biha} i Cazin. Nema nikakve logike, a ni smisla, da predsjednici raspu{tenih op}inskih odbora Biha}a i Cazina, Alagi} i Pro{i}, budu postavljeni za strana~ke povjerenike u tim op}inama. Sa druge strane, veliko je pitanje da li bi na takvu igru pristali Alagi} i Pro{i}, ka`e na{ sagovornik koji je ubije|en da }e se Ekrem Pro{i} ponovo kandidovati za predsjednika Op}inskog odbora SDP-a Cazin kada se budu odr`avali unutarstrana~ki izbori, a da }e do tada poku{ati odr`ati jedinstvo stranke, {to je kraji{kom SDP-u itetako potrebno pred predstoje}e lokalne izbore.
i koliko Hamdija Lipova~a ostati dosljedan onome {to je izjavio, znat }e se vrlo brzo. Naime, Lipova~a je rekao da }e za povjerenike raspu{tenih op}inskih organizacija SDP-a u Biha}u i Cazinu, izme|u ostalih, predlo`iti i svoje najlju}e kriti~are Mahmuta Alagi}a u Biha}u i Ekrema Pro{i}a u Cazinu. Ako ni{ta, to je ~ar{ijski red da se prvo ponudi predsjedniku raspu{tene organizacije da bude povjerenik i kandidat za na~elnika na predstoje}im op}inskim izborima, rekao je Lipova~a. Sa druge strane, ~lanstvo SDP-a raspu{tenih op}inskih odbora u Biha}u i Cazinu jednostavno ne mo`e da vjeruje da je Predsjedni{tvo stranke, {to je potvrdio i Glavni odbor, donijelo jednu takvu protivstatutarnu odluku. Statut stranke isto je {to i ustav dr`ave, i mi smo iznena|eni
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
ovakvim odlukama Predsjedni{tva SDP-a i Glavnog odbora jer smo vjerovali da }e se ispo{tovati Statut stranke koja va`i za demokratsku, rekao nam je ~lan Op}inskog odbora SDP-a Cazin koji je `elio ostati anoniman. Prema tvrdnjama na{eg izvora, odluke Predsjedni{tva i Glavnog odbora stranke, koje su u Krajinu stigle u ponedjeljak, drugog aprila, u suprotnosti su sa strana~kim Statutom. Naime, prema Statutu SDP-a, ukoliko se imenuje strana~ki povjerenik, on je du`an u roku od 60 dana organizovati i provesti unutarstrana~ke izbore. Me|utim, Hamdiji Lipova~i ostavljeno je dovoljno prostora da imenuje povjerenike raspu{tenih op}inskih i Kantonalnog odbora, koji }e istovremeno biti SDP-ovi kandidati za na~elni~ka mjesta u tim op}inama na
VESELIN LJIVANANIN, koji je tokom razaranja Vukovara 1991. godine bio naelnik za bezbjednost Gardijske brigade JNA, poto je izdrao dvije treine kazne od 10 godina, u junu 2011. godine puten je iz zatvora u Haagu. U Haagu je vodio dnevnik u kojem je detaljno opisivao razgovore sa predsjednicima i generalima, glavnim akterima rasturanja Jugoslavije iz devedesetih godina
Moje oru`je je istina, poru~uje Veselin [ljivan~anin, koji u svojoj knjizi detaljno opisuje te{ke zatvorske dane u Haagu i otkriva pona{anje drugih optu`enika: Hrvata, Srba, Muslimana, Makedonaca, Albanaca... U ispovijesti o 2.450 dana u ha{kom zatvoru, pukovnik Veselin [ljivan~anin
prikazuje svoj put od vukovarskog i nacionalnog heroja, optu`enika za ratne zlo~ine, do ponovo slobodnog ~ovjeka. Knjiga Branio sam istinu po~inje hap{enjem na Vidikovcu i zavr{ava se osloba|aju}om presudom. [ljivan~anin je desetak svojih rokovnika u kojima je predano i vojni~ki precizno vodio ha{ki dnevnik dao u ruke novinaru Vanji Buli}u, dok su knjigu proisteklu iz tih bilje{ki objavile beogradske Ve~ernje novosti. Kako je vreme odmicalo, ispred zgrade se pove}avao broj gra|ana i broj policajaca. Nisam hteo da se pojavljujem da ne bih pove}avao tenziju, jer su odnosi izme|u naroda ispred zgrade i policije ve} bili zao{treni. Razgovarao sam telefonom sa suprugom Persom i mla|om k}erkom Sa{om. @ena mi je rekla da je zvao Guri, Goran Radosavljevi}, prvi ~ovek srpske `andarmerije, i tra`io da pregovaraju. Neki ljudi su joj rekli da su se na isto~noj strani zgrade, u blindiranom BMW-u, nalazili Sreten Luki} i eda Jovanovi}, ali su, navodno, pobegli kada su gra|ani po~eli da ga|aju vozilo kamenjem. uo sam kako ljudi ispred zgrade uzvikuju [ljivo, Veso, ne damo te, Srbija, Veso, Srbine... Posle {est ~asova - izme|u 21 i 23 sata - pristigle
su nove snage `andarmerije. Ubrzo su upotrebili {ok bombe, gumene metke, suzavac... Prostor oko zgrade zahvatio je po`ar. uo sam Vulina, Vu~i}a, Pelevi}a... Pozivali su ljude da ostanu i da se ne pla{e. uo sam glas mog brata Milivoja, a kroz prozor sam video kako se sa policijom rvaju moji prijatelji, ro|aci i kom{ije. Oko pono}i, gra|ani su oterani sa ulaza zgrade, a pred vrata mog stana do{lo je dvadeset policajaca. Maljevima i {tanglama po~eli su da ru{e zid i odvaljuju vrata. Uzalud sam im sa druge strane vrata govorio da je klju~ zaglavljen u bravi. Posle pola sata lupanja i ru{enja, u{li su u stan sa automatima uperenim u decu i vikali: Ruke uvis! Devoj~ice su plakale. Stao sam ispred dece sa rukama na le|ima i rekao: Ostavite decu. Evo mene, ako mene tra`ite! Poku{ali su da mi na glavu stave d`ak i lisice na ruke. Nisam dozvolio. Kada smo se spustili niz stepenice pri{la su trojica policajaca i svezali mi ruke na le|ima. Ugurali su me brzo u crni d`ip. Usput sam poku{ao da razgovaram sa policajcima koji su me nemo gledali, ali nisu progovarali. Jo{ uvek mi je sve li~ilo na neki nestvaran san. Samo pre nekoliko meseci, ministar policije Du{an Mihajlovi} izjavio je: [ljivan~anina }e uhapsiti jedan pozornik.
[e{elj je provocirao i psovao, Karad`i} tvrdio da }e sru{iti optu`nicu, Milo{evi} se `alio da Peri{i} la`e, general Ivica Raji} mi je pjevu{io hitove Nedeljka Bilki}a, a Haradinaj je tukao Albanace {tite}i Milo{evi}a
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
37
DISTANCIRANI DELI]
General Rasim Deli} u ha{kom zatvoru izbjegavao je razgovor i dru`enje sa [ljivan~aninom
u komunikaciji sa mnom koristi uvek istu taktiku: prvo napad, pa brzo povla~enje.() Opet sam se sreo sa [e{eljem u vreme posete. Zaista ne razumem za{to odmah kre}e sa provokacijama umesto da vreme predvi|eno za posete obojica utro{imo na razgovor sa najdra`ima? Iako sam se zakleo da mu ne}u odgovarati, morao sam bar ne{to da mu ka`em kada je opet ubacio pri~u o mom crnogorskom poreklu: Ne znam {ta `eli{ da postigne{, ali znam da si ti samo Srbin na jeziku. Svojim delima neprestano bruka{ i omalova`ava{ Srbe. Vi{e volim Srbiju i Srbe od tebe, a to sam pokazao svojim pona{anjem. Ni{ta od onog {to si pri~ao i obe}avao, nisi ostvario. Jo{ sam govorio, a on se po obi~aju zlurado osmehivao, verovatno zadovoljan {to je opet uspeo da me izbaci iz takta.
[ljivan~anin pi{e kako je njegov docimer na spratu bio Slobodan Milo{evi} i da je dosta vremena provodio s njim u {etnji i razgovoru. Milo{evi} je od njega tra`io da mu detaljno ispri~a {ta se ta~no desilo u Vukovaru. Prvi ru~ak izvan svoje }elije pojeo je sa biv{im predsednikom SRJ. Hrvat P a{ko Ljubi~i} spremio je pasulj, pa smo seli da ru~amo. Milo{evi} je obi~no za trpezom pri~ao odli~ne viceve, a jednom je ~ak jedan moj preveo na engleski i saop{tio ga ~uvarima, koji su se pokidali od smeha. Tu smo ~esto kuvali. Nabavimo namirnice u kantini, gde su nas redovno zakidali. Mese~ni tro{kovi su najmanje 800 evra. Bilo je sva|a kao u svakoj ku}i. Jednom su Milo{evi}a tako grubo napali ispred govornice zato {to je odu`io
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
I meni je uputio poziv za razgovor, rekao je [ainovi} zami{ljeno. Kada ga je tokom jedne {etnje Milo{evi} pitao zbog ~ega nije unaprije|en u ~in generala, [ljivan~anin mu je obja{njavao da me|u generalima vlada velika ljubomora i da mu je Peri{i} rekao da je upravo on, Milo{evi}, odbio da ga primi kada sam tra`io slu`beni razgovor. Na to je Milo{evi} kazao - Peri{i} mnogo la`e! Proteklih nekoliko dana najvi{e vremena proveo sam sa Pavkovi}em. Da je \in|i} `iv, ja nikada ne bih dospeo u ovaj zatvor, rekao je navode}i brojnu dokumentaciju koju poseduje i uz ~iju }e pomo} dokazati da je nevin. Za}utao je za trenutak, a zatim nekako boja`ljivo upitao: Da li je Slobodan Milo{evi} pri~ao ne{to o meni? Ne znam kakav je odgovor o~ekivao, ali je
MILO[EVI]EVA SMRT
Jedanaestog marta 2006. [ljivan~anin zapisuje: Danas, oko deset ~asova, kada je trebalo da krenemo na sport, nastao je mete`. Do{li su i stra`ari sa drugih spratova. Naredili su nam da idemo u }elije. Lupao sam sna`no u zaklju~ana vrata, jer nam niko nije objasnio za{to smo uterani u }elije kao stoka u tor. Kroz mali prozor na vratima, povremeno bi se pojavio neko od ~uvara. Opominjali su me da ne lupam, jer se dogodio big problem. Kad je provirio Martin, ~uvar sa kojim sam uvek mogao korektno da razgovaram, pitao sam {ta se de{ava. Ne mogu ti ni{ta re}i. Zabranio je upravnik, rekao je uzbu|eno. Oko 13 ~asova, u moju }eliju do{li su lekar Falke i prevodilac Meliha. Falke je bio vidno nervozan i trudio se da govori smireno. Umro je Slobodan Milo{evi} u svojoj }eliji. Sada se tamo obavlja uvi|aj, pa zato morate biti u }eliji. Niste dovoljno pazili i adekvatno le~ili Milo{evi}a. Zato je umro u }eliji, rekao sam rezignirano. Falke ni{ta nije komentarisao. Slegnuo je ramenima, kao da se predaje. Oko 17 ~asova i 30 minuta otklju~ali su nam }elije i pozvali nas da iza|emo u zajedni~ku prostoriju. Albanci i Bo{njaci su se pona{ali kao da se ni{ta nije dogodilo. Za moj sto seli su prevodioci Neda i Meliha, dr Vera, medicinska sestra Eli, dr. Falke i
39
VOJVODA PROVOKATOR
Vojislav [e{elj, lider radikala, provocirao je, psovao i svakodnevno se sva|ao sa srpskim generalima
HA[KO TIHOVANJE
Radovan Karad`i} je u Tribunalu nastavio tihovati i tvrdi da }e sru{iti ha{ku optu`nicu
SPREMTE SE SPREMTE USTAE: Tuta Naletili, ve nekoliko nedelja, uglavnom eta sam. Danas se obratio Radiu i zamolio ga da me pita je li me eelj pozvao na ruak, koji e pripremiti sedmog jula, jer je pre nekoliko dana uputio zahtev upravniku sa spiskom ljudi koje poziva u goste. Reci Tuti da ti nisi moj kurir. Zato me on to ne pita?, rekao sam Radiu. Kao u nekoj deijoj igri, Radi odlazi kod Tute i prenosi mu moju poruku. Pogledao me je ispod oka i polako mi priao. Da li te je eelj pozvao na ruak?, pitao je. Nije, odgovorio sam
vo. To je moj Vojica! I za{to bi zvao tebe, Titovo gove~e!, ljutito je odbrusio Tuta i oti{ao na drugu stranu staze Da nisam do{ao u Hag, ne bih znao da je u JNA bilo i ovakvih oficira. General Pavle Strugar je prvo tvrdio da su Novak \okovi}, Jelena Jankovi} i Ana Ivanovi} pripadnici crnogorske nacije, pa je zdu{no
navijao za njih. Posle izvesnog vremena nastavio je da navija samo za Anu, jer Ivanovi}a ima samo u Crnoj Gori. Sve troje se izja{njavaju kao Srbi, ali znaju svoje poreklo. Zar zbog toga ne}e{ navijati za njih? I za{to se uop{te time optere}uje{?, pitao sam ga. Gun|ao je, a ja sam oti{ao kod Radi}a u }eliju. Ubrzo se pojavio Strugar i malopre|a{nju sportsku pri~u zamenio istorijskim traktatom o tome kako su Srbi vekovima ugro`avali Crnu Goru i Crnogorce, pa je to ilustrovao pri~om kako su srpski `andarmi proganjali i mu~ili njegovu majku.
EVROPA, ODMAH PRAVO GRA\ANA BiH mora osigurati potpunu prim NA ZAKONODAVNE trgovine preuzetih Sporazumom INCIJATIVE U EU
Gra|ani EU-a od 1. aprila imaju pravo da podnesu zakonodavnu inicijativu, odnosno da zatra`e dono{enje propisa u Uniji. Instrument Evropska gra|anska inicijativa (ECI) omogu}uje gra|anima da podnesu zahtjev za dono{enje zakona u EU, pod uvjetom da prikupe milion potpisa i da ga podr`e gra|ani iz najmanje sedam ~lanica. Pojedine organizacije civilnog dru{tva, me|utim, smatraju da }e ovaj instrument biti te{ko ostvariti, jer su procedure za podno{enje inicijative isuvi{e stroge i slo`ene.
