14 www.VJESNIK.hr Četvrtak, 19. srpnja 2007. Četvrtak, 19. srpnja 2007. www.VJESNIK.

hr 15

DALMACIJA, ISTRA I KVARNER DALMACIJA, ISTRA I KVARNER

REZULTATI Turistička zajednica Splita DALMATINSKA ZAGORA Na cijelom području oživljuju sela TURIZAM Ružna slika povlačenja turista uz Jadransku magistralu SUŠA

Derneci značajna DIVLJI INFO PUNKTOVI

turistička ponuda Pojavu divljih info punktova redovito prate svaðe pa i tuènjave, a sve je to

Prošlog mjeseca u Split je stiglo najviše Amerikanaca,
Francuza i Australaca
Dva posto više noćenja
SPLIT - U lipnju godine grad
Split je ostvario 40.389 turis-
tièkih noæenja, što je dva
posto više u odnosu na isto
lanjsko razdoblje. Lošiji re-
zultati zabilježeni su u dola-
scima gostiju, kojih je bilo
22.567, odnosno pet posto
manje nego u lipnju 2006.
godine.
Prema rijeèima direktora
Turistièke zajednice Splita
Vedrana Matošiæa, prošli
mjesec gradu podno Marja-
na najviše je donio Amerika-
naca, Francuza i, što je izne-
TOMISLAV BEKAVAC
neugodna slika neprimjerna turizmu, kaže Baèeliæ
Jadranka KLISOVIĆ Ispuštanje vode iz
akumulacije Rièica
Rijeè je o puèkim feštama, veselicama, pazarima, sajmovima koji ŠIBENIK - Ružna slika po-
vlaèenja turista za rukav i IMOTSKI  Zbog dugotrajne
suše u Imotskom polju, imot
se uglavnom vežu za proslavu blagdana nekog sveca reklamiranja privatnih so-
ba i apartmana na karton- ska ispostava Hrvatskih voda
skim tablama i krovovima je u srijedu u osam sati poče
Nedjeljko MUSULIN starih automobila, na što
se upozorava veæ nekoliko
la ispuštati vodu iz akumula
cijskog jezera Ričice. Voda se
prvih šest mjeseci ove godi- SINJ - Zahvaljujuæi gradnji godina i dalje je prisutna svaki dan u poslijepodnevnim
ne suoèili s osam posto autoceste kroz Zabiokovlje, uz Jadransku magistralu. satima ispušta kroz kanjon
manje noæenja u odnosu na gotovo na cijelom tom po- U meðuvremenu su se for- Badnjevice do iduće subote
isto lanjsko razdoblje. Os- druèju oživljuju sela i »der- mirali pravi divlji info pun- (21. srpnja). Skreće se pozor
tvarena su 119.153 noæenja, neci«. Tako ih nazivaju Za- ktovi kakvi se svakodnev- nost pučanstvu zbog većeg
a turista je bilo 72.375. biokovci, a rijeè je o puèkim no mogu vidjeti na prilazi- protoka vode u vodonatapni
Kao glavne razloge pada feštama, veselicama, pazari- ma Žaboriæu, Brodarici, kanal u Imotskom polju. Sa
broja gostiju turistièki struè- ma, sajmovima koji se Grebaštici... Oèito inspek- mo to potvruje koliko je suša
njaci vide u zatvaranju hote- uglavnom vežu za proslavu cijske službe nisu odradile ozbiljno zaprijetila u Dalma
la Split, èime je grad do idu- blagdana nekog sveca. svoj dio posla jer divlje re- tinskoj zagori gdje se stanov
æeg proljeæa, kada æe njego- klamiranje i povlaèenje tu- nici u brdskim naseljima, ta
va obnova biti dovršena, iz- Bolje je da umre selo mo gdje još nemaju vodoop
nego običaj
gubio 400 kreveta, te u gra- Najveæi problem skrbni sustav i gdje su presu
ðevinskim radovima na rivi, Rijeè »dernek« turskog je šile gusterne, opskrbljuju se
koja je mjesecima bila zat- podrijetla, a u hrvatskom
predstavljaju poje- vodom iz cisterni.[N. M.]
vorena. Što se tièe strukture dinci koji svoj rad

