Haralampie Polenakovi}

TURSKITE ELEMENTI VO AROMANSKIOT

MACEDONIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

Haralampie Polenakovi]

TURKISH ELEMENTS IN AROMANIAN

Skopje 2007

MAKEDONSKA AKADEMIJA NA NAUKITE I UMETNOSTITE

Haralampie Polenakovi}

TURSKITE ELEMENTI VO AROMANSKIOT

Skopje 2007

Urednik: akademik Zuzana Topoliwska Prireduva~: Petar Atanasov Naslov na originalot: Haralampie Polenakovi, Turski elementi u aromunskom dijalektu Prevod od srpskohrvatski: Veselinka Labroska Tehni~ka obrabotka: Marjan Markovi}

CIP - Katalogizacija vo publikacija Nacionalna i univerzitetska biblioteka "Sv. Kliment Ohridski", Skopje 811.512.161:811.135.1 POLENAKOVI], Haralampie Turskite elementi vo aromanskiot / Haralampie Polenakovi} ; [urednik Zuzana Topoliwska ; prireduva~ Petar Atanasov ; prevod od srpskohrvatski Veselinka Labroska]. - Skopje : Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 2007. - 205 str. ; 24 sm Pogovor / Petar Atanasov: str. 199-205. - Bibliografija: str. 9-12. Rsum: Les lments turcs dans laroumain / Petar Atanasov: str. 197-198 ISBN 978-9989-101-87-8 a) Turski jazik - Vlijanija - Aromanski jazik COBISS.MK - ID 70762762

Sodr`ina:

Skratenici............................................................................................... Bibliografija.................................................. ..................................... Grafi~ki zabele{ki............................................................................. Predgovor................................................................................................. Voved.......................................................................................................... Vokalni promeni.................................................................................... Konsonantski promeni.......................................................................... Epenteza.................................................................................................... Sinkopa..................................................................................................... Afereza..................................................................................................... Apokopa..................................................................................................... Metateza................................................................................................... Haplologija.............................................................................................. Akcent....................................................................................................... Glagoli...................................................................................................... Sufiksi / i dodatoci / ......................................................................... Aromanski prezimiwa nastanati od turski zborovi..................... Izrazi, izreki, poslovici.................................................................... Semanti~ki promeni.............................................................................. Re~nik........................................................................................................ Nekolku zabele{ki za re~nikot.........................................................

7 9 13 15 17 23 31 46 47 48 48 49 50 51 52 54 57 60 71 73 195

Rezime (Rsum)....................................................................................... 197 Pogovor..................................................................................................... 199

Zabele{ka od urednikot: Ovaa knga pretstavuva prevod od srpskohrvatskiot original na doktorskata disertacija na Haralampie Polenakovi} pod naslov Turski elementi u aromunskom dijalektu odbraneta vo 1939 godina vo Zagreb pred komisija vo sostav: prof. Petar Skok, prof. Stjepan Iv{i} i prof. Mirko Deanovi}.

Skratenici adj. adv. alb. arap. arom. bugar. heter. ngr. pers. rom. sup. srhr. suf. tur. v. f. id. m. pl. adjektiv adverb albanski arapski aromanski bugarski heterogeni novogr~ki persiski romanski supstantiv srpskohrvatski sufiks turski vidi femininum idem masculinum plural

Bibliografija
Kirilica: Bari II Bari, H., Re~nik kosovsko-metohiskog dijalekta od Gl. Elezovia, Prilozi za kwi`evnost, jezik, istoriju i folklor, knj. XV, sv. I-II, str. 270-290; Jo{ jednom o Re~niku...Gl. Elezovia, Prilozi, itd. XVI, sv. II, str. 379-391. Gerov, N., Re~nik na blarski ezik, Plovdiv 1895. Doplnenie od Pan~ev T., Plovdiv 1908. Karaxi S., V., Srpski rje~nik, Beograd, 1838. Glasnik Skopskog nau~nog dru{tva, Skopqe. Popovi J., D., O Cincarima-prilozi pitawu postanka na{eg graanskog dru{tva, Beograd 1937. Popovi, ., Turske i druge isto~anske re~i u na{em jeziku, Glas Srpskog u~enog dru{tva i posebno, Beograd, 1884. Elezovi, Gl., Moj odgovor na ocenu H. Baria: Re~nik kosovsko-metohiskog dijalekta od Gl. Elezovia, Ju`noslovenski filolog, kn. XIV, str. 181-235. Ju`noslovenski filolog, Beograd. Miladinov, A., IV., Blarsko-nemski len renik, Sofi 1927. Na{ jezik, Beograd. Petrovi, A., O biqkama i cveu koje su Turci doneli na Balkansko Poluostrvo, Politika, 18-IV, 1937. Skok, P., Lingvisti~ke bele{ke s puta po Ju`noj Srbiji, Glasnik Skopskog nau~nog dru{tva II 277-89; Tahov K., Naum, Sbornik o makedonski blarski narodni esni, Sofi, 1895. [apkarev A., K. Sbornik o blarski narodni umotvoreni, kn. IX.

Vuk Glasnik D. Popovi . Popovi, Turske Elezovi

Ju`noslov. Fil. Miladinov N. jazik Petrovi, A., O biqkama Skok, Ling. bel. Tahov1 [apkarev1, Sbornik

Tahov i [apkarev imaat nekolku aromanski tekstovi; Tahov e mnogu poverodostoen od [apkarev, koj, izgleda, ne znael aromanski.

Latinica: Antologie ArEnA Papahagi, T., Antologie Aromneasc , Bucureti, 1922. Araia Ad. Zicu, Alfred Lord Tennyson, Enoh Arden, poem , traducere n versuri, dup traducerea din limba literar a D-lu H. Lecca, i Moartea lui Fulger, tradus dup G. Cobuc ...Monastir, 1911. Archiv fr slavische Philologie, Berlin. Papahagi, P., Basme Aromne, Bucureti, 1905. Botanika Terminologija, Srednjokolska terminologija i nomenklatura, knj. II, sv. I, Beograd 1934; Calendarul aromnesc pe anul 1911, Bucureti 1911 (Societatea studen ilor Macedo-Romni). Capidan, Th., Aromnii, dialectul aromn, Bucureti, 1932. Cihac De., A., Dictionnaire d'tymologie DacoRomane, lments slaves, magyares, turcs, grecsmoderne et albanais, Francfort s M, 1879. Steriu N., Cionescu, din Cruuva: Viea a i faptele cuviosulu p rintelu nostru Onufriu Egiptenul, tradus n dialectul aromnesc, Bucureti, 1907. Dalametra, I., Dic ionar macedo-romn, Bucureti 1906; Fr ila, revist arom neasc , Bucureti, oddelni tetratki I i II godi{te. Meyer, G., Trkische Studien I. Die griechischen und romanischen Bestandteile im Wortschatze des Osmanisch-Trkischen, Wien 1893 Zitzungsberichte d..k.. Akad.. d.. Wis. Philos-histor. Bd. CXXVIII). Geagea, Chr., Elementul grec n dialectul aromn, Cern u i 1931 (Extras din Codrul Cosminului VII, 1931). Hachi, T., Trkisch-deutsches Worterbuch, Leipzig 1921. Hciu N., Anastase, Aromnii: comer , industrie, arte, expansiune, civiliza ie, Focani 1936 Hazima-Ali, Dictionnaire Tefegus ottoman-franais, Constantinople 1910. Kovalski, T., Trk dili(nin) komu millet delleri zerindeki tesiri (separatum iz lk, 1934); Lukaj, L. Fjaluer shqyp-srbo-hrvatisht I, Beograd 1935. Meyer, G., Etymologisches Wrterbuch des albanesischen Sprache, Strassburg 1901.

AslPh Basme Bot. term. Calendarul Capidan, Aromnii Cihac Cionescu

Fr ila G. Meyer, Trk. Stud. I

Geagea

Hciu

10

Miha Miklosich

Miklosich, Trk. El. I Nicolaidi Obedenaru Papahagi, P. Pascu

Penin. Balcan. Rad RES RIEB Rjenik Romania Sainan

Sandfeld, Ling. balk. Skok, Studije Skok, Wort Thumb

Mih ileanu, ., Dic ionar Macedo-Romn, Bucureti, 1901. Miklosich, Fr., Rumunische Untersuchung I, Istro und Macedo-Rumunische sprachdenkmhler, Wien, 1882. Miklosich, F., ber die Einwirkung der Trkischen auf die Gramatik der Sdosteuropischen Sprachen, Wien 1889, Zitzungsberichte...(Bd. CXX); Miklosich, F., Die Trkischen Elemente in der Sdost und Osteuropischen Sprachen I , Wien 1888. Nicolaidi, C., tk , A, 1909. Obedenaru M., G., Texte macedo-romne, Bucureti, 1891. Papahagi, P., Scriitorii Aromni n secolui XVIII. Pascu, G., Dictionnaire tymoloqique macdoroumain, t. II, Les lments grecs, turcs, slaves, etc, Iai, 1925 od Pascu davame i primeri od: BOIAGI, Gramatic romn sau macedo-romn , Viena 1813. Peninsula balcanic , revist lunar , anul II-VII, (1924-1929), nepotpolno, Bucureti. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb. Revue des tudes slaves, Paris. Revue internationale des tudes balkaniques, Beograd. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb. Romania, Paris. Sainan, L., Les lments orientaux en roumain, Romania XXX (1901) pp. 539-566; XXXI (1902) pp. 82-99, 557-589. Ova e rezime od rabotata na ainean: Influen a oriental asupra limbei i culturei romne, Bucureti, 1900 (cf. za toa Romania XXX p. 632). Sandfeld, Kr., Linguistique balcanique, Paris 1930. Skok, P., Studije iz srpsko-hrvatskog vokabulara, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, CCII (1914) pp. 114-136; CCXXII (1920) pp. 144-156 Skok, P., Einige Worterklrungen, Archiv fr slavische Philologie XXXV, 337-348. Thumb, A., Handbuch der Neugriechischen Volkssprache, Strassburg, 1910.

11

Tiktin Weigand, Arom. Zoo. term. ZRPh

Tiktin, H., Rumnisch-deutsches Wrtebuch, Bucureti, 1895-1925. Weigand, G, Die Aromunen, etnographischphilologisch-historische Untersuchungen, vol. I-II, Leipzg 1894. Zooloka terminologija (Srednjekolska terminologija i nomenklatura, knj. II, sv. 1) Beograd 1932; Zeitschrift fr romanische Philologie, Halle.

Od avtorot: Osven so primeri zemeni od tekstovi, obemno se slu`ev so materijal sobran na teren (naj~esto vo Skopje, kade imav Aromanci od razli~ni govorni grupi; i vo Kru{evo, letoto 1936, 1937).

12

Grafi~ki zabele{ki
Od voobi~aenoto bele`ewe na aromanskite glasovi so pismoto romanska latinica, otstapiv, glavno, vo ova: (namesto: ce, ci, c ) = srhr. ; (m. ch) = ; (m. s) = ; g (m. gh) -dj; g& (m. ge. gi) -d; -j; -lj; -nj; ts-c (od tehni~ki pri~ini m. ); vo zborovite koi aromanskiot dijalekt gi primil preku gr~kiot jazik, so~uvav odredeni gr~ki bukvi za soodvetnite glasovi. Od tehni~ki pri~ini gr~koto: go bele`ev: y. Za turskiot jazik se slu`ev so turska latinica. Od tehni~ki pri~ini gi napraviv ovie izmeni: turskoto , go bele`ev: ; :; :. Transkripcijata na gr~kite glasovi ja izvedov po predlogot na H. Batovski (RIEB, II, 318-20). Bugarskite glasovi gi transkribirav so srhr. latinica; za , upotrebiv: . So istata bukva go bele`ev i albanskoto: .

13

Predgovor
Stranskite elementi vo aromanskiot dijalekt se, vo posledno vreme, skoro celosno ispitani, i mo`e da se ka`e deka se mnogu dobro ispitani. Vo vid na raspravi od op{t karakter koi{to, popatno, se zanimavale, delumno ili celosno, so tu|ite elementi vo aromanskiot dijalekt, odnosno makedo-romanskiot kako {to e narekuvan i s u{te ~esto se narekuva samiot aromanski dijalekt, postojat denes mnogu dobri studii koi{to gi dale samite Aromanci za svojot dijalekt. Dodeka vo periodot do Prvata svetska vojna glavnite pra{awa za aromanskite govori gi re{avale i gi tretirale najmnogu stranci, prvenstveno Germanci (~esto nedovolno poznavaj}i gi aromanskite govori), dotoga{ denes so ovie pra{awa seriozno i so uspeh se zanimavaat samite Aromanci. Eden od najdobrite poznava~i e nesomneno T. Kapidan, profesor na Univerzitet i ~len na Romanskata Akademija. Toj, me|u drugoto, dal nekolku odli~ni studii vo vrska so Aromancite. Vo sferata na na{iot interes treba da gi spomeneme negovite: Raporturile Albano-Romne u Dacoromania II (1922) i separatum, potoa Raporturile linguistice Slavo-Romne, isto taka vo Dacoromania III (1924), potoa Elementul Slav n dialectul aromn, vo izdanie na Romanskata Akademija (1925) i najposle negovoto kapitalno delo Aromniidialectul aromn-studiu linguistic, isto taka vo izdanie na Romanskata Akademija (1932), vo koe strani~no zboruva za site stranski elementi vo aromanskiot dijalekt. Gr~kiot element, najbrojniot stranski element vo aromanskiot dijalekt, upe{no go ispital Hr. Xaxa vo svojata studija Elementul grec n dialectul aromn, Codrul cosminului VII (1931), Cern u i, i separatum. G. Pasku go dal Dictionnaire tymologique macdoroumain, t. I-II, Jai, 1925, a Konstantin Nikolaidi u{te vo 1909 go napi{al tk , A. Turskiot element vo aromanskiot dijalekt dosega ne e celosno ispitan. Lazar [ineanu zboruvaj}i za turskite elementi vo romanskiot jazik popatno gi spomnal i takvite elementi vo aromanskiot dijalekt, no specijalizirani studii za taa problematika nema. Vo ovoj trud se razgleduva pra{aweto za turskiot element vo aromanskiot dijalekt, a turskite elementi i turskite vlijanija na op{testveniot `ivot na Balkancite se un fait indiscutable. On trouve cette influence dans tous les domains de la vie des diffrentes populations dans les Balkans. (S. S. Bobev, Revue internationale des tudes balkaniques, II, p.l.). Vo ovaa prilika smetam deka imam posebna dol`nost da mu se zablagodaram na g.g. T. Kapidan, P. Skok i Rad. M. Grui}, za pomo{ta koja 15

mi ja uka`aa vo tekot na mojata rabota. Ne pomala blagodarnost mu dol`am i na g. M. Taib Oki}, suplent, koj mi go ozna~i potekloto (arapsko, persisko, tursko) na turskite zaemki vo aromanskiot dijalekt kako i na g. Muzafer Sulejmanovi}, od kogo{to gi zabele`av formite na tie zaemki onaka kako {to zvu~at vo vulgarniot turski jazik, vo dijalektite. H. P.

16

Voved
Kako i drugite balkanski narodi, koi{to za vreme na petvekovnoto vladeewe na Turcite mnogu raboti primile od niv, isto taka i Aromancite potpadnale pod dosta jako vlijanie na turskiot jazik; iako toa vlijanie e zna~itelno pomalo vo odnos na vlijanieto {to go pretrpele drugite balkanski jazici. Na prv pogled, sudej}i spored zna~eweto i ulogata {to ja imale Aromancite, posebno na krajot na osamnaesettiot i vo po~etokot na devetnaesetiot vek, vo razvojot i vo sozdavaweto na najgolemiot del od balkanskata ~ar{ija, vo sklopot na turskoto carstvo, bi se o~ekuvalo, poradi kontaktot koj{to bil neminoven i sekojdneven pome|u turskata administracija i vlasta od edna strana i Aromancite od druga strana, vlijanieto na turskiot jazik i `ivot vrz aromanskiot dijalekt i `ivot da e znatno pogolem, otkolku {to e vsu{nost. Pri~inite za vakvata sostojba treba da gi barame prvenstveno vo konzervativnosta nanaj{irokiot sloj Aromanci, kako i vo qubomornoto~uvawe na maj~iniot jazik i na obi~aite. Osven toa, relativno nezna~itelen bil brojot na onie Aromanci koi gi udrile temelite na balkanskata ~ar{ija, za tie, otkako go sovladale turskiot jezik i potpadnale pod vlijanie na turskata kultura, da mo`at site tie vlijanija da gi prenesat i na drugite svoi sonarodnici, glavno ov~ari i koncentrirani vo planinskite mesta, koi bile nepristapni za Turcite. (Vo Kru{evo, najgolemata aromanska naselba, do balkanskite vojni, na primer, nemalo niedno tursko semejstvo, osven nekolkute pretstavnici na vlasta). I toj mal broj Aromanci koj gi zboruval odnosno gi upotrebuval turskite zaemki, ne mo`el ni vo svojata familija da gi {iri i da gi odoma}inuva tie zborovi. @enite te{ko gi primale tie zborovi, tie bile opozicija na toa prodirawe, taka {to novite generacii, koi{to najmnogu bile vo dru{tvo na svoite majki, ne gi usvojuvale od niv tie zborovi, tuku gi u~ele podocna, otkako dobro }e go sovladale svojot maj~in jazik, duri koga }e do{le vo dopir so ~ar{ijata i so pe~albata. Za taa opozicija na `enite, koja e ista kaj site balkanski narodi, za bugarskiot jazik zboruva N. Gerov vo Predgovorot na svojot Re~nik na bugarskiot jazik. Edna druga, mnogu va`na pri~ina, za te{koto prodirawe na turskiot jazik vo aromanskite govori e i ~uvaweto na hristijanskata vera. Retko }e se najdat kaj Aromancite lu|e koi svojata hristijanska vera ja zamenile so islam. Ulogata na verata kaj balkanskite Sloveni, vo smisla na polesno primawe na turskite vlijanija (a pred ovie na gr~kite, odnosno romanskite i latinskite), e od golemo zna~ewe. Verata e pri~ina za toa deka balkanskite Sloveni pretrpele zna~itelno pogolemo vlijanie od turskiot jazik i kultura otkolku {to pretrpele balkanskite narodi (i Sloveni) koi ne go primile islamot, a bile pod Turcite. Koga zna~itelen del od Slovenite 17

primile islam, toga{ {iroko im bila otvorena vratata na turskite vlijanija. Ubrzanim tempom stala se vriti kulturna asimilacija Turaka i Balkanaca, u prvom redu posredstvom samih Balkanaca koji primie islam (V. Skari, Uticaji turskog vladanja na drutveni ivot, knjiga o Balkanu II, 134). Verata vlijaela na du{ata na ~ovekot, taa mu go izmenila na~inot na `ivot, a vo golema mera i negovite pogledi na svetot, `ivotot, na duhovnata i materijalnata kultura. U terminologiji za nain ivota, na narod rado upotrebljava turske rei, oit znak da se je tursko shvatanje ivota jako usadilo u njegovu duu (P. Skok, Pravda, Boi 1935). Taa, najposle, tesno gi zbli`ila osvojuva~ot so pot~inetiot so {to pot~inetiot mnogu polesno gi primal site inovacii, i mu gi prenesuval ponatamu na svojot rodnina (hristijanin) i na sosedot. Ottamu, i golemiot broj turski zborovi kaj balkanskite narodi (prvenstveno kaj Slovenite), za koi{to nemalo potreba, zatoa {to tie ve}e gi imale (na toa se `ali Gerov, na spomnatoto mesto); Aromancite, me|utoa, gi primile od Turcite, glavno, onie zborovi koje stoje u vezi sa tehnikom kulturom, t.e. zborovi za poimi, koi do doa|aweto na Turcite ne bile poznati. Pod turski elementi ovde se podrazbiraat onie elementi, na prvo mesto turski, arapski i persiski, koi na Balkanot gi donesle Turcite i od koi{to Aromancite i gi primile, kako i ostanatite Balkanci. Vsu{nost, vo aromanskite govori, tie se najizrazeni vo leksikonot. Turskata gramatika, pak, malku vlijaela na aromanskata gramatika2. Najgolemiot del od turskite zborovie primen od balkanskite turski dijalekti, no ima i zaemki od literaturniot jazik, {to mo`e da se vidi od soodvetnite formi, {to se nao|aat vo aromanskiot dijalekt. Turskite zborovi navlegle vo aromanskiot dijalekt direktno, ili indirektno preku naselenieto koe bilo vo dopir so Aromancite, t.e. preku Grcite, Slovenite i Albancite. I samiot Kapidan priznava deka e te{ko da se utvrdi koi zborovi direktno vlegle vo aromanskiot dijalekt, a koi indirektno3. Za supstantivite od masculinum na -, -, - (akcentirano), koi obrazuvaat mno`ina na -dz, -dz, e ka`ano deka vo aromanskiot dijalekt vlegle preku gr~kiot jazik (Nicolaidi vo svojot Lexicon, str. 22 vo predgovorot), ili deka pretrpele gr~ko vlijanie vo fleksiite (Kr. Sandfeld, Linguistique balkanique, 104; Th. Capidan, Aromnii, 375; Chr. Geagea, Elementul grec, 43 separatum). M. Weigand a fait observer (Krit. Jahresberi. VI, I 154) que la plupart des mots turcs du roumain ont pass par le bulgare, et dans plusieurs cas la forme des mots montre qu'il s'agit d'emprunts de langue en langue - veli Sandfeld po Vajgand za turskite zborovi koi{to romanskiot jazik gi primil preku bugarskiot jazik. I aromanskiot dijalekt primil zna~itelen broj turski zborovi preku slovenskite jazici. Toa se gleda po dodatokot je-vo turskite zborovi koi zavr{uvaat na -i, a vo slovenskite jazici, srpskohrvatskiot i
2 3

Th. Capidan, Aromnii, 180; Th. Capidan, op. cit., 181;

18

bugarskiot na -je: cisije, od tur. kaysi itn. I sufiksite se dobar znak za raspoznavawe na turskite zborovi koi aromanskiot dijalekt gi primal so posredstvo na svoite sosedi. Zna~itelen broj turski zaemki ima slovenski, odnosno gr~ki sufiksi. Osven turski zborovi, aromanskiot dijalekt primil i zna~itelen broj turski izrazi, poslovici, ayet kako {to se vikaat tie na arapski jazik. P. Skok vo belgradskata Pravda, Bo`i} 1935 gi naveduva kako edna od glavnite karakteristiki na turskata kni`evnost poslovicite i mudrite izreki. Turci kao i svi istonjaci vole poeziju mudrih reenica. Potoa dodava deka na narod, kao i svi Balkanci, voli takodje mudre reenice. Aromancite poznavaat zna~itelen broj na takvi mudri re~enici, koi{to gi primile ili neprevedeni ili gi prevele. Za niv }e stane zbor ponatamu. Pokraj supstantivite, aromanskite govori primile i izvesen broj turski glagoli, koi dobile aromanska konjugacija, kako {to i drugite jazici, koi{to primile turski glagoli, istite gi prilagodile na duhot na svojot jazik. Sandfeld rekol za ovie pozajmeni glagoli kaj Bugarite, Srbite, Albancite i Grcite deka se la plupart du temps tirs du prtrite turc en -d-, et le thme verbal ainsi obtenu s'est combin avec le-s-de l'aoriste de verbes grecs...: uymak convenir, sadapter, pret. uydum: bug. ujdisam, srhr. ujdisati, alb. uidis, aromun. uidisesc (Ling. balk. 89). I balkanskiot evrejski jazik ima zna~itelen broj turski glagoli. Za niv ima malku zboruvano K. Baruh (Revue balkanique I, Knjiga o Balkanu I, 280-286), a pred nego M. L. Vagner. Vo aromanskite govori zabele`avme nad sedumdesetina takvi glagoli. Najgolemiot del od niv se menuvaat spored IV aromanska konjugacija na -ire, a samo nekolku spored prvata na -are. Po analogija, aromanskite govori sozdale nekolku glagoli od turski supstantivi. Eden od tie glagoli e: ambarusire sobira vo ambar, koj Pasku go na{ol kaj Dalametra, od tur. hambar, ambar, mesto za skladirawe `ito. Poznatite turski sufiksi -gi i -lk, se produktivni i vo aromanskiot dijalekt, kako {to se produktivni i vo drugite balkanski jazici. Zna~itelen broj zaemki vo aromanskiot dijalekt (koi ne se turski, odnosno arapski ili persiski) gi imaat navedenite turski nastavki. I za niv posebno }e stane zbor. Od Turcite Aromancite primile i izvesen broj zborovi, koi najprvo imale uloga na prekari spored vidot na profesijata {to li~nosta so toj prekar ja vr{i, a podocna dobile funkcija na prezimiwa. Isto taka, mnogu toponomasti~ki nazivi Aromancite primile od Turcite. Taka, Aromancite velat: Arabistne, za Arabistan; Caradc Crna Gora, za Kara Dag; Edreni Edrene za Edrene; Ipek Pe}, za Ipek; ipek svila; Tuzla localit prs de Caterina, za Tuzla: Izmirii Smirna, tur. Izmir itn. Se postavuva pra{aweto koga Aromancite potpadnale pod tursko vlijanie. Mo`no e toa vlijanie da e staro, posebno ako toa do{lo so posredstvo na Grcite (zatoa {to Osmanlije je Balkan poznavao najmanje pola veka pre njihova dolaska na Balkansko Poluostrvo, N. Jorga, Osmanlije i balkanski narodi, 19

Knjiga o Balkanu II 117), no, bez somnenie, vlijanieto e zna~itelno zgolemeno so doa|aweto na Turcite na Balkanskiot Poluostrov, od prvite denovi na kontakt pome|u osvojuva~ite i Aromancite. Pribli`no istovremeno toa vlijanie go po~uvstvuvale i Romancite, od koi{to Aromancite bile odamna odvoeni so doa|aweto na razni varvarski narodi i malku podocna so doa|aweto na Slovenite, koi {to definitivno gi oddale~ile kako od onie od leviot breg na Dunav, taka i od Istroromancite. Silnoto tursko vlijanie vrz aromanskoto naseleniemo`no e, zna~i, u{te vo petnaesettiot vek i ponatamu s do balkanskite vojni, po {to po~nuva srpskohrvatskoto vlijanie. Ova tursko vlijanie do{lo kako posledica na turskata invazija i kontaktot na Turcite so Aromancite. Turski vojnici prvenstveno, a potoa i administrativnite organi po~nale da vnesuvaat vo site balkanski jazici turski elementi. Novata politi~ka sostojba sozdadena so doa|aweto na Turcite na Balkancite im ja nametnala potrebata za izu~uvawe na turskiot jazik. U{te vo prvite denovi na petnaesettiot vek se ~uvstvuva vo balkanskite jazici vlijanieto na turskiot jazik, toa se voeno-sudski-politi~ki termini, koi{to prvi vleguvaat vo balkanskite jazici. Vremeto na prodirawe na turskite elementi sur le vocabulaire roumain et sur celui des idiomes balkaniques. Lazar Senean (Lazare Sainan) go deli na dva perioda: la premire allant du XVe au XVIIIe sicle, la seconde datant de l'poque phanariote4. Za vtoriot period veli deka malku turski zborovi vlegle vo romanskiot jazik, dodeka Tout diffrent est le caractre des emprunts turcs de la premire priode: comme ils avaient pntr profondment dans l'esprit du peuple, ils ont acquis une forme dfinitive dans la langue, sont rests en pleine vigueur, et une longue vitalit leur est assure, par cette raison que la plus grande partie de ses mots n'ont pas d'quivalents purement roumains, et que les autres expriment des nuances indispensables 5. Koga stanuva zbor za turskite zaemki vo aromanskite govori i za glasovnite promeni koi{to tie turski zborovi gi pretrpele preminuvaj}i vo aromanskite govori, treba da se istakne deka, kako {to ve}e i T. Kapidan dobro zabele`al6, aromanskiot dijalekt primal turski elementi od turskite soldateski i od poniskoto ~inovni{tvo, koe{to ne znaelo literaturen turski jazik, tuku so sebe doneslo golem broj turski govori i tie govori im gi nametnalo na Aromancite, odnosno na drugite Balkanci. I, samo ako taka se posmatraat turskite elementi vo aromanskiot dijalekt, toga{ polesno }e mo`at da se razberat mnogobrojnite formi na oddelni turski zborovi koi{to gi imaat aromanskite govori. Vo taa smisla treba
4 5 6

Romania XXX 557; Romania XXX 558; Th. Capidan, op.cit.p. 181.

20

da se posmatraat i glasovnite promeni na turskite zaemki vo aromanskite govori. Vo re~nikot, vo etimolo{kite objasnuvawa gi davam formite na turskite zborovi onaka kako {to glasat tie vo vulgarniot jazik, naveduvaj}i go pokraj toa, vo zagradi, i potekloto na tie zborovi. Brojot na turskite zborovi vo aromanskite govori e mo`ebimalkupogolem od ovoj {to go davam jas; ama brojot na tie zborovi e povrzan za odredena oblast, odnosno mesto kade {to se nao|a aromanskoto naselenie. Ako e toa izme{ano i vo postojan kontakt so Turcite, toga{ brojot na turskite zaemki }e bide zna~itelno pogolem; ako pak se nao|a me|u drugi etni~ki grupi i ako ne e vo postojan kontakt so Turcite, toga{ vo toj aromanski govor }e ima pomalku turski zaemki. Jas ovde se potrudiv, po mo`nost, da go dadam spisokot na onie turski zborovi, koi im se poznati na site Aromanci.

21

1. Vokalni promeni
1.1. Vokalot [a] a) akcentirano a : ea ceapcn, pokraj apcn, nemirko, tur. apkn; destemeale, pokraj destimale, i dr. formi, krpa za lice, tur. destimal; fileah, felah, egipetski selanec tur. fellah; guleape vodi~ka od roza, tur. gllap; ileat, pokraj ilat, i dr. formi, krvnik, tur. celat; h pseane, pokraj hapsane, h ps n u, i dr. formi, zatvor, tur. hapsana; heam , confitures de mout, tur. ham; ileae, pokraj ilae, lek, tur. ila; ileame, re{enie, uverenie, tur. ilm; ileane, izreka, izjava, tur. iln; m uleazim, oficer, poru~nik, tur. mlazim; pileafe, pokraj pileaf, oriz svaren vo za{e}ereno mleko, tur. pilav; sileahe, sileafe, pokraj ileahe i dr. formi, silaj, tur. silah; tileac, maser, pomo{nik vo kupatilo {to trie, tur. tellk; tileal, pokraj tilan, teqal, vika~, tur. telll; tileale, rabotata na teqalot, tur. tellalk; viileari, nadzornik, tur. vekilhar, itn. Kapidan rekol za ovaa pojava (op. cit. 201), deka naj~esto se javuva, koga ova -a /:ea/ doa|a zad konsonantite, -l, -r. Na{ite primeri go potvrdija misleweto na prof. Kapidan. Treba samo da se dodade deka ima nekolku primeri kade {to toa -a, doa|a i zad drugi konsonanti, kako na pr. zad -p, h, s. : Pojavata : apare regulat n cuvintele turceti: ar b , volovska kola, tur. araba; b cl v , pokraj b cl vae i dr. formi, baklava, eden vid kola~i tur. baklava; c lf , pokraj clf , pomo{nik, tur. kalfa; c s b , pokraj dr. formi, kasaba, grat~e, tur. kasaba; c vg , kavga, tur. kavga; c zm , dikel, kazma tur. kazma; d nd n , pokraj d nd ne, zabuna, vreva, buka, tur. dandana; f rf r , falbaxija, tur. farfara; giz , pokraj iz , i, ize, kazna, tur. ceza; h lc , alka, `elezen krug, tur. halka; h lv , vid desert, alva, tur. halva; h v , pokraj h ve, klima, vozduh , tur. hava; h zn , pokraj hazn, blagajna, bogatstvo, tur. hazne; ihtiz , pokraj ihtizae, potreba, nu`da, tur. ihtiza; muum , pokraj mu mae, mu{ama, tur. muama; uc , pokraj k , oka, merka za te`ina, tur. oka; ud , pokraj d , ude, pokraj ode, tur. oda, soba; p r , pokraj dr. formi, pari, tur. pare; p , pokraj p e, tur. paa, pa{a; t v , pokraj tv , zemjen sad, jadewe podgotveno vo takov sad, tur. tava; itn.

23

Pojavata na turski zborovi vo aromanskiot dijalekt koi imaat po pove}e formi, so akcent na razli~ni mesta, e dokaz (koj{to Kapidan go naveduva, op. cit. 204) deka tie formi doa|ale vo dva navrata vo aromanskiot dijalekt. Prvite formi so akcentirano - , do{le direktno od turskiot jazik, ne menuvaj}i go akcentot, a drugite formi, koi go smenile akcentot, do{le preku sosednite slovenski govori, koi, delumno, go promenile akcentot kaj turskite zborovi. Interesna e sudbinata na turskiot zbor -amir , vladetel, imperator; toj e poznat vo site balkanski jazici, vo koi e za~uvan samo vo spomenicite. Ovoj zbor Aromancite go primile preku Grcite, i edinstveno tie od balkanskite narodi denes go upotrebuvaat vo svojot govor. b) neakcentirano a: Ovaa pojava e mnogu ~esta vo turskite zaemki vo aromanskiot dijalekt. Se javuva vo slogovi zad i pred akcentiran slog. ]e navedam nekolku primeri: ar ie, rakija, tur. raki; ar le, procep, me|uprostor, tur. aralk; arg van, jorgovan, tur. argavan; b c me, varzilo, tur. bakm; bacre i dr. formi, bakar, tur. bakr; b he, gradina, tur. bahe; b rame, Bajram, tur. bayram; c isie, kajsija, tur. kaysi; az , ~len na sovet, tur. za; bug , bik, tur. buga; bul , `ena, tur. bula, boz , boza, tur. boza; cam , kama, no`, tur. kama; c ic , ~amec, kajak, tur. kayk . Ima zna~itelen broj turski zborovi kaj koi ova - se pi{uva kako -. Kapidan dal eden spisok na tie zborovi, koj{to go izvlekol od Dalametra i gi rasporedil spored konsonantot, po koj sleduva toa -. Ovde gi davam primerite po azbu~en red: acznsire, zarabotuva, tur. kazanmak; aldz , pokraj al e, svilena rigesta tkaenina, tur. alaca; arb , pokraj dr. formi, volovska kola, tur. araba; ari , rakija, tur. raki; dld sire stremi se, navaluva, vpu{ta se, tur. dalmak; umndane, pokraj im dane, xamadan, ma{ka gorna nametka, tur. camadan; hipsn , zatvor, temnica, tur. hapsana; mngal, bakarna podvi`na pe~ka vo forma na mijalnik, tur. mangal; nmuze, pokraj n muze, ~est, gordost, tur. namus; pe, pokraj p e, pa{a, tur. paa; pzare, pokraj drugi formi, plo{tad, pazar, itn. :a Ova e eden interesen fenomen, koga - , koe{to nastanalo od nenaglaseno -a, se izgovara kako -a. Objasnuvaweto na ovaa pojava so posredstvo na disimilacijata (kako {to e slu~ajot vo dakoromanskiot dijalekt), ne e prifatlivo. Ovaa pojava e poznata vo site stranski zborovi vo aromanskite govori, pa i vo turskite zborovi. Za vremeto i patot po koj ovie zborovi vlegle vo aromanskiot dijalekt, ovoj fenomen e mo{ne zna~aen: Acolo unde - apare ca -a, avem a face cu mprumuturi nou , chiar atunci cnd n alte regiuni se ntlnete - . La Aromnii din sud, n graiul c rora influen a greac se arat mai intens , cuvintele turceti intrate n dialect prin grecete arat -a pentru - , atunci cnd la nord - se p streaz . Ac cuvintele turceti se p strez sub forma veche. Din aceast 24

cauz avem rostiri duble: harame (Nicolaidi), al turi de har me...(Capidan op. cit. 218). Tuka spa|aat i primerite: c fase pokraj cafas, kafez, tur. kafes; c lf , pokraj calfa, pomo{nik, tur. kalfa; d lac , pokraj d a l a c , bolest na slezinata, slezina, tur. dalak; g itane, pokraj yaitane, gajtan, mnogu tesna tkaenina (vrvka), tur. gaytan; hareme, pokraj h reme, harem, `enski oddel, tur. harem. Za slu~aite koga vo severniot govor imame -a, namesto - , Kapidan veli deka toa mo`e da se objasni sub influen a nou a cuvntului turc. sau nrurit de forma bulgar : salepe (Miha), pokraj s lepe (bugar. salep); s lt nate, pokraj saltanate pompa, (bugar. saltanat), itn. a( ):e Me|u turskite zborovi vo aromanskiot dijalekt vo golem broj od niv ima -e, namesto -a, i toa vo razli~ni pozicii: vo prviot slog zabele`avsamo eden primer: engasten (Pascu castilea), tur.an kastin; inaku, vo pretposledniot i vo posledniot slog ima mnogu pove}e primeri: becte pripadnik na eden dervi{ki red, tur. bektai; cabaete, vina, tur. kabahat; tistimele, krpa, tur. destemal; mihene, pokraj miene (Miha), kr~ma, meana, tur. meyane; nasiete, sovet, opomena, pouka, tur. nasihat, itn. Osobeno e golem brojot na zborovite kaj koi krajnoto -a:-e, al e (Miha, Pascu), pokraj al dz (Nicolaidi), rigesta svilena tkaenina, tur. alaca; ar e, pokraj arie, raja, tur. raya; arifine (Pascu), gozba, izlet, tur. arifana; b e, oxak, otvor na pokrivot niz koj izleguva ~adot, baxa, tur. baca; buhe, pokraj dr. formi, bov~a; vrzop, tur. boha; c raule (Miha, Pascu), karaula, stra`arnica, tur. karaula; mire, pturage, tur. mera; rig&e, pokraj dr. formi, molba, tur. rica, itn. a: al, pokraj dr. formi, rigesta svilena tkaenina, tur. alaca; p , pokraj dr. formi, pa{a, tur. paa; ari, pokraj dr. formi, molba, tur. rica. a( ):i ariie, pokraj r ie, rakija, tur. raki; arivane (Pascu), kowski od, tur. ravan; ih e, sopstvenik na stado ovci, tur. khya; itib, pisar, tur. ktip; iriclie, pokraj iracle, ~irakuvawe, vremeto koe ~irakot }e go pomine kako takov vo rabotata; irafe, postelninski pokriva~, ~ar{af, tur. araf; irdae, ~ardak, tur. ardak; irije ~ar{ija, plo{tad, tur. ari ; icae, pokraj acae, {ega, tur. aka, itn. a( ):u buryae /Pascu/, pokraj b rcae (Miha), kotel, tur. bakra; c lpuzan, pokraj calpaz, la`a~, falsifikator, tur. calpazan; dulum , tunique tunika, dolama, tur. dolama; umndane (Pascu), pokraj amadane (Weigand, Arom.), ma{ka gorna nametka, xamadan, tur. camadan; lugume, pokraj dr. formi, lagam, podzemen prokop, tur. lagum; muhmuz (Pascu), pokraj m hmuze (Basme), mhmuzea (Antologie), mamuzi, tur. mahmuz; murafete, ve{tina, tur. marifet, itn.

25

a : oa Zabele`av samo eden primer kade {to se javuva ovaa pojava: oaric (Basme, Miha, Pascu), pokraj dr. formi, gutres, tur. ark. Proteza Dodavawe na -a, vo po~etokot na zborovite koi inaku po~nuvaat so glasovite: c, f, g, y, , h, i, l, m, n, p, r, s, u, v, z, e edna retka jazi~na osobina na aromanskiot dijalekt. Kapidan utvrdil deka vo celiot aromanski re~ni~ki materijal, najmnogu slu~ai so proteti~ko -a imaat zborovite koi po~nuvaat so konsonantot -r (i samiot naziv ARMNU, pl. Armi e primer so toa proteti~ko -a: A-Romn>Armn), potoa zborovite koi po~nuvaat so glasovite: n, s, l, m; poretki se slu~aite so proteti~ko -a, vo zborovite koi po~nuvaat so glasovite: u, p, f, g, v, z, c, a mnogu se retki primerite vo zborovi koi po~nuvaat so glasovite: , i (Capidan, op. cit. 224). Vakviot odnos va`i i za turskite zaemki vo aromanskiot dijalekt, bidej}i i vo turskite zaemki, -a proteti~ko se javuva naj~esto vo zborovi koi po~nuvaat so konsonantot -r: araf , arafe, polica za sadovi, tur. raft; araste, prilika, zgoda, tur. rast; ar ie, pokraj ariie, rakija, tur. raki; arae, pokraj arie, raja, tur. raya; areu, obi~aj, na~in, tur. rey; arivane, kowski od, tur. ravan; arizile, ne~esen, sramen, tur. rezil; arizile, sramota; arugane, fina ko`a za ~evli, tur. rogan; arup (e), 10 para, mera za dol`ina, tur. rub; arudie, sram, tur. rut; ar m zane, Ramazan, muslimanski post, tur. ramazan; ariae, arie, aridzae, molba, tur. rica; arihate, i glagolot arih t psire, odmara se, po~inuva se, odmor, tur. rahat; itn. Ostanatite zborovi koi imaat -a, proteti~ko: Pred -p: apala, me~, tur. pala; apae, dar, mominska ruba, tur. pay; -z : a z a p e, prepreka, zavist, tur. zapt; -v : a v i a n , vi{na, tur. vine; -c : a c z n s i r e, zarabotuva, dobiva, tur. kazanmak - : aame, staklo, prozorec, tur. cam; Upotrebata na ova proteti~ko -a, ne e ednakva vo site aromanski govori. Ima govori koi go nemaat ova proteti~ko -a. Kapidan na pr., istaknal deka aromanskite govori od Albanija upotrebuvaat mnogu zborovi bez toa -a. Vo na{iot materijal ima primeri za ova. Pokraj ariie e poznata i formata: r ie rakija, pokraj :arup, imame :rup, itn. 1.2. Vokalot [e] a) akcentirano e:a Kapidan ja pronao|a ovaa mnogu retka pojava vo govorot vo Vlaho - Klisura. Od turskite zborovi go dava samo ovoj primer: ape, mesto obi~noto epe xep, tur. cep (Capidan, op. cit. 233); istiot slu~aj e poznat i kaj OlimpoVlasite: d z a p e, m. ape, odnosno m. epe. 26

b) neakcentirano e:a antariu (Nico), pokraj andiri (Pascu), antiriu (Miha), eden vid dolg fustan, nametka, anterija, tur. anteri; cafe-parasi, xeparlak, tur. kave-paresi; c fase, pokraj dr. formi, kafes; c imac nle (Pascu), poziv, zvawe na okoliskiot na~alnik, tur. kaymekamlk; farc , razlika, tur. ferk; g&anabet, lo{, zloben, nemiren, tur. cenabet; g&anabetle, nemirnotija, tur. cenabetlk; muraipe, mastilo, tur. mrekep; muzavir (Nicolaidi), pokraj mozavir (Nicolaidi), spletka, tur. mzevir, itn. e:i Ovaa pojava vo aromanskiot dijalekt nastanala, spored misleweto na Kapidan (op. cit. 251) pod vlijanie na gr~kiot jazik i se javuva prvenstveno vo ju`niot govor. Podocna preminuva i vo severniot govor. Pojavata e:i, ja ima vo po~etokot i vo sredinata na zborot: Vo po~etokot na zborot: isire, pokraj asire, ropstvo, tur. esir; irbape (Pascu), sposoben, tur. erbap; irgile (Basme, Pascu), ergela, tur. hergele; isape, pokraj hisape, smetka, esap, tur. hessab; isapi, smetkaxija, esapxija, tur. hessabi; ismer (Miha), crnomurest, tur. esmer; isnafe (Antologie, ArEnA) i isnafi, zdru`enie na zanaet~ii, i pripadnik na eden zanaet, tur. esnafe, esnafi, itn. Vo sredinata na zborot: ima pogolem broj primeri: aiba, dali, neli, tur. aceba; aile, itno, brzo, tur. acele; antiriu (Miha), pokraj dr. formi, gorna dolga nametka, tur. anteri; asirli (Nicolaidi, Pascu), i dr. formi, vojnik, tur. askerli; asirle (Pascu), vojuvawe, tur. askerlk; asicmec (Miha), bel leb, tur. has ekmek; barim, barem, tur. barem; biar i biarle (Pascu), mom~e i mom~e{tvo, tur. bekar, bekarlk; bideme, grad, tvrdina, tur. bedem, itn. e : () Preminot e: , inaku e poznat vo aromanskiot dijalekt. Vo turskite zaemki toj doa|a vo pove}e pozicii, imeno toj se javuva vo sredinata i na krajot na zborot; Kapidan (op. cit. 254) dal raspored spored konsonantite zad koi doa|a toa - . Jas gi davam po azbu~en red: d rt (Miha), pokraj derte (Basme), qubovna bolka, tur. dert; dzpe, vid ov~a bolest, tur. zebha; h zn tar, blagajnik, tur. haznedar; p vrie, strav, tur. perva; t psie, pokraj tpsie, tepsija, tur. tepsi; t rlie, trlie, kapa od valana volna, tur. terlik. Na krajot na zborot: bor , pokraj bore, dolg, tur. bor; erg ~erga, tur. erge; har , m. hare, tro{ok, tur. har; pinur , prozorec, tur. pencere; rez , reze na vrata, tur. reze; itn. e:o gord ne (Weigand, Arom.), |erdan, tur. grdan; mozovir, spletkar, tur. mzevir. e:u uleg , ulec , i dr. formi,~elenka, tur. elenk; urec, pokraj irec, ~etvrtina, tur. eirek; duume e, pod, tur. deme; duvlete, tat, royaume, tur. devlet; gurdane, pokraj gordane i dr. formi, |erdan, tur. grdan; guvrec, pokraj givrec, pe~ivo, tur. gvrek; uphane, arsenal; oru`je, tur. cepane itn. 27

e : ea ulealec, pokraj dr. formi, {trk, tur. leylek. 1.3. Vokalot [i] i:a murafete, ve{tina, tur. marifet. Fakti~ki ovde se raboti za metateza. i : () munasp, pokraj munasipe, zgodno, tur. mnasip; p tl n , domat, patlixan, tur. patlican; caramuz crnomurest, tur. caramasi; dad , dada, majka, tur. dadi; Kapidan gi dava od Codicele Dimonie ovie dva primera: rete i- r tl curi, od tur. eret, eretlk; inaku dvata zbora se poznati kako: iret, iretle, (cf. Capidan, op. cit. 265). i:e belegie, to~ilo, tur. bilegi; bineci, dobar java~, tur. binici; itn. birinuc , pokraj birunic , doma{na svila, tur. brcik; uflie, pokraj iflie, polsko imawe, ~iflik, tur. iflik; ulie, ulee, ulec , pokraj ilee, ~elik, tur. ilik; durec, pokraj direc, stolb, direk, tur. direc; dubec, pokraj dubee, gubee, golem kamenen sad vo koj se tol~i kafe, tur. dibek; dulber, qubovnik, ubavec, tur. dilber; fuee, pokraj fiee, kur{um od pu{ka, fi{ek, tur. fiek; huzmete i huzmiar, rabota i sluga, tur. hizmet, hizmekar; musafir, gostin, tur. misafir, itn. :a canaie, Impartiens balsamina, tur. knaiegi; c lapea, pokraj dr. formi, kalap, oblik, model, tur. kalp; apcamle, pokraj apcnle |avol{tina, {ega, tur. apcnlk; elahtisire, pokraj dr. formi, nastojuva, trudi se, tur. almak. :u ahure, trem, kowu{nica, tur. ahr; bacsuz, nesre}en, tur. bakss; c lupe, pokraj dr. formi, kalap, oblik, tur. kalp; hafuz, muhamedanec koj napamet go znae cel Koran, tur. hafz; l gume, pokraj lugume i dr. formi, prokop, podzemen kanal, tur. lagm; nalune, pokraj nalne, nalani, drveni obuvki, tur. naln; sindue, pokraj s ndue, i dr. formi, kov~eg, sandak, tur. sandk; zundane, pokraj zndane, zatvor, tur. zndan, itn. :e ere, gordost, obraz, ~esnost, tur. rz; ater-belasi, od po~it sprema makata ne{to da se napravi, tur. hatr belasi, tecnefes, asthme des chevaux, tur. cknefes; tersene, pokraj dr. formi, naopaku, nezgodno, tur. tersne. :i aliveri, kupoproda`ba, tur. alver; ilistisire, pokraj dr. formi, trudi se, nastojuva, tur. almak; inar, ~inar, tur. nar; oaric, opinok, tur. ark; sirige, pokraj dr. formi, Skrofule, tur. sraa.

28

1.4. Vokalot (o) Golem e brojot na stranskite zborovi vo aromanskiot dijalekt koi neakcentiranoto -o go pretvorile vo -u. Ovaa pojava opfatila i golem broj turski zborovi vo aromanskiot dijalekt: uc , mera za te`ina, tur. oka (pod vlijanie na slovenskite govori vo Makedonija, koi turskoto ok go pretvorile vo ka, imame i aromanska forma c , so izmenet akcent, cf. Th. Capidan, op. cit. 204); ud , soba, tur. oda (toa {to va`i za zborot c , uc , va`i i za zborotd , ud ; i posledniot zbor vo forma ud , do{ol vo aromanskiot dijalekt direktno od turskiot jazik, dodeka formata d , do{la preku slov. govori od Makedonija. [to se odnesuva do formite: ude, ode (ona-(i)e), tie mo`at da se objasnat so slovensko vlijanie (cf. P. Skok, Rad 222, 134), ili pak so obrazuvawe po analogija (cf. Th. Capidan, op. cit. 204); uac, pokraj oac oxak, tur. ocak; undulie, nadnica, tur. ondalk; urdie, orda, tolpa lu|e, tur. ordi; urtac, pokraj: ortac (na pr. vo izrazot: or-ortac), drugar, partner vo rabotata, tur. ortak; urtakcle, ortaklak, tur. ortaklk -site primeri kade po~etnoto o:u. Vo sredinata na zborot: arugane, lak za ~evli, fina, tanka ko`a za ~evli, tur. rogan; burili (Pascu), pokraj bor li (Miha), dol`nik, tur. borli; bu ai, bojaxija, tur. boyaci; burie, truba, oluk, tur. bori; urb , pokraj orb , supa, ~orba, tur. orba; ulac, bez race, sakat, tur. olak; culane, pokraj colane, remen, kolan, tur. kolan; hu, pokrajred: he, oxa, tur. hoca, itn. o:a anagore, isto taka, tur. onagre; y aurte (Nicolaidi), pokraj ogurt, jogurt, tur. yogurt; o: arg van (Pascu), pokraj argafan (Weigand, Arom.), jorgovan, tur. argovan. 1.5. Vokalot (u) u:a Vo izrazot: beladan-curtalmac, za da se spasi od beda, tur. beladan kurtulmak; u: m sandr (Miha), pokraj misandr (Nicolaidi, Pascu), yiden orman, tur. musandra; m m (Nicolaidi), pokraj muum , mu{ama, tur. muama; n fuze, registar, broj na registarot, statistika, tur. nufus; s nd rmae, skelet od nekoja gradba, gradba, tur. sundurma; t mb r , pokraj tambura, tambura, muzi~ki instrument, tur. tambur, itn. u:o ugradisire (Pascu), nagrabusi, nastrada, tur. ugramak; arzoal , pokraj aruhale i dr. formi, molba, tur. arzuhal; b rote (Miha), pokraj dr. formi, barut, tur. barut; fot (Pascu), skutnik, tur. futa; moabete (Nicolaidi), pokraj muabete, razgovor, muabet, tur. muhabet, itn.

29

u:i ifut, Evrein, tur. ufut; misandr , pokraj dr. formi, yiden orman, tur. musandra; Kapidan dava primer: bilue pentru forma obinuit bulue, mno`estvo, tolpa, tur. blk. 1.6. Vokalot () Turskiot glas - ima razli~ni refleksi vo aromanskiot dijalekt. :u birungic , pokraj birinuca, doma{na svila, tur. brncik; buburec, bubreg, tur. bbrek; bucme e, bikme, svilen usukan konec za vezewe, tur. bkme; burec burek, tur. brek; cumas koko{arnik, tur. kmes; duduc sviralo, duduk, glupak, tur. ddk; dulbene, eden vid krpa za lice, tur. tlben; dulger, yidar, tur. dlger; duic, du{ek, stragulum, tur. dek; duumee, pod, tur. deme, itn. :i Pomal e brojot na primeri kade {to : i. Toa se: birinuc , pored biruica, doma{na svila, tur. brncik; birbiu, pokraj dr. formi, slavej, tur. blbl; burg e, svrdel, burgija, tur. burg; ifte, pokraj dr. formi, }ofte, tur. kfte; give (Nicolaidi), golem lonec, tur. gve; givez, zatvoreno crven, temnocrven, tur. gvez; imbuze, pokraj dr. formi, veselba, radost, tur. cmb, itn. () : o anagore, isto taka, tur. onagre; caragoz lakrdija, sme{na igra, tur. karagz; ofte, pokraj ifte, }ofte, tur. kfte; oe, agol, }o{e, tur. ke; oteca, tepawe, }otek, tur. ktek; goc, gris, en parl. des chevaux, tur. gk; gozbo ai, vol{ebnik, fakir, tur. gzboyaci, itn.

30

2. Konsonantski promeni
2.1. Labijali 2.1.1. Konsonantot [p] p:b Bardeaua, birde (Pascu), pokraj pe(i)rde, zavesa, od tur. perde; tob (Miha, Pascu), pokraj top , top, top, od tur. top; tramb (Antologie, Basme, Pascu), pokraj tramp zamena, tur. trampa. p:f c l fe (Miha), pokraj c lupe (Basme, Pascu), navlaka, model, ramka, tur. kalp. p:m Edinstveniot primer go zabele`av vo Kru{evo: ame, ~av~e za voda, tur. apak. p:t Simbete, primer, povod, pri~ina, tur. sebeb(p). Kapidan, (Arom nii 296), ovaa pojava (primerot go zel od Cod. Dimonie), go tolkuva so disimilacija. 2.1.2. Konsonantot [b] b:p Arup (Basme, Pascu), pokraj arupe i -rup, mera, 10 pari, ~etvrtina pjaster, osmina od ar{in, tur. rub; c ipe (Pascu), vo izrazot sfeatsir c ipe, is~eznuva, snemuva, tur. kayb; ibapi, }ebap~ija, tur. kbabi; itib (Pascu), pokraj kitip (Nicolaidi), sekretar, pisar, tur. ktib; itabiu (Miha) pisar, arhivar, tur. ktabi; itapile, rabotata na pisarot, arhivarot, tur. itabcilk; dzpe (Pascu) edna ov~a bolest, tur. zebha; m str p (Basme, Miha, Pascu), sad za voda {to sodr`i pomalku od eden litar, oka; pehar, ~a{a, tur. maraba; ilipiu (Nicolaidi), pokraj ilibi (Basme), blagorodni~ki, blagorodnik, tur. elebi; sipepi (Antologie, ArEnA), pokraj eeg sibepe (Basme, Miha, Pascu), pri~ina, povod, dobrodetelstvo, tur. sebep; tiptile (Basme, Pascu), prepraven, prepraveno, prikrieno(o), tur. tebtil, etc. b:v ivure (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), pokraj cvure (Nicolaidi), mrtove~ki sandak; grob, tur. kubur. 2.1.3. Konsonantot [f] f:v evteli e (Megarevo) praska, tur. efteli; lav (Basme, Pascu), pokraj lafe, razgovor, brborewe; {um, buka, tur. laf. 31

f : ,v irmani (PaBas, Pascu), pokraj obi~noto fermane, ferman, povelba od sultanot, tur. ferman. f:p sarapi (prezime), pokraj obi~noto sarafi, menuva~, tur. saraf. f:n Ja zabele`avi ovaa pojava samo vo eden izraz: taran-taran, na site strani, nasekade, tur. taraf-taraf. f:h hunie (Kru{evo), levak, tur. funi. 2.1.4. Konsonantot [h] h: f, h sileafe, pojas za oru`je, pokraj formata sileahe, od tur. silah (cf. Capidan, Arom nii 300). 2.1.5. Konsonantot [v] v:f argafan (Weigand, Arom.), pokraj arg van (Pascu) i drugi formi, jorgovan, Syringa vulgaris, tur. argavan; cafe; cafei; cafine; cafe-parasi, kafe; kafexija; kafeana; xeparlak, od tur. kave; kaveci; kave (kavehane); kave-paresi; fesfese (Pascu), nervozen, tur. vesvese; fireme, gor~ina, bolka, tur. verem; pilafe (Nicolaidi), i dr. formi, orizvaren vo za{e}ereno mleko, tur. pilav; rufete (Miha, Tahov), pokraj rufeti (Pascu), mito, tur. rivet; (Basme, Miha), pokraj zefc (Pascu), zeve (Pascu), zabava, razonoda, veselba, tur. zevk. v: u ape (Cionescu), pored uvape odgovor, xevap, tur. cevap. 2.1.6. Konsonantot [m] m:n c imacan (Miha, Pascu), pokraj caimacam (Kru{evo), okoliski na~alnik, tur. kaymekam; c imacale (Pascu), pokraj c im c mile (Miha), povik na okoliskiot na~alnik, tur. kaymekamlk; itin (Miha), sira~e, tur. yetim; taman (Antologie), pokraj tamam (Basme, Antologie i dr.), tokmu, tur. tamam; tcne (Antologie), pokraj t cme, komplet, kompletno (obi~no koga se raboti za obleka), tur. takm. 2.2. Dentali 2.2.1. Konsonantot [t] t : ts cabaetsale (Miha), vina, tur. kabaet; umerts lia, (Miha), {tedrost, dare`livost, tur. cumertlk, itn.

32

t:c picmez (Miha), pokraj pitmeza, varen sok od ovo{je, zasladen, tur. petmez; tartabic (Nicolaidi, Miha, Pascu), pokraj tahtabic (Weigand, Arom., Nicolaidi), drvenica, tavtabita, tur. tahta biti. t:d andiri (Pascu), pokraj antiri (Miha), ma{ka, gorna nametka so dolgirakavi, anterija, tur. anteri; arudie (Miha), srame`livost, strav, pla{livost, tur. rut; ca de (Basme), pokraj caite (Miha), potvrda, viza za paso{, tur. kayt; davane (Pascu), pokraj t vane (Basme, Miha, Weigand, Arom. i dr.), tavan, tur. tavan; od ova e izveden i glagolot d v nusire, odnosno t v nusire (Pascu), gradi tavan; dembel (Kru{evo, Skopje), pokraj timbel (Basme, Pascu), mrzlivec, tur. tembel; dulbene (Weigand, Arom., Miha), marama so koja `enite ja pokrivaat glavata, tur. tlbent; dur (Pascu), pokraj tur, grb na (turska) para, tur. tura; istindae (Pascu), ispituvawe na sud, tur. istintak, itn. t: iftere (Pascu), pokraj tiftere (Basme, Antologie i dr) spisok, protokol, register, kniga, tur. tefter. 2.2.2. Konsonantot [d] d:t batihava (Miha, Pascu), bathava (ArEna) besplatno; zaludno, naprazno, tur. badiyava; batihavai, toj {to saka s# besplatno,muftexija, tur. badiyavaci; catife (Pascu), pokraj cadife (Weigand Arom.), velur, somot, kadife, tur. cadife; tistimele (Miha), pokraj distimele (Miha, Pascu) i dr. formi, krpa, tur. destimal; h zn tar (Miha), blagajnik, tur. haznedar; satrazam (Miha) velikiot vezir, tur. sadrazam; t g ric (Basme, Miha, Pascu), tr g ic , i dr. formi, me{ina, ko`na torba, vo koja se nosat produkti tur. dagarik; m sat (Pascu), fusil pour aiguser les couteaux, tur. masat; ait (Kru{evo), svedok, tur. ahid itn. d:g gubec (Miha), pokraj dubec (Miha, Nicolaidi), i dr. formi golem kamenen sad vo koj se tol~i kafe i dr., tur. dibek. d: urie (Pascu), pokraj urdie (Basme), orda, tolpa lu|e, tur. ordi. 2.2.3. Konsonantot [] : kanaie (Pascu) vid bilka (Impatiens balsamina), tur. knaiegi. : bore (Miha), dolg, tur. bor; borali (Miha, ArEna), pokraj burili (Pascu), dol`nik, tur. borli; camiic (Miha), pokraj camtsie (Nicolaidi), kam{ik, tur. kamik; tsiflie (Nicolaidi), pokraj iflie (Basme) i dr. formi polsko imawe, polsko dobro, tur. iflik, tselepi (Nicolaidi), pokraj elebi (Basme), blagorodni~ki, blagorodnik, tur. elebi; tsicmac (Nicolaidi), pokraj acmac (Miha), ognilo, kremen, tur. akmak; tse(i)ree (Nicolaidi), pokraj erec (Miha), ~etvrtina, tur. 33

eirek; anitsar (Antologie, Miha) jani~ar, nasilnik, tur. yenier; p puts (Basme, Miha, Pascu) ~evla, tur. papu; p putsar, pokraj p pui, ~evlar, tur. papui. Turskiot sufiks -i (vo literaturniot jazik -gi), ~esto, pokraj doslednoto davawe: i, dava i -i. baruti, toj {to pravi i prodava barut, tur. barut; biaci, no`ar, tur. biaki; z rz v i (Miha), pokraj z rz vai (Pascu), zarzavat~ija, tur. zarzavati, itn. :s samsacz (Pascu), pokraj amacz (Pascu) smola, tur. amsakzi. 2.2.4. Konsonantot () : dz aridzae (Weigand, Arom.), pokraj ariae (Basme, Weigand, Arom.) i dr. formi, molba; fildzane (Weigand, Arom., Miha), pokraj filgeane (Weigand, Arom., Basme, Miha, Pascu) i dr. formi {olja, ~a{a za kafe, filxan, tur. filcan; dziz (Nicolaidi) pokraj giz (Basme, Nicolaidi) i dr. formi, kazna, tur. ceza; iradz (Capidan, Arom. 318) pokraj irai (Antologie, Weigand, Arom., Miha, Pascu), zakupec, kiraxija, tur. kiraci; midzits (Weigand Arom., Capidan i dr.), pokraj miit (Basme, Miha) zlatni pari od sultanot Mexit, tur. mecit. :j mijlise (Miha), pokraj miilise (Pascu) i dr. formi, sovet, tur. meclis. : imbuze (Basme), pokraj umbue (Miha, Pascu), radost, veselba, gozba, tur. cm; inai, pokraj inai (Miha), tur. inaci, buntovnik, inaet~ija, itn. : g giz (Basme, Nicolaidi, Pascu), dziz (Nicolaidi), dzizae (Nicolaidi), giz , -a e (Kru{evo), kazna, tur. ceza; guzdane, pari~nik, tur. czdan. 2.3. Guturali 2.3.1. Konsonantot [k] k:g Mnogu e ~est slu~ajot na pretvorawe na turskoto -k, vo aromansko -g: bogana, kletva, tur. boccanna; eleng (Basme), pokraj uleng , ulec (Pascu) i dr. formi, ~elenka, tur. elenk; umag, umag (Basme, Miha, Pascu), lastegarka, tur. omak; deng (Miha, Pascu), pokraj denge (k:g Pascu), baga`, bala, vrzop, tur. denk; engasten (Pascu), posebno, namerno, tur. an kastin; freng (Miha), francuski klu~, tur. frenk; ga da (Miha, Pascu), muzi~ki instrument, tur. kaida, arija; g d ife (Basme, Nicolaidi, Pascu), pokraj cadaife, vid desert, kadaif, tur. kadaif; g d rm (Magarevo), pokraj c ld rm (Antologie), poplo~ena ulica, tur. kaldrm; glubudan (Miha), zlatni ili srebreni `ici (vlakna), tur. klabdan; guaba (Basme, Antologie, Pascu), pokraj coaba (Weigand, Arom.), stare{ina, selski kmet, tur. koca bai; eng (Basme, Miha) bitka, vojna, borba, tur. cenk; ungu (Miha), pokraj unge

34

(k:g, Kru{evo), }unk, tur. knk; pizivengu (Kru{evo), pokraj pisivencu (Miha), podveduva~ na svojata `ena, tur. pezevenk, itn. k : y () buryae, bruyae (Pascu), pokraj b rcae (Miha), kotel, tur. bakra; yane (Pascu), pokraj cane (Miha, Pascu), kuka, tur. kanca, itn. k:g Razgleduvaj}i gi slu~aite kade {to turskoto -k dalo aromansko -g, zabele`avme i dva primera, vo koi toa tursko -k, (pokraj k:g), dalo -g. Ima u{te nekolku takvi slu~ai, posebno ako e turskoto -k smeknato: ipenge (Basme, Pascu), pokraj ipinec (Miha) i -ipene (Skopje, Kru{evo), kapak, vrata na rabotilnica, posebno na izlogot, tur. kpenk; guture, edno preku drugo, tur. kutra itn. k:h b hia (Pascu), bahise (Pascu), dar, podarok, tur. baki; br htisire (Miha, Pascu), ostava, napu{ta, tur. brakmak; h s pa, h s b (Basme), grad, varo{, tur. kasaba; h sap, pokraj c sap, mesar, tur. kassab; hte (Pascu), terme, poque laquelle on doit effectuer un payement, tur. k; nahte (Miha), ~ista para, dobivka, tur. nakt; vahte (Basme, Pascu), vreme, doba, tur. vakat; cf. i Capidan, Aromnii, 329, itn. k:l ildisire (Weigand, Arom., Pascu), pokraj ihtisire (Basme, Miha, Pascu), tur. akmak, zbuni se, ima vrtoglavica; k:s istisire (Miha), zbuni se, ima vrtoglavica, tur. akmak. k: amae, pokraj amac (Kru{evo, Miha), mal bakaren sad za voda, tur. yamak. -k : camtsie (Nicolaidi), pokraj camic (Miha), kam{ik, tur. kamik; c ie (Pascu), pokraj c ic (Miha, Nicolaidi), ~amec, tur. kayik; c mae (Nicolaidi), pokraj c imac (Miha, Nicolaidi), kajmak, tur. kaymak; ilee (Basme, Miha, Pascu), pokraj dr. formi, ~elik, tur. elik; irdae (Pascu), ~ardak, tur. ardak; ubue (Pascu), pokraj ubuc (Basme, Miha), ~ibuk, tur. ubuk, itn. -k : -- (od sufiksot -lk) arcale, zadnina, potpora, tur. arkalk; batacile (Miha, ArEna), podmetnuvawe, tur. batacil; b c l e, trguvawe so kolonijalna stoka, tur. bakalk; dub r l e (Miha), podmetnuvawe, tur. dubaralk, itn. k- : ismete (Miha), pokraj c smete sre}a, sudbina, tur. ksmet; ivure, pokraj cvure (Nicolaidi), mrtove~ki kov~eg, tur. kubur, itn. k:t Capidan, Aromnii, 329 str. ~l. 170.

35

2.3.2. Konsonantot [g] g : y () Obi~no vo turskite zaemki vo ju`nite aromanski govori, koi{to tie zaemki gi primile preku gr~kiot jazik (cf. Capidan, op. cit. 333) buyaze (Pascu) dtroit, dfil, tur. bogaz; c vg (Pascu), pokraj cavya (Pascu), raspravawe, kavga, tur. kavga; k vy ng&i (Pascu), pokraj cavg g&i (Miha), kavgaxija, tur. kavgaci; y itan (Nicolaidi, Pascu), y itane (Pascu), pokraj g itan (Miha), vrvka, gajtan, tur. gaytan; y at yane (Nicolaidi), pokraj atagane i dr. formi (Basme), jatagan, golem no`, me~, tur. yatagan; y uryane (Miha, Pascu), pokraj urgane (Miha), pamu~en pokriva~, tur. yorgan, itn. g:c cavaz (Pascu), pokraj g vaz (Miha) telohranitel, tur. gavaz; c reze (Pascu) rancune, haine, malveillance, tur. garaz; curbet (Nicolaidi, Miha), pita~, prosjak; pe~albar, tur. gurbet, itn. g:h buhasie (Pascu) edna vrsta platno vo boja, tur. bogasi; buhtisire (Pascu), sennuyer, se dgoter, tur. bogmak. g:r Zabele`av samo eden primer: f rf ri (Nicolaidi), porcelan, tur. fagfur.

2.4. Spiranti 2.4.1. Konsonantot [s] s: ditimbel (Weigand, Arom.), Taschentuch, pokraj dr. formi, tur. destimal; minili (Pascu), pokraj miilise (Pascu), sovet, sobir, tur. meclis; and rmae (Miha), skelet na nekoja zgrada, tur. sundrama; za formata: c fa kavez, Kapidan misli deka nastanala so gre{ka na prepi{uva~ot: , mesto: s (Capidan, op. cit. 334). Na istoto mesto Kapidan gi dava i ovie primeri, zabele`eni vo ju`nite aromanski govori: iai, nasilnik, kradec, tur. keseci kade {to -. mesto -s, do{lo zaradi -; ileahe,pojas za oru`je pokraj dr. formi, tur. silah; inir, sinxir, tur. zincir (ovde - do{lo preku -s, od tur. -z); ade (Pascu), pokraj adets (Miha), oblog, jadec tur. yades. s:z bacsuz, nesre}a, malerozen, tur. baksz; capisz (Miha), skitnik, tur. kapiss, elmaz, naprava za se~ewe staklo, dijamant, tur. elmas; miilize (Miha), pokraj minilize (Antologie) i dr. formi, sovet, sovetuvawe, tur. meclis; miraze (Miha, Pascu), nasledstvo, miraz, tur. miras; mitirize (Pascu), zasolni{te, zaseda, tur. meteris; z raf (Miha), pokraj s raf (Pascu), menuva~, tur. saraf; zalhane (Miha), pokraj poobi~noto z rh n (Kru{evo), klanica, tur. salana. s : k s (x) maxus (Basme, Miha, Pascu), posebno, namerno, tur. mahsus; taxlidar (Pascu), pokraj taxidar (Calendarul), dano~nik, tur. tasil-dar. 36

proteti~ko s Ima nekolku slu~ai koga pred zborot e dodadeno po edno -s: svildiu (Kru{evo, Bitola), pokraj fildi, slonova koska, tur. fildii; scrum (Miha, Pascu), pokraj nscrum (Miha), zagoreno, tur. kurum; strunu (Kru{evo), pokraj tune (Pascu), bronza, tur. tunc. s: amacz (Pascu), pokraj samsacz (Pascu), Colophone, tur. amsakzi. 2.4.2. Konsonantot [] :s bahise (Basme), pokraj b hia (Pascu), dar, podarok, tur. baki; br sime (Antologie), pokraj briime (Antologie) i dr. formi, svilen konec, tur. ibriim; iruse (Antologie), pokraj irue (Antologie) i dr. formi, napad, juri{, tur. yry; m str p , ~a{a, pehar; bokal, tur. marapa; pisese pokraj piee i dr. formi, dar, podarok, tur. peke; pistimal (Weigand, Arom.), pokraj pitimal (Miha), dolganametka, slu`i za bri{ewe po kapeweto, tur. petemal; seboe (Pascu), pokraj eboe, {eboj, cvet, tur. ebboi (cf. Capidan, op. cit. str. 335, ~l. vo zabele{ka), itn. : eftelie (Megarevo), praska, tur. efteli; irafe (Miha, Pascu), pokraj irafe (Pascu), postelninski pokriva~, prostirka, tur. araf; irie (Miha), pokraj irija (Pascu), tur. iri; svildiu (Kru{evo), pokraj fildi (Miha, Basme, Pascu), slonovakoska, tur. fildii; sutli au (Skopje) sutlija{, tur. sutliya, itn. :j cirija (Pascu), pokraj irie (Miha), irie (Skopje), lepak, {to se pravi od {tirak, tur. iri; jabec (Antologie, Pascu), pokraj subec (Miha), ibec (Skopje, Kru{evo), majmun, |avol~e, nemirko, tur. ebek. :z imbuze (Basme), pokraj imbue, veselba, radost, tur. cmb; muzmul (Pascu), pokraj mumul , Mespilus germanica, tur. mumula; nizist (Pascu), nezeste (Nicolaidi), pokraj niiste (Miha), {tirak, tur. nieste, itn. :ts ictsire (Nicolaidi), pokraj icire, ~ak{iri, tur. akir. :h alahtisire (Pascu), pokraj dr. formi, trudi se, nastojuva, tur. almak; alahatiseric (Pascu), vreden, onoj {to se trudi, tur. almak. 2.5. Nazali 2.5.1. Konsonantot [n] n:m bimba, vi{ oficer, polkovnik, tur. bin bai; camburu, grbka, grbav, grble, tur. kanbur; apcmle (Miha), pokraj dr. formi, |avol{tina, neumerenost, tur. apcnlk; eliaim (Miha), no, me|utoa, sepak, tur. veleakin; amfese, mnogu tanka svilena tkaenina, tur. canfes; ime, omraza, zloba, bes, tur. kin; 37

isime, ~ist; bistar, tur. keskin; umbet , pe~ka, tur. knbet; umbeti, onoj {to pravi pe~ki, tur. knbeti; mademe, rudnik; ruda, tur. maden; mingime, pokraj mingine, presa, tur. mengne; t ime, pokraj taine (Basme), somun, vojni~ko ednodnevno sleduvawe na hrana, tur. tayin; t mbur (Miha), pokraj t mb ra, tambura, muzi~ki instrument, tur. tanbur; tembihe (Nicolaidi), timbihe (Kru{evo), red, vospituvawe, tur. tenbi; tutume (Miha, Pascu), pokraj tutune (Basme, Pascu), ttn. n:l doldurma e, sladoled, tur. dondurma; doldurmai, sladoledxija, tur. dondurmaci; dulume, par~e niva pomalo od eden den orawe, tur. dnm. n: duziarcu (Pascu), d'accord, gracieux, tur. dzen; h atic (Basme), plata za preno}i{te i hrana, arom. slo`enka od tur. han; via (Miha), pokraj dr. formi, vi{na, tur. vine. 2.5.2. Konsonantot [ny] ny: Dua e, vek, svet, `ivot, tur. dnya. 2.6. Likvidi 2.6.1. Konsonantot [l] l : l Ova tursko -l, koe vo aromanskiot jazik dava -l, vo svojata osnova ve}e e malku smeknato: bila, bile, pokraj dr. formi, nesre}a, te{kotija, tur. bela; ifilu (Miha, Pascu), pokraj ifile (Miha), garant, `irant, svedok, tur. kfil; ingelu (Pascu), tur. engel, kuka, ~akle; ditimbel (Weigand, Arom.), pokraj distimele i dr. formi, krpa za lice, tur. destimal; filu, pokraj fil, slon, tur. fil; ilat, pokraj dr. formi, krvnik, xelat, tur. celat; ululec (Basme, Pascu), pokraj dr. formi, {trk, tur. leylek; ilae (Pascu), pokraj ileae (Basme), lek, tur. ila; pilafe (Pascu), pokraj dr. formi, orizsvaren vo za{e}ereno mleko, tur. pilav, itn. l:r birbilu (Antologie, ArEnA, Pascu), pokraj bilbil (Weigand, Arom.), tur. blbl, slavej; irinedzu, vrv, {ilec, tur. kelkenes; durdursire (Pascu), napolni, popolni, tur. doldurmak; zarhana (Kru{evo), pokraj zalhane (Miha), tur. salane. l:n halane (Nicolaidi, Miha), pokraj halale, prostuvawe; podarok, tur. halal; niblibi e (Miha), pokraj dr. formi, leblebija, tur. leblebi; niblibii, onoj {to pravi (pe~e) i prodava leblebii, tur. leblebici; t c nsire, kara se, tepa se, tur. taklmak.

