Devijantnost

Osnovna odreenja
Neprihvaanje skupa normi veine ljudi u nekoj zajednici ili drutvu. Nijedno se drutvo ne moe jednostavno podijeliti na one koji potuju norme i devijante. Devijantnost i zloin nisu sinonimi (premda se ponekad preklapaju) - devijantnost je iri pojam.

Istraivanje devijantnosti
Koncepcija devijantnosti

individualno ponaanje aktivnosti skupina prouavanje oblika ponaanja koji su sankcionirani zakonom interes za tehnike mjerenja zloina, pad i porast kriminala, mjere za suzbijanje... istraivanje ponaanja izvan podruja pokrivenih kaznenim zakonom zato se ponaanje smatra devijantnim problem diferencirane primjene pojma devijantnosti na razliite skupine u drutvu kako devijanti promatraju norme

Kriminologija

Sociologija devijantnosti (naglasak na moi i klasi)

Nesocioloka objanjenja
Bioloka objanjenja - "kriminalni tipovi"

Cesare Lombroso - tipovi zloinca prema anatomskim obiljejima izgled i fizike karakteristike kriminalaca koncept "atavizma" naglasak na "tipovima linosti" Hans Eysenck - abnormalnost, nasljeivanje i predispozicije psihopatologija

Psiholoka objanjenja - abnormalna mentalna stanja

Naglasak na pojedincu, a ne drutvu (pozitivistiki pristupi) Socioloka objanjenja

Funkcionalistike teorije
Odmak od biologije i psihologije - naglasak na drutvenim silama Devijantnost - posljedica strukturalnih napetosti i odsustva moralnih pravila. E. Durkheim

anomija - odsustvo jasnih standarda za ponaanje u odreenom podruju drutvenog ivota kriminalitet kao drutvena injenica, neizbjean u modernim drutvima adaptivna funkcija zloina funkcija "odravanja granica" izmeu dobrog i loeg

Funkcionalistike teorije
R. Merton - modificirao Durkheimovu teoriju anomije

anomija - pritisak na pojedincu kada prihvaene norme ne korespondiraju sa stvarnou (vanost relativne deprivacije) Tipovi ponaanja Kulturni ciljevi Konformizam
Inovacija Ritualizam Povlaenje Nonkonformizam

Dozvoljena sredstva +
+ -/+

+
+ -/+

Subkulturna objanjenja - kolektivni odgovori na napetost izmeu vrijednosti i sredstava.

Teorije konflikta
Devijantnost kao svjestan izbor, ponekad i politikog karaktera. Kritika argumenata zasnovanih na biologiji, linosti, anomiji, dezorganizaciji, etiketi. Devijantnost i proturjenosti kapitalizma:

zakoni kao "alat" monih

zakon u slubi odranja poretka (nejednakosti) pristranost kaznenog prava (otrije prema pripadnicima radnike klase) nepravednost poreznog sustava (favorizira bogate) moni kao poinitelji najteih zloina izmiu zakonu

Interakcionistike teorije
Devijantnost kao drutvena konstrukcija. Teko identificirati tipove ponaanja koji su po sebi devijantni. Kljuna pitanja:

kako se odreene vrste ponaanja inicijalno identificiraju kao devijantne? zato se ba odreene grupe proglaavaju devijantnima?

E. Sutherland - teorija diferencijalnih asocijacija H. Becker - teorija etiketiranja:

predstavnici zakona nameu definicije konvencionalnog morala drugima i veinom su odgovorni za "priivanje" etiketa etikete izraavaju strukturu moi u drutvu stigmatizacija kao uinak procesa etiketiranja

E. Lemert - primarna i sekundarna devijacija

Zloin bijelih ovratnika

Edwin Sutherland (1949) - zloin pripadnika imunijih drutvenih grupa. Porezne prijevare, nezakonita trgovina, pronevjere, meetarenje, proizvodnja i prodaja opasnih proizvoda, krae... Ne pojavljuju se u slubenim statistikama. Bijeli ovratnici - koritenje profesionalnog poloaja za ilegalne djelatnosti. Korporacijski zloin - oneienje, lane deklaracije, povrede zdravstvenih i drugih propisa - sveprisutan i proiren (Slapper & Tombs, 1999)... est tipova:

administrativni (problematino knjigovodstvo) ekoloki financijski (porezni prekraji, ilegalno plaanje) radni (radni uvjeti, prakse zapoljavanja) proizvodni (sigurnost proizvoda, deklaracije) nepotena trgovina (monopolizacija, lano reklamiranje)