UVO\ENJE EU STANDARDA
BiH, izme|u ostalog, mora imati osposobljene laboratorije, kao jedan od uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla u zemlje ~lanice EU-a
Dravne institucije rade na tome da provedu tzv. mapu puta, kako bi se omoguio izvoz bh. proizvoda i ublaile negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU
a dnevnom redu sjednice Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, po~etkom ove sedmice, na{la se i informacija o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, tema o kojoj se u posljednje vrijeme u javnosti ne prestaje govoriti. U me|uvremenu, i Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala je Vije}e ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u sklopu novog trgovinskog aran`mana, koji }e va`iti od idu}e godine, povedu ra~una o interesima BiH. Zahtjev Hrvatske (upu}en
Evropskoj komisiji da na snazi ostane sada{nji trgovinski re`im koji ova zemlja ima u okviru CEFTA ugovora sa zemljama regije, pa tako i s BiH) smatraju potpuno neprihvatljivim. On bi, smatraju doma}i stru~njaci, doveo do toga da bh. privreda izgubi konkurentnost i do pove}anja uvoza iz Hrvatske. Iako je izgubljeno dosta vremena, prvenstveno zbog toga {to dugo nismo imali vlast, BiH u posljednje vrijeme mobilizira svoje snage kako bi ubla`ila posljedice ulaska Hrvatske u EU. Jedno od najva`nijih zadataka na kojem
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
42
trenutno radi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u okviru svojih nadle`nosti, jeste stvaranje uvjeta za izvoz animalnih i biljnih proizvoda, odnosno provedbu tzv. mape puta, dokumenta koji sadr`i 13 aktivnosti ~ijom bi se provedbom omogu}io izvoz bh. proizvoda. Relevantne institucije, prvenstveno Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH i Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja, ali i Institut za akreditovanje BiH, inspektorati, Vanjskotrgovinska komora BiH, kao i ministarstva Republike Srpske i Federacije BiH nadle`na za poljoprivredu, oblast agrarnih politika i oblast veterinarstva rade na provedbi pomenute mape. Samo potpunom implementacijom mape puta, te uspostavljanjem efikasnog sistema, tj. spremnosti svih institucija uklju~enih u ovaj proces da iste realizuju i preuzmu
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
43
BUSINESS
Pozadina iznenadnog odlaska Lagumd`ije u Zagreb Rekordna nezaposlenost u BiH Nepovoljan trend vanjskotrgovinske razmjene Novi pad kreditnog rejtinga BiH
DELIKATNI PREGOVORI
Hrvatska tra`i od BiH nastavak bescarinskog trgovinskog aran`mana
svega zainteresirana za bescarinski plasman svojih prehrambenih proizvoda na regionalno tr`i{te, pri ~emu je osobito fokusirana na tr`i{te BiH. Ukupna trgovinska razmjena izme|u Hrvatske i BiH u protekloj godini iznosila je oko tri milijarde KM, pri ~emu je hrvatski izvoz u BiH bio vrijedan skoro pune dvije milijarde KM. Lavovski dio hrvatskog izvoza odnosi se upravo na prehrambene artikle koji su na tr`i{tu BiH vrlo konkurentni jer su oslobo|eni pla}anja carinskih nameta. Od naredne godine, kada Hrvatska u|e u EU, situacija }e biti posve druk~ija: hrvatski proizodi na tr`i{tu BiH (kao i na tr`i{tima svih dr`ava ~lanica CEFTA sporazuma) osjetno }e poskupjeti zbog ponovnog uvo|enja carinskih nameta, {to }e biti jedinstvena prilika za oporavak i razvoj poljoprivredne i prehramene industrije BiH koja tokom ranijih godina nije u`ivala skoro nikakvu tr`i{nu za{titu. U suprotnom, ako Hrvatska obezbijedi ostanak bescarinskog re`ima i nakon ulaska u EU, poljoprivredna i prehrambena industrija BiH ne}e imati nikakvu {ansu jer }e biti izlo`ena jo{ bespo{tednijoj konkurenciji nakon {to Hrvatska u|e u EU i nakon {to svoju poljoprivrednu i prehrambenu industriju prikop~a na obilne finansijske fondove Brisela.
NEPOVOLJNI REZULTAT
Prva dva mjeseca 2012. godine nisu ohrabruju}i
Ukoliko do|e do kona~nog potpisivanja tog protokola na {ta se ~eka ve} dvije godine, a {to je najavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, mo`e se o~ekivati pove}anje izvoza u Srbiju, ~ime na{e zemlja mo`e donekle ubla`iti negativne efekte koje }e bh. privredi donijeti ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.
Bih pala s B2 na B3
Bonitetna agencija Moodys saop{tila je danas da je snizila Kreditni rejting dr`ava regiona (ocjena Moodysa) kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa B2 na B3 usljed pogor{anja stanja javnih finansija i zao{travanja politi~kog stanja. U saop{tenju se navodi da je agencija snizila rejting dr`avnih obveznica BiH za jedan stepen i pokrenula razmatranje mogu}eg daljeg sni`enja, prenijela je agencija AFP. Rejting pod oznakom C je najni`i i podijeljen je na pet potkategorija. Klju~ni razlozi za sni`enje boniteta BiH su pogor{anje fiskalnog stanja vlade, uklju~uju}i pojavu velikih strukturnih deficita, kao i ograni~eni pristup finansiranju na tr`i{tu, navela je ameri~ka agencija. Moodys je dodao kako o~ekuje da }e antagonisti~ka B3 B1 Ba3 C Baa3 A2 Ba1 politi~ka dinamika odgovorna za pogor{anje stanja i dalje biti BiH Albanija Crna Gora Gr~ka Hrvatska Slovenija Ma|arska prisutna.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
45
ISTRAIVANJE SB
Iako su vojnici Uikog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrijeen je kao datum poetka rata u BiH; SB je anketirala najznaajnije bh. intelektualce, politiare, umjetnike, historiare kako bi saznali kada je i zato poeo rat, koliko je rtava odnio i zato je danas BiH, ne samo po ustavnom ureenju, rascijepljena zemlja
novi}a. Dva glavna lika u filmu, Nino i iki, Srbin i Bo{njak, priznaju da su oni krivci za rat tek kada im je u tijelo uperena pu{ka. Kada se do~epaju pu{ke, tada su oni drugi razlog stradanja. Zanimljivo je kako je jedna ~injenica svima zajedni~ka kada se povede rasprava o uzrocima rata u BiH. Bez sumnje uzroci po~etka rata su geopoliti~ki, pokriveni nacionalno-ideolo{kim alibijem. Stolje}e i po unatrag, u svim dr`avno-integracijskim koncepcijama moderne Srbije BiH ima krucijalni zna~aj. Veliki srpski i evropski antropogeograf Jovan Cviji} u raspravi povodom aneksije BiH 1908. godine pi{e kako je ta zemlja oblast ~isto srpske rase, centralna oblast i jezgro srpskog naroda, klju~ srpskoga problema. Raspravu zaklju~uje rije~ima koje i danas zvu~e zlokobno: Srpski se problem mora re{iti silom. Tako usmjerena borba za BiH po~ela je jo{ u ustanku 1875. - 78., no tada je osuje}ena odlukama evropskih sila da ova zemlja iz ruku Stambola prije|e u ruke Be~a-Pe{te. Nakon propasti AustroUgarske, nastavila se u formi Jugoslavije, koja je sa stanovi{ta srpske nacionalne ideologije u objema svojim verzijama bila zapravo politi~ka metafora za dr`avu svih Srba. Imali smo, uz to, historijski epizodnu ali zlo~ina~ku i krvavu i hrvatsku varijantu svenacionalne integracije na ra~un BiH u formi NDH 1941. - 45., ka`e pisac i publicista Ivan Lovrenovi}, nastavljaju}i: Kada se druga Jugoslavija po~ela politi~ki raspadati i kada je Milo{evi} na Gazimestanu 1989. najavio oru`ane bitke, moglo se vidjeti kako se cijelo jedno stolje}e vra}a na svoj po~etak i kako Cviji}eva formula nije izgubila ni{ta od svoje geopoliti~ke i ideolo{ke trajnosti. Tim uzrocima, naravno, valja dodati jo{ nekoliko momenata, prije svega ~injenicu postojanja JNA koja je u poznoj titoisti~koj koncepciji bila postala svojevrstan alien u dru{tvenoj srtrukturi Jugoslavije, dr`ava u dr`avi i koja je svoje interese mogla braniti jo{ jedino oru`jem i ratom, u partnerstvu s Milo{evi}em i u BiH s Radovanom Karad`i}em. Ne treba posebno dokazivati da je BiH po prirodi stvari glavno podru~je za takav rat. Tu se, onda, {lepa Tu|manova Hrvatska, koja svoj interes vidi, po genijaSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
Bosni i Hercegovini se danas vjerovatno samo rijetki sje}aju ko je bio Niko Braji}. Niko je prva `rtva agresije na BiH, rata koji je od 1992. do 1995. godine, kako zasad pokazuje istra`ivanja, odnio stotinu hiljada `ivota. Niko je bio voza~ kola Hitne pomo}i kojima je u selu Ravno, mjestu u kojem je, kako tvrde neki histori~ari, zapravo po~eo rat u BiH, u ranu jesen 1991. godine prevozio ranjenike i bolesne. U kolima su bili ljudi koji su stradali pogo|eni gelerima granata iz haubica i minobaca~a kojima su selo ravnali vojnici zloglasnog U`i~kog korpusa biv{e JNA. Poginulo je vi{e od trideset stanovnika ovoga sela koje se danas nalazi na me|uentitetskoj liniji u Popovom polju, izme|u Federacije i RS-a.
U
46
ri~ari i intelektualci ne mogu dogovoriti ni oko jedne va`ne stvari. Pa tako niti o datumu kada je u ovoj zemlji po~eo rat i koliko je `rtava odnio. Po nekima, rat je po~eo upravo u selu Ravno, drugi }e za po~etak rata uzeti sukobe u Bijeljini, dok je po tre}ima rat u BiH po~eo napadom na Sarajevo 6. aprila ili zatvaranjem Sarajeva u obru~ po~etkom maja 1992. godine. Opsada glavnog grada BiH, najdu`a takva u historiji ~ovje~anstva, trajala je tri i po godine i odnijela skoro 11 hiljada `ivota, uklju~uju}i i hiljadu djece. Ha{ki sud je osudio dva biv{a generala Vojske RS za komandovanje nad opsadom Sarajeva. Stanislav Gali}, komandant Romanijskog korpusa VRS, i Dragomir Milo{evi} progla{eni su krivima za teror nad civilima u Sarajevu i osu|eni na do`ivotnu kaznu, odnosno na 29 godina zatvora. Istra`ivanja histori~ara o broju `rtava obojena su dnevnopoliti~kim bojama. Broj ubijenih zna ~esto u nekim istupima politi~ara narasti i do 400 hiljada. BiH danas li~i, kada se povede rasprava o uzrocima i datumu po~etka rata, na scenu iz filma Ni~ija zemlja, oskarovca Danisa Ta-
47
srpska agresija na BiH kao metod realizacije nacionalisti~kog velikosrpskog projekta prekrajanja Jugoslavije. Pored njega, postoji jo{ nekoliko uzroka razli~itog zna~aja: hrvatski nacionalizam realiziran u uvjerenju Franje Tu|mana da se uz dogovor sa Slobodanom Milo{evi}em BiH
treba i mo`e podijeliti, nepostojanje jake demokratske alternative koja bi zauzela pozicije upra`njenje evropskim slomom komunisti~kog sistema, nesposobnost evropskih i ameri~kih vo|a da prepoznaju tragi~ni humanitarno-sigurnosni potencijal disolucije Jugoslavije...
JEDAN NA JEDAN: BAKIR IZETBEGOVI], PREDSJEDAVAJU]I, I NEBOJ[A RADMANOVI], ^LAN PREDSJEDNI[TVA BiH, ZA SB
BAKIR IZETBEGOVI: Napadnuti smo! NEBOJA RADMANOVI: Rat se nije mogao izbjei!
Za{to je po~eo rat u BiH, koji su njegovi osnovni uzroci? Izetbegovi}: Raspad Jugoslavije koji je stvorio uslove i otvorio apetite za realizaciju starih velikosrpskih, a zatim i velikohrvatskih planova. Raspad Jugoslavije kombinovan sa slabostima BiH. Te slabosti su ohrabrile Milo{evi}a i Tu|mana da naprave dogovor o podjeli njene teritorije ra~unaju}i da su {anse za otpor i odbranu nikakve. Ra~unica je bila jednostavna - BiH nema oru`anu silu koja se mo`e suprotstaviti agresiji. Mo`e je stvoriti, odnosno naoru`ati i opremiti samo uz saradnju i dopu{tenje susjednih zemalja, a tog dopu{tenja ne}e biti. U BiH se putem srpske i hrvatske nacionalne stranke mo`e stvoriti sna`an, dobro naoru`an antibosanski front koji }e ratovati za interese Srbije i Hrvatske. Procjena da }e Bosna {apatom pasti sa politi~kog i vojnog stanovi{ta bila je naoko sasvim realna opcija, ali se u praksi pokazala kao nerealna i pogubna. Pogubna za sve strane u sukobu koji }e uslijediti. Ta nemoralna procjena nije uzela u obzir elemente koji se i ne daju precizno procijeniti ali su, o~igledno, bili od presudnog zna~aja. A to je spremnost branioca da ginu, prag izdr`ljivosti naroda, njegova vitalnost i kreativnost, ponos. Radmanovi}: O uzrocima rata u BiH i na prostorima biv{e Jugoslavije nismo dovoljno govorili i te{ko je odvojiti jedno od drugog. Mislim da su uzroci mnogo krupniji nego {to mi dnevnopoliti~ki govorimo i da su oni, u osnovi, u nekoj novoj podjeli interesnih sfera na Balkanu i da su oni koji su `eljeli neku novu podjelu iskoristili na{u nemogu}nost dogovaranja i `elje velikog broja ljudi koji su se pojavili u politici da postanu lideri na svom prostoru. I to je prouzrokovalo ~uda ovdje i to, moramo re}i, ne prvi put. Nadam se li~no, zadnji put. Vjerujem da ima dobrih istori~ara koji znaju na koji se na~in ovim treba baviti. Samo sam siguran da jedan broj njih nije jo{ uvijek spreman da o tome ozbiljno govori. U takvom me|u prostoru, kao {to se de{ava i u politici, pojavljuju se oni koji ne koriste dovoljno argumenata i mijenjat }e mi{ljenja o svemu onome {to se de{avalo. Mogu}e je napraviti okrugli sto koji }e sa nau~ne strane poku{ati dati odgovore na uzroke i po~etak rata u BiH, ali kada se u to uklju~e politi~ari, oni sve to pokvare. Jer mediji uvijek vi{e prate {ta ka`u politi~ari nego istori~ari i onda imamo potpuno pogre{nu slijku. A na tome je ve} trebalo da se radi, da se kada je rat u pitanju, pokrenu neke stvari. Da li se ikako mogao izbje}i rat u BiH? Izetbegovi}: Nije. Milo{evi} i Karad`i} su bili samo glasnogovornici u to vrijeme nezaustavljivog velikosrpskog talasa. Da su
48
poku{ali da ga smire ili preusmjere bili bi pometeni, ta tamna energija bi na{la druge izvr{ioce koji }e silom o~uvati poziciju Srba kao povla{tene nacije. Srbi su bili najbrojniji narod u jugoslovenskoj zajednici, osnovali su tu zajednicu nakon Prvog svjetskog rata kao dio pobjedni~ke alijanse, pona{ali su se kao najstariji brat koji ne}e da shvati da su i mla|a bra}a porasla, da imaju jednaka prava u zajedni~koj ku}i. Ali rat je mogao imati drugi tok, uzro~iti manje stradanja da Tu|man nije imao krive predstave o Bosni i Hercegovini i njenim narodima, da ih nije potcijenio. Bosanski Hrvati i Bo{njaci su morali do}i do ponora me|usobnog istrebljenja kako bi Tu|man odustao od nekih iluzija. Da je Franjo Tu|man napravio realnu procjenu 1992. umjesto 1995., i da je me|unarodna zajednica pokazala potrebnu odlu~nost 1992. umjesto 1995., istorija bi tekla drugim tokom, i bilo bi bolje za sve, pa i za Srbe.