2.6.2. Konsonantot [r] 38

r:l calagro (Weigand, Arom.), Thaler, tur. karagro; culurisire (Pascu), pokraj curuldisire (Miha), povle~ecrta, vozgordee se, tur. kurdurmak; dulbie (Antologie, ArEnA, Pascu), dvogled, durbin, tur. drbin; mildzan (Weigand, Arom.), tur. mercan, koral. r : y () h raye (Nicolaidi), pokraj h rare (Miha), golema volnena vre}a, tur. harar. r : y :-(se gubi) h rae (Pascu), pokraj h raye, h rare, golema volnena vre}a, tur. harar. r: gudane (Weigand, Arom.), pokraj gurdan (Weigand, Arom., Antologie i dr.), |erdan, tur. grdan; zingi (Weigand, Arom.), pokraj zingir (Miha), i dr. formi, veriga, sinxir, tur. zincir. r : r@ (dolgo) Kapidan naveduva kako karakteristika na aromanskite pisateli od XVIII vek koi bile po poteklo od Albanija, deka tie ova -r, vo po~etokot ili vo sredinata na zborot go pi{uvale so udvoena bukva (gr~ko) -rr, tj. r@: piner@a, prozorec, tur. pencer, (cf. Capidan, op. cit. p. 352, l. 207); 2.7. Drugi konsonanti 2.7.1. Konsonantot [h] h:r tartabicu (Nicolaidi, Miha, Pascu), tavtabita, tur. tahta-biti; h:f fortuma (Pascu), ja`e, tur. hortum; itafe, vkus, jadewe, apetit, tur. itah; saftian (Miha), pokraj safhiana (Pascu), maroquin, tur. sahtiyan; sileafe (Miha), pokraj sileahe (Miha), i dr. formi, pojas za oru`je, tur. silah, itn. h : h pirdahe (Pascu) action de raser contre poil, raser, tur. perdah. h:c cuimate (Calendarul, Basme), pokraj huimate i dr. formi, sud, na~alstvo, tur. hkmet; curasane (Pascu), malter, tur. horasan; curm (Nicolaidi), pokraj hurm (Nicolaidi), i dr. formi, urma-plod, tur. hurma; cuafe (Pascu), pokraj huafe (Pascu), i dr. formi, vareno suvo ovo{je (obi~no slivi), tur. hoaf; uzunacmac (Miha), glupak, akmak, tur. uzunahmak. h: uumate (Miha), pokraj uumete (Basme), i dr. formi, sud, na~alstvo, tur. hkmet; uzmete, uzmiar, (Miha, Basme), sluga, slu`ba, tur. hizmet; hizmekar; ita e (Megarevo), pokraj itafe apetit, tur. itah; h : y () meyleme (Pascu), pokraj migleme (Miha), lek, mast za ma~kawe, tur. melhem.

39

h:g migleme (Miha), pokraj meyleme, lek, mast za ma~kawe, tur. melhem. h:t s fhiane (pascu), pokraj saftian (Miha), maroquin, tur. sahtiyan. h: e (Skopje, Gostivar), stare{ina na edna tekija, tur. eh. h s : x (ks) maxule (Miha, Pascu), se {to davaat ovcite, mleko (mle~ni proizvodi), volna i dr., tur. mahsul. 2.7.2. Konsonantot [y (j)] y : e (ili se gubi) boe (Basme, Miha), stava, boj, tur. boy; c lae (Miha, Pascu), kalaj, tur. kalay; culae (Miha), pokraj cula (Pascu), lesno, tur. kolay; s rae (Miha, Pascu), pokraj s raye, i dr. formi, palata, dvorec, tur. saray; soe, pokraj so e (Cionescu), soj, rod, rodstvo, tur. soy; iboe (Miha, Pascu), pokraj seboe (Pascu), {eboj, tur. eboy, itn. y:i b irame (Pascu), pokraj ba rame (Weigand, Arom.), Bajram, muslimanski praznik, tur. Bayram; c imac (Miha) pokraj c imae (Nicolaidi), kajmak, tur. kaymak; c ipe (Pascu), is~eznuva, tur. kayb; c isi e (Magarevo), kajsija, tur. kaysi; gaile (Nicolaidi), pokraj gailee (Basme, Miha, Pascu), gri`a, maka, tur. gayle; g irete (Miha), pokraj dr. formi poddr{ka, pomo{, tur. gayret, itn. y:h Vo ovoj slu~aj pove}e mo`e da se zboruva za grafiski znak otkolku za promena na glas: batihava, pokraj bathava (ArEnA) i dr. formi, besplatno, tur. badiyava; cabadahi, kabadaija, tur. kabadayi. y:m ha hum (Pascu), lekomislen, tur. hay-huy. 2.7.3. Konsonantot [] k: duane (Nicolaidi), pokraj dr. formi, prodavnica, du}an, tur. dkkn. k : y () duyane (Miha, Pascu), pokraj dr. formi, prodavnica, du}an, tur. dkan. k:g gevgir (Nicolaidi), construction en pierre, tur. kvgir; gidere (Basme, ArEnA), nesre}a, maka, kder. k : ts Kapidan (op. cit. 294, l. 111a) spored Vajgand naveduva dva primera od govorot na Gramostenite vo Bugarija, tsimir, mesto imer, ko`no kese, pari~nik, tur. kmer; tsilim, mesto ilim, prostirka, tur. klim. 40

2.7.4. Konsonantot [z] z : dz ardzuhale (Nicolaidi), pokraj arzoal (Miha) i dr. formi, molba, tur. arzuhal; dzpe (Pascu), sorte de maladie des brebis, tur. zebha. z: aruhale (Pascu), pokraj ardzuhale (Nicolaidi) i dr. formi, molba, tur. arzuhal; biliic (Miha, Pascu), biliuc (Basme), biliee (Pascu) i dr. formi, belegzija, ukrasna alka, tur. bilezik; ere (Pascu), ~est, gordost, tur. rz. z:j arjoala (Pascu), pokraj ardzuhale (Nicolaidi), aruhale (Pascu), molba, tur. arzuhal; ijm (Basme), pokraj izm (Pascu), ~izma, tur. izme; ejv (Basme), pokraj ive, ezve (Miha), bakaren sad za varewe kafe, |ezve, tur. cezve; z : cz biliczie (Pascu), pokraj bilizic (Miha), biliuc (Basme) i dr. formi, belegzija, ukrasna alka, tur. bilezik. z:c icmac , uli~ka bez izlez, }or-sokak, tur. ikmaz sokak. z: iv (Miha), pokraj gejv (Basme) i dr. formi, bakaren sad za varewe kafe, tur. cezve; inir (Basme), pokraj zinir (Miha) i dr. formi, sinxir, tur. zincir. z:s apanss (Kru{evo), odnenade`, tur. apansz; c sc ne, zavist, qubomora, tur. kzkanmak, zaviduva; c sc ni, zavidliv, tur. kzkanci; domus, sviwa, tur. domuz; pisivengu (Miha), podveduva~ na svojata `ena, nikakvec, tur. pezevenk; pisivengle (Miha), beskarakternost, nikakvi{tvo sinir (Miha), pokraj dr. formi, sinxir, tur. zincir, itn. 2.8. Vmetnuvawe / Dodavawe konsonanti hhat (Miha), kow, tur. at; h late, alat, orudie, tur. let. zznale (Kru{evo), pokraj nale (Miha), potkovica, tur. nala. Mnogu e pogolem brojot na primeri kade {to konsonantite se vmetnuvaat vo sredinata. -bdambl (Miha, Pascu), pokraj d mlae (Tahov), kapka, Paralysis, tur. damla; ditimbel (Weigand, Arom.), Taschentuch, pokraj dr. formi, tur. destimal; imbri, skr`avec, tur. cimri; yam burlue (Nicolaidi), pokraj yamurlue (Nicolaidi), i dr. formi, nametka za do`d, tur. yagmurluk; yimbrue, pokraj dr. formi, carina, tur. gmrk. -fsfindue (Weigand, Arom., Basme), pokraj s ndue (Miha), sfendue (Pascu) i dr. formi, kov~eg, sandak, tur. sanduk; sfinduits , dem. od sfinduke. 41

-vc vule (Basme), pokraj cvule (Basme), oblog, tur. kaul. -vsravie (Cionescu), pokraj s raye (Basme), s rae (Miha, Pascu), dvorec, saraj, tur. saray. -mcumbur (Basme, Pascu), pokraj cumbure (Pascu) i cubure (Miha), pi{tol, kubur, tur. kubur. -taamitle (Kru{evo), pokraj aamile (Miha), naivnost, neiskustvo, tur. acamilk; mastrafe (Kru{evo, Skopje), tro{ok, izdatok, tur. masraf; m str p (Miha, Pascu), bokal, pehar, ~a{a, tur. maraba. -dgundulue (Kru{evo), pokraj gunlue (Kru{evo), nadnica, tur. gnlk; haramidle (Miha), ajdu{tvo, razbojni{tvo, tur. haramilk; mizdrae (Kru{evo), kopje, tur. mizrak; -cbineci (Kru{evo), dobar java~, tur. binici; perdecsz (Kru{evo), bezobrazen, tur. perdesz. -gangl (Miha), pogre{no, gre{ka, tur. yanl. -y-() c l yuz (Pascu), pokraj cluz, i dr. formi, voda~, kow voda~, tur. ca(u)lauz; pay e (Nicolaidi), pokraj apae, pae, i dr. formi, dar, mominska ruba, tur. pay; s raye (Basme), pokraj s rae (Miha), dvorec, saraj, tur. saray; tabyie (Pascu), redoute, tur. tabia. -nbirbantu (Pascu), dlabr, gt, tur. berbat; birbantlk, dlabrement, salt, tur. berbatlk; bunlue, pokraj bulue, i dr. formi, tolpa, izobilstvo, tur. blk; c vy ni (Pascu), pokraj c vg i (Miha), kavgaxija, tur. kavgaci; gune (Miha), gri`a, te{kotija, tur. g; umndane (Pascu), im dane (Nicolaidi), i dr. formi, ma{ka gorna nametka, tur. camadan; halvani (Pascu), pokraj h lv i, fabrikant na alva, tur. halvaci; mng&un (Pascu), pokraj m g&un (Pascu), pekmez; slatko; lepak, tur. macun; ming&ilize (Antologie), pokraj dr. formi, sovet, tur. meglis; tung&u (tunu), bronza, tur. tu, itn. -nbamne (Pascu), hibiscus esculentus, tur. bamia. -rSpored svedo~eweto i misleweto na pisatelite koi pi{uvale za najbrojnata aromanska naselba Kru{evo, imeto Kru{evo e turska slo`enka: Cuova, so zna~ewe, cuibu di pui, (Calendarul, 142-146, Steriju Papa Sotir, Ardeare a Cruovlei); Cu-iuva, cuibu de vulturi (A. Hciu, Aromnii, 179), t.e. pti~jo gnezdo, orlovsko gnezdo; dene{nata forma: CRUUVA. I navistina, Kru{evo posmatrano od prilepskoto pole li~i na edno ogromno pti~jo 42

gnezdo (za vmetnuvawe -r, cf. vo srhr. jazik, AslPh, XXXV 346, vo zabele{kata); mestra (Pascu), pokraj meste (Miha), papu~i, tur. mest; t hne (Nicolaidi), taan; tur. tahan; turn (Pascu), brochet, tur. tuna balgi; -hhaphe (Kru{evo), pokraj hap (Nicolaidi, Pascu), pilula, tur. hap; tahmae (Miha), lakomost, al~nost, tur. tamah. 2.9. Konsonanti koi se dodavaat na krajot na zborot -xm barem i barim, barem, tur. bare; bilem, pokraj bile, tur. bile, duri, isto taka. -t ag&amit (Miha), neiskusen, tur. acami; haramit, pokraj haramid (Miha), aramija, razbojnik, tur. harami. -d haramid (Miha), pokraj haramit (Pascu), aramija, razbojnik, tur. harami. -c m t rac, pokraj matrac (Pascu), coupe boire de ferblanc, tur. mathara. -n ducmen (Weigand, Arom) (Ohrid), Goldstk, tur. dukme. -l curmal (Pascu) urma, tur. hurma. 2.10. Ispa|awe na konsonanti a) vo po~etokot na zborot: eliaim (Miha) no, me|utoa, sepak, tur. veleakin; alban (Nicolaidi), pokraj nalban (Nicolaidi, Miha, Pascu), nalbant (Nicolaidi), potkova~, nalbantin, tur. nalbant; ambare `itnica, magacin za `ito, tur. hambar. arabate, tro{en, tur. haraba; asicmec (Miha), bel leb, tur. has-ekmek, itn. b) vo sredina: (d, t) culurisire (Pascu), pokraj curuldisire, povlekuva linija, tur. kurdurmak; inag&i (Nicolaidi, Pascu), pokraj inaci (Miha), tvrdoglav, inaet~ija, tur. inati; inag&ile (Pascu), inaet, tur. inatcilk; saig&ia (Pascu), pokraj sahatg&i (Miha), ~asovni~ar, saat~ija, tur. saatg&i; simig&i (Basme, Nicolaidi), pokraj simii (Pascu), prodava~ na simiti, tur. simiti; -ccaig&ia (Pascu), pokraj caici (Miha, Pascu), la|ar, kajakar, tur. kayiki; urile (Miha), ko`arski, }ur~iski zanaet, tur. krkilk; irtisire (Pascu), pokraj 43

icrdisire (Pascu), pobegnuva; poluduva, tur. karmak; mabule, najdobro, na ~elo, tur. makbul, itn. -gy am (Nicolaidi), pokraj y aym (Nicolaidi), agma (Tahov), plen, pqa~ka, grabe`, tur. yagma; y amurlue (Nicolaidi), pokraj y amburlue, nametkaza do`d, tur. yagmurluk; y aurte (Nicolaidi), pokraj ogurt (Skopje), kiselo mleko, tur. yogurt; liene (Pascu), leene (Nicolaidi, Pascu), pokraj liyene i dr. formi, bassin, cuvette, cruche pour conserver de lhuile, tur. legen; tizahe (Nicolaidi), izlog, tur. tezgah; ursuz, ursuzle (Miha), nikakov, rasipan, nesre}en; nesre}a, tur. ugursuz, ugursuzlk, itn. -ealtisire, ildisire (Miha), eal htisire i dr. formi, trudi se, nastojuva, tur. almak; -nulec(g) (Pascu) ulic (Basme, Pascu), pokraj ileng (Basme) i dr. formi, ~elenka, tur. elenk; iala (Miha), ako Bog saka, }e dade Bog, tur. inallah, itn. -lg d rm (Megarevo), pokraj c ld rm (Antologie), i dr. formi plo~nik, tur. kaldrm; taxidar (Calendarul), pokraj taxlidar (Pascu), poreznik, tur. tasildar; zuru (Miha, Nicolaidi), zurru (Pascu), pokraj dr. formi besen, lud, tur. zorli, itn. -raslanu, pari, 20 pari din., tur. arslan; cutursire (Pascu) se dbarraser de qn., tur. kurtal(r)mak. -hbaste oblog, tur. bahs; cabaete, vina, tur. kabahat; cabaetli, vinoven, tur. kabahatli; dabeter, u{te polo{o, tur. daha beter, itn. Ovde spa|a i pojavata na gubewe na h, vo slo`enkite: ahiane, kujna, tur. aihane; kuluane, policiska stanica, tur. kulluk hane, itn. -caie (Pascu), pokraj caic (Miha, Pascu), ~amec, tur. kayik; caici (Miha, Pascu), pokraj caig& a (Pascu), brodar, tur. kayiki; afete (Megarevo), falewe, tur. kiyaf et; mucaete gri`a, tur. mukayet, itn. 2.11. Na krajot na zborot: -tif ma tec par-nepar, tur. ift...tek; dulbene, marama so koja `enite ja pokrivaat glavata, tur. tlbent; nalban (Nicolaidi, Miha, Pascu), pokraj alban (Nicolaidi) i dr. formi, potkova~, tur. nalbant. -kibricu, dem. od ibrik, mal bakaren sad za voda, tur. ibrikik.

44

-spela (Miha) debela, gruba materija od koja se pravat anterii, tur. pelas. -ndumee (Miha) krma, upravuva~, tur. dmen. -ranfie (Weigand, Arom.) `ensko li~no ime, tur. canfikir. -hH se gubi sekoga{ vo zborot Alah, Bog, bilo da se javuva zborot sam, bilo da e upotreben vo slo`enka. Ova mo`e da se objasni so toa {to i samite Turci ovo -h taka go izgovaraat vo zborot Allah, re~isi i da ne se slu{a.

45

3. Epenteza
Pojavata na vmetnuvawe na oddelni vokali (i konsonanti) vo nekoi turski zaemki e mnogu ~esta. Vokalot -a se vmetnuva: sarao, pijanica, tur. sarho; saraolke, pijan~ewe, tur. sarholk; viana, pokraj dr. formi, vi{na, tur. vine; Poluglasot se vmetnuva: c r vane, pokraj c rvane, karavan, tur. kervan; ic ric , pokraj icric , ~ekrek, tur. ekrek. Vokalot -i se vmetnuva: burg&ili, pokraj dr. formi, dol`nik, tur. borli; filig&ane, pokraj filg&ane, ~a{a, {olja za kafe, tur. filcan; iefe, pokraj efe(i), veselba, volja, }ef, tur. kif; migilise, pokraj dr. formi, sovet, tur. meclis; liv ri, pokraj ilv ri, lv ri, {alvari, {iroki gorni `enski ga}i, tur. alvar; viin , pokraj dr. formi, vi{na, tur. vine, itn. Poluglasot se vmetnuva: Zabele`av samo eden primer kade {to se javuva ovaa pojava: arslan, pokraj aslan, arslan, lav, tur. arslan. Vokalot -u se vmetnuva ili se dodava: -ucn , pokraj dr. formi, kana, tur. kna; ulalec, ulule, lelic i dr. formi, {trk, tur. leylek -buburec, bubreg, tur. bbrek; caramuz , crnomurest, tur. karamsi; ulium, pokraj ilime, prostirka, }ilim, tur. lim; glubudan, zlatni ili srebreni `ici, tur. klabdan; paavura, krpa, ne~ista krpa, tur. paavra; -Na krajot na zborot: cadru, sposoben, tur. kadr; ungu, oluk, tur. knk; cursu, bruit, tur. kurs; direcu, stolb, tur. direk; derviu, dervi{, tur. dervi, itn. Za epenteza na konsonantite v.: dodavawe konsonanti, str. 41.

46

4. Sinkopa
Zna~itelen e brojot na turski zborovi vo aromanskiot dijalekt kaj koi se javuva pojavata na gubewe na oddelni nenaglaseni vokali vo sredinata na zborot, poznata kako sinkopa. Vokalot - se ispu{ta vo ovie primeri: alg&e, pokraj al g&e, aldz , rigesta svilena tkaenina, tur. alaca; amnete, pokraj amanete i dr. formi, zavet, poraka, tur.(e)amanet; frae, pokraj f rae, lopatka za sobirawe |ubre, tur. fara; gevgir, construction en pierre, tur. kavgir; m sc rle, pokraj m sc rlie, besramnost, tur. maskaralk; pr , pokraj p r , pr , i dr. formi, pari, para, tur. para; satr , pokraj s t re, satar, {irok no`so dve se~ila, tur. satr; t rp n , pokraj tr ph n , kova~nica za pari, tur. taraphane, itn. bathava, pokraj batihava, badijala, besplatno, tur. badiyava; amete, bura, nepogoda, tur. kiyamete; dnsire, pokraj d nsire i d nisire, podnesuva, trpi, tur. dayanmak; geme (Antologie), pokraj gieme, brod, gemija, tur. gemi. Vokalot -e se ispu{ta: firming&i, kroja~ koj {ie fermene, tur. fermeneci; hapsang&i, ~uvar na zatvor, tur. hapsaneci; miheng&i, pokraj mieng&i, meanxija, tur. meyaneci, mieng&ile, rabotata na meanxijata, tur. meyanecilk. Poluglasot - se ispu{ta: agzote, potpra{ok, fitil, tur. agzotu; hasmu, neprijatel, omrazen ~ovek, tur. hasm, hatr , pokraj h tre, milost, obyir, vnimanie, tur. hatr; glume, pokraj g lume i dr. formi, lagam, podzemen kanal, tur. lagm; tersne pokraj tersene, nezgodno, tur. tersne, itn. Vokalot -u se gubi: blue, mesto bulue, mnozinstvo, tolpa, tur. blk; blugure, pokraj blgur, bungur, p~enica posebno melena, tur. bungur; scrum, zape~en, zagoren, tur. kurum; tfee, pokraj tufee, pu{ka, tur. tfek, itn.

47

5. Afereza
Gubeweto na vokalite na po~etokot na zborot vo lingvistikata e poznato kako afereza. Vo aromanskiot dijalekt imame nezna~itelen broj primeri za afereza, a se odnesuva na vokalite e i i: glindisire, zabavuva se, razgovara, tur. eglenmek; brasime, pokraj ibriime, fil de soie, tur. ibriim; indie (Nicolaidi), pokraj iindie, popladnevna molitva na muslimanite, okolu 4-5 h, tur. ikndi; tiz , pokraj ihtiz i ihtizae, potreba, nu`da, tur. ihtiza; simbeu, utroba, drob, tur. ikmbe; simbar, prodava~ na {kembiwa, tur. ikmbei; spahi, golemoposednik, spahija, tur. ispahi; spahile, spahilak, tur. ispahilk; zingie, pokraj znge i dr. formi, stremen, uzengija, tur. zengi.

6. Apokopa
Otpa|aweto na vokalite na krajot na zborot se vika apokopa. Eve nekolku primeri: at-pazar, kowski pazar, tur. at-pazari; becte pripadnik na eden misti~en muslimanski dervi{ki red, tur. bektai; bimba, vi{ oficer, tur. bimbai; fildi slonova koska, tur. fil-dii; gug&aba, pokraj cog&aba, i dr. formi, selski kmet, tur. kocabai; anitsar, krvopiec, jani~ar, tur. yenieri; samsacz, pokraj drugite formi, smola, tur. amsakzi, suba, administrateur, tur. subai; tartabic, tahtabic, tavtabita, tur. tahta-biti.

48

7. Metateza
Vo zaemkite od turskiot jazik, metatezata posebno se javuva koga se vo pra{awe likvidite -l, -r. Imame metateza na eden ili na pove}e slogovi. at rdisire, ponuduva, dava pogolema cena, od tur. artrmak. b rcae, pokraj burgae, brugae (Miha, Pascu), kotel, golem kotel, od tur. bakra; bilig&ic (Basme, Miha), pokraj bilig&uc (Basme), bilig&ee (Pascu), bilg&ee (Basme), bizilic (Miha, Pascu), biliczie (Pascu), grivna, belegzija, od tur. bilezik; blugur (Capidan, Aromnii, 362), pokraj blugure, blgur (Pascu), melena p~enica, griz, od tur. bungur; buzgudan (Basme) pokraj buzdugan (Basme, Miha, Pascu), bozdogan, od tur. bozdogan. cr cme, se upotrebuva vo mno`ina cr cmile (Miha), {i{ki, kosa {to visi na ~eloto, od tur. krkma; crimeze (Pascu), pokraj crmeze (Pascu) crvena boja, krmaz, nekoj lek, od tur. krmz. icardisire (Pascu), pokraj irtisire (Pascu), {eknuva so pametot, pobegnuva, tur. karmak. flig&an (Basme, Weigand, Arom.), pokraj filg&an (Basme, Miha, Pascu), ~a{ka, {olja za kafe, od tur. filcan. g l me (Miha), pokraj gl me, ylume (Pascu), l g me (Basme, Miha, Pascu), l gume (Basme, Pascu), podzemen kanal, lagam, od tur. lagm. haimali e (Weigand, Arom.), amajlija, od tur. hamayli; h ri e (Capidan, Arom. 363), namesto h ire, dobivka, korist, sre}a, od tur. hair; hatr , hatr g&i (Miha), milost, qubov, obyir i onoj koj pravi ne{to od milost, obyir, tur. hatr i hatrci. ileane (Capidan, Arom. 363), mesto liene, ligene, od tur. legen, le|en, bakaren sad za miewe, vo koj se mie. l mnie (Pascu), pokraj h mlie (Miha, Pascu), cevka od pu{ka, tur. namli; p vrie (Miha, Pascu), strav, od tur. perva, pokraj perde; br deau (Pascu), zavesa, od tur. perde. simanii, Cassia senna, od tur. sina-meki. dr vane, vodoskok, od tur. adrvan; and rmae (Miha, Capidan Arom. 364) skeletot na nekoja gradba, gra|a, od tur. androma. ta bete, pokraj tabiate (ArEnA), obi~aj, navika, tabiet, od tur. tabiat; takslidar (Pascu), pokraj taxidar (Calendarul), dano~nik, tur. tasildar; tr g ic (Basme), pokraj t rg ic (Miha, Pascu), t g ric (Basme, Miha, Pascu), ko`na torba, me{ina za produkti vo koja se nosat produkti, hrana, tur. dagarik; tr h n (Pascu), pokraj t rh n (Miha), Tarana, sitno ise~kano i isu{eno testo, koe potoa se vari i taka se jade, od tur. tarana; tecardan, povtorno, odnovo od tur. tekradan. 49

8. Haplologija
Pojava na haplologija (ispu{tawe na oddelni slogovi koi{to se povtoruvaat eden po drug vo zborovite, ili ispu{tawe na onie slogovi so koi bi se olesnil izgovorot) zabele`av vo slednite primeri: b ldisire, malaksuva, papsa, tur. baylmak; bitsit , (ArEnA), zavr{etok, pokraj bitisit , od tur. bitrmek; bogg&ana, izraz proklet da e, skapana mu e du{ata, tur. bokcanna. cafine, kafeana, od tur. kave (kahvekhane); altisire i ildisire (Miha), pokraj ilistisire (Basme, Pascu), il stisire (Miha, Pascu), ilihtisire (Pascu), elahtisire (Pascu), raboti, trudi se, nastojuva, od tur. almak; ildisirea (Miha) pokraj ilistisirea (Basme), il stisirea (Miha), nastojuvawe; iire (Pascu), pokraj istisire, rastrojuva se, rastroi se (mentalno), tur. akmak. dabeter, adv. polo{o, u{te polo{o, od tur. daha-beter; d nisire (Basme), pokraj dnsire (Nicolaidi), dndisire (Pascu), Izdr`uva, trpi, istrajuva, od tur. dayanmak; dulie, nekoj vid tro{arina za popravka na pati{ta, od tur. duhulie. elicmila, kako {to saka Gospod, Fala Bogu, od tur. elhukmulilla. gum (Miha, Pascu) golem bakaren sad za voda, od tur. ggm; g&ineme, pekol (Miha), od tur. cehenem. malibigi, prodava~ na malebii, eden vid slatki, od tur. malebiyeci. olmag&ac, neugleden, slab, ~ovek bez vlijanie, ~ovek od kogo ne mo`e ne{to mnogu da se o~ekuva, od tur. olmayacak. itisire, pokraj irdisire, zbunuva se, zbrkuva se, od tur. armak. tizahe (Nicolaidi) izlog, tezga, od tur. tezgah.

50

9. Akcent
Vo stranskite zborovivo aromanskiot dijalekt akcentot obi~no ne se menuva7. Ima otstapuvawa vo stranskite zborovi koi aromanskiot dijalekt ne gi primil direktno od jazikot od koj{to poteknuvaat, tuku gi primil so posredstvo na nekoj drug soseden jazik. Vo turskite zaemki, koi, glavno, imaat akcent na posledniot slog8, akcentot ostanal, vo najgolem broj slu~ai, na istoto mesto, ako se raboti za zborovi koi vo aromanskiot dijalekt vlegle direktno od turskiot. Ako stanuva, pak, zbor za turski zborovi koi{to vo aromanskiot dijalekt vlegle preku nekoj drug balkanski jazik (naj~esto preku slovenskite govori vo Makedonija), toga{ takvata turska zaemka ima akcent na mestoto kade {to se nao|a toj vo jazikot od koj{to do{la vo aromanskiot dijalekt. Ova posebno dobro mo`e da se zabele`i kaj onie turski zborovi koi imaat pove}e formi. Tie formi go poka`uvaat patot po koj{to soodvetnite turski zborovi vlegle vo aromanskiot dijalekt. Nekolku takvi zborovi ve}e bea razgledani. Pokraj formata d (dojdena preku slovenskoto oda), imame ud , soba, koja e direktna zaemka tur. od; pokraj clf (slov. klfa) imame c lf , pomo{nik, od tur. kalf; cvaz, pokraj g vz, telohranitel, tur. kavz; pokraj czm (Skopje), imame c zm , kazma, dikel, motika, tur. kazm (vo Skopje, slov. kzma); e( ), pokraj u, agol, tur. k; uc , pokraj c , oka, tur. ok; prde, pokraj pird, zavesa, tur. perd (slov. prde), itn.

7 8

Th. Capidan, op. cit. 371; Romania, XXX 564. 51

10. Glagoli
Primaj}i turski zborovi, aromanskiot dijalekt, me|u drugite zborovi, primil i izvesen broj glagoli, preku sedumdeset. Od ovie glagoli samo ~etiri spa|aat vo I konjugacija na -are, a drugite spa|aat vo IV konjugacija na -ire. 1) c lpuz nare (Miha), falsifikuva, tur. kalpazan; ng&ercare (Pascu), couvrir dune couverture de laine, tur. erga, ~erga; dizbulitsare, odvitkuvawe, otkrivawe na ovo{kite i na cve}iwata (rozite) vo prolet, tur. bula; scrumare, pokraj nscrumare, ascrumare, zagoruva. 2) acznsire zarabotuva, tur. kaznmak; artirisire, preostanuva, tur. artrmak; arudisire, srami se, tur. rut; ast rusire, stava postava na obleka, tur. astarlamak; at rdisire, ponuduva, dava pogolema cena, tur. artrmak; azdisire, osiluva se, pobesnuva, tur. azdrmak; azg nipsire, osili se, tur. azgnlamak; b t rdisire, pokraj b disire, propa|a, tone, udavi se, tur. batrmak; b c ryisire, zar|a, tur. bakr, baldisire, papsa, umori se, tur. baylmak; b stisire, pogazi, izvr{i politi~ki pretres, tur. basmak; bindisire dopadna se, tur. begnmek; bitisire, pokraj bitsire, zavr{i, bitisa, tur. bitrmek; bizirsire dosaduva, tur. bezar etmek; burgilipsire zadu{i se, tur. bor; br htisi re, napu{ti, ostavi, tur. brakmak; buhtisire dosadi, tur. bogmak; buisire, boi, farba, tur. boyamak; cabardisire, nababri, tur. kabarmak; c mburyisire, pogrbi se, tur. kanbur; cabulisire, pristanuva, tur. kabul etmek; c rdisire, pobegne; poludi, tur. karmak; c ipusire, skrie se, is~ezna, tur. kayb olmak; calaisire, kalaisa, tur. kalay; c ld rmisire, poplo~i ulica, tur. kaldrm; candisire, nagovori, tur. kanmak; c p isire, pokrie so kapak, od tur. kapak; c pl disire, ihtisire, ahtisire, ildsire, astisire, tepa; ima vrtoglavica, nesvestica, tur. akmak; ilicusire se tremper, devenir plus vigoureux, tur. elik; c ndisire, persuader; pristane, tur. kandrmak; cundisire, `ivee, prestojuva, tur. konmak; curdisire, navie sat; smesti se nekade, tur. kurmak; culursire, pokraj curuldisire, povlekuva linija; vozgordee se, tur. kurdurmak; cutursire, otarasuva se od ne{to, tur. kurtarmak; d mcusire, trudi se; valka se; pe~ati od tur. damka; dld sire, ustremi se, napa|a, navaluva, tur. dalmak; ducunisire, {teti, navreduva, tur. dokunmak; durdursire, napolnuva, tur. doldurmak; f rf rire, hbler, jaser, od tur. farvara; giberdisire, umre, crkne, tur. gbermek; glindisire, razgovara, razonoduva se, tur. eglenmek; h irusire, koristi se, tur. hayir; hndcusire, sosem razru{i, tur. handak; l fusire, razgovara, od tur. laf; liisire, tacher, tur. lekelemek; m sc ripsire, insulter, deshonorer une femme, tur. maskara; miurisire, pe~ati, tur. mhr; niinipsire, ni{ani od tur. nian; ogradisire, nastrada, zagazi, tur. ugramak; pasari(p)sire, kupuva pazari, tur. pazar; pimanipsire, kae se, od tur. piman; putuire, sembrasser; rizili(psi)re, 52

zasrami, rezili se, tur. rezil; s c tipsire, sakati, tur. sakat; s c ldisire, jadosuva se, gri`i, tur. sklmak; s disire, ceni, po~ituva, sajdisa, tur. saymak; s rdisire, zarobi, tur. sarmak; sictirisere, istera, tur. sektrmek; siftisire, seftosa, tur. sefte; surdisire, naturi, prodade; ima proliv, tur. srmek; sury unipsire, otera vo progonstvo, tur. srgn; itisire, zbuni se, pomesti se, tur. armak; t cnsire, kara se, tepa se, tur. taklmak; t(d) v nusire, gradi tavanica, tur. tavan; u disire dogovori se, razbere se, sredi, tur. uymak. Izvesen broj od ovie glagoli, kako {to se gleda, dobien e od imenki i pridavki (site tie odat vo prva konjugacija). Tie ne se poznati kako glagoli vo turskiot jazik. Vo aromanskiot dijalekt vlegle preku gr~kiot jazik, {to mo`e da se zaklu~i od na~inot na nivnoto obrazuvawe, ili nastanale po analogija. Najgolem del od ovie glagoli sont la plupart du temps tirs du prtrit turc en -d, et le thme verbal ainsi obtenu sest combin avec le -s de laoriste des verbes grecs: sevmek aimer, prts cvdim; srpcr. sevdisati...uymak, convenir, sadapter, prt. uydim; bugar. ujdisvam, srhr. ujdisati, alb. uids, arom. uidisesc(treba uidisescu). Osven ovie dva primera, koi gi dava Sandfeld (Ling. balkan., 90), }e navedam u{te nekolku: atardisire, dava pogolema cena, tur. artrmak; b t rdisire, udavi se, propadne, tur. batrmak; Nekoi glagoli se zemeni od gr~kiot jazik ili se obrazuvani po ugled na gr~koto obrazuvawe, npr: b c ryisire zar|a, azgnipsire, pobesni, osili se; c mburyipsire, pogrbavi se (ngr. kamburizo); hndcusire, celosno razru{i, (ngr. handakno), itn. (cf. za ova Geagea, op. cit. 48).

53

11. Sufiksi
Primaj}i turski leksi~ki elementi, aromanskiot dijalekt gi so~uval karakteristi~nite turski sufiksi -ci, (i), -li, -lk; no pokraj ovie sufiksi, turskite zaemki dobile i zna~itelen broj drugi sufiksi. Tie sufiksi se naj~esto od stransko poteklo (slovenski, gr~ki, i dr). -a (od averb -a, Capidan, op. cit. 512) : castilea, namerno, hairlia, sre}no. -au (dem. suf.) gumau, bakaren mal sad za voda. -alea (lat. alia-alium, Capidan, op. cit. 513): cabaetsalea, vina, g&umertsala, {tedrost, dare`livost. -ame: fuc rame, siroma{tija, bedotija. -ar: se javuva ~esto kako zamena na sufiksot -ci, ili kako dubletna forma na zborovite so ovaa nastavka: ergar ~ergar, Cigan, ifligar, zemjodelec, h ps nar, pokraj h ps ng&i, zatvorski klu~ar, zatvorni~ar, p putsar, pokraj p pug&i, papuxija, ~evlar, zulumar, pokraj zulumg&i, nasilnik, zulumar, itn. -arcu (gr. rikos, Capidan, op. cit. 514): duzinarcu daccord, gracieux, nizearcu, capricieux, itn. -are(a): camburarea, grbavest. -ary o (gr. arei, Capidan, op. cit. 513): tabacary o tannerie. -at (lat. atus, Capidan, op. cit. 514): satrazamat, ministerstvo, pretsedatelstvo na vlada, terg&umanat, kancelarii za preveduva~i pri prateni{tvata, ingilat, igla so kuka za `enska ra~na rabota, itn. -au (lat. ella, Capidan, op. cit. 515): bileau , nesre}a, nevolja, bradea , zavesa, mzea , kozmeti~ko sredstvo za kosa. -can: al can, vreden, trudoqubiv. -cu: abracu, nepristoen, drzok, alcu, crven, srbescu, nerveux, vif, alert, zaifcu, neraspolo`en, itn. -e (dem. suf.): done, ga}i~ki. -i (Ova e vsu{nost suf. -ci, koj od turskite dijalekti preminal vo arom. govori): bataki, la`go, izmamnik, ibuci:fabrikant za ~ibuci, itn. -u (dim. suf.): oru, slepec, gumu, mal bakaren sad za voda, ibricu, mal bakaren sad od koj se pie voda; se razlikuva malku od gumu, po oblikot, elu, }el~o, brlivko, sanu, mala bakarna ~inija, itn. -eats (lat. itia, Capidan, op. cit. 515): biireats , mom~e{tvo, be}arlak, iskimeats , ~istotija, zurleats , ludost, brzina, bujnost, ibareats , ~istotija; gordost, itn.

54

-g&i: ovoj turski sufiks (ci) ostanal kaj mnogu konkretni imenki koi ozna~uvaat profesija. Osven turskite zborovi, sufiksot -g&i go primile i oddelni drugi zborovi koi inaku ne se turski. Ovaa pojava se javuva vo site balkanski jazici (cf. RIEB II 123-4 spored Sandfeld, Ling. balkan. 92); za nea zboruva Senean (L. Sainan, Romania XXXI 82), a Kapidan, za aromanskiot dijalekt, konstatira deka ovaa pojava e mnogu retka (op. cit. p. 516). Za zamenata i paralelnata upotreba na zborovite so sufiksot -ar, odnosno -g&i, v. kaj suf. -ar. Davame nekolku primeri za suf. -g&i: cafeg&i, kafexija, arabag&i, ko~ija{, b hevang&i, baf~anxija, itn. Zborovite koi ne se turski, a imaat nastavka -g&i: gelag&i, onoj {to prigotvuva jadewe, gostilni~ar, lambag&i, onoj {to pali feneri, lampi, po ulicite, m yerg&i, gotva~, palavrag&i, drdorko, pantag&i, kockar, onoj {to saka da igra so pantama-karti, policag&i (Megarevo), policaec, tilegrafi (Sandfeld, Ling. balkan. 92), itn. -g&ic: g&abag&ic, besplatno. -ia: mufluzia, ste~aj, pa|awe pod ste~aj, satrazamia, pretsedatelstvo na vlada, itn. -ic: alic, crvena, purpurna boja, calpic, faux, falsifi -ic : bury ic , dem. burgae, kotel. -i(u): dulumi, dem. od dulum , udiu, dem. o-du , soba. -ie (gr. ia, Capidan, op. cit. 516): c lpuznie, falsifikuvawe, nizmie, redovna vojska, itn. -ile (lat. illia, Capidan, op. cit. 516): dumanile, neprijatelstvo, m sc rile, nepristojnost, itn. -its (dem. suf.): sfinduits , kov~e`e, ud its pokraj udiu, sop~e. -y ar: s h dy ar, ~asovni~ar. -lac: puturlac, seljak, selan~i{te, tupurlac, nabien kus ~ovek. -li (pretstavuva turski sufiks li, slu`i za obrazuvawe adjektivi): hairli, sre}no, so sre}a, muabetli, onoj {to umee i saka da zboruva, nianli, ozna~en, obele`en, itn. -le (tur. suf. lk): abagile, profesijata na abaxijata, bacale, profesijata na bakalot, murdarle, ne~istotija, itn. Kako i sufiksot -g&i, taka i ovoj sufiks go primile mnogu zborovi vo aromanskiot dijalekt, koi ne se od tursko poteklo: carbunarle, (od carbune, jaglen), hur atle, prostakluk, varvarlie, divja{tvo, varvarstvo, itn. -nits (slov. nica): h s pnits , kasapnica. -oae (suf. slu`i za obrazuvawe na supstantivi od `enski rod): ahoae, gotva~ka, amiroae, carica, `ena na imperatorot, dilng&oae, skitni~ka, spletkarka, koga se raboti za `ena, itn. -u (dem. suf.): ting&irua od ting&ere, itn. Mnogu turski zborovi vo aromanskiot dijalekt (posebno imenki i pridavki) dobile nekakvi takanare~eni parazitski dodatoci (koi ne se 55

produktivni) po ugledot na sli~ni dodatoci vo drugite aromanski zborovi. Spored tie dodatoci imenkite mo`at da se kategoriziraat po rod i po vidovi, isto kako i ostanatite arom. imenki. Ova aromanizirawe na turskite zborovi e izvedeno so pomo{na ovie dodatoci: -a: b hia, pokraj b hie, dar, podarok, birung&ica, pokraj birung&ic , itn. - : arzoal , molba, b c l , bakal, umag , lastegarka, itn. -e: arabate, tro{en; calupe, kalap, ova -e dosledno se javuva posle sufiksot -lik: le. -ea: c ld rimea, plo~nik, itape, kniga, spisok, itn. - e(ie): buri e, traba, oluk; bitivi e, ednostaven, itn. Ovoj dodatok doa|a ili pod vlijanie na slovenskite jazici (cf. Rad 222, 134) ili analogno spored drugi turski zborovi (cf. Capidan, op. cit. 204); -i : f rf ri , porcelan; lulai , indigo, itn. - : anteri , anterija; becri , pijanica. -d(t): haramid(t), kradec, razbojnik. -te: baste, oblog, hiliete, lukavost, itn.

56

12. Aromanski prezimiwa nastanati od turski zborovi

Aromanskite prezimiwa nastanuvaat na toj na~in {to kako prezime, se zema nazivot na mestoto, seloto ili gradot od koj{to poteknuva odnosnata li~nost (npr. CODREANU-CODRA, Skadar; NIA-po seloto Ni~a; STAMBOLI-STAMBOL, Carigrad, i dr.) ili predcite na taa li~nost; ili prezimeto nastanuva od nazivot na rabotata, zanaetot (npr. CAZANG&Ionoj {to pravi kazani; FESI, onoj {to pravi fesovi; BO AG&I, onoj {to prodava boja i bojadisuva, i dr.) i najposle, toa mo`e da nastane od nekakov prekar, koj, kako karakteristi~na osobina, duhovna, ili telesna, preminalvo prezime na potomcite na taa li~nost koja go dobila toj prekar (npr. OSE, ]ose; CAMBUR, Grbka i dr). Zna~itelen broj aromanski prezimiwa, od vtorata i od tretata kategorija, se od tursko poteklo, kako {to e, vpro~em, od istoto poteklo i golem del od site prezimiwa na Balkanot koi se od vtorata i od tretata kategorija (spored na{ata podelba). Eve gi aromanskite prezimiwa, koi jas gi zabele`av: ABAG& (spored zanimaweto; za zna~eweto na zborot vidi, ponatamu, vo Re~nikot) ALTIPARMK (pokraj PENDIFRANGA - telesna mana, v. Weigand, Arom. II, 188, Hciu A., Aromnii, 193; sporedi go i srpskoto prezime Altiparmakovi, vo Bitola), MZA (duhovna osobina, D. Popovi, O Cincarima, Beograd 1937, 314) BACMZ (telesna mana, D. Popovi, 322) BACRALU (spored zanimaweto ili spored telesniot nedostatok, D. Popovi, 322), BA (D.Popovi, 326) B C L LU (spored zanimaweto, Hciu, 183), BENDERL (Hciu, 192), BERBER (spored zanimaweto, Hciu, 200), BO AG&I (spored zanimaweto, D. Popovi, 331), & BOSTANGI (spored zanimaweto, D. Popovi, 332; vo Skopje postoi aromansko prezime BAHEVANG& spored zanimaweto), BUJDAR (spored zanimaweto, Hciu, 198), BULAMAE, pokraj BALAMACE (Weigand, Arom. 188), CAANC (D. Popovi, 384; dali e od imeto na grat~eto Ka~anik vo Vardarskata banovina, sporedi go i srpskoto prezime Ka~anikli, vo Skopska Crna Gora), CALA G& (spored zanimaweto, D. Popovi, 381), CALINDR (Hciu, 214), CALPACG& (spored zanimaweto, Hciu, 193), CAMBER (Hciu, 188), CAMBUR (telesna mana, Hciu, 208); edno od mnogu ~estite prezimiwa e slo`enkata od turskata pridavka kara, crn, i li~ni imiwa. I drugite balkanski narodi ja imaat mnogu ~esto ovaa kombinacija. Raspravaj}i za ovaa slo`enka, prof. Kapidan napomnuva deka e taa osobeno ~esta vo ju`niot aromanski govor (Th. Capidan, op. cit. p. 523). Za odnosot na gr~kata pridavka: mavro crn, spre-

57

ma turskoto kara crn, mnogu e zboruvano. Se nastojuvalo da se utvrdi dali turskata pridavka kara vo respektivnite slo`enki e prevod na gr~koto mavro, ili obratno, t.e. deka gr~koto mavro e prevod na turskoto kara (Th. Capidan, Ibid. 523-524). Kapidan navel izvesen broj od ovie slo`enki, slu`ej}i se, pritoa, so materijalot koj go dal I. Karaxani (I. Caragiani, Studii istorice, Bucureti, 1929), kako i so spisokot na imiwa na aromanskite kolonisti, daden vo Peninsula Balcanic (an V, t. 5-6, P95). Eve nekolku takvi slo`enki: CARACU, CARACOSTA, CARACUTSA (Capidan), CARACOTA (Hciu, 196), CARADIMU; CARAIANI (Capidan), CARAGUN (D. Popovi, 470), CARAGHORGU (Penin. Balcan. V, I, 28), CARAG&A (Ibid.); CARG&IANI (Hciu, 43), CARAISCU (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), CARA - JANKO (D. Popovi, 385), CARA ANI (Penin. Balcan. 5-6, 95), CARAMATOV (D. Popovi, 383), CARMIU (Penin. Balcan. V. I, 28; D. Popovi, 383), CARAMIHA (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), CARAMUZI (Penin. Balcan. V. I. 28), CARANAUM (Idem.), CARAMICA (Penin. Balcan. V. 5-6, 95) & CARAPANA (Hciu, 214), CARAPANGI (D. Popovi, 383, sporedi go i srpskoto prezime Karapanxi), CARASIMU (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), CARASINU (Ibid.), CARASTAMU (Capidan), CARASTAMBU (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), CARATAU (Capidan), CARAVIDE (Penin. Balcan. V. 5-6, 95) itn. Tuka se ponatamu i prezimiwata: CAZANG& (spored zanimaweto, Penin. Balcan. V. I, 28; Hciu, 185; D. Popovi, 381), CODAS (D. Popovi, 396 - Ova prezime mi e poznato od Megarevo, samo kako Gug&a e), CULUNG (spored zanimaweto D. Popovi, 399; sporedi go i srpskoto prezime Kulunxi), CURTE (Hciu 185), ACR (telesna osobina, & & Weigan, Arom. 188), ICRDECU (Hciu, 203), IZMEGI A (D. Popovi, 474), OHAG (spored zanimaweto, Hciu, 215; sporedi go srpskoto prezime ^ohaxi), ULAC (telesna mana; sporedi go srp. prezime ^olak-Anti), DANABA (Hciu, 194, 196). Osven slo`enkite so kara, postoi i slo`enka so turskata pridavka deli, so zna~ewe puternic, viteaz, grozav, nspaimnt^ tor, aspru; za ova deli u{te ne e utvrdeno, dali kaj Aromancite do{lo direktno od turskiot jazik ili preku Grcite (Th. Capidan, op. cit. p. 524). I za ova slo`enka Kapidan utvrduva deka e po~esta vo ju`niot aromanski govor, otkolku vo severniot (Idem, 524), naveduvaj}i gi ovie primeri: DELIGORGI, DELI ANI, DELIMINA, DELISGRU, DELINUU, DELIMARCU, DELIHRISTU; DELI ORGU, DELIVAN (Penin. Balcan. V. I. 28) itn. Ponatamu gi imame ovie prezimiwa: DOGRAMAG& (spored zanimaweto, vo Skopje), D RVENG& (spored zanimaweto, vo Skopje), ECMECG&I A (spored zanimaweto, D. Popovi, 367), EM (spored zanimaweto, Hciu, 193), FESLU (spored zanimaweto, Ibid. 193), GROAR (vo Kru{evo), GOZE (vo Kru{evo prekar, prviot del od tur. zbor gz-boyaci, komedijant), GUZLI (telesna osobina, Hciu, 208). Treta, mnogu ~esta slo`enka vo aromanskite prezimiwa, odnosno imiwa, e taa so turskiot zbor haci, poklonik, posetitel na svetata zemja. 58

Kapidan gi naveduva slednive imiwa: HAG&I ANI, HAG&ISIMU, HAG&IPAVLU, HAG&INIKOLA, HAG&IMIOTA, HAG&I APRAI, HAG&IBEALU; tuka se potoa HAG&ICU, PAPAHAG&I, HAG&IGOGU (Site tri primeri vo Penin. Balcan. V. I. 28); ostanatite aromanski prezimiwa, nastanati od turski zborovi, se ovie: HASAN (vo Kru{evo), EBEG& (spored zanimaweto, D. Popovi, 461), IRISTIG& (spored zanimaweto, Hciu, 196), OSE (telesna osobina, vo Kru{evo; sporedi srp. prezime osi), UR (spored zanimaweto, Hciu, 215; D. Popovi, 461), MISIRLI (Misir-Egipet, D. Popovi, 409), NALBNTI (spored zanimaweto Hciu, 193), NLA (potkovica, vo Bitola), NERNDZA (Hciu, 189; spor. go srp. prezime Neranxi), OG&ACL (Vo Skopje; spor. go i srpskoto prezime Oxakli, vo Skopje), PAPASOGLU (Gr~ko-turska slo`enka, popov sin, tj. Popovi, Hciu, 193), PAPUG&IA (spored zanimaweto, D. Popovi, 427), PETMEZA (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), SAMARG& (spored zanimaweto, Penin. Balcan. V. I. 28; spor. go poznatoto prezime vo Sanxak), S RAFLU, pokraj S RAPLU, SARAPI (po zanimawe, Hciu, 199; Penin. Balcan. IV. 3. 75), SERSMI (pokraj SEREMI), patolo{ka osobina, (Penin. Balcan. V. 5-6, 95), STAMBULI i STAMBULI (spored mestoto Stambol, Carigrad, D. Popovi, 451), A AC (spored zanimaweto, Hciu, 192), TELSCU (literaturen oblik, od tel, `ica, vo Kru{evo), TEPELANI (spored mestoto Tepeleni, vo Albanija, od kade {to poteknuva poznatiot po zlodela Ali-pa{a Janinski, koj{to go razru{il Moskopole, D. Popovi, 456), TINIIG& (spored zanimaweto, vo Kru{evo), TOPUZ (sega Topuzovi, vo Kru{evo i Belgrad), UZN (spored telesnite osobini, Penin. Balcan. V. I, 29; sporedi go i srpsko prezime Uzunovi), ZERDE (vo Kru{evo); osven ovie prezimiwa zabele`av i dve `enski imiwa: SULTNA (Penin. Balcan. IV. 3. 94-95), ana (Papahagi, Antologie, 319, 16), i dvete prezimiwa se ~esti vo celata Vardarska banovina.

59

13. Izrazi, izreki, poslovici

Naporedno so navleguvaweto na turskite zborovi, vo aromanskiot dijalekt vleguvale iceli izrazi, mudri izreki, poslovici, ayet, kako {to ve}e ka`avme, deka se vikaat vo arapskiot jazik. Tie ili se prevedeni (Sandfeld, op. cit. 92), i toa bukvalno ili slobodno ili ostanale nepromeneti, odnosno neprevedeni, so izvesni, nezna~itelni, fonetski promeni, vo aromanskite govori, kako, vpro~em, i vo drugite balkanski jazici. Ovde, spored sugestiite na profesorot P. Skok, dadeni vo negovata statija vo bo`i}niot broj na belgradska Pravda (1935), }e se obideme, vo ramkite na na{iov trud, da go izneseme odnosot me|u aromanskata, odnosno povardarskata paremiologija od edna strana i turskata paremiologija od druga strana. Najprvo }e gi navedeme neprevedenite izrazi, a potoa i onie koi se prevedeni9. I 1) CAM-SURTE, se veli za ~ovek so naluteno, namr{teno lice, od tur. akam, ve~er i surat, lice, obraz; sli~en izraz imaat i Turcite (koi, inaku, go nemaat ovoj aromanski izraz): eki-surat (kiselo, bajato); vo Skopje: akm-srat. 2) LA BIN BERIT VRSN, Bog da mu dade iljada dobrini, od tur. Allah bin berektvers n; ne mi e poznato dali Slovenite na Jugot go upotrebuvaat ovoj izraz. 3) AL RIM Bog e milostiv, Bog e dobar, od tur. Allah krim; vo Povardarjeto Alerim, ima Gospod. 4) ALIIN, Za ime Bo`je, za qubov Bo`ja, od tur. Allah iin. Aromanskite poslovici i izrazi gi sobrav sam od tekstovite so koi se slu`ev pri izrabotkana ovoj trud i, posebno, od`iviot govor. Inaku, P. Papahaxi dava Sammlung aromunischer Sprichwrter und Rtzel, vo Vajgandovata Jahresbericht (vo II 147-192); trudot mi e poznat samo po slu{awe. Vajgand dal nekolku Sprichwrter vo svojot trud Die Sprache der Olimpo-Walachen, 135-136; M. Rineta objavi vo Peninsula Balcanic IV, kn. 1-3, pp. 6-10, 48-51, stotina poslovici od Samarina. Poslovicite od Povardarie isto taka gi sobrav sam, najgolemiot del od `iviot govor, pritoa obilno slu`ej}i se so zbirkata: Hadi Todor Dimitrijevi, Vranjske poslovice, I deo, Beograd, 1935. 60
9

5) ALAMN-BGIRI, se veli za ~ovek, te`ok i nepodvi`en, od tur. Alaman, Germanec, germanski i begr, kow; vo Povardarjeto Alman-bgiri. 6) LA SAMET VRSN, od tur. Allah selamet versin, Gospod da mu pomogne, Bog pomo{ da mu dade, pomozi Bog. 7) ALAVR, spored du{ata, spored pravdinata; ima Gospod, od tur. Allah var. 8) ALVERSN, Daj Bo`e, od tur. Allah versin, Da dade Gospod. 9) AL-VERI, pazar, rabota, kupoproda`ba, od tur. ali-veri vo Povardarjeto Al-veri. 10) ANASNA, i ANASNA STIM, majka mu i majka mu da mu ..., pcosta, od tur. Anasin sktigim. 11) ANASNA VRDNA, pcosta, od tur. Anasinin avradini, od majkina mu ~esta, ~esnosta. 12) ASLELAM, navistina, o~igledno, javno, od tur. Asli kelam, ka`uva vistina; Vo Povardarjeto, na oddelni mesta, Aslielam (Skopje, Gostivar). 13) ASLI-OC, |oa, od tur. asli-yok, nema vistina; Vo Skopje:asli-jok. 14) TER-BASI, se upotrebuva so zna~ewe ne od sakawe, tuku za da se spasi od beda, od tur. hatir belasi, so isto zna~ewe i akcent; ovoj izraz se upotrebuva i vo Povardarjeto. 15) AT-PZAR, pazar kade {to se prodavaat kowi, od tur. at pazar; vo Skopje postoi takov lokalitet. 16) BLADA CRTULMAC, za da se spasi od beda, od napast (sporedi go broj. 14), od tur. beladan kurtulmak, spasi se od beda. 17) BERIVIS, Fala Bogu, dal Gospod, od tur. berekt versin (sporedi go br. 2). 18) BZ-BIZ, vo ~etiri o~i, doverlivo, me|u nas, od tur. biz-bize, me|u nas. 19) BC-S I-BOC, gomno od gomna, od tur. bok soyi bok. 20) BGG&ANA, se upotrebuva kako interj., vo smisla |avol da go nosi, od tur. bok canna, gomno ima mesto du{a. 21) BU DU LAN DU, ovoj svet (vek, `ivot) la`oven, la`en, od tur. Bu dunya yalan dunya dir; vo Povardarjeto jalan dunja. 22) CAF-PRASI, xeparlak od tur. kave-paresi. 23) ESE-BAI, blagajnik vo edna familija, zadruga, od tur. kse, kese, torba i Bai, glava; ovaa slo`enka sa vakvo zna~ewe, kako {to e vo aromanskiot, ne e poznata vo skopskiot turski govor. 24) ACR-EFE, polunapien, vesel, od tur. cakir kif. 25) T-PAT, po malku, po ne{to, retko, samo ne{to, od tur. cat-pat; vo Povardarjeto t-pat. 26) I-MA-TC, par ili nepar, par-nepar, edna detska igra, od tur. cift-tek; vo Povardarjeto f-tek. 27) DRMAR, raspad, nered, od tur. dar-mar. 28) DUR BAKALM (s-videm) ~ekaj da vidime, od tur. dur (imperativ od durmak) ~ekaj, ibakalm (futur od bakmak) }e vidime. 29) DZTABANLI, so ramni stapala, od tur. dz-taban; vo Povardarjeto duztabnlija. 61

30) ECSC-OLSN, da go nema, i bez nego neka sum, tur. eksik olsn, neka bide pomalku. 31) CSIC-Z ADE, pomalku-pove}e, od tur. eksik-ziyade. 32) ELCMILA, Koga e od Boga, Fala Bogu, od tur. Elhukmuli-lla, se {to e od Boga, e dobrodojdeno. 33) EM CABATL, EM TOPUZL, em vinoven em naostren; , skopskiot turski govor ne ja poznava ovaa izreka, inaku e sostavena od tur. (em) hem, i, i cabatli, vinoven, topuzli, naostren, so topuzot vo raka. 34) EM GOL, EM ZOL, se veli za ~ovek koj ne e ima{en, mo}en, a se sili; em {uto em bode (spor. Glasnik Sk. Naun. dr. XIII 150: em gol, em zol, vo Veles), em kus, em se pr~i, velat vo Vrawe. Vo skopskiot turski govor postoi sli~en izraz: Em kl, em fundul, em }elav em gord. 35) PISI BIR, seedno, od tur. episi bir; vo Skopje episibir. 36) GUAB, selski kmet, pretsedatel na selska op{tina, od tur. kocabai stara glava, starec; vo Ohrid kodaba. 37) G&AN-G&IN, nikoj, ni `iva du{a, od tur. can-cin. 38) HAG&-PIMN, onoj koj }e se pokae, }e se odlu~i za ne{to, pa }e se otka`e od toa, od tur. haci i piman, koj se kae; vo cela Ju`na Srbija: pman. 39) L-AL, Bog da ~uva, od tur. il-Allah. 40) IANITSAR, jani~ar, krvopiec, neranimajko, od tur. yeniceri, jani~ar, nova vojska. 41) IAASN, da `ivee, od tur. yaasn. 42) IORGN-G&UGI, meku{ko, slabak, od tur. yorgan cocugi, dete od jorgan, od pod jorgan, slabak: vo Skopje: jorgan odugi. 43) LAF-MABET, razgovor, zboruvawe, od tur. laf-muhabet. 44) MAZLA, ~uvaj Bo`e, tur. mazallah. 45) -BE, kako si, od tur. ho-be. 46) PAPAND-CAPAND, slo`enka od nazivot na praznikot Sretenie na aromanski i od turskoto kapandi, zatvori se t.e. so praznikot Sretenie se zatvoraat site praznici do Veligden. 47) PARABUE, na malo, prodavawe na malo, od tur. parabuuk. 48) PRE PIN, BCTUR IN, pari odnapred, rabota nikade (gomno), (Vrawe), od tur. pare pein boktur iin. 49) SAD-CAF, ~isto kafe, od tur. sade-cave; vo Skopje sade-kafe. 50) SICTERSN-GITSN, neka odi po |avolite, neka go nema, od tur. sictersngtsn; vo Skopje samo skter. 51) TAVA-TABR, voen begalec, od tur. zbor tavan, tavan i tabur, vojska, tabor, t.e. vojska {to bega, {to se skriva na tavan; Turcite go nemaat ovoj izraz. 52) TOS-PASI, sitne`, sitni pari, od tur. tos-paresi. 53) TRA- AZI, detska igra so pari, kruna ili broj, vo celo Povardarje: tura-jazija, od tur. yazi-tura.

62

II 1) AH TU- TAE MNTEA, tolko mu se~e pametot (vo Gostivar), ili tolko mu stiza pamet (vo Vrawe), od tur. okadar akli keser, tolku pametot mu se~e; i vo albanskiot jazik postoi ovoj izraz: a i pret mendja. & & 2) ALVAGILU TI BOZAGILU, alvaxija za bozaxija, od tur. alvaci bozaciya ait (svedok). Istata izreka e poznata vo cela Ju`na Srbija, pokraj u{te edna druga salepija za bozadiju. 3) APA DOARME, DUMANLU NU DOARME, vodata spie, a du{manot ne spie (Skopje), od tur. Su yus, duman uyurmas; ovaa izreka ja zabele`av kaj P. Papahaxi, Basme 61 (9). 4) APROPE DI MINTE, blisku do pametot (Skopje), od tur. akila yakn bir ey. 5) ARUC OCU, frlil oko (Skopje), frlil oko na..., od tur. gz atmi. 6) ARUPITS CAPLU, kr{i si glavata (Skopje), inaku bukvalno zna~i: iskini si ja glavata, od tur. bani parala. 7) ASPARDZUL PR LU, rasipi ja lirata, bankata (vo Skopje), t.e. rasitni pari, od tur. boz bu lira, rasipi ja (rasitni) ja ovaa lira. 8) BATE-L FIORLU PN NU-TS FRMSE ULORLU (P. Papahagi, Basme, 230), tepaj go deteto pred da ti ja skr{i stomnata, potsetuva na poznatata Nasradinova anegdota za deteto {to toj go tepal pred da go prati so stomnata po voda. 9) B RUTEA I FOCLU NU L-ADU , barut i vatru ne sastavqaj (Vrawe), od tur. A te le barut bir yerde durmas, barutot i ognot ne stojat na edno mesto. 10) BOATSEA NU- SI AVDE, glas ne mu se ~uje (Kumanovo, Vrawe), od tur. Sesi idulmes. 11) BUNEATSA NU S-ACUMPR CU PRADZ , dobrota se s pare ne dokupuje (Vrawe), odgovara na turskata poslovica Eylk pareyle alnmas. 11a) BUNEATSA CU TSIVA NU S-P LTEATE, dobrinata so ni{to ne se pla}a, sli~na e na predhodnata i doa|a od navedenata turska poslovica. 12) CA AUA PI GUMAR, kao na magare sedlo (Skopje, Vrawe i dr.), od tur. Yakmi eeg egr gbi. 13) CA FUR , UN AM RTI E, CA ARE UN IE, koj ukrade ima jedan greh, a kome se ukrade hiqadu (vo Vrawe-sto), od tur. Calnnbir, calnann bin gnahi var. 14) CA MEASTIC TU ARE -LINDZE DZEADZITLE, Koj brka (me{a) u med, on li`e prsti (Vrawe), od tur. Bali kartrma, parmagni yalar, so bukvalno zna~ewe kako gornoto. Kako prodol`etok na ovaa izreka, postoi vo aromanskiot dijalekt, druga poslovica, koja glasi: DI MULT LINDZEARE EAREA, -MUC DZEADZITLE (Megarevo) od mnogu li`ewe med, si gi grizna i prstite, se veli za nekoj {to go fatile vo kra`ba, pronevera. 15) CA S-UPURI DI LAPTE, -TU DAL SUFL , (Penin. Balcan. IV, 1, 6) koj se izgorel so mleko, duva i na ma{tenica ili koj se od ~orbu izgoreja i u kiselo mleko duva, kako {to vo Vrawe ja prevele turskata poslovica: orbadan yanan, yogurda frr. 63

16) CAMA GINE S-TS AS OCI DI C T NUM LA E, boqe o~i da ti isko~iv, nego lo{o ime (Vrawe), odgovara na tur. poslovica Da isla cani netei adn (iksn) podobro du{ata otkolku imeto (da ti izleze). A 17) CARA S-NU ARUTS DI NPO N-O FI DI NINTE, Ako ne frli{ zad sebe (nazad, zad grbot) ne }enajde{ pred sebe (napred) vo svojata osnova e prerabotena turskata poslovica: Ver bir al on, daj eden, zemi deset, ili duri ne frli{ devet ne mo`e{ da zeme{ deset, ili dokle ne frli{ rip~e, ne mo`e{{aran~e (vo Vrawe, grap~e, m. {aran~e vo Skopje, Ohrid). 18) CASA ARE MULTE GUVE, Ku}ata ima mnogu dupki, (dupke - vo Vrawe), od tur. Evin bir ok deligi var, Edna ku}a ima mnogu dupki. 19) CATHA PAREA C NTICLU (OCLU), spored dru{tvoto i pesnata (igrata), sostavena e, verojatno, spored tur. poslovica Kimn arabasna binersen onun trkisni nakir, vo ~ija{to kola }e se ka~i{, negova pesna pej, ili kako {to velat vo Vrawe, u kakvo se kolo ufati{takoj e igra{; sli~na poslovica imaat i Aromancite: MA TI AC TSA N CORU VA S-G&OTS, {tom si se fatil na oro, }e igra{. 20) CATHI DZU PAE NU ASTE, svak dan neje Velik den (Vrawe), odgovara na tur. Her gn Bayram olmas, sekoj den ne e Bajram. 21) CATHI LUGURIE ARE MARDZINE, Sekoe ne{to ima kraj, spored tur. Her eyin bir zevali var. 22) CATHI UN I E A-LU , svak si svoje znaje (Vrawe), od tur. Erks kndi eyni biler. 23) C T TI ADETE,kolku za adet (Skopje), od tur. Adet iin, zaradi obi~ajot. 24) CU CSENU PR NU ACUMPR ...s tue pare ne kupuj... (vo Vrawe), od turskog Baksnn paresile ie girime, so tu|i pari ne se vpu{taj vo rabota. 25) CU OMLU A-T U S-NU A DARE-LOARE, so svoj ~ovek da si nema{rabota, odgovara tur. Knde-insannle ye, i al-ver yapama, sas svojega jedi (i pi), ama al {-ver { ne pravi (Vrawe). 26) CU UN OA E STANE NU S-FATSE, s jednom ovcom ba~ila ne biva (Vrawe) mnogu e sli~na po smisla na turskata Bir ieke yas olmaz, Edno cve}e ne pravi leto, {to odgovara na na{ata Edna lastovi~ka ne pravi prolet, kako i na albanskata Me ni lule nuk del vera. 27) CUM LU A ATLU, AHTARE U A S HATEA (retko se upotrebuva) Kakav ti je hat, takav ti je sat (Vrawe), od tur. Nasal at yle sat; albanski: Si ont ati, atu ont saati. 28) CUM -U DIIC , AI VA S-U M C , kako je drobija, tako e i da kusa (Vrawe), spored turskata poslovica Ne ekersn oni biersn, {to }e posee{, toa i }e `nee{. 29) CU TSEARA -U CAFT , so sve}a si go tra`i belaj... (Skopje), tur. Mumle belayi arar, so sve}a si ja bara beqata. 30) CUM VA-TS UIR AI VA-S G&OTS, kako }e ti svirat, taka }e igra{ (vo Skopje), spored turskata poslovica Nasol alarse yle oyna.