Kibernetiki kriminal
Utjecaji informacijske i telekomunikacijske revolucije. Kriminalna djela poinjena uz pomo informacijske tehnologije Glavni oblici (Graborsky & Russel Smith, 1998):

prislukivanje elektroniki vandalizam i terorizam kraa telekomunikacijskih usluga problem telekomunikacijske privatnosti problem kontrole pornografije i uvredljivih sadraja porast telemarkentikih prijevara rizik elektronikog transfera novca elektroniko pranje novca usavravanje zloinakih urota

DRUTVENA MO, DRAVA,

GLOBALIZACIJA

Drutvena mo
Svaki drutveni odnos koji ukljuuje razlike u moi moe se promatrati kao politiki odnos. Vlast kad je mo prihvaena kao legitimna. Prisila podreeni vlast ne smatraju legitimnom. Vlast i prisila nije ih mogue uvijek u potpunosti razluiti.

Max Weber odreenje drutvene moi i tipovi vlasti

Mo - izgledi za provoenje vlastite volje u okviru zajednikog djelovanja, ak i unato otporu ostalih sudionika. Tipovi vlasti (idealni tipovi):

karizmatska vlast tradicionalna vlast racionalno-zakonska vlast proces donoenja odluka "nedonoenje odluka" oblikovanje elja

Steven Lukes dimenzije (lica) moi.

Mo, drava, globalizacija

Drava kao tradicionalna matrica odnosa moi i proces globalizacije. Kenichi Ohmae - interlinked economy (ILE) mo usmjerena na veinu potroaa i kompanija, brie tradicionalne nacionalne granice... Leslie Sklair premda drave donekle zadravaju odreenu mo, naglasak je na funkcioniranju TNK. Podruja djelovanja TNK:

ekonomsko politiko kulturno-ideoloko

Globalizacija
Rastua znaajnost globalnih promjena za sva drutva. Albrow (1990) "globalizacija upuuje na sve one procese koji ljude svijeta ukljuuju u jedno drutvo, globalno drutvo".

nezavreni procesi dugi u utjecaju na lokalne kontekste, zemlje i pojedince proizvode esto dosta neoekivane uinke

Nekoliko tema ili imbenika, ili naglasaka i sl., kojima se barata kada se upozorava na obiljeja globalizacije

1. mijenjanje koncepata vremena i prostora

R. Robertson globalizacija kao "kompresija svijeta" radikalan zaokret u naem poimanju vremena i prostora. Kljune promjene:

poeci arapskih, kineskih, pacifikih i evropskih istraivanja svijeta i navigacije Kopernikova teorija (1543) i uspostava heliocentrikog sustava otkrie pravila perspektive u likovnoj umjetnosti rast humanizma i miljenja s ovjekom u sreditu nasuprot religioznim preokupacijama narastajua upotreba mehaniziranih tiskovina otkrie mehanikog sata stalna revolucija u transportu i pripadajuim tehnologijama zajedno s industrijalizacijom

Promjene u brzini transporta (15001960-te)

1500-1840 koije, jedrenjaci 1850-1930 parobrod, parna lokomotiva 1950-te zrakoplov 1960-te zrakoplov (mlazni pogon)

16 km/h

56-104 km/h 480-640 km/h 800-1120 km/h

Izvor, Dicken, 2002

2. narastajue kulturne interakcije

Sociologija i kultura kao sveukupnost svih oblika miljenja, ponaanja i artefakata. Narastajui kontakti u procesu kulturne razmjene i razmjene znanja konzekvencije:

vea mogunost za izmjetanje kulturnih znaenja izvan mjesta njihovog nastanka dostupnost sredstava za usvajanje veih koliina kulturnih znaenja bilo koje vrste cjelovitije slike o drugima, razliitima bolje poznavanje drugih kultura mas medijima i jedinstvenost iskustva rastua svijest o razliitostima koje moemo ukljuivati u nae ivote dominacija zapadnih, posebno amerikih utjecaja

3. postojanje zajednikih problema

Dogaaji koji nas podsjeaju na fenomen "dijeljene ljudskosti" Svijest o "zajednikim problemima"