NEDJELJKO MUSULIN
naðenje, gostiju iz daleke gostiju, u prvih šest mjeseci Derneci se najviše nisu legalizirali, pa PREVENCIJA
Australije. Unatoè padu bro- na splitskom su podruèju
održavaju tijekom ih inspektori stalno

ja gostiju, lipanj je ipak unio
malo optimizma meðu turis-
tièke djelatnike, koji su se u
FRANJEVCI Nakon punih šest desetljeća
prednjaèili Amerikanci, za-
tim Francuzi, Japanci i Bri- ljeta i rane jeseni, a
tanci. [Mira Jurkoviæ] privlaèni su i stra-
nim turistima
prijevodu znaèi skup, zbor,
veselje. Takve su puèko-
vjerske sveèanosti najpoz-
natije u Zadvarju i Vinjani-
ma Gornjim na blagdane sv.
Ante (13. lipnja); u Vrgorcu i
Cisti na sv. Petra i Pavla
NEDJELJKO MUSULIN
Mještani Dragljana svoj su prvi »dernek« održali na blagdan sv. Ante
kom, rera u cetinskom i oj-
kavica u leæevaèko-drniš-
kom kraju, a èuje se i šijavi-
ca. Upravo se to moglo vid-
jeti i èuti ove godine u Zad-
varju, Zmijavcima i, prvi
put, u Dragljanima, do kojih
nek u zaleðu Makarske rivi-
jere održali na blagdan sv.
Ante, došli su i njihovi
iseljenici iz Novog Zelanda,
Amerike, Australije, Kana-
de…
zaobilaze, a kontro-
lira se rad onih koji
su se registrirali
sv. Ante i okoliša ne bi li se rista dobiva novu, još ruž-
vratio nekadašnji ugoðaj. niju dimenziju, na koju je
Prvi put se na blagdan sv. ukazao Ivan Bajiæ, èlan
Ante, nakon 1955., okupilo gradske Turistièke zajed-
mnoštvo vjernika i hodoèas- nice, istièuæi primjer ulaza
nika. Osim svete mise u cr- u sve turistièkije mjesto
kvi i procesije u dvorištu s Žaboriæ, koji je u prvih
JOSIP JELIĆ
Ružna svakodnevica na prilazima turističkim mjestima
vlaèe turiste, brojke bi bile godna slika neprimjerna njegovoj procjeni trenutno vijeæa ukazano je na cijeli
još bolje«, kaže Bajiæ. turizmu, kaže Baèeliæ koji ih je izmeðu 1000 i 1500. niz problema koji se upor-
Joško Baèeliæ, takoðer hvali mjesta uz more, koja Najveæi problem predsta- no ne rješavaju, ali nije re-
èlan Turistièkog vijeæa Ši- su sve ureðenija, umiveni- vljaju pojedinci koji svoj èeno kada æe se riješiti ili
benika, predlaže da se ja, hortikularno ureðeni- rad nisu legalizirali pa ih pak zašto to do sada nije
odrede lokacije na kojima ja... inspektori stalno zaobila- riješeno. Primjerice, na Protupožarne kamere
se reklamiranje soba i Emil Berbiæ upozorava ze, a kontrolira se rad ulazu u Šibenik kod Šiben- na Biokovu