64

31) DAO BUNETS T-UN LOCU NU S-ADUN , dva dobra na jedno mesto ne stojiv (Vrawe), spored tur. Her eylegi Allah vermes, site dobra Bog ne gi dava. 32) DI ATSELU TSI TATSE DUMNIDZ STI ASCAP , Bog da te ~uva od onoj {to mol~i, spored tur. Yere bakan can y&akar, onoj {to gleda nadolu du{ata ja pali. 33) DI C NE TSI ALATR S-NU TS HIB FRIC , od ku~e {to lae da ne se pla{i{, mo`ebi e onaa latinskata Canis qui..., no mo`ebi e i od turskata poslovica Havlajan kpek ismas, ku~e {to laje ne ape (Vrawe). 34) DI DUMNIDZ S-TSU AFI, od Gospod da si go najde{ (Skopje), e turska poslovica Allahdan bulasn da si go najde{ od Boga. 35) DI MASTUR MA MASTUR ARE, nad majstorot majstor ima, spored tur. Ustann-ustasi var. 36) DI M NA A OMLUI TSIVA NU ARE ASC PAT , od ~ove~ju ruku ni{to se neje otelo (Vrawe), od tur. poslovica Insann elende birey kurtulmas. 37) DI NAREA A-LU MA N CLO NU VEADE, ne gleda podaleku od svojot nos, tur. Burnunda teyesni grmes. 38) DIN GUR AMALUM SCOATE, od usta vu biser (amalum -zlato) ide (Vrawe), tur. Agznda bal akar, od ustata med mu te~e. 39) DI PI KALU PI GUMARU, s ata na magare (Vrawe), od kow na magare od tur. Atan eeg. 40) DOI HUMUNITS SUM UN BRATS NU S-POART , dve lubewci pod edna mi{ka ne se nosat (Gostivar), od tur. Bir kaltukta ik karpus tanmas. 41) DRACLU NI AR NI SAP , |avolot ni ora ni kopa (Skopje), mo`ebi spored tur. eytann ii yoktur, |avolot nema rabota. 42) F R CUSURE OM NU ARE, nema ~ovek bez mana, nedostatok, tur. Cusurus adam olmas. 43) FEATA- TI CAS CSEAN , devojkata (`enskata ~elad) e za tu|a ku}a, ili kako {to velat vo Vrawe devojka je tua streja, od tur. Cz evlad el kapisidr, devojkata e za tu|a vrata. 44) FIORLU CU MULTE DADE AG&UN ARM NE, dete so mnogu majki gladno ostanuva, od tur. Ik anali evlad yanlayak kalar, dete so dve majki ostanuva bosonogo; so istoto zna~ewe postojat u{te dve aromanski poslovici: VACA CU MULTS NICUIR ARM NE AG&UN (Megarevo), krava so mnogu gospodari, ostanuva gladna i FIORLU CU MULTS TAT ARM NE F R FESE (Kru{evo), dete so mnogu tatkovci ostanuva bez kapa, fes. 45) FRICA AVEAGE AV9IA, strah ~uva lojze (Vrawe), stravot go ~uva lozjeto tur. Korki baglari bekler. 46) GORTSUL A-TSELU BUNLU PORTSI LU M C , dobrite kru{i sviwite gi jadat, od tur. Armudan eysni domuz yer, najboqu kru{ku sviwa izede (Vrawe). Vo vrska so ovaa poslovica postoi edna anegdota od Megarevo. Se sobrale nekolku doma{ni `ivotni pod edna kru{a, pa razgovaraat za toa kako }e rodi kru{ata ovaa godina. Na krajot na toj razgovor sviwata rekla 65

ovaa godina kru{ata dobro }e rodi. Na pra{aweto od kade taa go znae toa, sviwata odgovorila: MULTU I SI M C GORTS , mnogu mi se jadat kru{i. 47) GORTSUL SUM GORTSU CADE, kru{ata pod kru{a pa|a, od tur. Armut altna der. 48) GUMARLU H RDZITU TU DINTS NU S-MUTREATE, na podareno magare vo zabite ne mu se gleda, od tur. Hediye atn dilerne baklmas, na poklowena kowa zubi se ne gledav (Vrawe). 49) GUR ARE ZBORU (LIMB ) NOARE, usta ima re~ (jezik) nema (Vrawe), od tur. Agzi var, dili yok, usta ima jazik nema. 50) G9INE VINI, G9INE T-AFLA , dobro si do{ol, dobro sum te na{ol, ili O G9ELDN O BULDN, kako {to se upotrebuva nepreveden ovoj izraz vo aromanskite govori, od tur. O gldn, o buldn, dobro dojde, dobro te najdof (Vo Skopje). 51) ARB NU PASCU, travu ne pasem (Vrawe), spored tur. Ot atlamayim. 52) U ARE ACLO DA DUMNIDZ , kade {to ima tamu dava Gospod (Bog), tur. Nerde var oraya akar, gde ima tamo te~e (Vrawe). 53) IU CALC FOCU SCOATE ATRA CREAP , Kade {to }e stapne (istura ogan) kamen puka, tur. Nerde ger, ate saar, Kade {to pominuva ogan istura, ili kako {to velat vo Vrawe @iv ogw kude proe. 54) U CUR VA-S CUR (Basme 28, 29), kaj{to te~elo pak }e te~e, od tur. Su nerden akmi gne akar, kud je voda tekla pa e tei (Vrawe). 55) U NU-L SEAMIN , FITUR , kaj{to ne go see{ tamu }e nikne, tur. Nerde ekmessin orda biter, kud ga ne seje{, tuj nica (Vrawe). 56) LIMBA O SI NU ARE, O SI FR NDZI (Penin. Balc. III, 9, p. 215), jezik koski A A nema, koski kr{i (Gostivar), od tur. Dilin gnigi yoktur, jazikot koski nema.... 57) LIMBA ZIG NU ARE, jazikot terezija nema, od tur. Agzni terezisi yoktur, ustata terezija nema. 58) LUPLU PERLU AL CSEATE TAB ETEA NU AL CSEATE, volkot vlaknoto go menuva, ama tabietot ne go menuva, mo`ebi toa e starata latinska poslovica Lupus ..., no da napomenam deka vakva poslovica postoi i kaj Turcite, vo Skopje, na primer, Kurt tyunden ger huyundan gmes, volkot vlaknoto go napu{ta, tabietot ne.... 59) MA A MAE C TSE S-TS ARDZ M LE, Koga ima{ ma{a zo{to da gi gori{ racete, od tur. Maa variken eleni yakma, kd ima ma{u, {to da gori ruke (Vrawe). 60) MA BUN DI S N TATE NU ARE TSIVA, od zdravje podobro ni{to nema, tur. Sagliktan daha ey hi bir ey yoktur, od zdravqe ni{to po slatko nema (Vrawe); vo vrska so ovaa izreka postoi vo aromanskiot dijalekt i izraz: MA BUN S N TATE, podobro-zdravje, t.e. podobro od s e zdravjeto. 61) MA MULTU ASCULT DI C T ZBURA, pove}e slu{aj, otkolku{to zboruva{, tur. ok dn, as syle, mnogu misli malku zboruvaj. 66

62) M NA NU ARE TIRIZI E, rakata nema terezija, od turskata poslovica Elen terezisi yoktur, ruka neje terezija (vo Vrawe). 63) M LE SI-L SI HRISUSEASC , racete da mu se pozlatat, od tur. Elleri var olsun, ruke da mu se pozlativ (Vrawe). 64) M RESCU FIORLI, M RESCU GA LE LE, rastat decata, rastat gri`ite, ili golema deca, golema i briga (Vrawe), tur. Kuk evladn gaylesi da kuk tir, mali deca i mali gajliwa. 65) M RG RIT RI SCOATE DI N GUR , od usta vu biser ide (Vrawe), tur. Agzni bal akar, od usta med mu te~e (spor. br. 38). 66) MINTEA CU PRADZ NU S-ACUMPR , pamet se s pare ne dokupuje (Vrawe), pametot so pari ne se kupuva od tur. Acl pareyle satn olmas. 67) NU ACATS CUSURE, ne mu fa}aj kusur (Skopje), ne zameruvaj mu, tur. Kusura bacma, ne gledaj nedostatoci. 68) NU ARE ACU U S-ARUTSI (Spor. i Geagea, op. cit. 74), nema igla kade da frli{ (-frqi{, vo Vrawe), tur. Igne atacak yer yok, nema mesto kade igla da frli{. 69) NU- SI AVDE BOATSEA, glas ne mu se ~uje (Vrawe) glas ne mu se slu{a, tur. Sesi isdlmes (spor. br.10) 70) NU- SOARE S-TI NG LDZASC (Megarevo), neje slunce da te ogreje (Vrawe), ne e sonce, pa da te ogree tur. Gne dil k istsun. 71) NU POTS S-LI (NCIDZ) ACATS GUR LE A DUA LOR, ne mo`e{ da mu ja (zatvori{) fati{ ustata na svetot, spored tur. Alemn agzni kapayamasn. 72) NU S-EADE PI DAO CARECLE (SCAMNE), na dve stolice ne mo`e da se sedi (Vrawe), na dve stolici ne se sedi tur. Iki sandaliyede oturulmas. 73) ELU A-TSELU BUNLU DI MULTE DADE SUDZE, krotkoto jagne od mnogu majki cica, spored tur. Uslu kuzi ik anadan st emer, krotko jagwe od dve majke mleko si{e (Vrawe). 74) OCLI NTR-OCI TI AR DE, o~i v o~i }e te izla`e, spored tur. Gzun nnde alar, }e ti ukrade pred o~i. 75) OCLI TSI NU S-VEDU AGOA S-AGRESCU, o~ite {to ne se gledaat brzo se zaboravaat, spored tur. Gzdan irak, gnlden irak, daleku od o~ite, daleku od srceto. 76) OMLU DI ZBOR, CALU DI C PESTRU (S-LEAG ), ~ovekot za zborot, a kowot za oglavot (se vrzuva), od tur. Adam(insan) dilinden ks boynuzndan tutulur, ~ovekot se fa}a za jazik, a kowot za oglav, ili mjagare se vrzuje za oglav, a ~ovek za jezik (Vrawe). 77) OMLU- CA G&AMEA, ~ovekot e kako staklo, spored tur. Insan sradan daha terder, ~ovekot e od staklo poslab (pokr{liv) ili ~ovek je od jajce poslab (Vrawe) 78) OMLU MA SAN TOSU ASTE -DI ATR , ~ovekot e pojak i od kamen, spored tur. Insan elikten daha kuvetli dr, ~ovekot e pojak i od ~elik. 79) PAN S-NU BAT C TSAUA COADA, C NLE NU U AVIN , dodeka ku~kata ne mrdne so opa{kata, ku~eto ne odi po nea, tur. Kuka kuyrugni kaldrmadan,

67

kpek komas; vo vrska so ovoj izraz postoi u{te eden drug: BATE COADA se veli za `ena koja predizvikuva, bara, drazni, mrda opa{kata (Gostivar). 80) P N S-NU PL NG ICLU, M SA NU- DA S-SUG , dodeka deteto ne zapla~e majka mu ne mu dava da cica, spored tur. ocuk aglmadan anasi sezinmez, ako deteto ne zapla~e majkata nema da se seti. 81) PESCUL DI LA CAPU-AMPUTE, ribata smrdi od glavata, tur. Balg batan kokar. 82) PETII TU AMARE -TIGANEA PRI FOC (Penin. Balc. III. 9. str. 215), ribite v more, tavata na ogan, spored tur. Balg denisdeikn pazarlk olmaz, ne mo`e da ima spogodba za riba koja e v more. 83) PR ALBU TI DZU LA E, beli pari za crni denovi (dni), spored tur. Ak ake kara gn iindr. 84) PR LU PR ADUTSE, parata so para se doteruva, spored tur. Para parayi ekr. pokraj Ake akeile kazanlr. 85) PI NIG USCATLU -VEARDILE ARDE, pokraj suvo i sirovo gori (Gostivar), spored tur. Kuri yannda yata yanar. 86) PIPER PISTI PILAFE, biber preku pilavot, pokraj PISTI TUTE GELE MIRUDI E, Vo (preku) sekoja manxa mirodija (za~in; piper), se veli za ~ovek koj se me{a sekade, vo sekoja rabota, od tur. izraz: Er eye karabiber, vo sekoe ne{to (sekoja rabota) crn biber. 87) PIMANE ASTE TSI- FAPTU, se pokajav {to se rodiv, tur. Dogdigna piman, se kae {to se rodil. 88) S-ARUCUTI TING&EREA -AFL C PAEA (Penin. Balc. III, 9, p. 213) se strkala tenxer~eto i go najde poklop~eto, t.e. go na{lo tenxereto kapa~eto, spored turskata poslovica Tencere tekrlenmi kapagini bulmi; aromanskata poslovica e bukvalen prevod na turskata poslovica. 89) S-CAFT NU VA-S AFL , da se baraa nema{e da se najdat, tur. Arasaydn bulamazdn. 90) -CUCOTLU I POART OAU , i petelot mu nese jajca, tur. Ikbalnn horozi bile yumurtlar, na sre}niot ~ovek duri i petelot mu nese jajca. 91) -MINE NU ADUN GORTS , i jas ne beram kru{i, spored tur. Elerm armut devirmey, so race kru{i ne bere. 92) -STIZMA ARE URECI, i yidovite imaat u{i, spored turskata poslovica Duvarnda kulagi var. 93) TI BATE -NU TS DA S-PL NDZI, tepa te a da pla~e{ ti ne dava (Vrawe), tur. Em dger, em brakmas aglayasn, em te tepa em ne ti dava da pla~e{. 94) TI DIDE PI UV RD L E, si se dal vo tro{ewe ({tedrost, dare`livost), e bukvalen prevod na turskiot izraz Verldn ovardalga. 95) TI SCRI A TU ELE TEFTER, pisaja se u ele{ tefter (t.e. si se o`enil, Vrawe), tur. Kle defterne yazlmi. 96) TRAPSE M NA, pokraj SCUL M NA, dignal raka, t.e. se otka`al od nekoja rabota, tur. Eleni kaldrmi.

68

97) TU AIST DUA E TSU-L DAU (ALASU) TU ALANT TSU-L CAFTU, na ovoj svet ti go davam, na onoj }e ti go baram, tur. Dunyade verrm, ahrete ararm. 98) TU NIOR LU SCOAL , v oblaci (nebo) go diga, tur. Gklere ekari. 99) TUTE CU ARAD , s redum, s so red, tur. Er eyn bir srasi var, site raboti imaat eden red. 100) TUTE BUNETS DUMNIDZ LU NU LI DA TU UN LOCU, site dobra Bog ne gi dava na edno mesto, prema tur. Her eylegi Allah bir yerde vermes (Spor. br. 31). 101) TUT UN , s edno, tur. Episi bir. 102) TS RUHILE DI TU IOR TS LI FUR , opincite od noga }e ti gi ukrade, tur. argni ayagndan alar. 103) TS -AR DE OCLUL, ti se smee okoto, tur. Gzn-aydi, svetlo ti oko (Vrawe). 104) TSI ARE TSI NU ARE, {to ima, {to nema, tur. Ne var ne yok. Ova e prv, konvencionalen pozdrav pri sredba, op{to poznat vo Ju`na Srbija, upotreben vo jazicite na oddelnite etni~ki grupi. 105) TSI AZBOIR NU S-M C , s {to leta ne se jade, tur. Her uan ku yenlmes, sekoja ptica {to leta ne se jade. 106) TSI C FTA ATSEA AFLA, pokraj: TSI -C FT -AFL , {to si baral, toa si na{ol, tur. Neyi ararsn oni bulursn, kakvo se tra`i, takvo se najde (Vrawe). 107) TSI- SCRI AT VA S-FAC (Basme, 391-, 17), {to ti e pi{ano }e si vrvi, }e si dojde. Ovaa poslovica ne mo`ev da ja najdam kaj Turcite, a i g. M. Sulejmanovi} mi ka`a deka sli~na poslovica ne postoi kaj Turcite vo Skopje, no, so ogled na nejzinoto fatalisti~ko zna~ewe, e vo nesomnena zavisnost od turskiot fatalizam, veruvaweto vo sudbina, {to na turskiot narod mu go dal islamot, a od kade {to toa veruvawe vo sudbinata go primile i Balkancite (V. Skari, Knjiga o Balkanu II 140-141). Ova veruvawe vo sudbinata mnogu e ra{ireno i vo Ju`na Srbija. Vo raskazite i vo romanot Trajan od ju`nosrpskiot raska`uva~ An|elko Krsti}, na mnogu mesta e istaknato toa veruvawe, kako kaj Turcite, muslimani, isto taka i kaj pravoslavnite, i toa vo re~enicata taka e pi{ano (Spor. za toa vo na{iot trud Jug od An|elko Krsti}, vo spisanieto Lu, God I. kn. 6-7, str. 264-265). Vo vrska so ovoj izraz, kaj Aromancite mnogu ~esto se upotrebuvaat i ovie izrazi: PUST SCRI AT TSI FU, neka e prokleto toa {to e pi{ano, i AI- SCRI AT , taka e pi{ano. 108) TSI NU LU NGLIT LOCLU, {to ne go progolta zemja, spored turskiot izraz: Ail yer (batayim), zini zemqo da propadnem (Vrawe, Skopje). ~esto vo aromanskite govori se upotrebuva izrazot: DI ARINE MI NGLIT LOCLU, od sram me progolta zemjata. 109) TSI- IRA, TS NU-IRA, {to bilo, {to ne bilo. So ovoj izraz po~nuvaat najgolemiot del od aromanskite prikazni. So istiot izraz po~nuvaat i turskite prikazni: Ne var imi ne yok imi, {to bilo, {to ne bilo. Ova e nesomneno o~igledno vlijanie na turskiot jazik vrz aromanskiot dijalekt, 69

i toa direktno vlijanie; zatoa {to prikaznite na drugite balkanski narodi obi~no po~nuvaat so nekoj drug izraz: bio jedan car, ili bili mu i ena, po~nuvaat srpskohrvatskite; Kakon e dit kakon, bilo{to bilo, po~nuvaat albanskite prikazni; Mia for, kna ker, edna{ i nekade, po~nuvaat gr~kite narodni prikazni (kako {to po~nuvaat, vpro~em i mnogu aromanski prikazni, posebno onie koi nastanale pod vlijanie na gr~kite nar. prikazni, tie koi se zabele`ani vo ju`nite aromanski govori. I tie po~nuvaat so: ERA UN OAR -UN KIR, bilo edna{ i nekade). Bugarskite pak prikazni po~nuvaat, glavno, kako i na{ite, srpskohrvatskite. Zna~i, po~etokot na najgolemiot broj aromanski narodni prikazni e ist so po~etokot na turskite prikazni. 110) TSI VA-S DA , ATSEA VA-S LA , {to }e dade{ toa }e zeme{, spored tur. Ne verrsn oni alrsn. 111) TSI VA-S SEAMIN ATSEA VA-S FITRUSEASC , {to }e posadi{, toa }e ti nikne, ili kakvu semku sadi{, takva ti i nica (Vrawe), spored tur. Ne ekrsn oni biersn. 112) U M CA ATSEA PUPAR , taa popara sum ja srkal, tur. Onunn dadni tatmim, kusaja sam tuj ~orbu (Vrawe). 113) UN C CAT TSI AMPUTE... (NU C RTEA), ne diraj govno {to smrdi (Vrawe), tur. Knefi kartrma kokar, Ne me{aj vo nu`nikot, smrdi. 114) UN MINTE, TI VEARA, MA TI ARNA, eden pamet, dali za leto, dali za zima, tur. Bir akl ki iinmi, yaz iinmi. 115) VA-S AFL (FAC ) AR, }e najde (}e napravi) izlez (sredstvo, re{enie), tur. Er k kndi aresni bulur, svaki svoje ~are e si nae (Vrawe). 116) V RNU NU ARE MURIT DI FOAME, niko od glad neje umreja(Vrawe), spored tur. Kimse aclktan lmemitr. 117) V RNU NU I E TSI ARE S-TREAC , PISTI CAPU, spored tur. Kmse bandan geecegni bilmes, nikoj ne znaje {to e mu pree preko glavu (Vrawe). 118) VRE NU VRE , sakal ne sakal, Volens-nolens, saka{ ne saka{ (Gostivar), tur. Ister-istemes. Dodatok I a: 1) HA -HU , vetrogon, veterni~av ~ovek, od tur. Hay-huy. 2) A LAZ OPEC, mrza, bukvalno, mrzlivo pci{te, tur. Aylaz kpek. 3) LA BLANI VERS , Bog mu dal nesre}a, tur. Allah belani versn. 4) BCTI CADA, BCMADI TRBADA, ako se zabele`i, e {ega, ako ne se zabele`i v torba (da go ukrade{). Ova go upotrebuvaat vo Ju`na Srbija Aromancite i drugite etni~ki grupi. Mo`ebina ova mu soodvetstvuva turskata izreka (koja mnogu retko se upotrebuva) Bakti akadr, bakmad torbada. 5) GEMOLA, neka e so pomin, samo neka pomine, izraz koj se upotrebuva koga }e se sretne prijatel {to boleduval, a ne mu se napravila poseta, od tur. Gmi-ola. 70

14. Semanti~ki promeni

Mnogu zborovi preminuvaj}i od eden jazik vo drug, pokraj glasovnite promeni, pretrpele ponekoga{ i promeni vo zna~eweto. Toa oddale~uvawe od osnovnoto zna~ewe koe go ima odnosniot zbor mo`e da bide nezna~itelno, no ~esto toa mo`e da se izmeni od osnova. Ovaa promena na zna~eweto na zborot nastanuva od razli~ni pri~ini. Na prvo mesto toa doa|a od evolucijata na jazikot, potoa, od nedovolnoto poznavawe na jazikot (odnosno na zborot) od koj se pozajmuvaat zborovite, i u{te, promenata na zna~eweto na oddelnite zborovi doa|a pod vlijanie na sosednite jazici. Zna~itelen broj turski zborovi, vleguvaj}i vo aromanskiot dijalekt, se oddale~il od svoeto osnovno zna~ewe; vo najgolem broj slu~ai pro{ireno e, zbogateno e osnovnoto zna~ewe na zborot, i toa vo figurativna smisla (istata pojava ja zabele`al Sainan vo romanskiot jazik, Romania, XXXI 88). Ovde davam samo nekolku primeri kade {to se promenilo (ili pro{irilo) zna~eweto na zborot: -abracu, impertinent, tur. abra- cheval tachet de blanc et de noir, gris pommel (cf. Romania, XXXI 88); -ag , pokraj zna~eweto, gospodar ima zna~ewe, mrzlivko, bezrabotnik; -agalae, pokraj gospodstvo go pro{irilo zna~eweto so bezdelni~ewe, zatoa {to obi~no agite bezdelni~ele; -ahure, pokraj osnovnoto zna~ewe, kowu{nica, vo Megarevo zna~i i, hodnik, poplo~en hodnik vo koj se pominuva najgolemiot del od letoto; -interesna e promenata na zna~eweto na zborot arudie, pla{livost, srame`livost, vo tur. rt, ge de pubert; -aslan, pokraj zna~eweto, lav; hrabar, vo aromanskiot zna~i i metalna para od 20 pari din., spored grbot so lavot koj e vtisnat na taa para; -b rae, pokraj zna~eweto, zname, ima pro{ireno zna~ewe, javno, besramno; -b rute, barut, prav od pu{ka, ima zna~ewe i suv; -buz , boz , pokraj zna~eweto, boza, eden vid napitok, ima pro{ireno zna~ewe vo izrazot: u feu boz , se zasramiv, ja zagaziv; vo istoto zna~ewe se upotrebuva ovoj izraz vo celata Vardarska banovina; go naprajif boza, go zasramiv. -ingie, pokraj osnovnoto zna~ewe, peja~ka, zna~eweto go pro{iril so, javna `enska; -irec, , pokraj toa zna~ewe ima i zna~ewe, leb od gr.; -cunumae, poznanstvo, vo tur. entretien, conversation; -h bare, pokraj zna~eweto, glas, novost, go pro{iril zna~eweto so poim, znaewe, i toa vo izrazot: nu are h bare, nema smisla, nema poim; 71

-huzmete, pokraj zna~eweto, rabotata na slugata, ima i zna~ewe, usluga, qubeznost; - anitsar, jani~ar, zna~i samo nasilnik, zlostornik; -ile, }ele{, go pro{iril zna~eweto so zbrkan ~ovek; ist e slu~aj so zborot oru, slep~o; -ivure, pokraj osnovnoto zna~ewe grob, ima i zna~ewe, mrtove~ki sandak; -pirde, zavesa, go pro{iril zna~eweto so obraz, ~est, ~esnost;

72

Re~nik A
1. ABANSU sb. m. (Miha. Nicolaidi. Pascu) abonos; od tur. abanus (arap.; cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 27) rom. abanos (L. ineanu, Romania, XXXI 558, od 1669 god.); ngr. abans, abansi; alb. abanos; srhr. abonos; bugar. abanos. 2. AB sb. m. pl. abadz (Miha. Pascu)sukno; drap de Turquie; Od tur. (arap.) aba, 1. drap, toffe grossire. 2. manteau fait de cette toffe, feutre; rom. aba (Sainan, Romania, XXXI 558, 1738); ngr. abas; alb. be, aba; srhr. aba; bugar. aba. 3. ABAG sb. m. pl. abag&adz (Miha. Pascu) abaxija, kroja~ {to pravi sukneni ali{ta. Od tur. (arap.) abaci; rom. abagi ; srhr. abadija; bugar. abadja. & 4. ABAGERE sb. f. (Miha.) abaxiska rabota. Se raboti za literaturno nastanuvawe, obrazuvano so pomo{ na suf. -rie, -ria. &ILE sb. f. rabotata na abaxijata, abaxilak. Zborote poznat vo 5. ABAG `iviot govor, no ne e zabele`an vo re~nicite: b neadz di abag&ile, `ivee od abaxilak, od rabotata koja ja obavuva kako abaxija (Davam primeri samo kaj zborovite, koi ne se zabele`eni vo re~nicite). Od tur. (arap.) abacilk; srhr. abadiluk; bugar. abad l k. 6. ABDL sb. m. adj. glup; budala; abdal. Zborot e poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Bitola i dr.), ama ne e zabele`an vo re~nicite: vedzlu abdalu a neclu , vidi go, abdal eden. Od tur. abdal; alb. abdall; srhr. bdal (Skopje); bugar. abdalin. 7. ABDSE sb. f. pl. abdesuri miewe (kaj Turcite) pred molitvata. Zborot epoznat vo `iviot govor, a go nema vo re~nicite: lo abdese, zede avdes, se izmi. Od tur. (pers.) bdest, miewe pred molitva; abdes, nu`da na strana; alb. bdes, abdest, avdes; srhr. vdes; bugar. abdes, abdest, abdestl k. 8. ABR adj. spored (Weigand, Arom. II 122), toa se lu|e mit gelblich-weisser Hut eu. ebensolchen Haaren u. Augenwimpern. Od tur. (arap.) ebra, abra, kow i{aran so beli i so crni damki; rom. abra (Romania, XXXI 558, XVIII st.); alb. abrash; srhr. abraljiv. 9. ABRCU adj. (Nicolaidi, Pascu) impertinent. Od tur. (arap.) abracu, Cheval tachet de blanc et de noir, gris pommel; rom. abra; alb. abrash.

73

10. ACL sb. m. pamet, um, mozok. Zborpoznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n s nu are multu acle toj nema mnogu pamet (Skopje). Od tur. (arap.) akl. ]e dodademe: acli adj. pameten, mudar, razborit;od tur. (arap.) akli; aclss, adj. nerazborit, naludni~av, bez pamet, od tur. (arap.) aklsz. 11. ACARTE sb. f. (Miha) nedvi`en imot. od tur. (arap.) akaret; rom. acart (Romania, XXXI 558, XVII st.). 12. AC Z NSIRE vb. IV. (Basme) zarabotuva, dobiva. od tur. kazanmak; srhr. kazandisati. 13. ACBT adv. 1. mo`ebi; }e bide ne{to, kako posledica; 2. posledica; 3. najposle. Zborot postoi vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: acbet c va-s vin belki }e dojde. Od tur. (arap.) akibet; alb. akibt, mo`ebi, mo`e da se slu~i; bugar. akabet, najposle. 14. ACRPE sb. f. pl. acrepur skorpija, akrep, i posebno vo figurativna smisla za slab ~ovek. Zborotpostoi vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite: ca acrepe aste kako akrep e. Od tur. (arap.) akrep; alb. akrep; srhr. akrep; bugar. akrap. 15. ACME sb. f. ve~er, no}. Zborotpostoi vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: c tri tu acame yine dojde pred ve~er. Od tur. akam, ve~er, ~etvrta molitva na muhamedancite, zao|awe na sonceto; alb. aksham; srhr. bugar. akam. 16. AK adv. javno, otvoreno. Zborpoznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: aic ts spune c nu ts da otvoreno ti ka`uva deka ne ti dava, Od tur. aik; alb. aik; srhr, bugar. aik. 17. AD sb. f. pl. adur ostrov. Zborot postoi vo`iviot govor, go nema vo re~nicite: pi ad lu b neadz mults oami na ostrovot `iveat mnogu lu|e. Od tur. ada; alb. ada; srhr. da; bugar. ad. 18. ADALTE sb. f. 1. pravda; 2. ~udo, skandal. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: s-featse adalete se slu~i ~udo. Od tur. (arap.) adlet; srhr. adalet; alb. adalet. 19. ADTE sb. f. pl. adets i adetur (Miha. Nicolaidi. Basme.) obi~aj, navika. Od tur. (arap.) adet; rom. adet; alb. adet; ngr. adti; srhr. bugar. adet. 20. AFRIM interj. (Miha. Pascu) bravo; trs bin; aferim. Od tur. (pers.) ferim; rom. aferim; alb. aferim; srhr. bugar. aferim. 21. AFINE sb. f. (Pascu), afh on (Miha.) afion, opium. Od tur. afion (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 27; Bari, 1281, Elezovi, 231); rom. afion (Romania, XXXI 558, XVII st. ); ngr. afini; alb. afion; srhr. afijon; bugar. afion. 22. AG sb. m. pl. agadz i mnogu po~esto agalar 1.aga, gospodin, 2. gospodar; 3. neuk, nepismen; mrzlivec (Miha. Basme.). Od tur. ag; rom. ag ; ngr. ags (Thumb); alb. srhr. bugar. aga. 23. AGALE sb. f. aguvawe, bezdelni~ewe. Zborotpostoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n su- nvitsatu pi agale toj e nau~en na 74

bezdelni~ewe. Od tur. agalk; alb. agallk; srhr. agaluk; bugar. agal k. AGEMI (Antologie) v. geme 24. AGSA P adv. i ag&aipe (Miha.) neobi~no; neobi~en. Od tur. (arap.) acaip. 25. AGSAME sb. f. pl. ag&e i ag&emur ; GSAME (Basme, Antologie, Miha, ArEnA, Pascu), staklo, prozorec. Od tur. (pers.) cam; rom. geam (Romania, XXXI 564, XVIII st. ); alb. xham; ngr. tzmi; srhr. dam; bugar. dam. S 26. AGAM sb. m. pl. ag&amits , (Nicolaidi, Pascu) novak, neuk, neiskusen. Od tur. (arap.) acami; rom. agamiu (Romania XXXI 558, XVIII st.); alb. axhami; ngr. atsams; adamija; bugar. adamija. Ovde mo`at da se dodadat u{te i ag&amt, adj. (Basme, Miha, Pascu), ag&imt (Miha, Pascu), neiskusen; ag&ame, f. (ArEnA), neuka, neiskusna; ag&amitescu, adv. (Pascu). SAMILE sb. f. pl. AGSAMILI, (Miha), AGSAMITL (Kru{evo), rabotata, 27. AG postapkite na neiskusen ~ovek; neserioznost, detin{tina, axamilak. Od tur. (arap.) acamilk; alb. axhamillk; srhr. adamiluk; bugar. adem l k. AGSI v. hag&i. AGSIALE v. hag&ile. SIB adv. mo`ebi, belki; dali. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema 28. AG vo re~nicite: ag&iba a n su ta-s duc aclo a dali toj znael deka odi tamu. Od tur. aceba, neli, mo`ebi; alb. axheb; bugar. adeba. SILE E sb. f. i adv. brzawe; brzo, itno. Zborot postoi vo `iviot govor, 29. AG go nema vo re~nicite: nu- ah t ag&ile e ne e tolku itno. Od tur. (arap.) acele; alb. axhele. 30. AGZTE sb. f. (Miha, Nicolaidi, Pascu), AVZOTE (Nicolaidi) kapisla; fitil. Od tur. agzotu; alb. ag zoti; ngr. agizoti i dr. formi. 31. AH sb. m. pl. ahadz , (Miha, Pascu), ahtsi (Nicolaidi), gotva~, af~ija. Od tur. (arap.) ahi; alb. ahi; srhr. aija; bugar. ahja. Dodatok: ahoae (Miha, Pascu), gotva~ka. 32. AHINE sb. f. pl. ahie (Miha) kujna. Zborotvo ovaa forma ne se upotrebuva, barem ne vo Kru{evo i vo Skopje. Namesto ovaa forma se upotrebuva formata: ahilnits . Od tur. (arap., pers.) ahihane; alb. akshihane; srhr. bugar. ainica, ailnica. 33. AHILE sb. f. (Miha, Pascu) rabotata, zanaetot na gotva~ot. Od tur. ahilk; alb. aksillek; srhr. ailuk. 34. AHMK adj. (Pascu) sot, idiot, imbcile. Od tur. (arap.) ahmak; ngr. ahmkis; srhr. bugar. ahmak; alb. ahmak. 35. AHMACLE sb. f. pl. ahmacl (Pascu) budala{tina, glupost, ludost. Od tur. (arap.) ahmaklk; bugar. ahmakl k. 75

36. AHRE sb. f. ahur (Nicolaidi, Basme) {tala, kowu{nica; vo Megarevo zna~i hodnik, poplo~en hodnik vo koj se pominuva najgolemiot del od denot, posebno vo leto. Od tur. (pers.) ahr. (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 45; Geagea, 98); ngr. ahri; alb. ahr; srhr. ahar; bugar. ah r. 37. A RE sb. f. (Nicolaidi, Pascu), AERE (Pascu) verification dune balance. Od tur. (arap.) ayar etmek, meri; rom. a ar; alb. ajar, -i, -e; ngr. agiri; bugar. ajar. 38. A DAMCU sb. m. pl. a damats (Kru{evo, Skopje), mrza, mrzliv, bezdelnik. Zborotpostoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tsiva nu lucredz, ca v rnu a damacu ni{to ne raboti{, kako nekoj bezdelnik. Od tur. haydamak; rom. ha damac; srhr. hajdamak, lastegarka; bugar. (h)ajdamak. 39. A DAMACLE sb. f. pl. a damacl bezdelni~ewe, mrza. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ti a damacl , efcula aste, za bezdelni~ewe, lesno e. Od tur. haydamaklk (mnogu retko se upotrebuva). 40. A LE sb. f. pl. a l , pokraj ailcur mese~na plata. Zborot postoi vo `iviot govor, no go nema vo re~nicite: c t u a a lea kolkava ti e mese~nata plata. Od tur. aylk, mesec dena, ottamu i platata ili utvrdenoto primawe za toa vreme; alb. ajllek, -u, -eqe; srhr. ajluk; bugar. ajl k. 41. A LZ sb. m. i adj. pl. a laj mrzliv, mrza. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mare a lazu aste golema mrza e. Od tur. haylaz; srhr. hajlaz; bugar. hajlazin; alb. hajlaz. 42. A LAZLE sb. f. mrzlivost. Zborot, kako i prethodniot, postoi vo `iviot govor, no go nema vo re~nicite: a lazla nu- bun , mrzlivosta ne e ubava (dobra). Od tur. haylazlk; bugar. ajljazlk. 43. A VNE sb. f. stoka, doma{no `ivotno, ajvan. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ti fats ca a vane se pravi{ kako `ivotno. Od tur. (arap.) hayvan; alb. hajvan; srhr. hajvan. 44. AL-AL interj. Bo`e, Bo`e moj, Bo`e moj. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ala-ala, tsi om aste Bo`e moj, kakov e toj ~ovek. Od tur. Allah-Allah; alb. Allah-Allah. 45. ALA BIN BERIAT VERSN izraz, Bog mnogu (iljada) dobrini da mu dade. Izraz mnogu ~est vo `iviot govor, ne e zabele`en vo re~nicite. Od tur. Allah bin berekt versn. 46. ALE sb. f. pl. al (Pascu) pompe, cortge. Od tur. (arap.) alay; rom. ali (Romania, XXXI 558, XVII st.); ngr. alaj; alb. alaj; srhr. bugar. alaj i dr. 47. AL-IIN izraz za Bo`je ime, za Boga, `iti Gospod. Od tur. Allah iin. Izraz poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ala-iin, s-ti duts la n su `iti Gospod, odi kaj nego. 48. AL-ERIM izraz poznat vo `iviot govor i zabele`en edinstveno kaj (Miha) Bog e dobar, Bog e milosliv. Od tur. Allah krim; alb. Allahqerim. 76

49. AL SELAMET i ALA SELAMT VERSN izraz, poznat e vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: Allah selamet versn, tur. Izrazot vo aromanskiot dijalekt zna~i Bog (Gospod) neka go spasi, Bog (Gospod) neka mu e na pomo{. 50. ALA-VR izraz (Miha) ima Bog (Gospod); od du{a, zboruvaj}i vistina. Od tur. Allah var. 51. AL-VERSN izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: neka dade Bog (Gospod), da dade Bog (Gospod) da...al-versn s-a b n su, mi h risescu da dade Bog (Gospod) i toj da ima, }e se raduvam (t.e. bi se raduval koga bi dal Bog i toj da ima). Od tur. Allah versn. 52. ALAGS sb. f. pl. alag&adz (Miha, Pascu), ALDZ (Nicolaidi), AL (Pascu), 1. toffe de soie raye; 2. cheval pie. Od tur. alaca, samrak; {aren vo Skopje samo so prvoto zna~ewe; rom. alagea; ngr. alatzs; alb. allxhe, -hja; srhr. bugar. alada. 53. ALCU adj. (Pascu), ALIC (Pascu) carlate; tur. al; ngr. likos; alb. all; srhr. al, alev; bugar. alen, alest. 54. ALC adj. lo{, podlec, ne~esen. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: alac aste, more neranimajko, ne~esen e, more. Od tur. alak; alb. srhr. bugar. alak. 55. ALACLE sb. f. pl. alaclki, nikakvi{tvo, ne~esnost. Zborot se upotrebuva vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tsi alaclke fitse {to napravi ne~esnosta. Od tur. alaklk; srhr. aaklk (Skopje). 56. LIE sb. f. (Miha) gips. Od tur. ali; alb. ali; bugar. alija. 57. ALL-HISAP sb. f. (Pascu) glavno, spored op{tata smetka. Od tur. alelhesap. 58. ALIVERE sb. f. pl. aliveri , (Nicolaidi) kupoproda`ba, pazar. Od tur. al-ver; rom. ali-veri (Romania, XXXI 558, 1776g.); ngr. alisvers; alb. allishverish; srhr. ali-veri; bugar. al -veri. 59. ALTILC sb. m. pl. altilcur , altilts , turska para so vrednost od {est gro{a. Zborot bil vo upotreba vo `iviot govor, dodeka postoele tie pari. Od tur. altilk; alb. bugar. i dr. 60. ALTIPARMC sb. m. Der Sechesfingerige (Weigand, Arom. II 188); Od tur. altiparmak; srhr. Altiparmakovi (prezime vo Bitola). 61. ALTIPATLC sb. m. altipatlacur i altipatlats , revolver so 6 kur{umi. Zborot epoznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: pap-u avea un mare altipatlac mojot dedo ima{e eden golem revolver. Od tur. altipatlak; alb. allt patllak; srhr. altptlak (Skopje). 62. AMN interj. (Nicolaidi, Basme, Miha, Weigand, Arom., Pascu), aman, prostete. Od tur. aman; rom. aman; alb. bugar. itn., srhr. aman. 63. AMANTE sb. f. pl. amanetur i amanets; AMNETE (Basme, Miha), zavet; pratka, poraka, amanet. Od tur. (arap.) emanet, rom. amant (Romania, XXXI 558, 1715g.); ngr. (a)maneti; alb. amant; srhr. amanet; bugar. amant. 77

64. AMBRE sb. f. pl. amb r , ambar (Basme, Antologie, Weigand, Arom., Pascu). Od tur. (pers.) hambar; rom. ambar (Romania, XXXI 565, XVII st.); ngr. ambri; alb. (h)ambar; srhr. bugar. hambar, itn. Dodatok: amb rusire, vb. IV. (Pascu) engranger, stavi vo ambar. 65. AMIR sb. m. pl. amiradz , amirats , amir radz , amir ladz (Miha, Basme, Pascu), AMIR U (Basme), AMIRE (Boiagi) imperator, vladetel, kral. Od tur. (arap.) amir; ngr. amir (cf. Geagea, op. cit. p. 101); srhr. amir; bugar. emir. 66. AMIROAE (Basme, Miha, Pascu), AMIRROAE (Nicolaidi). AMIR ROAE (Basme), AMIRAROAE (Pascu), AMIREROAE (Pascu) imperatorka, kralica; 67. AMIR RIE (Basme, Pascu), AMIRRIE (Pascu), AMIR RIE (Pascu) imperija, carstvo; 68. AMIR RESCU (Basme, Pascu), AMIRRESCU (Pascu), imperatorski; 69. AMIR LE (Miha) i AMIRIE (Weigand. Arom.) imperija, carstvo. AMNETE v. amanete. AMNETE v. amanete. 70. ANSANA-SITIM izraz (pcosta) poznat vo govorot, posebno kako izreka, koja odgovara na na{ata: Majkata (mu)...eh, anasana sitim, agri eh, majkata, zaboraviv. Ovoj izraz ne e zabele`en vo re~nicite. Od tur. anasni siktigm (prez. od sikermek). 71. ANSNA-VRDNA izraz (pcosta) poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ~esta mu maj~ina, s ona {to kaj `enite se smeta kako ~est. Od tur. anasnn avradni. 72. ANG ORE adv. (Miha) isto taka. Od tur. ona gre spored nego, sli~no nemu; alb. srhr. (Skopje) anadjore. SC adv. (Miha), tokmu taka, ba{ taka. Od tur. ancak; alb. anxhk ; 73. ANG srhr. (Skopje) andk; bugar. andak. 74. ANTIR sb. m. pl. antiradz , antiri (Miha), ANTERU (Nicolaidi), ANDIR (Pascu), ANTIRE, pl. antiredz (Nicolaidi) ma{ka, gorna, dolga nametka, so dolgi rakavi. Od tur. anteri; rom. anteri ; alb. (a)enteri, -ja; ngr. anter; srhr. anterija; bugar. anterija. 75. APL sb. f. pl. ap , (Basme, Pascu) me~, pala???. Od tur. pala; rom. pal ; ngr. pla; alb. pall; srhr. pala. 76. APANSS adj. odnenade`, nenadejno, apansaz. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: Doi vinir apans s obajcata dojdoa nenadejno. Od tur. apanss; alb. apanss, srhr. apans s (Skopje). 77. ARF sb. f. pl. arafe, ar fi, ar fur (ArEnA, Nicolaidi, Pascu) polica, polica za posatki. Od tur. raf; rom. raft (Romania, XXXI 569, XVIII st.); alb. raft; ngr. rafs (Thumb); srhr. raf; bugar. raft. 78. ARABTE adj. tro{en, dotraen, gotov za pa|awe (Pascu). Od tur. (arap.) harabat; alb. harabat; srhr. harab, harabat (Skopje).

78

79. RASTE sb. f. pl. ar st (Nicolaidi, Basme, Pascu) prilika, zgoda, zgoden moment. Od tur. (pers.) raz glmek; alban. rast; srhr. razgele (Skopje); 80. AR B sb. f. pl. ar badz (Pascu), ARB (Antologie) kola, obi~no volovska kola. Od tur. (arap.) araba; rom. haraba; ngr. arabs; alb. araba, -ja; srhr. araba; bugar. arab. 81. ARABAGS sb. m. pl. arabag&adz , ko~ija{, arabaxija (Pascu). Od tur. (arap.) arabaci; rom. harabagi ; ngr. arabatzs; srhr. arabadija; alb. arabaxh; bugar. arabadja. S 82. ARABAGILE sb. f. rabotata, zanaetot na ko~ija{ot. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: s-h rneate cu arabag&ilea hrani se (izdr`uva se) od ko~ija{kiot zanaet. Od tur. (arap.) arabacilk; rom. harabagilc; alb. arabaxhillk; srhr. rabadiluk; bugar. arabadil k. AR B TE (Pascu) v. h rape 83. ARABISTNE sb. f. Arabija. Od tur. (arap., pers.) Arabistan; arapska zemja; alb. Arabistan; srhr. Arabistn, Arabija. 84. AR E sb. f. (Basme, Pascu), R E (Pascu), RIIE (Miha), ARIIE (Kru{evo), rakija. Od tur. (arap.) rak; rom. rachiu (Romania XXXI 569, 1792g.); ngr. alb. rak; srhr. rkija; bugar. rakja. 85. AR E sb. f. pl. ar adz (Nicolaidi, Pascu), ARIE (Nico) raja. Od tur. (arap.) raya; ngr. rajas; alb. raj; srhr. bugar. raja. AR HATE v. rihate. 86. AR LE sb. f. pl. ar li, ar l cur procep, me|uprostor. Zborot postoi vo govorot, go nema vo re~nicite: are arle mare ima golem procep. Od tur. aralk; srhr. araluk; alb. arallk; bugar. aral k. 87. ARPU sb. m. pl. Arai Crnec, crn, Arap, Arapina (Basme). Od tur. (arap.) arap; rom. arp, arap, harap (Romania, XXXI 558, XVII st.); ngr. arapis, alb. arap; srhr. bugar. arap, -in. 88. ARBE sb. f. pl. arbiur (Miha) {ipka so `elezen vrv, ili samo `elezna{ipka, za nabivawe, odnosno za ~istewe na cevkata od pu{kata. Od tur. (arap.) harbi (cf. Na{ jezik, II, 2; 49-50; Bari I 281; Elezovi 203); rom. arbi; alb. bugar. srhr. arbija. 89. ARC E sb. f. pl. arc ur zadnina, grb, poddr{ka, arka. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. arca; rom. arca; srhr. bugar. arka. 90. ARCALE sb. f. grb, poddr{ka. Isto zna~ewe kako kaj prethodniot zbor; i ovoj zbor go nema vo re~nicite: are mare arcale ima golema poddr{ka. Od tur. arkalk. ARDZUHALE v. arg&uhale. 91. ARE sb. heter. pl. areur (Nicolaidi, Pascu), reuri, pl. (Nicolaidi) na~in, obi~aj. Od tur. (arap.) rey opinion, avis, manire de voir. ARGAFAN v. arg van. 79

92. ARG VN sb. m. (Pascu), ARGAVAN, GURGUVAN (Pascu), ARGAFAN (Weigand, Arom.) Syringa vulgaris, jorgovan. Od tur. (pers.) argavan; rom. argavan, ergavan, orgovan; ngr. argavni; alb. jorgovan; srhr. jorgovan; bugar. argavan. 93. ARG VANL adj. (Pascu), couleur lilas. Od tur. (pers.) argovani; srhr. (Skopje) argovanlija. 94. ARGUHLE sb. f. pl. arg&uha; ARJOAL (Pascu), ARDZUHALE (Nicolaidi), ARZOAL (Miha) molba, pretstavka. Od tur. (arap.) arzu-hal; ngr. artsuhalis; srhr. arzuhal. ARIIE v. ar kie. 95. ARIFIN sb. m. pl. arifinedz (Pascu). pique-nique. Od tur. (pers.) arifana poznata ku}a; gozba, rom. refenea; ngr. refens; bugar. erefen. ARIGSE v. rig&e. ARIHATE v. rihate. 96. ARIVNE sb. f. (Pascu), amble. (Antologie), pl. ariv i. Od tur. (pers.) ravan; ngr. rahvni; bugar. rahvan; Isto taka arvanli adj. (Nicolaidi), kow {to ima ramen od. ARIZILE v. rizile. ARIZILE v. rizile. ARB v. ar b . ARJOAL v. arg&uhale. 97. ARB sb. m. pl. arogi, (Pascu) caroubie, (Erotonia Siliqua L). Od tur. harub; ngr. harpi; alb. harup. 98. ARSZ adj. (Nicolaidi) besramen, bezobrazen. Od tur. (arap.) rsz; rom. arsz; ngr. arszis; alb. arsz; bugar. ars z. ARSLNU sb. m. pl. arslai para, gro{; lav (Weigand, Arom.), v. aslan. S 99. ARPAGC sb. m. siten kromid za sadewe, arpaxik. Zborot e vo upotreba vo `iviot govor (iako retko), go nema vo re~nicite: Arpag&ic va-s seamin }e zasee arpaxik. Od tur. arpacik (id. 2) ja~men~e na okoto; rom. arpagic; srhr. arpadik (Skopje, Kumanovo i dr.); alb. arpaxhik. 100. ARN sb. m. pl. arinuri merka za dol`ina, lakot, ar{in. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: lipseate cama multu di un arinu treba pove}e od eden lakot. Od tur. arin; rom. arn (Romania, XXXI 558, XVII st.); alb. arshin; srhr. bugar. arin. 101. ARTIRISIRE vb. IV. preostane, prestigne, za{tedi. (Miha, Geagea, 112). Od tur. artrmak; rom. artirisirosi; arturisi, artrdisi; ngr. artirizo; bugar. artisa. 102. ARUGNE sb. f. pl. arug i fina, tanka ko`a za ~evli, lak. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: p puts di arugane avea onle mlado`enecot ima{e lakirani ~evli. Od tur. (pers.) rogan; bugar. rugan.

80

103. ARP sb. m. pl. arui (Basme, Pascu), RUP (Miha), ARUPE (Nicolaidi, Pascu). merka za dol`ina; sitni pari, 1/8 gro{; 9. 1/2 sm. Od tur. (arap.) rub; rom. rup; ngr. rpi; srhr. rub; bugar. rup. 104. ARUDE sb. f. (Miha), strav, pla{livost; srame`livost. Od tur. (arap.) rut. Dodatok: arudisire, arudisire vb. IV (Ind. pres. arudisescu) zasrami se. ARVALE v. h rape ARZOAL v. arg&uhale 105. ASRE sb. f. pl. aser , askerur (Nicolaidi, Basme, Weigand, Arom., Miha, Pascu). vojska, asker. Od tur. (arap.) asker; alb. asker; ngr. askri; srhr. bugar. asker. 106. ASIRL sb. m. pl. askirladz . ASCIRLI (Basme, Antologie) vojnik. Od tur. (arap.) asker; rom. ascerli . 107. ASIRLE, pokraj ASERLE (Pascu) voena slu`ba, slu`ba vo vojska, otslu`uvawe vojska, voen rok. Od tur. (arap.) askerlk; alb. asqerllk; bugar. askerl k. 108. ASICMC sb. f. (Miha), bel leb. Od tur. (arap.). has ekmek. 109. ASRE i ISRE sb. f. ropstvo; rob. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tu iro lu di polim iram asire za vreme na vojnata bev rob (zaroben). Od tur. (arap.) esir (asir.); alb. jezir. 110. ASLN sb. m. pl. aslan , (Nicolaidi, Weigand, Arom., Basme, Miha, ArEnA, Pascu), ARSLN (Nicolaidi). 1) lav; 2) junak; 3) metalni pari na koi e vtisnat lik na lav, gro{. Od tur. arslan; rom. aslan; alb. asllan; bugar. a(r)slan, raslan; srhr. arslan. Isto taka aslan (Nicolaidi, Basme, Pascu) lavica, junakiwa. 111. ASL adv. navistina; to~no; celosno. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite; se upotrebuva posebno vo slo`enki: asli-elam. Od tur. (arap.) asli; alb. srhr. asli; bugar. asl . 112. ASL-LAM adv. (Miha) barem; navistina; o~igledno. Od tur. (arap.), asli klam, ka`uva vistina; bugar. asli kelam. 113. ASL- OC adv. bo`em. Zborpoznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: asli- oc ts deade bo`em ti dal. Od tur. asli-yok, nema vistina; asli-jok (Skopje). 114. ASTRE sb. f. pl. ast r , (Nicolaidi, Miha, Pascu) postava, podloga, astar. Od tur. astar; rom. astar; ngr. astri; alb. astar; srhr. bugar. astar. Dodatok: ast rusre vb. IV. (Ind. pres. ast rusescu) (Miha, Pascu) postavi, stavi postava; asterusirea (Miha), sb. f. 115. AU sb. m. (Miha) afion, mak. Od tur. (arap.) haa; srhr. hai; alb. hashash. 116. ACLSUN interj. bravo. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: acolsun, bre, fioru bravo, bre, dete. Od tur. (arap.) akolsun olmak; bugar. akolsun.

81

117. AC, sb. m. i heter. pl. aitse (Miha, Pascu) a{ik, kov~e za igrawe. (cf. Revue balkanique I 214). Od tur. aik; rom. aic (Romania, XXXI 558, XVIIII st.); alb. ashik; bugar. ak. 118. AIAR adv. o~igledno; javno. Zborot postoi vo `iviot govor, no go nema vo re~nicite: aiare s-veade, c n s lu featse atselu lucru o~igledno e (se gleda) deka toj ja napravil taa rabota. Od tur. (pers.) ai kre; alb. ashiqare; srhr. aiare; bugar. asikere. 119. ALAME sb. f. (Skopje) kalemewe, presad. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: fitse alamae gortsul dali ja kalemi kru{ata. Od tur. (arap.) halama; srhr. alma; bugar. alam. 120. AUR sb. m. slatko vareno `ito, pome{ano so suvo grozje, med, orevi i dr. za~ini. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: m ca un bun aure jadev (izedov) edno dobro a{ure. Od tur. (arap.) aure, 10. den od Muharemot, komemoracija na ma~eni~kata smrt na Hasan i Husein; edna vrsta hrana (me{avina od 70 razni `ita i mirudii), koja se vari na toj den (soop{tenie i tolkuvawe na g. T. Oki}); alb. ashure; srhr (Skopje) ure - postoi vo Skopje i prekar A{ure. 121. AT sb. m. pl. ats (Miha, Antologie, Pascu) kow, at. Od tur. (arap.) t; rom. (h)at; ngr. ti (Thumb) alb. at, -i; srhr. bugar. (h)at. 122. ATR-BELSI izraz, za da se spasi od beqa. Izrazot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: feu a-tselu lucru, ater-belasi ja napraviv taa rabota za da se spasam od beqa. Od tur. (arap.) hatr belasi. 123. ATRDISRE vb. IV. (Nicolaidi), (Ind. pres. atrdisescu), ponuduva, dava pogolema cena. (cf. Geagea 112). Od tur. artrmak; ngr. artirso; srhr. arterisati. 124. ATLZ sb. f. pl. atl zur , i atlaz (Nicolaidi) edna vrsta svilena tkaenina. Od tur. (arap.) atlaz; rom. atlaz (Romani, XXXI 558, 1588g.); ngr. atlzi; srhr. bugar. atlas(z). AVIANE, v. vin . AVZOTE v. agzote. AZAPE v. zapte. 125. AZ sb. m. pl. azadz (Nicolaidi, Pascu) ~len na sovet, op{tinski ili okoliski odbornik, ~len na nekoe dru{tvo. Od tur. (arap.). za, pl. od uzv; alb. aza; srhr. (Kumanovo) za; bugar. aaz. 126. AZDISIRE vb. IV. (Ind. pres. azdisescu), (Pascu) devenir voluptueux, se dbaucher. Od tur. azdrmak; alb. azdis; srhr. azdisati; bugar. azdisvam. 127. AZGN adj. (Pascu) AZGN (Miha) besen, nasilen, izbuvliv. Od tur. azgn; alb. azgan; srhr. azg n; bugar. azg n. Dodatok: azgnipsire vb. IV. (Ind. pres. azgnipsescu), (Pascu) devenir passionn pour les plaisirs charnels.

82

128. AZGN-OPC izraz i sb. m. neranimajko, besno ku~e; rasipnik, fig.. Zborot e poznat vo `iviot govor, vo re~nicite go nema. Od tur. azgn kpek. 129. AZGNL sb. f. (Pascu) plaisirs charnels. Od tur. azgnlk; alb. azganllk; bugar. azg nl k.

B
130. BAB sb. m. (Pascu), BAB (Kru{evo) tatko. Od tur. baba; rom. babac (cf. s. Pucariu, ZRPh. XXXVII 105); ngr. babas (Thumb), babcas; srhr. babo (vokativ); alb. bugar. bab. S 131. BABAGN adj. juna~en, jak, golem. (Antologie). Od tur. (pers.), babacan; alb. babaxhn(e); srhr. (Kumanovo) babadan, krupen, razvien; bugar. babadan. 132. BCL sb. f. pl. bacle (Pascu) fve. Od tur. (arap.) bakla; srhr. (Kumanovo) bkla; bugar. bakl. 133. BACSZ adj. nesre}en, na koj ne mu odi rabotata od raka, malerozen. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: aste multu mare bacsuz golem nesre}nik e, mnogu e nesre}en, malerozen. Od tur. (pers.) bakss; srhr. baksuz; alb. baksuz. 134. BU sb. m. pl. bai (Basme, Miha), BAI (Basme) ba~, ~elnik kaj ovcite. Od tur. (pers.) bai, stare{ina na ov~arite; vo Tetovo doma}inka (informacija od g. Sulejmanovi} M); alb. ba. 135. BADME sb. f. pl. bade, pokraj bademur , (Miha) badem, (Prunus amygdalus). Od tur. badem; alb. badm; srhr. badem; bugar. badm. 136. BA MC adj. trapav, koj{to se klati, posebno za `enska li~nost {to se klati vo odot. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: imn ca v rn ba mac odi kako nekoja klackalka (kako nekoj {to se klati). Od tur. baymak, koj ima krivi noze (za magare). 137. BALAME pokraj (BULAMAE), arom. prezime (Weigand, Arom.). Od tur. bulama, jadewe napraveno od bra{no, maslo i saft, ka{a; srhr. bulama, nekakov pekmez; bugar. bulama, ka{a, zbrka. 138. BME sb. f. pl. bami (Pascu) bamja, (Hibiscus esculentis). Od tur. bamia; rom. bmie, bama, bambie (Romania, XXXI 559, 1792g.); ngr. bmia, alb. bamje; srhr. bamnja; bugar. bamnja, bam(i)ja. 139. BARABR adv. naporedno, zaedno; ednakvo, barabar. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: no doi him barabar nie dvajca sme ednakvi. Od tur. barabar (cf. M. L. Wagner, ZRPh XXXIX 100); alb. barabar; srhr. barbar, bugar. barabar, baraber. 140. BARDC sb. m. pl. bardatse, pokraj bardacur . stomna, bardak, zemjen sad za voda. Zborote poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: di tu bardac bea ap od stomnata (bardakot) pie voda. Od tur. 83

bardak; rom. b rdac (Romania, XXXI 559, XVIII st.); alb. bardak; srhr. (Skopje) bardak. 141. BARM adv. barem, samo. (Basme, Miha), BARIM (Basme, Antologie, Miha, Pascu). Od tur. (pers.). bare; rom. bre; alb. bare(m); srhr. brem; bare(m). BARIM, v. barem. 142. BSTE sb. f. (Basme, Weigand, Arom, Pascu) oblog. Od tur. bahs; alb. bast; bugar. bas. 143. BCA adv. poinaku, razli~no. Zborot postoji vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: atselu lucru aste baca lucru taa rabota e drugo, razli~no ne{to. Od tur. baka; rom. baca, bac ; alb. bashk; zaedno, srhr. bka; bugar. bak. 144. BAIBOZC sb. m. pl. baibozuts , (Calendarul), turska neredovna vojska. Od tur. baibozuk; rom. babuzuc; alb. bashibozuk; srhr. bugar. baibozuk. 145. BATAC sb. m. pl. batacadz (Miha) la`go, izmamnik, batak~ija. Od tur. bataki; ngr. batakcs; alb. bataki; srhr. (Skopje) batkija; bugar. batakja. 146. BATACILE sb. f. pl. batacili, (Miha), BTHILE, pl. (ArEnA). izmama. Od tur. bataklk; ngr. batakilki; alb. batakillk; srhr. (Skopje) batkil k; bugar. batak l k. 147. BATE sb. f. 1. blato, kal, glib; 2. nemoral. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: c dzu tu b tae zapadnal vo glib, zaglibil. Od tur. batak; rom. batac; srhr. btak (Skopje); bugar. batk. 148. BATL adj. sronat, tro{liv, nesiguren. Zborot e poznat vo`iviot govor, no go nemaat re~nicite: Batal om iaste nesiguren ~ovek e. Od tur. (arap.) batal; rom. batal; alb. id; srhr. btl; bugar. batl; alb. batall. 149. BATIAV adv. (Miha, ArEnA, Pascu), BATIHAVA, BATHAVA (ArEnA) zaludno; besplatno. Od tur. (arap., pers.) badiyava; alb. badihava; srhr. badava; bugar. badi(h)av. S 150. BATIHAVAG sb. m. pl. batihavag&adz (Kru{evo, Skopje) toj {to saka mufte, besplatno; mrzlivko. Zborpoznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n su aste batihavag&i toj e lega~, muftexija. Od tur. (pers.) badiyavaci; alb. badihavaci; srhr. badavadija; bugar. badi(h)avadja. 151. B C L sb. m. pl. b c ladz , (Basme, Miha, ArEnA) trgovec so kolonijalna stoka na malo. Od tur. (arap.) bkal; rom. bacal, b can (Romania, XXXI 558, 1776g.); ngr. bakals; alb. bakl; srhr. bkl-in; bugar. bakalin. Dodatok: b cal (Pascu), b cloae (ArEnA) bakalnica.

84

152. B CAL sb. f. pl. b c l , B C LIE (Pascu), rabotata na bakalot, bakalak. Od tur. (arap., pers.) bakallk; rom. b c lime, b c nime; b c lie (Cihac); alb. bakallk-, llku; bugar. bakalstvo. 153. B C ME sb. f. (Miha, Pascu), varzilo, bakam, crvena boja za boewe na liceto, i noktite, (Sandalum album). Od tur. bakam; rom. b cn (Romania, XXXI 559, 1761g.); ngr. bakmi; alb. bakm; srhr. bkam; bugar. bak m. 154. BCRE sb. f. (Pascu), B C RE (Basme, Miha, Weigand. Arom.), BC RE, B C R (Basme). bakar, (Cuprum); bakarni pari vo vrednost od 2 pari. Od tur. bakr; ngr. bakri, bakr; alb. bakr; srhr. bakar; bugar. bak r. Dodatok: b cryisire, vb. IV. refl. (Ind. pres. b cryisescu (Pascu). se couvrir de vert-de-gris. 155. B RCE sb. f. pl. b rcai (Miha), BURGAE BRUGAE (Pascu) kotel, golem kotel, kazan. (cf. P. Skok, Glasnik, II 312, pretpostavuva deka zborot vlegolvo aromanskiot dijalekt, vla{ki, kako {to go vika toj, preku slaviziraniot turski oblik bakra). Od tur. bakra; ngr. bakrci; alb. bakra, bagra, praga; srhr. bakra; bugar. bakrae. 156. B CL V sb. m. pl. b cl vadz (Pascu), B CL VE (Miha), sb. f. pl. b cl v edna vid slatki, slatka pita. Od tur. baklava; rom. baclava; ngr. baklavas; alb. bakllav; srhr. baklva; bugar. baklava. BADISIRE v. batardisire. S sb. m. pl. b g&adz (Pascu), BGSE (Kru{evo), pl. bag&ur oxak, otvor na 157. B G pokrivot na ku}ata, niz koj{to izleguva ~adot, baxa. Od tur. baca; rom. bageac ; ngr. badz; srhr. bda; bugar. bada. S B GIANAC v. b g&inac. 158. B GSINC sb. m. pl. b g&inats (Pascu), B GSIANAC (Miha) baxanak. Od tur. bacanak; alb. baxhank; srhr. bdenk; bugar. badenak (cf. S. Mladenov, RES I 50). 159. B HE sb. m. pl. bahadz (Miha, ArEnA, Pascu), BAH (Weigand. Arom.) bav~a, gradina. Od tur. (pers.), ba(g)e; ngr. bahcs; alb. bahe; srhr. baa; bugar. bah(ij)a. 160. B HEVANGS sb. m. pl. b hevang&adz (Skopje, Kru{evo) gradinar, bav~anxija; vo Skopje postoi arom. prezime BAHEVANGSI (JEVI). Od tur. (pers.) baevanci; rom. bacevan; alb. bahevanxh; srhr. batovan; bugar. baandija. B HISE v. b hie. 161. B T adj. zastoen, star, bajat. Zborpoznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: p nea aste b at , lebot e bajat. Od tur. (arap.). bayat; alb. bajt; srhr. bajat; bugar. bajt.

85

162. B RAE sb. f. pl. b r curi, pokraj b r (Pascu), B IRAC (Miha) zname, bajrak; (fig.) poznat (Miha). Od tur. bayrak; rom. ba rac; ngr. bajrki; alb. barjak; srhr. bajrak, barjak; bugar. bajrjak. 163. B IRACTR sb. m. (Miha), B IR HTAR (Nicolaidi), pl. b r ctari. znamenosec, bajraktar. Od tur. (pers.) bayraktar; rom. ba ractar; ngr. bajraktaris; alb. bairaktar; srhr. barjaktar; bugar. bajrjaktar. 164. B IRME sb. f. (Weigand. Arom., Pascu) Bajram, muhamedanski praznik. Od tur. bayram; rom. ba ram; ngr. bairmi; srhr. barjam; bugar. bajrjam; alb. Bajram. 165. B LDISRE vb. IV. (Ind. pres. b ldisescu). Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite malaksa, se umori, papsa; nu potu cama, b ldisi ne mo`am pove}e, se umoriv (papsav). Od tur. baylmak; alb. bajalldis; srhr. bajldisati (cf. P. Skok, AslPh., XXXV 345); bugar. baildis(u)vam. 166. B RUTNE sb. f. pl. b rut sklad, magacin za barut, barutana. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: dzatse ini u aveage b rutanea deset lu|e go ~uvaat magacinot so barut. Od tur. barutane; rom. barutan ; alb. baruthane; srhr. baruta na; bugar. baruthana. 167. B RTE sb. f. (Pascu, Antologie), B ROTE (Miha), BRTE (Antologie) barut, prav od pu{ka. Od tur. barut; rom. barut; ngr. barti; alb. barut; srhr. bart; bugar. itn. 168. B RUTGS sb. m. pl. b rutadz onoj {to prodava, odnosno pravi barut. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: la un b rutg&i acump ra b rute kaj eden barut~ija kupiv barut. Od tur. baruti; srhr. barugdija; bugar. barutdija. 169. B SC NE sb. f. pretres (vo ku}a), posebno od politi~ka priroda. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: c ndu featsir la mine b sc ne koga kaj mene vr{ea pretres. Od tur. bascn, pretres, nenadeen voen pohod. 170. B STISRE vb. IV. (Ind. pres. bastisescu-Miha) pretresuva, pregazuva, izvr{uva politi~ki pretres. Od tur. baskn etmek; alb. bastis; srhr. bstis ati, bugar. basts(u)vam, napa|am na nekogo nenadejno. 171. B SM sb. f, (m), pl. b smadz , (Miha, Pascu) platno, basma. Od tur. basma, so pove}e zna~ewa; rom. basma (Romania, XXXI 559, 1792g.); alb. basm; srhr. bsma; bugar. basm. 172. B T RDISRE vb. IV. (Ind. pres. b t rdisescu) B D SIRE (Megarevo) udavi se, potone, izgubi. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: taha ts b d sir gemiurle kako da ti potonale site la|i. Od tur. batrmak; alb. batis; srhr. baterisati (cf. P. Skok, AslPh. XXXV 346, u napomeni); bugar. batsovam.

86

173. B T L M sb. m. pl. b t l madz (Nicolaidi), ostatoci. Od tur. (arap.) batalama (batal- neupotrebliv); rom. batalama; bugar. batalama, prostuvawe. 174. BECTE sb. m. pl. bectea, pokraj becte, pripadnik na eden dervi{ki red, Bekte{-veli, eden red na dervi{i. Od tur. bektai, stra`arski kamen; alb. bektashi; srhr. prezime Bekte{evi. 175. BE sb. m. (Miha) Viena, prestolnina na Avstrija. Od tur. be; rom. bec (Romania, XXX 544); alb. srhr. be. 176. BEG sb. m. pl. beglera ; BE , pl. be , (Antologie, ArEnA, Pascu) beg, turski gospodar, blagorodnik. Od tur. beg, bey; rom. be u; ngr. bis; alb. beg; srhr. beg; bugar. beg(j). Dodatok: b -gibi, kako beg, begovski. be gibi va-s b neadz , }e `ivee kako beg. Od tur. beg gibi; vo Skopje se veli; bejgibi. 177. BEILE sb. f. pl. beili (Pascu) imotot na eden beg. Od tur. beglk; rom. beilic; srhr. begluk; bugar. begl k, bjl k; alb. bejllk. 178. BLI adv. mo`ebi, verojatno, belki. Zborot postoi vo `iviot govor, go nemaat re~nicite: beli n su i e mo`ebi (belki) toj znae. Od tur. (arap., pers.) belk; alb. belk; srhr. belim; bugar. bli(m). 179. BELEGI sb. f. pl. belegiur , pokraj belegi to~ilo, brus. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: d - belegia s-lu ntrugisescu c tsutlu daj mi go to~iloto da go naostram no`ot. Od tur. belegi; srhr. belgija; bugar. bile(i)gija. 180. BELC sb. m. pl. bel , pokraj belcur turska para so vrednost od 5 gro{a (dinar). Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: cu un belc putea tu zmanea 'turtseasc multe lucre s-acumpri so eden be{lik, za vreme na Turcite, mo`e{e mnogu raboti da kupi{. Od tur. belk; rom. belic; alb. beshllk; srhr. beluk, ptk; bugar. belk. 181. BETR adv. polo{o, u{te polo{o, v. dabeter. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n su-i ma beter di tine toj e polo{ od tebe. Od tur. (pers.) beter; alb. beter; srhr. bter; bugar. betr. 182. BZ-BELI adv. sekako, taka izgleda, bezbeli. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: bez-beli c - are dz s sekako deka mu ka`al. Od tur. bezbelli; bugar. bezbel; srhr. bzbeli (cf. P. Skok, Junosl. filol. V 312, kade {to se isprava misleweto na T. Kapidan izneseno vo trudot Elementul slav n dialectul aromn-deka prviot del na ovaa slo`enka bez-e slovenski bez sans vsu{nost, le premier lment de bez-bele rpandu dans tout le Balkan na rien faire avec bez, sans, cest la forme intensive turque); alb. bezbeli. Dodatok: bezbil (Miha), tur. bes belli. 183. BEZISTNE sb. f. pl. beziste , pazar, pokrien pazar; mesto kade {to se prodava platno. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: bitule are mare bezistene vo Bitola ima golem bezisten. Od tur. (arap.) bezzisten; rom. bezistn, srhr. bezista(e)n; bugar. beze(i)sten. 87

184. BIR sb. m. pl. biar (Miha, Pascu) ne`eneto mom~e, ergen, be}ar. Od tur. (arap. pers.). bekar; rom. bechiar; (Romania, XXXI 574); ngr. bekiris; alb. beqr; srhr. br; srhr. bekjr-in. 185. BIIRLE sb. f. (Pascu), ergenlak, be}arlak. Od tur. (arap.) bekarlk; rom. bechiere; alb. beqari; srhr. bearvnje; bugar. bekjarl k, bekjarstvo. Dodatok: biireats (Miha, Pascu), itn. 186. BICR sb. m. pl. bicria (Miha) pijanica, bekrija. Od tur. bekri; rom. becriu; ngr. bekrs; srhr. bekri, -ja; bugar. bekrja; alb. bekr. 187. BIACGS sb. m. pl. biacadz no`ar, majstor {to pravi no`evi. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. biaki; srhr. biakdija; bugar. biakija. 188. BIE sb. f. pl. biiur ~izmarski no`. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: va-s t a cu bii a }e go prese~e{ so ~izmarski no`. Od tur. biki; pila; merka za obleka; srhr. bikija. 189. BIME sb. f. oblik; kroj; forma; na~in. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tsi biime di strae kakov kroj na oblekata. Od tur. biim; alb. biim; bugar. bim. Dodatok: biimss (Kru{evo) bez oblik, kroj. Od tur. biimss. 190. BIDLE sb. f. zamena, zamena vo vojska; vo turskata vojska voenata obvrska mo`ela da se ispolni i na toj na~in {to voeniot obvrznik vo vojska pra}al nekoe lice, na koe{to mu pla}al dogovorena suma, za izvr{enata zamena. (Antologie). Od tur. (arap.) bedel; alb. bedl. srhr. bedelet (A. Krsti, Optinski djubretar). 191. BIDME sb. f. pl. bidemur grad, gradski yid, bedem, preden del (goren del) od gradskiot yid. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ca poate s-alin pi bidemea aist koj mo`e da se ka~i na ovoj bedem. Od tur. bedem (arap.); rom. bedn; alb. bedem; srhr. bedem; bugar. bedn. 192. BIDNE sb. f. pl. bide (Miha, Pascu), gradnik. Od tur. (arap.) beden; ngr. bedni; alb. beden. 193. BIDIVE, sb. f. pl. bidiviur kobila. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu fudze bidivi a a-lu ap mnogu bega (tr~a) negovata kobila. Od tur. (arap.) bedevi, se veli za ~ovek krupen i jak (vo Skopje); rom. bidiv (Romania, XXXI 559, 1620g.); alb. bedevi; srhr. bedevija. 194. BILBIU sb. m. pl. bilbii (Miha, Pascu), BIRBIU (Antologie, Pascu), BIRBIR (ArEnA), BILBIL (Weigand. Arom.) slavej, biqbiq. od tur. (arap.) blbl; alb. bilbil, birbil; srhr. bulbul; bugar. bjulbjul, bulbul. 195. BIL adv. (Miha, Pascu), bilem (Kru{evo, Skopje) duri, duri i. Od tur. bile; alb. bil; (Tetovo); bugar. bile(n). 196. BILE sb. f. pl. bil (Basme, Antologie, Pascu), BIO (Megarevo), BILEE, pl. bile (Miha, Pascu), BIA (Pascu), BIE (Basme, Pascu), pl. biadz , bilatsi, BEALA ([apkarev, Sbornik IX 513) nesre}a, nevolja,

88

te{kotija, beqa. Od tur. (arap.) bela; rom. belea (Romania, XXXI 559, XVII st), belea (Tictin); ngr. bels, belis; alb. bel; srhr. blj, bela`jet (L. Zore, vo Dubrovnik); bugar. belja. Dodatok: beladn curtalmc za da se spasi od beqa. Od tur. beladan kurtulmak. 197. BILEAGS sb. m. pl. bileag&adz (Pascu) qui fait des embarras. Od tur. (arap.) belaci; alb. belaxh; bugar. beljalija. 198. BILIDE sb. f. pl. bilidiur op{tina, op{tinski sud. Zborot e poznat vo `iviot govor (sega se zamenuva so na{iot op{tina), go nema vo re~nicite: va ti duc la bilidie }e te vodat vo op{tina. Od tur. (arap.) belediye; alb. beledije(a); srhr. (Kumanovo) beledja; bugar. beledie. 199. BILIGSC sb. f. pl. bilig&itse (Miha, Pascu), BILIGSC (Basme), BILIGSE (Pascu), BILGSEE (Basme), BIZILC (Miha, Pascu), BILICZE (Pascu) belegzija, grivna. Od tur. bilezik; rom. belezic; alb. bylyzyk; srhr. belenzuka, bilezuka (cf. P. Skok, Jugoslov. istoriski asopis II. 1-4, str. 1-15); bugar. belezik, belezija. 200. BIMB sb. m. pl. bimbaadz , bimbalar vi{ oficer polkovnik. Zborot postoi vo `iviot govor (Kru{evo) (denes go istisnuva na{iot zbor, polkovnik) go nema vo re~nicite. Od tur. binbai; rom. bimbaa; alb. bimbash; srhr. bimbaa; bugar. bim(n)baija. 201. BINE sb. f pl. bin (Miha, Pascu), BIN , m. pl. binadz (Nicolaidi), BIN E, f. (Cionescu) zgrada, gradba. Od tur. (arap.) bina; rom. bin (Romania, XXXI 559, XVIII st.); ngr. bins; alb. bin; srhr. bna; bugar. bin. 202. BINDISRE vb. IV. (Miha), BINISIRE (Miha), (Ind. pres. bin(d)isescu), dopadne se, svide se. Od tur. (pers.) begnmek; rom. bindisi; ngr. begendso, begento; alb. begens; srhr. begnisati; bugar. bendisvam. 203. BINC sb. m. pl. binets (Miha, Antologie, Pascu) kow, kow za javawe. Od tur. binek; rom. binec; alb. bineq; srhr. binjak; bugar. binek. S 204. BINECG sb. m. java~, dobar java~. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. binici; srhr. bindija; bugar. binedija. 205. BIRTE sb. f. pl. bir ts (Nicolaidi, Pascu) carski berat, carski ukaz. Od tur. (arap.) berat; rom. berat; alb. berat; srhr. brt; bugar. berat. 206. BIRBNTU sb. m. (Pascu) dlabr, gt, corrompu, vicieux. Od tur. (pers.) berbat; alb. bugar. berbt. 207. BIRBANTLC sb. m. (Pascu), BIRBTLIE (Pascu) dlabrement, drglement. Od tur. (pers.) berbatlk; bugar. berbatl k; alb. berbatllk. 208. BIRBR sb. m. (Miha, Basme, Weigand. Arom., Pascu) BILBER (Miha), BERBR (Pascu) berber. Od tur. (pers.) berber (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 47); rom. b rbier (Cihac); ngr. birbris (Thumb); alb. berber; srhr. berber, -in; bugar. berbr, -in. 209. BIRIVIS izraz, Bog dal, dal Bog (Gospod), fala Bogu. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: biriavis, avum di tute 89

fala Bogu, s imavme. Od tur. (arap.) berekt versn. alb. bereqat versn. 210. BIRITE sb. f. pl. biriets (Miha, Weigand. Arom., Pascu) sre}a, izobilstvo blagosostojba, napredok; prihod od (polski) raboti, beri}et. Od tur. (arap.) berekt; rom. berechet, berichet (Romania, XXXI 559, XVIII st.); ngr. ber(e)ket; alb. bereqet; srhr. beriet; bugar. berekt. 211. BIRINGS adj. prv, najdobar, najdobro. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: aist p rm tie aste biring&i ovaa stoka e najdobra, prvoklasna. Od tur. birinci; bugar. birind, -ja. 212. BIRLCU sb. m. pl. birlicur kec, as, edinica vo karti za igrawe. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: a tine birlicu ima{ li ti kec. Od tur. birlk; rom. berlic; alb. birllk, edinstvo, zaednica. 213. BIRUNGSC sb. f. pl. birung&its (Miha, Pascu), BIRUNGSUC (Megarevo) doma{na svila, svileno platno. Od tur. brncik; alb. birinxhik; bugar. bjurjundik. 214. BITISIRE vb. IV. (Basme, Miha, ArEnA, Weigand. Arom., Cionescu, Pascu) svr{i, zavr{i, bitisa. Od tur. bitirmek; alb. bitis; srhr. bitisati; bugar. bitis(u)vam. Dodatok: bitisit, nibitisit (Pascu), svr{en, nesvr{en, bitsit (Basme, ArEnA), zavr{etok, kraj. 215. BITIVE adj. ednostaven, ednoobrazoven. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. bitevi; alb. id. srhr. bitevija (Skopje); bugar. bitjavija. 216. BZ-BIZE izraz, doverlivo, intimno, vo ~etiri o~i, me|u nas. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: no zbur m biz-bize nie zboruvame doverlivo, me|u nas. Od tur. biz-bize. 217. BIZR sb. m. (Pascu), f. (Nicolaidi) huile de lin. Od tur. bezir. 218. BIZIRSIRE vb. refl. (Basme), (Ind. pres. bizir sescu) dosaduva, dosadi. Od tur. bezar etmek; ngr. bezerso. BLE (Antologie) v. bule. 219. BLUGRE sb. f. (Pascu), BLGUR, m. (Pascu) gruau. Od tur. bungur; ngr. blugri; srhr. bungur; bugar. bulgur, alb. bungur. 220. BOC-SO -BOC izraz gomno od gomna, od gomno podolu. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. bok soybok. 221. BE sb. f. (Basme, Miha) rast, ~ove~ki rast, boj. Od tur. boy; rom. b (Romania, XXXI 559, XVIII st.); ngr. boj, bji; alb. boj; srhr. bj; bugar. boj, bojlija dolgman. 222. BOGGSAN izraz proklet da e, gomno ima mesto du{a, gomnar. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. bok canna. 223. BRGSE sb. f pl. borg&ur (Miha, ArEnA, Antologie, Pascu) dolg, dol`ewe, bor~. Od tur. bor; alb. borxh; ngr. brci; bugar. bor, bord. 90

224. BURGSIL sb. m. pl. burgiladz (Pascu), BORGSIL (Miha, ArEnA) dol`nik, bor~lija. Od tur. borli; alb. bordli; srhr. brlija (Skopje, postoi i zborot bor~); bugar. borlja. Dodatok: burg&ilipsre, vb, IV. (Indic. pres. burg&ilipsescu), contracter des dettes. 225. BA sb. f. pl. boe (Pascu), anat. flanc. Od tur. bo; alb. bo. Dodatok: bocu (Pascu) indolent, ngligent, ngr. bsikos, vide, vain, futil, inutil, superflu (Thumb). 226. BE adv. prazno, prazen, zaluden, zaludno. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: boe lucru prazna (nekorisna) rabota. Od tur. bo, prazen; alb. bosh, srhr. bo, bug. bo, itn. BOZ i BOZAGSI v. buza, -g&i. 227. BR HTISRE vb. IV. (Ind. pres. br htisescu), (Miha, Pascu) ostavi, napu{ti. Od tur. brakmak; alb. brakts. BR SME (Antologie) v. ibriime. 228. BUBURC sb. m. pl. bubureatse, buburets (Basme, Nicolaidi, Pascu) bubreg Od tur. bbrek; alb. bubrek, buburk; srhr. bubreg; rom. bobric (Pascu); bugar. bubrek, bubreg. 229. BUCM E sb. m. pl. bucmeadz poseben konec ispleten od ~etiri konca, kako vrvka, slu`i za vezewe eleci. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. bkme; rom. bucmea (Romania, XXXI 574); srhr. bukme (A. Krsti, Kale Dimko, srmae, pripov.); bikme (Kumanovo). 230. BUGZE sb. f. pl. bug z (Pascu) dtroit, dfil. Od tur. bogaz; ngr. bogzi; rom. b az; srhr. bogaz; bugar. boz. 231. BUG sb. m. pl. bugadz (Pascu) taureau. Od tur. buga; bugar. bug. 232. BUHR, sb. het. pl. buh r , (Nicolaidi) }unk vo kaminot. Od tur. (arap.) buhar, parea; alb. buhri. Dodatok: buhar, m. pl. buharedz (Pascu, Basme), hotte de chemine. 233. BUHASE sb. f. pl. buhasi (Pascu) sorte de toile colore. Od tur. bogasi; rom. bogasi ; ngr. bogasi; srhr. bogazija. 234. BH sb. m. pl. buhadz (Pascu), BHE (Kru{evo), f. pl. bohuri. skutina, krpa za vrzop, vrzop, bov~a. Od tur. (pers.) boha; rom. bocea, bogea; alb. bohce; srhr. boa; bugar. boh. 235. BUHTISIRE vb. IV. (Ind. pres. buhtisire), BUTIRE (Pascu). sennuyer, se dgoter. Od tur. bogmak; ngr. buhtso; alb. buhts; bugar. b htisvam. 236. BU A sb. f. pl. bue , (Basme, Pascu), BOE, pl. bo (Basme, Miha, Weigand. Arom., Pascu), BO E (Cionescu). boja, farba. Od tur. boya; rom. bo a (Romania, XXXI 559, XVIII st.); ngr. boi; alb. boj; srhr. bja; bugar. boja. Dodatok: buisire (Indic. pres. buisescu), vb. IV. (Basme, Miha, Pascu). bojadisuva. Od tur. boyamak; rom. boiesc; alb. bojadis; srhr. boja(d)isati; bugar. bojadisvam.