4. meupovezanost i meuovisnost
Sloenije mree transnacionalnih razmjena i afilijacija

5. transnacionalni akteri i organizacije

TNK Meunarodne vladine organizacije naddravni akteri Meunarodne nevladine organizacije Globalni socijalni pokreti

Sinhronizacija svih dimenzija

TO JE GLOBALIZACIJA?
Neumoljiva integracija trita, nacija-drava i tehnologija do ranije nezabiljeenog stupnja (T.L. Friedman, The Lexus and the Olive Tree,1999) Kompresija svijeta i inteziviranje svijesti o svijetu kao cjelini... (Roland Robertson, Globalization,1992). Socijalni procesi u kojima geografske prepreke (M. Waters, Globalization,1992). Historijska transformacija koju ini suma posebnih oblika i instanci stvarajui procese na globalnoj razini (M. Albrow, The Global Age, 1996). Integracija na osnovi projekta koji slijedi trina naela ili pravila na svjetskoj (globalnoj) razini (P. McMichael, Development and Social Change, 2000). Promatrano odozdo, historijska transformacija politiki odgovor na ekspanziju trine (ekonomske) moi, posebno znanja kao kategorije vane u tom kontekstu (J.H. Mittelman, Globalization Syndrome, 2000).

TNK: ekonomska i drutvena uloga

Razliiti konteksti aktivnosti: kad djeluju same, kad djeluju u kombinaciji s snanim nacionalnim dravama, kad djeluju u novim industrijaliziranim zemljama
Proces Rast TNK Pozitivne drutvene konzekvencije Ponuda potronih dobara, vjetina i novih tehnologija Drave i TNK djeluju zajedno na razvoju istraivanja i novih tehnologija uz malu cijenu po porezne obveznike Negativne drutvene konzekvencije Autonomno primjenjuju svoju mo, bez drutvene odgovornosti Opadanje suverenosti drava i njihove odgovornosti prema svojim graanima

Stvaranje saveza izmeu monih nacija-drava i TNK irenje TNK u nerazvijenim zemljama, posebno u IP zonama

Nude poslove, podiu standarde zdravlja i sigurnosti, plaaju porez

Eksploatacija radnika i previe moi u rukama lokalnih elita

TNK
Ekspanzija europskih sila i rast TNK Japanske TNK

porijeklo u gigantskim trgovinskim kompanijama (sogo shosha) neto su vie nacionalno orijentirane u poetku usmjerene na trgovinu i organizaciju trgovine

TNK
Podruja ekonomije i TNK:

eksploatacija nafte automobilska industrija podruje eljeznica IT

Vano obiljeje TNK djeluje u vie zemalja Problem zemalja u razvoju

Korporativna, dravna i regionalna ekonomska mo

Korporativna prodaja (US$ milijardi) 1992
General Motors Exxon Ford 132,4 115,7 100,8

Zemlje/regije (BNP US$ milijardi) 1992

Indonezija Danska Norveka Juna Afrika Turska Potrugal Pakistan Egipat Nigerija 126,4 123,5 112,9 103,6 99,7 79,5 41,9 33,5 19,6

Zemlje u tranziciji (BNP US$ milijardi) 2004/05

Rusija Poljska eka Maarska Rumunjska Ukrajina Slovaka Hrvatska Bugarska Litva Latvija BIH Makedonija 497,5 237,8 103.4 95,3 65,4 56,7 37,6 33,1 22,8 21,2 12,7 8,06 5,33

Royal Dutch Shell 96,6 Toyota 81,3 IBM 64,5 Unilever 43,7 Nestle 38,4 Sony 34,4 Pet najveih TNK 526,1

Sr. Istok i Sj. Afrika 454,5 Juna Azija 297,4 Sub-saharska Afrika 269,9

TNK
Broj stranih zaposlenika u TNK kao mjerilo za stupanj decentralizacije djelovanja... Kljune oznake TNK:

kontroliraju ekonomske aktivnosti u dvije ili vie zemalja maksimiziraju komparativne prednosti u pojedinim zemljama, geografski fleksibilne, tj., sposobne preusmjeravati resurse i aktivnosti izmeu razliitih lokacija na svijetu vie uvaavaju financijske, komponentne i operacijske protoke meu razliitim segmentima drugih TNK-a, nego protoke u pojedinim zemljama imaju znaajne ekonomske i socijalne uinke na globalnoj razini

Obrisi rada u drutvu rizika

Problem obrazaca radnih identiteta i socijalizacije

Rad u formativnom razdoblju sociologije. Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna ekonomija. Nesigurnost i pojaana intenzivnost rada? Gubljenje elementarnih predodbi o vlastitom smislu i vanosti?