49
RASCIJEPLJENA BiH
^lanovi Predsjedni{tva BiH sla`u se kako je BiH danas podijeljena, no razilaze se
misle da je to malo treba da pogledaju kako se svijet uzbu|uje oko 500 a ne oko sto hiljada mrtvih. To je ogromna brojka stradalih. To, naravno, ne zna~i da ja tvrdim da je ona ta~na ili nije. Nismo utvrdili ni kvalitetne metode istra`ivanja u BiH, nisu tome doprinijele ni me|unarodne institucije i onda se pojavljuju ljudi kojima je 100 hiljada malo. Malo je vjerovatno onima koji su jo{ 1993. godine rekli da ima 300 hiljada ubijenih, za njih je to malo jer osje}aju tu brojku kao svoj poraz. Sto hiljada mrtvih je poraz svih naroda koji `ive u BiH. Poraz u kojem neko ima
manju a neko ve}u odgovornost, uklju~uju}i i te iz 1993. godine. Poraz jer znamo da je u toj cifri ogroman broj nevinih, onih koji nisu krivi niza{to. Broj mrtvih je stvar koju treba nastaviti istra`ivati. [to tu budemo bli`i stvarnim ~injenicama, bi}e nam lak{e u budu}nosti. To govorim iz iskustva vezanog za Drugi svjetski rat u kojem nismo uradili istra`ivanja kakva su trebala ili ih nismo saop{tili kako treba pa ve} 50 godina imamo probleme. Da li je BiH podijeljena zemlja?
Izetbegovi}: Naravno da jeste. Ali pravo pitanje je da li se te podjele i jazovi produbljuju ili se s vremenom smanjuju. Mislim da se smanjuju. Uz manje krize koje buknu s vremena na vrijeme, poput pro{logodi{nje, evidentno je da integrativni trendovi nadja~avaju dezintegrativne. Najbitniji proces je pomirenje ljudi, obi~nog naroda, smanjenje tenzija unutar beha nacije. A taj pozitivni proces normalizacije o~igledno i neumitno napreduje. Radmanovi}: Objektivno, jeste. O tome bi se moglo
Sugovornici SB slo`ni su u ocjeni kako rat nije bilo mogu}e izbje}i. Zbog zlo~ina koji su po~injeni u tri i po godine osnovan je Ha{ki tribunal koji je od svog osnivanja do danas optu`io ukupno 102 lica, od ~ega 66 Srba, 27 Hrvata i devet Bo{njaka. Tribunal je Srbima izrekao 694 godine zatvora i jednu kaznu do`ivotnog zatvora, Hrvatima 169, a Bo{njacima 38 godina i {est mjeseci zatvora. ak 21 lice srpske nacionalnosti optu`eno za genocid i u~e{}e u izvr{enju genocida, a Tribunal je do sada samo u jednom slu~aju, i to Radislavu Krsti}u u predmetu Srebrenica, izrekao pravosna`nu presudu za pomaganje u izvr{enju genocida. Osim toga, procjenjuje se da je za vrijeme rata u BiH bilo vi{e od 600 zatvoreni~kih logora i pritvorskih centara.
50
Postoji samo jedan odgovor na to pitanje, koji nije nikakav odgovor, jer je sasvim retro-utopijski: bilo je mogu}e izbje}i rat, da je u jugoslavenskim republikama i u svijetu postojala dovoljno jaka volja da Jugoslavija opstane, ali kao posve reformirana, konfederirana, demokratska dr`ava i zajednica, sa civilnom kontrolom nad vojskom, policijom itd... Ali, ako mislimo samo na BiH, nakon {to je ve} zapaljena Slovenija pa Hrvatska, tu vi{e nije bilo nikakvih izgleda. Jedini na~in bio je kapitulacija pred Milo{evi}em, JNA i krnjom Jugoslavijom, smatra Lovrenovi}, dok Filandra dodaje kako je rat bilo mogu}e, mo`da, samo odgoditi. Svaki rat se mogao i trebao izbje}i, pa i na{. Rat nije determinantna povijesti. Mogu}nost rje{a-
vanja srpsko-hrvatskog pitanja, pa time i jugoslavenskog, na miran i civiliziran na~in konfederalizacijom zemlje, ~ime bi i BiH bila po{te|ena a neka zajedni~ka dr`ava bar u prelaznoj formi o~uvana, osuje}ena je bila od prije svega srpskih a potom dijelom i hrvatskih nacionalista. Bo{njaci nisu mogli ni{ta su{tinski u~initi na neizbijanju rata mada su ga mogli realizacijom famoznog historijskog sporazuma sa Srbima dijelom odgoditi, ali ne i izbje}i. Rat nije bilo mogu}e izbje}i smatraju Dino Mustafi} i Haris Pa{ovi}, no odgovornost za to velikim dijelom, kako ka`u, snosi me|unarodna zajednica, posebice SAD. Da je me|unarodna politika bila savjesna i da su u Jugoslaviji osmadesetih godina pro{log stolje}a postojali politi~ari
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
koji su imali viziju mira, bilo je mogu}e izbje}i rat, ka`e Pa{ovi}, a Mustafi} to obrazla`e detaljnije: Rat je mogao biti izbjegnut, uklju~uju}i i onaj u Hrvatskoj, da je NATO na po~etku oru`anog sukoba u Sloveniji reagirao efikasno kao {to je to u~inio kada je donio odluku o okon~anju rata u BiH, te na Kosovu, ka`e Mustafi}. Holbrooke je fatalnom gre{kom opisao Bushovu poruku koju je Milo{evi}u i Veljku Kadijevi}u u junu 1992. godine donio James Baker: Ukoliko napadnete Sloveniju, Evropska zajednica i Amerika di`u ruke od Jugoslavije! To je, po Holbrookeovom uvjerenju, bila upravo poruka kakvu su pri`eljkivali Milo{evi} i vrh JNA. Uostalom, sedam dana nakon Bakerove posjete po~eo je rat u Sloveniji.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Holbrooke je iznio uvjerenje da se Jugoslavija mogla razdru`iti po ~ehoslova~kom modelu samo da je Baker poru~io: Ukoliko napadnete Sloveniju u roku od 24 sata ima}ete NATO u Jugoslaviji! Jedino na taj na~in rat je mogao biti izbjegnut. Podsje}am, sve do pomenute Bakerove prijetnje Milo{evi}u da se Zapad ne}e mije{ati u ratove koje je on ve} pripremio Beograd se pla{io pokrenuti vojnu ma{ineriju. ak ni od tada{nje Moskve Milo{evi} nije mogao ra~unati na podr{ku. No, Bakerova poruka, dogovor sa Tu|manom o podjeli BiH, embargo na naoru`anje, francuska i britanska podr{ka Milo{evi}u... bili su prejaki aduti u Milo{evi}evim rukama koji su proizveli posljedice koje i danas svi u regiji jos uvijek ne uspijevamo prevazi}i.
U rat su, kako smatraju Jerini} i Dejanovi}, srljala i tada{nja rukovodstva biv{ih jugoslovenskih republika, koja nisu imala previ{e volje za kompromis i miran razlaz. Rat nije bio ni dogovoren ve} su tada{nji nacionalni lideri, izbjegavaju}i kompromis, znali da }e kroz sukobe dovesti do ja~anja identiteta i politi~kog savezni{tva unutar vlastite nacionalne zajednice, {to im je bio prioritet jer se na njemu najbr`e izgradi dr`ava. Me|utim, kada su pale prve `rtve, povratka nije bilo. Koliko }e biti krvav i tragi~an niko nije mogao ni pretpostaviti. To je ve} bio dio mirovnog procesa. Treba re}i da ni me|unarodne okolnosti nisu i{le u smjeru da se zaustave prvi sukobi ve}, naprotiv, oni su podgrijavani od pojedinih dr`ava koje su istorijski imale ekonomski,
51
nemaju novca, sve ostalo su nacionalisti~ke ublehe. DINO MUSTAFI]: Te{ko da u Evropi danas ima jedinstvenije i ujedinjenije dr`ave od BiH! Ozbiljan sam kad ovo ka`em i ne morate brinuti za sposobnost mog rasu|ivanja. No, kad ovo ka`em onda mislim na ~injenicu da je te{ko danas u Evropi na}i dr`avu sa, po mojoj procjeni, 95 procenata gra|ana koje potpuno homogenim dru{tvom, bez obzira na nacionalne, vjerske, entitetske, kantonalne, obrazovne, polne ili dobne razlike, ~ine prete{ke, neizdr`ive brige vezane za elementarna egzistencijalna pitanja: Gdje da na|em posao? [ta ako ostanem bez posla? Kako da otplatim kredit? Kako }u platiti ljekare, a kako lijekove? Ima li smisla upisati dijete na fakultet? Od ~ega }e mi `ivjeti roditelji? Je li kasno probati oti}i na Zapad? Bih li se mogao ikako zaposliti u telekomu ili i nekom ministarstvu? Nisam ni glup, ni naivan, da bih mislio da problemi koji impliciraju svakako potvrdan odgovor na
i golim okom, nego i politi~ki i generacijski i imovinski i socijalno... A po svemu sude}i linije podijeljenosti dalje se produbljuju i mno`e. Politi~ka konsolidacija je uvjet svih uvjeta da bi ovdje mogla po~eti neka nova, bolja historija, ali za politi~ku konsolidaciju je potreban novi dogovor o svima jednako prihvatljivoj BiH. Za sada takvoga dogovora nema ni na pomolu, jer su na sceni dvije jednako destruktivne a uzajamno isklju~ive tendencije - jedna koja dr`avu vidi kao striktno tronacionalnu tvorbu, apsolutiziraju}i nacionalne identitete i iz njih izvedena politi~ka prava, i druga koja ta prava i zahtjeve odbacuje, ignoriraju}i ~injenicu da je nacionalna kompozitnost temeljna i trajna karakteristika BiH, ne uvi|aju}i svu razornu opasnost koja dolazi od takve politike. [A]IR FILANDRA: BiH nije podijeljena zemlja ali jeste podijeljeno dru{tvo. Ta podjela dru{tva nije samo etni~ka, kako se uobi~ajeno misli, socijalne razlike su vi{a razdjelnica me|u ljudima od etni~kih. Osnovna je podjela na one koji imaju i one koji
uglavnom bile kontrolisane ili zabranjene do 90-ih godina pro{log vijeka, a onda su kontrolisano ili nekontrolisano buknule i dovele do tragi~nog i nepotrebnog rata, poslije koga su nastale entitetske i druge podjele koje nisu postojale u prethodnom vremenu. Na{ osnovni problem je {to se te podjele ne uva`avaju ili prenagla{avaju, {to su nam bli`i Va{ington, Brisel, Beograd ili Zagreb od Sarajeva, Banjaluke i Mostara i {to politi~ke stranke i institucije nemaju volje i konsocijativnih kapaciteta za uspostavljanje stabilnog i odr`ivog sistema.
dr`ava raspala. BiH mo`e biti fukcionalna samo kao dogovorena zajednica, a ona nije dovoljna samo u institucijama ve} se mora ogledati i u teritorijalnoj ravnopravnosti, odnosno da jedna nacionalna zajednica u`iva dio politi~ke vlasti na teritoriji gdje je ve}ina a dio prenese na zajedni~ke institucije. Srbi u BiH tu ravnopravnost ostvaruju prvenstveno kroz RS koja ima svoje predstavnike u bh. organima, dok Hrvati i Bo{njaci moraju na}i model kako }e to ostvariti u Federaciji. Sada{nji model sa deset kantona se pokazao kao nefukcionalan i treba mu rekonstrukcija. To vidim kao proces u koji treba u}i racionalno i bez maksimalisti~kih zahtjeva. SMAIL ^EKI]: ^injenica je da je BiH ratom, odnosno agresijom i genocidom fakti~ki podijeljena zemlja, {to je i formalno ozvani~eno kroz Dejtonski
52
nacionalisti~ke ideologije, politike i prakse, osvaja~kog i genocidnog karaktera. Time je Dejtonski sporazum paradr`avnoj tvorevini (Republici Srpskoj), nastaloj na genocidu, priznao (pravni) legitimitet zasebnog entiteta u dr`avnom ure|enju BiH, {to je u suprotnosti sa me|unarodnim pravom. Ovo je jedna u nizu krupnijih posljedica, na`alost, po mom sudu i najve}a, pri ~emu je rije~ o zlo~inu. Postoji jedan i jedinstven paradoks i apsurd u svijetu nezabilje`en, a to je da `rtva genocida `eli i ho}e, ima potrebu u interesu dugotrajnog mira i stabilnosti i zajedni~kog `ivota na ovim prostorima da `ivi sa d`elatom, a d`elat to ne `eli i ne}e. I jedna od narednih krupnih posljedica na koju `elim ukazati jeste propast, odnosno neadekvatna i nepotpuna (simboli~na) implementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. HARIS PA[OVI]: U pravnom smislu BiH nije podijeljena zemlja. U nekim temeljnim aspektima, BiH je tako|er cjelovita kao lingvisti~ka cjelina i kao politi~ki i ekonomski prostor. U kulturnom i medijskom smislu, BiH je nasilno podijeljena, najvi{e sistematskom politikom u Republici Srpskoj koja spre~ava i obeshrabruje kulturnu reintegraciju.
vojni i politi~ki uticaj na ove prostore, ka`e Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: Rat u BiH mogao se izbje}i da je postojao plan i dogovor za mirno i dugogodi{nje rje{avanje statusa Jugoslavije i njenih republika. Ovaj scenario podrazu mijevao bi najmanje petogodi{nji period tra`enja demokratskih rje{enja za o~uvanje Jugoslavije ili za mirni razlaz i uspo stavljanje novih dr`ava, pacifikaciju JNA i garanciju velikih sila. Na`alost, velike sile nisu, a mogle su, sprije~ile ovaj rat, neka republi~ka rukovodstva su sebi~no srljala u nezavisnost, a neka nisu imala razumijevanja za nove okolnosti i oslobo|ene interese naroda i republika. Za sve republike i narode u biv{oj Jugoslaviji neuporedivo bi bilo bolje da su 10 godina tra`ili mirno rje{enje, nego da su jedan dan ratovali. S druge strane, Smail eki} smatra da se rat morao izbje}i, no da su snagu za takav rasplet imali samo oni koji su u pokretanju ratnih de{avanja imali klju~nu ulogu: Rat, odnosno osvaja~ke ratove, genocid i drugi oblike zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava na zapadanom dijelu Balkana, posebno u Republici BiH, na kraju XX stolje}a, je ne samo bilo mogu}e izbje}i, kako to vi ka`ete, ve} su se ti zlo~ini, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima u svim okupiranim mjestima i gradovima u opsadi RBiH, morali izbje}i, ponavljam: morali izbje}i. To su mogle i morale u~initi unutra{nje snage, koje su, pored ostalog, razbile zajedni~ku dr`avu, na koju, kao {to vam je poznato, nije izvr{ena strana vojna intervencija. Velikosrpski nacionalisti, zaslijepljeni megalomanskim ciljevima i uz procjenu da se oni mogu ostvariti sad ili nikad, nastupali su bahato, oslanjaju}i se, uglavnom, na silu. Sve druge prijedloge o preure|enju Jugoslavije koji su davani kao
kompromisna rje{enja u cilju o~uvanja zajedni{tva jugoslovenskih naroda i izbjegavanje mogu}ih tragi~nih posljedica njihovog razlaza, bahato su odbijali. Procjenjivali su da }e Bo{njaci i Makedonci morati da se priklone i ostanu u SFRJ, jer realno nemaju drugog izbora, a, ukoliko se Bo{njaci u BiH usprotive, njihov otpor }e JNA veoma brzo savladati.