91

237. BU AGS sb. m. pl. bu ag&adz , (Miha, Pascu), BO AGSI A (Pascu) bojaxija. Od tur. boyaci; rom. boiangi; ngr. bojatzis; alb. bojaxi; srhr. bojadija; bugar. bojadja. Dodatok: bo ag&oae (Pascu) ``enata od bojaxijata. S 238. BU AGILE sb. f. pl. bu ag&ili (Pascu) teinturerie. Od tur. boyacilk; bugar. bojadil k. 239. BU ROM interj. (Fratsia I. sv. 8. str. 124), povelete. Od tur. buyrumak (imperativ: buyrum); alb. bujrm; srhr. bjrum (Skopje). 240. BL sb. f. pl. bule `ena, gospo|a (obi~no Tur~inka). Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tricu un bul pomina edna bula. Od tur. bula, naziv za Tur~inka, ama Turcite ne go upotrebuvaat ovoj zbor; alb. bul; srhr. bu la; bugar. bul. 241. BULE sb. f. (Pascu, m.), (Miha, Antologie, Pascu) mno{tvo, tolpa; stado, buluk. Od tur. blk; rom. buluk (Romania, XXXI 559, XVII st.); ngr. bulki; alb. bylyk; srhr. bluk, bljuk; bugar; biljk. 242. BURAN sb. m. pl. buranedz (Pascu) mets composs dorties. Od tur. borani; ngr. burans; srhr. boranija; bugar. boranja; alb. boran. 243. BUREC sb. f. (Miha), BUREC (Skopje), sb. m. pita so meso, ili so jabolka i dr., burek. Od tur. brek; ngr. burki; srhr. burek; bugar. bjurk; alb. byrek. Dodatok: Vo Kru{evo postoi arom. prezime Burec. S 244. BURECG, sb. m. pl. burecg&adz onoj {to pravi burek, burek~ija. Od tur. brekci; srhr. burekdija; alb. byrekxh. 245. BURGE sb. f. pl. burgi , (Pascu) vrille. Od tur. burg; rom. burgh (Romania, XXXI 574); alb. burgji; srhr. brgija; bugar. burgja. 246. BURM sb. m. pl. burmadz vint, burma. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: nu pot s-lu utsu burm lu ne mo`am da go svrtam vintot. Od tur. burma; alb. brm; srhr. brma, bugar. burm. 247. BUR E sb. f. pl. buri , (Pascu) 1. tube, tuyau, conduit; 2. trompette. Od tur. bori; rom. buri (Romania, XXXI 574, XVII st.); alb. bor; srhr. brija; bugar. burja. 248. BURTE sb. f. (Miha), B RUTE (Miha), B RNUTE (Miha, Pascu), BRNUTE (Pascu) burmut. Od tur. burun otu; alb. burnt; srhr. brmut; bugar. burmut, burnot. 249. BURNUT sb. m. (Miha), BRNUTI (Pascu) prodava~ na burmut. 250. BUSTNE sb. f. pl. bust (Nicolaidi, Pascu) bostan, gradina kade {to se sadat lubenici. Od tur. (pers.) bostan; rom. bostn ; ngr. bostni; alb. bostan; srhr. bstan; bugar. bostn. 251. BUSTANGS sb. m. pl. bustang&adz (Nicolaidi, Miha) bostanxija, gradinar. Od tur. (pers.) bostanci; rom. bostangi ; ngr. bostantss; alb. bostanxhi; srhr. bostndija; bugar. bostandija. 252. BTE sb. f. (Pascu, m.), pl. buts (Nicolaidi) but. Od tur. but; rom. but; ngr. bti; alb. bugar. but; srhr. but, -ina. 92

253. BTUR sb. f. (Miha) bolest, nekoja bolest kaj kowite. Od tur. butur; alb. butur, kijavica; bugar. butur, ko`na bolest. 254. BUZ sb. f. (Pascu), pl. buzadz , BZ (Miha) 1. pijalok od p~enkarno bra{no i za{e}erena voda 2. koga nekogo }e go zasramat se veli: iu feu boz go zasramiv. Od tur. boza; rom. boza (Cihac); ngr. bozs; alb. boz; srhr. boza, bugar. boza. 255. BUZAGS sb. m. pl. buzag&adz (Pascu), BOZAGSI (Miha) prodava~ na boza, bozaxija. Od tur. bozaci; alb. bozaxhi; srhr. bozadija; bugar. bozadja. 256. BUZDUGN sb. f. pl. buzdug , buzdugane (Pascu, Basme, Miha), TUPUZGN (Basme) topuz, bozdogan. BUZGUDNE (Basme), itn. Od tur. bozdogan; rom buzdugan (cf. rom. prezime Buzdogan), ngr. buzdoganon; alb. buzdovan; srhr. id; bugar. buzdugan, -in, buzdovan.

C
257. CABADAH sb. m. pl. cabadahi prost vojnik, nasilnik, kabadaija. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ca v rnu cabadahi ei kako nekakov kabadaija, nasilnik. Od tur. kabadayi; srhr. kabadahija; bugar. kabadaija; alb. kapadai. 258. CABATE sb. f. (Miha), CABAETSAE (Miha) vina, gre{ka, kabaet. Od tur. (arap.) kabahat; bugar. kabaht; kabjet; alb. kabahat. 259. CABAETL adj. i sb. m. pl. cabaetladz vinoven, vinovnik, kabaetlija. Od tur. (arap.) kabahatli; bugar. kabahatlija. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ma tatse sigura c aste cabaetli {tom mol~i sigurno e vinoven. Dodatok: cabaetloae, sb. f. vinovnik (`enska li~nost); alb. kabahatl. CABAETSALEA v. cabate. 260. CABARDISRE vb. IV. nababri, ote~e. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: vedz c tu cabardisi vidi kolku ote~e. Od tur. kabarmak; srhr. kabardisati; bugar. kabardis(u) vam. 262. CAC sb. m. pl. caats (Miha) begalec; razbojnik; {vercer, ka~ak. Od tur. kaak; alb. kaak; srhr. kak; bugar. kak. 263. CAACLE sb. f. razbojni{tvo; {vercuvawe, {verc. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ti caacle za razbojni{tvo. Od tur. kaaklk; bugar. kaaklk. 264. CAAMC sb. heter. pl. caamatse, caamacur (Miha), C UMC (Pascu). bakrdan, eden vid hrana, vareno p~enkarno bra{no. Od tur. kaamak; alb. kaamak; srhr. kaamak; bugar. kaamk. 265. CADAFE sb. f. pl. cadaifur kadaif, vid slatki. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ti an n u avum un bun cadaife za Nova godina imavme (eden) dobar kadaif. Od tur. (arap.) kadaif; rom. cataif; ngr. katafi; srhr. kadaif; alb. kadaif. 93

266. CADIF sb. f. pl. cadifeur (Weigand. Arom.) somot, velur. Od tur. (arap.) kadife; rom. catifea (Romania, XXXI 560, 1579g.); ngr. katifes; alb. kadife; srhr. kadif(v)a. 267. CAD sb. m. pl. cadi a, CATI, m. pl. catadz (Basme, Miha, Pascu) sudija, kadija. Od tur. (arap.) kadi; rom. cadi ; ngr. katis; alb. kad; srhr. kdija; bugar. kadja. 268. CADN sb. f. pl. cad (Miha, Pascu), CADN (ArEnA) `ena, muslimanka. Od tur. kadn; rom. cadn ; alb. kadne; bugar. kada, kad na; srhr. kaduna. 269. CDRU adj. sposoben, kadar. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: nu aste cadru ti tsiva ne e sposoben za ni{to. Od tur. kadr (retka upotreba so ova zna~ewe); alb. kadr; bugar. kad r; srhr. kadar. 270. CAF sb. f. pl. cafedz (Pascu, Basme, Miha), cafeur (Kru{evo) kafe, (Caffea arabica). Od tur. (arap.) kave; rom. cafea (Romania, XXXI 560, XVII st.); ngr. kafs; alb. kaf; srhr. kafa, kava; bugar. kave, kahve. S S S 271. CAFG sb. m. pl. cafig&adz (Pascu), CAFIG (Basme, Miha), CAFEGI A (Pascu, Weigand. Arom.), CAFEGSIA (Miha). Od tur. (arap.) kaveci; rom. cafegi ; ngr. kafetzis; srhr. kafedija, kavedija; bugar. kahvedija; alb. kafexh. Dodatok: Cafeg&oae (Pascu), femme qui tient un caf. 272. CAFE-PRASI izraz (Miha) xeparlak. Od tur. (arap., pers.) kaveparesi. 273. CAFNE sb. f. pl. cafineur (Pascu) m. pl. cafinadz (Kru{evo) kafana. Od tur. (arap., pers.): kave; (kave hane); rom. cafenea; ngr. kafens; srhr. kavana; bugar. kahvene. 274. CAFNI adj. (Miha) kafeav, boja na kafe. Zborot e od literaturno poteklo. Ne mi e poznato deka e vo upotreba vo `iviot govor. Obrazuvan e od tur. (arap.) kafe i arom. suf. ni . 275. CAFIRINGI pokraj CAFIRINGI, adj. kafeav. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: straile li are cafiringi ima kostum so kafeava boja. Od tur. (arap.) kaferengi. 276. CALE, C ILE adj. spremen, gotov e za ne{to, kail. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ei caile s-lu fats atselu lucru dali si podgotven da ja napravi{ taa rabota. Od tur. (arap.) kail; alb. qail; srhr. kil, kael, kajel; bugar. kail. 277. C DE sb. f. (Basme), CATE (Miha) viza, potvrda vo paso{. od tur. (arap.) kayt; rom. kaid; bugar. alb. itn. CALAGRO (Weigand. Arom.) v. caragro. 278. CAL E sb. f. pl. caleur grad, tvrdina, kale. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: va n alin m pi cale e }e se ka~ime na kale (kaj tvrdinata). Od tur. (arap.) kala; srhr. (Skopje) kle; bugar. kal; alb. kale.

94

279. CALME sb. f. pl. calemur , CALEM m. (Pascu) moliv, kalem. Od tur. (arap.) kalem; rom. calem; ngr. kalmi; srhr. klem; bugar. kalm; alb. kalm. 280. CALEMGSI sb. m. pl. calemg&adz (Miha) pisar. Od tur. (arap.) kalemci; rom. calemgi . 281. CLF sb. m. (Pascu, f.), C LF (Pascu), pl. c lfadz ; c lfats (Pascu, ArEnA, Weigand. Arom.) pomo{nik, kalfa. Od tur. (arap.) kalfa; rom. clf (Romania XXXI 560, XVII st); ngr. kalfas; alb. kallf; srhr. kalfa; bugar. klfa. 282. C LF LE sb. f. (Pascu) tat de calfa. Od tur. (arap.) kalfalk. 283. CALINDRI sb. m. li~no ime kaj Aromancite, vo Skopje. Zborot, inaku, zna~i: siroma{en dervi{; od tur. kalender, pauvre derviche, fakir errant (cf. Dj. Popovi, Turske...rei, 113-114). 284. CLPU adj. (Nicolaidi, Miha, Basme) la`en, la`liv, falsifikuvan. Od tur. (arap.) kalp; rom. calpu (Romania, XXXI 560, XVIII st.); ngr. klpikos; srhr. kalp; bugar. kalpav. Dodatok: clpic (Nicolaidi). itn. 285. CALPUZN adj. i sb. m. (Miha, Pascu) izmamnik, la`go, falsifikator, Od tur. kalpazan; rom. calpuzan; ngr. kalpuznis; srhr. kalpazan; bugar. kalpazan, -in; alb. kallpazan. Dodatok: c lpuz nescu falsifikatorski (Miha), c lpuz nare (Miha), vb. I. falsifikuva, c lpuz na (Miha), falsifikuvawe. Poslednite dva zbora se nastanati po literaturen pat. 286. CM sb. f. pl. came (Miha, Pascu) no` so dve se~ila, kama. Od tur. kama; ngr. kma; srhr. kama; bugar. kam. 287. CAMBR adj. (Miha, Weigand. Arom., Pascu) grbav, grblo. Od tur. kanbur; ngr. kambris; bugar. kambr. Dodatok: cambur f. (Pascu) bosse, ngr. kambur; camburgisire vb. IV. (Idic. pres. camburgisescu-Pascu), devenir bossu; camburare vb. I. (Ind. pres. camburedzu), id. (Miha); camburatu (Miha) podgrbaven; camburarea sb. (Miha). 288. CAMGSC sb. f. pl. camg&itse (Miha), camtsie (Nicolaidi), CAMICU (Kru{evo). kam{ik. Od tur. kamik; ngr. kamtski; alb. kamxhik, kamdik; srhr. kam(n)dija; bugar. kamd()ija, kamd()ik. 289. CANAE sb. f. pl. canaii (Pascu) Impartiens balsamina. Od tur. knaiegi (vo Kumanovo) srhr. k naiak; bugar. knaik. 290. CNGSE sb. f. pl. c ng&i (Miha, Pascu), GANGSE (Pascu) kuka, ~akle; falculae. Od tur. kanca (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 48); rom. cang&e (Romania XXXI 560, XVIII st); ngr. kntzas; srhr. kanda; bugar. kanda. 291. CAPIGSE sb. f. pl. capig&i , capig&icuri vrati~ka me|u ku}ite na sosedite, kapixik. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: fudzi pi tu capidie pobegna niz kapixik. Od tur. kapicik; alb. kapixhk; srhr. kapidik.

95

292. CAPISZ adj. skitnica, neranimajko. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: capisslu a neclu neranimajko eden. Od tur. kapiss bezku}nik, bez vrata, ko{to provaluva tu|i vrati rom. capisz; srhr. postoi prezime vo Skopje (Kapisazovi). 293. CAPLN sb. m (Basme) tigar. Od tur. kaplan; alb. kapln, leopard; srhr. kaplan; bugar. kapln; alb. kapllan. 294. CPSE adv. (Miha) zatvor, kaps (patol.); fatsire cpse, ima, dobiva zatvor. Od tur. (arap.) kabz olmak; alb. haps. 295. CRA adj. crn. Se javuva vo mnogu slo`enki, posebno vo li~ni imiwa i prezimiwa. Od tur. kara; itn. kaj site Balkanci. 296. CARAB sb. m i adj. crnoglav, obi~no ime koe mu se dava na ku~e. Od tur. kara-bai (naziv za petel ili ovca); alb. karabash; srhr. karaba; bugar. karab. CARACOLA v. c r ul . 297. CARA-DD sb. heter. crnica, crna dudinka; (Morus nigra). Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: m ca multu cara-dud mnogu jadev crnici. Od tur. kara-dud. 298. CARAGZ adj., sb. m. {egovit, {egaxija, palja~o (Miha, Nicolaidi, Pascu). Od tur. kara-gz, crnook, glaven {egaxija, lakrdija{; rom. caraghiz (Romania, XXXI 560, XVIII st.); bugar. karadjoz; srhr. karadjoz (cf. Bari I 275). 299. CARAGOZLE sb. f. pl. caragozli (Pascu) {ega, lakrdija. Od tur. karagzlk; rom. caragh oslc. 300. CARAGR sb. m. pl. caragro (Kru{evo), CALAGRO (Weigand. Arom.) talir, eden vid turski pari, karagro{. Od tur. karagru, Spanischer Thaler; rom. caragro; alb. itn. 301. CARGSA sb. m. Se javuva kako prezime. Od tur. karaca srna; srhr. prezime Karaxi (cf. P. Skok, Glasnik XVI 111); alb. karaxh. 302. CARAMN sb. m. (Basme) ime koe obi~no mu se dava na ku~e. Od tur. karaman, junak; rom. caraman; srhr. karaman, prezime, i ime koe mu se dava na ku~e; alb. karaman. 303. CARAMZ adj. crnomurest (Weigand. Arom.). Od tur. karamsi crnomurest, crnook. 304. CARD sb. m. pl. carda, -a brat, drugar, prijatel. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: u hits, bre, cardai a e kade ste, prijateli moi. Od tur. karda; rom. cardaie, drugarstvo; srhr. ka rd; bugar. karda; alb. kardash. 305. CARM-CARA adv. i sb. f. zbrka, me{anica, zabuna, karma- ka{a. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: s-featse un carmacarai lugurie se napravi edna zabuna. Od tur. karnakarik, pele-mle; bugar. karmakara k. 306. CAR adv. (Miha, Pascu), CARI (Weigand. Arom.) preku pat, kar{ija. CARI-CARI, itn. Od tur. kari; alb. karsh, itn. 96

307. CARILE sb. f. pl. carili (Pascu) 1. rponse; 2. somme destine a une dpense. Od tur. karilk; alb. karshillk; srhr. kariluk, sredba, do~ek, dogovor; bugar. kar l k. 308. CARTL sb. m. pl. carta orel, orli{te, staro aro. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: vedzlu -n su cartalu a neclu , alag dupu feate vidi go ti staro aro i toj tr~al po devojki. Od tur. kartal orel; bugar. kartl; alb. kartall. 309. CSTILEA adv. (Pascu), CSTILE (Kru{evo, Skopje) avec intention, dessein, exprs; namerno, kastile. Od tur. kast-ile; alb. kastile; srhr. kstile, kaste, kastilice. 310. CATL sb. m. pl. catila; (Antologie) krvnik, xelat, katiq. Od tur. (arap.) katil; alb. katil; srhr. til; bugar. katl, -in. 311. CATILE sb. f. (Miha) poziv, pokana, od sudija, dostoinstvoto na sudijata. Od tur. (arap.) kadilk. 312. CAVL sb. m. pl. cava kaval, muzi~ki instrument. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: b tea cu cavalu svire{e na kaval. Od tur. kaval (G. Meyer, Trk. Stud. I 61); rom. cavl; alb. kavall itn.; srhr. kval; bugar. kavl. 313. CAVZ sb. m. pl. cavaj (Pascu), G VZ (Miha) telohranitel, ~uvar, gavaz. Od tur. (arap.) gavaz; alb. gavz; srhr. kvaz; bugar. gavaz, -in, kavaz. 314. C BLE sb. m. pl. cabu (Miha, Nicolaidi, Basme) soglasnost . Od tur. (arap.) kabul; alb. kabull. Dodatok: featsire c ble (Basme), soglasi se, primi, priznae; tur. kabul etmek; cabulisire, vb. IV. soglasuva se. 315. C RDISIRE vb. IV. (Ind. pres. c rdisescu) pobegne, zaluta; fig. poludi. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: c rdisi di minte polude, se mrdna so pametot, {a{ardisa. Od tur. carmak. 316. C FSE sb. f. pl. c f i (Basme, Miha, Pascu), CAFAS, m. pl. cafai (Pascu). kafez; re{etka na prozorec. Od tur. (arap.) kafes; rom. cafs (Romania, XXXI 560, XVIII st.); ngr. kafsi; alb. kafs; kafs; srhr. kfez; bugar. kafz. Dodatok: c f zaru, onoj {to gradi kafezi. c f sire, zatvori vo kafez, c f sirea, sb. f. zatvorawe vo kafez- site tri zbora kaj Miha se od literaturno poteklo. 317. C FTNE, sb. f. pl. c ft i (Miha, Pascu, Nicolaidi), CAFTNE (Weigand. Arom.). dolga, sve~ena nametka, kaftan (Nicolaidi, Miha); marama za glava (Pascu). Od tur. kaftan; rom. caftan; ngr. kaftni; alb. kaftn; bugar. itn; srhr. kftan. 318. C H RE sb. f. pl. c h r (Pascu), chagrin, tristesse, affliction. Od tur. (arap.) kahr; bugar. kah r. 319. C E sb. f. pl. c ii (Pascu), C C (Miha, Pascu), pl. c icur , ~amec, kajak. Od tur. kayik; rom. caac, ngr. kaki; srhr. kik; bugar. kak.

97

320. CAIC sb. m. pl. caicadz (Miha, Pascu), C IGS ; pl. caig&iats (Pascu), kajakar. Od tur. kayiki; rom. caicc ; ngr. kaiktss; srhr. kigdija; bugar. kaikija. 321. CAICILE sb. f. (Miha), rabotata na kajakarot. Zbor od literaturno poteklo. Od tur. kayikilk; bugar. kaikil k. 322. C IMC sb. m. (Nicolaidi, Miha), C IMAE, f. (Nicolaidi) kajmak, s {to e najubavo, najdobro. Od tur. kaymak; rom. ca mac (Romania XXXI 560); ngr. kajmki; alb. kajmk; srhr. kjmak; bugar. kajmak. 323. CA MAC sb. m. (Miha) prodava~ na kajmak. Od tur. kaymaki. Dodatok: ca ma ria (Miha), prodavnica kade {to se prodava kajmak, zborot e od literaturno poteklo. 324. C IM CM sb. m. pl. C IM CAMA (Miha, Pascu), CA MACAN (Calendarul I), okoliski na~alnik, kajmakam. Od tur. (arap.) kaymakam; rom. ca macam; ngr. kajmakmis; srhr. kajmkam(n); bugar. kajmakm, -in; alb. kajmekam. 325. C IMAC NLKE sb. f. (Pascu), C IM C MIA (Miha) profesijata, zvaweto, dostoinstvoto na okoliskiot na~alnik (na kajmakamot). Od tur. (arap.) kaymekamlk; bugar. kajmakaml k. 326. C IM sb. f. pl. c i (Miha), pari, kni`ni pari. Od tur. (arap.) kaime; rom. caimea; srhr. kaime (cf. Mikl. Trk. Stud. I 54); bugar. kajme. 327. C PE adv. nevidliv, is~eznat (Pascu). Od tur. (arap.) kayib gubewe; s featsire c pe, disparatre, tur. kayib etmek, izgubi se. Dodatok: c ipusire, (Ind. pres. caipusescu, Pascu), a) cacher, b) refl. disparaitre. 328. C ISE sb. f. pl. c isiuri (Megarevo), caisile, CAISIU (Miha) kajsija, (Prunus armenica). Od tur. kaysi; rom. cais (Romania, XXXI 560, XVIII st.); ngr. kajsi; srhr. kjsija; bugar. kajsja; alb. kajs. 329. C E sb. f. pl. c iuri, remen, kai{. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: i si arupse c ia mi se skinal kai{ot. Od tur. kai; alb. kaish; srhr. kai; bugar. ka (cf. Mikl. Trk. El. I 55). 330. C LE sb. m. (Miha, Pacsu), kalaj. Od tur. kalay; ngr. kalj; srhr. kalaj; alb. kallaj; bugar. itn. Dodatok: c l isire Ind. pres. c l isescu (Miha), kalaisa; ngr. kalajdiso (Pascu). 331. C L B LE sb. f. pl. c l b li, (Miha, Pascu), C LB LE (Kru{evo). mno{tvo, tolpa, kalabalak; bagage. Od tur. (arap.) kalabalk; rom. calabalc (Romania, XXXI 560, XVII st.); ngr. kalabalki; alb. kallaballk; srhr. kalabaluk, (P. Skok, Ju`noslov. filolog, IV 225, zboruva za potekloto na rom. calabalc); bugar. kalabal k. 332. C L Z sb. m. (Basme), GALAGZ (Pascu), CLZ (Antologie) voda~; mazga-voda~. Od tur. ka(u)lauz; rom. c l uz, (Romania, XXXI 560, XVIII st.); ngr. kalazos; alb. kallauz; srhr. kalauz; bugar. kalauz, kalavuz. Dodatok: c l uzlke sb. f. (Basme) vodstvo; {piona`a.

98

333. C LIMIR sb. f. {arena marama za vrzuvawe na glavata (Miha). Od tur. (arap. pers.) kalem-kiari. 334. C LPE sb. f. pl. c lu (Basme, Pascu), C L FE (Miha), C LPEA (Miha). oblik, model, ramka; navlaka, kalap. Od tur. (arap.) kalp; rom. calup (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 48); ngr. kalpi; alb. kallp; srhr. klup; bugar. kal p. 335. C LUP sb. m. pl. c lupadz (Pascu), C L PI LU, pl. c l pii, c l padzi (Miha) onoj {to lie kalapi, lear. Od tur. (arap.) kalpi; bugar. kal pja. 336. CALD RM sb. m. pl. c ld rmadz , C LDARIMEA, sb. f. (Miha), C LD RME, sb. f. pl. c ld ri, (Miha), C LD RM, sb. n. pl. c ldr mdz (Antologie), G DRM (Megarevo) kaldrma, poplo~ena ulica. Od tur. kaldrm (cf. Na{ jezik, god. I, sv. 7, str. 203-4); rom. caldarm (Romania, XXXI 574, 1715); alb. kalldrm; srhr. kaldrma; bugar. kald r m. 337. C LD RMAGSU sb. m. (Miha) kaldrmaxija, onoj {to pravi, mesti, nabiva kaldrma. Od tur. kaldrmci; rom. caldarmgiu. Dodatok: c ld rmisire, vb. IV. (Pres. c ld rmisescu) kaldrmisa, kaldrmisuva. C MICU v. camg&ic . S C MGIE v. camg&ic . CAMTSIE v. camg&ic . 338. C NA sb. f. kana, kna, lingustro, colore col quale si tingano le femmine i capelli e le unghie. Od tur. (arap.) kna (cf. P. Skok, AslPh, XXXV 346, vo napomena); rom. c neal (Romania, XXXI 560, 1761g.); srhr. kna; bugar. kna itn. 339. C NT sb. f. pl. c n ts (Pascu), C NTE (Miha), C NT, heter. pl. c n ts (Nicolaidi) 1. kanata, krilo od prozorec; 2. klatno. Od tur. kanat; rom. canat (Romania, XXXI 560, XVIII st.); ngr. kanti; alb. kanat; bugar. kanat. 340. C NDISRE vb. IV. (Calendarul) se soglasi, nagovori, kandisa. Od tur. konmak; bugar. kands(u)vam, kandrdis(u)vam; alb. kandis. 341. C NE sb. f. pl. c niur no`nica, kanija. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: scoatu c tsutlu dit c nie izvadi go no`ot od no`nica. Od tur. kni; srhr. knija. 342. C PE sb. f. pl. c p i (Miha, Basme, Pascu) poklopec, kapak. Od tur. kapak; rom. capc (Romania, XXXI 560, 1693); ngr. kapki; alb. kapk; srhr. kpak; bugar. kapk (cf. Mikl. Trk. Elem. I 57); Dodatok: c pae di ocu (Pascu) o~en kapak; c p isire vb. IV. (Ind. pres. c p isescu) pokrie so poklopec, kapak; poklopi. 343. C PL M (Miklosich A 18 /2, Daniel 27 A 66 /2; Pascu) vestis. Od tur. kaplama, sorta leb; pokriva~; rom. caplam; bug. itn., ngr. kaplams.

99

344. C PL DISIRE vb. IV. (Nicolaidi, Pascu). (Ind. pres. c pl disescu). C PL SIRE, (Ind. Pres. c pl sescu) postavi, sostavi, so{i, obi~no ~ar{av na jorgan. Od tur. kaplamak; ngr. kapladso; srhr. kaplaisati. 345. C RRE sb. f. (Basme, Antologie, ArEnA), zaklu~ok, re{enie, odgovor; pat. Od tur. karar; srhr. krr; bugar. karar; alb. karar. 346. C R L sb. f. pl. c r ule (Miha, Pascu), c r ui (Antologie) stra`a, stra`arnica, karaula. Od tur. karaula (cf. Bari I 282, Elezovi 208-9); rom. caral (Romania, XXXI 560, XVII st.); ngr. karali; alb. karaull; srhr. karaula; bugar. karaul. Dodatok. c r ulsire (Ind. pres. caraulsescu), (Pascu), tre de garde; c r ulg& (Pascu), sentinelle. 347. C RVNE, sb. f. pl. c rv (Basme, Miha, Antologie, Pascu), C R VNE (Nicolaidi) karavan. Od tur. (pers.) kervan; rom. caravan (Romania, XXXI 574). ngr. karvni; alb. karvan; srhr. kravan; bugar. karavan, karvn. Dodatok: c rv nr (Basme, Miha) crvnr (Antologie), voda~ na karavan. 348. C S B sb. m. pl. c s badz (Basme, Miha), CSB (Basme, Pascu), H S B , H S P (Basme), HSB (Nicolaidi, Pascu), C S B (Weigand. Arom.) varo{, grad, -~e, kasaba. Od tur. (arap.) kasaba; rom. casaba; ngr. hasaps; alb. kasab; srhr. kasaba; bugar. kasab. Dodatok: csbu (Nicolaidi) gra|anec, csboe (Nicolaidi) gra|anka, c s bn (Weigand. Arom.), gra|anec. 349. C S B L adj. i sb. m. gradski; gra|anec. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: vinir c s b ladz n hoar do{le gra|anite v selo. Od tur. (arap.) kasabali. 350. C SC NE sb. f. i adj. qubomora, zavist, qubomoren, zavidliv. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: alu aste c sc ne tiatsea fatse ai nemu mu e krivo (toj e zavidliv) zatoa taka pravi. (Kru{evo). Od tur. kzkanmak zavidi. alb. kaskan; bugar. k sk nmak (Mikl. Trk. El. I 63). 351. C SC NGS sb. m. pl. c sc ng&adz zavidliv, onoj koj e zavidliv, qubomoren. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite : multu- c sc ng& mnogu e zavidliv. Od tur. kskanci; bugar. k skandja; alb. kaskanxhi. 352. C SC NLE sb. f. zavist, qubomora. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: va-s moar di c sc nl e }e umre od zavist. Od tur. kskanilk; alb. kaskanllk; bugar. k skanl k. 353. C SMTE sb. f. (Basme, Antologie, Miha, Pascu, ArEnA), ISMTE (Miha). sre}a, kasmet. Od tur. ksmet; alb. ksmet; srhr. kismet; bugar. k smet (Mikl. Trk. El. I 63). 354. C SMETL adj. sre}en, kasmetlija (Miha). Od tur. ksmetli; bugar. k smetlija.

100

355. C SNC sb. het. pl. c snatse (Pascu) cercle de bois ou de fer sur lequel on tend les linges, les habits. Od tur. kasnak; alb. kasnak. 356. C L sb. m. pl. c ladz (Pascu), C LE, f. pl. c l (Kru{evo, Skopje) vojni~ka kasarna, objekt za prezimuvawe za ovci. Od tur. kla; rom. cla (Romania, XXXI 577, XVII st.); bugar. k l; srhr. (cf. P. Skok, Glasnik II 307, AslPh XXXV, 316 vo 1 napomena). 357. C TRNE sb. f. (Basme, ArEnA, Antologie, Miha, [apkarev, Sbornik XV) katran, smola, podma~kuva~; fig. nesre}a, nesre}en, crn. Od tur. (arap.) katran; rom. catrn (Romania, XXXI 560, XVIII); bugar. katrn; srhr. ktran; alb. katrn. 358. C VG sb. f. pl. c vg dz (Miha), C VY (ArEnA, Pascu) karanica, buka, vreva, kavga. Od tur. (arap.) kavga (cf. Bari I 280; Elezovi, 200-201; Bari II 389); ngr. kavgs; srhr. kvga, bugar. kavga. 359. C VG GS adj. (Miha) onoj koj se kara, kavgaxija, C VY GS (Pascu), itn. Od tur. (arap.) kavgaci; ngr. kavgadzs; srhr. ka vgadija; bugar. kavgadja; alb. kavgaxh. 360. C VLE sb. f. pl. c vu (Basme), CVLE (Basme), C LE (Kru{evo) oblog, spogodba. Od tur. (arap.) kaul; ngr. kavli; alb. kaull; srhr. kaul; bugar. kavl. 361. C ZE sb. f. pl. c z , okolija, kaza. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mine escu di tu c za a di Cruuva ja sum od kru{evskata okolija. Od tur. (arap.) kaza, nesre}a; okolija; srhr. kaza; alb. kaz; bugar. kaaz (cf. Mikl. Trk. El. I. 61). 362. C ZNE sb. f. pl. c z i kotel, golem kotel od bakar, kazan. (Miha, Pascu). Od tur. kazan; rom. cazan (Romania, XXXI 561, XVIII st.); ngr. kazani; alb. kazan; srhr. kzan; bugar. kazn. 363. C Z NGS sb. m. pl. c z ng&adz (Miha, Pascu) kotlar, kazanxija. Od tur. kazanci; ngr. kazandzs; alb. kaznxhi; srhr. kazandija (Skopje); bugar. kazandja. 364. C ZM sb. m. pl. c zmadz (Miha, Pascu) motika, dikel, kazma. Od tur. kazma; rom. cazm (Romania, XXXI 561, 1715g.); ngr. kazms; alb. kazm; srhr. kzma, bugar. kazm. 365. C ZMR sb. m. pl. c jmir (Kru{evo), C MRE (Miha) casimir. Od tur. kazmir (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 55, Bari I 283-4, Elezovi, 213-14). 366. CNDRE sb. f. pl. cnd r (Pascu), CNTRU (Skopje) kantar, vaga, mera za te`ina. Od tur. (arap.) kantar (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 65: kantar, Gewicht von vierundvierzig Oka; auch, Wage...arabisch aus gr. kentinarion; lat. centonarium); ngr. kantri; alb. kandar; rom. cntr, c ntar; srhr. kantar; bugar. kantr. 367. CNDRGS sb. m. pl. cndrg&iadzi, cndrg&idz (Nicolaidi, Pascu) mera~, onoj koj meri. Od tur. (arap.) kantarci; ngr. kantaradzs; bugar. kantardija (Kaj Bugarite ima i prezime Kantarxiev). 101

368. CNDISIRE, vb. IV. (Pascu) (ind. pres. cndisescu) persuader, convaincre. Od tur. kandrmak; alb. kands tromper (Pascu); bugar. kandis(u)vam. 369. CRCME sb. f. (Pascu), CRCME (Miha), CRCM, m. pl. crcmea (Pascu). 1) (Pascu) tresse de cheveux, 2) (Miha) breton. 3) (Pascu) crm Rosse, haridelle. Od tur. krkma; srhr. (Kumanovo) krkme; bugar. kr kmi. 370. CREZE sb. f. pl. crez (Pascu) rancune, haine, malveillance. Od tur. (arap.) garaz; srhr. (Kumanovo) garz inaet; bugar. karez. 371. CRGU sb. m. (Pascu) orme, brest. Od tur. kara-aga; ngr. karagci; bugar. kara-aga. 372. CRMZE sb. f. pl. crmez (Nicolaidi), CRIMZE (Pascu) kerms. Od tur. (arap.) krmz (cf. Bari I 281, Elezovi 202-203, Bari II 386-87); rom. c rmz (Romania, XXXI 5 60, 1681); ngr. kremzi; srhr. k rm z (Kumanovo) Vo Kumanovo koga decata le`at od mali sipanici, stavaat krmuz vo rakijata, koja potoa decata ja pijat za {to pobrzo da izbijat sipanicite; bugar. k rm z. 373. COGS adj. star, starec. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. koca; ngr. kodamkos (Thumb); srhr. kda; bugar. kod; alb. koxha. COGSABAI v. gug&abai; alb. koxhabash. S 374. COLG, sb. m. pl. colg&adz stra`ar, inspektor za finansii, kolxija. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: lu ac ts r colg&adzi go fatile inspektorite. Od tur. kolci; rom. colg u. 375. COLNE sb. f. pl. cola (Nicolaidi), CULNE (Kru{evo) kai{, ko`en pojas, kolan. Od tur. kolan; rom. colan (Romania, XXXI 563, XVIIIst.); alb. kollan; ngr. kolni; bugar. kolan; srhr. klan. 376. CPU sb. m. pl. copa, turska para vo vrednost od dva gro{a, ~etirieset pari dinarski. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: cu un copu tsi pot s-acumpru so edna para od dva gro{a {to mo`am da kupam. Od tur. kopa, kop~e; para; rom. copci (Romania, XXXI 563, XVIIIst. ); bugar. kope. S 377. CORCAG, sb. m. pl. corcag&adzi kukavica, stra{livec, pla{livec, korka~. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: vedzlu corcag&ilu a-neclu vidi go pla{livec eden. Od tur. korka. CUIMATE v. huimate. 378. CCL sb. f. pl. cucle (Nicolaidi) kukla. Od tur. kukla; ngr. kkla; srhr. (Kumanovo) kkla; bugar. kukla, kuklika; alb. kukull. 379. CUB E sb. f. pl. cubeur (Mikl. 20) kube, svod. Od tur. (arap.) kube; ngr. kubes; alb. kub; srhr. kube(a); bugar. kub. 380. CU sb. f. pl. cui (ur ) (Basme) kola, pokriena kola {to ja vle~at kowi, ko~ija. Od tur. koi; rom. cocie; alb. koi; srhr. koije; bugar. koija. 381. CUD sb. m. (Pascu) entremetteur, proxnte. Od tur. kodo; rom. codo; alb. kodosh; bugar. kodo; srhr. (Kumanovo) kod svodnik; ozboruva~, 102

kodo{. Dodatok: cudo (Pascu), cuduoae svodnik, ozboruva~; bugar. kodoka, kodonica. 382. CODOLE sb. f. (Pascu) svodni~ewe. Od tur. kodolk. srhr. (Kumanovo, Skopje), kodol k ozboruvawe. S S 383. CUGAMTI adj. (Basme, Pascu), GUGAMTI (Basme) golem, dosta golem, ogromen, koxamiti. Od tur. kocamiti; rom. cog&amite; srhr. kdamiti (za suf. -miti, v. Rjenik Akad.); bugar. koskoda, -miti; alb. guxhamit. 384. CUL adj. (Pascu) roux, en parl. des animaux. Od tur. (arap.) kula; ngr. klas; srhr. kula; bugar. kles. 385. CULAE I. adj. (Miha) facile, ais; II. adv. (Miha), COL (Pascu), facilement, aisment. II. sb. f. pl. CUL (Pascu), facilit. Od tur. kolay; alb. kollaj; srhr. klj; bugar. kolj. 386. CULA L E sb. f. lesnotija, kolajlak. Od tur. kolaylk; srhr. koljluk; bugar. kulajl k; alb. kollajllk. 387. CUL NA adv. (Miha) facilement. Od tur. kolay&n. 388. CL sb. f. pl. cule (Basme, Miha, Pascu) kula, zamok. Od tur. (arap.) kulle; rom. cl (Romania, XXXI 563, XVII st.); alb. kull; bugar. kla; srhr. kula. CUL UZ v. c l uz ; alb. kallauz. 389. CULUE sb. f. pl. cului (Miha, Pascu; Kru{evo) 1. prinudna rabota, kuluk. 2. corps de garde. 3. patrouille, sentinelle. Od tur. kulluk, corps de garde; alb. kuuk; bugar. srhr. kuluk. 390. CULUNE sb. f. (Miha) policiska stanica. Od tur. (pers.) kullk-hane. 391. CUMR sb. f. pl. cum r (Pascu) jeu aux cartes pour de largent. Od tur. (arap.) komar; srhr. kmar; bugar. komr; alb. komar. 392. CUMARGS sb. m. pl. cumarg&adz (Pascu) kockar, komarxija. Od tur. (arap.) komarci; srhr. komrdija (Kumanovo, Skopje i na celiot Jug); bugar. komardja; alb. komarxh. 393. CUMARILE pl. cumargili. Zborot postoi vo `iviot govor so zna~eweto na zborot komar. Od tur. (arap.) komarcilk; bugar. komardil k; alb. komarxhillk. 394. CUMS sb. heter. pl. cumasur (Pascu), CUMSE, f. pl. cuma (Nicolaidi), UMZE (Skopje) koko{arnik; sviwarnik, }umez. Od tur. kmes; ngr. kumsi; alb. qymes, kumats; srhr. mez (Skopje); bugar. kjumez. Dodatok: cutumas sviwarnik (Pascu) itn. 395. CUME sb. f. pl. cum (Miha, Pascu) tkaenina. Od tur. (arap.) kuma; rom. cuma (Romania, XXXI 563, XVII st.); ngr. kumsi; alb. kumash; srhr. kuma; bugar. ku(o)ma. 396. CUMBR sb. f. pl. cumbure (Basme, Pascu), CUMBURE (Pascu), CUBURE (Miha), CUBUR (Kru{evo) pi{tol, kubur. Od tur. kubur; rom. cubur; ngr. kubri(a); srhr. cubur(a); alb. kubure, kubura; bugar. kubr.

103

397. CUBURGS sb. m. pl. cuburg&adz (Miha) fabrikant za oru`je, za pi{toli. Od tur. kuburci. 398. CUM sb. m. pl. cumadz . Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: aseara vini cumilu la no v~era dojde sosedot (kom{ijata) kaj nas. Od tur. komu; alb. komsh, srhr. komija; (Cf. Kulier A. Komije i komiluk, kalendar Napredak, Sarajevo 1936, str. 83-86); bugar. kmi, komja. 399. CUMILE sb. f. sosedstvo, kom{ilak. Zborov, kako i predhodniot, e poznat `iviot govor, a go nema vo re~nicite. Od tur. komilk; srhr. komiluk (cf. Kulier A. op. cit.); bugar. komuluk; alb. komshillk. 400. CUNDISIRE vb. IV. (Pascu) (Ind. pres. cundisescu) habiter, loger. Od tur. konmak. 401. CUNE sb. f. pl. cun i (Basme, Antologie, Weigand. Arom., Miha, Tahov, Pascu) konak 1. dvorec. 2. preno}i{te. 3. zatvor. 4. op{tina. Od tur. konak; rom. conac (Romania, XXXI 563, XVIII st); ngr. konki (Thumb); alb. konk; srhr. konak, konaite (vo Zagreb); bugar. konk. 402. CUNAC sb. m. pl. cunacadz (Miha) amphitrion. Od tur. konakci; bugar. konakdja. 403. CUNDE sb. f. pl. cund i, cund cur kundak (na pu{ka). Od tur. kundak; ngr. kondaki (G. Meyer, Trk. Stud. I 71-von agr. konts Stange); alb. kondk; srhr. kundak; bugar. kondak. 404. CUC sb. m. pl. cuatsi boja; kowak. Od tur. koynak. (cf. Th. Capidan, RES I). 405. CUNUME sb. f. (Miha) razgovor, poznanstvo, dru`ewe. Od tur. konuma; ngr. kunustiso; alb. konoshtis; bugar. kunutsvam. 406. CURN sb. heter. pl. curane (Pascu) Koran. Od tur. (arap.) kuran; ngr. kornion; alb. Kuran; srhr. koran, kuran; bugar. koran. 407. CURASNE sb. f. pl. cur s i (Pascu) cement. (Pascu), me|utoa zborot zna~i osven ova zna~ewe i malter. Od tur. (pers.) horasan; rom. corasan; ngr.kurasni, korasni; bugar. hora(o)san. 408. CURBNE sb. f. i adj. (Basme, Antologie, Miha, Nicolaidi, Pascu) sacrifice (Pascu) osven so ova zna~ewe, se upotrebuva i so drugi zna~ewa: beden, nesre}en; gostoqubiv, uslu`liv (Miha). Od tur. (arap.) kurban; rom. curban; ngr. kurbni; alb. kurban; srhr. krban; bugar. kurbn. Dodatok. curbn-ba rm, muslimanski praznik KurbanBayrami; rom. curbe -ba ram; srhr. Kurban-Bajram; alb. Kurban-Bajram. 409. CURBTE pokraj po~estoto GURBTE, sb. f. (Miha) pe~alba, gurbet. Od tur. (arap.) gurbet; bugar. gurbet; alb. kurbet, gurbet. 410. CURBT pokraj po~estoto GURBET, sb. m. mendiant (Nicolaidi), Tzigane (Miha); pe~albar, gurbet~ija (vo `iviot govor). Od tur. (arap.) gurbet-gureba, 1. pl. de garib, trangers; voyageurs; pauvres, indigents. 2. dem. de gurbet (Pascu). Dodatok: curbt (Basme), ciganka; vo Skopje ozboruva~.

104

411. CURDISRE (Miha, Pascu), NCURDISRE (Miha), CURDUSIRE (Basme). vb. IV. navie sat; navie, na{tima nekoj muzi~ki instrument, kurdisa; refl. namesti se, smesti se, kurdisa se. Od tur. kurmak; ngr. ko(u)rdiso (cf. Geagea, op. cit. 134); alb. kurds; srhr. (Skopje, Kumanovo) kurdsati; bugar. kurdis(u)vam. 412. CULURSIRE vb. IV. (Pascu), CURULDISIRE (Miha) a) tr. repasser un linge; b) refl. (Pascu, Miha) senorgueillir. Od tur. kurdurmak; ngr. kolarizo. 413. CURE sb. f. pl. curi (Basme, ArEnA, Miha, Pascu) {umi~ka, korija. Od tur. kori; ngr. kur; alb. kori; srhr. krija; bugar. korja. 414. CURM sb. m. pl. curmadz (Nicolaidi), HURM (Nicolaidi), HURME, f. (Pascu). urma, plod od urma. Od tur. hurma; rom. curmale; ngr. kurmas; alb. hurm; srhr. rma; bugar. hurm. Dodatok: 1. curml (Pascu) dattier, 2. curma pl. curmale datte. 415. CURME sb. f. pl. curumur (Miha), CURM (Basme, Antologie) olovo; kur{um od pu{ka. Od tur. kurum; alb. kurshum; srhr. krum; bugar. ko(u)rum, kruum. 416. CUSCNE sb. f. pl. cuscu (Basme, Pascu) croupire, kuskun. Od tur. kuskun; ngr. kuskni; alb. kuskun; bugar. kuskun. 417. CUSRE sb. f. pl. cusur (Basme, Antologie, Miha, Pascu) kusur, ostatok; nedostatok, mana. Od tur. (arap.) kusur; rom. cusur (Romania, XXXI 563, XVII st.); ngr. kusri; alb. kusr; srhr. kusr; bugar. kusur. Celiot dodatok na ovoj zbor, koj se nao|a kaj Pasku nema vrska so ovoj zbor, tuku so eden drug: CUSOR grbka. 418. CUSURLE sb. f. pl. cusurl zabele{ka, prefrluvawe. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: nu acats cusurle nemoj da mu zabele`uva{, bukvalno; nemoj da mu fa}a{ kusur. Od tur. (arap.) kusurlk; srhr. kusurluk. CUAFE v. huafe. 419. CUTE sb. f. pl. cutiur (Basme, ArEnA, Weigand. Arom., Miha) kutija. Od tur. (pers.) kuti; rom. cutie (Romania, XXXI 563, XVIII st.); ngr. kti; alb. kut; srhr. kutija; bugar. kutija. 420. CUTURSIRE vb. refl. (Pascu) (Ind. pres. cutursescu) se dbarasser de qch. Od tur. kurtarmak (u dij. kurtalmak). srhr. kurtalisati; bugar. kurtulisvam. 421. CUVTE sb. f. pl. cuvets (Miha) sila, mo}, kuvet. Od tur. (arap.) cuvet; alb. kuvt; bugar. kovt; srhr. kvet. 422. CUVETL adj. silen, mo}en, jak, kuvetlija. Od tur. (arap.) kuvetli; bugar. kuvetlja; alb. kuvetl.

105


423. ACL sb. m. pl. aca (Miha, Pascu) ~akal. Od tur. akal; ngr. akli; alb. akall; srhr. akal; bugar. akal (cf, Mikl. Trk. El. I 20); rom. acal. 424. ACR adj. (Weigand. Arom., Miha, Pascu) ~ovek so {areni o~i; razrok, ~akarest. Od tur. akr; rom. cecr (Romania, XXXI 562, XVIII st.); srhr. akar; bugar. ak r. 425. AC R-EFE adj. (Miha, Pascu) polunapien; {aren. Od tur. (arap.) akrkf; bugar. akr-kef. 426. ACMC sb. m. pl. acmadz (Miha), TSICMAC (Nicolaidi) 1. ognilo, zapalka, ~akmak; 2. niklena, turska para vo vrednost od 5 pari. Od tur. akmak; ngr. tsakmki; alb. akmak; srhr. akmak; bugar. akmak. 427. ACRI (Miha, Pascu) sb. m. pl. ~ak{iri, pantaloni, ma{ka nametka od sukno. Od tur. akir; rom. cir ; ngr. tsahsiri; srhr. kire; bugar. akri. 428. AC E sb. f. pl. aci . no`, ~aki~e. Od tur. aki; srhr. ekja (Kumanovo); bugar. akja; alb. ak. 429. ADRE sb. f. pl. adri (Miha, Pascu), ADR (Miha), IDRE (Antologie) {ator. Od tur. adr; rom. edr; ngr. tsadri; alb. adr; srhr. adar; bugar. ad r. 430. E sb. f. pl. a ur (Nicolaidi, Pascu) ~aj (Thea chinensis). Od tur. ay; ngr. tsaj; srhr. bugar. aj; alb. aj. 431. AR poznat zbor samo kako toponim vo Skopje. Zborot do{ol direktno od turski, i ne e poznat mnogu, osven vo Skopje. Od tur. ayir; rom. cer; ngr. tsari; alb. air; srhr. bugar. ajir (cf. Mikl. Trk. El. I 20). 432. AL ME sb. f. ala, , silee. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tsi spu ah t al me {to se fali{ tolku. Od tur. alm; bugar. al m; alb. allam. 433. AL MGS sb. m. falbaxija, onoj koj se sili, ~alamxija. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mare al mg& aste golem falbaxija e. Od tur. alamci; bugar. alamdja; alb. allamxh. 434. ALGIGS sb. m. pl. algig&adz svira~, muzikant, ~algaxija. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu bun algig& aste mnogu dobar svira~ e. Od tur. algici; alb. allgaxh; bugar. algadja. 435. LM sb. f. pl. alme (Miha, Pascu) ~alma, turban. Od tur. (cf. Na{ jezik II. 2. str. 49) alma; rom. cealma; ngr. tsalms; alb. allme; srhr. lma; bugar. alm. 436. AM sb. m. bor, ~am. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. am; rom. cem, ceam (Cihac); alb. am; srhr. a m; bugar. am. 437. AM C Z sb. f. pokraj SAMSAC Z (Pascu) smola, colophane. Od tur. am-sakzi; amsakz; alb. amakz, sakz; bugar. sak z. 106

438. ME sb. m. dim. ~a{a za voda, obi~no od bakar. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. apak; alb. ame. 439. NT sb. f. pl. ante ko`na torba, ta{na, ~anta. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: anta tu m n seara-n S run ta{nata v raka i nave~er vo Solun. Ova e stih od edna pesna, koja nastanala koga prviot avtomobil, pred pove}e od petnaesetina godini, po~nal da soobra}a me|u Kru{evo i drugite gradovi. Interesna e ovaa pesna, od koja e izvle~en citiraniot stih, po toa {to od nea se gleda deka vo Kru{evo u{te`ivee (vo produktivna smisla) narodnata aromanska pesna. Navedeniot stih zna~i, deka so pomo{ na avtomobil za eden den ({to se gleda od predhodnite stihovi) mo`e od Kru{evo da se stigne vo Solun. Od tur. anta; rom. gant (Romania, XXXI 564, 1790); alb. ant; bugar. nta (Mikl. Trk. El. I 20). 440. APCN sb. m. (Miha, Pascu, Antologie) nemirko, razuzdan ~ovek, nikakvec. Od tur. apkn; rom. cepkn; srhr. ap(v)kun, kow koj odi sitno, no mnogu brzo; bugar. apk n, za kow; alb. apkn. 441. APCNLE sb. f. (Pascu), APCAMLEA (Miha) |avol{tina, neumerenost. Od tur. apknlk; rom. cepcnlc; bugar. apc nl k. 442. RCU sb. heter. pl. arcur , artse (Basme, Nicolaidi, Pascu) ~krapalo na pu{ka; vint vo ma{inerija; fig. predizvikuvawe, draznewe. Od tur. (pers.) ark; (e)rki; alb. ark; bugar. ark. 443. AR sb. m. pl. aredz (Basme, Miha), CIR (Basme), ARE, f. (Basme, Pascu) izlez, sredstvo, na~in, lek, ~are. Od tur. (pers.) are; srhr. are; bugar. ar; alb. are. 444. AT-PAT adv. malku, po malku, ~at-pat. Izraz poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. at-pat; rom. ceat-pat; bugar. at-pat (Mikl. Trk. El. I 21). 445. ATLE sb. f. vila, viqu{ka, ~atal. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. atal; alb. atall, itn. 446. ATME sb. f. plitar, ~atma. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: c surle a-lor s ntu cu atmae fapte nivnite ku}i se napraveni od plitar. Od tur. atma; srhr. tma; bugar. atma rab. 447. ECRDC prezime vo Veles. Kaj Aromancite e poznat ovoj zbor samo kako prezime. (cf. dr. M. S. Filipovi, Cincari u Velesu, Ju`ni pregled, maj 1936, str. 79). ENGI (Miha) v. ingeu. S sb. m. (Weigand. Arom.); Od tur. epkenci, v. ipcene. 448. EPCING 449. RG sb. f. pl. erdze (Basme, Miha, Pascu) volnen pokriva~, {ator, ~erga. Od tur. erga; rom. rg (Romania, XXXI 561, 1558); ngr. tserga (Thumb); alb. cerg; srhr. rga; bugar. rga. Dodatok: ngercare (Ind. pres. ngeredz - Pascu). couvrir dune couverture de laine.

107

450. ERGR sb. m. pl. ergar ~ergar, cigan, kavgaxija, (fig.) f tsets ca ergarli se odnesuvate kako ~ergari, alb. cergr. 451. ET sb. m. (Nicolaidi) {pion. Od tur. eit; alb. eshit. 452. EVTEL E sb. f. pl. evteliur praska. Zbor poznat vo `iviot govor (Megarevo), go nema vo re~nicite: multu li am tu m care efteliurle mnogu sakam da jadam praski. Od tur. efteli; vo Skopje; eftlija. EL STISIRE vb. IV raboti, trudi se (Tahov); v. ilistisire. 453. IA (Miha, Pascu), pokraj A (vo `iviot govor) podoficer, ponizok oficer, narednik, ~au{. Od tur. au; rom. ceau, cu (Romania, XXXI 562, XVII); ngr. tsasis; srhr. a; bugar. au, au(v)in; alb. aush. 454. CICRDISIRE vb. refl. (Pascu), CIRTISRE (Pascu) pobegne, poludi (fig.) Od tur. karmak. Dodatok: ic rdist, , adj. avec lesprit troubl (Antologie). 455. ICMC sb. f. pl. icmatse (Pascu) ulica koja e bez izlez, }or-sokak. Od tur. (pers.) ikmazsokak; srhr. ikmak-sokak; bugar. ikmaz-sokak. 456. ICMIGS sb. m. pl. icmig&adz (Pascu) fioka, kade {to se ~uvaat pari, 457. ~ekmexe. Od tur. ekmece; rom. cecmege (Romania, XXXI 574); srhr. ekmge; bugar. ekmede. ICRC sb. f. pl. icri (Basme, Miha, Pascu), ICRE (Basme, Antologie, Pascu) trkalo, kolo, ~ekrek, (fig.) vreden, rabotliv. Od tur. ekrek; rom. cicaric; ngr. tsikarki; alb. ekrk; srhr. krk; bugar. ekr k. Dodatok: cicricoae (Pascu) toupie. ICRICARE sb. f. rabotilnica kade {to se izrabotuvaat trkala, ~ekreci. Zborot e od literaturno poteklo (Miha). ICRIC sb. m. pl. icricadz (Miha, Pascu) strugar, majstor i prodava~ na trkala. Od tur. ekrci; bugar. ekrakija. ICTSRE sb. f. pl. ictsiri (Nicolaidi) ~ak{iri. Od tur. akir; bugar. akiri; srhr. akire. IF MA TEC pokraj IFTE I TEC (Miha) igra: par-nepar, ~ift - tek. Od tur. ift...tek; bugar. ift-tek; alb. ift-tek. IF sb. m. pl. ifadz , ifia. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: zemjodelec, ~if~ija, selanec koj se nao|a na ~iflik. Od tur. ifi; srhr. ifija, v. ifligaru; alb. ifi. IFLE sb. f. pl. iflii (Basme), UFLE (Basme, Pascu), TSIFLE (Nicolaidi) imawe, polski imot, ~iflik. Od tur. iflk; rom. ciflic; ngr. tsiflki; alb. iflk; bugar. iflk; srhr. ifluk, itluk. IFTAN E sb. f. pl. iftaneur par ptici, par. Zbor poznat vo `iviot govor (Megarevo), go nema vo re~nicite: am loat dao iftaneuri zedov dva para ptici. Od tur. ift-i-tane par; alb. ift. IFTE sb. f pl. ifteur (Miha) par, paren, ~ift. Od tur. ift; rom. ift; alb. ift; bugar. ift; srhr. ft.

458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465.

108

466. IFT sb. m. pl. iftedz (Pascu) dvocevka, ~ifte. Od tur. ifte; bugar. iftelija; alb. ifte. 467. IFTILE sb. f. (Miha) zloba. Od tur. iftelk. 468. IFTIL adj. (Miha) zloben. Od tur. ifteli; srhr. (Kumanovo) iftelija, lut; alb. iftel. 469. IFT sb. m. pl. ifuts Evrein, posebno kako pogrden naziv za Evrein i voop{to kako pogrden naziv, ^ifutin. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ntregu ifutu aste prav Evrein e. Od tur. ufut; rom. cifut (Romania, XXXI 575); srhr. ifut, -in; alb. ifut. 470. IHTISIRE vb. IV. (Miha, Pascu), AHTISIRE (Pascu), HTISIRE (Miha, Pascu), ILDISIRE (Pascu), STISIRE (Miha). 1) tr. (Pascu) battre, 2) intr. (Pascu) se troubler, avoir le vertige, 3) refl. (Miha) izgubi se, (Pascu), devenir fou. Od tur. akmak; 471. AHTISREA sb. f. (Miha) zabuna, zbrka. Zborot e nastanat po literaturen pat. 472. IL sb. m (Miha) ime na edna ptica; adj. (Pascu) rouan. Od tur. il; srhr. ila (kow); bugar. ilok (bot). vulpin de prs, lest, gris ml ou pommel 473. IL E sb. f. pl. ileur , ILA (Miha) klop~e (konec ili pre|a). Od tur. ile, cheveau; rom. c ulea; bugar. el. 474. ILNG sb. f. (Basme), ULENG (Pascu), ULG , ULC , ULIC (Basme, Pascu) nekakva {ipka, prat~e, petite baquette quon emploie dans certains jeux; ~elenka, per~e (Basme). Od tur. elenk, elenka; ngr. celega; alb. eleng zname; srhr. elenka; bugar. elenk. 475. ILIB sb. m. pl. ilib adz (Basme), TSELEPIU (Nico) od blagorodni~ki rod, blagorodnik. Od tur. elebi; ngr. tselebs; srhr. elebija; bugar. elebja; alb. eleb. 476. ILE sb. f. (Basme, Miha, Pascu), ULE (Basme, Antologie), ULEE, ULEC (Pascu), ILE (Skopje, Kru{evo) ~elik. Od tur. ilik; rom. cilic (Romania, XXXI 562, XVIII st.); ngr. tselki; alb. eik; srhr. elik; bugar. elk. Dodatok: ilcusire, vb. refl. (Pascu) devenir plus vigoureux, se tremper. 477. ILISTISIRE vb. (Basme, Pascu), ILASTISIRE (Miha, Pascu), ILIHTISIRE (Pascu), ELAHTISIRE (Pascu), ALAHTISIRE, ALTISIRE, ILDISIRE (Miha), ILSTISIRE (Cionescu) trudi se, nastojuva, raboti. Od tur. almak; bugar. alatis(u)vam. Dodatok: ilistisirea (Basme), il htisirea (Pascu), ildisirea (Miha) nastojuvawe, trud; elahtiseric (Pascu), actif, appliqu, assidu. 478. IMBR sb. heter. pl. imber (Pascu) mouchoir (Pascu), `elezen obra~ (vo `iviot govor, Kru{evo, Skopje). Od tur. (pers.) ember; cembri; rom. cimber (Romania, XXXI 574); alb. ember; bugar. a(e)mber.

109

479. INC sb. f. pl. in cur (Nicolaidi) zemjen sad, ~inija, ~anak. Od tur. anak; rom. eanc, cenac, ngr. tsanki; alb. anak; srhr. nak, bugar. nak. 480. INR sb. m. (Pascu) platane doccident, dorient. Od tur. nar; alb. inar; bugar. inar. 481. CINGU sb. heter. pl. ingee (Basme, Miha, Pascu) kuka, `elezna kuka, ~engel. Od tur. engel; rom. inghel; ngr. tsingli; alb. engel; srhr. ngel; bugar. engl. Dodatok: ingilc (Pascu), crochette; ingiltu, vo `iviot govor, pleta~ka igla, igla so kuka~ka, za `enska ra~na rabota. 482. INGE, sb. f. pl. ingi , -ur (Miha) tan~arka; javna `enska, ~engija. Od tur. engi; rom. cinghie; bugar. ingja (Mikl. Trk. El. I 22). 483. INTEN, sb. f. (Miha, Weigand. Arom.) {iroki, `enski ga}i, ~intijani, unterhose. Od tur. (pers.) intan; srhr. iftijani; bugar. intjani. 484. IPNE sb. f. (Miha) rever. Od tur. epken; alb. epken. 485. IPRZE sb. f. (Miha) svilen gajtan, {irit, svilena pandelka. Od tur. (pers.) apraz; alb. apraz; rom. ciapraz (Romania, XXXI 562, XVII st.). Dodatok: ipr zar (Miha) prodava~ na ipraz. 486. IRC sb. m. pl. irats (Basme, Pascu), CIREC (Miha) pomo{nik vo rabotilnica, ~irak. Od tur. irak; rom. cirac (Romania, XXXI 562, XVII st.); ngr. tsirki; alb. irak; srhr. rk; bugar. irk. 487. IRICLE, sb. f. (Pascu, Miha), IRACLE, vo `iviot govor vremeto koe ~irakot, pomo{nikot go pominuva na rabota, zanaet, dodeka ne postane kalfa. Od tur. iraclk; bugar. irakl k. 488. IRFE sb. f. pl. ireh (Miha, Pascu), IRAFE (Pascu) prostirka za krevet, masa, ~ar{af, Bettuch. Od tur. araf; rom. cearaf (Romania, XXXI 562, 1579); ngr. tsartsfi; alb. araf, arshaf; srhr. araf; bugar. arav, arv. 489. IRCIV sb. m. pl. irivedz (Pascu), AR V (Miha) ramka. Od tur. erive; rom. cearceaf (Romania, XXXI 562); ngr. tsertsevs; alb. eriv; srhr. erivo; bugar. ereve. 490. IRKEZ sb. m. pl. irej (Antologie) brigands turcs ou albanais musulmaniss cheval. Od tur. erkez; rom. Cerchez; srhr. erkez; alb. erkez. 491. IRDE sb. f. pl. ird i (Pascu), ERDAE (Pascu), ARDAE (Miha) ~ardak, pokrien, no otvoren del od ku}ata, na koj obi~no vo leto se spie i `ivee. Od tur. (pers.) ardak; rom. ardac (Romania, XXXI 562, XVII st.); bugar. ardak; ngr. tsardaki; alb. ardak; srhr. a rdak. 492. IRC sb. heter. pl. iretse. (Miha), URC (Basme), TSEREE, TSIREE (Nicolaidi), IREAC (Miha) ~etvrt, ~etvrtina, ~erek; leb od 1/4 kgr. (Miha). Od tur. (pers.) eirek 1/4, 1/4 lire; rom. ciric; alb. erek; srhr. erek; bugar. erek. 493. IRJA sb. f. pl. irijur (Pascu), CIRICE (Miha), IRIE, vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje, Megarevo) lepak {to se pravi od eden vid

110

{tirak. Od tur. (pers.) iri; rom. cir, ciri (Romania, XXXI 562, 1792); srhr. iri, iriz; bugar. ire. IRAFE v. ireafe. 494. IRE sb. f. pl. iriur , iri (Nicolaidi), ERE (Weigand. Arom., Tahov) plo{tad, pazar, ~ar{ija. Od tur. ari; srhr. rija; bugar. arja; alb. arsh. 495. ITE sb. f. (Miha, Pascu), pl. iituri (Cionescu) sorta, obrazec, primerok, raznovidnost. Od tur. (pers.) eit; rom. iit; bugar. eit; alb. eshit. Dodatok: iite-iite, raznovidno, od tur. eit-eit. 496. ITE sb. f. pl. iti , -ur (Basme, Pascu), ATE (Miha) pokriv, pokrivna konstrukcija, ~atija. Od tur. ati; ngr. tsat; alb. at; srhr. tija golema krpa so koja se nametnuvaat `enite. 497. IVE sb. f. pl. iviur klinec, ~ivija, zatka; izmama. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ts trapse un ivie te namesti (bukvalno, ti udri edna ~ivija). Od tur. ivi; alb. iv; srhr. ivija; bugar. ivja. 498. IVILE sb. f. pl. ivil zaka~alka za ali{ta. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: d - paltul di pi ivile daj mi go paltoto od zaka~alkata. Od tur. ivilk; srhr. iviluk; alb. ivillk. 499. IVR E sb. f. pl. ivre (Pascu, Megarevo) marama izvezena od stranite so srma. Od tur. evre; rom. gevrea; alb. evre. 500. IZGE sb. f. pl. izgiur crta, linija. Zborot postoi vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite: tradze un izgie povle~i edna crta. Od tur. izgi; bugar. izija. 501. ZM sb. f. pl. izme (Pascu), JM (Basme) visoki ko`ni obuvki, ~izmi. Od tur. izme; alb. izme; srhr. zma. 502. OAH sb. f. (Pascu, Miha) pauvre, ncessiteux. Od tur. oha drap; 503. OARC sb. m. pl. oaritsi (Basme, Miha, Pascu) opinok, dokolenki, bive, kako {to bi rekol Maruli}. Od tur. ark; ngr. tsarhi (N.B. i vo arom. dijalekt postoi forma: TSARUHI, opinci); 504. OBANBA sb. m. (Weigand. Arom.) najstariot, stare{inata na ov~arite. Od tur. obanbai; zborot go najdov vo site balkanski jazici, samo so zna~ewe, pastir, ov~ar, i toa vo formata: ~oban. 505. OC adv. mnogu. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: oc seam a-cas va-s da mnogu pozdravi (v. selame), }e dade{ doma, t.e. }e gi pozdravi{ mnogu doma{nite. Od tur. ok. OLAC v. ulac. 506. U sb. heter. pl. oae (Basme) partal, krpa. Od tur. ul; ngr. tsli; bugar. ul. 507. RB sb. f. pl. orbe (Miha, Pascu), URB (Kru{evo) ~orba, supa. Od tur. (arap.) orba; rom. c orb (Romania, XXXI 562, XVIII st.); alb. orb; srhr. rba; bugar. orba.