Brazilizacija Zapada (U. Beck)

Nepredviena konzekvencija neoliberalne utopije o slobodnom tritu. Karakter nezaposlenosti i tranzicije od drutva rada prema drutvu znanja. Konzekvencije - rasprenost, nejasnoa i nesigurnost u radu i ivotima ljudi. "Nomadska multiaktivnost " ...

Politika ekonomija nesigurnosti

Novi odnosi moi (teritorijalno fiksirani politiki akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri); Dilema ne/zaposlenosti; Istroenost tradicionalnih ekonomskih politika; Politika ekonomija nesigurnosti i domino efekt; Problematian karakter fraze "fleksibilnost trita rada"; Endemika nesigurnost ...

Trite i neoliberalna utopija

trite trite materijalna sigurnost

kao samodostatna ekonomska forma

socijalna prava

demokracija

Naruavanje historijskih veza izmeu kapitalizma, drave blagostanja i demokracije Opravdava li trite samo sebe?

kao dio drutveno-ekonomskog sustava

Antiteza drutvu rada (Beck)

Zahtjevi druge modernizacije individualizacija, globalizacija, padanje zaposlenosti i ekoloka kriza.

Beck (2000): antiteza drutvu rada.

osnaivanje politikog drutva pojedinaca; aktivno civilno drutvo; isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...

Podjela rada u "multiaktivnom drutvu"

Reduciranje broja radnih sati; Plaeni posao kao (djelomina) mogunost; Afektivni i roditeljski rad; Kriterij redistribucije kuanskih poslova; Multiplicirani rad; Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena; Antiteza drutvu rada slobodno vrijeme ili dokolica ...

Antiteza drutvu rada

Koje su alternative konceptu drutva rada? Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti. Drutvo bez rada kao drutvo bez vlastitog centra. Rad i sloboda - 3 epohe (modela):

grki polis; moderna demokracija rada; budue drutvo bez rada.

Grki polis:

sloboda = sloboda od rada; konstitutivnost javne politike sfere; robovski rad i potinjenost ena ... rad - temeljni oblik integracije u drutvo; vanost plaenog rada - vrijeme reformacije, graanskih revolucija i moderne politike ekonomije; oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi drutvene (klasne) strukture u (graanskoj) drutvenoj svijesti (Saint Simon) ...

Moderna demokracija rada:

I. Ilich: dvostruka inovacija graanske reinterpretacije rada:

plaeni rad kao element u prevladavanju bijede i ire integracije u drutvo. drutvo rada kao drutvo reda.

Politiki ishod - demokracija rada.

Budunost rada i politikog djelovanja pod znakovima pitanja.

ekoloki i tehnoloki limiti drutva rada? paradoks rada u modernoj epohi? nedoumice drutva rada na zalasku - od radne etike, preko automatizacije do radno intenzivnih ali slabo produktivnih i slabo plaenih poslova? ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom politikom drutvu?

Identitet i nove forme rada

Rad danas:

nije samo rad za plau u institucijama. utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim podrujima ivota. podloan je brojnim tipovima drutvenih odnosa

Zaposlenost - vaan, ali ne i jedini imbenik. Drugi imbenici koji konstituiraju rad, a nisu povezani sa zaposlenou:

obrazovanje zaposlenost umirovljenje ... ...

Implikacije na planu drutvenih nejednakosti

Nejednakosti u viedimenzionalnoj perspektivi (drutvena klasa, rod, etnicitet, dob ...). Djelovanje klasinih aktera u drutvenoj politici:

preokupirani zaposlenou kao jedinim pokazateljem rada. preutno okretanje neformalnom sektoru rada. proliferacija elektronskih oblika rada. narastajui globalni opseg ekonomskih operacija i natjecanja.