BROJANJE MRTVIH
Istra`iva~ko-dokumentacioni centar BiH, na ~elu sa Mirsadom Toka~om, do sada je registrovao oko 98.000 `rtava stradalih u proteklom ratu, od kojih su 55 odsto vojnici, a 45 odsto civilno stanovni{tvo. Me|u ubijenim je oko 64.000 Bo{njaka, 24.900 Srba, 7.700 Hrvata i oko 500 ostalih. Kod Bo{njaka je stradalo vi{e od 33.000 civila i 30.000 vojnika, kod Srba ne{to vi{e od 4.000 civila i skoro 21.000 vojnika, a kod Hrvata 2.100 civila i 5.600 vojnika. Me|u pripadnicima ostalih naroda stradalo je 370 civila i ne{to vi{e od 100 vojnika. Kada je Sarajevo u pitanju, prema Toka~inim podacima, na osnovu prikupljene dokumentacije o svakoj `rtvi, zatim kontakata sa porodicama, medicinske dokumentacije o utvr|enoj smrti `rtve, te drugih izvora utvr|eno da je u Sarajevu (u oba dijela grada) stradalo 8.400 vojnika i 5.600 civila. Me|u stradalima je 9.499 Bo{njaka, 3.597 Srba, 749 Hrvata i 166 pripadnika drugih naroda. Po svemu sude}i, ti su rezultati najbli`i stvarnosti. Stvar je naopake viktimizacijske logike i lo{e politike kada se oni osporavaju u ime mnogo ve}ih brojki, mi{ljenja je Ivan Lovrenovi}. Jo{ je davno Bogoljub Ko~ovi}, umni i trijezni istra`iva~ demografskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu, ironizirao enormno uve}a53
dosada{njim rezultatima raznovrsnih isra`ivanja i nau~nih istra`ivanja samo broj ubijenih se kre}e u rasponu od 25.000 do 328.000. Pored masovnih i pojedina~nih ubistava, izvr{eni su i drugi brojni oblici zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, nekoliko stotina hiljada ranjenih, od ~ega nekoliko desetina hiljada djece; vi{e stotina hiljada zato~enih u preko 650 koncentracionih logora i drugih mjesta zato~enja, nekoliko desetina hiljada silovanih i seksualno zlostavljanih `ena, djece, pa i mu{karaca. Iz svojih je domova protjerano oko 2.200.000 osoba {to ~ini vi{e od jedne polovine ukupnog stanovni{tva RBiH po popisu od marta 1991. Pa{ovi}, pak, podr`ava Toka~ino istra`ivanje koje je bilo temelj njegovoj postavci u okviru obilje`avanja 20 godina opsade Sarajeva. Centar nam je dostavio imena ubijenih civila i branitelja i dokument kojim potvr|uje autenti~nost podatka. Centar ima takve podakte za teritoriju cijele BiH. Broj `rtava u ratu u BiH nije kona~an jer se neprestano otkrivaju novi podaci i dokumentira smrt `rtava za koje nisu bili potpuni podaci ili se nije znalo za te `rtve. Taj proces }e trajati jo{ godinama. Ono {to je bitno jesta da je smrt i jednog nevinog ~ovjeka u`asna tragedija. Kad govorimo o Sarajevu i ka`emo da je ubijen 11.541 ~ovjek, mi znamo da je to jako puno, ali te{ko nam je zamisliti koliko je to puno. Kad bi svi ti ljudi sjedili ili stajali jedan do drugog u gusto postavljenim redovima, ispunili bi prostor u Titovoj ulici u Sarajevu od Vje~ne vatre do Ali-pa{ine d`amije To je zastra{tuju}e mnogo, to je najve}i gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. ovjek zanijemi pred tim zlo~inom.
Kona~no, Dejanovi} i Jerini} tvrde kako je Toka~ino istra`ivanje i politi~ki va`no. Radi se o relevantnom i objektivnom istra`ivanju te Toka~a i saradnici zaslu`uju pohvale na svom trudu bez obzira na sva osporavanja koja dolaze sa bilo koje strane. Politi~ki bitno jer se njime ru{e stereotipi o ratu u BiH gdje su Srbi prikazani kao agresori iz Srbije koji su napadali Bo{njake u BiH. Iz istra`ivanja je vidljivo da su ratu u BiH 99,9 % ginuli gra|ani ove dr`ave. bili oni Srbi, Bo{njaci ili Hrvati. Danas je najbitnije da se odgovorni za sve ratne zlo~ine po~injene na svim stranama na|u pred licem pravde, u sudu i odgovaraju za zlo~ine koje su naredili ili po~inili. Treba naglasiti da sa ovim procesom ne smije biti manipulacije, kao {to je danas slu~aj sa pojedinim predmetima koji se otvaraju pred Sudom BiH, jer to uzrokuje nove nesporazume me|u nacionalnim zajednicama, ka`e Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: BiH treba ovakvo istra`ivanje, da bi se utvrdila istina o poginulim i zatvorila usta manipulatorima, koji su tvrdili da je bilo tri puta vi{e poginulih. Kod ovakvih istra`ivanja vrlo je bitno da nema ve}ih i ozbiljnijih osporavanja rezultata. Ovo istra`ivanje trebalo je biti jedan od prvih dr`avnih zadataka, ali na`alost, istina i op{ti interes vrlo ~esto nisu i interes izabranih predstavnika u vlasti. Prvo {to pomislim je da su uzalud poginuli i da su trebali `ivjeti, a poslije toga, da svi odgovorni za pogibiju ovih ljudi trebaju odgovarati i da nam se ovo nikad vi{e ne ponovi. Osim onih koji su odgovarali ili su trebali odgovarati pred sudovima, za ove zlo~ine odgovornost treba pro{iriti na doma}e i me|unarodne mo}nike koji su odlu~ivali o ratu ili miru.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
Op}ina Stari Grad Sarajevo svim Jevrejima u povodu Pesaha, praznika oslobo|enja, nade i spasenja upu}uje iskrene ~estitke.
BOSANSKI PONOS
K SVEMIR VELIKI! O
Pjesma i video spot Vojnik sre}e na Palama i u Banjoj Luci su u ratu bili apsolutni hit!
56
ledali ste taj video spot milion puta. Ili ste, barem, trebali. Bez obzira na kojoj ste strani bili tokom rata, bez obzira na kojem meridijanu i paraleli ste tra`ili vlastito mjesto pod suncem. Jer, vrhunsko je to ostvarenje reditelja Mirsada Herovi}a Here. Jedinstveno, autenti~no, neponovljivo. No, ni{ta od toga ne bilo bez glavnih glumaca, pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. A pjesma Dine Merlina, Vojnik sre}e, tek je nakon snimanja scena tog spota u sarajevskom naselju Dobrinja, ali i u njihovoj bazi u Domu policije u centru glavnog grada BiH, do{la kao vrhunska podloga. U mjesecu augustu, prve ratne godine...
57
BOSANSKI PONOS
Kemo je bio te`ak na tim stvarima i nikad ne bi pristao na to da smo ga mi pitali. Nego, mi nagovorimo Gafu da on nagovori Kemu da ga snimimo kako se smije. Pazi, mi smo snimili ve}inu kadrova, ali nam, eto, trebaju njih dvojica da se nasmiju. Zato {to je na{a ideja bila da se neki od komandanata, komandira i specijalaca na kraju spota smiju, obja{njava Hera. U snimanju spota sudjelovali su specijalci iz I i II ~ete, koji su ~uvali linije na Dobrinji 1 i Dobrinji 4. Nisam o~ekivao da mi jedan specijalac, kao u ovom slu~aju Meha, ka`e: Ovaj spot mi snimamo za one koji ga ne}e vidjeti. I to me tako potreslo!, ka`e Gafa. Dva dana spot je sniman na Dobrinji, jedan dan u bazi, u Domu policije, i jedan dan u susjednom Velikom parku. Tada je Meha govorio da ga jebe statistika. Ka`e: Sve {to rat du`e traje ve}a je {ansa da te zaka~i. I tada sam do{ao na ideju da se oni na kraju spota smiju, da ostanu kao zamrznuti u vremenu. I pucalo se pravom, bojevom municijom. A kada smo ulazili u BOV, bilo je i pitanje: da li smo se namazili kopertonom, kako ne bi izgorili, pri~a Hera. Jasmin Begi} Bega prisje}a se jo{ jednog detalja: E sad, kako Kemu, koji ka`e: Ma, daj bje`i, snimaj to, i pritom mu je ~a~kalica u ustima, natjerati da se
SJE]ANJE NA HEROJE
nasmije. Tada mu je Gafa rekao: Hajd, ba, vadi taj kolac iz usta!
A ja ka`em: Nemojte mi toga! Jer mi je to tada izgledalo {minkerski, ne{to kao da sam maneken rata. Me|utim, od dosade sam rekao: u redu! I Begu se trebalo nagovarati da sudjeluje u realizaciji spota: Bio sam komandir na Dobrinji I, i dugo vremena sam se opirao Mehi koji me je uporno lomio. Uspio je on samo zato {to je dosadan ko proljev. Jer, mislio sam da mi na to nemamo pravo. U onom sistemu znalo se ko kada i gdje mo`e nastupiti i za sve si trebao imati odobrenje.
Damir Zgodi} Zgoda i Muhamed Mulaomerovi} Kina (lijevo); D`evad Ho`bo Pape (desno) 58
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika srea
Dragan Viki}a pitamo kako to da on kao komandant nije znao da se na Dobrinji snima spot Vojnik sre}e. Nisam ja znao ni kad je Tifa ne{to ranije snimao spot za pjesmu Ponesi zastavu, a nisam znao ni kada je Hera snimao Vojnika sre}e. Ustvari, nisam znao za predradnje koje su prethodile tim snimanjima. U svakom slu~aju, drago mi je da je taj spot snimljen i ba{ je dobro nazvan: Vojnik sre}e, ka`e Dragan Viki}, komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. Da, ali njegovi specijalci ka`u da je oko naziva pjesme, pa samim tim i spota, postojao mali problem, jer je Viki} govorio da su oni policajci, a ne vojnici: Ma, dobro, to je sada manje bitno. Oni jesu policajci, ali je ta jedinica ratovala kao i svaka vojska. Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika sre}a na mnogim tim dijelovima gdje je bilo najgu{}e. Ja takvih informacija imam dosta, ali oni to najbolje znaju. U ovom tekstu tematski smo se vezali za snimanje ratnog spota Vojnik sre}e. A pri~a o Specijalnoj jedinici MUP-a RBiH - Odred Bosna zaslu`uje pet, {est knjiga, barem. Upravo je objavljeno izdanje knjige Specijalna jedinica Bosna autora Muhameda Gafi}a na engleskom jeziku. Na na{em jeziku, pak, imali smo je priliku ~itati i kupiti jo{ prije pet godina.
EL COMANDANTE
Dragan Viki} Dragan Viki}
Hera: Meha je tu bio glavni organizator. Jer, on kad uhvati ne pu{ta. Isto Pitbull. Lak{e ti je odmah prihvatiti, pa si onda rahat. Damir Zgodi} Zgoda: I nismo tada u Domu policije imali ni{ta kako bi ne{to mogli improvizovati. Hera: Pa smo na{li neku zastavu, Kameruna, ~ega li ve}? Zgoda: Snimali smo kroz neku cijev da bude svjetlosti, a nas dvojica pu{imo kako bi dobili dim. Kada govorimo o onim Herinim osmijesima zamrznutim u vremenu, primje}ujemo da je Milenko Milinovi} [pico napravio neobi~no kiseo kez: Prvo, prepao sam se kad mi je Hera rekao da }e stajati unutra s kamerom, a da ja ispucam rafal pored njegove glave. Ne znam postoji li na tom snimku rupa koja je ostala nakon {to sam ispalio rafal... To je u ta~ku! Ka`em mu: Gdje }u ti bolan pucati pored glave, jesi tu budala! A on meni: Hajde, bolan, pucaj, vi ste do sada ispucali milion metaka; ima da mi upadne{ s vrata i da puca{ s kuka. Joj, kontam, ubih svog ~ovjeka na snimanju. A njemu se kamera nije ni mrdnula. To je prvi put da sam se prepao, vi{e nisam, hahaha... Komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna Dragan Viki} nije ni znao da se spot uop{te snima. Znao je samo Kemo, njegov zamjenik. I, naravno, akteri spota koji su ~uvali liniju i usput snimali budu}e Herino remek-djelo. Po zav{etku snimanja, Hera i kompanija su premje{teni u Ned`ari}e: Tamo smo ostali petnaestak dana. A moj komandir Mirsad Fo~o mi je rekao da idem na televiziju i zavr{im montiranje spota zajedno sa Zijadom Mehi}em. Kad se mi vratimo iz Ned`ari}a, gleda}emo spot, govorio mi je Fo~o. Na`alost, poginuo je dva dana prije okon~anja monta`e. Hera i Meha odnijeli su spot Draganu Viki}u. Pogledao ga je na VHS-u. Ka`e: Dobro, hajd jo{ jednom. Radnja se de{ava u njegovoj kancelariji u Domu policije. Ipak,
59
BOSANSKI PONOS
problem je bio oko naziva pjesme. Jer, Viki} je rekao da su oni policajci, a ne vojnici. Pa je onda uz naziv Vojnik sre}e jedno vrijeme postojao i podnaslov: Specijalna jedinica MUP-a RBiH - Odred Bosna, ka`e Hera.
da umrem. Na isto pitanje odgovara i Muhamed Mulaomerovi} Kina: Ja sam na Dobrinji bio ba{ dobar dio rata, kompletan ljetni period 1992. godine. Pa sam onda, na jo{ nekoliko mjeseci, produ`io boravak na aerodromskoj pisti. Bio sam u grupi koja je bila zadu`ena za unos oru`ja u Sarajevo. Ali, to je posebna pri~a. Na Palama su nekoliko puta poku{avali kopirati spot Vojnik sre}e, ali na pjesmu Let the Sunshine In, iz filma Kosa. No, nikako im nije uspijevalo. Saplitali su se, padali, `mirkali, ne{to se poku{avali kofr~iti, ali, kad ne ide - onda ne ide. Gledaj, mi smo dr`ali Vrbanja most. A tamo je ~esto bila razmjena zarobljenih na{i za njihove. E, ti, koji su bili u na{em zarobljeni{tvu znali su nam, prije razmjene, govoriti: Srbi kad se napiju slu{aju samo Vojnika sre}e, tvrdi Bega, koji }e, zajedno sa mnogobrojnom ekipom specijalaca, proslaviti Dan jedinice, 5. aprila u Domu policije. Branko ]opi} se u romanu Magare}e godine na ovaj na~in opra{ta od svog dragog prijatelja iz Konvikta u Biha}u, Hamida Rusa, koji je 1942. poginuo kao borac Osme kraji{ke brigade: Na njegov grob neka pa`ljiva ruka ~esto polo`i buket onoga divnog i nje`nog poljskog cvije}a koje tako brzo vene. Upravo tako: neka pa`ljiva ruka ~esto polo`i cvije}e na grob svakog od 81. poginulog specijalca, me|u kojima je i heroina Dalila Tufo. Mo`e, u sebi, re}i i amen i amin, nema veze. A ako ne}e ni jedno ni drugo, neka samo {uti... I {uti... I {uti...