111

508. ORBALE sb. f. ostatok od jadewe, ~orba koja ostanuva od jadeweto. Od tur. (arap.) orbalk, sad za ~orba. 509. ORBAGS sb. m. pl. orbag&adz (Cionescu, Miha, Antologie, Tahov, Pascu) bogata{, gospodin ~ovek, gazda, ~orbaxija. Od tur. orbaci, gotva~, redar vo vojska; rom. c orbag&i (Tiktin, Oberst, Cihac, matre, seigneur); srhr. rbadija, bugar. orbadi. 510. ORBAILE sb. f. (Miha) blagorodni{tvo, ~orbaxistvo. Od tur. orbacilk, varewe ~orba, rabotata na gotva~ot; vo Skopje: orbdil k. 511. UBE sb. f. pl. ubu (Basme, Pascu), UBC (Basme, Weigand. Arom., Miha, Tahov, Pascu) ~ibuk, lule. Od tur. ubuk; rom. c ubuc (Romania, XXXI 562, XVII st.); ngr. tsibki; alb. ibuk; srhr. ibuk; bugar. obuk, ibuk. 512. IBUC sb. m. pl. ibucadz (Miha, Pascu) fabrikant na luliwa. Od tur. ubuki fabricant de pipes; domestique charg de lentretien et de la prparation des pipes (Pascu); bugar. ubukja. 513. ULC adj. (Miha), ~ovek bez raka, noga, sakat ~ovek, ~olak. Od tur. olak; rom. c olac; alb. ollak; srhr. olak; bugar. olk. (kako prezime poznato kaj Aromancite, Jugoslovenite). 514. UMG sb. m. pl. umadze (Miha, Pascu), UMAG (Basme, Miha, Pascu) lastegarka, kratka lastegarka. Od tur. omak (vo Skopje retko se upotrebuva ovoj zbor); alb. omage; bugar. omak. 515. UMAGR sb. f. bezdelnik, neranimajko. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: umagar a neclu bezdelniku eden. Od tur. omak. 516. UMLE sb. f. (Pascu), UMLEC (vo `iviot govor, Skopje, Kru{evo) ragot de boeuf aux oignons, lail. Od tur. mlek; alb. xhumlek; vo Kumanovo: mlek. 517. UN conj. (Miha) oti, zatoa {to. Od tur. (pers.) nki; ngr. tsigiki, tsugiki (Thumb); bugar. unki. 518. UPRE sb. f. pl. upr i (Weigand. Arom., Antologie) kopec, ma{ki kopec. Od tur. uprak, tanka ribina koska; grmu{ka; zbrka. 519. URE adv. rasipano, ~uruk, smatok. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: urue lugurie matna rabota, slaba, rasipana rabota. Od tur. rk; rom. ciuruc; alb. yryk, verderben; bugar. urk.

112

D
520. DBETER adv. u{te polo{o, polo{o. Od tur. (pers.) dahabeter. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n su aste dabeter toj e u{te polo{(o). 521. DA adj. fem. dae (Nicolaidi, Pascu) voobrazen, naduen. Od tur. (arap.) dahi, ume{en, lukav, ve{t; ngr. dags; alb. dai. 522. DAILE sb. f. (Nicolaidi, Pascu), voobrazenost, naduenost. Od tur. (arap.) dahilk; ngr. dailki. 523. DIMA adv. (Pascu) toujours, continuellement. Od tur. (arap.) daima; alb. dama, djma. 524. DAIR sb. m. pl. dairedz (Miha, Pascu) dajre, muzi~ki instrument. Od tur. (arap.) dayre; rom. da rea; ngr. dairs; alb. dire; srhr. da(h)ire; bugar. dahare, daire. S 525. DAIREG sb. m. (Miha) onoj {to udira vo dajre, muzi~ar {to udira vo dajre. Od tur. (arap.) dayireci. 526. DALC sb. f. pl. dalats (Pascu), D LC (Nicolaidi), D LCU (vo `iviot govor, Kru{evo, Skopje) bolest na slezinata, (Carbunculus). Od tur. dalak; rom. dalac (Romania, XXXI 563, XVIII st.); alb. dalagjs( ) crven vetar; otok kako tumor; srhr. da lak; bugar. dalk. 527. DLG sb. f. pl. dalge, daldzi (Basme, Nicolaidi, Miha, Pascu), d lgur (Skopje, Kru{evo) branovi, bura, dalga. Od tur. dalga; alb. dllg; srhr. dlga; bugar. dalg. 528. DMC sb. f. pl. damtse (Bas, Miha, Pascu) beleg, pe~at, damka. Od tur. damka; rom. danga; alb. dmk(); dang (Lukaj); srhr. danka (Domanovi), damka (Skopje); bugar. damg. Dodatok: d mcusire (Ind. pres. d mcusescu-Pascu), tacher, souiller; zape~ati, stavi pe~at (Miha); d mcusrea, f. (Miha), pe~atewe. 529. DR sb. f. pl. d r (Pascu) tare, dchet. Od tur. (arap.) dara; rom. dara; ngr. tra; srhr. da ra; bugar. dara. 530. DRIN sb. m. kanela, cimet, (Laurus cinnamonum). Od tur. (pers.) darin; srhr. da rn; bugar. darn. 531. DARMR sb. m. rastur, nered. Zbor, kako i prethodniot, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: s-featse darmar se napravi zabuna. Od tur. tar-mar; rom. dr-mr; srhr. dr-mr; bugar. drmadan. 532. D E sb. f. pl. d , d ets (Nicolaidi) potpira~, potpirka; }otek (vo `iviot govor). Od tur. dayak; alb. dajk; srhr. djak; bugar. dajk. 533. D MR sb. m. pl. d mare krvni sadovi - veni, damar, puls. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. damar; alb. damr; bugar. damr; srhr. (Kumanovo) damr. 534. DMBL sb. m. pl. d mbladz (Pascu), D MLE, sb. f. (Tahov) Paralysis. Od tur. damla; rom. dam(b)la (Romania, XXXI 563, XVII st.); alb. dmlla; Vo Kumanovo: dmla; bugar. daml.

113

535. D ND N sb. m. pl. d nd nadz (Miha, Pascu), D ND NE, sb. f. pl. d nd n (vo `iviot govor, Skopje) buka, {um, vreva. Od tur. (arap.) dandana; rom. dandana (Romania, XXXI 563, XVIII st.); srhr. dndana (Kumanovo); bugar. dandan, dandanja. 536. D NISIRE vb. IV. (Basme), D N SIRE (Antologie, Pascu), DINISIRE (Basme), DNSIRE (Nicolaidi), D NSIRE (Pascu), DNDSIRE (Pascu), DNSIRE (Antologie), D VR DISIRE (Kru{evo) 1) tr. soutenir, appuyer; supporter, endurer, tolrer. 2) intr. durer, istrae. Od tur. dayanmak; rom. d inusc; ngr. dajantso, dajanto; bugar. dajandsvam. Dodatok: dinsit (Pascu) appuy, soutenu; patient. 537. D LE sb. f. pl. daule (Basme, Nicolaidi) pl. d ui (Antologie) tapan, muzi~ki instrument. Od tur. daul; rom. daul; ngr. da(v)li; alb. daulle; srhr. dalbas; bugar. dal, davul. 538. D VE sb. f. pl. d vi (Miha, Pascu) tu`ba, spor. Od tur. (arap.) dva; rom. dava; ngr. davs, dav; srhr. dvija; bugar. davija. S 539. DAVAG sb. m. pl. davag&adz (Miha) kavgaxija. Od tur. (arap.) davaci; rom. davagi ; alb. davadi; ngr. davadzs; bugar. davadja. 540. DE interj. (Miha, Pascu) dobro, zna~i, no. Od tur. de; ngr. d. 541. DEGENC sb. m. pl. degenecur , lastegarka, tepawe, }otek, posebno po tabanite. Zbor, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: i trapse un degenee mu udri eden }otek, go istepa. Od tur. degnek; stap, prat; srhr. degnek. 542. DE S sb. m. nikakvec. Zborot postoi vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: de us a neclu nikakvecu eden. Od tur. deyus. 543. DEL adj. ~esto se javuva vo imenkite kako eden del od slo`enkata. junak, juna~en, hrabar. Od tur. deli, fou; bugar. deli; srhr. delija. 544. DEMBL sb. m. pl. dembei; adj. mrza, mrzliv, dembel, TIMBL (Basme, Pascu). Od tur. (pers.) tembel; rom. tembl; alb. dem(b)el; ngr. dembelis; srhr. dembel (cf. Bari I 280, Elezovi 198); bugar. dembl. 545. DEMBELE sb. f. mrzosuvawe, dembeluvawe. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: di dembele v rnu nu are vidzut h ire od mrzosuvawe nikoj ne videl dobivka (}ar), sre}a. (v. h ire); Od tur. (pers.) tembelk; alb. dem(b)ellik; srhr. dembelisanje; bugar. dembelik. 546. DEMBELNA sb. f. mrzlivost, dembelana. Zborot e poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) tembel-hane; alb. dem(b)elija. 547. DEMC adv. (Miha) zna~i, odnosno, demek. Od tur. demek zna~i; alb. demk; bugar. demk; 548. DNG sb. f. pl. deng , -dengur (Miha, Pascu), denge (Pascu) vrzop, bala, baga`, denk. Od tur. denk; rom. deanc, teanc (Romania, XXXI 571, 1792); ngr. tegi; alb. dng-u; srhr. denjak; bugar. denk.

114

549. DRTE sb. f. pl. dertur (Basme), D RT (Miha) bolka, qubovna bolka. Od tur. (pers.) dert; ngr.derti; alb. drt-i; srhr. drt; bugar. dert. 550. DERTL adj. ta`en, bolen, neraspolo`en. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu aste dertli mnogu e ta`en. Od tur. (pers.) dertli; alb. dertl; srhr. drtli; bugar. dertlja. 551. DEVRE sb. f. pl. devri , no}na stra`a, patrola. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mi ac ts devria me fati no}nata stra`a (Megarevo). Od tur. devriye; vo Kumanovo: devrja. 552. DIBIDS adv. sosem, potpolno. dibidus. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: tine fu dibidus glaru ti si bil sosem lud. Od tur. dibidus; bugar. dibidjus; srhr. dibidus. alb. dibids. 553. DICTE adv.: cu dicate vnimatelno, so dikat. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Megarevo, Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) dikat; alb. dikt, -i; bugar. dikt. 554. DIC BLE adj., adv. (Miha) sposoben, sposobno, e vo sostojba ne{to da napravi. Od arom. pref. di, i tur. (arap.) kabil. (v. cabule). 555. DIC LE adj. (Basme, Miha) persuad, convaincu (Miha); possible; mme, capable (Basme). Od arom. pref. di, i tur. (arap.) kail. Dodatok: nidic le (Miha), indcis; dic ilipsire (Miha), ubedi, pobedi. 556. DILINGS sb. m. pl. diling&adz (Miha) pita~, prten, siromav; posebno za onoj koj ne e siromav, a se odnesuva kako pita~. Od tur. dilenci; alb. dilinxh, ja, spletkar, ne~esen. Dodatok: diling&oe skitni~ka, spletkarka, za `ena. Zborot e poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: diling&oaa a neclu spletkarka edna. 557. DILINGSILE sb. f. pl. diling&ili, pitawe, prosja~ewe, spletkarewe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: ti diling&ile aste faptu roden e za spletkarewe. Od tur. dilencilk, pitawe, prosja~ewe. 558. DILM adv. neli, {tom, koga, dilmi. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: dilmi vine n su, tsi atipt m {tom toj dojde, {to ~ekame. Od tur. dilmi; bugar. dilmi, dimi. 559. DN sb. f. (Miha) vera, religija. Od tur. (arap.) din; srhr. dina. 560. DIRC sb. m. pl. direatse, diretse, direcur (Basme, Pascu), DURC (Basme, Miha). stolb, potpira~, direk. Od tur. direk; alb. dirk, dyrek; bugar. derk, direk; srhr. dirk. S 570. DIRIG sb. f. pl. dirig&eur sostojba, polo`ba, derexe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: pi tsi dirig&e vine na kakva polo`ba spadna (na kakvo derexe dojde), vo kakva sostojba zapadna. Od tur. (arap.) dereg&e; bugar. derede. 571. DIRMNE sb. f. (Miha, Tahov) lek, mir, sloboda, spokojstvo. Od tur. (pers.) derman; alb. dermn; bugar. derman.

115

572. DIRVNE sb. f. pl. dirve , (Antologie, Miha) klisura, premin. Od tur. (pers.) dervent; alb. dervn; srhr. Drvnta; bugar. dervnt. 573. DIRVINGS sb. m. pl. dirving&adz (Antologie, Miha) ~uvar na klisurata, tesnecot, ~uvar na preminot. Od tur. (pers.) derventci; bugar. dervendija. Dodatok: Vo Skopje postoi arom. prezime d rveng&adz (pl.). 574. DIRV sb. m. pl. dirvia , dervi{, muslimanski kalu|er (Basme, Miha). Od tur. (pers.) dervi; rom. dervi; ngr. dervsis; alb. dervsh; srhr. drvi; bugar. derv. 575. DISTIMLE sb. f. pl. distime (Miha, Pascu), DISTIMLE, pl. distim (Nicolaidi), DESTEMELE (Pascu), TISTIMLE (Miha), DITIMBL (Weigand. Arom.) taschentuch, krpa za lice, pe{kir. Od tur. (pers.) destimal (kaj Turcite vo Ju`na Srbija ovoj zbor slabo se upotrebuva); rom. estemal (Romania, XXXI 572, XVIII). ngr. testemli; alb. testeml; bugar. testeml. 576. DIVNE sb. f. pl. diva (Nicolaidi) sovet, Consilium. Od tur. (arap.) divan; rom. divn (Romania, XXXI 563, XVII st.); ngr. divni; alb. divan, sofa; srhr. divn; bugar. divn. 577. DLDISIRE vb. IV. (Basme, Pascu) (Ind. pres. dldisescu), DLDSIRE (Antologie). ustremi se na nekogo, navali, osudi se, odlu~i se. Od tur. dalmak; ngr. daltzo; alb. dallds, da ds; srhr. daldisati. Dodatok. dldsit (Antologie) rsolu, ferme, audacieux, tmraire. 578. DIZBULITSRE vb. I. otkrie, otvori, obi~no za cve}e i za drvja, koga vo rana prolet, se otkriva, se odgrnuva, koga se otstranuva ona {to tie rastenija gi {titelo od stud i mraz. Zborot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: li dizbulitsat leamnile? dali gi odvitkavte, otkrivte drvjata?. Od arom. pref. diz, tur. bula i arom. glagolska nastavka -are, za prva grupa. 579. DIZGNE sb. f. pl. dizgi uzdi, dizgini. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: aca ul calu di dizgine go fati kowot za uzda. Od tur. dizgin; rom. dezgi ; alb. dizg(j)in; srhr. dzgin; bugar. dizgin. 580. DOLDURME sb. f. sladoled. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: veara s-adar doldurmae vo leto se pravi sladoled. Od tur. dondurma; alb. dondurma; srhr. doldurma; bugar. dondurm. S 581. DOLDURMAG sb. m. pl. doldurmag&adz prodava~ na sladoled. Zborot e poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: tricu doldurmag&ilu pomina sladoledxijata. Od tur. dondurmaci. 582. DOMS sb. m. pl. domuza sviwa, posebno vo upotreba vo pogrdna smisla. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: ca v rnu domuz kako nekoja sviwa, nikakvec. Od tur. domuz; rom. domuz; alb. domz; srhr. domuz.

116

583. DON sb. heter. pl. donur (Pascu) ga}i, caleon. Od tur. don. Dodatok: dem. dnce (Pascu). 584. DOSTLE sb. f. prijatelstvo, drugarstvo. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: avem dostlue vo prijatelstvo sme, drugari sme. Od tur. dostlk; alb. dostllk; srhr. dstluk; bugar. dostlk. 585. DUBARE sb. f. pl. dubar (Miha) izmama, dubara, {ega, farsa. Od tur. dubara; rom. dubara; bugar. dubra; 586. DUBARAGS sb. m. pl. dubarag&adz onoj koj mami, izmamuva. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: vedzlu dubarag&ilu a neklu , i featse un dubara e vidi go izmamnik, mi napravi dubara, me izmami. Od tur. dubaraci; bugar. dubaradija. 587. DUBARALE sb. f. (Miha) izmama, {ega. Od tur. dubaralk. 588. DUBC sb. heter. pl. dubets (Nicolaidi, Miha), DUBEE (Nicolaidi), GUBC (Miha) golem kamenen sad vo koj se tol~i kafe, `ito i sl.; tol~nik, avan, dibek. Od tur. dibek; alb. dybek; bugar. dibk; gjubek. 589. DUCMEN pl. ducmenladzi (Weigand. Arom.) goldstck. Od tur. dukme. 590. DUCUNISIRE vb. IV. navreduva, navredi, pogodi. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: nu zbura ai c mi ducuniseti ne zboruvaj taka za{to me navreduva{. Od tur. dokunmak navredi, pogodi; alb. dokons; bugar. dokondis(u)vam. 591. DUNE sb. f. pl. dukei (Basme, Pascu). DUCNE (Nicolaidi), DUGNE (Megarevo) (Miha, Tahov, Pascu) rabotilnica, prodavnica, du}an. Od tur. (arap.) dkan; rom. dughin ; alb. duqan; ngr. dukni; srhr. dn; bugar. du()kjn, dukan. (N.B. Vo Skopje postoi srpsko prezime Duganxi). 592. DUANGS sb. m. pl. duang&adz trgovec, du}anxija; tabernarius. Od tur. (arap.) dukanci, rom. dugheng&i ; alb. dugajxhi, duqanxhi; srhr. dundija; bugar. djukjandja. 593. DD sb. f. pl. dude (Basme) mre. Od tur. dud; rom. dud mrier; alb. dud ; srhr. dud, v. cara-dud. 594. DUDC sb. m. pl. duduts , svir~e, i posebno vo figurativna smisla, glup, glupak. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: e, duduc a neclu - e, glup eden.... Od tur. ddk; alb. duduc, dudk; srhr. dduk, -n; rom. dudc . 595. DUGR sb. m. pl. dugrdz (Antologie) arme de chevallerie. Od tur. (arap.) tu(g)ra grb, na para, na oru`je. v. tura. 596. DUGRAME sb. f. pl. dugr m (Miha) gra|a, materijal za gradewe edna zgrada. Od tur. dograma. 597. DUGRAMAGS sb. m. pl. dugramag&adz (Miha) drvodelec, stolar, prodava~ na {tici. Od tur. dogramaci; bugar. dogramadija; srhr. dogramadija (Se zanimavale so ukrasuvawe na vnatre{nosta na otmenite ku}i,

117

Knjiga o Balkanu II 145). Dodatok: Vo Skopje postoi arom. prezime: Dogramag&i. S 598. DUGRAMAGILE sb. f. (Miha) drvodelstvo, zanaetot na drvodelecot. Od tur. dogramacilk; bugar. dogramadil k. 599. DULPE sb. f. pl. dul i (Basme, Miha, Pascu) orman, orman vo yidot, dolap; dulpe di cafe, melnica za kafe (Pascu); Od tur. (arap.) dolap; rom. dulap (Romania, XXXI 563, 1776); alb. dollap; ngr. do(u)lpi (Thumb); srhr. dlap; bugar. dolp. 600. DULBNE sb. f. pl. dulbe (Weigand. Arom., Miha) dulben, marama so koja `enite ja pokrivaat glavata. Od tur. (pers.) dlbent; rom. tulbent (Romania, XXXI 572, XVII st.); alb. dylben; bugar. djulbnt, tulbn. 601. DULBR sb. m. pl. dulbera; adj. (Antologie, Miha) ubavec, ubav, dilber. Od tur. (pers.) dilber; alb. dylber; srhr. dlber; bugar. dilbr. 602. DULBE sb. f. pl. dulbi (Antologie, ArEnA, Pascu) dvogled, durbin, duqbija. Od tur. (pers.) drbin; ngr. durbni; rom. dulbun; alb. dulbi, dylbi; srhr. durbin; bugar. dulbja, djulbija. 603. DULE sb. f. tro{arina. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. duhulie. 604. DULUM sb. m. pl. dulumadz (Miha, Pascu) dolama, tunique. Od tur. dolama; rom. dulm (Romania, XXXI 563, XVII st.); ngr. dulams; dolams; alb. dollam; srhr. dolama; bugar. dolama. Dodatok: dim. dulmiu (Pascu), dulumiu (Miha). 605. DULME sb. f. pl. dulumur del od niva pomal od eden den orawe. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. dnm; srhr. dulum. 606. DULGER sb. m. (Nicolaidi) yidar. Od tur. dlger; alb. dlger; rom. dulgher (Romania, XXXI 563, XVIII st.); srhr. dundjerin; bugar. djulgrin. 607. DUMNE sb. f. (Miha) ~ad, pra{ina. Od tur. duman; alb. dumn; bugar. dumn. 608. DUME, sb. f. (Miha) krma (na brod), volan, upravuva~. Od tur. dmen (cf. G. Meyer, Trk, Stud. I 75); alb. dmen; srhr. dmen, bugar. djumen, dimen. 609. DUMIGS sb. m. pl. dumig&adz (Miha) krmar, kormilar. Od tur. dmenci; bugar. djumendija. 610. DUMUZLE sb. f. (Pascu) race danimaux. Od tur. tamazlk; rom. tamazlk; alb. damazllk; srhr. domazluk; bugar. damazl k. 611. DUE sb. f. pl. due (Basme, Miha, Pascu), DU (Basme, ArEnA, Pascu) svet, `ivot, mundus. Od tur. (arap.) dunya; ngr. dunias; alb. dynj; srhr. dunjluk; bugar. dunj. 612. DUNM sb. m. (Kru{evo, Skopje) potur~en Evrein. Od tur. dnme, preobraten, smeni vera.

118

613. DUR BACAL M DE... izraz ~ekaj, ~ekaj da vidime, }e vidime. Izrazot e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Interesna e upotrebata na ovoj izraz; dur bacl m s-videm ~ekaj da vidime; bukvalno: ~ekaj da vidime, da vidime. Od tur. imper. dur (od durmak), i bakalm (prez. od bakmak). 614. DURDABC sb. m. pogrden, potsme{liv naziv, tikvar eden, smotko. Od tur. dur-da-bak; DUR (Pascu) v. tura. 615. DURDURSIRE vb. IV. (Ind. pres. durdursescu-Pascu). Od remplir, bourrer. DUREC v. direc. 616. DUR adj. sb. m. pl. duriadz, duradz (Miha, Antologie) kow dorija, kow so crvenokafeava boja. Od tur. dori; ngr. dors; alb. dor; srhr. dorat, dorin; bugar. dorija. 617. DUC sb. m. pl. duitse (Pascu), DUC, pl. duetse (Miha), pl. duecuri (Tahov, Weigand. Arom.) du{ek, stragulum. Od tur. dek; alb. dyshek, dyshe k; srhr. dek; bugar. djuek. 618. DUMN sb. m. pl. duma (Basme, Antologie, Miha, Pascu). Od tur. (pers.) duman; rom. duman (Romania, XXXI 564, XVII st.); ngr. dusmanis (cf. i poznato gr~ko prezime Dusmnis); alb. dushman; srhr. dmn; bugar. duman, -in. Dodatok. dum ne (Basme, Miha, Pascu) neprijatelstvo; dumn , f. du{manka, neprijatelka. 619. DUUM E sb. f. pl. duumadz pod, patos. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu aste nc rcat duume a mnogu e izvalkan podot. Od tur. deme (cf. Bari I 208, Elezovi 198); rom. duumea (Romania, XXXI 564, XVIII st.); alb. dysheme; bugar. dueme. 620. DUVE sb. f. pl. duv , -ur (Basme) molba; blagodarnost. Od tur. (arap.) dova; rom. dova; alb. duva, dov; srhr. dova; bugar. dov. 621. DOVAGS sb. m. pl. dovag&adz molitel; tu`itel. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: la mine vinir dovag&adz kaj mene dojdoa tu`itelite. Od tur. (arap.) duvaci; alb. duvaxhi; bugar. dovadi. Dodatok. duvag&oe f. molitelka. 622. DUVLTE sb. f. (Antologie) tat, royaume. Od tur. (arap.) devlet. 623. DZE adv. ramen, ramno, prav, pravo. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: calea aste duze patot e ramen. Od tur. dz; alb. dyz; bugar. djuz. 624. DUZ-TABANL adj. m. sb. so ramni stapala, dustabanlija, lat. pes planus. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n s nu va-l a tu asere c aste duz-tabanli nego nema da go zemat vo vojska zatoa {to e dustabanlija. Od tur. dztaban; alb. dyz-taban; srhr. duztabanlija. 625. DUZNE sb. f. pl. duze (Pascu) accord. Od tur. dzen; alb. dyzen; ngr. duzni. dressage. Dodatok: duziarcu (Pascu) daccord; gracieux. 626. DZPE sb. f. (Pascu) sorte de maladie des brebis. Od tur. (arap.) zebha (vo Skopje ne postoi ovoj zbor). fr. croup. 119

E
627. ECSE sb. f. pl. ecsicuri, ecsi kusok, nedostatok. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ecsie i dide mi dade pomalku. Od tur. eksik; alb. eksk; srhr. ksik; bugar. eksk. 628. ECSC-OLSN izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: neka e pomalku, da se vitosa: ecsic-olsun -atselu lucru vitosaj ja takvata rabota. Od tur. eksik-olmasn. 629. ECSC-Z ADE izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: pomalku pove}e. Od tur. (arap.) eksik-ziyade. 630. EDIPSZ adj. (Miha), EDEPSZ (Skopje, Kru{evo) bezobraznik, bezobrazen, ne~esen, nemoralen. Od tur. (arap.) edepsz; srhr. (Skopje) depsiz. 631. EDEPSZLE sb. f. (Miha) bezo~nost, bezobrazluk. Od tur. (arap.) edepsizlk. 632. EG E sb. f. pl. egeur . pila, turpija, ege. Zbor poznat vo `iviot govor,  go nema vo re~nicite. Od tur. eg; srhr. ge; bugar. eg. 633. E GIDI interj. ej, ej zar i ti, ejgidi: e gidi fiorlu a eu ejgidi, dete moe. Od tur. heygidi. 634. LBETE adv. (Miha) se razbira, sekako, bez somne`. Od tur. (arap.) elbete; rom. elbt, helbt; alb. helbte; bugar. (h)elbte; srhr. elbetena. 635. ELIIM conj. (Miha) no, me|utoa, sepak. Od tur. (arap.) veleakin; bugar. veljkim. 636. EL-CMILA izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: koga e ve}e gotovo, neka bide, koga e ve}e taka...{to da pravam, taka e re~eno. Od tur. (arap.) Elhukmulilla se {to e od Boga, dobro do{lo, kako saka Bog (Gospod). 637. ELMZ sb. m. dijamant, sprava za se~ewe staklo, na ~ij{to vrv se nao|a dijamant. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: elmazlu u tae ag&amea dijamantot se~e staklo. Od tur. elmas (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 36); rom. almas; alb. elmaz; srhr. elmas (cf. Na{ jezik, II. 2. str. 47); bugar. almz, elmz. 638. EM-EM conj. I-I, em - em. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite : em vre em nu pots em saka{ em ne mo`e{. Od tur. emem; srhr. hm-hm; bugar. em-em; alb. hem-hem. 639. EME sb. f. ovo{je, emi{. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite : mine multu vo emie jas mnogu sakam ovo{je. Od tur. yemi; srhr. jmi. 640. EMI sb. m. pl. emiadz prodava~ na ovo{je, onoj {to prodava ovo{je i zelen~uk. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: la emiilu acumpra peapine kaj prodava~ot kupiv diwa. Od tur. yemici; srhr. Emiija, ma{ki prekar ili ime.

120

641. ENDCU sb. m. pl. endetse, endecur (Miha), H NDE (posebno e vo upotreba vo `iviot govor) {anec, rov, endek. Od tur. (arap.) hendek; vo Skopje: ndek. 642. ENGASTN adv. (Pascu) engasten, castilea. Od tur. (arap.) an kastin; alb. enkas; bugar. enkst. 643. EPTN adv. sosem, celosno, epten. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tine fu epten glaru ti si bil sosem lud, (epten budala). Od tur. epten; vo Skopje: eptn. 644. ERBPE adj. (Miha) ve{t, sposoben, erbap. Od tur. (arap.) erbap; alb. erbp(b); srhr. erbp, ervapan; bugar. erbb. 645. ERGEL sb. f. pl. ergeleur ergele, stado kowi i zgradite vo koi se ~uvaat kowite. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. hergele; alb. hergele; srhr. (h)ergla. S 646. ERG sb. f. (Pascu) honneur. Od tur. (arap.) irz; alb. ers, iri. 647. EC sb. m magare, posebno kako pogrden naziv za ~ovek: eec a-neclu magare edno. Od tur. eek; srhr. ek. 648. EECLE sb. f. magar{tina, magare~ka rabota, pogrden izraz. Od tur. eeklk; srhr. ekluk. 649. EVT adv. taka e, se razbira, sekako. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. evet; alb. evt; bugar. vet. 650. EVLD sb. m. sin, ~edo, dete, deca. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. alb. evld.

F
651. F DE sb. f. korist, dobivka, fajde. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ca are vidzut fa de di n su koj videl od nego korist (fajde). Od tur. fayde; alb. fjde; srhr. fajda. 652. FRC sb. f. (Pascu) diffrence, distinction. Od tur. (arap.) ferk; alb. ferk. 653. F RS adj. adv. (Miha) sovr{eno, celosno, sosem. Od tur. (arap., pers.) farsi; ngr. frsi; vo Kumanovo; farsi-farsi, podobro od podobroto. 654. F RE sb. f. pl. f r (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), FRE lopata za sobirawe |ubre. Od tur. fara; rom. f ra; ngr. farsi; bugar. fara. 655. F RF R sb. m. pl. f rf radz (Miha, Nicolaidi, Pascu) falenxija, razuzdan. Od tur. (arap.) farfara (ferfere); rom. farfara; ngr. farfars; bugar. farfar. Dodatok: F RF RIRE (Ind. pres. f rf rescu - Pascu) hbler, jaser. 656. F RF R sb. m. (Nicolaidi) porcelaine. Od tur. (arap.), fagfur; ngr. farfur; alb. farfur; bugar. farfor; rom. farfurie plat, assiette. 657. FSE sb. f. pl. fesuri (Antologie, Weigand. Arom.), pl. fes (Miha, Nicolaidi). fes, eden vid kapa. Od tur. fes; rom. fes; ngr. fsi; alb. fes; srhr. fes; bugar. fes.

121

658. FESFES adj. (Pascu) nerveux, qui sirrite facilement. Od tur. (arap.) vesvesse; bugar. fesfes. 659. FIRE sb. f. (Miha) misla, ideja, pamet - glava. Od tur. (arap.) fikir; alb. fikir. 660. FI TE sb. f. cena. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite : tsi fi ate cafts ti aist cas koja cena bara{ za ovaa ku}a. Od tur. fiyat; alb. fijt; rom. fiat. 661. FIL sb. m. pl. fi (Pascu), FIU (Miha) slon. Od tur. (arap.) fil; rom. fil; alb. fil; bugar. fil. 662. FILD sb. heter. pl. fildiur (Basme, Miha, Pascu), SFILDU (vo `iviot govor vo Kru{evo, Skopje) slonova koska. Od tur. (arap.) fil-dii; rom. fildi (Romania, XXXI 564, 1761); ngr. fldisi; alb. fildish; bugar. fildii. 663. FILEAH sb. m. (Miha) selanec, egipetski selanec. Od tur.(arap.) felah. 664. FIN sb. m. (Miha) nekoj, izvesna li~nost, fiqan. Od tur. filan; alb. filan; srhr. filan (cf. RIEB I 26); bugar. filan. 665. FILGSNE sb. f. pl. filg&e (Basme, Weigand. Arom., Miha, Pascu), FLIGSNE (Basme, Weigand. Arom.), FILIDZN, pl. (Weigand. Arom., Miha) ~av~e, {olja za kafe, filxan. Od tur. filcan; rom. filigean; ngr. filidzani, flidzani; alb. filxhan; bugar. fildan, vo Skopje: fldan. 666. FINRE sb. f. pl. finer (Miha), FENERE (Pascu) fener. Od tur. fener (cf. Meyer, Trk. Stud. I 76, Sandfeld K. Ling. balk. 22-23); alb. fenr; srhr. fenjer; bugar. fener, dem. fenere. 667. FINIRGS, sb. m. pl. finirg&adz (Miha) onoj {to gi pali i se gri`i za fenerite, fenerxija. Od tur. fenerci; bugar. fenerdija. 668. FIRAN sb. m. (Miha) nikakvec, zloben, otpadnik. Od tur. (arap.) firaun; srhr. firaun; bugar. firan. 669. FIRAUNLE sb. f. (Miha) otpadni{tvo. Od tur. (arap.) firaunlk. 670. FR sb. f. pl. fire otpadok, ostatok, fira. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: armase multu fir sobra mnogu otpadoci. Od tur. fira; alb. fir , fra; bugar. fir. 671. FIRME sb. f. gor~ina, bolest. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: cripa di fireme puknav od bolesti, propadnav od gri`i. Od tur. (arap.) verem tuberkuloza, bolest; bugar. verm. 672. FIRIGS sb. f. pl. firig&eur (Miha, Pascu) vtement de dessus que les dames turques portent dehors. Od tur. (arap.) ferece; rom. ferege; ngr. feredzes; alb. ferexhe; srhr. fereda; bugar. ferede, fereda. (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 52). 673. FIRMNE sb. f. pl. firm (Basme, Miha, Pascu), FIRMNE (Basme, Pascu). proklamacija koja ja izdal sultanot, dozvola, odobrenie, ferman. Od tur. (pers.) ferman; rom. firman; ngr. firmni; alb. fermn; srhr. frmn, verman; bugar. ferman.

122

674. FIRMNE sb. f. pl. firme (Miha) habit-veste soutach par devant. Od tur. fermene; ngr. frmeli (Pascu); srhr. fermen; rom. fermenea (Romania, XXXI 564, XVIII st.). 675. FIRMINGS sb. m. pl. firming&adz (Miha) majstor, kroja~ {to pravi fermene (gorna {aja~na ili ~oena obleka bez rakavi). Od tur. fermeneci. 676. FITEA sb. m. (Basme, Pascu) adolescent, jeune garon, ime od arom. prikazni. Od tur. (arap.) feta (postoi ime Fetah). 677. FITU sb. heter. pl. fiti (Basme, Pascu), FTIU (Pascu) fitil, ellychnium, se upotrebuva vo zna~ewe na sredstvo za predizvikuvawe kavga. Od tur. fitil; rom. fitil (Romania, XXXI 575, XVIII st.); ngr. fitli, ftli; alb. fitil; srhr. fitilj; bugar. fitl. 678. FRTUM sb. f. pl. fortu (Pascu) ja`e, ortoma. O tur. hortum, tuyau de pompe, vo Skopje, surlata od slon, bugar. ortuma; vo Gostivar: ortoma. 679. FT sb. f. pl. fote (Pascu), FUT , pl. futadz (Pascu) 1. toffe raye importe de lInde (2) tablier. Od tur. futa; ngr. fots; alb. ft , ft, fta; bugar. fta. 680. FRNG sb. m. pl. frencur (Miha) frenk, brava, francuski klu~, klu~alka. Od tur. (arap.) frenk katanec, Grk-Vizant; vo Skopje: frenk. 681. FUC R adj. (Basme, Antologie, Miha, Pascu) siromav. Od tur. (arap.) fukara (Se upotrebuva vo mno`ina, a so zna~ewe na ednina od fakir); ngr. fukars; alb. fukar, -ja; srhr. fukara; bugar. fukar. Dodatok: fuc roae (Basme) fem. FUC RAME (Pascu), siroma{tija. 682. FUC RLE sb. f. pl. fuc rli (Pascu) siroma{tvo. Od tur. (arap.) fukaralk; bugar. fukaral k. 683. FUDL adj. (Basme, Weigand. Arom., Miha, Pascu) gord, nadmen, fodul. Od tur. (arap.) fudul; rom. fudl (Romania, XXXI 564, XVIII st.); ngr. fodlus; alb. fodll; bugar. fodlin; vo Skopje: fdul. Dodatok: fudule (Basme), fudulets (Basme, Pascu) gordost; fudulire (Basme, Pascu), vb. refl. (Ind. pres. fudulescu) voz-gordee se. 684. FUDULE sb. f. (Pascu) nadmenost, sueta. Od tur. (arap.) fudulk; rom. fudulache, fudulie. 685. FUE sb. f. pl. fue (Basme, Antologie, Weigand. Arom., Pascu), FICU (Miha) kur{um od pu{ka, fi{ek. Od tur. (pers.) fiek; rom. fiic (Romania, XXXI 564, 1715); ngr. fiski; alb. fyshek; srhr. fek; bugar. fiek. Dodatok: or-fec, sb. heter. pl. orfietse (Miha) prazen kur{um, }or-fi{ek. Od tur. (pers.) kr-fiek; srhr. orac; bugar. kjor-fiek. 686. FUICLE sb. f. pl. fuicli (Pascu) fi{eklija, torba, ko`na torba vo koja se ~uvaat kur{umi (fi{eci) od pu{ka. Od tur. (pers.) fieklk; ngr. fiekliki; srhr. fieklija; bugar. fieklik.

123

G
687. GAFLE adv. iznenaduva~ka, isklu~itelna du{evna sostojba, me~taewe. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mi afla gafile potonav vo me~taewe, vo nekoja posebna du{evna sostojba. Od tur. (arap.) gafil, letargi~na sostojba; alb. gafl. 688. GAIL sb. m. pl. gaileadzi (Nicolaidi, Pascu), GAILE, f. pl. gaile (Basme, Miha, Pascu) gri`a, maka. Od tur. (arap.) gayle; alb. gajle; bugar. gajle. 689. G D sb. f. pl. g dz (Miha, Pascu) gajda, muzi~ki instrument; prenosno, pla~, detski pla~. Od tur. kayda, arija; rom. ga d ; ngr. gjda; srhr. gajde; bugar. gajda; alb. gajde. Dodatok: ca d (Kru{evo, Skopje) narav, `elba, zabava. n su- va ca deurle a-lu toj bara svoja zabava, svoi `elbi; alb. kajde. 690. G ID GS sb. m. pl. g id g&adz (Pascu) joueur de cornemuse, cornemuseur. Od tur. gaydaci; srhr. gajda; alb. gajdexhi. 691. GALIB adv. izgleda, bo`em, verojatno, galiba. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: galiba vin n su izgleda dojde toj. Od tur. galiba; srhr. galiba; bugar. gliba. 692. GARAMTE sb. f. (Miha) te{kotija, pre~ka, neprilika. Od tur. (arap.) garamet; alb. garamt. Dodatok: garamet, adj. (Miha). 693. GAZPE sb. f. (Nicolaidi, Weigand. Arom.) 1. deshonneur, infamie; 2. lutina, srdewe, srdba. Od tur. (arap.) gazep; ngr. gazpi; alb. gazep; bugar. gazp. G D IFE v. cadaife. G D RM v. c ld rm . 694. G IRTE sb. f. (Miha), G ERETE (Basme), GAIRE (Miha) poddr{ka, pomo{, izdr`livost, gajret. Od tur. (arap.) gayret; ngr. gajrti; alb. gairt; bugar. g(k)ajret; srhr. gajret, gairet. 695. GAIRETL adj. (Miha) kura`en, koj vleva hrabrost; fr. ardent. Od tur. (arap.) gayretli; bugar. gajretlja; alb. gajretl. G ITAN v. yaitan. G ITANGS v. y tang&i. G L ME v. l g me. 696. GRBE sb. f. pl. grb i (Pascu). CRBATS (Nicolaidi) kam{ik, grba~. Od tur. grbac; srhr. korba; bugar. g rba; alb. krba. 697. GLINDISIRE vb. IV. refl. (Ind. pres. glindisescu) (Basme) zabavuva se, razonoduva se. Od tur. eglenmek; rom. eglindisi; ngr. eglentso; srhr. eglenisati; bugar. eglendisvam; alb. eglendsem. 698. GLUBUDN sb. (Miha) zlatni ili srebreni konci; vlakna; `ici. Od tur. klabdan; srhr. klabdan; bugar. klabodan, kalabodan; alb. kllapadan. 699. GUB sb. m. pl. gubedz (Pascu), CUBE, f. (Miha, Pascu) svod, kupola, kube. Od tur. (arap.) kubbe; ngr. kubs; srhr. kube; bugar. kub; alb. kube.

124

S 700. GUGAB sb. m. (Basme, Antologie, Pascu), GOGSAB (Nicolaidi), COGSAB (Weigand. Arom.) selski knez, kmet, pretsedatel na op{tina. Od tur. koca bai; ngr. kudzbasis; srhr. koda ba(a); bugar. kod-ba, kodabaija, alb. koxhabash. S GUGAMITI (Megarevo) v. cog&amiti. GUNDULUE (Miha) v. gundulue. 701. GURABE sb. f. pl. gurabi vid slatki, kola~i, gurabii. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: a fiorlor acumpra dao gurabi na decata im kupiv dve gurabii. Od tur. kurabiye; alb. gurab-ja; srhr. gurbija; bugar. gurabja, -ja. 702. GURBET sb. m. pl. gurbetadz pe~albar, gurbet~ija. Zbor poznat vo `iviot govor, vo ovaa forma go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) gurbeti; srhr. gurbet; bugar. gurbetja; alb. gurbetxhi, gurbetli. 703. GURBETLE sb. f. pe~alba. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: s-duse gurbetle zamina na pe~alba. Od tur. (arap.) gurbetlk; srhr. gurbetluk; bugar. gurbetl k, gurbetvanje. 704. Y ITN sb. heter. pl. ya ta (Weigand. Arom., Nicolaidi, Pascu), G ITAN (Miha), YA TANE f. (Pascu), G ITANE (Antologie) mnogu tanko tkaewe, vrvka, gajtan. Od tur. gaytan; rom. g tan (Romania, XXXI 564, 1761); ngr. gajtni; alb. gajtn; srhr. gajtan; bugar. gajtn. S 705. G ITANG sb. m. pl. g itang&adz fabrikant na gajtani. Zbor poznat vo 706. 707. 708. `iviot govor, kako i prethodniot. Od tur. gaytanci; bugar. gajtandja; alb. gajtanxhi. YR sb. m. pl. yeradz , YR (Nicolaidi) rana, beleg. Od tur. (arap.) yara; bugar. jar. Y AHN sb. m. pl. y ahnedz (Pascu). AHN E, f. (Kru{evo, Megarevo, Skopje). ragot aux oignons. Od tur. yahni; rom. ahnie; bugar. jahnja; alb. jahn. YM sb. f. pl. y an (Pascu, Nicolaidi), Y YM , pl. y agme (Nicolaidi), GMA (Tahov) plen, pqa~ka, grabe`, jagma. Od tur. (pers.) yagma; rom. m (Cihac); jagm; srhr. jgma. AGMAGS sb. m. pl. agmag&adz gotovan, pqa~ka{. Zbor poznat vo `ivi-

709.

ot govor, go nema vo re~nicite: n su aste agmag&i toj e gotovan, mrzlivec. Od tur. (pers.) yagmaci; rom. amang (Cihac). 710. YMBUL sb. f. pl. y mbule (Nicolaidi, Pascu), Y MUL (Nicolaidi), MBOLA (Magarevo) pokriva~, pokriva~ od kozina, jambolija. Od tur. yamali; alb. jambul; bugar. jambolja. 711. Y AMURLE sb. f. pl. y amurlu (Nicolaidi), YAMBURLE (Nicolaidi) nametka za do`d. Od tur. yagmurluk; bugar. jamurluk. 712. Y ANGNE sb. f. pl. y ang (Nicolaidi, Pascu), ANGNE (Kru{evo, Bitola) po`ar. Od tur. yangn; rom. angn; srhr. jangija; bugar. jang n.

125

713. Y ANTSAR sb. m. (Pascu), ANTSAR (Antologie, Miha) jani~ar, krvopiec, nikakvec. Od tur. yani-eri; rom. anicer; ngr. janitsris, jansaris; alb. jenier (Pascu); srhr. janir, janjir; bugar. enier, -in. 714. Y ASE, sb. f. pl. y asa (Nicolaidi), ASE (Kru{evo, Skopje) zabrana. Od tur. yasak; rom. asac; srhr. jsak; bugar. esk, jask. 715. Y ATE sb. f. pl. y at (Nicolaidi), YIATE (Pascu), ATE (Pascu, Kru{evo, Skopje) preno}i{te; postela; spalna soba; jatak, doveritel. Od tur. yatak; rom. atac (Romania, XXXI 566, XVIII st.); ngr. y atki; srhr. jatak; bugar. jatak; alb. jatak. 716. Y AT YNE sb. f. pl. y atay (Nicolaidi), YIT YNE (Pascu), ATAGAN, m. (Antologie), UT GNE, f. pl. ut g i (Antologie), UTGNE, sb. m. pl. utg i (Antologie), IUTGNE, f. (Antologie) me~, sabja, jatagan. Od tur. yatagan; rom. atagan; ngr. jatagni; alb. jatagn; srhr. jatagn; bugar. jatagn. 717. Y ARTE sb. f. (Nicolaidi), OGRT (Skopje) kiselo mleko, napraveno na poseben na~in jogurt. Od tur. yogurt; rom. iart (Romania, XXXI 566, XVIII st.); ngr. jarti; srhr. jogurt; alb. jogurt. 718. IOGURT sb. m. pl. iogurtadz prodava~ na jogurt. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. yogurti; rom. aurg u; bugar. jogurtija. 719. YIUMBRE sb. f. pl. yimbru (Nicolaidi, Pascu), GUMBRC (Miha), UMBRE (Kru{evo, Skopje) carina. Od tur. gmrk; rom. ghium(b)ruc; ngr. ko(u)mrkion (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 62, P. Skok, Glasnik XVI 103); alb. xhymryk; bugar. gjumrk. 720. YUMBRUC sb. m. pl. yimbruciadz (Pascu), GH UMBRUCI (Miha) carinik. Od tur. gmrkci; bugar. gjumrukija; alb. xhymrykxh. 721. Y URGNE sb. f. pl. y urg (Miha, Pascu), URGNE (Miha), URGNU (Pascu), YURGN (Weigand. Arom.) pokriva~, jorgan. Od tur. yorgan; rom. organ; alb. jorgan; bugar. jorgn; srhr. jorgan. Dodatok: orgng&ugi, izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: meku{, slabak. Od tur. yorgan-ocugi. 722. Y URGANGS sb. m. pl. y urgang&adz (Pascu) fabrikant na jorgani, jorganxija. Od tur. yorganci; bugar. jorgandja; alb. jorganxh.

126

G
723. GAUR sb. m. (Nicolaidi) nevernik, bezbo`nik. Od tur. gaur; ngr. giauris (Thumb); srhr. djaur-in; bugar. djaurin, alb. kaur. 724. GEMIOLA izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mu se veli na ~ovek koga prvpat }e go vidime po nekoja bolest ili `alost. Samo, i vo ovoj izraz imame ist slu~aj kako i vo izrazot dur bacalam, kade {to se dodava aromanskiot glagol s videm, {to vsu{nost e samo prevod na tur. bakalm; vo izrazot gemi-ola, se dodava glagolot s hib , {to povtorno e samo prevod na tur. ola, da bide, neka bide, t.e. neka e so pomin, neka e. Upotrebata na ovoj tur. izraz, kako i na onoj Dur-bakalam, so navedenite aromanski dodatoci, svedo~i deka Aromancite ne go znaele turskiot jazik, za{to da go znaele vo ovie izrazi ne bi go upotrebile i aromanskiot zbor s videm, odnosno s hib , koi ve}e se nao|aat vo turskiot izraz. Od tur. gem - ola, neka e so pomin, neka pominuva; vo Skopje: gem-ola, alb. gjeshmisholla. 725. GEME sb. f. pl. ge (Nicolaidi), a gemi, pl. ageni (Antologie) uzda. Od tur. (pers.) gm; ngr. gemi; bugar. gem. 726. GEVGRE sb. f. pl. gevgir (Nicolaidi) construction en pierre; GIRGRU, sb. m. pl. girgir (Skopje, Kru{evo) re{eto. Od tur. (pers.) kavgir; rom. gherghir; srhr. djvdjir; bugar. gevgir. GANIERU (Miha) v. Yanitsaru. 727. GIBERDISRE vb. IV. umre, crkne, propadne. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: la-s giberdiseasc neka crkne, neka propadne. (Skopje). Od tur. gbermek, crkne; bugar. giberdisvam. 728. GIDERE sb. f. pl. gider (Basme, ArEnA, Pascu) nesre}a, maka. Od tur. (pers.) kder; alb. geder; bugar. keder. 729. GDI pokraj E GIDI, interj. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: e gidi Lau ej, jaden, Niko. Od tur. gdi; rom. ghid; alb. gjidi. 730. GIFCU adv. lesno, labavo. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu givec lu loa lucurlu aistu mnogu lesno si ja sfatil ovaa rabota. od tur. gfek labav. 731. GIME sb. f. pl. gimiur (Miha), GEME (Pascu), GME (Antologie) la|a, gemija. Od tur. gemi; rom. gheme; alb. gjem; srhr. djemija; bugar. gemija. 732. GIMIGS sb. m. pl. gimig&adz (Miha) mornar, gemixija. Od tur. gemici; rom. ghimigiu; alb. gjmixhi; bugar. gemidja. 733. GIRGFU sb. m. pl. girgefur (Miha) |er|ef, ramka na koja se raspnuva platnoto po koe }e se veze. Od tur. (pers.) grgef; rom. gherghef (Romania, XXXI 564, XVIII); srhr. djerdjef(v); bugar. gergev; alb. gjergjef.

127

734. GIRZ sb. heter. pl. girizur (Miha, Pascu) kanal, |eriz, (fr.) cloaque. Od tur. griz; ngr. gerzi; alb. gjerz, gjiriz; srhr. djeriz; bugar. gerz. 735. GIVE sb. f. pl. give (Nicolaidi) casserole. Od tur. gve; ngr. guvtsi; alb. gjuve. 736. GIVZ adj. (Miha) temnocrven, |uvez. Od tur. gvez; alb. gvz; vo Kumanovo gvez; bugar. gjuvezen. 737. GIVRC sb. m. pl. givrets , GUVRC (Megarevo), pe~ivo (trkalezno), |evrek; slatka pita mesena vo forma na kvadrat. Od tur. gevrek; srhr. djevrek; bugar. gevrek; alb. gjevrek. 738. GIVRIC, sb. m. pl. givricadz pekar i prodava~ na |evreci, |evrek~ija. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tricu givrecilu i acumpra do givrets pomina |evrek~ijata i kupiv dva |evreka (Skopje). Od tur. gvrekci; bugar. gevrekja; alb. gjevrekxh. 739. GIZPE sb. f. pl. giz (Miha, Pascu) azotna kiselina. Od tur. (arap.) gzap, tizap; srhr. (Skopje) djezap. 740. GIZ , sb. m. pl. gizadz (Basme, Nicolaidi, Pascu), GSIZ (Nicolaidi), DZIZE, f. (Nicolaidi), GSIZA E, pl. g&iz (Kru{evo) kazna, pari~na kazna. Od tur. (arap.) ceza; alb. xhez; bugar. dez; srhr. dezaj. 741. GOC adj. (Pascu) gris, en parlant des chevaux. Od tur. gk; srhr. djokat; alb. gjak. 742. GO adv. (Basme) bo`em, kako da..., |oa. GA (Kru{evo, Skopje). itn. Od tur. (pers.) gya; alb. gjoja; srhr. djoja; bugar. djoam. 743. GLE sb. f. pl. go, golur (Miha, Pascu) ezero, |ol. Od tur. gl; rom. ghil; alb. gjol; bugar. gjol. 744. GON sb. heter. pl. gonur (Pascu), GN , f. (Miha), GNE (Pascu) dolen del  na ~evlite, |on. Od tur. gn; srhr. djo n; bugar. djon; alb. gjon. 745. GOZBO AGS sb. m. pl. gozbo ag&iadz fakir, magioni~ar, {arlatan. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: gozbo ag&ilu a neclu {arlatan eden. Od tur. gzboyaci, magioni~ar; bugar. gjozbojadja. 746. GOZBO AGSILE sb. f. rabotata na magioni~arot, {arlatanstvo. Zborot, kako i prethodniot, e poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: faptu aste ti gozbo ag&ile roden e za {arlatanstvo. Od tur. gzboyacil; bugar. gjozbojadil k. GUBEC v. dubec. 747. GE sb. f. i adj. gri`a, te{kotija; te{ko, ma~no (Pascu). Od tur. g; alb. g; bugar. gju. 748. GUL sb. m. pl. guladz (Nicolaidi, Miha, Pascu), GULU, pl. gule (Nicolaidi) topovsko zrno, |ule. Od tur. glle; rom. gh ulea; alb. gjyle; bugar. gjul; srhr. djule. 749. GULAP sb. f. (Miha) vodi~ka od roza, miris. Od tur. (pers.) gllap; 750. GULVARC sb. f. (Miha) vid slatki, pita so bademi i so jabolka. Od tur. gl i varak. 128

751. GME sb. f. pl. gu, gumur (Nicolaidi, Basme, Pascu), GUM, heter. pl. gume (Miha, Pascu) golem bakaren sad za voda, bakaren sad vo koj se vari voda, |um; pir, svadba, pl. (Miha). Od tur. ggm; rom. ghium; ngr. giugmi, giugim; alb. gjum; srhr. djgum; bugar. gjum. Dodatok: dem. gumu, pl. gumae, dim. gmu (Kru{evo), alb. gjumash. 752. GUNLE sb. f. pl. gunlui, pokraj GUNDULE, pl. gundulu nadnica. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: c t ti un gundulue, va-s scotu kolku za edna nadnica, }e ja zarabotam (bukvalno: }e ja izvadam). Od tur. gnlk; bugar. gjunluk, gjundelik. 753. GUNLUC sb. m. pl. gunlucadz nadni~ar. Od tur. gndelki nadni~ar; bugar. gjundelikja. 754. GURDNE sb. f. pl. gurd (Antologie, Weigand. Arom., Miha, Pascu) |erdan. Od tur. (pers.) grdan; rom. ghirdn, ghiordan (Romania, XXXI 564, 1669); ngr. gjortni, giurdni; alb. gjerdan; srhr. djerdn; bugar. gerdan. 755. GURULT E sb. f. pl. gurulti , -ur . kavga, |urultija (Nicolaidi, Miha, Pascu): featsir un mare gurulti e (Skopje) napravija edna golema |urultija. Od tur. grlti; bugar. gjurultja, alb. gjurult. S 756. GURULTAG sb. m. pl. -adz (Calendarul I) kavgaxija, Od tur. grltaci; bugar. gjurultadija. 757. GUTLE sb. f. pl. gutlui {irok zaden del na pantalonite, zadniot del na pantaloni. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: are mare gutlue ima golem zaden del na pantalonite. Od tur. gtlk. 758. GTURE adv. edno na drugo, odedna{, |uture. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: li lo guture gi zedov edno na drugo, |uture. Od tur. kutra (ktre); rom. ghitur , srhr. djture; bugar. gjture; alb. gjuturu. 759. GUZDNE sb. f. pl. guzd ko`no kese za pari. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: scoase dzatse dinar di tu guzdane izvadi deset dinari od keseto. Od tur. czdan; rom. gh ozdan (Romania, XXXI 564, XVIII); srhr. dzdan; bugar. duzdn.

GS
760. GSBA adv. besplatno; zaludno; xabe (Antologie, ArEnA, Pascu). Od tur. caba; rom. geaba (Romania, XXXI 564, XVIII st.); ngr. dzba; alb. xhabe; srhr. daba; bugar. daba: Dodatok:. g&abag&c (Skopje, Kru{evo) besplatno. S S 761. GABAG sb. m. pl. g&abag&adz muftexija, mrzlivec. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. cabaci. SAD sb. f. pl. g&ade (Antologie, Pascu) drum, pat, xade. Od tur. (arap.) 762. G cadde; alb. xhade; srhr. dada; bugar. dad. 129

763. GSAZE adj. (Miha). sb. f. dozvola, dopu{tawe; dopu{teno. Od arap. cayiz. GSAM sb. heter. pl. g&amur v. game. 764. GSAMBZ sb. m. pl. g&ambaj, g&amba 1. igra~ na ja`e; 2. prodava~ na kowi; xambaz. (Miha, Pascu). Od tur. (pers.) cambaz; rom. geamba (Romania, XXXI 564, XVIII st.); ngr. dzambsis; alb. xhambaz; srhr. dmbas; bugar. dambz. SAMBAZL E sb. f. (Miha) trguvawe so kowi, falewe (spor. ciganot 765. G go fali svojot kow). Od tur. (pers.) cambazlk; vo Skopje: dmbazl k; alb. xhambazllik. S 766. GAMFS sb. f. pl. g&amfesur (Miha, Pascu) mnogu tanka svilena tkaenina, taft. Od tur. canfes; ngr. camfsi; srhr. (Kumanovo) danfes; bugar. danfes. 767. GSAMGS sb. m. pl. g&amg&adz (Miha, Pascu) staklar, xamxija. Od tur. (pers.) camci; rom. geamgiu; ngr. dzamdzs; srhr. dmdija; bugar. damdja; alb. xhamxh. SAMLE sb. f. pl. g&aml (Pascu) vitrage. Od tur. (pers.) camlk; rom. 768. G geamlk; ngr. dzamlki; srhr. damluk; bugar. daml k, alb. xhamlik. S S 769. GAMGILE sb. f. (Miha) profesijata na staklarot. Od tur. (pers.) camcilk. 770. GSAN sb. f. (Miha) du{a, srce. Od tur. (pers.) can; srhr. dn; bugar. dan; alb. xhan. SAN M izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: du{o, 771. G du{o moja, prijatele, drugaru moj xanam: a de, g&an m, alas te ajde, prijatele, ostavi go toa. Od tur. (pers.) canm; srhr. danum; bugar. dn m; alb. xhan, xhanm. S 772. GSAN-GN nikoj, ni `iva du{a (Pascu), noavea g&an- g&in n foar nikogo nema{e nadvor. Od tur. (pers.) can-cin, gnie, esprit, dmon; bugar. dan-din; alb. xhan-xhin. SANABT sb. m. adv. rasipan, razvraten ~ovek (Miha); nikakvec, zloben 773. G ~ovek (Pascu). Od tur. (arap.) canabet; rom. ginabet; ngr. dzanabtis; alb. denabt; srhr. denbet; bugar. denabt. SANABETLE sb. f. (Miha) zloba, pakost. Od tur. (arap.) cenabezlk; 774. G bugar. denabetlk. 775. GSANFE (GSAMFIE), sb. pron. (Weigand. Arom.) `ensko li~no ime. Od tur. (arap.) canfikir, `ensko ime. S 776. GEMIT sb. m. sobranie, ime na muslimanska politi~ka partija na Jugot. Od tur. (arap.) camiyet sobranie, dru{tvo; srhr. demijet; alb. xhemijet.

130

777. GSNG sb. f. pl. g&endz (Basme, Miha) bitka, vojna, borba. Od tur. (pers.) cenk; srhr. (Kumanovo) denk; bugar. deng. 778. GSPE sb. f. pl. g&ei (Nicolaidi, Basme, ArEnA, Weigand. Arom., Miha) xeb. Od tur. (arap.) cep; ngr. dzpi; alb. xhep; srhr. dep; bugar. dap, dep. SEZV sb. f. pl. g&ezvi (Miha), GSJV (Basme), GSIV (Miha), GIZV, sb. m. pl. 779. G gizvadz sad za varewe kafe, |ezve. Od tur. cezve; alb. xhezve; bugar. dezv; srhr. dezva. SL sb. f. boja za ~istewe ~evli. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema 780. G vo re~nicite: p putsile li dedu cu g&il gi is~istiv ~evlite so xila (boja za ~evli), ili kako {to velat vo Skopje, gi udriv kondurite so xila. Od tur. cila, glanz; Skopje: dila. S 781. GILP sb. heter. pl. g&ilepur (Pascu) impt sur le btail. Od tur. (arap.) celep. Dodatok: g&ilepi, sb. m. pl. g&ilepiadz (Pascu) employ, charg avec la perception de limpt sur les moutons. 782. GSILT sb. heter. pl. g&ilite, g&ilitur (Basme, Antologie, Miha, Pascu), ILSTR (Pascu) kopje, xilit, (Basme, Antologie, Miha), strela (Pascu), son~ev zrak (Pascu), strav, tresewe od strav (Basme). Od tur. (arap.) cilit; ngr. dzirti; alb. xhylyt; srhr. dlit, dilet, dildit, dildet. SILT sb. m. pl. g&ilats (Pascu), GSITU (Basme, Antologie, Pascu), ILAT 783. G (Miha) krvnik, xelat. Od tur. (arap.) celat; rom. gelat; ngr. dzeltis; alb. xhelat; srhr. dlt; bugar. delt, -in. S 784. GIMBR adj. skr`av, skr`avec. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite: iaste multu gimbri mnogu e skr`av. Od tur. (arap.) cimri, bujnost; skr`avec; srhr. dmrija. Dodatok: g&imbroae, skr`avica (`ena). 785. GSIME sb. f. pl. g&imi (Basme, Antologie, Pascu) muslimanski hram, xamija. Od tur. (arap.) cami; rom. geame; ngr. dzam; alb. xham; srhr. dmija; bugar. damja. SNDE sb. f. pl. g&indz (Miha) lutina, besnilo. Od tur. (arap.) cin gnie, 786. G dmon; alb. exhin. Dodatok: g&indosu, - oas , adj. (Miha) besen, lut. SINME sb. f. (Miha) pekol, xenem. Od tur. (arap.) cehennem; alb. 787. G xhehnem; srhr. dehnem; bugar. dejnem. S 788. GIRH sb. m. (Nicolaidi) hirurg, lekar. Od tur. (arap.) cerah; alb. derrah; bugar. derah; vo Kumanovo: der. SIRIM sb. m. pl. g&irimedz (Basme, Pascu), GSIRIME, f. (Miha), GSEREM 789. G (Weigand. Arom.) pari~na kazna. Od tur. (arap.) cereme; rom. geremea; ngr. cerems; bugar. derem. Dodatok: g&irimitsire (Pascu), g&irimitisire (Miha). Condamner a une amende. 131

790. GSBE sb. m. pl. g&ubeadz (Pascu), GSP , f. pl. g&upi eden vid gorna nametka. Od tur. (arap.) cbe; rom. g ubea (Romania, XXXI 561, XVII st.); ngr. dzubs; alb. xhub, xhyb; bugar. dub; vo Gostivar: dbe. SUGSE sb. m. pl. g&ug&ia (Pascu) kepec, pigmej, xuxe. Od tur. cce; ngr. cucs; 791. G bugar. dud; alb. xhuxh; vo Kumanovo: dde. SUMBE sb. f. pl. g&umbu (Miha, Pascu), IMBZE (Basme) veselba, radost, 792. G vreva, xumbu{. Od tur. (pers.) cmb; rom. giunbs; ngr. dzumbusi; srhr. dmbu, dumbus; bugar. dumb, -bju; alb. xhymbysh. Dodatok: g&umbul, adj. vesel ~ovek, {egaxija, xumbu{lija. (Miha). Od tur. (pers.) cmbli; bugar. dumblija; alb. xhymbyshl. 793. GSUMRTU adj. (Miha, Pascu) dare`liv, rasipnik. Od tur. (arap., pers.) cmert; ngr. dzumrtis; alb. ixhymert; bugar. djumrt. SUMERTLE sb. f. (Miha) dare`livost. Od tur. (arap., pers.). cmertlk; 794. G alb. exhymert. Dodatok: g&umerts a (Miha) dare`livost. SUMNDNE sb. f. pl. gumnd (Pascu), GSIM DN (Nicolaidi), GSAMADNE 795. G (Weigand. Arom.) gorna ma{ka obleka, kako elek, xamadan. Od tur. (pers.) camadan; rom. gimantan (Romania, XXXI 564, XVIII st.); alb. xhamadn; srhr. damadan; bugar. damadan, emodam. SUPHAN sb. m. pl g&uphanedzi (Pascu), GSIPAN E, f. (Kru{evo, Skopje). 796. G arsenal (Pascu), municija (Kru{evo). Od tur. (pers.) cepane; rom. gebhana; alb. xhephane, depn; srhr. debna, debahana, dephana; bugar. depan. SURGSN sb. f. pl. g&urg&une (Pascu) tintamarre, tapage. Od tur. (arap.) 797. G cercina; rom. g urgin ; bugar. durdna. 798. GSUVARE sb. f. pl. g&uvair (Pascu), GSUVAR, heter. pl. g&uvaire (Basme) skapocen kamen. Od tur. (arap.) cevahir; rom. g uvaer (Romania, XXXI 565, 1693); ngr. dzova()ri; bugar. devar. Dodatok: g&uvaric, g&ivaric (Basme), g&avarico (Pascu), m. pl. g&uvaricale, g&ivaricale, g&uvaricadz , g&ivaricadz , skapocenosti. S 799. GSUVAIRGI, sb. m. pl. g&uvairg&adz (Pascu) zlatar, prodava~ na skapocenosti. Od tur. (arap.) cevahirci; bugar. devairdja. SUVPE sb. f. pl. g&uv (Basme, Miha, Pascu), GSU PE (Cionescu) odgovor. 800. G Od tur. (arap.) cevap; alb. xhevp; srhr. dvp; bugar. devb. Dodatok: g&uvapl , adj. (Miha) odgovoren. Od tur. (arap., pers.). devabli.

132

H
801. HE sb. f. pl. h (Basme, Miha, Pascu) pravo, pravdina: viu di he dojde nekomu do ak; istera pravdina (Basme). Od tur. (arap.) hak; rom. hak (Romania, XXXI 565, XVII st.); ngr. hki; alb. hak; srhr. ha k; bugar. hak. S 802. HAG sb. m. pl. h g&adzi (Basme, Antologie, Miha, Nicolaidi) poklonik koj ja posetil svetata zemja i ispolnil opredeleni uslovi, axija. (cf. RIEB. II, t. 3-4, p. 1 i dalje). Od tur. (arap.) haci; rom. hgi (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. hadzs; alb. haxh; srhr. hagi, -ja; bugar. hadija. Dodatok: h g&oae, sb. f. axika (ne `ena na axijata, tuku `ena-axija), alb. haxhic. 803. HAGSILE sb. f. (Basme, Antologie, Nicolaidi, Pascu), AGSIAL E (Miha). axilak. Od tur. (arap.) hacilk; rom. hagealc; ngr. hadzilki; alb. haxhillak; srhr. hadiluk; bugar. hadil k. S 804. HAGPMAN (Calendarul I), axija koj se kae, koj se pokajal, t.e. ne sakal da gi ispolni obvrskite vrzani za dobivawe titula axija. Od tur. (arap.) hacipiman, alb. haxhipishman. 805. HAFZ sb. m. pl. hafuza. Muhamedanec {to go znae na pamet cel Koran. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mults turtsi s ntu havuza - mnogu Turci se hafuzi. Od arap. hafz; srhr. hafiz, hafuz, alb. hafuz. 806. HAHM sb. m. pl. hahama (Pascu) rabin. Od tur. (arap.) haham; rom. haham (Romania, XXXI, 565, XVII st.); ngr. hahmis; 807. H DE interj. (Basme, Pascu), DE (Basme, Pascu) ajde. Od tur. hayde; ngr. ajde; hajde; alb. hajde; bugar. srhr. hajde (cf. Mikl. Trk. Stud. I 40); rom. ha de. Dodatok: ha de-ha de (Basme), adv. poleka. 808. HA H sb. m. (Basme, Miha) lekomislen, nepromislen. Od tur. hay-huy; rom. ha hu . Dodatok: haihm, sb. m. pl. haihumea (Pascu). alb. hajhuj. 809. HA HU LE, sb. f. nekorisno lutawe, gubewe vreme. (Miha). Od tur. hayhuylk. 810. HA M LE sb. f. pl. h m li (Weigand. Arom.) amajlija, (fr.) amullette. Od tur. hamaylli; ngr. hamall; srhr. hamajlija; bugar. amalija; alb. hajmal. 811. HA MAN sb. m. pl. ha manadz (Antologie) mrzlivec, bezrabotnik. Od tur. hayman, slobodna pa{a za stoka; haymana-mandasi, se veli za krupen i mrzliv ~ovek; rom. ha man (Romania, XXXI 565, XVIII st.); bugar. hajmena. 812. H VN, sb. m. (Basme) `ivotno, stoka, ajvan. Od tur. (arap.) hayvan; ngr. hajvani (Thumb); alb. haivan; srhr. hajvan, ajvan (cf. Na{ jezik III, 26). 813. HALNE, h lale, I. sb. f. pl. hal , hal (Nicolaidi, Miha), halal, halale (Antologie), dar, podarok (Miha), zakonsko pravo (Nicolaidi); II. interj. (Basme, Antologie, Miha, Pascu) bravo; neka mu e prosteno {to..., 133

814.

815. 816. 817.

818.

alal neka mu e. Od tur. (arap.) halal, dopu{tawe, dozvola; rom. halal (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. halli; alb. hallall; srhr. hll; bugar. halal. HL sb. f. pl. h ur (Basme, Antologie, Miha, Pascu), HLE f. pl. h , h ur (Basme, Nicolaidi, Pascu) lo{a sostojba, polo`ba; izlez, re{enie: tsi hal va-s facu {to }e napravam. Od tur. (arap.) hal; rom. hal (Romania, XXXI 565, XVII st.); ngr. hli; alb. hall; srhr. hl; bugar. hal. HAL sb. f. pl. haleur (Nicolaidi, Miha, Pascu) nu`nik, }enev. Od tur. (arap.) hale (vo Turcija, vo makedonskite dijalekti knef); ngr. hals; alb. hale; bugar. hal. HALIMN sb. f. (Pascu) poznata zbirka na arapski prikazni Iljada i edna no}. Od tur. (arap.) halim doux, patient, bon (le surnom de la sultane qui raconte); ngr. halim, alb. Halim, Halime. HNE sb. f. pl. h , -ur (Basme, Antologie, Miha, Nicolaidi, Pascu) gostilnica, sobirali{te, an. Od tur. han; rom. han (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. hni; alb. bugar. han; srhr. hn (cf. Rad 222, 132 p.). Dodatok: h ticu, (Basme), pl. h atitse plata za preno}i{te i za hrana. H NGS sb. m. pl. h ng&adz (Basme, Antologie, Miha, Pascu) gostilni~ar,

anxija. Od tur. hanci; rom. hang ; vo Skopje: handija; alb. hanxh. 819. HANM sb. f. pl. han me (Miha) gospo|a, obi~no muslimanka, anama. Od tur. hanm; rom. hanim; alb. hanm; srhr. hanuma; bugar. han ma, -ka. 820. HP sb. f. pl. h pi (Nicolaidi, Pascu), HAPHE f. pl. h phi pilula, ap(~e). Od  tur. (arap.) hap; rom. hap (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. hpi; alb. bugar. hap. 821. HPSE sb. f. pl. h psi (Basme, Weigand. Arom., Tahov, Pascu), HPS (Nicolaidi) zatvor, zandana. Od tur. (arap.) haps; ngr. hpsi; alb. haps; srhr. ha ps. 822. H PSENE sb. f. (Basme), HAPSNE (Weigand. Arom.), HIPSN (Antologie), H PSANU (Miha) zatvor, zandana-zgradata od zandanata, apsana. Od tur. (arap.) hapsana; alb. (h)apsane; srhr. hapsna; 823. HAPS NGS sb. m. pl. h ps ng&adz . Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: apsanxija. Od tur. (arap.) hapsaneci; alb. (h)apsanxhi; srhr. hapsndija. Dodatok: h ps naru, sb. m. (Miha), itn., zborot e od literaturno poteklo. 824. HARME sb. f. pl. har (Basme, Miha, Pascu). H RME (Nicolaidi) nedozvolena, zabraneta, prokolnata rabota, aram. Od tur. (arap.) haram; rom. haram (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. harmi; alb. haram; bugar. haram. 825. H R MGS sb. m. pl. h r mg&adz (Pascu) qui prend des choses illicites; neblagodarnik. Od tur. (arap.) haramci; rom. haram; bugar. harmedija, alb. haramxh. 134

826. HARAM sb. m. pl. haramidz (Nicolaidi) razbojnik, ajduk, aramija. Od tur. (arap.) harami; srhr. haramija; bugar. haramja. Dodatok: h r mit (Pascu), h r md (Miha), id. 827. HARAMIDLE sb. f. pl. haramidlk (Miha) ajduklak, aramilak. Od tur. (arap.) haramilk. 828. HARME sb. f. pl. haremur (Pascu), H RME (Nicolaidi) harem, oddelot i `enite od eden musliman {to `iveat vo toj oddel. Od tur. harem; rom. harem; ngr. harmi; alb., bugar., srhr. harem. S 829. HRGE sb. f. pl. h rg& (Nicolaidi, Basme, Miha, Pascu) tro{ok, izdatok. Od tur. (arap.) har; rom. hargilk; alb. har, harde; srhr. harnje; bugar. arl k. Dodatok: h rg&ire (Antologie, Weigand. Arom., Miha, Pascu), harg&uire (Kru{evo, Skopje) tro{i, pravi izdatoci; srhr. hariti; alb. harxhit; h rg&uitor (Pascu) rasipnik. 830. HAS sb. m. pl. hasedz (Pascu, Miha), pl. haseur (Kru{evo) prosto pamu~no platno, ase. Od tur. (arap.) has; rom. has; ngr. hass; bugar. has. 831. HSMU sb. m. adj. (Miha) neprijatel; omrazen. Od tur. (arap.) hasm; alb. hasm. Dodatok: h smusire, vb. IV. (Ind. pres. h smusescu). mrzi nekogo. 832. HA interj. adv. (Basme, Miha) dieu garde, dieu ne plaise; non; jamais. Od tur. (arap.) haa. HAT v. at. 833. HVR sb. f. pl. h vri (Nicolaidi, Pascu) sinagoga. Od tur. (arap.) havra; bugar. hvra. 834. HZE sb. f. (Basme, Miha) dopa|awe, zadovolstvo: nu facu hze ne sakam, ne mi se dopa|a. Od tur. (arap.) haz; rom. haz; ngr. hzi. 835. H BRE sb. f. pl. h b r (Basme, Antologie, ArEnA, Weigand. Arom., Tahov, Miha, Pascu). 1. novost, glas-vest, aber; 2. poim. Od tur. (arap.) haber; rom. habar (Romania, XXXI 565, XVIII st.); ngr. habri; habri; alb. haber; srhr. haber, habar; bugar. habr, habr. 836. H TE sb. f. pl. h ts (Basme, Nicolaidi, Pascu), HAY TE (Nicolaidi) hodnik, ajat. Od tur. (arap.) hayat, plevna; ngr. hayti; bugar. ha at; alb. hajat. 837. H N sb. m (Nicolaidi, Pascu) faux bourdon; paresseux. Od tur. (arap.) hain; rom. hain (Romania, XXXI 565, XVIII st.); alb. hajn. 838. H INLE sb. f. (Nicolaidi, Pascu) mrzlivost. Od tur. (arap.) hainlk. 839. H RE sb. f. pl. h ir (Basme, Antologie, ArEnA, Miha, Pascu). air, 1. dobivka, korist, 2. sre}a. Od tur. (arap.) hayr; ngr. har; alb. hajr, haj r; srhr. hir; bugar. har. Dodatok: ha rusire (Pascu) koristi, koristi se. 840. HAIRL adj. (Miha) sre}en, so sre}a, airlija. Od tur. (arap.) hayirli; srhr. harli; bugar. hairlja; alb. hajrli. Dodatok: hairlia (Miha) quil vous soit de bon augure; h irlticu, hairltic (Basme) adj. sre}en; hairltica (Miha) sre}no.