Djela iz kućne radinosti

Obnoviti će se pod, postavit će se kamene ploče, uredit
će se zidovi, stupovi…
Obnova crkve sv. Frane
u Imotskom
IMOTSKI - U Imotskom je
nakon punih šest desetljeæa
poèela obnova unutarnjeg
dijela župne crkve sv. Fra-
ne, koja je posveæena još
davne 1900. godine. Ovaj æe
se put obnoviti kompletan
crkveni pod, postavit æe se
kamene ploèe, uredit æe se
zidovi, stupovi…
Sredstva su osigurana uz
potporu Franjevaèke pro-
vincije Presvetog Otkupi-
telja i milodarima vjerniè-
kog puka, a obnovu je po-
krenuo imotski gvardijan fra
(29. lipnja); u Studencima
na sv. Iliju (20. srpnja); u Si-
nju, Prološcu i Velikom Pro-
logu na Veliku Gospu (15.
kolovoza), u Trilju na sv.
Mihovila Arkanðela (29. ruj-
na)…
Inaèe, derneci se najviše
održavaju tijekom ljeta i ra-
ne jeseni, a privlaèni su i
stranim turistima. Žitelji Za-
biokovlja ostali su vjerni
svojim obièajima slijedeæi
svojoj župi. Po tome je fra
Kutleša, istièu oni koji ga
najbolje poznaju, ostao za-
narodnu: Bolje je da umre
selo nego obièaj! Potomci
dolaze èak iz iseljeništva,
pamæen i u inim župama i
dekanatima, primjerice i
kao sinjski gvardijan.
»Radovi æe potrajati neko-
odjenu se u staru nošnju,
zapjevaju, obnove uspome-
ne, folklor, glazbu, ples…
Tad ožive i gusle, diple, us-
liko mjeseci koje, prema na harmonika, a odjekuje i
zahtjevnom projektu, izvodi ganga u imotsko-vrgoraè-
imotska tvrtka 'Kupriæ'. Ri-
jeè je o znaèajnoj investiciji,
ali bilo je vrijeme da se naša MANIFESTACIJA Šesta dvodnevna izložba u zadarskom Arsenalu
župna crkva renovira iznu-
tra. Inaèe, njen je vanjski iz-
gled iznimno lijep i privla-
èan, ali joj je unutarnji dio
Dani voća i povrća
su posjetitelji derneka kilo- nošenjem kipa sv. Ante, èu- šest mjeseci ove godine apartmana smije obavljati na neprijavljivanje gostiju onih koji su se registrirali. skog mosta još uvijek ne-
MAKARSKA  Park prirode
metrima pješaèili. Mještani »Napokon je ove godine la se ganga, šijavica, gusle i ostvario poveæanje broja te da se standardizira mo- i rad na crno što je, prema ma table dobrodošlice
Nema table »Biokovo« uskoro će dobiti
Dragljana su svoj prvi der- poèela obnova i naše crkve diple, klapska pjesma…«, dolazaka turista od èak guæi izgled takvih novih njegovim rijeèima, posebi- kakva je tamo stajala de-
dobrodošlice dvije »toplinske« kamere koje
zadovoljan je predsjednik 209 posto. info-punktova. Ne samo ce izraženo na otocima setljeæima. Šibenskom tu-
na većoj udaljenosti mogu
MO Dragljana Igor Majstro- što se uz magistralu poja- Kapriju i Žirju. Predložio Borislav Lokas predlaže ristièkom podruèju kro-
Brnaški dernek od 27. do 29. srpnja viæ. Pohvala ureenosti
priobalnih mjesta
vljuju kartonske i sliène je da se turistièka patrola da se na otoke pozovu in- nièno nedostaje turistièka
precizno otkriti početak poža
ra. Jedna od tih protupožarnih