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
FEHIM DEMIR
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu otvorena je izloba bosanskohercegovakog fotoreportera FEHIMA DEMIRA, povodom obiljeavanja 20 godina od poetka opsade Sarajeva; Demirove fotografije objavljivane su u najveim svjetskim medijima, a postavka u BKC-u samo je mali dio njegovog fotografskog opusa koji biljei ivot Sarajlija u ratu i prvim poratnim godinama
O
62
d svih nevolja i opasnosti koje mogu sna}i jednog fotografa na svakodnevnim zadacima u ratu, Fehim Demir posebno pamti ratne zgode i nezgode sa sarajevskom policijom. Koja je, ne biste vjerovali, ~ak i usred vanrednog stanja i sveop{teg haosa redovno obavljala rutinske saobra}ajne kontrole. @iva istina! Jednom sam i{ao autom od Holiday Inna prema ^engi} Vili i kod Veterinarskog fakulteta me zaustavi policija, sa sve radarom... Policajac mi ka`e: Prekora~io si dozvoljenu brzinu, vozio si 90. A ja mu ka`em: Nisam vozio 90, nego 120, ne valja ti radar! Vidi{ da pucaju, moram da vozim brzo. A on
odgovara: Pa ko ti je kriv, ne pucamo mi! I morao sam da platim kaznu..., kroz smijeh pri~a Fehim Demir. A drugom prilikom, bio sam s jednim kolegom iz Zagreba koji je radio za Reuters, vozili smo se od engi} Vile prema Marin dvoru i u cijelom onom haosu, vidimo da jedan jedini semafor radi na Marin dvoru! Do danas nisam uspio shvatiti odakle struja za semafor, kad nigdje drugo u gradu nije bilo struje. I tu, kod semafora, stajao je policajac i napla}ivao kazne svakom ko pro|e kroz crveno... Ali, problem je bio u tome {to je na semaforu stalno gorjelo crveno.
@RTVE I POSMATRA^I
Dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva povod je zbog kojeg je Fehim Demir odlu~io napraviti izlo`bu fotografija
u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Izlo`eno je oko 50 fotografija od kojih je ve}ina snimljena u periodu opsade, ali tu su i neke slike iz prvih poslijeratnih godina, poput posjete pokojne princeze Diane Bosni i Hercegovini i koncerta grupe U2 na stadionu Ko{evo. Fotografije Fehima Demira, danas fotoreportera agencije EPA, a u ratu fotografa AFP-a i Oslobo|enja, objavljivali su najpoznatiji svjetski magazini, poput New York Timesa, Guardiana, Timea... Jedna od Demirovih ratnih fotografija nedavno je uvr{tena i u kolekciju ~uvenog njujor{kog Muzeja moderne umjetnosti MoMa - Fehim je za to, kako ka`e, saznao slu~ajno, preko interneta... Rat se mo`e slikati na bezbroj razli~itih na~ina. Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva,
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
istovremeno su u`asavaju}e potresne i dirljivo lijepe: na mnogima od njih su djeca, koja su u prvim godinama svog `ivota iskusila ono {to nijedno dijete na
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
svijetu ne bi trebalo do`ivjeti; na drugima mu~ne slike krvi, ranjenih Sarajlija, oplakivanje mrtvih, d`enaze i sahrane... Na nekima, opet, vojnici UNPROFOR-a,
FEHIM DEMIR
^EKAJU]I INTERVENCIJU
Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva, istovremeno su u`asavaju}e potresne i dirljivo lijepe
Nikada, odgovara Demir. Ali nekako sam i sam imao taj osje}aj, znao sam {ta trebam slati, a {ta ne, {ta mo`e pro}i, a {ta nije dobro... Ovih dana, na inicijativu novinara francuskog Le Mondea Remyja Ourdana, u Sarajevu se ponovo okupljaju ratni reporteri i fotografi iz raznih dijelova svijeta. Ti ljudi su za Bosance i Hercegovce u~inili mnogo i to im ne smijemo zaboraviti, ka`e Fehim Demir: Kao neko ko je odavde, normalno je da sam ja druga~ije, vjerovatno i emotivnije do`ivljavao sve to od mojih stranih kolega. Ipak, nikada ne bih mogao da potcjenjujem njihov rad. Svi strani izvje{ta~i i fotografi koji su bili ovdje za vrijeme rata uradili su puno za Sarajevo i za Bosnu i dali su sve od sebe da se usmjeri pa`nja svjetske javnosti na ono {to se de{avalo, da se rat zaustavi. Na`alost, pored svih na{ih napora, izvje{taja, fotografija, TV priloga koje smo svakodnevno slali, intervencija je do{la prekasno - nakon ~etiri godine opsade kakvu istorija ne pamti, neko se kona~no smilovao da ka`e: sad je dosta. Fehim Demir izvje{tavao je proteklih godina i sa Kosova, iz Iraka i mnogih drugih konfliktnih zona. Sve je to, kako ka`e, kaubojski film u odnosu na ono {to se de{avalo u ratnom Sarajevu. Jeste frka, ali nije bilo onog straha, neposredne opasnosti, kao u Sarajevu. Za vrijeme rata samo sam dva puta iza{ao iz Sarajeva. I{ao sam jednom u Barcelonu sedam dana, na poziv gradona~elnika Barcelone, tamo sam imao izlo`bu fotografija. Jednom sam oti{ao i u Frankfurt, tako|er na nekoliko dana. Svi su me pitali: Pa zar }e{ se vratiti u Sarajevo? Nisam ni pomislio da se ne vratim. Ne bih se, bogami, za onaj njihov `ivot tamo mijenjao, bez obzira na sve.
64
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
MILI VUKAINOVI
Legenda sarajevskog rocka sa svojim bandom Vatreni poljubac odsvirae koncert u Sarajevu, 11. aprila; za na magazin Mili Vukainovi govori o novom albumu Poljupca, svojoj knjizi, ivotu u Beogradu, bludu i razvratu na Facebooku, 6. aprilu, krai struje...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
oktor za RocknRoll, i jo{ koje{ta, ali - doktor, ponovo je u Sarajevu, i ponovo na stejd`u u glavnom gradu ove na{e dr`ave. I to 11. aprila, u Cinemas Clubu Sloga. A, {ta nam je to njegov Vatreni poljubac pripremio za predstoje}i koncert? Vatreni poljubac }e predstaviti novi album sa nekoliko novih pjesama, a ostalo }e biti, uglavnom, rock standardi mog banda. [to zna~i, pjesme koje su prvenstveno i napravljene za `ivu izvedbu i koje su za{titni znak na{eg te{kog rocka. Tu ne mislim ni na kakve hitove, jer te{ki rock nije pop muzika, niti je Vatreni poljubac pop grupa. Riblja ~orba, Bajaga, Van Gogh iz Srbije, potom Bijelo dugme, biv{a grupa Merlin, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Divlje jagode u Bosni, kao i u Hrvatskoj: Parni valjak, Film, Atomsko skloni{te, nisu rock grupe, ~ak i ako koriste distorzi~ni zvuk gitare. Koji ne mo`e biti odrednica za muzi~ki pravac, jer je jedini motiv i razlog za pjesmu autora iz ovih grupa bio da naprave hit koji }e svi da pjevaju, a da oni samo galame: hajmo ruke gore. Pritom cijela sala, hala ili stadion pjeva njihov refren. I to jeste pop, ali nije rock, ka`e nam Mili} Vuka{inovi}.
^EKAJU]I POLJUBAC
pedofilija, voditi ljubav sa dvadesetogodi{njakinjom, onda }u do kraja `ivota da budem pedofil. [to nije sprije~ilo njegovu biv{u da njegov kompjuter preda policiji. Kad je policija poslije mjesec dana nazvala i rekla joj da nema osnova za pokretanje krivi~nog postupka za pedofiliju i upitali je ho}e li da povu~e tu`bu, odgovorila je da ne}e, samo da Mi}i napakosti. Jer je znala... Da mu je u kompjuteru autobiografska knjiga Seksualno nemoralan tip, koju pi{e ve}, tada, ~etiri godine. Tek poslije ~etiri mjeseca Mi}i je kompjuter vra}en i sada je kod njega i Suzane u iznajmljenom stanu, jer je i Suzana tako|e ostavila sve iza sebe zajedno sa svojim proma{enim brakom. Pi{e i ona svoju knjigu, kako joj se dogodila ljubav ve}a od `ivota sa Mi}om i upravo nam je 11. aprila druga godi{njica braka. U petak, 6. aprila, obilje`avamo dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva. Vra}aju li Vam se, s vremena na vrijeme, ratne slike voljenog grada? Mo`da malo pateti~no, ali... Ne samo slike, ve} ~esto vra}am i kompletan film, u fragmentima naravno. Samo da nije bilo ubijanja i zlo~ina, to mi je najljep{i period u `ivotu. Lijepo je bilo `ivjeti onako non-stop, na ivici `ivota i smrti i bez elementarnih uslova za `ivot, a tako ispunjeno, dijele}i sa Sarajlijama ~istotu i dobrotu sarajevskog duha i duhovitost koju ni ratni u`as nije uspio da uozbilji. Najte`e mi je bilo kad je rat stao i kad su izmilili oni kojima je rat bio brat, pa oni postali prvi, bogati i mo}ni, a mi ostali gra|ani drugog reda, siroma{ni i nemo}ni. Tada sam i napisao ovo: [ta je to ljubav, prijateljstvo, `ivot, sad znam to se ne mo`e znat/Ko pravu nije do`ivio patnju, ko jednom nije pre`ivio rat. MILI] OD SARAJEVA MILI] OD SARAJEVA
Mi}a Vuka{inovi}, Mi}a Vuka{inovi}, frontmen Vatrenog frontmen Vatrenog poljupca poljupca
niko nije smio da mi izda ovdje u Beogradu i Srbiji. Dvije godine mi je ~amio u ladici i na kraju ga je izdao jedini ~ovjek sa mudima, ]iro, vlasnik Gold Musica, koji ina~e izdaje isklju~ivo narodnjake.
PRIJAVA ZA PEDOFILIJU
A, kakav je danas Mi}in `ivot u Beogradu? Mi}a danas `ivi u vrlo sre}nom braku sa svojom novom `enom Suzanom, sa kojom je u ljubavi ve}oj od `ivota, a koja se za~ela i za`ivjela na Facebooku, na kojem je Mi}a
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
prije Suzane bio kralj razvrata i bluda, virtualnog naravno, koji je i najbolji jer nema kondoma a ne mo`e{ dobiti SIDU. Zbog tog razvrata ga je ostavila biv{a nevjen~ana `ena sa kojom je `ivio trinaest godina, i koja ga je izbacila iz stana. I jo{ ga prijavila policiji za pedofiliju. Zato {to je virtualno vodio ljubav na Facebooku sa djevojkom koja je 1990. godi{te, zna~i tad je imala dvadeset godina, s tim {to Mi}a nije ni gledao koje je godi{te doti~na dama kad je to s njom radio. Ali jeste izjavio poslije ove optu`be svoje biv{e, da ako je to
Vjerujem da se sje}ate Va{e dovitljivosti u ratu, kada ste krali struju. Znate ono, nulti prioriteti i tako to... Kako ne, knjigu mogu da napi{em o kra|i struje. Imao sam je cijeli rat, sa malim, bezna~ajnim prekidima i to zato {to nisam mogao svima da je dam, nije je toliko bilo. Pa su oni gnjevni prijavljivali gdje sam sakrio `icu, ali ve} sljede}u no} bih montirao drugu koju ovi gnjevni nisu mogli da provale, a ti isti gnjevni su palili jake potro{a~e i nekoliko puta je zbog toga sagorio glavni kabl. Morao sam da ih skinem, ustvari dok nisam nabavio toliko ku}i{ta sa osigura~ima i svakome sam onda na osigura~ za njegovu `icu stavljao samo jednu tanku licnu, koja je dovoljna bila da mo`e da gori svjetlo i televizor, ali ni{ta drugo.
67
KNJIGA MJESECA
Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj BiH tra`io posao u dr`avnoj slu`bi ili je radio u me|unarodnim organizacijama pa upoznao njihov ustroj iznutra
O AUTORU Ahmet Hamdi Tanpinar (1901. - 1962.) turski je pisac koji se smatra jednim od za~etnika turske savremene knji`evnosti. U njegovoj poetici spaja se senzibilitet turske knji`evne tradicije sa o~itim uticajima zapadnoevropske knji`evnosti, a prije svega evropskog romana prve polovine dvadesetog vijeka.
ajri Irdal je mediokritet koji se nikad u `ivotu ni po ~emu nije izdvajao. Ne{kolovan, netalentovan, on bi sve ~ega se la}ao radio bez strasti i bez velikog uspjeha. Bez pravog znanja i izu~enog zanata, zanimao se za satove, ali je i taj interes ostajao bez posebnih rezultata. Tavorio je tako ovaj junak, `ivio svoj istanbulski `ivot ranog dvadesetog vijeka, svjedo~io propasti velikog carstva i nastanku Republike, i sve vrijeme bio jednako prosje~an i u privatnom kao i u poslovnom `ivotu. Uvijek u blizini velikih, osobenih i zanimljivih ljudi, ali nikad uistinu vrijedan njihovog dru{tva. Jednoga dana on upoznaje Halita Mjeritelja, karizmati~nog i misterioznog ~ovjeka koji mu ponudi posao koji se ne odbija: siguran, pristojno pla}en i ugledan. Hajri Irdal ga bez mnogo dvoumljenja prihvata, ali jedini problem je u tome {to u ponu|enom poslu pode{ava~a vremena ne vidi ba{ nikakav smisao. Ipak, odlu~an je da dr`i jezik za zubima i tako otpo~ne svoj nagli uspon, ali i nezaustavljivi kona~ni pad. Roman Institut za pode{avanje vremena djelo je turskog knji`evnika iz prve polovine dvadesetog vijeka Ahmeta Hamdi Tanpinara. Ova
svojevrsna antiutopija opisuje nastanak i razvoj institucije li{ene svakog smisla, ali profitabilne i zavodljive. U kafkijanskom duhu, Institut se {iri zaprepa{}uju}om brzinom, ali on nas ne stra{i tim odsustvom smisla, ve} time {to su njegovi tvorci besmisla svog projekta potpuno svjesni. Veoma brzo Hajri Irdal shvata da njegov posao, uprkos navodnom zna~aju, nema nikakvu svrhu, ali su privilegije prevelike da bi od njega odustao. On postaje to~ki} u besmislenoj birokratskoj ma{ini koja svakodnevno nezaustavljivo raste. Kroz alegoriju Instituta turski knji`evnik opisuje kako osrednjost preuzima dru{tvo i u ti{ini, bez prevrata ili mnogo truda postaje njegov gospodar. U Institutu se zapo{ljava rodbina i provjereni preporu~eni kadrovi, oni po mogu}nosti ne trebaju imati nikakvo profesionalno iskustvo (ali tako|er ne smiju biti ni savr{eni u svom neiskustvu), kao ni posebna znanja i vje{tine. Znanje nas usporava. Ono ustvari nema ni kraj ni cilj. Su{tina je djelovati i stvarati, rije~i su Halita Mjeritelja, Hajrijevog gurua i poslodavca. Arogancija, elokventnost, beskrupuloznost i vje{tina presipanja iz {upljeg u prazno su osobine koje vode do uspjeha. Onima koji nemaju ~ak ni to, dovoljni su povodljivost i dr`anje jezika za zubima.