135

841. HAIRSZ adj. (Miha) nekoj {to ne mu odi ni{to od raka, nesre}en. Od tur. (arap.) hayirsiz; alb. hajrsuz; bugar. hairsz, -in. H LALE v. halane. 842. H LU sb. m. pl. h la (Kru{evo, Skopje) drndar, toj {to drnda. Od tur. hala; srhr. hala (cf. Knjiga o Balkanu II 145), alb. halla. 843. H LTE sb. f. pl. h l ts (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu) alat. Od tur. (arap.) alet; rom. halat (Romania, XXXI 565, XVIII), alb. allat, alet; bugar.(h)alt; srhr. halat. 844. H LC , sb. m. pl. h lcadz (Nico) prsten, `elezno trkalo, alka. Od tur. (arap.) halka; rom. halca; ngr. halkas; alb. hallk; srhr. hlka; bugar. halk. 845. H LV , sb. m. pl. h lvadz (Nicolaidi, Miha, Pascu) alva, vid slatko jadewe. Od tur. (arap.) halva (vo Skopje: halva, alva vo Carigrad: helva, vo Tetovo huva; tetovskiot turski govor pretrpel zna~itelno vlijanie od tetovskiot slovenski govor, za {to podgotvuvam eden trud); rom. (h)alv (Romania, XXXI 565, XVII st.); ngr. halvs; alb. (h)allv; srhr. halva; bugar. halv. 846. H LV GS sb. m. pl. h lv g&adz (Kru{evo, Skopje), H LV NGS (Pascu) fabrikant i prodava~ na alva, alvaxija. Od tur. (arap.) halvaci; rom. halvagi ; ngr. halvadzs; alb. (h)allvaxhi, -ja; srhr. halvdija; bugar. halvadja. ML sb. m. pl. h ma (Miha, Pascu) nosa~, amal. Od tur. (arap.) hamal; rom. hamal (Romania, XXXI 565, 1730); ngr. hamlis; alb. (h)amll; srhr. haml; bugar. haml, -in. M LE sb. f. pl. h m li (Miha, Nicolaidi) te{ka, gruba rabota. Od tur. (arap.) hamallk; ngr. hamalki; bugar. hamal k. Dodatok. h m liescu, adj. te`ok, amalski. MME sb. f. pl. h m mi (Miha, Nicolaidi) kupatilo, amam. Od tur. (arap.) hamam; ngr. hammi; alb. (h)amm; srhr. hmm; bugar. hamm. M MGS sb. m. pl. h m mg&adz (Miha) sopstvenik, zakupec na kupatilo,

847. H

848. H 849. H 850. H

amamxija. Od tur. (arap.) hamamci; alb. (h)amamxhik, -ja; bugar. hamamdija. 851. H M MGSC sb. m. pl. h m mg&its malo, doma{no kupatilo. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: mi sc lda tu h m mg&ic se iskapiv vo kupatiloto. Od tur. (arap.) hamamcik; alb. (h)amamxhk; srhr. hamamdik. H MBARE v. ambare, alb. hambar. 852. H RE sb. f. pl. h ra (Nicolaidi, Miha, Pascu) ara~, danok. Od tur. (arap.) hara; ngr. hartsi; srhr. hara; alb. hara, bugar. itn. 853. H RPE sb. f. pl. h r i (Pascu) ruine. Od tur. (arap.) harap.

136

854. HRVAL adj. (Pascu), RVALE, RVALE (Miha), HARVAL 1. Stanuva, e tro{en, sklon na pa|awe, ku}a sklona na pa|awe; 2. vrata {irum otvorena (Kru{evo). Od tur. harapolmak. 855. H RR sb. heter. pl. h rare (Miha), H RE (Pascu), H RYE (Nicolaidi), golema volnena vre}a, golema volnena torba. Od tur. (arap.) harar; ngr. harri; alb. harar; bugar. harar. 856. H SP sb. m. pl. h sai (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), mesar, kasap. Od tur. (arap.) kasap; rom. c sap; ngr. haspis; alb. kasap; srhr. kasap-in (cf. prezime Kasapinovi); bugar. kasp, -in; alb. kasap. Dodatok: h sapnits (Basme) mesarnica. alb. kasapnic. 857. H TE sb. f. pl. h t (Miha, Pascu) nesre}a; gre{ka. Od tur. (arap.) hata; ngr. hats; alb. hat, hta; bugar. hat. 858. HATAL adj. (Miha) zlokoben, {tetnik. Od tur. (arap.) hatali; bugar. hatalja. 859. H TRE sb. f. pl. h tri (Basme, Weigand. Arom., Miha, Pascu), HTR (Miha, Pascu) milost, qubov, obyir, ater. Od tur. (arap.) hatr; rom. hatr (Romania, XXXI 565, XVII st.); ngr. hatri; alb. hatr; srhr. hter; bugar. hat r. 860. HATRG sb. m. pl. hatrg&adz (Miha, Pascu), HATRAGS (Miha) onoj {to e sklon da pravi ne{to od qubov, od obyir, pla{liv, aterxija. Od tur. (arap.) hatrci; bugar. hatardja; alb. hatrxh. 861. H VNE sb. f. pl. h v (Basme, Nicolaidi, Miha, Pascu), AVN (Miha, Pascu). mortarium. 1. sad vo koj ne{to se tol~i dodeka ne se sroni, avan; 2. sprava za tol~ewe tutun. Od tur. (pers.) havan; ngr. havni; alb. havan; srhr. havan; bugar. havan. Dodatok. h vang&i (Miha) onoj {to tol~i tutun; alb. havanxhi. 862. H V sb. m. pl. h vadz (Basme, Nicolaidi), H VE, f. pl. h v (Miha, Nicolaidi, Pascu), AVE (Pascu). 1.vozduh, klima, ava; 2. melodija (Miha). Od tur. (arap.) hava; rom. hav ; ngr. havs; alb. hava; srhr. hava; bugar. hav. 863. H V L sb. m. pl. h v ledz (Nicolaidi) red na pla}awe. Od tur. (arap.) havale. 864. H VZ sb. f. pl. h fuz (Nicolaidi, Pascu), AVZ, heter. pl. avuze (Pascu) bazen za voda, rezervoar. Od tur. (arap.) havuz; hafza; ngr.; bugar. havuz. 865. H ZRE adv. (Basme, Miha, Nicolaidi), HAZR (Weigand. Arom.), HZRE (Antologie) gotov, spremen, azer. Od tur. (arap.) hazr; ngr. hazri; alb. hazr; srhr. hazr, hazur; bugar. haz r. 866. H ZRGS sb. m. pl. h z rg&adz , gotovan. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: n su aste h z rg&i toj e gotovan. Od tur. (arap.) hazrci; bugar. hazardja; alb. hazrxh. 867. H ZN sb. m. pl. h znadz (Basme, Miha, Pascu), HAZN, m. pl. haznedz (Nicolaidi) blagajna; bogatstvo, skapocenosti, azno. Od tur. (arap.)

137

hazne; rom. hazn; ngr. hazns; alb. hazn , hzin , hazin; srhr. hzna; bugar. hazna. 868. H ZN TR sb. m. (Miha) blagajnik. Od tur. (arap.) haznedar; ngr. hasnatris; alb. aznadar; bugar. haznatar. 869. HEM sb. f. (Miha) confitures de mot. Od tur. ham. 870. HI adv. (Basme, Miha, Nicolaidi), I (Basme, Weigand. Arom., Nicolaidi) voop{to, nikolku, ni{to, i~. Od tur. (pers.) hi; rom. hi ; alb. bugar. hi; alb. hi.: Dodatok i-tsiva (Basme) ni{to. 871. HILITE sb. f. pl. hilets (Miha) lukavost, izmama. Od tur. (arap.) hle; bugar. hille; alb. hile. 872. HNDE sb. f. pl. hnd i (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu) {anec, endek, okop. Od tur. (pers.) handak; rom. hindac; ngr. handki; alb. hendek; srhr. jendek, hendek; bugar. hendek. Dodatok: hndcusire (Ind. pres. hndcusescu-Pascu). dtruire tout--fait, ruiner entirment. 873. HNGSR sb. heter. pl. hng&ar (Miha, Pascu), HNGSR (ArEnA, Antologie), ANGSR (Miha) anxar, golem no`. Od tur. (pers.) hancar; rom. hander; ngr. handzri, hanciri, alb. hanxhar; srhr. hndr; bugar. handar. 874. HTE sb. f. pl. hti (Pascu). 1. terme, poque laquelle on doit effectuer un payement; 2. la somme due pour ce terme. Od tur. (arap.) k; rom. ct , Das Wort fehlt bei den anderen Balkansprachen (Pascu). 875. HGE, pokraj HUGS sb. m. pl. hog&adz , hug&adz (Miha, Pascu) oxa, muslimanski sve{tenik. Od tur. (pers.) hoca; ngr. hocs; srhr. ho da; bugar. hda; alb. hoxh. Dodatok: hug&oa e, `enata na oxata. 876. HUIMTE sb. f. pl. huim ts (Antologie, Nicolaidi, Pascu), UIMTE (Miha), UUMTE (Basme), CUIMTE (Basme), UUMTE (Kru{evo) sud, na~alstvo, u}umat. Od tur. (arap.) hkmet; vo Kumanovo: kmt; alb. hyqymet. 877. HUE sb. f. pl. hu ur (Nicolaidi, Pascu) lo{ obi~aj, navika. Od tur. huy; ngr. huj; alb. huj. 878. HUNRE sb. f. pl. huner (Basme, Miha, Pascu). 1.ve{tina, umetnost; 2. {ega, |avol{tina, uner. Od tur. (pers.) hner; alb. hner. 879. HUNE sb. f. pl. huni , huniur levak Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: cu hunie stoarn vinu tu iu so levata (raka) se tura vino vo {i{e. Od tur. huni; rom. hunie; ngr. hun; bugar. funja. 880. HUFE sb. f. (Pascu), CUFE (Pascu), UFE (Miha) vareno suvo ovo{je, suvo ovo{je (obi~no slivi), o{av. Od tur. (pers.) hoaf; rom. oam; alb. hoshaf, oshav; srhr. (h)oaf; bugar. hof, uf. 881. HUZMTE sb. f. pl. huzmet , huzmets (Basme, ArEnA, Cionescu, Pascu), UZMTE (Miha), UZMTE (Miha) slu`ba, izmet. Od tur. (arap.)

138

hzmet; ngr. huzmti; alb. hyzmet; srhr. bugar. hizmet. Dodatok: huzmitipsire, vb. IV. raboti, sluguva (Pascu). 882. HUZMIR pokraj HUZMET sb. m. sluga, izme}ar (Basme, Antologie, ArEnA, Cionescu, Pascu), HIZMIR (Miha, Pascu), IUZMIR (Miha, Pascu) sluga. Od tur. (arap.) hizmekar; alb. hyzmegar; srhr. hizmr; bugar. izmekjar, -in. Dodatok: huzmiar (Weigand. Arom.), uzmiar (Pascu), iuzmiar (Pascu) sluginka, izme}arka. 883. HUZMIARLE sb. f. slu`ba, sluguvawe. Od tur. (arap.) hizmekarlk; srhr. hizmearstvo; bugar. izmekjarl k; alb. hyzmegarllak. 884. HUZRE sb. f. (Nicolaidi, Pascu) spokojstvo; spokoen, miren `ivot. Od tur. (arap.) huzur; ngr. huzri.

I
885. IBRTE sb. f. (Basme) primer (za teror, strav). Od tur. ibret; ngr. ibrti; srhr. ibret; alb. ibret. 886. IBRC sb. m. pl. ibritse, ibricur (Basme, Miha, Pascu), IBRIE (Nicolaidi) bakaren sad za voda, ibrik. Od tur. (pers.) ibrik; rom. ibric (Romania, XXXI 566, 1588); ngr. ibrki, ibrkia; alb. ibrik, ibrig; srhr. ibrik (Bari I 280, Elezovi 197, Bari II 387-8); bugar. ibrk (cf. JArchiv, XXXVII 286-87). 887. IBRCU dem. od ibrik. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) ibrikk; 888. IBRIME sb. heter. pl. ibriimur , ibrii (Antologie), BRIME, BRAME (Antologie) svilen konec, ispreden svilen konec, ibri{im. Od tur. (pers.) ibrim; rom. ibriim (Romania, XXXI 566, 1669); ngr. brism(i); srhr. ibriim (cf. Na{ jezik, II. 2. p. 47); bugar. ibrim. 889. ICBL NA interj. na sre}a. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: icbal na va-s aruc, svedu }e frlam na sre}a, da vidam. Od tur. (arap.) ikbaln; alb. ikball. 890. IINDE sb. f. tretata molitva kaj muslimanite, popladnevna molitva, predve~erna molitva: strig iindie objavena e ikindija (bukvalno: vikna ikindija). Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite . Od tur. ikindi; rom. chinde; alb. iqind; srhr. iindija, ikindija; bugar. ikindja. 891. ICMTE sb. f. mudrost. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) hicmet. 892. IDAR sb. f. Zborot se upotrebuva edinstveno vo izrazot: fatse idare izleguva na kraj. Od tur. idare; bugar. idar; alb. idare. 893. IHTIBRE sb. f. pl. ihtib r (Miha, Pascu) obyir, po~ituvawe, doverba; porez. Od tur. (arap.) itibar; bugar. ihtibar, alb. ihtibar, iftikbar.

139

894. IHTIZ sb. f. pl. ihtizadz (Nicolaidi, Pascu), HTIZ (Nicolaidi, Pascu), IHTIZE (Miha, Cionescu, Pascu) potreba, barawe, nevolja, iktiza. Od tur. (arap.) iktiza; alb. itiza, idiza; bugar. ihtiz. 895. IL-AL izraz, poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: il-ala di n su, Bog da ~uva od nego. Od tur. (arap.) il-alla; 896. ILEE sb. f. (Basme), I (Pascu) lek, iqa~. Od tur. (arap.) ila; alb. il; srhr. (Kumanovo) i; bugar. il. 897. IL E sb. f. izmama, laga, nepravda, ilje. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: featse ileie mi napravi nepravda, me izla`a, me izmami. Od tur. (arap.) hile; bugar. hill, lje; srhr. (Kumanovo) ie; alb. hil, hle. S sb. m. pl. ilig&adz , la`livec, onoj {to pravi ne{to nepravilno, 898. ILIG ilexija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: ilig&i aste nepravi~en e. Od tur. (arap.) hilaci; srhr. (Kumanovo): iledja; alb. hilexh. 899. IEME sb. f. pl. ie (Miha, Pascu) odluka, sudsko re{enie, uverenie, sentence Od tur. (arap.) ilm. 900. ILENE sb. f. (Pascu), izvestuvawe, soop{tenie, oglas. Od tur. (arap.) iln. 901. ILE sb. f pl. ile (Antologie, Miha) elek. Od tur. yelek; rom. ilic (Romania, XXXI 566, XVIII); ngr. yelki; alb. jelk; srhr. jlek (cf. P. Skok, Glasnik, II 306); bugar. elk; 902. IMM sb. m. (Miha) imam, sve{tenik na edna xamija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) imam; rom. imam; srhr. imm; bugar. imm; alb. imm. 903. IMNE sb. f. (Miha) vera, religija. Od tur. (arap.) iman; srhr. imn; bugar. imn; alb. imn. 904. IMANSZ adj. bezvernik; svirep (Miha). Od tur. (arap.) imansz; alb. ipaiman. 905. INTE sb. f. pl. in ts (Basme, Antologie, Tahov, Miha, Pascu), YINATE (Nicolaidi, Basme, Pascu), YNYTE (Pascu) inaet; lutina, gnev. Od tur. (arap.) inat; rom. int; ngr. inti; alb. int; srhr. int; bugar. int, hinaet. 906. INAGS sb. m. adj. pl. inag&adz (Nicolaidi, Pascu), INAI (Miha) tvrdoglav, inaet~ija; {to lesno se luti (Miha). Od tur. (arap.) inatci; rom. inac ; ngr. inatss; srhr. indija; bugar. inatja; alb. inatxh. 907. INAGSILE sb. f. (Pascu) tvrdoglavost, inaet. Od tur. (arap.) inacilk; alb. inatxhillk, inatxhillak. 908. INRE sb. f. pl. in r (Miha) odbivawe, poreknuvawe, in}ar. Od tur. (arap.) inkr; srhr. nr; bugar. inkar. 909. INDTE sb. f. (ArEnA) pomo{. Od tur. (arap.) indat; srhr. indat.

140

910. NBULITSARE vb. I. pokrie, zavitka; nakalemi. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Sporedi disbulitsare. Od arom. pref. n, tur. bula, i arom. nastavka za glagoli od I grupa are. 911. INGLIGS sb. f. pl. inglig&eur razgovor, zabava, razonoda. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: afl inglig&e najde razonoda, zabava. Od tur. eglence; rom. engliga; ngr. eglenizs; srhr. glende (Kumanovo); bugar. englende. Spor. GLINDISIRE. 912. INSFE sb. m. pravi~nost, pravda, isaf. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: om far insafe ~ovek bez pravi~nost. Od tur. (arap.) insaf; alb. insaf, isaf; bugar. insaf. 913. INSNE sb. m. ~ovek. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: tine nu ei insane ti ne si ~ovek. Od tur. insan; alb. insan; srhr. insn; bugar. insn. 914. INSANLE sb. f. ~ove~nost. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. insanlk; bugar. insanl k; alb. insanllk. 915. IRAD sb. m. pl. iradadz (Nicolaidi), IRDE f. pl. irad t (Pascu) naredba, uredba, irade; irad du Sultan. Od tur. (arap.) irade; bugar. irad. 916. IRBP, adj. (Pascu) sposoben, dostoen, erbap. Od tur. (arap.) erbap; bugar. erbap; alb. erbap. IRGILE v. ergele.  917. IRME sb. f. griz. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite: di irmie s-adar h lv od griz se pravi alva. Od tur. rmk; bugar. irmik; vo Kumanovo arm k, irmik. 918. ISPE sb. f. pl. is i (Nicolaidi, Miha, Antologie, Tahov, Pascu), HISPE (Antologie) smetka, presmetka, esap. Od tur. (arap.) hesap; alb. hesap; srhr. sb, hsb, hsp; bugar. (h)esp. 919. ISAP sb. m. pl. isapadz . smetkaxija, esap~ija, ~ovek {to vodi smetki, {to odi so smetka. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje): n su aste isapi toj e smetkaxija. Od tur. (arap.) hesapi; alb. hesapxh. 920. ALIL-HISP sb. heter. (Pascu) acompte. Od tur. (arap.) alel-hesap. 921. ISMR adj. (Miha) crnomuren. Od tur. (pers.) esmer; alb. esmer; bugar. esmer; vo Kumanovo esmr, esmer-djuzel, crnomurna ubavina. 922. ISNFE sb. f. pl. isn h (Antologie, ArEnA, Miha, Pascu), esnaf, zdru`enie, Collegium. Od tur. (arap.) esnaf; alb. esnf; srhr. esnaf (cf. Bari 1283, Elezovi 211); bugar. esnf, isnaf. 923. ISNAF sb. m. pl. isnafadz (Miha, Pascu) zanaet~ija, ~len na eden esnaf. Od tur. (arap.) esnafi; bugar. esnaflija; alb. esnafxh. 924. ISPTE sb. m. svedok, svedo~ewe. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite: mine escu ispate, c n su nu are furat jas sum svedok deka toj ne ukrade. Od tur. ispat; alb. ispat; srhr. ispat; bugar. ispt.

141

925. ISTR-ISTMES izraz, poznat vo `iviot govor (Skopje, Bitola), go nema vo re~nicite: featse a-tselu lucru istr-istems ja napravi taa rabota sakal - ne}el. sakal- ne}el. Od tur. ister - istemes, volens - nolens. 926. ISTINDE sb. f. pl. istind i (Pascu) interrogatoire. Od tur. (arap.) istintak, ispituvawe na sud. 927. IAL interj. (Miha). ako saka Bog (Gospod), }e dade Bog (Gospod). Od tur. (arap.) inallah; rom. iala; srhr. inlh; bugar. ella, iallah; alb. ishalla. 928. IARTE sb. f. pl. iaretsi znak, signal, i{aret. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: c ndu tritseam featse cu iaretea koga pominuvav mi dade znak (i{aret). Od tur. (arap.) iaret; alb. iaret; srhr. iret. 929. ITFE sb. f. IT E (Megarevo) volja za jadewe, apetit, i{taf. Zborot e poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Megarevo), go nema vo re~nicite: no am itafe, tsiva nu- si m c nemam apetit, ni{to ne mi se jade. Od tur. itah, etah; alb. etf; srhr. ith (vo Prilep ea); bugar. ith. 930. ITN sb. m. sira~e (Miha). Od tur. (arap.) yetim; alb. jetim. 931. IZ NE sb. f. pl. izi (Basme, Miha), IZNE (Basme, Antologie, ArEnA) dozvola, odobrenie, izim. Od tur. (arap.) izn, izin; alb. izn, ize; srhr. izin; bugar. izim; alb. iz. 932. IZTE sb. f. pl. izets maka, trud. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: tsi izete am trapt kolku maki imav. Od tur. (arap.) iziyet; vo Kumanovo: izijt nevolja, nema{tija; bugar. izt. 933. IZMRI sb. pronom. Izmir. Ova ime Aromancite go primile direktno od Turcite, zatoa {to zborovite koi po~nuvaat so konsonantskite grupi -sk, -st, -sp, -sb, -sm, -gr, -pt (obi~no gr~ki), dobivaat vo turskiot jazik napred edno -i (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 15). Od tur. Izmir.

142

S 934. ABANG sb. m. pl. iabang&adz (Miha) stranec, jabanxija. Od tur. (pers.) yabanci; rom. abagi ; alb. jabanxh; srhr. jabanac, jabng&ija; bugar. ebanec, ebandja. 935. C sb. f. pl. atse (Miha, Pascu), Y C (Basme, Pascu), YIC , m. pl. yicadz (Pascu). kragna, jaka. Od tur. yaka; rom. ac ; ngr. yiaks; alb. jak; srhr. jka; bugar. jak. 936. AE sb. f. pl. ai (Miha) 1. melem; 2. flaster. Od tur. yaki; alb. jak; bugar. jakja. 937. IDE sb. m. (Pascu), DETS (Miha) igra, oblog, jadec, furcula. Vo Megarevo zna~i 1) igra, oblog; 2) ako e nekoja `ena bremena, pa ako se saka da se doznae dali }e rodi ma{ko ili `ensko dete, toga{ se zema kov~e - adets, furcula (koe{to pri oblo`uvaweto se kr{i na dva dela, {to zna~i deka oblogot e storen), pa se stava na -spurn a) pravta {to ostanuva vo vre}ata, koga od nea }e se istrese jaglenot; b) koga }e izgori `arta, raz`arenata pepel {to ostanuva. Ako kracite se pribli`uvaat kon svojot vnatre{en del, toga{ `enata }e rodi ma{ko dete, ako pak kracite se {irat, se oddale~uvaat eden od drug, toga{ se smeta deka `enata }e rodi `ensko dete. Vo Kumanovo, na `ar se stava koko{kina ili petlova slezina, pa ako taa pukne toga{, se veruva, deka `enata }e rodi ma{ko, a ako slezinata samo se razlie, `enata }e rodi `ensko dete. Od tur. (pers.) yadets, 1. se}avawe; 2. viqu{ka; rom. ade (Romania, XXXI 566, XVIII st.); ngr. yides; bugar. jdec; srhr. jadac, alb. jadec. 938. AHNE sb. f. pl. iahni vid jadewe, ragot. Od tur. (pers.) yahni; rom. ahni (Romania, XXXI, 566, XVIII st.) vo Skopje: janija; srhr. paprika; alb. jahn. 939. ALNE adv. (Miha) la`no, la`en, jalan. Od tur. yalan; alb. jallan; srhr. jalan. S 940. YALANG sb. m. pl. alang&adz (Miha) la`livec. Od tur. yalanci; srhr. jalndija; bugar. jalandja. 941. AMC sb. f. pl. amatse (Miha), AMAE (dem.) (Kru{evo) mal sad obi~no bakaren, bakarna ~a{a, vo koja naj~esto se ~uva mast - koja se va|a postojano. Od tur. yamak; bugar. jamak pomo{, pomo{nik. 942. ANGL , I adv.pogre{no(Miha). II sb. f. pogre{ka. Od tur. yanl; alb. janglai; srhr. jnli; bugar. janl . 943. ANESEGS sb. m. nikakvec, kradec, kesexija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: ca v rnu aneseg&i aste kako nekakov nikakvec e. Od tur. yankeseci; vo Kumanovo - jnkesdija; bugar. jankesedja.

143

944. ANGSC sb. m. ko`na torba, {to se nosi od strana. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite: scoase p nea di tu ang&icu go izvadi lebot od ko`nata torba. Od tur. yancik; srhr. jndik; bugar. endk; alb. janxhik. 945. APE sb. f. pl. api , - ur gradba, zgrada, japija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: are ngosu un nao api e ima dolu edna nova zgrada. Od tur. yapi; alb. japi; srhr. japija; bugar. japija. 946. ARAMZ adj. sb. m. nikakvec, neranimajko. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: armazlu a neclu neranimajko eden. Od tur. yaramaz; srhr. jarmaz; bugar. jaramaz. 947. ARN sb. m. (Miha, Pascu), Y ARM (Miha) qubovnik. Od tur. (pers.) yaran; alb. jaran; srhr. jaran; bugar. jaran. 948. ARANLE sb. f. (Miha) prostitucija. Od tur. (pers.) yaranlk; 949. ASEMN sb. m. (Pascu). jasmin, (Jasminum officinale). Od tur. (arap.) yassemin; ngr. yiasm, jasem, yiasum; alb. jasemin; srhr. jasmin. 950. IAA-SN interj. da `ivee. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. yaasn; alb. jasha. 951. ATSE sb. f. pl. atsi pettata turska molitva. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. yatsi, legnuvawe, spiewe; srhr. jcija; alb. jac. 952. AV adv. lesno, poleka, java{. Od tur. java; alb. javash; srhr. jv. 953. AVALE sb. f. bavnost vo rabotata, java{lak. Zbor poznat, kako i prethodniot, vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu ei ava, cu avale nu pots sfats tsiva mnogu si baven, so bavnost nema ni{to da postigne{. Od tur. yavaslk; srhr. javaluk; alb. javashllk. 954. AZC interj. (Tahov, Weigand. Arom., Miha) {teta, sramota, toa e {teta, toa e sramota, jazak. Od tur. yazk; bugar. jaz k; alb. jazk, jazik. 955. AZ sb. m. (Miha) pismo, onaa strana na metalnata para, na koja e pismoto, v. tura- azi a. Od tur. yazi; rom. jazija; srhr. jazija; alb. jaz. 956. URNC sb. f. urne (Pascu) ugled, primer, mustra, urnek. Od tur. (pers.) rnek; bugar. jornk; srhr. rnek; alb. yrnek. 957. URE sb. f. pl. uru (Miha, Pascu), URE (Nicolaidi, Pascu), IRE (Antologie) napad, juri{. Od tur. yry; rom. ure (Romania, XXXI 566, XVII); ngr. yiursi; alb. yrysh; srhr. ju ri; bugar. jur. 958. UZBA sb. m. pl. uzbaadz kapetan, upravnik na nad 100 vojnici, lu|e, juzba{ija. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. yz-bai; rom. uzbaa; alb. uzbash; srhr. juzbaa; bugar. juzbaja. 959. UZLC sb. m. pl. uzlu , uzlucur stopare, para od 50 pari din. Od tur. jzlk; rom. uzluc; bugar. juzluk.

144


960. AFR sb. m. nevernik, nikakvec. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: afir a neclu nikakvecu nieden. Od tur. (arap.) kfir; alb. gafir. 961. AMTE sb. f. pl. amets (Antologie, ArEnA) 1. bura, nevreme, kijamet; 2. {teta. Od tur. kiyamet; ngr. kiameti; alb. kijamet; srhr. kijmet; 962. A sb. m. pl. , euri na mast pe~eno testo. Zbor poznat vo `iviot govor (Gostivar), go nema vo re~nicite: cathi tahina m cu c ti dao eur sekoe utro jadam po dve pe~iva (}ai). Od tur. (pers.) ki; vo Gostivar aja; srhr. (Vuk) ija. 963. A GS sb. m. pl. a g&adz prodava~ na }ai. Zbor poznat vo `iviot govor (Gostivar), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) kyci; srhr. (Vuk) aidija, placentarius. 964. E sb. f. pl. e (Miha) kapa {to ja nosat, obi~no, Arnautite, ke~e. Od tur. ke; rom. checa; ngr. ketses; vo Skopje: kee, alb. kee. 965. FE sb. f. pl. eh (Basme, Miha, Pascu), EFI (Antologie), IFE, IF (ArEnA) veselba, raspolo`enie, volja, `elba, }ef. Od tur. (arap.) keyif; rom. chf, chif (Romania, XXXI 561, XVII st.); ngr. kefi; srhr. ef, eif; bugar. kev, keif; alb. qejf. 966. EFL, adj. (Miha) raspolo`en, }eflija. Od tur. (arap.) keifli; rom. chefli ; ngr. keflis; bugar. keflja; alb. qejfl, qefl. 967. EFS S adj. neraspolo`en, mrzovolen. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: tsi ei ah tu efs s {to si tolku neraspolo`en. Od tur. (arap.) keifss; bugar. kefz; 968. EPAZ adj. nikakvec, bednik. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: n su aste epaze toj e bednik, nikakvec. Od tur. kpaze; bugar. kepaze. 969. S sb. f. pl. esur (Miha) kesa, torba, kese. Od tur. kese; rom. chisea (Romania, XXXI 562, XVIII st.); srhr. kesa; alb. qese, kese. 970. ESE-BA sb. m. Zbor poznat edinstveno kaj Aromancite (i nivna slo`enka). blagajnik vo familijata. Od tur. kse-bai (Ovaa slo`enka, so zna~ewe kako kaj Aromancite, ne ja poznava turskiot jazik); 971. E interj. (Miha) I (Kru{evo) kamo da, neka bide. Od tur. kke; bugar. kki. 972. RE sb. f. (Miha, Pascu, Antologie) zarabotka, dobivka, }ar. Od tur. (pers.) kr; rom. chiar; alb. qar; srhr. r; bugar. kjar. 973. ARL adj. onoj {to e vo dobivka, onoj {to dobil, }arlija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: ara n su ini arli povtorno toj e vo dobivka (}ar). Od tur. (pers.) krli; srhr. rlija (Kumanovo); bugar. kjarlja; alb. qarl.

145

974. AFTE sb. f. pl. afets , afetur (Miha) falewe. Od tur. (arap.) kiyafet, nonja; 975. IBPE sb. f. pl. ib pur (Miha, Pascu) meso ise~eno i za~ineto, pa ispe~eno; }ebap. Od tur. (arap.) kbap; rom. chebp (Cihac); ngr. kebpi; srhr. vap; bugar. kebap; alb. qebap. 976. IBAPU sb. m. pl. ibapadz (Miha, Pascu) }ebap~ija. Od tur. (arap.) kvabci (cf. Mikl. Trk, El. I 69); srhr. evabdija; bugar. kebapja; alb. qebapxh. 977. IBRE adj. (Miha) otmen, ~ist, }ibar. Od tur. (arap.) kbar; bugar. kibr; alb. qibar. 978. IBARLE pokraj IBAREATS (Miha), 1.~istotija; 2.blagorodnost, otmenost. Od tur. (arap.) kbarlk. 979. IB E sb. f. pl. ibeur pokriva~, }ebe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje): n amv lim cu ibe e se pokrivame so }ebe. Od tur. kbe; rom. chiebe, chebe, ghebe (Romania, XXXI 561, XVIII st.); srhr. be; bugar. kbe; alb. qebe. 980. IBRTE sb. f. pl. ibrits (Miha) kibrit. Od tur. (arap.) kibrit; rom. chibrt (Romania, XXXI 561, XVIII st.); alb. qibrit; srhr. ibret, ibrit; bugar. kibrit. 981. IDRE sb. f. pl. ider (Miha, Pascu) taga, `alost, nesre}a. Od tur. (arap.) kder; bugar. keder; alb. qederr. 982. IFU sb. m. (Miha, Pascu), IFLE (Miha) 1. garant, 2. garancija. Od tur. (arap.) kfil; rom. chefil; ngr. keflis; srhr. efil; bugar. kefl. 983. IFILME sb. f. (Pascu), IFILE (Kru{evo, Skopje) garancija. Od tur. (arap.) kefil-etmek, kefillk; bugar. kefilem. 984. IFT sb. m. pl. iftedz (Pascu), FT , f. pl. ofte, -ur (Pascu, Miha) }ofte, meso sitno ise~kano, za~ineto i pr`eno vo mast. Od tur. (pers.) kfte; rom. chiftea (Romania, XXXI 561, 1761); ngr. kiofts, keftes; srhr. fte; bugar. kjoft; alb. qofte. 985. IH sb. m. pl. ih adz (Miha, Pascu) upravnik, stare{ina i sopstvenik na golemo stado ovci, }aja. Od tur. (pers.) khya; rom. chehaia; ngr. kehayis; alb. qehaj; srhr. ehaja; bugar. kehaj. Dodatok: ih oae (Pascu), `ena na eden }aja; paraih (Pascu) chef des bergers. 986. IHLIBRE sb. f. pl. ihlib r (Basme, Miha, Pascu), EHRIBR (Nicolaidi, Pascu) kilibar, (Succinum). Od tur. (pers.) klibar; rom. chihlimbar (Romania, XXXI 561, 1792); ngr. kehribri, kehrebari; alb. qehlibar; srhr. elibr, ilibar, iribar; bugar. kehribr. 987. IL adj. (Miha), EL (Basme) }elavko; smotan, }ele{. Od tur. kle; rom. chele; srhr. eleevi, prezime; bugar. kel mal n na r st , na boj. Dodatok: lu (Kru{evo, Skopje) }elavko, smotan. bugar. kele elav, nito i nikakov; alb. qel.

146

988. ILME sb. f. pl. kilin (Basme, Pascu, Antologie) prostirka, kilim. Od tur. klim; rom. chilim (Romania, XXXI 561, 1761); ngr. kilmi; alb. qilim; srhr. ilim, klim; bugar. ke(i)lim. 989. ILIPRE sb. f. pl. ilipur (Basme, Nicolaidi, Pascu) plen, dobivka, da dobie{ ne{to besplatno, mufte, }elepur. Od tur. kelepir; rom. chilipir (Romania, XXXI 561, XVIII st.); ngr. kelepri; alb. qilipur; srhr. elpir; bugar. kelepir. 990. ILIPURGS sb. m. pl. ilipurg&adz . Zbor poznat vo `iviot govor: mare ilipurg&i aste golem muftexija e. Od tur. elepirci; rom. chilipurgi (Cihac), chilipirgi (Tiktin); bugar. kelepirdija. 991. ILTS sb. f. (Pascu) tapis de laine. Od tur. hal; ngr. hal. 992. IMAN sb. f. pl. imanadzi, imaneur , imane (Miha, Nicolaidi, Pascu) violina, muzi~ki instrument, }emane. Od tur. (pers.) keman; rom. cheman; alb. kemane, emende, srhr. e(i)mne; bugar. keman, kemen. 993. IM sb. f. (Miha) omraza, lutina, kimka. Od tur. kin. 994. IMRE sb. f. pl. imer (Pascu, ArEnA) }emer, eden vid (ko`no) kese, kako pojas, vo koe se ~uvaat pari. Od tur. (pers.) kemer; rom. chimer (Romania, XXXI, 561, 1715); ngr. kemri; srhr. mer; bugar. kemer. 995. INRE sb. f. pl. in r (Basme, Miha, Pascu) 1. rab; 2. rab na platno, {tof. Od tur. (pers.) knar; alb. bugar. kenar. INDE (Nicolaidi) v. Iindie. 996. INFE sb. f. (Miha) nu`nik, klozet, }enev. Od tur. (arap.) kenef; alb. qenef; bugar. kenef. 997. IPNGE sb. f. pl. ipeng (Basme, Pascu), IPINC (Miha), PNE (Skopje, Kru{evo), pl. ipe kepenok, kapak na prozorec, na rabotilnica, prodavnica. Od tur. (pers.) kepenk; rom. chepeng (Romania, XXXI 574); ngr. kepyi; alb. qepenk; srhr. efenak, epenak; bugar. kepenek, kepenk (cf. Mikl. Trk. El. I 70). 998. IRE sb. f. pl. iri (Pascu), RA, RA, m. pl. eradz (Nicolaidi), ERO, f. pl. (Nicolaidi, Antologie, Pascu) naem, zakup, kirija. Od tur. (arap.) kira; rom. chirie (Romania, XXXI 562, 1650); ngr. qir; alb. kir; srhr. kirija (cf. Na jezik, I. 7. , 240), bugar. kirja. 999. IRAGS sb. m. pl. irag&adz , irg&adz (Antologie, Miha, Pascu), ERAGSI (Weigand. Arom., Nicolaidi) kiraxija, voza~, prevoznik. Od tur. (arap.) kraci; rom. chirig , chirgu (Cihac); ngr. kiradzs; alb. qiraxh; srhr. iridi-ja; bugar. kiri(a)dja. 1000. IRAGSILE sb. f. (Miha, Pascu) zanimaweto, profesijata na kiraxijata. Od tur. (arap.) kiraclk; rom. chirigelc; srhr. irijanje; bugar. kiradil k. 1001. IRANIGS sb. m. pl. iranig&adz nikakvec, rasipan ~ovek. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ma mare iranig&i di n su nu va sa b ne }e se rodi pogolem nikakvec od nego. Od tur. kraneci sopstvenik na javni ku}i, podveduva~; 147

1002. IRINDZU sb. m. toponim kaj Kru{evo. Od tur. kelkenes edna ptica; bugar. kerkenz, kerkenek, 1.ptica vetru{ka, mal sokol, 2. vetrilo. 1003. IRIST sb. m. pl. kiristedzi (Pascu), EREST (Nicolaidi), IRISTA (Miha), ERESTE (Pascu) gradba, materijal za gradba. Od tur. (pers.) kereste; rom. cherestea (Romania, XXXI 561, XVIII st.); ngr. kerests; srhr. eresta; bugar. kerest. 1004. IRISTIGS sb. m. pl. iristig&adz (Miha, Pascu) graditel. Od tur. (pers.) 1005. keresteci; rom. cherestegi ; bugar. kerestedija. IRISTIGSILE sb. f. grade`ni{tvo, profesijata na grade`nikot, graditelot. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: are h ire di iristig&ilea ima korist od grade`ni{tvoto, od grade`niot zanaet. Od tur. (pers.) kerestecilk; rom. cherestegerie. ISTE sb. f. pl. is ts , is te (Miha, Nicolaidi, Pascu), ESATE (Miha). manque de dbit ou de chalands (Nicolaidi, Pascu); manque dargent, kriza. Od tur. (arap.) kesat; rom. chesat; ngr. kesti; bugar. kesat, kesatl k; alb. qesat. ISN adj. adv. (Pascu), ISIME (Miha) `iv, bistar; ~ist. Od tur. keskin; alb. kiskin; bugar. keskin; alb. qeskin. Dodatok: isim(n)ets , sb. f. (Miha, Pascu). inteligencija; ~istotija. ISIGS sb. m. pl. isig&adz (Basme, Antologie, Miha, Pascu) razbojnik,

1006.

1007.

1008.

kradec, kesexija. Od tur. kesici; rom. ches gi ; srhr. (k)esedija, esendija; bugar. kese(i)dija. S 1009. ISIGILE sb. f. (Miha) kra`ba, razbojni{tvo. Od tur. yan ksecilk. 1010. ITAPA sb. f. pl. it pur (Miha) kniga, oficijalna kniga, registar, kitab. Od tur. (arap.) kitap; srhr. itap. 1011. ITAP sb. m. pl. itapadz (Miha) arhivar, pisar. Od tur. (arap.) kitabci. 1012. ITAPILE sb. f. profesijata na - kitabxijata (pisarot). Od tur. (arap.) kitabclk. 1013. ITB sb. m. pl. itibadz (Pascu), ITP (Nicolaidi) sekretar, pisar. Od tur. (arap.) ktib: pisatel (cf. Bari I 254, Elezovi 215-16); rom. ch atip; srhr. atip, ata; alb. qatip. 1014. OPC sb. m. ku~e, pes, posebno pejorativno za ~ovek. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: opec a-neclu ku~e edno. Od tur. kpek; 1015. OPECLE sb. f. nikakvi{tvo. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: ahtare opecle samo n su poate s-u fac takvo nikakvi{tvo samo toj mo`e da stori. Od tur. kpeklk; 1016. OR adj. (Miha, Pascu) slep, }or. Od tur. kr; rom. chior (Romania, XXXI 562, XVIII st.); alb. or; srhr. orav (spor. prezime orovi); bugar. kjor. Dodatok: oru (Skopje, Kru{evo) slep; smotan ~ovek.

148

1017. ORLEM adv. (Miha, Pascu) na slepo, na brza raka ne{to pravi, }orleme~ki. Od tur. krleme; bugar. kjorleme. 1018. ORFIE sb. f. (Skopje, Kru{evo) }or fi{ek, fi{ek od pu{ka {to ne e ubistven. tu tufeea are orfie vo pu{kata ima }ori fi{eci. Od tur. (pers.) krfiek; bugar. kjor-fiek. 1019. SE adj. (Miha, Pascu) }ose, }os, }osav. Od tur. kse; alb. ose; srhr. osa; bugar. kjos. 1020. E sb. f. pl. our (Basme), (Pascu), E, m. pl. uedz , uats (Basme) agol, kat~e, }o{(e). Od tur. ke; alb. qosh; srhr. oa; bugar. kjoe. 1021. CU sb. heter. pl. ocur (Basme, Antologie, Miha, Pascu) paviljon, kiosk, kafean~e. Od tur. kk; rom. chioc; ngr. kiski; alb. kiosk; bugar. kjok; srhr. o ak. 1022. OTC sb. f. pl. otets (Pascu), UTE (Kru{evo, Skopje) }otek, tepawe. Od tur. ktek; bugar. kjotk, kjutk, ketk; vo Skopje: tek; alb. qytek. 1023. UMBT sb. f. pl. umbets . pe~ka, }umbe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: aprindi umbeta zapali ja pe~kata (}umbeto) (zapali go ognot). Od tur. (pers.) knbet; bugar. kjumbe. 1024. UMBET sb. m. pl. umbetadz majstor {to gradi pe~ki, }umbexija. Zbor poznat vo`iviot govor (Skopje): umbetilu i adr un bun umbet majstorot za pe~ki (}umbexijata) mi napravi edna dobra pe~ka (edno dobro }umbe). Od tur. (pers.) knbeti; vo Gostivar: unbtija. 1025. UMRE sb. f. (Miha) drven jaglen, }umur. Od tur. kmr; srhr. umur; alb. qymyr; bugar. kmr. 1026. UM URGS sb. m. pl. um urg&adz (Miha) }umurxija, jaglenar. Od tur. kmrci; srhr. umurdija; bugar. kjumjurdija; alb. qymyrxhi. S 1027. UMURGIRA, sb. f. (Miha) prodavnica kade {to se prodava jaglen. Zborot e od literaturno poteklo. 1028. NGSE sb. f. pl. ungi, ungur (Pascu), NGU, m. pl. undz (Miha). 1. zemjen }unk; 2. limen }unk za pe~ka; 3. oluk na ku}a; Od tur. knk; ngr. kiyki; alb. qynke, tungu; srhr. unak (cf. AslPh XXIX 622); bugar. kjunk. 1029. UP sb. heter. (Basme), KP (Pascu) zemjen sad, }up. Od tur. kp; rom. ch up; alb. qyp; srhr. up; bugar. kjup. 1030. RCU sb. heter. pl. urcur (Miho, Pascu) ko`uv, krzno, }urk. Od tur. krk; alb. qyrk, trk; srhr. u rak; bugar. kjurk. 1031. URC sb. m. pl. urcadz , uradz (Miha, Pascu) krznar, }ur~ija. Od tur. krkci, krku rom. churci; alb. qyrkxh; srhr. rija (cf. Rad. 222, 133-4); bugar. kjurkja.

149

1032. URILE sb. f. pl. (Miha) ko`arski, }ur~iski zanaet. Od tur. krkilk, krklk. 1033. USE sb. f. pl. usiur (Miha) lost, `elezo so ~ija{to pomo{se podiga tovar, }uskija. Od tur. kski, ksk; alb. qysk; srhr. s()kija; bugar. kjuskja. 1034. USTC sb. f. pl. ustets (Antologie, Miha) sinxir~e na saatot, }ostek. Od tur. kstek, sinxir~e na saatot; okovi; rom. chiostc; ngr. kiostki; alb. kstek; srhr. stek, spona na nozete na kowite ; bugar. kjostek. 1035. UTE sb. f. pl. utu . 1. penu{ka, trupec, }utuk; 2. slu`bena kniga vo koja se nao|aat podatoci za tapiite, `itelite i sl. 3. glupak. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ei scri atu tine tu utuea dali si staven vo spisokot, popisot na `iteli. Od tur. ktk; srhr. tuk; bugar. kitjuk, kjutuk; alb. qytyk. 1036. IVRE sb. f. pl. ivur (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu) 1. mrtove~ki sandak; 2. grob. Od tur. (arap.) kubur, grob pokrien so {tici ili so kameni plo~i, pl. od kabr, tombeau; alb. qivur.

L
1037. LFE sb. f. pl. l h (Basme, Antologie, Miha, Nicolaidi, Pascu), lav , pl. l vi (Basme, Pascu) 1. razgovor, laf, 2. {um, buka. Od tur. (pers.) laf; rom. laf; alb. llaf; srhr. laf; ngr. lfi; bugar. laf. Dodatok: l fusire (Ind. pres. l fusescu - Miha). zboruva, razgovara; lavatr (Pascu), l v tur (Nico), crieur. 1038. LAF ZN adj. (Pascu), L F ZAN, (Nicolaidi) bavard. Od tur. (pers.) lafazan; alb. llafazan. 1039. LL sb. m. pl. lal (Basme, Miha, Pascu) striko, vujko, tetin. Od tur. lala, gouverneur dun enfant; ngr. lals; alb. lal; srhr. lale (pl). (cf. Capidan, Raporturile albano-romne, 535). 1040. LALE sb. f. pl. lale (Pascu) tulipe. Od tur. (arap.) lale; ngr. lals; rom. lalea (Romania, XXXI 566, XVIII st.); srhr. lala; bugar. lale; alb. lale. 1041. L C RDI E sb. f. pl. l c rdiur (Antologie, Weigand. Arom.) prikazna, zbor, {ega, lakrdija. Od tur. lakrdi; alb. llakrd; srhr. lakrdija; bugar. lak rdja. 1042. G ME, sb. f. pl. l g (Basme, Miha), L GME (Basme, Miha), LUGME (Antologie, Basme), LUYME (Pascu), G L ME (Miha), GL ME, YLUME (Pascu) podzemen kanal, prokop, lagam. Od tur. lagm; rom. lagum; ngr. laymi; alb. lagam, lag m; srhr. lagum; bugar. lag m, lah m. 1043. L HRE sb. f. pl. l hur (Nicolaidi) ceinture en laine. Od tur. (pers.) lahur; ngr. lahri, lahur; bugar. lahr; alb. lahure. Dodatok: leurie (Miha). crvena krpa, marama.

150

1044. L P sb. m. pl. l padz (Nicolaidi, Pascu) cataplasme. Od tur. lapa; ngr. laps; alb. llap; bugar. lapa. Dodatok: l ve (Pascu) souillure; l vs (Basme, Miha, Pascu) ne~ist, valkan; l v ire (Pascu), l vuire (Miha), souiller. 1045. LELC sb. m. pl. lelitsi (Basme, Pascu), LILC (Nicolaidi), LULC (Nicolaidi), ULLEC (Basme, Miha), ULEALEC (Miha), ULULEC (Nicolaidi), UULEC (Pascu) {trk. (cf. Capidan, Raporturile albano-romne, 536). Od tur. leylek; ngr. lelk, lejlki, llekas; alb. lejlek; bugar. llek. 1046. L sb. f. pl. leur (Pascu), LE (Basme) le{, mrtovec, mr{a. Od tur. le; rom. le (Romania, XXXI 566, XVIII st.); ngr. lsi; alb. lesh; srhr. le; bugar. le. 1047. LIBAD sb. m. pl. libadedz (Pascu) sorte de manteau de dame. Od tur. (arap.) lebade; srhr. libade. 1048. LI sb. m. pl. liedz (Nicolaidi, Pascu), LIE , pl. lie (Nicolaidi) fleka. Od tur. (pers.) leke; ngr. leks; rom. lichea (Romania, XXXI); alb. lek; bugar. lek. Dodatok: liisire, vb. IV. (Ind. pres. liisescu) (Pascu) tacher, souiller; ALIIRE (vo `iviot govor, vo Skopje, Kru{evo) zalepi. 1049. LIYNE sb. f. pl. liyene (Pascu), LIGNE (Pascu), LNE (Nicolaidi, Pascu), LINE (Pascu), LIYN (Pascu) bassin, cuvette; cruche pour conserver de lhuile (Pascu-liyin). Od tur. (pers.) legen; (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I. 50); rom. ligh an; leghian, leghen; ngr. leyni, liyni; alb. legen; srhr. ledjen; bugar. legn, lign, lin, lihn. 1050. LIMNE sb. f. pl. lim (Nicolaidi, Miha, Pascu) pristani{te. Od tur. liman (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I. 80); rom. liman (Romania, XXXI 566, XVII st.); ngr. limni; alb. liman; bugar. liman. 1051. LINGR sb. heter. pl. lingere (Basme, Pascu) linger, f. pl. linger (Nicolaidi). bakaren poslu`avnik. Od tur. (pers.) leger; ngr. liykri; alb. lenger. 1052. LIZTE sb. f. (Miha) 1. vkus, 2. zadovolstvo, lezet. Od tur. (arap.) lezzet; alb. lezt; bugar. lezt. 1053. LIZETL adj. (Miha) so vkus, vkusno. Od tur. (arap.) lezzetli; bugar. lezetlja; alb. i lezetslm (m. r), e lezetshne (. r.) 1054. LOCME sb. f. pl. (Basme), LUC(U)M , m. pl. luc(u)madz (Nicolaidi) espce de boullettes de pte souffles et sucres. Od tur. (arap.) lokma; rom. locma; ngr. lokms, lukums; alb. lokme. 1055. LUCME sb. f. pl. lucu (Miha, Nicolaidi) lokum, vid slatki. Od tur. (arap.) lokum; rom. lucum; rahatlucum; srhr. lkuma, rahatlokum, ratluk; bugar. lokum; alb. llokum. 1056. LULA sb. heter. pl. lula ur (Pascu), adj. (vo `iviot govor, Skopje, Kru{evo) 1. sin, sinkav, 2. indigo (Pascu). Od tur. leylak; ngr. lulki; bugar. ljulek. 1057. LUL sb. m. pl. luledz (Pascu), LUL (Nicolaidi) lule. Od tur. lule; rom. lulea (Romania, XXXI 566, XVIII); ngr. lul()s; alb. llull; srhr. bugar. lula.

151

M
1058. MABLE adj. (Miha) najdobro, na ~elo, ima prvenstvo. Od tur. (arap.) makbul; alb. magbull; bugar. makbul. 1059. MAD sb. m. pl. madedz (Basme, Nicolaidi) 1. materijal, predmet; 2. rabota, konkretno ne{to (sitnica). Od tur. (arap.) madde. 1060. MADME sb. f. pl. mademur (Miha, Pascu) 1. rudnik; 2. ruda. Od tur. (arap.) maden; rom. madem; ngr. madmi; alb. madm; bugar. madm; vo Kumanovo: madm. 1061. MAHMUDE sb. f. pl. m hmudiur (Kru{evo), m. pl. mahmudedz (Miha) zlatni pari od Sultanot Mahmud (1730-1754). Od tur. (arap.) mahmudiye; rom. mahmudea; srhr. mahmudija; bugar. mahmudja, mamudija. 1062. MAHMR adj. (Miha) onoj {to ne se otreznil od pijanstvo, polunapien, mamuren. Od tur. (arap.) mahmur; rom. mahmur (Romania, XXXI 567, 1620); ngr. mah(k)mris; srhr. mamuran; bugar. mahmurlja. Dodatok. mahmurli (Miha), muhmurli (Pascu), itn. 1063. MAHMURLE sb. f. (Miha), MAHMURLE (Pascu) neprijatnost od piewe i od nenaspanost, mamurlak. Od tur. (arap.) mahmurlk; rom. mahmurie; ngr. mahmurlki; alb. mamurllk; srhr. mahmrluk; bugar. mahmurlk. 1064. MA ASLE sb. f. Hoemoroides. Zborpoznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Megarevo), go nema vo re~nicite: are ma asile ima hemoroidi. Od tur. (arap.) mayasil (cf. Bari I 283, Elezovi 213); alb. majasl; srhr. majsil (vo Kumanovo: majas); bugar. majas l. 1065. MA MR sb. m. (Nicolaidi, Pascu), MAMARE, m. pl. mam r arhitekt, graditel, pretpostaven, stare{ina. Od tur. (arap.) maymar; ngr. maymris. 1066. MA MN sb. m. (Weigand. Arom., Miha, Pascu), MA MIN, MA MINA (Pascu) majmun. Od tur. maymun; rom. m imn , m imu ; ngr. majm; alb. majmun; srhr. majmun; bugar. maimna. 1067. MA E adj. polukiselo, nakiseluva. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: aste nih am ma oe malku nakiseluva. Od tur. (pers.) mayho; bugar. maih. 1068. MA TPE sb. f. pl. m t , m t puri potsmev, {ega, majtap. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: fats ma tape cu mine mi se potsmeva{, se majtapi{ so mene. Od tur. (pers.) maytap; vo Kumanovo: majtp, vo Skopje: mjtap; bugar. majtp. 1069. MAITAP sb. m. pl. ma tapadz {egaxija, majtap~ija, onoj koj se potsmeva nekomu. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: aste mare ma tapi golem {egaxija e. Od tur. (pers.) maytapi; bugar. majtapja; vo Skopje: majtpija.

152

1070. ML sb. f. (ArEnA, Basme, Pascu) posed, imawe, imot. Od tur. (arap.) mal; alb. mall; srhr. ml (cf. Na{ jezik, III 25); bugar. mal. 1071. MALIBE sb. f. pl. malibiur blago jadewe od mleko, orizovo bra{no i {e}er. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: m ca un malibie izedov edna porcija malebija. Od tur. (arap.) malebi; vo Skopje: malbija. 1072. MALIBIGS sb. m. pl. malibig&adz majstor koj pravi i prodava - malebija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: mi turna la malibig&ilu svrativ kaj malebixijata. Od tur. (arap.) malebiyeci: vo Skopje: malebdija. 1073. MAN E sb. f. pl. maneur muzika, svirka, pesna. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Megarevo), go nema vo re~nicite: dz un mane( e) otpej edna pesna (bukvalno: Ka`i mu edna pesna). Od tur. mane; rom. manea vo Skopje: mne; bugar. man. MARIFETE (Miha) v. murafete. MARIFETLE v. murafetle. MASANDR (Miha) v. misandr . 1074. MAL interj. (Weigand. Arom., Pascu) bravo, da `ivee, ma{ala. Od tur. (arap.) maallah; rom. maala; srhr. maalah; bugar. maal; alb. mashallah. 1075. M sb. f. pl. maur (Pascu), M , m. pl. m adz (Pascu), ME, f. (Kru{evo, Skopje). ma{a. Od tur. maa; ngr. masi; alb. mash; srhr. maa; bugar. maj. 1076. MACSS, adv. (Basme, Miha, Pascu) posebno, namerno. Od tur. (arap.) mahsus; ngr. makss; srhr. maksus; bugar. makss. 1077. MAZL, interj. Bog da ~uva, da ne dade Bog (Gospod), mazala. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. mazala di n su Bog da ~uva od nego. Od tur. (arap.) mazallah; alb. Mazallah. 1078. M CTE, sb. f. pl. m c ts (Nicolaidi) toffe qui recouvre un sofa. Od tur. makat; rom. macat (Romania, XXXI 566, XVII st.); ngr. makati; bugar. makat. 1079. M C R sb. m. pl. m c radz (Miha, Nicolaidi, Pascu) kalem, valjak na koj{to e namotan konec, makara. Od tur. makara; rom. macara (Romania, XXXI 566, XVIII st.); ngr. makars; alb. makare; bugar. makar. 1080. M G ZE sb. f. pl. m g ziur (Basme, ArEnA, Weigand. Arom., Miha), MAY ZE (Pascu), M G Z , m. pl. m g zadz (Pascu) prodavnica, golema prodavnica vo koja se ~uva stoka, magacin. Od tur. magaza (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 62); rom. magaz, magaze, magazin (Romania, XXXI 566, 1776); alb. magaze, magazin; ngr. magaz; srhr. magza; bugar. maaz. Dodatok: mag zr (Pascu), m y zatr (Pascu) boutiquier.

153

1081. M GSN sb. heter. pl. m g&une (Pascu), MNGSUN (Pascu) marmalad, slatko, maxun; lepak. Od tur. (arap.) macun; rom. mag un; ngr. madzni; srhr. madun; bugar. madun. 1082. M H L sb. m. pl. m h ladz (Weigand. Arom., Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu) del od gradot, kvart, maalo. Od tur. (arap.) male (mahalle); rom. mahala (Romania, XXXI 567, XVII st.); ngr. mahals; alb. mahall, mhall; srhr. maha ; bugar. mahal, malo. 1083. M H N sb. m. pl. m h nadz (Miha) gre{ka, zabele{ka, nedostatok, mana. Od tur. (arap.) mana; alb. behne; srhr. mna, mahana; bugar. mahan. 1084. M HMZE sb. f. pl. m hmuj (Basme), MUHMZ (Pascu), MHMUZA (Antologie) mamuzi. Od tur. mahmuz; rom. magmuz ; srhr. mamuza, mhmuza; bugar. mamz, mahmz. 1085. M U sb. f. pl. m e (Pascu), M AO (Miha) kvasec, maja, ferment. Od tur. (pers.) maya (cf. Bari I 280, Elezovi 197); rom. ma a; ngr. mayj, maja; srhr. mja; bugar. maj; alb. maj. 1086. MNDLA sb. f. pl. mandii (Calendarul I) marama so koja se obvitkuva glavata. Od tur. (arap.) mendil; (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 46); vo Skopje: mndil; alb. mindil. 1087. M NG RE sb. f. pl. m ng r (Miha), MNG R (Basme) sitni turski bakarni pari vo vrednost od dve pari. Od tur. (arap.) mangr; rom. mangr; srhr. mngura; bugar. mang r. 1088. M RZE sb. f. pl. m r j (Weigand. Arom., Basme, Miha, Pascu) bolka, bolest, stradawe, du{evno stradawe. Od tur. (arap.) maraz; rom. m raz; ngr. marzi (Thumb); alb. maraz; srhr. maraz; bugar. marz. Dodatok: m r jr (Pascu), marajsu (Pascu) malade. 1089. MARAZL adj. (Miha) onoj {to strada du{evno, {to ima napadi. Od tur. (arap.) marazli. 1090. M RC sb. heter. pl. m rcue (Miha) crevo, gumeno crevo kaj nargileto. Od tur. marku; ngr. markusi; bugar. mark. 1091. M RD sb. f. pl. m rde beleg; nedostatok. Zborpoznat vo `iviot govor (Magarevo), go nema vo re~nicite: armase cu m rd ostana so nedostatok, mana. Od tur. marda; rom. marda (Romania, XXXI, 575, 1793). 1092. M ST sb. heter. pl. m s tsi (Pascu) fusil pour aguiser les couteaux. Od tur. masat; rom. masat; ngr. mast(k)i; srhr. masat, ognilo. 1093. M SC R sb. m. pl. m sc radz (Basme, Miha, Pascu) {egaxija, lakrdija{ (Pascu); besramnik, nikakvec. Od tur. (arap.) mascara; rom. mascara (Romania, XXXI 567, XVIII); ngr. mascars; alb. maskar, mascar ; srhr. mascra; bugar. mascar. Dodatok: m sc re (Pascu) gaudriole, obscnite; m sc ripsire, vb. IV. (Ind. pres. m sc ripsescu) (Pascu) insulter, outrager; dshonorer une femme; m sc ld (Miha)

154

maskiran ~ovek; m sc roe (Kru{evo, Skopje), f. bezobraznica. rom. mascaran (Cihac) arlequinade, arlequine. 1094. M SC RLE sb. f. pl. m sc rli (Miha, Pascu) besramnost, bezobrazluk. Od tur. (arap.) maskaralk; rom. mascarlk; ngr. maskaralki; bugar. maskarl k. 1095. M SLTE sb. f. pl. m sl ts , m sl tur (ArEnA) 1.rabota; 2. na~in. Od tur. maslahat; alb. masllahat; bugar. maslahat. 1096. M STRFE sb. f. pl. m str h (Kru{evo) izdatok, tro{ok, mastraf. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: tsi m strafe avu kakov tro{ok si imal. Od tur. (arap.) masraf; bugar. masrf; vo Skopje: mstraf; alb. mastraf. 1097. M STR P sb. m. pl. m str padz (Miha, Pascu) bokal {to sodr`i ne{to pomalku od 1l.; pehar, ~a{a (Pascu). Od tur. (arap.) maraba; ngr. mastrabs; alb. mastrap; mastrap, matrap. 1098. M T RC sb. heter. pl. m t ratse (Pascu), M TRAC (Pascu) ~utura, matarka,gourde. Od tur. (arap.) mathara; ngr. matars; alb. matare. 1099. M KSLE sb. f. (Miha, Pascu) se ona {to se dobiva od ovcite (mleko, mle~ni proizvodi, volna i dr.); Od tur. (arap.) mahsul; alb. maksul. 1100. M ZE sb. f. (Miha, Pascu), M ZEA , pl. m ze (Pascu) crnilo so koe se ma~kaatve|ite. Od tur. maz; alb. maz; 1101. M ZGL sb. f. pl. m zg i (Pascu), MUZGL , pl. muzgaladz (Miha) mal prozorec; pu{karnica. Od tur. mazgal; alb. mazgalla; srhr. mazgal; bugar. mazl, m zgal. 1102. MEEM sb. m. pl. meemedz (Nicolaidi) tribunal, cour de justice. Od tur. (arap.) mahkme; alb. mekeme; bugar. mehkem. 1103. MERKZ-HOTL naziv na eden hotel vo Skopje, hotelot central. Od tur. merkez, mittelpunkt; rom. merchez. 1104. MERAB interj. pozdrav. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) merhaba; srhr. mer(h)aba; alb. merhaba. 1105. MSTR sb. f. pl. mestre (Pascu), MSTE, pl. mesti (Miha) papu~i. Od tur. mest; rom. mest; ngr. msti; alb. meste; srhr. mestva (cf. JArchiv, XXXII 383-388). 1106. MICME adv. sb. (Miha) mekam, 1. meko, ne`no, malodu{no; 2. melodija. Od tur. (arap.) mekam; bugar. ma(e)km; alb. mekam. 1107. MITE sb. f. pl. (Miha) mala xamija. Od tur. (arap.) mesid; ngr. medzti; bugar. meit. 1108. MIRE sb. f. vojna komora. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: lu ac tsar miare go fatija komorata. Od tur. (pers.) mekr, prepreden ~ovek, intrigant. 1109. MIDRSE sb. f. muslimanska teolo{ka {kola, vo rang na sredna {kola, medresa. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo

155

re~nicite. Od tur. (arap.) medrese; srhr. medresa; bugar. medrese. (cf. Bari 1284, Elezovi 215-16); alb. medrese. 1110. MIGDNE sb. f. pl. migd (ArEnA, Basme, Miha), MIYDNE (Nicolaidi, Pascu), M DNE (Nicolaidi) megdan, plo{tad, javno mesto, {irina. Od tur. (arap.) meydan; rom. maidan; ngr. meidini; alb. mejdn; srhr. mgdn; bugar. megdn, mejdan. Dodatok: dare tu migdane migdane (Basme, Miha, Pascu), mettre au jour; mettre en vidence; iire tu (Basme, Miha, Pascu), apparatre, se dvoiler, se faire connatre. S S 1111. MIGILSE sb. f. (Pascu), MEGILISE (Wegand. Arom., Pascu), MIJLISE (Miha), SILIZE (Miha), MINGILI (Pascu), MINGSILIZE (Antologie). Od tur. MIG (arap.) meclis; srhr. medlis; bugar. medls; alb. mexhliz. S S 1112. MIGT sb. m. (Basme, Weigand. Arom., Miha), MIGIDE, f. (Miha) zlatna turska para iskovana za vreme na sultanot Abdul Mexid, mexidija. Od tur. mecidiye; srhr. medidija; bugar. medidij. 1113. MIHLEME sb. f. pl. mihlemur , MEYLEME (Pascu) onguent. Od tur. melhem (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 42); rom. mehlem; alb. meglem; srhr. mhlem; bugar. mehlm; alb. mehlem. 1114. MIH N sb. m. pl. mih nadz , MIHEN (Miha), MIEN (Miha) meana, kr~ma. Od tur. (pers.) meyane; alb. mehane; srhr. mehana, meana, mejhana, mejhana; bugar. mehana. 1115. MIHENGS sb. m. pl. miheng&adz (Miha), MIENGSI (Miha) meanxija, kr~mar. Od tur. (pers.) meyaneci; alb. mehanxh; srhr. mehndija; bugar. mehandja. Dodatok: mieng&ioe (Miha) meanxika, kr~marka. S 1116. MIENGILE sb. f. (Miha) rabotata na kr~marot. Od tur. (pers.) meyanecilk; srhr. mehadiluk; bugar. mehandil k. 1117. MIHRE sb. f. pl. mihur , MIURE (Miha) pe~at, mur. Od tur. (arap.) mhr; rom. muhur; alb. myhyr; srhr. mhur; bugar. muhjur. Dodatok: MIURISIRE (Ind. pres. miurusescu - Miha). zape~atuva, zape~ati. 1118. MILTE sb. f. pl. milets (Basme, Antologie, Miha, Pascu) narod, narodnost, milet. Od tur. (arap.) millet; alb. milt; srhr. milet; bugar. milt. 1119. MILZ adj. melez. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: n su aste milezu toj e melez. Od tur. (arap.) melez; rom. melez; alb. melz; arphr. melez; bugar. melez. 1120. MINARE sb. f. pl. minareur (Antologie) kulata na xamijata, minare. Od tur. (arap.) minar; rom. minarea; alb. minare; srhr. minare, munara; bugar. minar, -t; ngr. minares (Thumb). 1121. MINDN sb. heter. pl. mindane (Pascu), MINTANU (Kru{evo) mek elek so rakavi, {to se preklopuva na gradite, mintan. Od tur. (pers.) mintan; rom. mintean (Romania, XXXI 567, 1787); srhr. mintan; bugar. mintan; alb. mintan. 1122. MINDRE sb. heter. pl. mindere (Miha, Pascu) minder, 1. drven krevet, 2. vid drveni klupi koi se nao|aat vo sobite, pokraj yidovite. Od

156

tur. minder; rom. mindir (Romania, XXXI 567, 1787); ngr. mendri; alb. minder; bugar. mindr. 1123. MINGIN sb. m. pl. minginedz (Pascu), MINGIM, sb. f. pl. mingimeur (Kru{evo). sprava za presuvawe, presa. Od tur. mengne (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 48); rom. minginea; ngr. mgenes, mggeni; alb. mengen; bugar. mngeme. 1124. MING sb. heter. pl. mingue (Antologie, Pascu), M NGE (Pascu), MING , f. (Miha) 1. u{nik, obetka, men|u{a; 2. momina solza (bot). Od tur. (pers.) meng; srhr. me(i)ndju(a); bugar. mengu, mengii, mengju. 1125. MINTE sb. m. pl. mintieadz (Kru{evo) vint, mente{. Od tur. (arap.) mentee. 1126. MIRE sb. f. pl. mir (Basme, Miha, Pascu), MIRAE (ArEnA, Antologie, Weigand. Arom., Pascu) merak, 1. `elba, qubov; 2. vkus, zadovolstvo. Od tur. (arap.) merak; srhr. merak; bugar. merak; alb. merak, marak. 1127. MIRACL adj. (Miha) sb. m. qubitel na ne{to, meraklija. Od tur. (arap.) merakli; srhr. meraklija; bugar. meraklja. 1128. MIRAL U sb. m. pl. mirala oficerski ~in, polkovnik, povisok oficer. Od tur. (arap.) mir-alaj; rom. miralau; bugar. miralj; vo Kumanovo: miralj major. 1129. MIRZE sb. f. pl. mir z (Miha, Pascu) nasledstvo, miraz koj{to `enata mu go nosi na ma`ot. Od tur. (arap.) miras; rom. alb. miraz; ngr. mirasis; srhr. mrz; bugar. mirz, merz. 1130. MRE sb. m. (Pascu) pturage, pasi{te. Od tur. (arap.) mera; bugar. mer. 1131. MIRGSNE sb. f. pl. mirg&e (Antologie, Miha, Pascu), MILDZAN (Weigand. Arom.) koral, merxan. Od tur. (arap.) mercan; rom. m rgean (Romania, XXXI 567, 1761); ngr. mercni; alb. merxhn; srhr. mrdn; bugar. merdn. 1132. MIRE sb. f. porez. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) miri; rom. mirie; srhr. mirija; bugar. mirja. 1133. MIRIMTE sb. f. pl. mirimets (Miha, Pascu), MERIMETE (Nicolaidi) popravka, ispravka. Od tur. (arap.) meramet; rom. meremet (Romania, 31, 567, 1776); alb. merahmet; srhr. meremet; bugar. meremt. Dodatok: mirimitsire (Pascu), mirimitisire (Miha) poprava. 1134. MIRMR sb. m. (Miha) mermer. Od tur. (arap.) mermer (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 36, Geagea 169); 1135. MISNDR sb. f. pl. mis ndzr (Nicolaidi, Pascu), M S NDR (Miha) golem orman vo yidot, musandra. Od tur. (arap.) musandra; ngr. musntra, musntera, mesntra, mesntras; bugar. musndra. 1136. MSCU sb. m. miris, misk, MUSCU (Kru{evo), (Miha). Od tur. (arap.) misk; alb. bugar. misk. 1137. MSC sb. f. pl. mii misirka, misir, (Numida meleagris). Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: ti prndzu avum misc za

157

ru~ek imavme misirka. Od tur. (arap.) missr; srhr. misrka; bugar. mska; alb. misir, misirk. 1138. MSUR sb. m. (Miha, Pascu) p~enka, misirka carevka (Zea mays). Od tur. (arap.) missir; alb. misr; bugar. misir; srhr. (Na{ jezik, III 273, IV 8). 1139. MISIRL adj. (Miha) egip}anec. Od tur. (arap.) missirli; rom. misirli ; bugar. misire. 1140. MINE sb. f. (Basme, Miha, Pascu), MENE (Nicolaidi) tanko napravena ({tavena) ov~a ko`a, me{ina. Od tur. mein; rom. mein (Romania, XXXI 564, 1761); ngr. mesni; bugar. mein. 1141. MITIRZE sb. f. pl. mitiriz (Pascu) {anec, skrivali{te, zaseda. Od tur. (arap.) meteris; rom. meterez; ngr. meterzi (Thumb), metersi; srhr. meterz; bugar. meterz. 1142. M ULEAZM sb. m. pl. m uleazim (Miha) poru~nik, oficer. Od tur. (arap.) mlazim; vo Kumanovo: milazm oficer, vo Kru{evo postoi ovaa izreka: ne melaz m miazim bideji nefer {to }e mi e da bidam oficer, koga mo`am da bidam prost vojnik, t.e. podobro e da sum prost vojnik, otkolku oficer. 1143. MIZDRE sb. f. pl. mizdr i (Kru{evo) kopje. Od tur. (arap.) mizrak; rom. mizdrac; alb. mazdrk; srhr. mizdrak; bugar. ma( )zdrk, m drak. 1144. MIZ sb. m. pl. mizedz (Weigand. Arom., Basme, Miha, Pascu) ona so {to lu|eto se zala`uvaat pred jadewe, mezalak. Od tur. (pers.) meze; rom. mezea (Romania, XXXI 567, XVII st.); ngr. mezs; alb. meze; srhr. mze; bugar. mez. 1145. MEZELE sb. f. Zbor poznat vo `iviot govor, kako i prethodniot, so istoto zna~ewe. Od tur. (pers.) mezelk; rom. mezilk (Romania, XXXI 567, XVIII st.); ngr. mezelik; srhr. mezeluk; bugar. mezelk. 1146. MNGL sb. heter. pl. mngale (Miha, Pascu) bakarna podvi`na pe~ka vo oblik na mijalnik, mangal. Od tur. (pers.) mangal; rom. mangal (Romania, XXXI 567, XVII st.); ngr. makli; srhr. mangl; mangala; bugar. mangal; alb. mangall. 1147. MUABTE sb. f. pl. muabets (Miha, Pascu), MOABETE (Nicolaidi), conversation, entretien amicale (Nicolaidi, Pascu); razgovor, muabet (Miha). Od tur. (arap.) muhabbet; srhr. muhabet; bugar. muhabt; alb. muhabet. 1148. MUABETL, adj. (Miha), MUABET (Skopje, Kru{evo) onoj {to umee i saka da zboruva, muabet~ija. Od tur. (arap.) muhabbetli, cher, aim; alb. muhabetl. 1149. MUAF ZE sb. f. ~uvawe, vnimanie. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Megarevo), go nema vo re~nicite: mutrea s-lu fats lucurlu cu muafazae gledaj da ja zavr{i{ rabotata vnimatelno. Od tur. (arap.) muhafaza; srhr. muhafeza; bugar. muhafaz. 1150. MUARF sb. f. (Miha) nastavni~ki sovet. Od tur. (arap.) muarif. 1151. MUCATE sb. f. (Miha, Pascu) vnimanie, trud, nastojuvawe, mukaet: fatsire mucate trudi se, potrudi se. Od tur. (arap.) mukayet; alb. 158

mukajt; bugar. muket; srhr. mukajt (cf. prezime Mukajetovi vo Kavadar). 1152. MUC V sb. m. pl. muc vadz (Pascu) karton, kruta hartija. Od tur. (arap.) mukava; rom. mucava (Romania, XXXI 568, XVIII st.); ngr. mukavs; vo Skopje: mkava; bugar. mukav. 1153. MUEZN sb. m. (Miha) muezin, oxa {to pee na minare. Od tur. (arap.) mezzin; ngr. muezinos; srhr. muezin; bugar. mjuezin; alb. myezin. 1154. MUFLZ sb. m. pl. mufluza (Pascu), MUFUZ (Miha) bankrotiran, onoj {to padnal pod ste~aj, mufquz. Od tur. (arap.) mflz; rom. mufluz (Romania, XXXI 567, XVIII st.); ngr. muflzis; bugar. mjufljuzin. Dodatok: mufluza (Miha) bankrotstvo, mufluzire (Miha), bankrotira. Dvata zbora se od literaturno poteklo. 1155. MUFT sb. m. pl. muftia (Miha) sudija, muftija. Od tur. (arap.) mfti; rom. muft u; ngr. muft; srhr. muftija; bugar. muftja; alb. myfti. 1156. MUHAGSR sb. m. doselenik. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: vinir ndo muhag&ir dojdoa nekolku doselenici. Od tur. (arap.) muhacir (vo Skopje: maxir, ottamu i naziv na eden del od gradot: Maxir maalo); alb. muhaxhir. 1157. MUHTR sb. m. (Pascu) percepteur. Od tur. (arap.) muhtar, kmet, maalski pretstavnik; bugar. muhtar; alb. Miftar. 1158. MUHTARLE sb. f. pl. muhtarl (Pascu) perception. Od tur. (arap.) muhtarlk. 1159. MJDE sb. m. pl. mujdedu (Miha, Pascu). nagrada, posebno onaa nagrada koja se dava na toj {to nosi dobra vest. Od tur. (pers.) mde; rom. mujdea; ngr. muzdes; alb. myzhde; bugar. mjude, mjudelk. 1160. MLE sb. f. pl. muli (Pascu) bogatstvo, imawe. Od tur. (arap.) mlk; ngr. mlki; bugar. mjulk. 1161. MUNAFC sb. m. pl. munafits (Miha) spletkar. Od tur. (arap.) mnafik; alb. mynafk. 1162. MUNAFICLE sb. f. pl. munaficl , MUNUFLE (Pascu) spletka. Od tur. (arap.) mnafklk. 1163. MUNASPE adj. (Miha), MUNASP (Pascu) zgodno, pristojno. Od tur. (arap.) mnasip; srhr. munasib(p); bugar. munas p; alb. munasip. 1164. MURAFTE sb. f. (Basme, Antologie, Pascu), pl. murafetsi ve{tina, itrina, marifet. Od tur. (arap.) marifet; rom. marafet (Romania, XXXI 567, XVII st.); alb. marift; srhr. marfet; bugar. marifet, murafet. 1165. MURAVETLE sb. f. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite, so zna~ewe na prethodniot zbor. Od tur. (arap.) marifetlk; srhr. marifetluk; alb. marifetllk, marifetllik. 1166. MURAPE sb. f. mastilo. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: f r muraipe cum va-s scri kako }e pi{uva{ bez mastilo. Od tur. mrekep; alb. myrekep; srhr. muraip; bugar. murakeb, murakb. 159

1167. MURDR adj. (Basme, Pascu) ne~ist, valkan. Od tur. (pers.) murdar; rom. murdar (Romania, XXXI 568, XVII); ngr. murdris, fem. murdra (cf. i arom. murdar , f. ); alb. murdar; srhr. murdar; bugar. murdr. 1168. MURDARLE sb, f. pl. murdarli (Pascu) ne~istotija, valkanost. Od tur. (pers.) murdarlk; rom. murdarlc; ngr. murdaria; srhr. murdarluk. 1169. MURTT sb. m. otpadnik, predavnik. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: n su aste murtat, nu ti no toj e predavnik, ne e za nas. Od tur. (arap.) murtat; ngr. murttis (Thumb). 1170. MUSAFR sb. m. (Miha, Pascu) gostin. Od tur. (arap.) misafir; rom. musafir (Romania, XXXI 567, XVIII), ngr. musafris; alb. mysafir; srhr. musafir. Dodatok: Musafirl e, sb. f. (Miha) gostoprimstvo. 1171. MU M sb. m. pl. mu madz (Nicolaidi), MUUM (Pascu), M M (Nicolaidi), MU ME (Miha) platno prema~kano so vosok, mu{ama. Od tur. (arap.) muama; rom. muama (Romania, XXXI 568, 1693); ngr. musams; alb. musham, mm; srhr. muema; bugar. muem. 1172. MUTIR sb. m. pl. mutiradz (Miha, Pascu) kupuva~, mu{terija. Od tur. (arap.) mter; rom. muter u (Romania, XXXI 568, XVIII st.) ngr. musters; alb. myshter, mushter; srhr. mterija; bugar. mitjurja, mjuterja. 1173. MUUR sb. m. (Pascu) mar{al. Od tur. (arap.) mir; bugar. mjuir. 1174. MUTFE sb. f. pl. mut h , mut fur (Basme, Miha, Pascu) prostirka od kozina; pokriva~ od kozina, mutav (Miha). Od tur. (arap.) mutaf; alb. mutf, }ebe; bugar. mutf (cf. prezime MUTAFDIJEV). 1175. MUTAFGS sb. m. pl. mutafadzi (Miha) fabrikant i prodava~ na mutavi, mutavxija. Od tur. (arap.) mutafci; bugar. mutafdja. Dodatok: mutafle (Miha) rabotata pri praveweto mutavi. 1176. MUTISARF sb. m. (Miha) na~alnik. Od tur. (arap.) mtessarif. 1177. MUTISARIFLE sb. f. (Fratsia I. str. 72) okrug, administrativna edinica. Od tur. (arap. ) mtessariflk. 1178. MUTLC adv. (Miha) vistina, apsolutno. Od tur. (arap.) mutlak; bugar. mutlak; alb. mutllak. 1179. MUVLTE sb. f. (Weigand. Arom., Tahov) dozvola, otsustvo, rok. Od tur. mhlet; vo Skopje: mvlet. 1180. MUZAVR sb. m. (Nicolaidi), MOZOVIR (Nicolaidi) spletkar, klevetnik. Od tur. (arap.) mzevir; rom. mozavir; ngr. muzavria; srhr. muzuvir, muzuvijer; bugar. mjuzevir, -in; alb. mizevir. 1181. MUZAVIRLE sb. f. pl. muzavirl (Nicolaidi) kleveta, spletkarewe. Od tur. (arap.) mzevirlk; rom. muzovirie; bugar. mjuzev(f)irlk. 1182. MUZMLA sb. f. pl. muzmule (Pascu), MUMUL (bot) mu{mula, (Mespilus germanica). Od tur. mumula (cf. G. Meyer. Trk. Stud. I 33); rom. mumul ; ngr. msmulu; alb. mushmull; srhr. mumula; bugar. mumula. Dodatok: muzmue (Pascu) nflier.