Organizacija rada i posla - nove teme:

Konzekvencije
Proliferacija novih oblika rada prema tritu, nekih starih izvan trita ... Plaeni rad sve vie pokriva kategorije koje ispadaju izvan dosega full-time stalnog zaposlenja. Ideja standardnog zaposlenja i posla ivota u vremenima fleksibilnosti i kratkoronih ekonomskih izbora?

Fleksibilne firme i fleksibilna radna snaga

Plaeni rad, fleksibilnost i nesigurnost:

Pojedinac - izoliranost, nepovjerljivost, iskorijenjenost. "Dugi sati" i sektor usluga i servisa. Nedefinirane karijere. Transferiranje proizvodnje irom svijeta.
proizvodne industrije usluni sektor

Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge). Rad kod kue

tradicionalno enski, slabo plaen i marginaliziran novi tip, profesionalci iz srednje klase, muki i enski

spacijalnost - nove dimenzije prostora temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???

Obitelj u svijetlu fleksibilnog rada

Doivljaj i balansiranje razliitih oblika rada. Rad na podruju brige:

Povean udio ena na tritu radne snage. Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama. Djeca i starci ... starenje populacije. Manjak ljudi - mnotvo opcija:
plaeno - neplaeno javno - privatno formalno - neformalno regulirano - neregulirano

Povlaenje drave, teret na obiteljima - komodifikacija. Globalni odjeci - siromani i deficit radne snage u podruju brige.

Rad i dokolica
Helena Trbui

Definiranje rada
Keith Grint: nije mogua nedvosmislena ili objektivna definicija rada
ono to osigurava preivljavanje pojedinaca i drutva u interakciji s prirodom zaposlenost neto to moramo uiniti rad nije svaka aktivnost koja nije dokolica

Rad u predindustrijsko doba

Lovako-sakupljaka drutva: ne postoji koncept rada kao takvog

Rad u predindustrijsko doba

antika Grka: rad u sferi nunosti nasuprot sferi slobode predindustrijska Britanija: rad i dokolica su nerazluivi i vrsto meusobno isprepleteni

Odnos prema radu

predindustrijsko doba obiljeava prezir prema radu Shoshana Zuboff: 3 uzroka preziru prema radu
tradicije Grke i Rima (rad je u tijesnoj vezi s ropstvom)

Odnos prema radu

batina barbarizma (prezir prema radu na zemlji, velianje ratnike kulture)
idovska i kranska tradicija (divljenje prema kontemplaciji, a ne akciji): vita activa vs vita contemplativa

Podrijetlo suvremenih stavova prema radu

Jean Calvin: kalvinizam specifian stav prema radu Protestantska radna etika viktorijanac Samuel Smiles: nebo pomae onima koji pomognu sami sebi Industrijska revolucija E.P. Thompson: rad se poinje prilagoavati potrebama vremena

Konfliktne perspektive
Karl Marx: rad je najvanija, primarna ljudska djelatnost ljudska srea i ispunjenje ovise o radu otuenje rada

Konfliktne perspektive
Izvori otuenja: EKONOMSKI SUSTAV Ekonomski sustav je BAZA koja se sastoji od:
A) Sredstava za proizvodnju slue za proizvodnju
dobara (u feudalizmu je to bila zemlja, a u kapitalizmu su to sirovine i strojevi) B) Proizvodnih odnosa odnosi dviju skupina KAPITALISTI posjeduju sredstva za proizvodnju RADNICI posjeduju samo vlastitu radnu snagu

Dokolica i lane potrebe

Herbert Marcuse, ovjek jedne dimenzije
nadovezuje se na Marxa, i dodaje tezu o potronji rad u naprednim drutvima: iscrpljujue, zaglupljujue, neljudsko robovanje dokolica u naprednim drutvima: oblici relaksacije koji ublauju i produbljuju tu zaglupljenost i tupost temelje se na lanim potrebama sretna svijest otuenje se iri i na dokolicu

Tercijarizacija i otuenje
C. Wright Mills, Bijeli ovratnik Marxov pojam otuenja primijenjen na nemanualne radnike ekspanzija sektora usluga: vanost vjetine ophoenja s ljudima TRITE LINOSTI: nemanualni radnici prodaju dijelove vlastite linosti