Roman Ahmeta Hamdija Tanpinara Institut za podeavanje vremena (Buybook, Sarajevo, 2012.) Halit je u stanju da svakoj budala{tini da smisao, on ne preza ni od ~ega, a pasivne ljude lako pretvara u sau~esnike u svojoj la`i: za Hajrija }e tako ustvrditi da je ekspert koji pi{e knjigu o velikom misliocu Ahmetu Od Vremena i nakon {to se ne suprotstavi na vrijeme, nepismeni Hajri zaista zavr{ava pi{u}i nau~ni rad o izmi{ljenom ~ovjeku. Pri tome Hajri nije nikakva nevina `rtva, on sve vrijeme ima izbor da se Halitu odupre, ali to ne ~ini sve dok ne bude prekasno. Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj Bosni i Hercegovini tra`io posao u dr`avnoj slu`bi, ili neko ko je godinama radio u institucijama me|unarodne zajednice, pa spoznao kako te
ugledne i va`ne organizacije izgledaju iznutra. Mediokritetstvo je sveprisutno: osrednji su u ovom romanu i arhitekti i pjeva~ice, i ljepotice i psihoanaliti~ari, pa ~ak i vidovnjaci (predskazanja se ostvaruju polovi~no: nedovoljno da bi se vidovnja~ki dar potvrdio, ali nedovoljno i da bih ih se proglasilo varalicama). Ovaj prikaz vladavine osrednjosti zastra{uju}i je i deprimiraju}i, ali na kraju ipak cijeli Institut do`ivljava kolaps, jer koliko god obmana bila vje{to napravljena i odr`avana, ona nije od materijala predvi|enog da traje vje~no.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
68
VRIJEME KNJIGE
SUSAN SONTAG
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
PREMINUO ANTONIO TABUCCHI PARNAS U LONDONU
Ponovo ro|ena
1947. - 1963. (Domino, Zagreb, 2012.) je prvi objavljeni od tri planirana dijela dnevnika ameri~ke knji`evnice, re`iserke, beskompromisne intelektualke Susan Sontag. Dobro su poznati detalji iz njenog `ivota poput re`iranja Godota u ratnom Sarajevu ili ljubavi sa fotografkinjom Annie Leibovitz, ali dnevnici otkrivaju i njenu ogromnu intelektualnu radoznalost, dru{tveni anga`man, te javnu sliku iznimno sna`ne `ene suprostavljenu privatnim emotivnim kolebanjima. Cijena je 24 KM.
RAIF DIZDAREVI]
Put u raspad
Stenogrami koji su nekad imali oznaku dr`avne tajne, danas su dostupan historijski izvor. U izdanju sarajevskog Instituta za istoriju objavljena je knjiga biv{eg visokog funkcionera SRBiH i SFRJ Raifa Dizdarevi}a Put u raspad: Stenogrami izlaganja Raifa Dizdarevi}a u raspravama iza zatvorenih vrata dr`avnog i politi~kog vrha Jugoslavije. Cijena je 29 KM.
PUBLICISTI^KI HIT
GRUPA AUTORA
Motri{ta 63
U novom broju ~asopisa Motri{ta je, izme|u ostalog, blok posve}en novijoj bh. `enskoj poeziji. Pjesma [ejle [ehabovi} Hitchcock po~inje stihovima: Dva dana boravim na aerodromu/ Natrag u Sarajevo s komadom papira,/ u Be~u mi ukrali paso{./ Gestapovac u austrijskoj policiji pitao me/ za materino djevoja~ko ime/ Ja bolje od njega govorim engleski/ I ne bojim se policije/ On je ve}i od mene/ Ali ja znam prezimena `ena u mojoj porodici,/ za pet generacija unazad... Cijena je 10 KM.
1. E. L. James: Fifty Shades of Grey 2. Suzanne Collins: Catching Fire 3. Jonah Lehrer: Imagine 4. Cheryl Strayed: Wild 5. Walter Isaacson: Steve Jobs
1. Huseyin Besli: R. T. Erdogan - Ra|anje lidera 2. Raif Dizdarevi}: Put u raspad 3. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 4. Noel Malcolm: Bosna - Kratka povijest 5. D`evad Karahasan: [ahrijarov prsten
69
KULT MARKET
RINGO STARR
Ringo 2012
Biv{i bubnjar planetarno popularnih The Beatlesa Ringo Starr izdao je novi album. Vreme{ni rocker, ove godine navr{ava 72 godine, odlu~io je iskoristiti pomo} svojih prijatelja. Album Ringo 2012 potpomogli su Dawe Stewart, Joe Walsh i Van Dyke Parks. Album ~ini devet pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a HIP-O Records.
IRON MASK
Black as Death
Popularni death metalci Iron Mask izdali su svoj ~etvrti studijski uradak. Album nosi naziv Black as Death, a ~ini ga dvanaest `estokih i mra~nih pjesama. Iako su na nekim pjesmama prepoznatljivi utjecaji Iron Maidena, poluimenjaci su ipak ne{to `e{}i i beskompromisniji. Album Black as Death objavila je izdava~ka ku}a AFM Records.
EPICA
Prvijenac grupe Karne, Diktatura amatera, sadr`i trinaest pjesama. Album je snimljen u Studiju 2 Muzi~ke produkcije BHRT-a, miksan u studiju Nedima Babovi}a. Nema potrebe gubiti vrijeme na pojedina~nom predstavljanju ~lanova banda. Dovoljno je re}i da bas svira Nihad Vrani}, gitaru Ervin Bu{evac [irli, klavijature Alen Pilav, sax Goran Navojec, ritam gitaru Fe|a Isovi}, za bubnjevima je Dino Kova~evi}, a pjeva Miraj Grbi}. Bi}e{ na televiziji, bi}e{ na malom ekranu, javi tetki, kom{iji jaranu, pjesma je koja otvara album i na tragu je sounda New primitivsa. Tema je ismijavanje skorojevi}a i primitivaca koji trenuta~no kreiraju javno mi{jenje. Slijedi stvar Dru`e stari, koja ka`e: Dru`e stari, hajde nam halali, pioniri mali za k. smo pali. Nema tu nekih virtuoznih glazbenih dionica, {to se i ne o~ekuje od pjesama koje u bazi imaju punk. Imponira brutalnost ali i hrabrost stihova: U eteru vladaju turbo narodnjaci, nebodere prave gologuzi papci... Zapravo, da ne znate da se radi o sredovje~nim iskusnim maherima, kad ~ujete stihove sa albuma Diktatura amatera, reklo bi se da su ih napisali neki anarhisti~ki nastrojeni klinci, kivni na sve i svakoga. Punk podloga za ovakvu vrstu stihova je idealna, jer u prvi plan isti~e tekst. Peta stvar, Razijino doba, neodoljivo podsje}a na Riblju ~orbu iz najboljeg perioda, na vrijeme albuma Pokvarena ma{ta i prljave strasti. Diktatura amatera najozbiljnije je odsvirana stvar na albumu. Sve pohvale aran`eru za kombinaciju distorzi~nog gitarskog riffa na refrenu sa mekanom
gitarom sa chorus efektom u strofama. Naravno, uz neizostavnu vo`nju na bass gitari. Osma po redu, Vidi hin {ta rade, ima osobito zanimljivu energiju. Blitzkrieg ritam sekcije, uz zanimljiv tekst, u kojem jedan od stihova ka`e: Uzeli su pare, stavili i jare u audi 8 na kur.. ih nosam. Pjesma Ministar kulture }e svakako podi}i pra{inu kad se po~ne vrtjeti na lokalnim radio postajama. On je slu`beno u Cannesu, on je vitak kao bure, on je umjetnik po zvanju, onaj kome je posve}ena sigurno }e se prepoznati. Album zavr{ava bonus trackom Poku{avam da shvatim Jazz, koja je u stvari jedina funky stvar na albumu. Ukupno gledaju}i, Karne su snimile dobar album. Kako se radi o ljudima koji su primarno vezani za kamere i kulise, a ne glazbene instrumente, tim vi{e }e probrana publika znati cijeniti njihove glazbene uratke. Osvanule Karne bez kariranog predznaka. (M. Ili~i})
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Made In Dagenham (Velika Britanija, 2010.), reditelja Nigela Colea
SVIJETLA BUDU]NOST
Kiyoshi Kurosawa
Zanimljiv film iz 2003. godine. Kiyoshi Kurosawa je napisao scenario za njega i re`irao ga. Yji Nimura i Mamoru Arita su kolege na poslu i netipi~ni prijatelji. Jednako neambiciozni i nezainteresirani za ostatak svijeta, vrijeme provode na poslu ili u Mamorinu stanu, uglavnom ne razgovaraju}i ni o ~emu. Yji je {utljiv, asocijalan i prazna lica, a Mamoru ima tajanstveni smije{ak i brine za otrovnu meduzu koju poku{ava priviknuti na slatku vodu. Ocjena: 4
PRAVA @ENA
Pri~a je smje{tena u Dagenham, burne 1968. godine
Film Made in Dagenham re`irao je Nigel Cole. Scenario za njega je napisao William Ivory. Film se bavi diskriminacijom, jednako{}u spolova, pravima `ena, radni~kim pravima... Pri~a je smje{tena u Dagenham burne 1968., a bavi se doga|ajima koji su vezani za radnice iz Fordove tvornice automobila u tom britanskom gradu. U Tvornici je radilo nekoliko tisu}a mu{kih zaposlenika, a me|u njima je bilo i 187 pripadnica nje`nijeg spola. One su radile na poslovima {ivanja sjedi{ta za nove automobile. Radile su u lo{im uvjetima, jako mnogo, ali ne za jednaku pla}u kao i mu{karci. Osnovni razlog za manju pla}u nije bila kvalificiranost ve} ~injenica da su one `ene i da ne mogu biti pla}ene jednako kao i mu{karci. Radnice su stupile u {trajk. Za svoju zastupnicu su odabrali Ritu OGrady. Ona se nastojala izboriti za bolje, korektnije i pravednije uvjete rada. Film Made in Dagenham je baziran na istinitim doga|ajima. [trajk koji se desio u Fordovoj tvornici nije bio bezazlen, ve} naporan i uspje{an otpor bezobrazluku i kapitalisti~koj bahatosti i poni`avanju. Doveo je do izglasavanja Zakona o jednakim zaradama 1970 (Equal Pay Act 1970) u britanskom Parlamentu. Taj zakon je stupio na snagu krajem 1975. godine. Ne samo da su se hrabre, pametne `ene izborile za ve}e i pravednije pla}e ve} i godi{nje odmore, bonuse, mirovine... Tim zakonom je zabranjena diskriminacija izme|u mu{karaca i `ena na radnom mjestu. Tu`no je da za takvo {to treba zakonska zabrana. Sve se to de{ava kod pripadnika najnaprednije vrste na Planeti, u dvadesetom stolje}u. Hm. Film u sebi nosi vedrinu i snagu 68-a{kog otpora. Rije~ je o godini
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
kada su se de{avali studentski i radni~ki nemiri, nacionalni pokreti sa `eljom za emancipacijom na svjetskom planu. I na podru~ju mode su se de{avale dramati~ne promjene, npr. minice. ^injenica je da su de{avanja te i tih godina imali odjeka na stvarni `ivot. No, isto tako ~injenica je da se mnoge stvari nisu uspjele promijeniti. Mnoga nastojanja su propala kroz razne kompromise. To najbolje dokazuje dana{nja situacija. Glavnu ulogu tuma~i prekrasna Sally Hawkins. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games (Gary Ross) 2. Wrath of the Titans (Jonathan Leibesman) 3. Mirror Mirror (Tarsem Singh) 4. 21 Jump Street (Phil Lord & Chris Miller) 5. Dr. Seuss The Lorax (Chris Renaud & Kyle Balda)
[ALJIVE IGRE
Michael Haneke
Film o nasilju. Georg i Anna, zajedno sa svojim sinom Georgieom, sti`u u svoju ku}u za odmor koja se nalazi kraj jezera. Georg i sin odlaze na jedrenje a Anna ostaje pripremati obrok. Uskoro joj na vrata zakuca mladi} Peter i zatra`i da mu posudi nekoliko jaja. Njemu se pridru`i i arogantni Paul. Nepozvani gosti nemaju namjeru tako skoro oti}i. Po povratku s jedrenja Georg poku{ava mladi}e izbaciti iz svoje ku}e. Peter i Paul na to odgovaraju fizi~kim nasiljem te zapo~inju torturu nad Georgom i njegovom obitelji... Vizualno impresivni i odli~no odglumljeni film. Hanekeov zastra{uju}i prikaz nasilja od kojeg se ledi krv u `ilama. Ocjena: 4
EXOTICA
Atom Egoyan
Intrigantan film scenariste i reditelja Atoma Egoyana. Exotica je no}ni klub ~iji zaposlenici i posjetitelji ~ine glavne likove ovoga filma. Christina je striptizeta, a njen nastup pozorno prati Francis, ra~unovo|a i ~esti gost kluba. Klupski D.J. Eric je na njega ljubomoran jer je Christina nekad bila njegova djevojka. Tu su jo{ i Thomas, vlasnik pet-shopa koji, pak, ima zgode i nezgode te Zoe, trudna vlasnica Exotice... Ocjena:. 4
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Renault Kangoo
MIKE TYSON
Renault je predstavio model Grand Kangoo sa produ`enim me|uosovinskim rastojanjem, koji mo`e da ima ima pet ili sedam sjedi{ta. Prodaja modela Grand Kangoo u Evropi po~inje u aprilu, a cijena na francuskom tr`i{tu bit }e izme|u 22.750 i 23.250 eura.