160

N
1183. NFILE adv. zaludno, bescelno. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: nafile lucru zaludna rabota. Od tur. (arap.) nafile; bugar. nafil; vo Kru{evo: nfile; alb. nafile. 1184. NHTE sb. f. (Miha) ~ista para (dobivka), gotova para. Od tur. (arap.) nakit, para; rom. naht (Romania, XXXI 568, XVIII st.). 1185. NALBN sb. m. (Nicolaidi, Miha, Pascu), NALBANT (Nicolaidi), ALBAN (Nicolaidi) potkova~, nalbat. Od tur. (pers.) (arap.) nalbant; rom. n lbn (Romania, XXXI 575, 1791); ngr. (n)albntis; alb. (n)abn; srhr. nlbnta; bugar. nalbnt, -in, lambatin; alb. nallban. 1186. NLE sb. f. pl. n lur (Miha), ZNLE (Skopje) potkovica (cf. i arom. prezime: Nal~a- vo Bitola). Od tur. (arap.) nla; srhr. nla (Skopje); alb. nalle. 1187. NALTE interj. proklet, anatema da go udri, nalet. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: nalete shib ahtare lucru nalet neka e takva rabota. Od tur. nalet; srhr. nalet; bugar. nalt; alb. nalt. 1188. NALNE sb. f. pl. nal (Miha), NAUNE (Pascu). Od tur. (arap.) naln nalani, drveni obuvki; srhr. nanule; bugar. nal ni; alb. nallane. 1189. NAMR adj. neblagodaren, nikakvec, nam}or. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: n su aste namoru toj e nam}or. Od tur. (pers.) namkr; srhr. namor. 1190. NME sb. f. pl. n m (Basme, Nicolaidi, Pascu), NM (Miha, Nicolaidi, Pascu), ANM (Nicolaidi, Pascu) slava, glas, ugled. Od tur. (pers.) nam; ngr. nmi; alb. nam. 1191. NN sb. f. (Pascu) menthe. Od tur. (arap.) nane; bugar. nan; srhr. nana; alb. nan, nn. 1192. NRE sb. f. pl. n r (Pascu) taxe, prix des denres fix officiellement. Od tur. (pers.) nark; narkj; bugar. nark. 1193. NARGIL sb. m. pl. nargiledz (Miha, Pascu) nargile, pipe orientale, compos dun flacon rempli deau, que la fume traverse avant darriver la bouche. Od tur. (pers.) nargle; rom. narghilea; ngr. nargils, srhr. nargile; bugar. nargil. 1194. NASITE sb. f. pl. nasietur sovet, opomena. Zbor poznat vo `iviot govor, (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: ts facu nasiete te sovetuvam. Od tur. nasihat; alb. nasihat. 1195. NAFZE sb. f. (Miha) statistika, registar, popis. Od tur. (arap.) nufuz familijaren list; bugar. nufz; alb. nafuz. 1196. N HE sb. f. pl. n hiur , oblast, nahija. Od tur. (arap.) nahiye; rom. nahiea; alb. nahie; srhr. nhija; bugar. nahja. 1197. N MLE sb. f. pl. n mli (Miha, Pascu), L MNE (Pascu) cevka od pu{ka. Od tur. (pers.) namli; ngr. lamn; alb. naml, lamn.

161

1198. N MZE sb. f. (Antologie, ArEnA, Miha, Pascu), NUMZE (Pascu), N MUSTR (Miha), NMZE (Antologie) ~est, ~esnost. Od tur. (arap.) namus; srhr. namus; bugar. nams; alb. namuz. 1199. N MUZL adj. (Miha) ~esen, ~ovek od zbor. Od tur. (arap.) namuzli; alb. namuzl. 1200. N Z sb. f. pl. (Pascu) n j (Basme) koketerija, kapric; caprices, simagres. Od tur. (pers.) naz; rom. naz; (Romania, XXXI 568, XVIII st.); ngr. nzi. Dodatok: nizearcu (Pascu) capricieux; (cheval) rtif. 1201. NFTE sb. f. (Pascu) nafta;naphte. Od tur. (pers.) neft; bugar. neft. 1202. NESE adv. (Antologie) neka, neka bide, ako. Od tur. neyse {to bilo; vo Skopje: njse; alb. nejse. 1203. NIBLIBE sb. f. pl. niblibi (Miha), BILBIE f. (Basme, Pascu), BILBC heter. pl. bilbitse (Nicolaidi) leblebija. Od tur. leblebi; alb. neblebi, srhr. leblbija; bugar. leblebja. 1204. NIBLIBIGS sb. m. pl. niblibig&adz (Miha). Od tur. leblebici; vo Skopje: leblebidija, neblebidija; alb. leblebixh. 1205. NIZ sb. m. adj. skr`av, skr`avec, skap. (Miha). Od tur. (arap.) nekes; alb. neqes; bugar. nekez, -in. 1206. NITE sb. f. pl. niets (Pascu), N ETE (Miha), N ETE (Cionescu) namera, niet. Od tur. (arap.) niyet; alb. njt; srhr. njet; bugar. nit. 1207. NIFZE sb. f. pl. nifezur zdiv, di{ewe; vozduh. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: nu are di u s-a nifeze nema od kade da zeme vozduh. Od tur. (arap.) nefez, zdiv; vo Gostivar: nfes; bugar. nefs. NIMUCAETE (Calendarul I) v. mukaete. 1208. NIRNGSE sb. f. pl. nirang&i (Pascu) orange. Od tur. (pers.) narec (vo Skopje ne se upotrebuva ovoj zbor, tuku: portokal); ngr. nernci; alb. naranxh; srhr. naranda (cf. prezime Neranxi), pomoranda. Dodatok: nirang& u, nrng&e (Pascu), m. oranger. 1209. NINE sb. f. pl. ni (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), NIANI (Antologie): ni{an, 1. znak; 2. odlikuvawe (Antologie, Basme, Pascu); 3. cel (Basme, Pascu); 4. kapar (Nicolaidi); 5. prsten, znak za svr{uva~ka (Miha); 6. ~udo (Basme, Pascu). Od tur. (pers.) nian; rom. nian; ngr. nisnis; alb. nishan; srhr. nian; bugar. nin. Dodatok. niinipsire vb. IV. (Pascu) srhr. nianiti; alb. nishanoj. 1210. NIANL adj. (Miha) ozna~en, zabele`en, obele`en. Od tur. (pers.) nianl; bugar. nianlja. Dodatok: nianlea (Basme) habile tirer au but(Pascu). S 1211. NIANG sb. m. pl. niang&adz (Pascu) strelec, ni{anxija. Od tur. (pers.) nianci; rom. niangiu; srhr. niandija; bugar. niandja; alb. nishanxh. 1212. NIIDRE sb. f. (Pascu) sel ammoniac. Od tur. (arap.) nadr; rom. niadr; ngr. nisadri; srhr. niadar (cf. Bari I 281, Elezovi 204); bugar. niad r. 162

1213. NIIST sb. f. (Miha), NIZIST (Pascu), NEZEZT (Nicolaidi) {tirak, skrob, ni{este. Od tur. (pers.) nieste; rom. niestea; ngr. nisests; alb. nisheste; srhr. nieste; bugar. nieste. 1214. NIZ ME sb. f. (Miha) vojska, redovna vojska. Od tur. (arap.) assakrinizamie. Dodatok: nizm, sb. m. pl. nizama (Miha, Antologie) vojnik. rom. nizam; alb. nizm; srhr. nizam; bugar. nizm.

O
1215. C sb. f. pl. oe, c (Basme, Miha, Pascu), UC , m. pl. ucadz , ucats (Basme, Antologie, Miha, Pascu) oka, te`ina od 1282 gr.. Od tur. (arap.) oka (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 65); rom. oca (Romania, XXXI 568, XVII st.); ngr. ok; alb. ok; srhr. bugar. oka. Dodatok: ucarcu (Pascu) qui pse une ocque. 1216. D sb. f. pl. ode (Basme, Antologie, Miha, ArEnA, Pascu), ODE (Nicolaidi), UDE (Weigand. Arom., Basme, Antologie), f. pl. od , ud , OD (Nicolaidi), UD (Basme, ArEnA, Nicolaidi, Pascu), pl. udadz soba, odaja. Od tur. oda; rom. odae (Romania, XXXI 568, XVII st.); ngr. odas; alb. od; bugar. odaj; srhr. odaja (cf. Rad, 222, 134 - za nastavkata -ja). Dodatok: dem. ud its (Basme), udiu (Basme). OGSAC (Miha) v. ug&ac. 1217. OG DISIRE vb. IV. (Ind. pres. ogr disescu - Pascu) avoir une nouvelle mauvaise affaire sur les bras. Od tur. ugramak; alb. ograds; srhr. nagrajisati. 1218. O M sb. f. (Miha) rab, linija. Od tur. oyma. 1219. OLMAGS C adj. (Kru{evo, Skopje) za ni{to, slab, siten, neugleden. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: un olmag&ac om eden neugleden - slab - ~ovek. Od tur. olmayacak, nema da bide. 1220. ONBAI sb. m. pl. onbaadz desetar, podoficer. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: cu n su avea un onbai so nego be{e eden desetar. Od tur. onbai; alb. onbsh; bugar. on(m)baja. 1221. ORMNE sb. f. (Kru{evo) {uma, gusta {uma, orman. Od tur. orman; srhr. orman; bugar. ormn. ORTAC (ArEnA), v. urtac; alb. ortak. 1222. O-BE interj. zdravo-`ivo, kako si. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) ho-be zdravo-`ivo. OV RDA, OV RD LE v. uv rd , uv rd le.

163

P
1223. PADIH sb. m. padi{ah, sultan. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) padiah; srhr. padiah; bugar. padih; alb. padishah. 1224. PE sb. f. pl. p ur (Basme, Nicolaidi, Pascu), PAY E (Nicolaidi), APE (Pascu) dar, mominska ruba; (Pascu) portion: mise, au jeu des osselets. Od tur. (pers.) pay, udel; alb. paj; bugar. paj. 1225. PFT sb. pl. pafte (Pascu) raie, rainure dune chaussette. Od tur. pafta; rom. paft (Romania, XXXI 568, 1745); alb. paft; bugar. pfta, pfta. PAA-OFT v. ofte. 1226. PAIDS sb. heter. odmor, po~inka. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: l dedu a lucr torlor pa dos s-fac im dadov na rabotnicite da se odmorat. Od tur. paydos; rom. paidos; srhr. pjdos; bugar. pjdos. 1227. PNGSE sb. f. pl. p ng&ur kanxi, {epi, (Falculae). Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: c te li a pang&ile kolkavi {epi, kanxi, nokti ima. Od tur. (pers.) pene; srhr. panda; bugar. pndja. 1228. PARE sb. f. pl. pareur ([apkarev) pare del, par~e. Od tur. (pers.) pare; rom. parcea; srhr. pre; bugar. parj. 1229. P sb. m. pl. p adz (Miha, Pascu) posebno jadewe napraveno od vareni ov~i, kozji, ili tele{ki noze so ocet i so luk. Od tur. (pers.) paa; rom. pace; ngr. patss; srhr. pae (cf. Na{ jezik II 2); alb. pag; bugar. paja. 1230. PAAGS sb. m. pl. paag&adz (Miha) gotva~ i prodava~ na pa~a. Od tur. (pers.) paaci. Dodatok: paag&ilke sb. f. (Miha) zanaetot na pa~axijata Od tur. (pers.) paacilk; paag&era (Miha) prodavnica kade {to se prodava pa~a.Zborot e od literaturno poteklo. 1231. PAARZE sb. f. {teta, defekt, kole`, beqa. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite: featse paarize napravi rusvaj. O tur. paariz; srhr. paariz; alb. paariz. 1232. PAAVR sb. f. pl. paavure( ) (Pascu), PAVR (Kru{evo) lavette; bourre des armes feu. Od tur. paavra; rom. paavur (Romania, XXXI 568, XVIII); ngr. patsavura, patsavra; alb. paavr; bugar. paavra, paaura, pajavra. 1233. P H sb. m. pl. p hadz (Basme, Pascu) cena, cenkawe, procena. Od tur. (arap.) paha. 1234. P PUTS sb. f. pl. paputse (Basme, Miha, Pascu) ~evli. Od tur. (pers.) papu; rom. papuc (Romania, XXXI 568, 1761); ngr. paputsi; srhr. papua; alb. papue; bugar. papuc()i. Dodatok: p putsar (Miha, Pascu) ~evlar.

164

1235. P PUGS sb. m. pl. p pug&adz (Pascu) ~evlar, papuxija. Od tur. (pers.) papuci; rom. papugu; ngr. papucis; srhr. papudija; bugar. papukja, papudija; alb. papuexh. 1236. P R sb. m. pl. p radz , p ratsi (Miha, Pascu), PAR , PR (Basme, Antologie), PR , pl. prdzi (Antologie) para. Od tur. (pers.) para; rom. par (Romania, XXXI 568, XVII st.); ngr. pars; alb. par, pare; srhr. para, pl. pare, pari, bugar. pra. 1237. PARAL adj. (Megarevo, Kru{evo) onoj {to e pri pari, parajlija. Od tur. (pers.) parali; rom. p rali; srhr. paralija; alb. parel. 1238. CAFE-PRASI sb. f. (Miha) xeparlak. Od tur. (arap.) kahve-paressi, pourboire. 1239. P RMC sb. m. pl. p rmatsi (Miha, Pascu), P RMAE, f. (Miha) re{etka; ograda; kolec (Nicolaidi); prst. Od tur. parmak; rom. parmac, pouce (Romania, XXXI 568, 1715); ngr. parmki; alb. parmk; bugar. parmak; srhr. parmak. 1240. P RMACLE sb. f. pl. p rm cli (Miha, Pascu) potpira~, ograda na ~ardacite. Od tur. parmaklk; ngr. parmaklkia; bugar. parmakl k; srhr. parmakluk (Kumanovo). 1241. P STR M sb. m. pl. p str madz (Basme, Miha, Pascu), P ST RM (Kru{evo) su{eno, posoleno meso, pastrma. Od tur. pastrma (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 57); rom. pastrama (Romania, XXXI 568, 1761); ngr. pasturms, pastrumas; alb. pastrm, pastrmk; srhr. pstrma; bugar. past rm. 1242. P sb. m. pl. p adz , p atsi (Pascu), -p lar , pl. (Miha, Pascu, Antologie), P (ArEnA, Antologie), PE (Antologie) pa{a. Od tur. paa; ngr. pasi, pass; alb. pash; srhr. paa; bugar. pa(j), pa. Dodatok: p oae (Pascu), p loae (Miha) `enata od pa{ata. 1243. P LE sb. f. pl. p li (Miha, Pascu) pa{alak, oblast nad koja vladee pa{a. Od tur. paalk; rom. paalk; ngr. pasalki; srhr. paaluk; bugar. paal k; alb. pashallk. 1244. P TL GSN sb. f. pl. p tl g&e (Miha, Pascu) modar patlixan. Od tur. (arap.) patlican; rom. patl gea (Romania, XXXI 568, XVIII st.); ngr. patlidzni; srhr. patlidan (cf. ZRPh XXX 177); bugar. patldan; alb. patlixhan. 1245. P VRE sb. f. (Miha, Pascu) strav. Od tur. (pers.) perva (mnogu retko se upotrebuva vo tur. jazik). 1246. P ZRE sb. f. pl. p z r (Basme, Antologie, ArEnA, Pascu), PZRE (Antologie), PAZARE (Weigand. Arom.) pazar; 1. pazaren den; 2. dogovarawe proda`ba, odnosno kupuvawe; 3. grad; 4. cena. Od tur. (pers.) pazar (cf. Elezovi 198-99); ngr. pazri (Thumb); alb. pazr; srhr. pazar; bugar. pazar. Dodatok: p z ripsire (Pascu), p z risire (Miha) pazari. 165

1247. P Z RLE sb. f. pl. p z rl (Pascu) poga|awe za vreme na kupoproda`bata, pazarlak. Od tur. (pers.) pazarlk; rom. pazarlk; srhr. pazarlu( )k, bugar. pazarl c; alb. pazarllk. 1248. P ZVN sb. m. pl. p zva (Kru{evo), P ZVANGS, pl. p zvang&adzi (Skopje). no}en ~uvar, no}na stra`a. Od tur. (pers.) pazvan; rom. pazvangi ; srhr. (cf. Rad, 222, 133). 1249. PI adv. (Miha) dobro, na drago srce, peki. Od tur. pek iyi, peki; bugar. pki; alb. peqe. 1250. PL sb. f. (Miha) gruba debela volnena tkaenina. Od tur. (pers.) pelas. 1251. PLTE sb. m. pl. peltedz (Miha, Nicolaidi, Pascu) pelte, `ele od razli~no ovo{je. Od tur. (pers.) pelte; rom. peltea (Romania XXXI 569, XVIII st.); p(b)elts; srhr. pelte; bugar. pelt; alb. pelte. 1252. PELTC sb. m. (Pascu) peltek, nem, onoj {to pelte~i. Od tur. peltek; rom. peltic (Romania, XXXI 569, XVIII st.); bugar. peltek. 1253. PRE sb. f. (Basme, Miha, Pascu) prcle, per~e. Od tur. perem; rom. perinu; ngr. pertss; alb. pere; srhr. perin; bugar. pere, perem, perin. 1254. PERD sb. m. pl. perdedz (Pascu), PIRDE (Miha), BIRD (Nicolaidi), BR DE f. pl. br de (Nicolaidi) perde, 1. zavesa; navlaka; 2. sram, sramota, obraz; ~esnost. Od tur. (pers.) perde; rom. perdea (Romania, XXXI 569, 1693); ngr. perds; alb. perd; srhr. perde; bugar. perd. Dodatok: perdecs z (Skopje, Kru{evo), bezobrazen; f r pirde bez obraz, bez ~esnost. 1255. PE sb. heter. pl. peur (Pascu) skut, dolniot del od fustan. Od tur. pe; srhr. bugar. pe. 1256. PIN adv. prvo, najprvo. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: pein s-i da pradzi prvo da mi dade{ pari. Od tur. Pein; rom. pein; bugar. pen. 1257. PI sb. m. (Miha), dete; kopile. Od tur. pi, kopile; bugar. pi. 1258. PICMZ sb. f. pl. picmezur (Miha), PITMZE (Pascu) varen sok od ovo{je, pekmez. Od tur. petmez; rom. pe(i)gmez, pes(z)met; alb. pekmz; srhr. pkmez; bugar. pekmez, ptmez. 1259. PIHLIVN sb. m. pl. pihliva , pihlivana (Miha, Pascu) akrobat, bora~, junak, pelivan. Od tur. (pers.) pehlivan; rom. pehlivan (Romania, XXXI 569, XVII st.); ngr. pehlivnis, pehlevnis, behlevnis; srhr. pehlivan, pelivan (Skopje); bugar. pejlivan, pehlivan; alb. pehlivan. Dodatok:. pehliv nescu, , adj. (Miha) akrobatski, bora~ki. 1260. PEHLIVANLE sb. f. (Miha, Pascu) profesijata na bora~ot. Od tur. (pers.) pehlivanlk. 1261. PILFE sb. f. pl. pilhi, PILEF (Miha), PILEFE (Miha), PIFE (Pascu), f. pilaf, oriz varen so mleko i za{e}eren. Od tur. pilav; rom. pilaf; ngr. pilfi; srhr. pilav; bugar. pilaf; alb. pilaf.

166

1262. PIMB, adj. (Skopje, Kru{evo) roze, zatvorena rozova boja, pembe. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: pimbe boje roze boja. Od tur. pembe; rom. pembe; srhr. pmbe; bugar. pembe; alb. pembe. 1263. PINGS sb. heter. pl. ping&adz podloga na ~evli, pen~e. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Megarevo), go nema vo re~nicite: i si arupse ping&ea mi se skinalo pen~eto (na ~evlite). Od tur. pence; rom. pingea (Romania, XXXI 569, XVIII st.); srhr. pende; bugar. pene. 1264. PINGSER sb. f. pl. pinger (Weigand. Arom., Pascu), PINGSR (Megarevo) prozorec, penxere. Od tur. (pers.) pencer; alb. penxhere; srhr. pender; bugar. pnder, pndjar. 1265. PIRDHE sb. f. pl. pird h (Pascu) action de raser contre-poil; rosse. Od tur. (pers.) perdah; rom. perdaf (Romania, XXXI 569, XVIII st.); bugar. perdah. 1266. PIRGSLE sb. f. pl. pirg&ei {estar, {to go upotrebuvale ~evlarite. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. pergel; rom. perghele. 1267. PIRZE sb. f. (Miha) dieta, post, vozdr`uvawe. Od tur. (pers.) periz; alb. periz; bugar. perz. 1268. PIRIN sb. f. (Miha) srebreni odnosno zlatni pari nani`ani vo niza i noseni na ~elo, kako ukras. Od tur. perian; rom. peruzea; ngr. peruzi; alb. perishan. 1269. PIRVZE sb. f. (Miha) prozorska ramka, pervaz. Od tur. (pers.) pervaz; rom. pervaz; ngr. pervzi, prevzi; alb. pervz; srhr. pervaz; bugar. pervz. 1270. PISLE sb. f. ne~istotija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: ti pislea a-lor uva nu are nikade ja nema nivnata ne~istotija. Od tur. pislk; vo Skopje: psl k; alb. pisllk. 1271. PISCLE sb. f. pl. piscui prcle na fesot, piskul. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. alb. piskyl. 1272. PISKSE sb. f. pl. piskese (Basme, Antologie, ArEnA, Pascu), PIEE (Miha), PIE (Weigand. Arom., Pascu) dar, podarok. Od tur. (pers.) peke; rom. peche; ngr. pesksi; alb. peshqesh; srhr. pekes; bugar. peke. Dodatok: piskisire (piskisescu, ind. pres. Pascu) faire don. 1273. PISRE sb. f. pl. pisir (Pascu), PIIE (Antologie, Miha) krpa za lice; pe{kir, charpe blanche que les vieilles femmes portaient la tte. Od tur. (pers.) pekir; rom. pechir (Romania, XXXI 569, 1588); alb. peshkir; srhr. pekir; bugar. pekr. 1274. PISTILE sb. (Miha) rou de coups, rosse. Od tur. pestil; alb. pestil.

167

1275. PISTIMLE sb. f. pl. pistim (Pascu), PIT ML (Miha) dolga pamu~na nametka, koja slu`i za bri{ewe, posebno vo kupatilo, pe{temal. Od tur. (pers.) petemal; rom. petiman; ngr. pestemli; alb. peshtemall; srhr. petmlj; bugar. petemal. 1276. PIMN adj. (Antologie, Pascu), PIMNE (Miha) toj {to se kae, pi{man. Od tur. (pers.) pimn; alb. pishman; srhr. piman; bugar. pimn. Dodatok: pim nipsire (Ind. pres. pim nipsescu Pascu) kae se; PIM NIRE (Miha). itn. 1277. PIZIVNGU sb. m. (Kru{evo, Skopje), PISIVENGU (Miha) podveduva~ na `enskiot pol, podveduva~ na svojata `ena, nikakvec, pezevenk. Od tur. pezevenk; rom. pezevench (Romania, XXXI 569, XVII st.); ngr. pezevnis; alb. pizeven; bugar. pezevnk; vo Skopje: pzevenk. 1278. PIZIVENGLE sb. f. (Kru{evo), PISIVENGL E (Miha) nikakvi{tvo, podveduvawe. Od tur. pezevenklk; rom. pezevenclc; ngr. pezeveylki; vo Skopje: pezevngl k. 1279. PRNG sb. f. pl. prange, pr nguri okovi, lanec, prangi. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo, Skopje), go nema vo re~nicite: lu b gar tu prange mu stavija prangi, go okovaa. Od tur. pranga; bugar. pranga; alb. pranga. 1280. P sb. f. pl. pue (Pascu), PU, sb. m. pl. puuri (Skopje, Kru{evo). po{tenska marka. Od tur. (pers.) pul; ngr. fla; alb. pull; srhr. pu lja, bugar. pul pari~ka od dvaeset pari. 1281. PUSE sb. f. pl. pusi (Miha, Pascu) zaseda; klisura, tesnec; pozicija, pusija. Od tur. (pers.) pussi; alb. pus; srhr. busija; bugar. pusija. 1282. PTU sb. m. pl. puti, putea (Basme, Miha, Pascu) dbauch, libertin, jeune homme qui se livre la prostitution. Od tur. put; ngr. pstis; alb. posht. Dodatok: putan (Basme, Pascu), id.; putuire (Pascu), vb. refl. sembrasser; pustucsire (Miha), razru{i, zapusti. 1283. PUTRI sb. m. (Miha, Pascu) sukneni pantaloni, ~ak{iri. Od tur. potur; rom. potur (Romania, XXXI 569, XVIII st.); srhr. potur; bugar. poturi. 1284. PUTURLC sb. m. pl. putulats selanec, neizdelkan ~ovek, onoj {to nosi ~ak{iri. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. poturi, i arom. suf. lac (cf. RIEB II, t. 3-4, p. 236).

R
1285. RAIGS sb. m. pl. raig&adz kr~mar, rakixija. Od tur. (arap.) rakici; rom. rachigiu; srhr. rakidija; bugar. rakidja; alb. rakixh. 1286. R M ZNE sb. f. (Miha) ramazan, muhamedanski post. Od tur. (arap.) ramazan; rom. ramazan; srhr. ramazan; bugar. ramazn; alb. Ramazan.

168

1287. R VNTE sb. f. (Nicolaidi) koren od nekoja bilka (Rheum). Od tur. (pers.) ravend (se upotrebuva samo vo pesni); ngr. ravnti, revnti; alb. raveneni; srhr. raventa; bugar. revn. 1288. REDF sb. m. (Nicolaidi), RIDIF (Miha) regrut. Od tur. (arap.) redif; ngr. redfis; alb. Radife; bugar. redif, srhr. redov. 1289. RND sb. f. pl. rende (Miha, Pascu), RINDA , f. pl. rinde (Pascu) strug, rende. Od tur. (pers.) rende; rom. rindea; alb. rende; bugar. rend; srhr. erende. Dodatok. arudisire (Ind. pres. arudisescu-Nicolaidi) raboter, rper. 1290. RICME sb. f. (Miha) smetka, presmetka. Od tur. (arap.) rekam; bugar. rakm. S sb. heter. pl. rig&adz (Pascu), ARIGS (Basme, Nicolaidi), RIGEAE (Basme, 1291. RIG Antologie, Miha), ARIDZE (Weigand. Arom.), REGSEIE (ArEnA) molba, rixa. Od tur. (arap.) rica; rom. rege; ngr. ridzs; alb. rixh; bugar. rid. Dodatok. fatsire rig&ae (Basme, ArEnA) moli; tur. (arap.) rica etmek; rig&uire (Miha) slu`i. 1292. RIHTE sb. f. pl. rih ts (Basme, Antologie, Miha), ARIHTE (ArEnA, Weigand. Arom., Antologie, Cionescu, Pascu), AR HTE (Nicolaidi) odmor, mir, odmorawe, raat. Od tur. (arap.) rahat; rom. rahat; ngr. rahti; alb. raht; srhr. rahat; bugar. raht. Dodatok. arih tipsire, vb. intr. (Ind. pres. arih tipsescu - Pascu) odmori se; arhtipsit, - , adj. (Antologie). 1293. RISTE sb. f. (Miha), RISTE, ARISTE (Kru{evo, Skopje) otpi{uvawe, otka`uvawe, prostuvawe (obi~no na dolg). Od tur. (pers.) ressid. Dodatok: s-ti fats risete da propadne{ da dade Bog (Gospod). 1294. RIV NE sb. f. pl. riv ni (Miha), vid slatki, revanija. Od tur. (pers.) revani; ngr. revan; srhr. ravanija; alb. ravan. 1295. RIZ sb. m. pl. rizedzi (Pascu), RZ , f. (Pascu) reze, {arki, ~ep na vratata. Od tur. reze; ngr. rezes; srhr. (e)reza; bugar. reza, reze; alb. reze, rez. 1296. RIZLE (Miha), ARIZLE (Kru{evo, Skopje, Megarevo), I. adj. ne~esen, podol, besramnik; II. sb. f. podlost, sramota, rezil. Od tur. (arap.) rezil; ngr. rezilis; alb. rezil; srhr. rzl; bugar. rezl. Dodatok. rizilire, rizilipsire (Miha, Nicolaidi), srami se. 1297. RIZILE sb. f. (Nicolaidi), ARIZILE (Kru{evo, Bitola, Skopje, Megarevo) sramota, podlost, rezilak. Od tur. (arap.) rezillik; rom. rizilic; bugar. rezil k; alb. rezillk. 1298. RUBE sb. m. pl. rubiedz (Pascu), RUP (Kru{evo, Bitola), ARUP (Kru{evo, Bitola). stari turski zlatni pari. Od tur. (pers.) rubiye; rom. rup; bugar. rubi. RUGANE (Miha), v. arugane. 1299. RUSVTE sb. f. (Pascu), RUFTE (Miha, Tahov) mito, ru{vet. Od tur. (arap.) ruvet; rom. ruvet; ngr. rusvti; alb. ryshft; bugar. ruvt; vo Skopje: rvet. 169

1300. RUSFIT sb. m. pl. rusfetadzi (Pascu), RUVET (Kru{evo, Skopje) onoj {to prima mito, podmitliv. Od tur. (arap.) ruvetci; rom. ruvetar; bugar. ruvetja; alb. ryshfetxh. 1301. RUSPE sb. f. pl. ruspi (Miha), ARUSPE (Miha) kurva, javna `enska, rospija. Od tur. orospi; srhr. orospija; bugar. (o)rospja; alb. rrospi, rrospi. 1302. RUSPILE sb. f. kurvarewe, kurvarlak. Od tur. orospuluk; alb. rrospillk.

S
1303. SACN interj. (Miha) nemoj, vnimavaj, nikako, sak'an. Od tur. sakn; bugar. sak n. 1304. SU sb. m. pl. saur (Kru{evo) sa~, der metallen Deckel. Od tur. sa; alb. srhr. bugar. sa. 1305. S M sb. m. pl. s madz sa~ma, olovni zrnca koi se nao|aat vo fi{ecite za love~ka pu{ka. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite Od tur. sama; alb. same; srhr. sma; bugar. sama. 1306. S CSE sb. f. pl. s csiur saksija, zemjen sad vo koj se sadi cve}e. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite. Od tur. sacsi; rom. sacsie; alb. saks; srhr. sksija; bugar. saksja. 1307. SADE (Pascu), SAD (Basme, Miha, Pascu), adj. ~isto, neizme{ano; SDE, adv. samo, edinstveno. Od tur. (pers.) sade; rom. sade (Romania, XXXI 569, 1715); alb. sad; srhr. sade; bugar. sad. 1308. SAFRE sb. f. pl. safir (Pascu) safir, skapocen kamen. Od tur. (pers.) safir; ngr. safri; srhr. safir; alb. safr. 1309. SAGLME adj. (Miha) siguren, doverliv, saglam. Od tur. saglam; alb. sagllam; vo Skopje (i na celiot Jug) saglam. 1310. SAN adv. (Miha) bo`em, kako da, sankim. Od tur. sanki; vo Skopje: sanki; vo Kumanovo: s nk. 1311. SARA adj. (Miha) pijanica. Od tur. (pers.) sarho; vo Skopje: srao; alb. sarhosh. 1312. SARAOLE sb. f. (Miha) pijanstvo, pijan~ewe. Od tur. (pers.) saraolk; vo Skopje: saraol k. 1313. SATRAZM sb. m. pl. satrazama (Basme, Weigand. Arom., Miha, Nicolaidi, Pascu), satraza (Miha) 1.golem vezir, pretsedatel na vlada; 2. nasilnik, silexija. Od tur. (arap.) sadrazam; rom. sadrazam; bugar. sadrazam; alb. sadrazem. Dodatok: satrazamt (Miha) vlast, sadrazama; satrazama (Miha) ministerstvo. Dvata zbora se od literaturno poteklo.

170

1314. S CT adj. (Miha, Pascu) sakat, kuc. Od tur. (arap.) sakat; ngr. sakatis; alb. sakat; srhr. skat; bugar. sakat, sakaten. Dodatok: s c tipsire, vb. IV (Ind. pres. s c tipsescu - Pascu), sakati. 1315. SACATLE sb. f. pl. sacatli (Calendarul I), S C TLE (Pascu) sakatlak, kucost; nedostatok. Od tur. (arap.) sakatlk; rom. sacatlc; ngr. sakatlki; srhr. skanje; bugar. sakatl k; alb. sakate. 1316. S C LDISIRE vb. IV. (Miha, Pascu), (Ind. pres. s c ldisescu) razdrazni, naluti, predizvika; voznemiri; sakaldisa (Kru{evo, Skopje). Od tur. sklmak; bugar. s k ldsvam; vo Skopje: s k ldsuam. 1317. S C LME sb. f. pl. s c lm , S C LDA (Miha) gri`a, voznemirenost, sakalma. Od tur. sklma. 1318. S C ZE sb. f. (Kru{evo, Skopje) smola. Od tur. sacz; rom. sacz; alb. sakz; bugar. sak z. 1319. S C ZL adj. (Kru{evo) smolest. Od tur. sakzli; vo Skopje: sak zlija. 1320. S CLTE SICLTE sb. f. maka, te`ina, nervoza, saklet. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: mi acats c ti vrn oar s cletea ponekoga{ me fa}a nervoza. Od tur. sklet; alb. siklet; bugar. s clt. 1321. S FRE sb. f. (Miha) ni{to, nula. Od tur. sfr. 1322. S FTIN sb. f. (Miha), S FHINE (Pascu) fina ko`a, saftijan, maroquin. Od tur. (arap.) sahtiyan; rom. saftiani (Romania, XXXI 569, 1761); ngr. sahtini; alb. safjan; bugar. sahtijan. 1323. S HNE sb. f. pl. s h (Pascu), S HN (Miha), SAN (Basme) saan, ~inija od bakar. Od tur. (arap.) sahan; rom. sahan (Romania, XXXI 569, XVIII st.); ngr. sahni; alb. sahn; srhr. sahan; bugar. sahn. Dodatok: snu dim. (Kru{evo, Skopje), 1324. S HTE sb. f. pl. s h ts (Basme, ArEnA, Weigand. Arom., Antologie, Miha, Pascu), S TE, STE, ST (Pascu), SAHTE (Weigand. Arom.), SHTE (Antologie) ~asovnik, ~as, saat. Od tur. (arap.) saat; ngr. sahati (Thumb); alb. bugar. srhr. sahat. Dodatok: s h dyr (Pascu), personne qui, quelques heures avant la noce, annonce la fiance larrive du futur. 1325. S H T sb. m. pl. s h tadz (Miha), SAIGS A (Pascu), ~asovni~ar, saat~ija. Od tur. (arap.) saatci; srhr. sajdija; bugar. sahatdja; alb. sahatxh. Dodatok: saig&oae (Pascu), `enata na ~asovni~arot. 1326. S H TILE sb. f. (Miha), zanaetot, rabotata na ~asovni~arot. Od tur. (arap.) saatclk; u Skopje: sajdil k. 1327. S DISIRE vb. IV. (Ind. pres. s disescu) ceni, po~ituva. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: nu mi s diseate ti tsiva ne me smeta za ni{to, ne me ceni. Od tur. saymak; alb. sajdis; bugar. saids(u)vam; vo Skopje: sajdsujam. 1328. S LCM sb. m. pl. s lc (Pascu), grozd. Od tur. sakm; rom. salcm, acacia (Romania, XXXI 570, XVIII); bugar. salk m. 171

1329. S LPE sb. heter. pl. s lepur (Pascu), SALP (Miha), salep. Od tur. (arap.) salep; ngr. salpi; alb. salep; srhr. slep; bugar. salp. 1330. S LEP sb. m. pl. s lepadz (Pascu), SALIP (Miha), prodava~ na salep, salep~ija. Od tur. (arap.) salepci; ngr. saleptsis; rom. salepc u; srhr. salepija; bugar. salebdja; alb. salepxh. 1331. S LIMTE sb. f. pl. s limets (Nicolaidi), SILEAMTE (Miha), SELAMTE (Skopje) 1. pozdrav; 2. spas, osloboduvawe. Od tur. (arap.) selamet; rom. selemet; alb. selamt; srhr. slmet; bugar. selemt. 1332. S LT NT sb. f. pl. s lt n ts (Pascu), S LT NTE (Miha, Antologie, ArEnA), SLTNTE (Antologie) rasko{, sve~enost, saltanat. Od tur. (arap.) saltanat; rom. saltanat; srhr. saltanet (A. Krsti, Optinski djubretar); bugar. saltanat; alb. salltanat. 1333. S LT NATL adj. nakiten, nagizden. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: multu ei s lt natli mnogu si nakiten. Od tur. (arap.) saltanatli; bugar. saltanatlja; alb. salltanatl. 1334. S MRE sb. f. (Nicolaidi, Miha), SAMRE (Basme) samurlija, ko`a od samur. Od tur. (pers.) samur; rom. samur (Romania, XXXI 570, XVII st.); ngr. samri; alb. samur; srhr. samur, -ovina. 1335. S RU sb. m. pl. s ra sedlar, sara~. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. sara; rom. saraiu; srhr. sr; bugar. saradja, sara; alb. sara. 1336. S RF sb. m. pl. s rah menuva~, menuva~ na pari, saraf. (Pascu), ZARF (Miha), pl. zarah , zarafa. Od tur. (arap.) saraf; rom. saraf, zaraf (Romania, XXXI 573, XVII st.); ngr. sarfi; alb. saraf; bugar. sarf, -in. (cf. bugarsko prezime: Sarafov). 1337. S R FL E sb. f. (Nicolaidi), Z R FLE (Miha) profesijata na menuva~ot (na sarafot). Od tur. (arap.) saraflk; rom. saraflc; ngr. saraflki; bugar. sarafl k. 1338. S RE sb. f. pl. s r (Miha, Pascu), S RAYE (Basme), SRA E (Cionescu). dvorec, saraj; palata na pravdata. Od tur. (pers.) saray; rom. sara ; ngr. saraj, saryi; srhr. srj; alb. saraj; bugar. saraj. 1339. S R GSE sb. f. (Miha), S RGSE (Miha) skrofula; nekoj vid treva, scrophula. Od tur. sraca; vo Kumanovo; sarda; bugar. saradaliv. 1340. S RDISIRE vb. IV. SRGISIRE (Antologie) opkoli, zarobi, sardisa. Od tur. sarmak, opkoli; bugar. sards(u)vam; vo Gostivar: ne sardisaja ne zarobija, ne opkolija, ne sardisaa. 1341. S RM sb. m. pl. s rmadz (Pascu) ise~kano meso, izme{ano so oriz, potoa zavitkano vo tanok lozov list i svareno, sarma; ~esto jadewe na Jugot. Od tur. sarma; rom. sarma (Romania, XXXI 570, XVIII st.); ngr. sarmas; srhr. srma; bugar. sarm; alb. sarm.

172

1342. S TRE sb. f. pl. s tr (Miha, Pascu), STR (Miha), satar, {irok no` za se~kawe meso, drva i sl.. Od tur. (arap.) satr; rom. satr (Romania, XXXI 570, XVII st.); alb. satr; bugar. sat r; vo Kumanovo: st r. 1343. SCHLE sb. f. (Miha) 1.skele; 2. pristani{te. Od tur. iskele (cf. ZRPh XXXIX 96, Ju`noslov. fil. III 203, G. Meyer, Trk. Stud. I 77); rom. schel (Romania, XXXI 570, XVIII st.); alb. skele; srhr. sk e la; bugar. skelja. 1344. SIMBU sb. m. pl. simbedz (Nicolaidi), SIMB (Nicolaidi), KEMB (Kru{evo, Skopje) {kembe, trbu{ka. Od tur. (pers.) ikembe; ngr. skembs; srhr. kmbe; bugar. kemb; alb. shkembe. 1345. SIMBR sb. m. pl. simbari prodava~ na {kembiwa. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje). Od tur. (pers.) ikembeci; bugar. kembar. 1346. SCRUM sb. heter. pl. scrumur (Miha, Pascu), NSCRUM (Miha) s {to e zagoreno, zagoreno. Od tur. kurum; rom. scrum (Romania, XXXI 570, XVIII st.); ngr. skrmos; alb. skrumb; bugar. scrom. Dodatok: scrumare (Basme, Pascu), vb. I. nscrumare (Basme, Miha) zagoruva, zagori ne{to. 1347. SED sb. m. pl. seidz (Miha) {pion, agent, taen pratenik. Od tur. (arap.) seyd, princ, poglavica. 1348. SEIMN sb. m. pl. seime (Miha) ~uvar, telohranitel, stra`ar. Od tur. (pers.) seymen; alb. sejmen; srhr. sejmen; bugar. sejmn, -in. 1349. SEZ sb. m. (Nicolaidi), pl. seiza, kowu{ar. Od tur. seyis; rom. seiz; ngr. sejzis; srhr. siz; bugar. seiz, -in. 1350. SELME sb. f. pozdrav, selam. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) selam; srhr. slm; bugar. seljm; alb. selam. 1351. SMTE sb. f. (Basme), strana na svetot, granica. Od tur. (arap.) semt; bugar. semt. 1352. SERASR sb. m. (Miha) vrhoven komandant, ~in vo vojska. Od tur. (pers., arap.) serasker; srhr. bugar. serasker. 1353. SRTU adj. (Miha, Pascu), NSRTU (Miha), lut, `estok, sert. Od tur. (pers.) sert; alb. i sert; bugar. sert. Dodatok: sertic (Pascu) itn. 1354. SERTLE sb. f. gnev, lutina. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) sertlk; bugar. sertl k; alb. sertllk. 1355. SFILDU adj. (Kru{evo, Skopje) slonova koska, od slonova koska. aptinle aste di sfildiu ~e{elot e od slonova koska. Od tur. (arap.) fil-dii; ngr. fildisi; alb. fildish; srhr. fidi; bugar. fldi. SFINDUE v. sindue. 1356. SIBEPI (Antologie, ArEnA) 1. sebap, pri~ina, povod; 2. dobrodelstvo, dobro delo. Od tur. (arap.) sebep; alb. sebep; srhr. sevp; bugar. sebb. 1357. SICTISIRE vb. IV. (Miha), SICTRDISIRE (Kru{evo) tera, istera. Od tur. sectirmek; bugar. sikter(d)isa. Dodatok: siktr, interj. odi!, mar{!, sikter; alb. sikter. 173

1358. SIDFE sb. f. (Miha, Pascu), SIDFI (Megarevo) sedef, stratum maragaritiferum. Od tur. (arap.) sedef; rom. sidef: (Romania, XXXI 570, 1792); ngr. sedfi; srhr. sdef; bugar. sa(e)df; alb. sedef. 1359. SIDEFL adj. sedefest. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje). Od tur. (arap.) sedefli; rom. sedifl ; srhr. sedefli; bugar. sadefjanij. 1360. SIFRE sb. f. pl. sifer (Basme), vojska. Od tur. (arap.) sefer; ngr. sefri; alb. sefer; bugar. sefer. 1361. SIFT sb. m. pl. siftedzi (Nicolaidi, Miha, Pascu) prv pazar, (proda`ba) vo denot, sefte. Od tur. (pers.) sefte; rom. sefte (Romania, XXXI 569, XVIII st.); ngr. seftes; srhr. sefte; bugar. sefte, sevte; alb. sefte. Dodatok: siftisire vb. IV. po~nuva, pravi prva kupuva~ka, zapo~nuva. 1362. SIGSAD sb. f. pl. sig&adeur (Weigand. Arom.) volnena prostirka, sexade. Od tur. secade; rom. segedea; alb. sexhade; srhr. sadada, sidada, serdada; bugar. sedade. S 1363. SIGSME sb. f. pl. sig&i (Miha, Pascu), IGME (Antologie), ja`e, konop, vrvka, sixim. Od tur. sicim; alb. sixhim; bugar. sidm; vo Skopje: sdim, -ka. 1364. SILEHE sb. f. pl. sileahi (Miha), SILEFE (Miha), ILEHE, ILEHE (Basme). pojas za oru`je. Od tur. (arap.) siah, oru`je, silahlk, porte-armes; rom. sileaf; ngr. silhi; alb. silh; srhr. silah, slj; bugar. siljh, siljahl k. 1365. SIMANI sb. f. (Miha), sena, kasija, Cassia senna. Od tur. (arap.) sinmeki; rom. sinemiche; ngr. sinamik; bugar. selemikja; vo Kumanovo: sinamii. 1366. SIMT sb. f. pl. simits (Basme, Miha, Pascu) kola~, leb, od belo p~eni~no bra{no; simit. Od tur. simit, simid (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 58); rom. simit (Romania, XXXI 570, 1791); alb. simit; srhr. s mit; bugar. semit(d). S 1367. SIMIG sb. m. pl. simigadzi (Basme, Nicolaidi), SIMI (Miha) prodava~ na simiti, simit~ija. Od tur. simitci; rom. simigiu; alb. simitxh; srhr. simidija; bugar. semidija; vo Skopje: simtdija. 1368. SINDE sb. f. pl. sindui (Basme, Weigand. Arom.), S NDE (Miha), SUNDE (Pascu), SFINDE (Basme, Weigand. Arom., Pascu), SFENDE (Pascu) kov~eg, sandak. Od tur. (arap.) sandk; rom. s nduc; ngr. sentki; alb. snduk, sanduk; srhr. snduk; bugar. sand k. Dodatok: (dim.) sfindits (Pascu); sinduisire (Pascu) stavi nekogo vo kov~eg. 1369. SINTE sb. f. pl. sinets (Pascu), SUNTE (Miha) obre`uvawe kaj muslimanite, sunet. Od tur. (arap.) snnet; ngr. sunti; alb. synet; srhr. snet; bugar. sjunet. Dodatok: featsire sunte obre`uva, obre`e, tur. snet etmek. 1370. SINTE sb. f. pl. sinets (Pascu) uverenie, diploma, pismo, akt. Od tur. (arap.) senet; rom. sinet (Romania, XXXI 560, XVIII); bugar. senet.

174

1371. SINGSAE sb. f. pl. sing&e (Pascu), SANGSC (Miha) sanxak, oblast, administrativna edinica. Od tur. sancak; rom. sangac; ngr. sandzki; alb. sanxhk; srhr. sndak; bugar. sandk. 1372. SINGSR sb. heter. pl. sing&ire (Miha), INGSR (Basme), ZINGSR (Miha), ZINIP (Weigand. Arom.), INGSRE (Basme) sinxir, veriga. Od tur. (pers.) zincir; rom. singir; alb. zingjir, singjir; srhr. sndr; bugar. sindir, zindir. 1373. SINGSIRL adj. (Miha) veri`en. Od tur. (pers.) zincirli; srhr. sindirli; bugar. sindirlija, zindirlija. 1374. SINE sb. f. pl. simi , -ur (Weigand. Arom., Pascu) golem bakaren sad vo koj se pe~e pita, leb i sl., sinija Od tur. sini; rom. sinie; ngr. sin; srhr. sinija; bugar. sinja. 1375. SIRBZ adj. (Miha) gord, voobrazen; sloboden, smel, serbez. Od tur. (pers.) serbes; srhr. srbes; bugar. serbst, serbz; alb. serbez. Dodatok: srbescu (Pascu), nerveux, vif, alerte 1376. SRBISLE sb. f. (Pascu) voznemirenost, `ivost. Od tur. (pers.) serbeslk. 1377. SRE sb. f. (Pascu), SIRE (Miha) posmatrawe, gledawe, seir. Od tur. (arap.) seyr; rom. seir; alb. sehr; srhr. seir, sehir; bugar. ser. Dodatok: fatsire sire (Miha) gleda, posmatra so zadovolstvo, gleda seir. Od tur. (arap.) seyr etmek. 1378. SIREA sb. f. pl. sire (Pascu), S R , pl. s re (Miha) red, tek; imawe, delokrug. Od tur. sra; alb. sra; bugar. s r. 1379. SIRIGS sb. m. pl. sirig&edz (Pascu) skrofuli. Od tur. sraca; vo Skopje: srada. 1380. SIRGSE sb. f. pl. sirgiur tezga, izlog, podvi`en izlog za stokata koja se prodava na pana|ur. Od tur. sergi; alb. serg; bugar. sergja; vo Skopje: srgija. 1381. SIRME sb. m. pl. sirmaedz (Basme, Pascu), SIRME (Miha) imot (obi~no nedvi`nina, stoka); glavnina od imotot, sermija. Od tur. (pers.) sermaye; rom. serma a; ngr. sermayj, sermays; alb. sermi; srhr. srmija (cf. Na{ jezik, II, str. 48); bugar. sermja. 1382. SIRSM adj. (Basme, Miha) lut, nervozen. Od tur. (pers.) sersem; bugar. sersem; vo Skopje: sersm; alb. sersem. 1383. SIRSIMLE sb. f. (Basme), SIRSEMLE (Miha) nervoza, gnev. Od tur. (pers.) sersemlik; alb. sersemlike. 1384. SIRVU sb. m. (Pascu), SILV (Nicolaidi) ~empres, kiparis. Od tur. (pers.) selvi; servi; alb. selv; bugar. selvja. 1385. SIVDE sb. f. pl. sivdai (Antologie, Miha, Pascu), SEVD E (Weigand. Arom.), SIVD (Pascu), SIVD (Basme, Antologie, ArEnA), SIVD E (Antologie). qubov, `elba, sevda. Od tur. (arap. pers.) sevda; rom. sevda; ngr. sevts; srhr. sevdah; bugar. sevda; alb. sevd. 175

1386. SIVD L adj. (Pascu), SIVDAL (Miha) aim, agrable; amateur. Od tur. (arap.) sevdali; ngr. sevdali, sevyali; bugar. sevdalja; alb. sevdal. 1387. SMSR sb. m. (Miha, Pascu) posrednik, trgovski posrednik. Od tur. (pers.) simsar; rom. samsar, sinsar; srhr. smsr (cf. P. Skok, JArchiv XXXI 476), vo Kumanovo: simsar; bugar. samsr, -in. 1388. SMSRLE sb. f. (Pascu), SIMS RLE (Miha) posredni{tvo. Od tur. (pers.) simsarlk; bugar. simsarl k. 1389. SB sb. f. pl. sobe pe~ka, soba. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: aprimse soba? dali ja zapali pe~kata? Od tur. soba; rom. sb ; bugar. soba, odaja, spet v neja za toplenje; alb. sob. 1390. SE sb. f. pl. so uri (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu, Weigand. Arom., Antologie, ArEnA), S E (Cionescu) 1. soj, rasa, familija, rod; 2. sorta, fela, poteklo. Od tur. soy; rom. soi (Romania, XXXI 570, XVII st.); ngr. soj; alb. soj; srhr. sj; bugar. soj. Dodatok: so -di-soe (Basme), soe-di-soe (Antologie), razli~en, raznoobrazen: alta soe (Pascu) dune autre manire; tse soe (Antologie) comment? quelle espce? 1391. SUILITCU adj. (Pascu), SOIL (Kru{evo) od dobra familija, od dobra fela, rasa, soj. Od tur. sojli; alb. sojl; bugar. sojlja. 1392. SUISZ adj. (Miha) od lo{a rasa, familija. Od tur. soysuz; alb. sejsuz. 1393. SNE sb. f. (Antologie, Weigand. Arom.), SONI (Antologie, ArEnA) kraj zavr{etok. Od tur. son; vo Skopje: son, alb. son. 1394. SPAH sb. m. (Kru{evo) spahija, golemoposednik. Od tur. (arap.) ispahi; rom. spahi ; srhr. sphija; bugar. spahja; alb. spah. 1395. SPAHILE sb. f. spahilak. Zbor, kako i prethodniot, poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: are mare spahile ima golemo imawe. Od tur. (arap.) ispahilk; srhr. spahluk; bugar. spahil k. 1396. SUB sb. m. (Basme) upravnik na policija, stare{ina. Od tur. subai; rom. subaa; alb. subash; srhr. su baa; bugar. suba, subaija. 1397. SUCE sb. f. pl. suc (Basme, Antologie, ArEnA) ulica, sokak. Od tur. (arap.) sokak; rom. socac; ngr. sokki (Thumb), srhr. sokak; bugar. sokk; alb. sokak. 1398. SUFE sb. f. pl. suf (Miha), sofa, divan, kanabe. Od tur. soffa; ngr. sofs; alb. sofa; srhr. sofa; bugar. sof. 1399. SUFR sb. m. pl. sufradz (Basme, Pascu), SFR , pl. sofre (Basme, Miha, Pascu) trpeza, visoka do 50 sm., na koja porano se jadelo, sofra. Od tur. (arap.) sofra; rom. sofra; ngr. sofrs; alb. sofr, sofra; srhr. sofra, sovra; bugar. sofra. Dodatok: suf rle, sb. f. pl. suf rli (Miha) ~ar{av za masa.

176

1400. SUGSC sb. m. pl. sug&uts , sug&ucur (Miha, Pascu) 1. kolbas; 2.eden vid slatka koja se pravi vo forma na kolbas. Od tur. sucuk; rom. sug& uc; alb. suxhuk; srhr. sduk, bugar. sudk. 1401. SU TAR sb. m. pl. su taradz (Miha) komi~ar, lakrdija{. Od tur. soytari; rom. su tar, soitar; srhr. sojtarija; bugar. sojtarja, sojtara. 1402. SU TARLE sb. f. pl. su taril (Miha) lakrdija, {ega, komedija. Od tur. soytarilk; bugar. sojtarl k. 1403. SUL C sb. f. pl. sul utse (Miha) pijavica, krvopiec. Od tur. slk; alb. sulluk. 1404. SULTN sb. m. pl. sultana sultan. Od tur. (arap.) sultan; rom. sultan; idem. i vo drugite balkanski jazici. Dodatok: sultn , sb. f. li~no ime, `ensko. 1405. SUMN sb. f. pl. sumu (Pascu), SOMN (Miha), S MN (Tahov) leb, somun. Od tur. somun; srhr. smn; alb. somune; bugar. somn. SUNDUE, v. sindue. 1406. SURTE sb. f. pl. sur ts , SURTE (Pascu) obraz, lice, surat. Od tur. (arap.) surat; alb. surat; bugar. surt. 1407. SURDISIRE I. vb. (IV konj.) 1. trans. prodade, naturi; 2. intr. ima proliv (Miha, Pascu). Od tur. srdrmek; vo Kumanovo: surmek, bugar. sjurmek. II. sb. f. proliv, diarrhe (Pascu). Dodatok: surdisire, sb. f. (Pascu), diarrhe. 1408. SURGSNE sb. f. (Miha), S URGSNE (Miha), SURY NE (Pascu) progonstvo, surgun. Od tur. srgn; rom. surgh un (Romania, XXXI 570, XVII st.); ngr. surgni; alb. syrgjyn, surjun; srhr. surgun; bugar. surgn, sjurgjun. Dodatok: sury unipsire (Pascu), nsurg& unire (Miha), protera. SURL , v. zurl . 1409. SURTC sb. m. pl. surtuts skitnik, bezrabotnik. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: ti primi dzua tut ca v rnu surtuc cel den se {eta{ kako nekoj skitnik. Od tur. srtk; ngr. surtkis; bugar. surtk; alb. syrtyk. S 1410. SURUG sb. m. pl. surug&adz (Miha) po{tenski slu`benik, toj {to raznesuva, nosi po{ta, ko~ija{. Od tur. srci, ~oban, ov~ar; rom. surugi (Romania, XXXI 570, XVIII st.); ngr. surudzs; vo Kumanovo: srudija. 1411. SURUGSILE sb. f. (Miha), rabotata na po{tenskiot slu`benik. Od tur. srclk. 1412. SUTL sb. m. pl. sutli a sutlija{, oriz svaren vo za{e}ereno mleko. Od tur. sutliya; srhr. stlija, vo Skopje: sutlila, sutlija; alb. sutlija. 1413. SUVAR sb. m. pl. suvaradz (Miha, Pascu) vojnik, kowanik. Od tur. suvari; bugar. suvar, suvari; vo Skopje: suvrija.

177


1414. AH sb. m. (Antologie) {ah, persiski vladetel. Od tur. (pers.) ah; rom. srhr. bugar. ah. 1415. AN sb. m. pl. ai (Basme, Antologie, ArEnA, Miha), SAN (Pascu) 1. sokol; 2. hrabar ~ovek, junak. Od tur. (pers.) ahin; ngr. sani, sanis, saynis; srhr. ain; bugar. ahn. Dodatok: Vo okolinata na Kru{evo postoi toponim: sinlu al an {ainov trn. 1416. AT adj. sb. m. svedok. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: mine escu ait n su jas sum svedok, garant, za nego. Od tur. (pers.) ahid; alb. ahid; srhr. eit; bugar. ahit. 1417. AL sb. heter. pl. ale (Pascu) chle. Od tur. al; rom. al (Romania, XXXI 571, 1761); ngr. sli; alb. shall; srhr. bugar. al. 1418. AME sb. f. pl. ami (Basme), IME (Miha, Antologie), S MIE (Weigand. Arom.), SIMIE (Weigand. Arom. Samarina) marama, {amija, xepno {ami~e, za vrzuvawe glava i voop{to {amija. Od tur. (arap.) ami; srhr. mija; bugar. amja; alb. sham. 1419. AMIGS sb. m. pl. amig&adz onoj {to pravi {amii. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: n su aste amg& toj e {amixija. Od tur. (arap.) amici; vo Skopje: amdija. 1420. APL sb. m. 1. {ap{al negri`liv, neuredno oble~en, nemaren; 2. neseriozen, zanesenik. Zbor poznat vo `iviot govor, (retko se upotrebuva) go nema vo re~nicite: ca v rnu apal imn odi kako nekoj {ap{al. Od tur. apal; bugar. apal; alb. shapshall. 1421. DR VNE sb. f. pl. dr v vodoskok, izvor, {adrvan. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: va-s nedzim m ne la dr vane utre }e odime kaj [edrvanot (toponim vo okolinata na Kru{evo). Od tur. edrva; bugar. adravan; alb. shadrvan. 1422. E TN sb. m. pl. e tana |avol, neranimajko, nemirko, {ejtan. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: a, bre e tan, cara s-te acatsu, a, bre {ejtan, ako te fatam. Od tur. eytan; alb. shejtn; bugar. itn.; vo Kumanovo: itn. 1423. U sb. m. {eh, stare{ina na dervi{ite, dervi{. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: lu vidzu eulu go vide li {ehot. Od tur. (arap.) eh; stare{ina na te}eto; alb. sheh. 1424. M T sb. m. pl. amatadzi (Miha, Pascu) buka, vreva, vikot. Od tur. amata; ngr. samats; alb. shamat; bugar. amat; vo Kumanovo: mota. 1425. ND RME sb. f. (Miha) skelet na nekoja zgrada, gradba. Od tur. undrama, ko{ara; alb. sundurma. 1426. R sb. f. (Miha) lukavost, zloba. Od tur. (arap.) err; alb. sherr. Dodatok: nirar (Miha) tromper.

178

1427. IC sb. m. pl. iatse (Basme, Pascu), AC (Miha, Nicolaidi) {ajak, gruba tkaenina za obleka. Od tur. (arap.) ayak; rom. a ac (Romania, XXXI 571, XVIII); srhr. a jak; bugar. ek. 1428. IBC sb. m. pl. ibets , ibecur , UBC (Miha), JABC (Antologie, Pascu). majmun, nemirko, {ebek. Od tur. (arap.) ebek; ngr. sebka; bugar. ebek; alb. shebek. 1429. IBE sb. f. (Miha, Pascu), SEBE (Pascu) {eboj. Od tur. (pers.) eboy; alb. sheboj; srhr. eboj; bugar. e(i)boj. 1430. IC sb. m. pl. icadz , icats (Basme, Antologie, Pascu), ICE (Basme, Antologie)., ACE (Miha), f. pl. c {ega. Od tur. aka; alb. shak; bugar. ak, jak; vo Skopje: ka. 1431. IC GS sb. m. pl. icag&adz (Pascu), ACAGSI (Miha) {egaxija. Od tur. akaci; alb. shakaxh; bugar. akadja; vo Skopje: akdija. 1432. IR sb. m. (Miha) {e}er. Od tur. (arap.) eker; srhr. eer; bugar. alb. sheqer: vo Kumanovo: ikr. Dodatok: nebt-er, sb. m. (Miha) posebno napraven {e}er, nebet-{e}er. Od tur. (arap.) nebat-ekeri; bugar. nebet-eker; vo Skopje: nebt-ker. 1433. IIRGS sb. m. pl. iirg&adz (Miha) {e}erxija, fabrikant i prodava~ na bonboni, lokumi i dr. {e}erni proizvodi. Od tur. (arap.) ek^rci; rom. cichirgi (Tictin); srhr. eerdija; bugar. ekerdija; alb. sheqerxh. 1434. IIRGSIE sb. f. rabotata, profesijata na {e}erxiijata. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo, Bitola), go nema vo re~nicite: lucreadz iirg&ile ja raboti rabotata na {e}erxijata. Od tur. (arap.) ekrcilk; vo Skopje: erdil k. 1435. ILV RI sb. f. (Antologie, Pascu), LV R (Miha), LIV R (Nicolaidi) {alvari, {iroki `enski pantaloni, vo oblik na ga}i. Od tur. (arap.) alvar; rom. alavr ; ngr. salvri, saravra; alb. shallvare; srhr. lvare; bugar. alvri. Dodatok: (dim.) ilv rus (Pascu). 1436. IMR sb. heter. pl. imire (Pascu) {im{ir, zimzeleno drvo, buis. Od tur. (pers.) imir; ngr. simsri; srhr. imir; bugar. imir, imir. 1437. INDNE sb. f. pl. indane, ind (Miha, Pascu), NDAN (Pascu) ~irak, svetilnik. Od tur. (arap. pers.) amdan; ngr. sandni; alb. aan, anan; bugar. andn. 1438. INC sb. m. pl. initse (Pascu) boisseau. Od tur. inik; alb. shinik; srhr. ink; bugar. inik. 1439. IRBT sb. heter. (Miha, Pascu), medovina, {erbet. Od tur. (arap.) erbet; rom. erbt; alb. sherbt; srhr. erbet; bugar. erbt. 1440. IRT sb. adj. (Basme, Miha, Pascu) lukav, ve{t, lisica, {eret. Od tur. (arap.) erret; rom. iret (Romania, XXXI 571, XVIII st.); ngr. sertis; srhr. eret; bugar. ijrtin.

179

1441. IRETLE sb. f. pl. iretli (Pascu), IRITLIE (Basme), IRITLE (Cionescu). lukavstvo, {eretlak. Od tur. (arap.) erretlk; srhr. ereluk; bugar. ijretl k. 1442. IRT sb. m. pl. iritsi (Nicolaidi), pandelka, {irit. Od tur. irit; rom. irit (Romania, XXXI 571, 1693); alb. shirit; srhr. e(i)rit; bugar. irit. 1443. I sb. heter. pl. ie (Basme, Miha) no`. Od tur. (pers.) i, pe mince et pointue; rom. i; bugar. i. 1444. sb. f. pl. i (Miha), IE (Basme) {i{e. Od tur. ie; alb. shishe; srhr. bugar. ie. 1445. IANE sb. f. (Miha) kratka pu{ka, karabina. Od tur. (pers.) ean; shishhane. 1446. CU adj. (Miha) debel, debelko. Od tur. iman; srhr. ikav; bugar. iman, ko (spor. i bugarsko prezime: imanov) IIRDISIRE v. itisire. IIRMAE v. itisire. 1447. ITISIRE vb. refl. (Basme, Antologie, Miha, Pascu), IRDISIRE (Kru{evo). zbuni se, {a{tisa. Od tur. armak; ngr. sastiso; bugar. atisvam; alb. shastis; vo Skopje: se atisa, se zbuni, {a{tisa. Dodatok: itsit (Antologie, Pascu). zbunet, konfuzen; itimr , sb. f. pl. itim r (Basme) ~udewe, zabuna. ngr. sastismra, sstisma. 1448. I RME sb. f. (Miha), pl. i rme uri zabuna, voznemirenost. Od tur. arma; bugar. rm, aarm. 1449. UBE sb. f. pl. ubeur (Basme, Miha), UBIE, sb. m. pl. ubiedz somne`, {ube. Od tur. (arap.) be, beh; alb. shybe; bugar. jub; vo Gostivar: be. 1450. UBIIL adj. (Pascu) somni~av, {ubelija. Od tur. (arap.) bheli; bugar. jubelja; alb. shybelike. Dodatok: u bel tic (Basme), itn. 1451. UR interj. fala, fala Bogu (fala mu na Gospoda), {u}ur. (Miha).Od tur. (arap.) kr; alb. shyqyr; bugar. jukur; srhr. uur (cf. srpsko prezime vo Skopje: [uurovi). 1452. URP sb. m. (Miha) sirup, {urup. Od tur. (arap.) urup; rom. urup; vo Skopje: urup; alb. sirup, shurup.