BRNAZE  »Brnaški dernek«, tradicionalna pučka veselica na Na dernecima u Dalmatin- table, nego takvu pojavu malo dulje zadrži na Žirju, spektori ako veæ ne poma- signalizacija, info-punkto-
kamera bit će postavljena na
predjelu Meljače u Brnazama, održat će se o 27. do 29. srpnja u skoj zagori izlažu se i djela »Da nije ilegalaca koji redovito prate svaðe pa i gdje se tek neznatni broj že rad turistièke patrole. vi, plan grada je zastarje-
predjelu planinskog prijevoja
sklopu ovogodišnjega sinjskoga kulturnog ljeta »Dani Alke i veli iz kuæne radinosti. Na stolo- nam na prilazu mjestu od- tuènjave, a sve je to neu- turista prijavi, a prema Na sjednici Turistièkog log izgleda i dizajna...
ke Gospe«. Brnažani se spremaju za tu zanimljivu manifestaciju,
svojevrsnu smotru »junaštva«, jer će sudionici natjecanja moći
vima, uglavnom uz cestu, ni-
žu se istkani, izvezeni pred-
Staza na Biokovu, a druga na
zgradi Gradskog centra u 112
na Osejavi u Makarskoj. Na
dokazati snagu i vještinu gotovo u svim narodnim sportovima:
bacanju kamena s ramena, potezanju konopa i klipa, »lomljenju«
meti, konfekcija… Nude se i
drvene baève i bukare, stari
DVORANA NA
BALDEKINU
KOMUNALIJE Splitskodalmatinska županija Osejavi će ujedno biti i na
dzorni centar. Inače, taj osu
ruke (šake), penjanju uz drveni stup namazan lojem, skokovima
udalj; ali i u trčanju u vreći, boćanju… U sklopu »derneka« odr
žat će se i tradicionalna brnaška »dičinja« alka, a na daskama će
kotlovi za peèenje rakije, sa-
mari i komoæi, glinene peke
i bakre, vaze… Zanimljivi su
Hitni sanacijski
zahvati
Devedeset posto Dalmatinaca uživa u vremenjeni projekt zaštite od
požara južne strane Biokova
financira Ministarstvo kulture
nastupiti i brojna kulturnoumjetnička društva ne samo iz Hrvat
ske, koja će izvoditi svoje programe. Čut će se klapske pjesme te
rera, ganga i ojkavica, gusle i diple, a na Meljači će očekuje mno
i predmeti od kovana želje-
za ruèno izraðeni u kovaèni-
cama »na mijeh«. Rijeèju,
Zabiokovci u dernecima vi-
ŠIBENIK  Šibenske košarkašice
sudjelovat će na predstojećem
urednoj vodoopskrbi u iznosu od pola milijun kuna.
[N. M.]
go posjetitelja kojima će domaćini nuditi i gastronomske specija
litete cetinske kuhinje. [N. M.] de i znaèajnu turistièku po- natjecanju Eurolige, što je za ■ Ulaganje u komunalnu infrastrukturu pomoglo je u razvoju gospodarskih zona, posebno na
nudu. sportski život Krešimirova gra prostorima uz autocestu
DAN OPĆINE
da velika stvar. Sportska dvora
na na Baldekinu, meutim go SPLIT - Zahvaljujuæi gole- na otocima«, podsjeæa Mi-
dinama vapi za temeljitijom sa mim naporima koje je Split- hotiæ. Prema županijskim
nacijom, koja se stalno odlaže, sko-dalmatinska županija planovima, meðu prioritete
a kako su se košarkašice Šibe
nikJolly JBSa izborile za nas
tup u Euroligi, nametnula se
od osnutka uložila u podi-
zanje razine komunalne in-
frastrukture na svome po-
u vodoopskrbi uvršten je is-
toèni dio otoka Hvara i Kaš-
telanska zagora. Dovršit æe