MOTOCIKLI
Peugeot
U sklopu akcije Proljetno ludilo cijena Peugeot skuteri su dostupni po najpovoljnijim uslovima do sada. Dostupni su modeli VClic, po cijeni od 1.990 KM, model Kisbee 2.290 KM i Vivacity 3 po cijeni od 2.880 KM. Akcija traje do 30. aprila. Peugeot je jedan od glavnih igra~a u segmentu urbane mobilnosti i nosi titulu najstarijeg proizvo|a~a motornih vozila na dva to~ka na svijetu.
DESIGN
BMW i8 Spyder
BMW i8 Spyder koncept je automobil ~ija }e se proizvodna varijanta, sa hibridnim elektro-benzinskim pogonom, pojaviti na tr`i{tu 2015. godine. BMW priprema i kabriolet varijantu superautomobila sa prosje~nom potro{njom od 2,3 litra na 100 km i maksimalnom brzinom od 250 km/h.
Mike Tyson vra}a se pred publiku, ali ovaj put igrat }e dramsku, a ne sportsku ulogu. Vjerojatno najkontroverznija li~nost u povijesti sporta, najmla|i svjetski boksa~ki prvak u te{koj kategoriji, predstavit }e od 13. do 18. travnja u Hollywood Theatreu u lasvega{kom hotelu MGM Grand monodramu o vlastitom `ivotu pod naslovom Neosporna istina (Undisputed Truth). U djelu koji autorski potpisuju Tysonova supruga Lakiha i pisac Randy Johnson nekada{nji {ampion navodno je sasvim otvorio du{u. Najavio je kako ne}e imati granica kad bude govorio ne samo o iznimno zanimljivoj boksa~koj karijeri nego i o dubokoj intimi, poput tragi~ne smrti svoje ~etverogodi{nje k}eri Exodus. Nadam se da }u zabaviti i usre}iti svoju publiku. Ali ljudi moraju znati da moja pri~a nije bajka. Govorit }u o nekim ru`nim doga|ajima i okolnostima, poput vje~ne nedoumice je li me moja majka ikad voljela ili ko je uop}e bio moj otac, rekao je 45godi{nji Tyson. Ulaznice za prvih {est predstava u dvorani od 740 mjesta ve} su gotovo rasprodane po cijenama od 99 do 499 dolara. Iako je jasno da se radi o Tysonovu poku{aju da napokon preuzme finansijsku budu}nost u svoje ruke, ameri~ki mediji o~ekuju mnogo od iskrene ispovijedi ~ovjeka koji je po prirodi srame`ljiv i duboko introvertiran. Adam Steck, producent Tysonove intimne predstave, tvrdi da }e gledatelji ostati
iznena|eni otvoreno{}u sporta{a kojem se neko} divio cijeli svijet, a koji je zapravo oduvijek bio i ostao mali i ranjivi dje~ak iz Brooklyna. Ljudi misle da poznaju Mikea Tysona, ali zapravo }e ga upoznati sa sasvim drugog stajali{ta. Spoznat }e da je vrlo emotivan i du{evan ~ovjek, koji je tokom `ivota morao nau~iti mnogo te{kih i neugodnih lekcija. Osim obiteljskog zale|a, poput pri~e o Tysonovu starijem bratu Rodneyju koji je postao lije~nik, te vlastitoj neugasloj ljubavi prema golubovima kao uto~i{tu u bijegu od stvarnosti u najte`im trenucima djetinjstva na njujor{kim ulicama, bit }e zanimljivo ~uti dana{nje Mikeovo vi|enje nekih notornih doga|aja. Ho}e li objasniti {to se zapravo dogodilo u no}i 19. srpnja 1991., kad je prema sudskoj presudi silovao manekenku Desiree Washington? [to }e re}i o famoznom ugrizu Holyfieldova uha u tre}oj rundi dvoboja 1997. godine? Ho}e li objasniti kako je do 2003. godine uspio potro{iti oko 300 milijuna dolara zara|enih u ringovima? Bude li zaista brutalno iskren, kao {to obe}ava, Tyson }e mo}i rezervirati i ve}e dvorane, ne samo u Las Vegasu. Sad se vjerojatno svi pitaju u {to sam se ja to upustio. Iskreno, i ja se pitam isto. Bit }u potpuno gol ispred svih tih ljudi. Bit }u odjeven, ali istodobno posve razgoli}en. Govorit }u samo istinu, obe}ao je neko} nedodirljivi i neupitni vladar svjetskog boksa. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Jesu li roditelji krivi za loe ponaanje djece
BiH
Autizam
U BiH najve}i broj djece s autizmom provode `ivot izolirani od dru{tva i u potpunoj ovisnosti od porodice. Mnogi od njih nikad ne nau~e ni osnovne na~ine komunikacije, a nekoliko nevladinih organizacija koje poma`u djeci sa pote{ko}ama u razvoju jedini su izraz dru{tvene brige za ovu djecu, navode iz Udru`enja za unapre|enje obrazovanja i podr{ke djeci sa i bez pote{ko}a u razvoju EDUS (Edukacija za sve). U okviru svog programa EDUS obezbje|uje ranu intervenciju i obrazovanje po najvi{im svjetskim standardima za 70 djece, od kojih je najve}i broj s autizmom.
Agresivni kolarci
SJEVERNA IRSKA
BIJES, LJUTNJA, BIJES, LJUTNJA, NEPO[TIVANJE PRAVILA NEPO[TIVANJE PRAVILA
Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa verbalnim ii fizi~kim napadima u~enika verbalnim fizi~kim napadima u~enika
Titanic
Jedan broj u~enika zna svoja prava, uop{te ne po{tuje {kolske propise, manje su svjesni svoje odgovornosti za u~enje i kako da poka`u po{tovanje prema nastavnicima i drugim u~enicima. Boustedova dodaje da se lo{e pona{anje nerijetko javlja kod djece koja imaju probleme kod ku}e, odnosno koja dolaze iz radni~kih porodica i porodica srednje klase. U istra`ivanju ATL-a u~estvovalo je 814 nastavnika i ~lanova {kolskog osoblja iz cijele zemlje. U studiji se navodi da je 33 posto nastavnika imalo problem sa nasiljem u~enika od septembra 2011. godine - od toga 28 posto ka`e da je nasilje bilo usmjereno protiv njih, a 29 posto je intervenisalo kada su u~enici napali njihovog kolegu. Skoro polovina nastavnika ka`e da se pona{anje u~enika pogor{alo u protekle dvije godine, dok svaki {esti u~esnik studije smatra da su standardi pali u proteklih pet godina. Ometanje nastave manjeg obima najve}i je problem u {kolama za 87 posto nastavnika koji su stalno prisiljeni da se bave djecom koja ne prate nastavu, 87 posto rade sa djecom koja pokazuju nepo{tovanje, a 63 posto njih bili su `rtve verbalnih uvreda. Vjeruje se da je nedostatak podr{ke roditelja me|u glavnim razlozima za pad standarda pona{anja me|u djecom. (Priredila: M. Radevi})
U Belfastu je otvorena nova turisti~ka atrakcija Titanic tematski centar, ~ija je izgradnja ko{tala 120 miliona eura i koji posjetiocima omogu}ava da zavire u istorijat ~uvenog broda tragi~ne sudbine. Centar je izgra|en na mjestu sa kojeg je Titanic porinut u more davne 1911. godine, a gradske vlasti Belfasta se nadaju da }e postati apsolutna atrakcija i doprinijeti razvoju turizma.
U~enicima je dozvoljeno da divljaju uz potpuno nepo{tivanje {kolskih propisa zbog manjka discipline u ku}i, izjavili su predstavnici prosvjetnih radnika Velike Britanije, pi{e Daily Telegraph. Sa problemom agresivne djece, koja jo{ u najranijem djetinjstvu po~inju ispoljavati bijes, ljutnju i druge negativne emocije, danas se suo~ava sve ve}i broj roditelja. U studiji Udru`enja nastavnika i predava~a Velike Britanije (ATL) isti~e se da su previ{e popustljivi roditelji krivi za lo{e pona{anje u u~ionicama, jer nisu svojoj djeci na vrijeme postavili granice. Iz Udru`enja upozoravaju da je ~ak ~etvrtina nastavnika fizi~ki napadnuta u {kolama u posljednjih 12 mjeseci, uz slu~ajeve guranja nastavnika, grebanja, udaranja, ugriza, {utiranja i pljuvanja. Jedna tre}ina suo~ila se sa nasiljem usmjerenim protiv njih ili drugih u~enika, a polovina nastavnika ka`e da se pona{anje djece, posebno ometanje nastave ni`eg nivoa, pogor{alo u posljednje dvije godine. Me|u najve}im problemima koje nastavnici navode je da djeca ne prate nastavu, ne po{tuju nastavnike, koriste mobilne telefone na ~asu i verbalno vrije|aju odrasle. U mnogim slu~ajevima, u~enici su veoma svjesni svojih prava i ne boje se suprotstaviti odraslima. Mary Bousted, generalni sekretar ATL-a, smatra da su ovdje roditelji zakazali:
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Samoubice
Facebook usavr{ava program za pomo} ljudima koji razmi{ljaju o samoubistvu, rekao je za ABC News glasnogovornik te dru{tvene mre`e Frederic Wolens. Potencijalne samoubice ponekad na svojim FB profilima najavljuju suicidne namjere, a posljednji takav slu~aj dogodio se 18. marta na Tajvanu, gdje je jedna `ena nakon najave na Facebooku, koju niko od njenih prijatelja nije shvatio ozbiljno, sebi oduzela `ivot.
73
KULT MARKET
IZRAEL
Bar Refaeli
Prostituiranje u Hrvatskoj
IZNENA\UJU]I REZULTATI
Prekrasna Izraelka pokrenula je svoj brand donjeg rublja, nazvan Under.me. Biv{a djevojka Leonarda DiCaprija odlu~ila se svoje donje rublje reklamirati sama.
Istra`ivanja u Hrvatskoj pokazuju da se tamo{nje `ene prostituiraju i iz u`itka
SAD
Kate Upton
Trenuta~no najpopularniji model za donje rublje na svijetu u magazinu Esquire je odlu~ila otkriti neke nepoznate detalje o svojoj karijeri i `ivotu.
JAR
Candice Swanepoel
Ona je jedna od najtra`enijih svjetskih manekenki koja je {etala mnogobrojnim pistama, ali u najnovijem modnom editorijalu je potpuno neprepoznatljiva.
U Hrvatskoj je najpro{irenija prostitucija srednje razine, koja se odvija u salonima za masa`u i no}nim lokalima, a u inozemstvu i u javnim ku}ama i bordelima. Njome se prete`no bave `ene iz Isto~ne Europe, osobito Ukrajine, Rusije, Bugarske, Rumunjske, Poljske i nekada{njih jugoslavenskih republika. Za `ene koje su u djetinjstvu do`ivjele spolno zlostavljanje, odnosno `ene koje su svoje majke vi|ale u ulozi spolnog objekta, prili~no je vjerojatno da }e se odlu~iti za dobrovoljnu prostituciju. Traumatska iskustva da njihovim tijelima raspola`u drugi nau~ila su ih da osje}aje odvoje od tijela. Takav im je na~in shva}anja tijela pomogao da pre`ive. Tako|er i neke prostitutke ka`u da ih se spolni odnos s klijentom niti najmanje emocionalno ne dotakne. Neki autori, kao {to su primjerice Zavir{ek i Radulovi}, tvrde da se `ene odaju prostituciji isklju~ivo zbog ekonomskih razloga jer ih na to prisili tr`i{te radne snage, budu}i da im ne pru`a druge mogu}nosti. No ipak postoje i autori kao {to su Kundu~ i Popov, koji pored ekonomskih spominju i druga mogu}a tuma~enja kao primjerice u`itak, {to ga oplemene i s financijske strane. Popov je, naime, tijekom svog istra`iva~kog rada nai{ao na prostitutke koje su u`ivale u seksu i taj je posao za njih bio i logi~an, no ipak je utvrdio da je takvih prostitutki bilo malo. Kandu~ konstatira kako posao prostitutke tim `enama pru`a zanimljiv `ivot, odre|enu vrstu samostalnosti pri obavljanju posla, raznolikost me|uljudskih odnosa, susretanje razli~itih vrsta ljudi i niz drugih iskustava, za koja su ostale tradicionalne `ene prikra}ene. Jedna od prostitutki ka`e
ovako: U mom poslu nema unaprijed odre|enog rasporeda po kome mora{ raditi. Mo`e{ raditi kada `eli{. Mo`e{ prestati kada `eli{. Nema{ {efa, koji bi ti neprestano bio nad glavom. Neovisan si. Istina je da se ve}ina prostitutki odlu~i za prostituciju prije svega iz ekonomskih razloga, no ipak se gotovo nikada ne odlu~uju zbog pravog siroma{tva. Tom se djelatno{}u bave jednostavno da bi ostvarile bolju zaradu. To zna~i da neke `ene ve} imaju posao i prostituiraju se zbog dodatne zarade. Ve}ina ih taj posao vidi kao prolaznu mogu}nost za pove}anje zarade, sa `eljom da se {to prije vrate u konvencionalno dru{tvo. Takve `ene same sebe ni ne smatraju prostitutkama, jer ka`u da }e to raditi samo doista kratko vrijeme. Uvjerene su da jo{ nisu tako duboko zaglibile da se ne bi mogle iskopati i probiti u svijet prosje~nih ljudi. U stvarnosti je put iz prostitucije dug. I nemali je broj prostitutki, koje si unato~ visokim zaradama ne pobolj{aju standard nego zavr{e na ni`oj poziciji na ljestvice nego {to su bile na po~etku. Ne akumuliraju finansijska sredstva, nego ih potro{e za stjecanje statusnih potro{a~kih dobara. Neka vrsta kompenzacija. Kada iza|u iz prostitucije, zbog toga nemaju vi{e novca. Barska prostitucija cvjeta u Hrvatskoj i ne do`ivljava takve oscilacije kao saloni za masa`u. Posao obavlja unajmljena radna snaga, poznata pod nazivima maserke, plesa~ice, artistice... koja se navodno bavi samo plesom te im je, po rije~ima vlasnika lokala, prostituiranje strogo zabranjeno. Usprkos tome prema dogovoru sa strankom ipak pru`aju cjelovite spolne usluge. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Hrvati na natjeaju asopisa Jezik izabrali najbolje nove hrvatske rijei
SPLIT
Terorizam
Fenomen terorizma u savremenom dru{tvu tema je me|unarodnog istra`iva~kog umjetni~kog projekta Performing terorizam, ~ija je prezentacija prve radionice odr`ana 3. aprila u Multimedijalnom kulturnom centru Split. Splitski dio projekta sastoji se od performansa Franka Bu{i}a Jeste li ikada ubili ljudsko bi}e?, @eljka Bari{i}a Dentist terorist i Ivana Peri}a & MC Phlaggma U kontakulturu materinu.
Znate li ta je zatipak?
GOVORIMO DOMA]E
Umjesto touch screena, pritisnite dodirnik
BEOGRAD
Eve Ensler
Feministi~ka spisateljica i aktivistkinja Eve Ensler, autorica knjige Vaginini monolozi koja je prevedena na 48 jezika i izvedena u brojnim pozori{tima u svijetu, gostovala je 4. aprila u Kulturnom centru Rex u Beogradu u okviru programa Moje tijelo - sramota ili snaga globalnog pokreta V day. Enslerova je govorila o svom iskustvu u kampanjama, posebno o radu sa `enama silovanim u Kongu.