Funkcionalistika perspektiva
Emile Durkheim optimistiniji pogled na drutvenu podjelu rada od Marxa 2 vrste solidarnosti prema podjeli rada: mehanika solidarnost (lovako sakupljaka drutva) organska solidarnost (industrijska drutva)

Funkcionalistika perspektiva
Moderna drutva
interes najvaniji drutveni katalizator vanost UGOVORA kao moralne regulative razmjene specijalizirana podjela rada i ekspanzija industrijskog drutva su prijetnje drutvenoj solidarnosti ANOMIJA nedostatak drutvenih normi

Radni proces i degradacija rada

Radni proces nain na koji se sirovine preoblikuju ljudskim radom uz djelovanje alata i strojeva Braverman marksistiko vienje radnog procesa
20. st. brza degradacija rada smanjenje kvalificiranosti radnika dekvalifikacija kao metoda nadziranja radnika

Radni proces i degradacija rada

razbijanje rada na manje dijelove F. W. Taylor znanstveno upravljanje znanje se svodi na pravila, zakone i formule odstranjivane intelektualnog rada iz proizvodnje menadment sve planira postie nadzor nad radnicima

Fordizam
Henry Ford proizvoa automobila, prvi uveo masovnu proizvodnju upotreba pokretne trake koja nadzire tempo rada radnici obavljaju uvijek iste zadatke koji ne zahtijevaju visoku razinu kvalifikacija

Postfordizam
pojam se pojavljuje od 70-ih godina 20. st. neke karakteristike:
smanjenje centralizacije velikih industrijskih kompleksa uspon kompjuterski baziranih industrija porast broja uslunih djelatnika i klase bijelih ovratnika feminizacija radne snage dominacija multinacionalnih kompanija s veom autonomijom od dravne kontrole globalizacija novih financijskih trita

Postfordizam i fleksibilna specijaliziranost

Michael J. Piore: kapitalistike zemlje ulaze u postfordistiko razdoblje Japan: naela fleksibilne specijaliziranosti Promjene u obrascima rada i upravljanja: fleksibilnija organizacijska struktura Tvrtke: a) manja hijerarhijska ustrojenost b) vie komunikacije izmeu odjela c) rad menadera se mijenja

Teorija fleksibilne tvrtke

John Atkinson tri osnovna tipa fleksibilnosti 1) Numerika fleksibilnost: a) unutarnja b) vanjska 2) Funkcionalna fleksibilnost 3) Financijska fleksibilnost

Sukob i suradnja pri radu

Helena Trbui

Sukob pri radu

Moe imati razliite oblike: sukob izmeu radnika i uprave radnici: tihi trajk, odbijanje prekovremenog rada, apsentizam, naputanje radnog mjesta, rad uz smanjeni angaman, trajk uprava moe poticati sukob: zatvaranje pogona, maltretiranje, otkazi, crne liste, tjeranje na bri rad, izlaganje rizicima

Funkcionalisti i konsenzus
drutvo obiljeavaju zajedniki interesi Talcott Parsons: radom dominira temeljni cilj: USPJEH u industrijskim drutvima postoji vrijednosni konsenzus svi akteri pridonose uspjehu tvrtke

Pluralizam
drutvo obiljeavaju razlike u interesima mo u industrijskom drutvu: rasprena na razliite interesne skupine

sindikati: zastupaju interese zaposlenih sukob izmeu radnika i poslodavaca postaje institucionaliziran

Ralf Dahrendorf industrijska demokracija

Pluralizam
aspekti institucionalizacije sukoba:
stvaranje pregovarakih tijela mehanizam arbitrae formalna zastupljenost (predstavnici sindikata) sudjelovanje radnika u upravljanju

korporativizam (npr. Velika Britanija 1970ih)

Marksistike perspektive
K. Marx: poslodavci i radnici imaju sasvim suprotne interese
kapitalisti prisvajaju viak vrijednosti tvrtke moraju eksploatirati radnike kako bi stvarale profit

Littler/Salaman: nadzor menadmenta potie sukob M. Burawoy: poslodavci odustaju od vrste kontrole i tako pridobivaju suradnju radnika