Zadarske županije potreba za hitnim rješenjem. TOMISLAV KRIŠTO

Zoran Kutleša, za kojega prilièno narušen i gotovo druèju, danas èak 90 posto se i vodoopskrba na po-
Imoæani vole reæi da se, propao jer se u proteklih še- Gradonačelnica Šibenika Neda Dalmatinaca uživa u ured- druèju Imotskog, koji æe se
osim duhovnog djelovanja, zdeset godina ništa nije ob- Klarić sastala se u srijedu s Jo noj vodoopskrbi. vodom opskrbljivati iz èetiri
redovito potvrðuje i materi- navljalo«, rekao je fra Zoran ■ Ove godine svoju bogatu ponudu poljoprivrednih proizvoda izložila sipom Stojanovićem, predsjed »To je više nego dobar, pravca. Ovih dana uporabna Obnovljena ambulanta u
jalnom obnovom ne samo u Kutleša. [N. Musulin] su 94 proizvoðaèa sa zadarskoga podruèja nikom ŠibenikJolly JBSa, a za ne samo hrvatski, nego i eu- dozvola æe biti ishoðena za
ključeno je da se dvorana što ropski prosjek. U Slavoniji, vodoopskrbni sustav Cista Zagvozdu
ZADAR - Šesti »Dani voæa i brnja, Sv. Filip i Jakov i Ze- naèin rezultati neæe izosta- hitnije treba urediti kako bi se primjerice, svega 60 posto Provo - Biorine. Radi pove- ZAGVOZD  Mještani Zagvoz
Proraèun Splitsko-dalmatinske županije povræa Zadarske županije« munik. Prikljuèili su im se i ti«. Na ovogodišnjim Dani- moglo održati tako ugledan stanovništva ima vodoop- æane potrošnje za ljetnih da na blagdana Gospe od
SPLIT  U prvom polugodištu Splitskodalmatinska županija u svoj je održavaju se u Arsenalu, Gospodarska komora Zadar, ma sudjeluju 94 proizvoðaèa sportski dogaaj. Radovi na sa skrbu«, kaže Tomislav Mi- mjeseci, rekonstruirat æe se Karmela prigodno su obilježili
proračun uprihodila 175,4 milijuna kuna, što je 42,9 posto godišnjeg gdje je izložena bogata po- kao i Zadružni savez Dalma- voæa i povræa. Županija ima naciji parketa i tribina odreeni hotiæ, proèelnik županij- i vodoopskrbni sustav Ma- i Dan općine. Na svečanoj sje
plana. Istovremeno, ostvareni su rashodi od 147,4 milijuna kuna ili nuda poljoprivrednih proiz- cije iz Splita, dok je glavni više od 250 tisuæa hektara su kao primarni zahvati, za što skog Upravnog odjela za karske. dnici Općinskog vijeća goste i
33,5 posto od planiranih. »Niže ostvarenje plana rashoda od prihoda voda sa zadarskoga podruè- pokrovitelj Zadarska župani- poljoprivrednih površina, na će se novac osigurati iz grad komunalne poslove i gradi- »Do kraja godine imat æe- uzvanike, meu kojima je bio i
nastalo je zbog razlike nerasporeenih sredstava koja se prenose u ja: s otoka, priobalja, Ravnih ja. »Cilj nam je dati na zna- kojima se trenutaèno proiz- skog proračuna. Euroligaško teljstvo. mo Vodoopskrbni plan žu- splitskodalmatinski župan
iduće razdoblje. Takva su kretanja uobičajena kada se pripremaju i kotara i Bukovice. Dvodnev- èenju ne samo ruralnome vede oko 140 tisuæa tona po- natjecanje počinje u studenom Prema njegovim rijeèima, panije, koji æe nam dati Ante Sanader, pozdravio op
donose odluke o raspodjeli po korisnicima i manjinama«, podnoseći nu izložbu organizirali su za- prostoru nego i proizvoðaèi- vræa..Osim što je izložba po- ove godine i na njemu će nas ulaganje u komunalnu in- Više nego dobar, ne samo hrvatski, nego i europski pro smjernice za buduæe zahva- ćinski načelnik Miroslav Gaće.
u srijedu izvještaj o izvršenju proračuna Županijskom poglavarstvu darski odsjek Hrvatskog za- ma, koji imaju vrlo kvalitet- ticaj stanovnicima da se vra- tupiti 32 najbolje europske žen frastrukturu pomoglo je u sjek te. On æe biti temelj za nas- On je naglasio da su u cijelo
pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Nani voda za poljoprivredno-sav- no voæe i povræe«, istaknuo te zanimanju svojih djedova, ske košarkaške ekipe. Košarkaš razvoju gospodarskih zona, tavak radova na razvoju sti obnovljeni i opremljeni
ca Dijan. U odnosu na isto razdoblje lani, na prihodovnoj strani za jetodavnu službu i Savez za- je župan Ivo Grbiæ. »Izložiti ona je i obogaæivanje turis- ka dvorana »Dražen Petrović« posebno na prostorima uz HBOR-a. Ovih dana smo priobalnom podruèju, a u sustava. Posebno æe biti ra- prostori za dva liječnička tima
bilježen je porast od 13,2 milijuna kuna ili 8,1 posto. Od poreza žu druga Zadarske županije, a voæe i povræe smjela je i po- tièke ponude, ali i prilika na Baldekinu u sadašnjem autocestu. pred rješavanjem posljed- zaleðu relativno dobru vo- zraðena opskrba vodom za te zaključio da je i tim realizi
panija je uprihodila 141 milijun kuna ili 80,4 posto, što je 6,5 miliju suorganizatori su Grad Za- sebna ideja, ali ovo je mož- brojnim turistima koji bora- stanju ne zadovoljava uvjete »U vodoopskrbu su od nih obveza po tim krediti- doopskrbu imali su graðani poljoprivrednu namjenu u ranim projektom poboljšana
na kuna više od ostvarenoga u prvoj polovini 2006. godine. Nepore dar, Biograd, Nin, Benko- da više od umjetnosti dokaz ve u Zadru da upoznaju naše Izložba je i prilika brojnim koje propisuje Europska košar 1995. do 2000. godine ulože- ma, èiju bi otplatu trebala u Sinju, Imotskom i Vrgor- Kaštelanskom polju, na oto- zdravstvena zaštita stanovni
zni prihodi čine 19,6 posto udjela, odnosno 34,4 milijuna kuna. vac, Pakoštane, Poliènik, da je èovjek dio prirode i kvalitetne proizvode. [Ljubi- turistima da upoznaju na kaška organizacija (Fiba). [J. na znaèajna županijska, ali i preuzeti država. Do tada je cu. cima i u Vrgorcu«, dodaje ka na cijelom općinskom po
[I. D.] Posedarje, Stankovci, Ška- ako joj se posveti na pravi ca Iviæev-Balen] še kvalitetne proizvode K.] sredstva dobivena preko vode bilo samo na užem Vrlo loše stanje bilo je i Mihotiæ. [Irena Dragièeviæ] dručju. [N. M.]