Zatipak, nekapnica i dodirnik najbolje su nove hrvatske rije~i, prema rezultatima natje~aja koji organizuje ~asopis Jezik. Autor pobjedni~ke rije~i zatipak ({to u prijevodu zna~i tipfeler) je [andor Dembitz, kojem je pripala nagrada Dr. Ivan [reter i 5.000 kuna. Drugu nagradu i 3.000 kuna osvojio je Eduard Beg za rije~ nekapnica (naprava koja se utakne u grli} vinske boce radi spre~avanja kapanja vina pri sipanju), dok je Martina Koba{ za rije~ dodirnik (touch screen) dobila tre}u nagradu i 1.500 kuna. Komisiji za izbor nove najbolje hrvatske rije~i ove godine pristiglo je 1.600 rije~i, koje je poslalo 1.200 natjecatelja. U u`i izbor predlo`eno je stotinjak rije~i, a ovo su samo neke od njih: brojomat (ure|aj koji izbacuje broj mjesta u redu za ~ekanje), odobrenica (licenca), razvojnik (developer, onaj koji ne{to razvija), bezoklijevno (promptno), daroteka (gift shop), dodirnik (touch screen), klizinica (slajd), ponovak (repriza), nejasnica (nejasna rije~), bla}enik (osoba izvrgnuta javnoj poruzi, koju blate), isko~nik (pop up window, prozor na mre`nim stranicama koji sam isko~i), bojomet (paintball), rasprodajnica (outlet), rje~arenje (rafting), sun~aljka (le`aljka za sun~anje), spojnik (modem), cjelozrni (integralni), zapozorje (backstage), bocar
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
(osoba koja za `ivot zara|uje skupljaju}i i prodaju}i boce), biciklati (voziti bicikl), spoji{te (modem)... Natje~aj za najbolju hrvatsku rije~ u organizaciji ~asopisa Jezik prvi put je raspisan 1993. godine, a njegov idejni za~etnik je akademik S tjepan Babi}. Godine 2006. pokrovitelj natje~aja postaje Zaklada Dr. Ivan [reter, nazvana, kako navode ~lanovi Zaklade, po hrvatskom ljekaru poznatom po tome {to je u Jugoslaviji 80-ih progonjen zbog upotrebe hrvatskog jezika. Dr. S anda Ham, glavna urednica ~asopisa Jezik i predsjednica Povjerenstva za izbor najbolje rije~i, kazala je da je ovogodi{nji, {esti natje~aj izazvao najve}u pa`nju, te da je na njega pristigao do sada najve}i broj rije~i. I dok se mnogi ne prestaju ~uditi novim pojmovima koje kontinuirano plasiraju na{i hrvatski susjedi/kom{ije, oni su odlu~ni u namjeri da sve tu|ice zamijene doma}im rije~ima, pa makar ih morali izmi{ljati do u beskona~nost. Tako knji`evnik H rvoje Hitrec, autor ~uvenih Smogovaca, tvrdi da bitka za hrvatski jezik i dalje traje, {to zbog utjecaja izvana, a {to zbog jugonacionalista u Hrvatskoj koji i danas mrze hrvatski jezik. (M. Radevi})
PO@AREVAC
Gluma~ke sve~anosti
U Po`arevcu se od 2. do 7. aprila odr`avaju 17. gluma~ke sve~anosti Milivoje @ivanovi}, na kojima u~estvuje pet beogradskih pozori{ta. Festival je otvorila predstava Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu) JDP-a, a do 7. aprila predstavljaju se i Beogradsko dramsko pozori{te, Zvezdara teatar, Narodno pozori{te i Atelje 212.
75
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Sarajevu }e, 5. aprila, prvi put biti javno predstavljen projekt Muzej opsade - Umije}e `ivljenja 1992.-1996. FAMA kolekcija. Pokrovitelj je Grad Sarajevo u partnerstvu sa Op}inom Centar. Projekat su realizovali: FAMA International, Internacionalni teatarski festival MESS, Inicijativa mladih za ljudska prava BiH i Obrazovanje gradi BiH.
Centar Andre Malraux, u partnerstvu s francuskom knji`arom Comme un roman i izdava~kim ku}ama [ahinpa{i}, Buybook i Connectum, do 7. aprila organizuje Me|unarodnu knji`aru, kao i susrete sa stranim i doma}im autorima, 5. i 6. aprila u Holiday Innu. U okviru Me|unarodne knji`are posjetioci }e imati priliku razgovarati s autorima knjiga.
Drugi Sarajevo International Guitar Festival odr`ava se od 5. do 9. aprila. Specijalni pokrovitelj je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. @elja organizatora, Udru`enja gitarista Federacije BiH, jeste da Festival postane tradicionalna manifestacija koja }e pokazati svu rasko{ i bogatstvo Sarajeva.
Na sceni be~kog Teatra Nestroyhof - Hamakom 13. aprila bit }e premijerno izvedena Va{a predstava Privi|enja iz srebrenog vijeka... Inicijativa je do{la od beogradskog reditelja Stevana Bodro`e, koji je prije nekih godinu i po dobio ponudu od jedne producentice da re`ira u Be~u.
Sarajlije }e 5. aprila biti prebukirane. Evo jo{ jednog sadr`aja... Otvaranje izlo`be radova Room15 i progla{enje pobjednika takmi~enja Fotopri~a budu}nosti BiH bi}e uprili~eno u Art kinu Kriterion. Prijavljivali su se i profesionalci i amateri, njih ukupno 46.
Tradicionalno, na{ fotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni 6. aprila u Parizu organizuje izlo`bu, koja }e sada biti postavljena u luksuznom prostoru Espace photographique de lHotel de Sauroy. Na 300 kvadratnih metara bi}e izlo`eno vi{e od 200 fotografija iz tri perioda: prije rata, iz rata i poslije rata.
U ponedjeljak, 9. aprila u 19 sati, u sarajevskoj Galeriji Boris Smoje }e, povodom Dana grada Sarajeva, biti otvorena izlo`ba najboljih fotografija foto-natje~aja Moja slika Sarajeva. U okviru natje~aja Moja slika Sarajeva je u proteklih nepunih devet mjeseci, putem web sitea www.mojaslikasarajeva.net, birana najbolja fotografija.
NIHAD KRE[EVLJAKOVI]
Ron Haviv ustupio je svoju poznatu fotografiju za plakat Modula Memorije 2012
76
odem u studio. Pjesmu Imam petlju snimali smo tridesetak dana, oteglo se. Ovaj ima gripu, a onom padne kompjuter. Ali, zaista, ovo je istina. Pjesmu su otpjevali Mladen Voji~i} Tifa i Dra`en @eri} @era. Da li ste Vi dogovarali njihov anga`man? Dobro, oni jesu moja raja, ali nisam se ja dogovarao s njima, nego izvr{ni producent Mirko Kurili}. Uglavnom, njih dvojica su zadovoljni pjesmom, ali su i {efovi zadovoljni. Generalno, pjesma je himni~na i zvu~i, onako, vi{e evropski. Mislim da po~inje bolje nego na{a himna. Znate li u koliko }e primjeraka biti {tampan ovaj singl? Prema mojim informacijama, pjesma Imam petlju bi}e {tampana u 4.000 primjeraka.
77
Afganistanski vidovnjaci
a vidovnjake je Afganistan zemlja snova. Broj ljudi koji tra`e njihovu pomo}, a ve}inom su to `ene, svakim danom sve je ve}i. Ali, proricanja ponekad mogu imati katastrofalne posljedice, pi{e DW. Glavobolja, ljubavni problemi, bra~ni problemi... Za svaku nevolju vidovnjaci koje u Afganistanu nazivaju taviz nevis obe}avaju rje{enje. U svakom selu u toj zemlji ima jedan ili vi{e vidovnjaka. Njihov posao ima vi{estoljetnu tradiciju. Osobito zbog tri razloga ljudi dolaze njima, ka`e Nasir Qasemi, vidovnjak i iscjelitelj iz Kabula. Brojni nezaposleni `ele da pozitivno utje~em na sudbinu kao bi oni na{li posao. Osim toga, dolaze mi brojni bolesni ljudi. Ali, naj~e{}e mi se obra}aju `ene koje imaju probleme u ljubavi ili u braku. Qasemi kao i ve}ina vidovnjaka nema uredske prostorije. Obi~no sjedi uz rub neke pra{njave ceste u sredi{tu glavnoga grada. Kao ured slu`i mu mali, stari stol. Na njemu se nalazi nekoliko kockica i nekoliko starih, po`utjelih knjiga s neobi~nim znakovima, koji podsje}aju na staroegipatsko pismo. Njegove pacijente ne smeta to {to moraju sjediti na hladnoj zemlji, dok me{tar tra`i rje{enje u ~udnim katalozima. Ono {to je nama bitno jesu rezultati, ka`e 40-godi{nja Fatima. Imala sam velike probleme s mu`em i molila sam vidovnjaka da mi pomogne. On mi je napisao dvije odgovaraju}e molitve koje sam morala staviti u jednu crvenu i jednu bijelu omotnicu. Od tada je sve u na{em braku jako dobro. I 18-godi{nja Freshta iz Kundusa ~vrsto vjeruje u nadnaravne sposobnosti njezinoga vidovnjaka. Ona je uvjerena da on mo`e djelovati ne samo protiv ljubavnih jada, nego i protiv trajno slabe sposobnosti koncentracije u~enika. Vidovnjak mi je rekao da se u {koli ne mogu koncentrirati zbog moje
78
izuzetne obiteljske situacije. On mi je napisao neke molitve i sad je sve u najboljem redu. Afganistanski vidovnjaci i iscjelitelji djeluju prema jednostavnom na~elu. Oni svojim klijentima nikad ne ka`u da su sami suodgovorni za svoje probleme. Sve pomno saslu{aju i onda za aktualne probleme optu`e zlo~estu svekrvu ili nekoga drugog od rodbine ili pak zle duhove. A onda dolazi najva`nija poruka: Uz velikodu{an milodar mogu}e je svladati zlu rodbinu ili zle duhove, poru~uje vidovnjak. Samozvani mudraci `ive od ljudske naivnosti. I njihovi savjeti nemaju uvijek dobre posljedice. Dvadesetjednogodi{nja Zarla{at iz Kabula pripovijeda kako su joj savjeti vidovnjaka zagor~ili `ivot. Moja svekrva bi htjela za svoje k}eri na}i dobre mu`eve, ali to joj dosad nije uspjelo. Vidovnjak joj je rekao da je za to kriva njezina zla nevjesta, dakle ja. Od tada me ona redovito tu~e {tapom. Slu~aj Zarla{at nije iznimka, ka`e lije~nik op}e prakse Zabiullah Fetrat. Brojni njegovi pacijenti `ale se na sli~ne probleme. Mi u Afganistanu gotovo nemamo psihologa ili obiteljskih savjetovali{ta. Brojni ljudi, osobito `ene, trebaju nekoga tko }e ih saslu{ati i ohrabriti. Tu rupu popunjavaju takozvani vidovnjaci, s djelomice stravi~nim posljedicama za njihove klijente. Lije~nici nisu jedini koji ljude u Afganistanu upozoravaju na opasnost koja im prijeti od navodnih vidovnjaka. I brojni hod`e nazivaju vidovnjake {arlatanima. Ali, ni {kolskoj medicini ni vjerskim institucijama nije dosad uspjelo na{koditi vjerodostojnosti vidovnjaka me|u pu~anstvom. A sami vidovnjaci odbacuju svaku kritiku. Nas je bilo ve} prije petsto godina i bit }e nas i u idu}ih petsto godina, prori~e Nasir Qasemi, taviz nevis iz Kabula.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
PATINASTA KUTIJA
Behara Ti Tvoga...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
STRIP ARTIST
79
by ALMIR PANJETA
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Ve}a fora su mi tetova`e u `vakama.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti budni? Uvijek sam bila ve lika.
3. Kako se osje}ate u Sa Sretno i sito. rajevu?
4. [ta morate imati u fri`ideru? Sir, pr{ut, masline i crno vino. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Profesora Baltazara. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? @ena mora uvijek imati para u nov~aniku, zlu ne trebalo, a mu{karac neka uvijek ponese iskrenost i {arm. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Dimnja~arka.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? Poku{ala pre`ivjeti.
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Mo`da neka `ivotinja? Lavica? 10. Jeste li meteoropata? ^esto me prebacuje, bez obzira na vrijeme. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Mrzim izreke! 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Oboje je prokleto. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna ma~ka? Brzo zaboravim da sam je vidjela. Ma~ke su kul.
80
18. Osoba koja vas `ivcira? Turisti - dok sam radno na putovanjima, krcati javni prijevoz, sestra kad je u tripu i frendovi koji zamjere kada im se ne javim na mobitel. 19. Nosite li hranu na pla`u i ako da koju? Ni{ta me ne mo`e iznenaditi. Nosim sok, grickalice, vo}e, a ponekad i povr}e. esi mi nisu ni do koljena. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Na{minkam se, trep}em okicama i kovitlam kosom. Ako treba, izgovorim i onu Joeyevu How You Doin..? 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nije sve u novcu, ima ne{to i u kukuruzu!
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Oti{la s vlasti u 16-oj minuti. 15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i? Mate who? 16. Tangice ili badi}? Bokserice. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Jerryjem Seinfeldom.
REAGIRANJA
\evad Muslimovi} - Uredni{tvu
Nikada nisam rekao da sam premijeru Lipovai isplatio 100.000 KM da me ne skloni sa direktorske pozicije
(Zlatko Lagumd`ija strahuje od kraji{kog sindroma, SB, br. 803)
poslove direktora. Uspjeh koji sam ostvario sa SPD Unsko-sanske {ume jedini je razlog zbog kojeg sam i dalje na ~elu najuspje{nijeg preduze}a {umarstva u BiH. Ovaj novinarski navod je potpuno neistinit, stoga pozivam sve one ako imaju bilo kakvih dokaza sa navedenim optu`bama da ih dostave nadle`nim institucijama na
daljnje postupanje. Smatram da sam u duhu novinarske etike prije objave teksta u svakom slu~aju trebao biti upoznat sa navedenim optu`bama kako bih iste blagovremeno mogao demantovati. Mr.sci. evad Muslimovi}, dipl.ing.{um.
Vezano za ~lanak pod naslovom - Zlatko Lagumd`ija strahuje od kraji{kog sindroma, objavljen 29.03.2012. godine u Slobodnoj Bosni (broj 803) u uokvirenom podnaslovu O ~emu {ume {ume spomenuto je i moje ime, te zahtijevam da u rubrici Reagovanja objavite ispravak neta~nih i neutemeljenih navoda u Va{em listu. \evad Muslimovi}, direktor SPD Unsko-sanske {ume doo B. Krupa, nikada se nije obratio predsjedniku KO SDA USK gosp. Esadu Ba{agi}u niti mu rekao da je premijeru Lipova~i isplatio 100.000 KM da ga ne skloni sa direktorske pozicije. Odlu~no demantiram bilo kakve insinuacije da sam isplatio premijeru Lipova~i ili bilo kome novac da bih i dalje obavljao
81
najveca tvornica