Marksistike perspektive
R. Hyman: suradnja se moe pripisati prisilnoj pacifikaciji Edwards/Scullion: stupanj sporazuma i konflikta radnika i uprave ovisi o nizu faktora K. Marx: sindikati su opasnost i obeanje

trajk
trajk vidljiv izraz industrijskog sukoba

STVARNA obustava

rada

PRIVREMENA

obustava rada KOLEKTIVNA akcija akcija ZAPOSLENIKA

PRORAUNATA

akcija

trajk
trajkovi imaju dugu povijest 14. studenog 1152. p.K. prvi dokumentirani trajk u starom Egiptu 19./20.st. industrijalizacija i mehanizacija: poveava se broj trajkova

trajk
SAD - 1877. trajk eljezniara zbog rezanja plaa

Dravni redarstvenik u Pittsburghu o trajku eljezniara: Razgovarao sam sa svim trajkaima kojih sam se mogao doepati, a uspio sam razaznati samo jedno jedino stanje duha i jedinstveni cilj meu njima - smatraju da imaju puno pravo koristiti sva raspoloiva sredstva da unite mo korporacija.

trajkovi
SAD 1886. pobuna na trgu Haymarket u Chicagu (Haymarket riot): 1. svibnja praznik rada

Razlozi smanjenja broja trajkova

razlozi smanjenja broja trajkova od 1970ih: Edwards (1995.) Promjena ekonomskih uvjeta Promjene u strukturi zanimanja Poboljanje zakonskih propisa Bolji industrijski odnosi

Razlozi smanjenja broja trajkova

naini marginalizacije i iskljuivanja sindikata uvoenje plaanja prema uinku koritenje podugovora podjela velikih organizacija na manje dijelove sve vie radnika zaposlenih na odreeno vrijeme napredak raunalne tehnologije

trajk i podruja rada

koji su uzroci trajkova? neke su grupe sklonije trajkovima od drugih 1966.-1970. Velika Britanija: luka industrija, automobilska industrija, brodogradnja, rudarstvo u tim se podrujima rada lako izgrauje zajednika svijest

Kontekst nastanka trajkova

trajk prototipski moderni oblik kolektivne akcije McAdam/McCarthy/Zald: kada dolazi do kolektivne akcije, odnosno trajka?

povoljna struktura politikih prilika nedostatak represije ekoloka koncentracija vii nivo organiziranosti

Uvjeti ukljuivanja u trajkove

teze o uvjetima ukljuivanja individualnih aktera u kolektivne akcije:
osobne karakteristike: autoritarnost, elja za kognitivnom konzistencijom, pripadnitvo marginalnim skupinama, edipov kompleks (Lewis Feuer) teorija relativne deprivacije korelacija stavova sa lanovima pokreta teorija racionalnog izbora strukturalni faktori ukljuivanja: poznanstvo s lanom pokreta, lanstvo u organizacijama, prijanja sudjelovanja u kolektivnim akcijama

Uzroci trajkova
Uzroci trajkova: najvei pojedinani uzrok trajkova su plae sporovi oko otputanja radnika sporovi oko vlasti i nadzora

Industrijska sabotaa
Industrijska sabotaa takvo krenje pravila koje poprima oblik savjesne akcije ili reakcije s ciljem oteenja ili razaranja radne sredine (strojeva za proizvodnju ili same robe) Taylor i Walton, 1971.

Industrijska sabotaa
luditi drutveni pokret u Velikoj Britaniji poetkom 19. stoljea strah da e nova tehnologija tkalakog stana smanjiti broj radnih mjesta Ned Ludd pseudonim voe pobunjenika

O uzrocima industrijske sabotae

Taylor/Walton: uzroci industrijske sabotae pokuaj smanjenja napetosti i frustracija pokuaj da se olaka proces rada pokuaj da se zadobije kontrola

Obrazovanje
Helena Trbui

Uvod: to je obrazovanje?
u najirem smislu: obrazovanje je aspekt socijalizacije

stjecanje znanja i uenje vjetina

utjee na stvaranje uvjerenja i moralnih vrijednosti

rana, nepismena drutva

obrazovanje je dio svakodnevnog ivota

sloenija predindustrijska drutva

specijalizacija obrazovnih ustanova uloga uitelja

Funkcije obrazovanja
E. Durkheim - osnovna funkcija: prijenos drutvenih pravila i vrijednosti
stvara slinosti meu lanovima drutva (suradnja i solidarnost) formira se privrenost drutvu Potujui kolska pravila, dijete ui potovati pravila openito, razvija naviku samokontrole i suzdravanja jednostavno zato to se mora kontrolirati i suzdravati. To je prva njegova inicijacija u strogost dunosti. Ozbiljan je ivot poeo E. Durkheim

T. Parsons - obrazovanje je arino sredstvo socijalizacije - kola usauje dvije glavne vrijednosti: A)VRIJEDNOST POSTIGNUA B) VRIJEDNOST JEDNAKOSTI ANSI - vanost razliitog nagraivanja za razliit uspjeh - kroz kolu se ostvaruje mehanizam podjele uloga

Obrazovanje i pojedinac
liberalna perspektiva: zadaa obrazovanja je promicanje blagostanja pojedinca John Dewey (1953.) - kritika mehanikog uenja - uenje na iskustvu - razvoj kritikog razmiljanja

Ivan Illich zagovara radikalne izmjene drutvenog sustava i obrazovanja kola represivna ustanova koja gui kreativnost skriveni kurikulum trai ukinue kole alternativa: a) razmjena vjetina b) mree uenja

Obrazovno postignue i klasa

djeca iz viih drutvenih klasa obino dosiu viu razinu obrazovnog postignua

Halsey/Heath/Ridge (1980.): istraivanje klasnih nejednakosti - 3 skupine: 1. via klasa 2. posrednika klasa (srednja) 3. radnika klasa (nia) 1913.-1952. sve vie uenika ostaje u koli: kredencijalizacija

Inteligencija i postignue
def. inteligencije sposobnost apstraktnog miljenja mjeri se testovima inteligencije (IQ) IQ upitan pokazatelj inteligencije (kulturna pristranost testova inteligencije Klineberg) to utjee na inteligenciju? Bowles i Gintis: IQ je gotovo irelevantan za obrazovni uspjeh i visinu prihoda

Supkultura i postignue
utjecaj normi i vrijednosti pojedinih supkultura na stavove prema obrazovanju radnika klasa: obrazovanje se manje vrednuje vrijednosti radnike klase A) fatalizam B) neposredno zadovoljenje i orijentacija na sadanjost C) kolektivizam

Uloga predkolske socijalizacije

J.W.B. Douglas - uspjeh ovisi o zanimanju roditelja za djetetovo obrazovanje (poticaj na uspjeh) - rane faze djetetova ivota su izrazito vane za uspjeh u obrazovanju - djeca iz srednje klase veinom dobivaju vie poticaja i panje od roditelja

Teorija o kulturnoj depriviranosti

naglaavaju se negativnosti radnike supkulture u odnosu na matinu kulturu srednje klase krivnja za neuspjeh u obrazovanju lei na djetetu, njegovoj obitelji i uoj okolini, te radnikoj supkulturi

Teorija kulturnog kapitala

P. Bourdieu - za neuspjeh radnike klase kriv je sam obrazovni sustav, a ne kultura radnike klase - sustav je pristran prema kulturi vladajuih slojeva - kulturna reprodukcija osnovna funkcija obrazovnog sustava

Znaenje i postignue
interakcionizam - vanost mentalnih i emocionalnih stanja pojedinca (kakvo znaenje pripisuje pojedinoj situaciji) - predodba o vlastitoj sposobnosti utjee na akademsko postignue - predodbe o sebi se formiraju u interakciji s drugima

Tipiziranje
Devijantno ponaanje u razredu (grupa autora) nastavnici procjenjuju uenike 3 faze tipiziranja: 1) SPEKULACIJA (prema: vanjtini, stupnju poslunosti, sposobnosti i elji za radom, simpatinosti, odnosima s drugom djecom, osobnosti, devijantnosti) 2) ELABORACIJA 3) STABILIZACIJA

Teorije etiketiranja i samoispunjujueg proroanstva

nastavnici dodjeljuju uenicima etikete bistrih ili tupih uenika etiketiranje moe znaajno utjecati na ponaanje uenika negativno etiketiranje devijantno ponaanje pozitivno etiketiranje bolja postignua pigmalionov efekt

Zakljuak: cjeloivotno uenje

promjene tehnologije, nova ekonomska znanja promjene u radu i obrazovanju kolovanje i stjecanje kvalifikacija traje cijeli ivot pojam obrazovanja biva zamijenjen pojmom uenja cjeloivotno uenje kretanje prema drutvu znanja