180

T
1453. TABITE sb. f. pl. tabiets, tabieturi (Miha, Pascu), TABITE (ArEnA), TA BTE (Kru{evo, Skopje) obi~aj, navika, tabiet. Od tur. (arap.) tabiat; rom. tabiet (Romania, XXXI 571, XVIII st.); alb. tabiat; bugar. tabehet, tabijt. 1454. TABIETL adj. (Miha, Pascu) tabietlija. Od tur. (arap.) tabiatli; rom. tab etli ; bugar. tabehetlja. 1455. TABYE sb. f. pl. tabyi (Pascu) okop, kopawe, iskopuvawe; redoute. Od tur. (arap.) tabija; ngr. tbia; alb. tab. 1456. TAHME sb. f. (Miha) lakomost, al~nost. Od tur. (arap.) tamah; ngr. tamahi. 1457. T HM R sb. m. pl. t hm ar , adj. (Miha) lakom, al~en ~ovek, skr`avec, tama}ar. Od tur. (arap.) tamahkr; ngr. tamahjri; alb. tamaqar; bugar. tamahkjar; vo Gostivar: tmaar. 1458. T HM ARLE sb. f. lakomost, al~nost. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: nu am vidzut ah t t hmaarle ne sum videl takva lakomost. Od tur. (arap. pers.) tamahkrlk. 1459. TAHMNE sb. f. (Basme, Miha) na nevideno, naga|awe, pretpostavka, tamina. Od tur. (arap.) tahmin; rom. tah(c)mn; alb. tahmin; bugar. tahmn. Dodatok: cu tahmine (Basme) na nevideno; di tahmine, pi tahmine (Miha) otprilika, (tur. tahmina). TAHTABIC v. tartabic. 1460. T F sb. f. pl. ta fe (Basme, Miha, Antologie, Pascu), T F , pl. t fadz (Nicolaidi) tolpa, grupa lu|e (organizirana kako karavan, kako dru`ina); dru{tvo, tajfa; narod, partija. Od tur. (arap.) tayfa; rom. ta fa; ngr. tajfs; alb. tjf; bugar. tajf. TALIME v. TILIMI. 1461. TAM M adv. (Basme, Antologie, Miha, Pascu), TAMN (Antologie) to~no, taman, potpolno to~no. Od tur. (arap.) tamam, tamame; rom. taman; ngr. tamm; alb. tamam; srhr. tmn; bugar. tamn. 1462. TARATRE sb. f. (Pascu), TARATR (Miha), m. salata od luk, krastavica, kiselo mleko i zejtin; taratur. Od tur. taratur; bugar. tartor; alb. tarator. 1463. TARTABC sb. m. pl. tartabits (Miha, Nicolaidi, Pascu), TAHTABC (Weigand. Arom., Nicolaidi) tavtabita, (Cimex lectularius). Od tur. (pers.) tahtabiti; alb. tahtabite, tartabike, taftabik; bugar. tahtba, tahtbita, tahtabika; vo Kumanovo: tatbit. 1464. TSE sb. f. pl. t s (Nicolaidi), TAS, heter. pl. tase (Miha) 1. bakaren sad; 2. {ega, farsa (Nicolaidi). Od tur. tas; rom. tas, teas (Romania, XXXI 571, XVIII st.); ngr. tsa(i); alb. tas; srhr. ta s; bugar. tas. 1465. TAUN sb. pronom. prezime vo Kru{evo. Vo Kru{evo postoi i naziv na edna ~e{ma: oputlu al tauan, tau{anova ~e{ma. Od tur. tauan, 181

tapan, zajak; srhr. spor. prezime Tau{anovi, (Dj. Popovi, Turske...207: Turcite gi vikaat Tau{ani Grcite na ostrovite od arhipelagot, zatoa {to se itri i podvi`ni kako zajaci). 1466. TV sb. f. pl. tave (Antologie, Miha, Pascu), T V , m. pl. t vadz (Kru{evo, Pascu) 1. tava, zemjen sad vo koj se pe~e, se vari jadewe; 2. jadewe zgotveno vo takov sad. Od tur. tava; rom. tv (Romania, XXXI 571, XVIII st.); ngr. tavs; alb. tav; srhr. tva; bugar. tav. 1467. TAXLIDR sb. m. (Pascu), TAXIDR (Calendarul I) poreznik. Od tur. (arap. pers.) tasil-dar; rom. taxidar; bugar. taksildar. 1468. TAXIRTE sb. f. (Basme, Antologie, ArEnA, Miha) nevolja, taksirat. Od tur. (arap.) taksirat; alb. taksirat; bugar. taksirt; vo Skopje: tksirat. 1469. TAXIRATL adj. nesre}nik, taksiratlija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: multu aste taxiratli mnogu e nesre}en, malerozen. Od tur. (arap.) taksiratli; bugar. taksiratlja; vo Skopje: taksirtlija; alb. taksiratl. 1470. TAZU adj. f. tazee (Nicolaidi, Pascu) presen, taze. Od tur. (pers.) taze; ngr. taze; alb. taze; srhr. tze; bugar. taz. TABANE v. t bac. 1471. T BC sb. m. (Pascu), tanneur, corroyeur. Od tur. (arap.) tabakk; rom. tabac (Romania, XXXI 571, 1792); ngr. tabkis; alb. bugar. tabak. Dodatok: tabacary , m. pl. tabacary adz (Pascu), fabrika za tabaci, {tavalnica;tannerie. 1472. TABNE sb. f. (Miha), mesto, zgrada kade {to se ~isti ko`a. Od tur. (arap. pers.) tabane, tabakhane; ngr. tabainu; bugar. taban. 1473. T CTE sb. f. (Miha) mo}, sila, snaga, mo`nost. Od tur. (arap.) takat; alb. takt, u Skoplju: tkat. 1474. T CME sb. f. pl. tac (ArEnA, Miha, Pascu), TCNE (Antologie) obleka, kompletna obleka, kompleten pribor. Od tur. takm; rom. tacm (Romania, XXXI 571, XVII st.); ngr. takmi; alb. takm; bugar. tak m. 1475. T CNSIRE vb. refl. (Pascu, Ind. pres. t cnsescu), kara se, tepa se. Od tur. taklmak, zadeva. 1476. T CRRE sb. f. pl. t crir (Miha, Nicolaidi) poziv, pokana. Od tr. (arap.) takrir. 1477. T GRE sb. f. pl. t gari (Basme) tagar, mera za `ito; bakaren sad vo koj stoi `ar (vo Kru{evo). Od tur. tagar; ngr. tayri; bugar. tagr, tagrec; vo Prizren: tgar; alb. tagr. 1478. T G RC sb. f. pl. t g rits (Basme, Miha, Pascu), TR G C (Basme), TR Y C (Pascu), T RG CA (Miha, Pascu) ko`na torba za produkti, obi~na me{ina od ov~a ili kozja ko`a so otvor na edniot kraj (Radovanovi. V., Marijovci...51). Od tur. dagarik; rom. taghrts ; ngr. tayartska, tayirtska; alb. tarik, taruk; bugar. tarik, tagardik; vo Mariovo, tagarik.

182

1479. T HNE sb. f. (Nicolaidi), T RHNE (Pascu), TNE (Skopje) taan, maslo od susam so pomo{ na koe se pravi poznatiot desert taan-alva. Od tur. (arap.) tahan; rom. tahn (Romania, XXXI 571, XVIII st.); ngr. tahni; bugar. tah n: vo Skopje: tn. 1480. T NE sb. f. tai (Basme, Pascu), T ME (Basme) obrok, sleduvawe, dneven vojni~ki obrok. Od tur. (arap.) tayin; rom. ta in (Romania, XXXI 571, XVII st.); ngr. tan(m)i; srhr. tain; bugar. tan. 1481. T MB R sb. m. pl. t mb rafz (Miha, Pascu), TAMBR (Miha) tambura, muzi~ki instrument. Od tur. (arap.) tanbur, tanbura; ngr. tamburs; alb. tambura; srhr. tambura; bugar. tambura. 1482. T PNGSE sb. f. pl. t pang&i (Pascu) pi{tol, vid pi{tol. Od tur. tabance, tabanca; alb. tabanxh. 1483. T PE sb. f. pl. t pi (Miha, Pascu) tapija, pismen dokument za sopstvenosta na nekoj nedvi`en imot, zemja i sl.Od tur. tapi; alb. tap; srhr. tapija; bugar. tapja. 1484. T PSE sb. f. pl. t psi (Basme, Pascu), TIPS (Weigand. Arom.), TPSE (Antologie), TIPSE (Antologie) tepsija, {irok i plitok bakaren sad vo koj se pe~e leb, pita i dr. Od tur. tepsi; rom. tipse; ngr. taps; alb. teps; bugar. srhr. tepsija. 1485. T RC sb. f. pl. t r ts (Miha) 1. oluk, ograda; 2. ~e{el, ~epkalo, greblo. Od tur. tarak; ngr. tarki; bugar. tarak; vo Kumanovo: tark. 1486. T RFE sb. f. pl. t r h (Miha, Pascu) del, partija. Od tur. (arap.) taraf; ngr. tarfi; alb. taraf; bugar. taraf. Dodatok: taran-taran na site strani. Izraz poznat vo`iviot govor, go nema vo re~nicite: lu c fta taran-taran go barav na site strani. Od tur. taraf-taraf; vo Kumanovo: taraf-taraf. 1487. T RH N sb. m. pl. t rh nadz (Miha), TR H N (Pascu), tarana, sitno izdrobeno testo, izroneto i isu{eno, koe se vari i se jade. Od tur. (pers.) tarana; rom. trahana; ngr. trahans; bugar. trahana, tarhana; srhr. tarna; alb. trahan, trhan. T RHUNE, v. t hne. T RP N , v. tr ph n . 1488. T TLE sb. f. pl. tatliuri vid slatki, tatlija. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: dultse ca tatli e blago kako tatlija. Od tur. tatli; bugar. tatlja; srhr. tatlija; alb. tatl. 1489. T VNE sb. f. pl. t v (Basme, Weigand. Arom., Miha, Nicolaidi, Pascu), D VNE (Pascu) tavan. Od tur. tavan; rom. tavan; ngr. t(d)avni (Thumb); alb. tavn; srhr. tvan; bugar. tavn. Dodatok: t v nusire, d v nusire, gradi tavan; tavn-tabr voen begalec. 1490. TC adv. (Miha) neparen, tek. Od tur. tek; alb. tek (pokraj tek a ift, v. ift a tek); bugar. tek; vo Skopje: tek.

183

1491. TECARDN adv. povtorno, odnovo. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: tecardan vine povtorno dojde. Od tur. (arap.) tekradan; vo Kumanovo: tvecradn; alb. tekrar. 1492. TECNEFS sb. m. (Pascu) asthme des chevaux, pousse. Od tur. (arap.) teknefez; rom. tecnefes; alb. teknefes; bugar. teknefes; 1493. TU sb. heter. pl. tee (Basme, Miha), TLE (Nicolaidi). f. 1. `ica, tel; telegraf; 2. fils dor ou dargent que la nouvelle marie porte en guise de voile. Od tur. tel; rom. tel; ngr. tli; alb. tel; bugar. tel; vo Skopje: tel. Dodatok: Vo Kru{evo postoi prezime Telscu. 1494. TEMBHE sb. f. pl. tembihi (Nicolaidi), TIMBHE (Kru{evo) red, poredok, vospituvawe. Od tur. (arap.) tenbi; alb. terb. 1495. TENGS sb. f. pl. teng&ur (Pascu) quart de drachme. Od tur. tenk, denk; rom. tengh ; ngr. tyyi; bugar. denk. 1496. TERGSUMN sb. m (Miha) tolkuva~, obi~no preveduva~ vo konzulatite, odnosno vo prateni{tvata. Od tur. (arap.) tercman; rom. tergiuman; bugar. terdimanin; vo Skopje: trduman. 1497. TERGSUMANLE sb. f. (Miha) funkcijata na tolkuva~ot (preveduva~ot). Od tur. (arap.) tercumanlk; rom. tergiumanlc; bugar. terde(u)manl k. 1498. TRSU (Miha), TRSE (Basme), TRS (Miha), adj. I. tvrdoglav, opak ~ovek; II. adv. naopaku, nazade~ki. Od tur. (pers.) ters; alb. ters; vo Gostivar: ters. 1499. TERSENE (Basme), TERS N (Miha), TRSENE (Skopje), adv. naopaku, nazade~ki, tersene. Od tur. (pers.) tersne; bugar. tersen; vo Gostivar: trsene. 1500. TIBIRE sb. f. (Basme, Miha, Pascu) kreda. Od tur. tebeir; rom. tibiir; ngr. tebesri; alb. tebeshir; bugar. teber. 1501. TI sb. m. pl. tiedz (Pascu), TE (Miha) muslimanski manastir, te}e. Od tur. (arap.) tek; alb. teqe; bugar. tek; srhr. tekija. 1502. TICLFE sb. f. (Basme) pritesnuvawe, sramewe. Od tur. (arap.) teklif; rom. teclif; bugar. ta(e)klif; vo Skopje: bez tklif, bez pritesnuvawe; alb. teklif. 1503. TIFIRE sb. f. (Miha) pro{etka, ekskurzija, teferi~. Od tur. (arap.) teferi, teffer; srhr. teferi (L. Zore, vo Dubrovnik: zabava nadvor od doma so jadewe i piewe); bugar. tefer; alb. teferik. 1504. TIFTRE sb. f. pl. tifter (Antologie, Basme, Miha, Pascu), IFTERE (Pascu). spisok, registar, protokol; kniga. Od tur. (arap.) tefter (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 39); ngr. teftri; alb. tefter; srhr. tefter; bugar. teftr. 1505. TIFTC sb. f. pl. tiftitse (Pascu) mal volnen pokriva~; prostirka, diftik. Od tur. diftik, vid volna; rom. tiftc; bugar. teftk, tiftik. 1506. TILEC sb. m. (Miha) pomo{nik vo kupatilo, maser. Od tur. tellak; bugar. tellak; vo Kumanovo: tek.

184

1507. TILEL sb. m. (Basme, Miha), TIN (Pascu) glasnik, telal, vika~. Od tur. (arap.) tellal; rom. tell (Romania, XXXI 571, 1715); ngr. telllis (Thumb) i dr.; alb. telall; srhr. tll; bugar. tel(j)l, -in. 1508. TILEALE sb. f. (Miha) telalska slu`ba. Od tur. (arap.) tellellk. 1509. TILME sb. f. pl. tilimur (Pascu), TALME (Miha) voena obuka. Od tur. (arap.) tlim; rom. talm; alb. talm; bugar. talm. 1510. TIMRE sb. f. pl. tim r (Pascu). timarewe, nega na kowi. Od tur. timar, nega koja im se uka`uva na zaboleni kowi ili na doma{ni `ivotni; ngr. timri; srhr. timarenje, timarit; bugar. timarij, timar, timrenie. TIMBEL v. dembel. TIMBILE (Pascu) v. dembele. 1511. TIMINE sb. f. pl. timine (Miha) pozdrav. Od tur. (arap.) temena; rom. temenea; ngr. temen; alb. temen; bugar. temen. 1512. TINGSRE sb. f. pl. ting&ir (Basme, Pascu), TINGSER (Weigand. Arom., Miha), TENGSER (Pascu), TENGSIR (Basme), TINGS, heter. (Basme), TINGSIR, f. pl. ting&iradz (Pascu) lonec, tenxere. Od tur. tencer; rom. tingire (Romania, XXXI 572, 1669); ngr. tendzri, tndzeris; srhr. tendera; bugar. tendere(a), tendura; alb. tenxhere. Dodatok. (dem.) ting&iru (Miha), 1513. TINI sb. m. pl. tiniadz (Basme, Pascu), TINIE, f. pl. tinie (Basme, Miha). lim, tene}e. Od tur. tenek; rom. tinichea (Romania, XXXI 572, 1761); ngr. teneks; srhr. tenee (cf. P. Skok, ZRPh XXXVI 649); bugar. tenek, tenekja; alb. teneqe. 1514. TINIIGS sb. m. pl. tiniig&adz (Miha, Pascu) limar, tene}exija. Od tur. tenekci; rom. tinichigiu; ngr. tenekidzs; bugar. teneedija; vo Gostivar: tenedija; alb. teneqexh. 1515. TIPE sb. f. pl. tipeur vrv, {ilec, tepe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: s alin p n pi tipe se ka~i na vrvot. Od tur. tepe; alb. tep; bugar. tep; srhr. tepe. TIPSIE v. t psie 1516. TIPTLE adj. i adv. (Basme, Pascu) prepraven(o), prikrien(o). Od tur. (arap.) tebdil; rom. tiptil (Romania, XXXI 572, XVII st.); alb. tevdil; bugar. tebdil. 1517. TIRIZE sb. f. pl. tirizi terezija, sprava za merewe. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite: f r tirizi e om ~ovek bez mera, nepresmetliv. Od tur. terzi, terazi; rom. terzie; alb. terez; srhr. terazije, terezije; bugar. terezija. 1518. TIRTPE sb. f. pl. tirtii (ArEnA, Miha, Pascu), TERTP (Nicolaidi) 1.tertip ve{tina, ume{nost; 2. {ega; 3. red, sistem. Od tur. (arap.) tertip; rom. tertip (Romania, XXXI 571, 1783); ngr. tertpi; vo Gostivar: trtip; alb. tertip. Dodatok: tirtip (Miha, Pascu), {egaxija.

185

1519. TIRZ sb. m. pl. tirzadz kroja~, terzija. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite (Skopje). Od tur. (pers.) terzi; rom. terzi; alb. terz; bugar. terzja; srhr. trzija (cf. prezime: Terzi) 1520. TIRZILE sb. f. rabotata na kroja~ot. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) terzilk; srhr. terzluk; bugar. terzilk. 1521. TISKIR sb. m. pl. tisiredz (Antologie, Pascu), TISKIRE, f. (Miha) patna isprava; pokana, teskere. Od tur. (arap.) teskre, tezkre; rom. techerea; ngr. teskeres; alb. tesqer; bugar. tesker. 1522. TISLME sb. f. pl. tisli (Miha, Cionescu, Pascu) 1. izdavawe, predavawe; 2. dosuduvawe. Od tur. (arap.) teslim; rom. teslim; alb. teslim; bugar. teslm. Dodatok: featsire tislime(Miha) doveri na ~uvawe. Od tur. (arap.) teslim etmek. 1523. TIST sb. m. pl. tistedz (Nicolaidi) vrzop, 12 par~iwa, duzina. Od tur. (pers.) teste; rom. teste (Romania, XXXI 572, 1761); ngr. tests; srhr. tste; alb. bugar. test. 1524. TITZ adj. (Miha) skr`av, skr`avec, titiz. Od tur. titiz; bugar. titis; vo Skopje: titiz (postoi i prezime Titizovi). 1525. TITIZLE sb. f. (Miha) skr`avost. Od tur. titizlk. 1526. TIZHE sb. f. pl. tiz h (Nicolaidi) tezga, izlog vo koj se izlo`uva stoka. Od tur. (pers.) tezgah; rom. tejghea (Romania, XXXI 572, 1793); ngr. tezihi; tezyjhi; alb. tezgjh; srhr. tezga; bugar. tezgjh. 1527. TRLE sb. f. pl. trli (Pascu), T RLE (Miha) 1. chaussure lgre en feutre; 2. kapa od valana volna. Od tur. terlik; alb. terlk; bugar. terlik. 1528. TOAF, sb. m. pl. toafadz trgovec so galanteriska stoka. Zbor poznat vo `iviot govor (Megarevo), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) toafi, galanterist. 1529. TOCMC sb. m. pl. tocmacur tokmak, mal ~ekan; glupak, nedodelkan kako tokmak. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: vedz-lu tocmaclu a-neclu vidi go tokmak eden. Od tur. (arap.) tokmak; rom. tocmak; srhr. tokmak; bugar. tokmk; alb. tokmak. 1530. TP sb. f. pl. tok& , tope, toape, topur (Basme, Antologie, Miha, Pascu), TB (Miha, Pascu), TOP, heter. pl. topur (Basme, Miha) 1. site predmeti {to se val~esti, so top~esta forma; topka za igrawe; topka (od sneg) za frlawe; 2. topka {e}er; 3. top i topovsko |ule; 4. vrzop, bala. Od tur. top; rom. top; ngr. tpi; alb. bugar. top; srhr. top. Dodatok: topc , sb. f. pl. topk& , toptsi (Basme, Pascu) topka za igra (cf. vo Ju`na Srbija: tpka). 1531. TUP sb. m. pl. tupadz (Miha, Pascu) top~ija, artilerec. Od tur. topi; rom. topci ; ngr. topitsis; srhr. topdija; bugar. topja; alb. topxh. 1532. TOPHAN sb. f. (Miha): arsenal, topana. Od tur. (pers.) topane; bugar. tophan; (cf. vo Skopje del od gradot: topna).

186

1533. TOPL adj. (Weigand. Arom., Nicolaidi), TUPL (Miha) kuc, sakat. Od tur. topal; alb. topall; srhr. tpl; bugar. topl. 1534. TOZ(E) adj. sb. f. vo prav, prav. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: toz-eer acumpra kupiv siten {e}er (prav-{e}er). Od tur. toz; alb. toz(s); bugar. toz; vo Kumanovo: tos. Dodatok: tosparasi, sitnica, xeparlak. Od tur. tozparesi. 1535. TR MB sb. f. pl. tr ng& (Basme, Antologie, Pascu), TRMP (Skopje) zamena, zamenuvawe, trampa. Od tur. trampa (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 62); rom. trmp ; alb. tramp; bugar. trmpa. Dodatok: tr mpusire, trampa (se). 1536. TR PH N sb. m. pl. tr ph nadz , T RP N (Kru{evo) tarapana, 1. kova~nica za pari; 2. prodavnica vo koja ima mnogu rabota. Od tur. (arap.) taraphane; rom. tarapana (Romania, XXXI 571, XVII st.); alb. tarapne; bugar. tarapan. 1537. TUBC sb. m. (Pascu) tutun; burmut. Od tur. (arap.) tabak; rom. tabac. 1538. TUFE sb. f. pl. tufe (Basme, Antologie, Miha, Pascu), TFEE (Antologie). pu{ka. Od tur. (pers.) tfek; rom. tufec; ngr. tufeke (Thumb), tufki; alb. dyfek, dufk; srhr. tfek; bugar. tufek, tjufek. 1539. TUFIC sb. m. pl. tuficadz , tuficats (Basme, Pascu). pu{kar. Od tur. tfeki; ngr. tufektsis; rom. tufecci; srhr. tufekdija; bugar. tufekija. S 1540. TUGR sb. m. (Miha) trgovec. Od tur. (arap.) tcar; alb. tuxhar; bugar. tudar, -in; vo Kumanovo - tudr. 1541. TUGSARLE sb. f. (Miha) trgovija. Od tur. (arap.) tcarlk; bugar. tudarl k; alb. tuxharllk. 1542. T BE interj. nikako, nikoga{. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje), go nema vo re~nicite. Od tur. (arap.) tybe, zakletva; bugar. tjujb; alb. tybe. 1543. TULMB sb. f. pl. tulumbe, tulung&i (Miha, Pascu) pumpa; protivpo`arna pumpa. Od tur. tulumba; rom. tulumb (Romania, XXXI 572, XVIII st.); ngr. tulumpa; bugar. tulumb; vo Skopje: tlumba. 1544. TULUMBAGS sb. m. pl. tulumbag&adz (Miha, Pascu) onoj {to pravi i prodava pumpi; po`arnikar. Od tur. tulumbaci; rom. tulumbag u; ngr. tulumbadzs; bugar. tulumbadja. 1545. TNA sb. f. (Pascu) Dunav. Od tur. tuna. 1546. TNGSE sb. f. pl. tung&ur (Pascu), STRNGSU (Kru{evo, Skopje) bronze. Od tur. tunc; ngr. tndzis; alb. tun; bugar. tun. 1547. TU sb. heter. pl. tuur (Miha) laiton. Od tur. tuc-tunc; rom. tuci (Romania, XXXI 572, XVIII st.); bugar. srhr. tu. 1548. TUPTNE adv. na golemo, toptan, en gros (Miha, Pascu). Od tur. top-tan; rom. toptn; bugar. toptn; vo Skopje: tptan, alb. toptan.

187

1549. TUPTANGS sb. m. pl. tuptang&adz (Miha, Pascu) prodava~, trgovec na golemo, grosist. Od tur. toptanci; rom. toptang ; bugar. toptandja; vo Skopje: toptndija; alb. toptanxh. 1550. TUPZE sb. f. pl. tupuj topuz, bozdogan. Zbor poznat vo `iviot govor (Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. topuz; rom. topuz; ngr. to(u)pzi; alb. topuz; srhr. tpuz; bugar. topuz. Dodatok: vo Kru{evo (i vo Belgrad) postoi prezime: Topuzovi. 1551. TUPUZL adj. naoru`en so topuz, naostren. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. topuzli; srhr. topzlja, toj {to nosi topuz. Dodatok: postoi izraz: em cabatli em topuzli, em kabaetlija em zortlija. 1552. TRA sb. f. (Miha) onaa strana na metalnite pari na koja{to e `igot. Od tur. tugra; rom. tura; alb. tur, tugr; alb. tura. Dodatok: tra- azi a eden vid igra, kocka; koga parata se frla vo vozduhot i toga{ se pogoduva na koja strana }e padne: kruna ili glava. 1553. TRCU sb. m. TRC i TRCIZ , f. Tur~in, Tur~inka. Vo prenosna smisla zna~i i krvnik. Od tur. Trk (cf. Capidan, Aromni 180, zabele{ka). Dodatok: turipsire (Antologie, Miha), nturipsire (Tahov), potur~uva se, spored gr~koto: turkepso (cf. Geagea, 213); alb. turk, turke. Turtsescu adj. (Antologie, Weigand. Arom.), turski; Turiria (Miha), Turia (Kru{evo) Turcija. 1554. TURFANDA sb. f. (Pascu) prmices, primeurs, fruits prcoces. Od tur. turfanda (cf. G. Meyer, Trk. Stud. I 35); rom. trufand (Romania, XXXI 572, XVIII st.); ngr. trufanto; bugar. turfanda. 1555. TURLE sb. f. pl. turli (Basme, Antologie, Cionescu, Miha, Pascu) vid, razlika. Od tur. trli; alb. turli; bugar. turlija. Dodatok: turl-turl (ArEnA, Cionescu). razli~en, raznoviden. Od tur. trli-trli; bugar. tjurlj-tjurlj (cf. RES V 50; Sandfeld, Ling. balk.); alt turlie (Pascu) autrement, dune autre manire; turltav, Eden vid jadewe, vo koe ima meso, raznoviden zelen~uk i za~ini. Vo Skopje: turl-tav; alb. turli-turli. 1556. TRN sb. f. pl. turne (Pascu) brochet. Od tur. tuna balgi; ngr. trne. 1557. TURPE sb. f. pokraj DULPIE, DURPIE turpija; die Holzfeile. Od tur. drpi; vo Skopje: trpija; alb. turp. 1558. TUR E sb. f. pl. turi (Miha) tur{ija, razli~en zelen~uk -piperki, krastavici i dr., konzerviran vo ocet, za zima. Od tur. turi; ngr. turs; srhr. trija; bugar. turija, truja; alb. tursh. 1559. TUTCLE sb. f. pl. tutc i (Miha, Pascu) lepak, lepilo, tutkal. Od tur. tutkal; ngr. tutkli; alb. tutkll; srhr. tutkal; bugar. tutkl. 1560. TUTNE sb. f. (Basme, Pascu), TUTUME (Miha, Pascu) tutun, (Nicotiana tabacum). Od tur. ttn; rom. tutn (Romania, XXXI 572, XVII st.); ngr. tutuni; srhr. ttun (cf. prezime: Tutunovi); bugar. tjutjun. Dodatok: beare tutune (Miha) pu{i, bukvalno, pie tutun, vo Skopje: pije tutum, pu{i. Od tur. ttn imek. 188

1561. TUTUNGS sb. m. pl. tutung&adz (Miha, Pascu) onoj {to pu{i tutun; onoj {to prodava tutun. Od tur. ttnci; rom. tutung ; bugar. tjutjundja; srhr. tutundija, ~ibuk~ija (cf. prezime: Tutunxi). 1562. TZL sb. pron. Localit prs de Caterina (Antologie, 343). Od tur. tuz, sol. cf. srhr. ime na grad Tuzla (Bosna). 1563. TUZLE sb. f. pl. tuzlu dokolenki, tozluci. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: arna spoart tuzlu vo zima se nosat tozluci. Od tur. tozlk; rom. tuzlc; ngr. tuzlki; srhr. tzluke, tozluci; bugar. tuzlk. 1564. TSP sb. f. pl. tso (Basme, Miha) golemo par~e leb. Od tur. up, delanka, iverka; alb. cop.

U
1565. UCN sb. m. (Pascu), UCN (Basme), kana , v. C NA. 1566. UGSC sb. m. pl. ug&atse (Basme, Antologie, Weigand. Arom., Miha, Pascu), OGSC (Miha, Pascu), UGSE (Basme), f. 1. oxak; 2. ku}a, doma}inska ku}a; ogni{te. Od tur. ocak; rom. ogeac; ngr. udzki; alb. oxhak; bugar. odk; srhr. odak. 1567. GSME sb. f. napad, nalet, juri{, uxum. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: featsir un mare ug&ume napravija eden golem juri{. Od tur. hicum; rom. hug um; vo Skopje: dum; alb. hyxhym. 1568. U DE sb. f. (Antologie), (Basme), ressemblance. Od tur. ujmak, v. ponatamu. 1569. UIDISIRE vb. IV. (Basme, Antologie, Miha, Nicolaidi, Pascu) razbere se, dogovori, sredi, ujdisa. Od tur. uymak; alb. uids; srhr. ujdurisati; bugar. ujds(u)vam. Dodatok: u disit, niu disit, (Pascu), adj. neu disire (Pascu), sb. f. manque de conformit, dfaut d adaptation; 1570. U DURM E sb. f. pl. u durm ujdurma, spletka. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: trapse un mare u durma e mi napravi edna golema ujdurma. Od tur. uydurma; bugar. ujdurma. 1571. U GNE adv. (Miha) zgodno, ujgun. Od tur. uygun; bugar. ujgn; vo Gostivar: jgun; alb. ujgun. 1572. UMTE sb. f. pl. umuts nade`, izgled za napredok. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: am umute c va-s bitiseasc gine aistu lucru Se nadevam deka dobro }e zavr{i ovaa rabota. Od tur. (pers.) umut, nade`; alb. ymyt. 1573. UNDULE sb. f. (Miha) nadnica, plata. Od tur. ondelk, desetok.

189

1574. URDE sb. f. pl. urdi (Basme), URIE (Pascu) 1. divi ordi {to lutaat; 2. tolpa; lu|e, orda. Od tur. ordi, vojska, logor; rom. ngr. ord; alb. hordh, ord; srhr. ordija; bugar. ordija. 1575. URSZ adj. (Basme, Antologie, Miha, Pascu), UGURSUZ (Kru{evo) nikakvec, lo{; smurten; ugursuz. Od tur. ugursuz; rom. (h)ursuz (Romania, XXXI 572, XVII st.); ngr. ugurszis; bugar. ursuz, -in; srhr. ugrsuz; alb. ugursuz. 1576. URSUZLE sb. f. (Miha), nesre}a, nesre}en skok. Od tur. ugurzuslk; rom. ursuzluc; srhr. ugurszluk; bugar. ursuzl k. 1577. URTC sb. m. pl. urtats (Antologie, Tahov, Miha, Pascu) partner, kompawon, ortak. Od tur. ortak; alb. ortk; srhr. rtak; bugar. ortk. 1578. URTACLE sb. f. (Miha) ortaklak, partner vo rabotata. Od tur. ortaklk; bugar. ortakl k; srhr. ortkluk; alb. ortakllk. 1579. UST sb. m. pl. ustadz (ArEnA) majstor, ve{tak, gazda, pretpostaven, handwerksmeister. Od tur. usta, meister; alb. ust; bugar. usta. Dodatok: ustaba, sb. m. (Kru{evo, Skopje) glaven majstor, {ef na majstorite. Od tur. usta, majstor i ba, glava. 1580. USLE sb. f. pl. usule (Nico, Pascu) mera, usul; manire, mthode. Od tur. (arap.) usul; bugar. usul. Dodatok: cu usule vnimatelno, so usul (Skopje). UZMIAR v. huzmete; alb. hyzmeqar. 1581. UV RD sb. m. adj. ovarda, dare`liv, ~ovek so {iroka raka. Zbor poznat vo `iviot govor, go nema vo re~nicite: multu ei uv rd mnogu si dare`liv (ovarda). Od tur. (pers.) hovarda, pijanica, kico{, ~ovek so {iroka raka; vo Skopje: ovarda. 1582. UV RD LE sb. f. dare`livost, ovardalak. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. (pers.) hovardalk; vo Skopje: ovardl k. 1583. UZN, adj. (Miha) 1. visok; 2. dolga~, glupak. Od tur. uzun; bugar. uzn; srhr. zun (cf. arom. prezime Uzun, i srpsko prezime Uzunovi). 1584. UZUNACMC adj. (Miha) prost, glupak, dolga~. Od tur. (arap.) uzunahmak, sot, idiot. Dodatok: uzun-bo , od tur. uzun-boy, visok rast, glup. 1585. UZUNGSVA adj. (Miha) mnogu dolg, dolga~. Od tur. uzunce.

V
1586. VDE sb. m. pl. vadedz (Pascu), VADE, f. (Miha) rok. Od tur. (arap.) vade; rom. vadea (Romania, XXXI 572, XVIII st.); bugar. vade; alb. vade. 1587. VADIME sb. f. (Miha) rok, denot za pla}awe na dolgot. Od tur. (arap.) vademin hulili, pribli`uvawe na mojot rok.

190

1588. VHTE sb. f. (Basme, Pascu) vreme, moment, sezona. Od tur. (arap.) vakt; alb. vakt; srhr. vakat. 1589. VAL sb. m. pl. faliadz (Antologie, ArEnA, Tahov, Nicolaidi, Pascu) upravnik na edna pokraina, valija. Od tur. (arap.) vali; rom. vali ; bugar. srhr. valija; alb. val. 1590. V CFE sb. f. pl. v cuhi (Nicolaidi, Pascu), V C FE (Basme, Miha) ostavina, pobo`no zave{tanie, crkoven imot, vakaf. Od tur. (arap.) vakf (cf. Bari I 284, Elezovi 217); rom. vacuf; ngr. vakf(ia); alb. vakaf, vakf; srhr. vakuf(p); bugar. vakf, vak f, vukf, vakf. 1591. V RE sb. f. (Basme), V RA U (Miha, Nicolaidi) zlaten ili srebren list. Od tur. (arap.) varak sredstvo, pra{ok za pozlatuvawe; ngr. varki; alb. varak. 1592. V TNE sb. f. pl. v t stan, le`i{te, gnezdo. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite. Od tur. vatan, Vaterland; alb. vatn; bugar. vatan, op{tina, imot na edno semejstvo kaj rodopskite Pomaci. 1593. VIU sb. m. (Nicolaidi, Pascu), VEU (Nicolaidi), VELE (Miha). zastapnik, opolnomo{tenik. Od tur. (arap.) vekil; rom. vechl, vichil (Romania, XXXI 572, XVIII st.); ngr. veklis; srhr. vl; bugar. vekl, -in; alb. veqil. 1594. VIILIME sb. f. (Pascu) procuration. Od tur. (arap.) vekil-etmek. 1595. VIILEARGS sb. m. pl. -adz (Miha) nadzornik. Od tur. (arap.) vekilarc; bugar. vekil-har. 1596. VIL TE sb. f. pl. vilaets (Weigand. Arom., Pascu), VIL ETE (Nicolaidi) pokraina, rodno mesto, vilaet. Od tur. (arap.) vilayete; ngr. vilati; alb. vilajt; srhr. vilaet; bugar. vilat. 1597. VILAETL adj. sb. m. zemjak, ~ovek od na{eto rodno mesto. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo): n su aste vilaetli toj mi e zemjak. Od tur. (arap.) vilaetli; srhr. vilatlija; bugar. veleatlja, velejatlja; alb. vilajetl. 1598. VIRNE sb. f. (Pascu) pustina, prazen, zapu{ten prostor. Od tur. (pers.) viran, veran; rom. virane; alb. viran; bugar. veran; srhr. (cf. Bari I 280, II 389; Elezovi 198). 1599. VIRME sb. f. nervoza, gri`a, bolest. Zbor poznat vo `iviot govor (Skopje, Kru{evo), go nema vo re~nicite: va-s crepu di vireme }eumram od nervoza, od gri`i. Od tur. (arap.) verem, tuberkuloza; bugar. verem, vihrem. v. fireme; alb. verem. 1600. VIRISE sb. f. pl. virisiur (Nicolaidi, Pascu - m. pl. virisadz ) kredit, veresija, prodavawe odnosno kupuvawe na doverba, na kredit. Od tur. veressiye; rom. veresie; ngr. veres(s); alb. veresi; srhr. veresija; bugar. veresja. 1601. VIN sb. f. pl. viine (Basme, Miha), V (Miha), VIN (Pascu), AVIN (Skopje, Kru{evo) vi{na. Od tur. vina; ngr. vsino, vsinu; 191

srhr. vnja; bugar. vnja; alb. vishnje. Dodatok: vin (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), van (Nicolaidi, Pascu), viu (Miha) vi{na (ovo{ka, drvo), (Prunus cerasus). 1602. VINT sb. f. (Pascu), VINA (Nicolaidi) napitok, sok od vi{ni. Od tur. (pers.) vinap(b); ngr. visinda, vissinda; bugar. vinab; rom. viinat . 1603. VIZR sb. m. pl. vizirai (Basme, Antologie, Miha, Pascu), VEZIR (Weigand. Arom.) vezir, minister. Od tur. (arap.) vezir; rom. vizir; ngr. vezris (Thumb); alb. vezir; srhr. vzr; bugar. vezir, vizir, -in.

Z
1604. ZAHMTE sb. f. pl. zahmets (Basme, Weigand. Arom., Cionescu, Miha, Pascu) trud, maka, rabota. Od tur. (arap.) zahmet; alb. zahmt; bugar. zahmt. 1605. ZAF adj. (Nicolaidi) slab, nemo}en, bolen, zaif. Od tur. (arap.) zayif; rom. zaif (Romania, XXXI 572, XVIII st.); bugar. zaif; alb. zaif. Dodatok: zafcu (Basme, Pascu), neraspolo`en. 1606. ZAIR sb. m. pl. zairedz (Nicolaidi, Pascu), ZAIRE (Miha), ZAEREE (Pascu), f. produkti, zajre. Od tur. (arap.) zayre; rom. zaherea; ngr. zaeres, zayres; alb. zahire; bugar. zair, zaher. 1607. ZALHAN sb. f. (Miha), Z RH N (Kru{evo, Skopje) klanica. Od tur. (arap.) salane (salhana); rom. zalhana, salhana (Romania, XXXI 572, 1761); bugar. s(z)lhana; vo Gostivar: salna. 1608. ZPTE sb. f. (Nicolaidi), ZPE, AZPE (Nicolaidi) pre~ka, pokornost, zavisnost. Od tur. (arap.) zapt; rom. zapt; ngr. zpi, zfti; alb. zapt. Dodatok: zaptisire, zadr`i, spre~i, zastane (Basme, Miha, Pascu), vo Skopje: zaptisati, zadr`i, spre~i. Od tur. (arap.) zapt etmek. 1609. ZAPT sb. m. zapti a (Miha) stra`ar, xandar, zaptija. Od tur. (arap.) zaptiye; bugar. zapti, zaptja; alb. zapt. 1610. ZRE sb. f. pl. z r (Miha, Pascu), ZAR, heter. pl. zarur (Miha) kocka za igrawe (kockawe); sre}a vo kockaweto, zar. Od tur. (arap.) zar; rom. zar (Romania, XXXI 573, XVIII st.) ngr. zri; alb. bugar. zar; srhr. (cf. Bari I 279, Elezovi 196); alb. zar. 1611. ZRF sb. f. pl. zarfe (Miha), ~ini~eza {e}er i za {olji od kafe, podmetka (N. jezik, V, 276). Od tur. (arap.) zarf; ngr. zrfi; alb. zarf; bugar. zarf. 1612. Z BTU sb. m. pl. z bits (Miha, Nicolaidi, Pascu) oficer, xandarmeriski oficer. Od tur. (arap.) zabit; rom. zabit; alb. zabit; bugar. zabit, -in. 1613. Z BN adj. (Pascu) languissant. Od tur. (pers.) zabun faible, infirme, malade; ngr. zabunis, zabunikos. 1614. Z GR sb. m. (Basme, Miha, Pascu), ZAYAR (Nicolaidi) love~ki pes, zagar, pejorativno za ~ovek. Od tur. zagar (cf. ZRPh. XXIX 226-7); ngr. zaari; alb. zagr; bugar. zagar; srhr. zgar. 192

1615. Z MNE sb. f. (Basme, ArEnA, Weigand. Arom., Antologie, Miha, Nicolaidi, Pascu), ZEMNE (Pascu), ZAMNE (Weigand. Arom.) vreme, minato, doba. Od tur. (arap.) zeman; bugar. zamn; srhr. zeman. Dodatok: z m nescu, adj. (Basme) starovremenski. 1616. Z MBC sb. f. pl. z mbatse (Miha) krin. Od tur. zambak; ngr. zambki; alb. zambak; bugar. zambak; vo Kumanovo: z mbk. 1617. Z MBLA sb. f. pl. zambile (Antologie, Miha, Pascu) zumbul (Hyacinthus orientalis). Od tur. (arap.) zmbl; rom. zambil (Romania, XXXI 572, XVIII st.); ngr. zambli, zumbli; alb. zymbyl; bugar. zjumbjul; srhr. zumbul (cf. V. Petrovi, O biljkama...). 1618. Z NTE sb. f. pl. z n ts (Miha, Nicolaidi, Pascu), ZINATE (Weigand. Arom.) rabota, zanaet, profesija. Od tur. (arap.) zanat; rom. zanat; ngr. zanti; alb. zant; srhr. zanat; bugar. zanajat. 1619. Z N T sb. m. pl. z n tadz (Miha, Pascu) zanaet~ija, ~ovek {to raboti nekoja profesija (manuelen rabotnik). Od tur. (arap.) zanatci; alb. zanatxh; srhr. zanatlija, zanadija; bugar. zanatja. 1620. Z RRE sb. m. pl. z r r (Miha, Nicolaidi, Pascu) {teta, zaguba, defekt. Od tur. (arap.) zarar; alb. zarar; srhr. zrr; bugar. zarr. 1621. Z RCL sb. f pl. z rcule (Pascu) capuchon. Od tur. (pers.) zer klah (vo Skopje ovoj zbor ne se upotrebuva); rom. z rcul ; ngr. zerkla. 1622. Z RZ VTE sb. f. (ArEnA, Miha, Pascu) zelen~uk, zarzavat. Od tur. (pers. arap.) zarzavat; rom. zarzavat (Romania, XXXI 573, 1793); bugar. zarzavt; alb. zarzavate. 1623. Z RZ V sb. m. pl. z rz v adz (Pascu), Z R V GS (Miha) prodava~ na zelen~uk, zarzavat~ija. Od tur. (pers., arap.) zarzavati; rom. zarzavagiu; bugar. zarzavatja; vo Skopje: zarzavtija. 1624. ZFE sb. f. pl. zefi (Basme, Miha), ZEVE (Pascu), ZEFC (Pascu) zabava, razonoda, veselba. Od tur. (arap.) zevk; rom. zefch ; ngr. zevki (Thumb); alb. zefk; bugar. zefk; vo Kumanovo: zefk; srhr. zevkrnje das beqveme Leben, zevkariti, beqvem leben. 1625. ZEVZC sb. m. pl. zevzets (Kru{evo, Skopje) zevzek, vetrogon, nikakvec. Od tur. zevzek; rom. zevzec (Romania, XXXI 573, XVIII st.); bugar. zevzk; srhr. zevzek. 1626. ZIAFTE sb. f. pl. ziafets (Basme, Weigand. Arom., Miha, Pascu) gozba, veselba. Od tur. (arap.) ziyafet; rom. z afet (Romania, XXXI 573, XVII st.); ngr. ziafeti; srhr. zijafet; bugar. ziafet, zjaft; alb. zijafet. 1627. ZIMBL sb. heter. pl. zimbile (Pascu), ZIMBLE, f. (Miha) zembiq; ceger. Od tur. (pers.) zembi; rom. zimbil; ngr. zembli; alb. zimble; srhr. zembil (Bari I 280, Elezovi 197-8); bugar. zembl. 1628. ZIMBIRE sb. f. pl. zimbire (Nicolaidi), ZUMBREE (Pascu), ZIMBIREC, heter. pl. zimbirets (Miha) perce, feder~e na satot; pru`ina (na vratata). Od tur. zemberek; rom. zemberec; ngr. zemberki; alb. zemberk; bugar. zembelek; vo Skopje: zmberek.

193

1629. ZINGE sb. f. pl. zingi (Miha), ZNGE (Pascu), ZUNGIE (Nicolaidi), Z NGIE (Antologie) uzengija. Od tur. zengi; ngr. zeyk; alb. zeng; srhr. uznija; bugar. uzengja, izengij. 1630. ZNDNE sb. f. pl. znd (Basme), Z NDNE (Basme, Miha), ZUNDNE (Pascu) pekol, zatvor, zandana. Od tur. (pers.) zndan; alb. zindan; bugar. zandan. ZNALE v. nale. 1631. ZRE sb. f. (Antologie, ArEnA, Basme, Miha, Pascu), ZR (Basme), ZOR (Miha, Basme), ZRI (ArEnA) nevolja, maka, gri`a, zort. Od tur. (pers.) zor; rom. zor (Romania, XXXI 573, XVII); zri; alb. zor; srhr. zr; bugar. zor. Dodatok: zrc (Pascu) zorle (Kru{evo); vo Skopje: zorlem. 1632. ZRBA sb. m. pl. zorbadz (Pascu), ZURB (Nicolaidi) qui sempire par force des biens des autres. Od tur. (pers.) zorba (vo skopskiot turski govor ne e poznat ovoj zbor); rom. zorba (Romania, XXXI 573, XVII st.); ngr. zorbs, tyran, despote, oppresseur. 1633. ZOT adj. (Pascu) fort, vigoureux. Od tur. (pers.) zud; alb. zot. 1634. ZULME sb. f. pl. zulu (Miha, Pascu) nasilstvo, pqa~ka, zulum. Od tur. (arap.) zulum, zlm; rom. zulm; alb. zullum; srhr. zlum; bugar. zulm. 1635. ZULUMGS sb. m. pl. zulumg&adz (Pascu), ZULUMR (Miha) pqa~ka{, nasilnik, zulum}ar. Od tur. (arap.) zulumci; srhr. zulumar; bugar. zulumdja; alb. zullumxh. 1636. ZURBALE sb. f. (Nicolaidi, Pascu) violence, arbitraire. Od tur. (pers.) zorbalk. 1637. ZRLU adj. (Basme, Miha, Nicolaidi, Pascu), ZRRU (Pascu) lud; besen. Od tur. (pers.) zorli, fort, robuste, vigoureux; ngr. zurl, zurls. Dodatok: zurleate (Nicolaidi), zureate (Pascu) ludo; zurleats (Basme, Miha, Pascu), zureats (Miha) ludost, ludilo; zurlire (Basme, Nicolaidi), zurire (Miha), zurlisire (Pascu) besnee, luduva. 1638. ZRN sb. m. pl. zurnadz (Pascu), SRL , f. pl. surle (Miha) hautbois; clarinette; groin. Od tur. zurna; rom. surla; ngr. zurns; alb. zurle; srhr. zrna; bugar. zurna, zrla.

194

Nekolku zabele{ki za re~nikot

Vlijanieto na turskiot jazik na aromanskiot dijalekt, kako i na drugite balkanski jazici, e najgolemo vo leksikata. Najgolemiot del turski zborovi {to gi ima vo aromanskiot dijalekt se poznati i vo drugite balkanski jazici. Po brojot na turski zborovi koi gi poznava, aromanskiot dijalekt doa|a na pretposlednoto mesto. (Najmnogu turski zborovi poznava srpskohrvatskiot: preku 5000 samo kaj \. Popovi}; a najmalku albanskiot jazik: okolu 1200). Od celokupniot broj turski zborovi poznati vo aromanskiot dijalekt, malku pove}e od sto mu se poznati samo na aromanskiot dijalekt (drugite balkanski jazici, smetaj}i go tuka i dakoromanskiot dijalekt, gi nemaat tie zborovi; desetina od niv gi imaat samo dakoromanskiot i aromanskiot dijalekt; malku pomalku od polovina od site turski zborovi {to postojat vo aromanskiot dijalekt, im se poznati i na drugite balkanski jazici, ne smetaj}i go dakoromanskiot dijalekt; okolu 300 zborovi im se zaedni~ki na site balkanski jazici. Drugite zborovi se poznati vo aromanskiot i vo dakoromanskiot dijalekt i u{te vo nekoj balkanski jazik. Od ovoj broj turski zborovi, aromanskiot dijalekt denes ne koristi golem del od niv. Najgolemiot del zborovi-poimi, vrzani za administracijata, sudstvoto, vojskata i sl. se gubi i im otstapuva mesto na srpskohrvatskitezborovi (odnosno na novogr~kite ili na albanskite, ako stanuva zbor za aromanskite govori vo granicite na dene{nite kralstva Grcija i Albanija). U{te se vo `iva upotreba zborovite vrzani za: domot, hranata, vidovi jadewa, posatki, cve}e, zanaeti, obleka i dr., no i tie zborovi po~nuvaat da se zamenuvaat so srpskohrvatski (i germanski, francuski ili zborovi od nekoi drugi jazici, obi~no poimi za: alatki, ma{inerija, materii i sl. ).

195

Petar Atanasov Les lments turcs dans l'aroumain (Rsum)

Comme le titre l'indique, le sujet de ce travail traite des lments turcs dans l'aroumain de Macdoine. Ce travail est en effet la thse de doctorat de l'acad. Haralampie Polenakovi, soutenue en 1939 Zagreb, sur la base du matriel recueilli par l'auteur lui-mme en tant que locuteur natif de l'aroumain. Il aborde diffrents aspects de l'influence turque dans l'aroumain. Quant au lexique on constate qu'une bonne partie de celui-ci constitue aujourd'hui une couche lexicale archaque mais en mme temps il est la preuve de l'ampleur de cette influence turque non seulement en aroumain mais aussi dans les autres langues balkaniques, ce que nous pouvons constater des emprunts faits au turc par celles-ci, cits par l'auteur dans son travail. Dans la premire partie du travail l'auteur s'attarde sur les changements vocaliques de ces emprunts dans l'aroumain. Ainsi, la voyelle a accentu se diphtongue en ea en aroumain : tc. destemel > ar. destemeale "serviette' ; le a non accentu se ferme en & : tc. raki > ar. ar&}ie "eau-de-vie'. La voyelle a apparat galement comme voyelle prothtique dans les emprunts commenant par un r : tc. raft > ar., araf&, arafe "tagre", le phnomne tant une des principales caratristiques de l'aroumain. Le mme principe est appliqu dans le traitement des changements des autres voyelles : e, i, o, u, ainsi que de la voyelle turque . Dans le traitement des consonnes des emprunts aroumains faits au turc l'auteur nous prsente dans les moindres dtailles tous ces changements. Citons en quelques exemples : p > f : tc. kalp > ar. c&l&fe ct de c&lupe "modle, cadre"; p > t : tc. sebep > ar. simbete "cause", 'motif" ; b > p : tc. rub, ar. arup "mesure, dix centimes, piastre, huitme de l'aulne" ; k > g : tc. boccanna, ar. bogana "maldiction". Sont traits galement les phnomnes de prothse (tc. at > ar. hat "cheval"), d'aphrse (tc. ihtiza, ar. tiz& ct de ihtiz& et ihtizae "ncessit"), d'penthse (tc. kubur > ar. cumbur&, cumbure "pistolet"), de syncope (tc. batihava, ar. bathava " gratuitement, pour rien ; tc. inat i, ar. ina i " entt, obstin, tte de mule") et d'apocope consonantiques (tc. bimbai, ar. bimba " officier suprieur"). Citons galement les phnomnes de mtathse (tc. bakra , ar. bruga e ct de b&rca e et burga e "chaudron", "chaudire" et de haplologie (tc. ggm, ar. |um). Dans la partie consacre l'accentuation des mots turcs emprunts par l'aroumain on constate que l'accent turc se maintient sur la mme syllabe en aroumain sauf dans les cas o le mot est entr dans ce dernier par l'intermdiaire d'une autre langue, le plus souvent par le macdonien : cte de clf&, maced. klfa on a aussi c&lf "ouvrier qualifi d'un artisan" comme en turc kalf. 197

Le chapitre consacr aux verbes d'origine turque et leur adaptation en aroumain nous montre que seulement quatre verbes appartiennent la premire conjugaison en -are et tous les autres font partie de la quatrime conjugaison en -ire. Les emprunts faits au turc par l'aroumain ne se limitent pas uniquement aux mots mais aussi aux suffixes turcs ou d'autre origine (slave, grecque) qui s'ajoutaient aux emprunts turcs dans le processus de leur adaptation : -ar : ergar "gitan" ; -at (lat. atus) : satrazamat "ministre" ; -can : al&scan "appliqu, 'assidu, dilligent" ; - e : (suff. dim.) don e "caleon, culotte". Un chapitre entier dans ce travail est consacr aux noms de famille aroumains provenant du turc, qui sont bass le plus souvent sur la dnomination de l'activit exerce par la personne respective : Cazani "celui qui fabrique de chaudires ou des alambics" ; Fes i "celui qui fabrique des fez" ; Bo%ai "celui qui vend de la couleur ou qui badigeonne". Il y en a aussi qui proviennent du surnom d'une personne : ]ose "imberbe" ; Cambur "bosse" qui a la suite est devenu le nom de famille de ses descendants. Font objet de cette tude aussi les phrasologismes, les sentences et les proverbes entrs dans l'aroumain, traduits ou dans leur forme originale, ainsi que leurs correspondants dans le macdonien ou dans le serbe (le plus souvent dans le dialecte de Vranje). Voil quelques expressions et proverbes: c{am-surte on dit d'une personne renfrogne / hargneuse) ; ah&tu-% ta+e mntea du tc. okadar akli keser (cf. maced. tolku mu se~e pametot (Gostivar) ou tolko mu stiza pamet (Vranje), alb. a i pret mendja. Les changements smantiques sont un phnomne courant chez les mots d'emprunt de mme que les changements phontiques. Ces changements peuvent tre la fois insignifiants mais aussi essentiels alors que les causes en sont multiples. L'auteur s'y attarde brivement chez un certain nombre de mots : ahure, qui outre sa signification propre de "curie" signifie aussi Megarevo "vestibule carrel dans lequel on passe la plupart du temps pendant l't" ; b&rute "poudre fusil" signifie aussi "sec" ; %anitsar "janisaire" signifie "criminel'. Le Lexique reprsente la partie la plus vaste de ce travail. Il contient 1638 lexmes, des mots turcs entrs dans l'aroumain. Chaque entre est suivie de ses caractristiques morphologiques marques par les abrviations latines courantes : le pluriel, les attestations pour la forme aroumaine, sa signification et l'tymologie (turque, arabe, persanne) ainsi que les formes de ces emprunts dans les langues balkaniques qui les possdent. Toutes ces donnes font du Lexique une source riche des turquismes et une base pour les tudes compares des lments lxicaux emprunts au turc au niveau balkanique.

198

Pogovor
Akademik Haralampie Polenakovi} e roden na 17 januari 1909 godina vo Gostivar. Vo rodniot grad go zavr{uva osnovnoto obrazovanie, a gimnazija vo Skopje. Ovde studiral na Filozofskiot fakultet i po zavr{uvaweto na studiite vo 1934 godina, na predlog od prof. Petar Kolendi}, izbran e za asistent na grupata za Naroden jazik i kni`evnost. @ivotniot pat na akad. H. Polenakovi} e bogat i ispolnet so brojni uspesi i postignuvawa. Toj e eden od retkite makedonski nau~nici koi pred vojnata se steknaa so fakultetsko obrazovanie. Po vojnata, so ostvaruvaweto na vekovniot son na makedonskiot narod, sozdavaweto na makedonska dr`ava vo ramkite na jugoslovenskata federacija, koja ima{e ogromna potreba od vakvi kadri, H. Polenakovi} celosno se stavi na raspolagawe na potrebite na mladata dr`ava, kako vo osnovaweto i organiziraweto na obrazovnite i nau~nite institucii vo zemjata, taka i kako profesor po makedonska i jugoslovenska kni`evnost. Toj aktivno u~estvuval vo organiziraweto na Filozofskiot fakultet vo Skopje i vo svojstvo na osnova~ i profesor na Katedrata za jugoslovenski literaturi. Na 16 dekemvri 1946 godina toj go odr`a prvoto predavawe na tema Bra}ata Kiril i Metodij, sozdava~i na prvata slovenska pismenost. Zaedno so nekolku drugi zvu~ni imiwa, toj e spiritus movens za brojni inicijativi, aktivnosti i realizacii na poleto na obrazovanieto, naukata i kulturata: bil eden od inicijatorite za osnovawe na Dru{tvoto za makedonski jazik i literatura, na Seminarot za makedonski jazik, literatura i kultura, na Institutot za makedonski jazik, na Bigorskite nau~ni sredbi, na redica spisanija, trudovi i prilozi, pa i za osnovawe na najvisokata institucija od oblasta na naukata i umetnosta vo zemjata - Makedonskata akademija na naukite i umetnostite, ~ij ~len e u{te od prviot sostav, a potpretsedatel vo dva mandata. Voedno, toj e ~len od nadvore{niot sostav i na Srpskata akademija na naukite i umetnostite i na Akademijata na nauki i umetnosti na Bosna i Hercegovina. Akademik H. Polenakovi} za svoite zaslugi bil dobitnik na brojni nagradi i priznanija me|u koi neminovno treba da se odbele`at republi~kata nagrada 11 oktomvri i nagradata AVNOJ, najvisokata nagrada vo ramkite na porane{nata jugoslovenska zaednica. Negoviot nau~en opus ja nadminuva brojkata od 650 bibliografski edinici {to samiot gi klasificiral i podgotvil, kako prvo izdanie, vo pet toma, objaveni od knigoizdatelstvoto Misla vo 1973 godina. Vtoroto izdanie pak, podgotveno vo {est toma od d-r Tome Sazdov i d-r Van~o Tu{evski go objavi Makedonska kniga vo 1989 godina. 199

Za deloto i mestoto {to mu pripa|a na akademik Haralampie Polenakovi} vo na{ata kulturna istorija izneseni se najpofalni ocenki od strana na vrvni makedonski avtoriteti od domenot na kni`evnata nauka i kritika, na lingvistikata, na umetnosta, na folklorot. Zad akademikot Polenakovi} ostanuva impozantno nau~no delo. Negovite nau~ni raboti se nabrojuvaat na pove}e stotini. Samo izbranite negovi tekstovi se objaveni vo pet reprezentativni toma. So pravo mo`eme da go nare~eme osnovopolo`nik na istorijata na makedonskata literatura// Opusot na Haralampie Polenakovi} ostanuva kako dragoceno nasledstvo vo na{ata nauka za kni`evnosta i osobeno vo na{ata istorija za kni`evnosta (akad. B. Koneski, po povod smrtta na Polenakovi}). Minatata godina imavme mo`nost povtorno da gi slu{neme ovie ocenki kako u{te pokategori~na potvrda, no sega od edna pogolema vremenska distanca, na sve~eniot sobir {to MANU go organizira{e po povod 95 godini od ra|aweto i 20 godini od smrtta na akad. Haralampie Polenakovi}. Strastven i strpliv istra`uva~ i prou~uva~ na na{ata srednovekovna pismenost, toj uporno dlabe{e vo korenite na na{iot kulturen identitet - vo pismenosta i kni`evnosta, vo folklorot i jazikot, vo predanijata i mitovite, vo pesnite i prikaznite, vo neiscrpniot trezor na nivnata memorija, mudrost i ubavina/ / profesorot Polenakovi} ja prika`uva{e, tolkuva{e i osvetluva{e istoriskata vistina za nas // Toj toa go prave{e so uverlivosta na svoeto pismo i na svojot glas, so qubov, sigurnost i ubedlivost {to mu prilegaat na vistinski nau~nik i kulturen deec (akad. M. Matevski). Monumentalnoto nau~no delo na prof. Haralampie Polenakovi} bilo i }e bide predmet na natamo{ni istra`uvawa i ocenki. So nego, za prv pat, na istorisko - analiti~ka osnova se postavija temelite na na{ata kni`evna nauka vo celost /../ Nau~nata i istra`uva~kata aktivnost na akad. Polenakovi} ne mo`e da se oddeli od negovata isklu~itelno plodotvorna pedago{ka dejnost // Sme imale i drugi visoko ceneti profesori i vrvni avtoriteti vo na{ata sredina, no retki bea profesorite so takov neposreden pristap, sekoga{ otvoreni i zainteresirani za rabotata na pomladite kolegi, krajno komunikativni i so iskri~av duh vo odnosite so site lu|e. Mo`am slobodno da ka`am deka vo toj pogled toj be{e edinstven, po~ituvan i sakan (akad. M. \ur~inov). No akad. Haralampie Polenakovi} ne be{e samo istori~ar na literaturata, {to e prva negova vokacija, tuku be{e polihistor kakvi denes ima mnogu malku vo svetot // toj prv ja otkri vrskata me|u Prli~ev i Di~o Zograf, potoa go osvetli zografskoto semejstvo na Ginovci, ja povle~e linijata na slovenski i gr~ki natpisi na ikonite od XIX vek (akad. Cvetan Grozdanov). Vo ovaa niza na pofalni iska`uvawa za akad. H. Polenakovi} se nadovrzuva i ona na akad. Gane Todorovski : Haralampie Polenakovi} e prvoto ime vo prvata istoriska trojka na vtemeluva~i na nau~nata discip200

lina od specifi~no nacionalno zna~ewe - literaturnata nauka. Pokraj negovoto, li~at u{te imiwata na Dimitar Mitrev (r. 1919) i Bla`e Koneski (r. 1921), me|u niv toj e najstar po godini (r. 1909). Toa se trite brazdi od taa {iroko ili frontalno razviena prvopozicija na narodonaukata /./ H. Polenakovi}, akademik i klu~na (da re~eme i: kultna) li~nost na skopskiot univerzitet Kiril i Metodij be{e ~ovek na silen tvore~ki zamav. Strogo principielen, trudoqubiv, inventiven i ekspeditiven, povle~en pred vrevata na vremeto vo ma|osnata ti{ina na rabotnite obvrski, uspeva{e Toj, ili: nemu, tokmu nemu mu uspeva{e da se distancira od protokot na dnevnata politika so maniri na blagorodnik komu{to ne treba da mu se zabele`uva poradi ~istotata na negovoto ~estoqubie i poradi skrupulite na negovoto nau~ni~ko puritanstvo // Svojot javen presti` go grade{e isklu~ivo vrz platformata na svojot poziv i svojata vokacija i raspolo`iva silna volja i blikotna rabotna energija, vrz svoeto sopstveno nau~no i nastavni~ko delo i anga`man. Interesen e podatokot {to vo negovata nau~na kariera, mladiot Polenakovi} startuva so doktorska disertacija od oblasta na lingvistikata ~ij naslov e Turski elementi u aromunskom dijalektu koja ja odbranil vo 1939 godina vo Zagreb, pred komisija sostavena od eminentnite profesori: Petar Skok, osnovopolo`nik na ju`noslovenskata romanistika, Stjepan Iv{i}, slavist, avtor na trudovi od domenot na sporedbenata slovenska gramatika, i Mirko Deanovi}, romanist i leksikograf. Pri~inata za izbor na tema od oblasta na romanistikata i pokonkretno na aromanistikata treba da se bara vo faktot {to toj be{e roden govoritel na aromanskiot, a sekako deka i turskiot jazik aktivno go zboruval. Od ovoj trud jasno se gleda deka toj dlaboko zavlegol vo s# {to se prou~uvalo i objavuvalo vo domenot na aromanskiot vo Romanija, Grcija ili Germanija. Istra`uvawata na odreden broj Aromanci, pred prvata svetska i osobeno me|u dvete svetski vojni, kako Teodor Kapidan, Xorxe Murnu, [tefan Mihaileanu, Janku Dalametra, Take Papahaxi, Viktor Papakostea, koi imale mo`nost da se {koluvaat vo Romanija i vo golemite evropski centri i koi ostavile traen beleg vo taa zemja, mu bile sovr{eno poznati na mladiot Polenakovi}. No sepak, treba da istakneme deka toj svoite istra`uvawa vo domenot na aromanistikata gi vr{el i ostvaruval vo slovenska sredina, {to be{e zna~itelno pote{ko. Nemaj}i ja mo`nosta da se specijalizira vo toj domen, toj toa go prave{e so svojata silna volja i samouko, so vlo`uvawe na golem trud za da dojde do odredena literatura, informacija ili da objasni odredeni jazi~ni pojavi, svojstveni na aromanskiot. Sopstvenata sredina vo pogled na romanisti~kite prou~uvawa, vo toj period, ne mo`e{e apsolutno ni{to da mu pru`i osven prisustvoto na aromanskiot etni~ki element i sopstvenoto poznavawe na maj~iniot idiom vrz koi mo`e{e da se potpre. Toa be{e sepak silen motiv, kako za mladiot H. Polenakovi}, taka i za Petar Skok, neumoren istra`uva~ na balkanskoto romanstvo, koj gi pottiknuva{e takvite istra`uvawa vodej}i 201

se od na~eloto deka dol`nosta na ju`noslovenskata romanistika e da prou~i s# {to e romansko na svoite prostori. Vo taa smisla temata odbrana od Polenakovi} (ako ne i sugerirana od samiot Skok - na{a pretpostavka), napolno se vklopuva{e vo takvata nau~na optika na golemiot hrvatski lingvist. Taa nesomneno pretstavuva{e interes za ju`noslovenskata romanistika i balkanistika, a za avtorot mo`nost i voedno dol`nost da se prou~i vlijanieto na turskiot jazik vrz eden balkanski romanski idiom, {to vpro~em toj toa go realizira mo{ne uspe{no. Za ovoj aspekt od nau~nata aktivnost na akad. Haralampie Polenakovi} re~isi ni{to ne se znae. Poznato e samo deka toj doktoriral vo Zagreb na tema Turskite elementi vo aromanskiot dijalekt i s# se zapira na taa konstatacija. Vo ona {to sledi }e se obideme nakratko da se osvrneme i na toj aspekt od nau~nata dejnost na akad. Haralampie Polenakovi}. * Balkanot pretstavuva eden od retko bogatite mozaici na svetot. Malubrojni se regionite na zemjinata topka na koi se me{aat tolkav broj narodi, jazici, kulturi i razli~ni religii. Blagodarenie na nivnoto so`itelstvo, naj~esto vo ramkite na eden ist ekonomski, administrativen i politi~ki sistem vo koj razmenata na materijalnite i duhovnite vrednosti bila redovna pojava, balkanskite narodi, pokraj nivnite specifiki (pripa|aj}i na razni jazi~ni familii, kulturi i sl.), poprimija i niza zaedni~ki karakteristiki. Ova edinstvo vo raznolikosta (unit dans la diversit) vodi kon konstatacijata deka `ivotot na nieden balkanski narod ne mo`e da bide prou~uvan sam za sebe bez da se prou~i onoj na sosedite. Nasproti raznite negativni kvalifikativi za razedinetost izre~eni za narodite na ovoj geografski prostor, ne mo`eme da gi zatvorime o~ite pred brojnite faktori na unifikacija na Balkanot od najstari vremiwa do denes kakvi {to se elinizmot, staromakedonskoto i rimskoto carstvo, slovenstvoto i pravoslavieto, Vizantija, Otomanskoto carstvo i sl. Poznato e deka vo tek na pove}e vekovi turskiot bil jazik na komunikacija vo prostranata imperija {to go nalo`uvaa potrebite na administracijata, pravoto, finansiite, vojskata i drugite sektori od op{testvenoto `iveewe. Seto ova dovede do edno relativno paralelno navleguvawe na brojni turcizmi vo site balkanski jazici, na direkten ili indirekten na~in. Za islamiziranoto naselenie, islamot, kako i sekoja druga religija, ne e samo obred. Toa e i ku}en stil na `ivot, odreden moral i poinakva filozofija na `ivotot i filozofija na istorijata. Verata vlijaela na ~ovekovata du{a, taa mu go izmeni na~inot na `ivotot, na materijalnata kultura i vo golem del negovite pogledi na svetot. Toa ne mo`e{e da nema reperkusii i vo domenot na jazikot ~ie prisustvo go sre}avame duri i kaj neislamiziranoto naselenie kaj site balkanski narodi. 202

Doktorskata disertacija na akad. Haralampie Polenakovi} ~ij predmet e prou~uvaweto na turskoto vlijanie vo aromanskiot kade najgolem del zafa}aat leksi~kite elementi vo aromanskiot, no i vo drugite balkanski jazici, iako ni doa|a so dosta zadocnuvawe, ne izgubila ni{to od svojata aktuelnost. Turskite jazi~ni elementi se i denes, vo golem broj, prisutni vo aromanskiot, kako vpro~em vo makedonskiot i vo drugite balkanski jazici. Zborovi kako adet, alva, ambar, amal, arabaxija, aram, baklava, belja, bere}et, boja, bubreg, budala, ~ador, ~air, ~ardak, ~ar{av, ~atal, ~elik, ~e{ma, ~inar, ~irak, ~ift, ~orap, ~orba, xeb, xiger, i redica drugi se del od na{ata leksika, nekoi od niv i od osnovnata leksika. Vlijanieto na turskiot jazik vrz balkanskite jazici se ogleduva i vo brojnite kalki spored ovoj jazik, vo preka`anosta, kako turski fenomen, prisutna vo makedonskiot, bugarskiot, meglenoromanskiot, vo ohridskiot aromanski govor i vo albanskiot. Tie se samo del od brojnite vzaemni vlijanija me|u balkanskite jazici {to pridonesoa vo sozdavaweto na zaedni~kiot jazi~en mentalitet na ovie prostori olicetvoren vo balkanskiot jazi~en sojuz. Gledano od ovoj aspekt, doktorskata disertacija na akad. Haralampie Polenakovi} pretstavuva dragocen materijal i nesomnen pridones vo aromanistikata i balkanskata lingvistika. Toa e vistinski balkanisti~ki trud zo{to turskite elementi se razgledani ne samo vo aromanskiot, tuku i vo site balkanski jazici. Registriraweto na ovoj istoriski leksi~ki fond, vo koj mnogu turcizmi denes s u{te se vo upotreba, e od ogromno zna~ewe vo izgotvuvaweto na etimolo{kiot re~nik na makedonskiot jazik kako i za edna podetalna istorija na makedonskiot jazik, proekti {to doprva treba da se realiziraat. Ne pomalo e zna~eweto na ovoj trud i za samata turska lingvistika. Da se zadr`ime sega i na najsu{testvenoto, a toa e deka vo osnova na ovoj trud se razgleduva vlijanieto na turskiot jazik vo aromanskiot. Samata ideja da se zafati so takva problematika go profilira Haralampie Polenakovi} i kako lingvist, poto~no romanist. Toa e fakti~ki negovata prvi~na orientacija vo naukata. Toa e voedno i prv nau~en trud od oblasta na aromanistikata {to e odbranet na ovie na{i prostori pred vojnata i edinstven dosega, ~ij avtor ima aromansko poteklo. Sekako deka aromanskiot bil i porano predmet na istra`uvawe od strana na pove}e romanisti, glavno Aromanci koi se {koluvale vo Romanija, no ne i na prostorite na Jugoslavija. Toa e idiom {to s u{te ostanuva nedovolno prou~en i bi trebalo da bide edna od prioritetnite zada~i na makedonskata romanistika. Vistina e deka pretska`uvaweto na Take Papahaxi1 deka ovoj dvaesetti vek }e bide vek na zgasnuvaweto na Aromancite// Toa e lingvisti~ka smrt {to ja bara prirodata na okolnostite, nametnata od istoriskite nastani ne se obistini, no vo dogledno vreme i toa }e se slu~i. Vo taa smisla trudot na akad. Polenakovi} ima dotolku pogolemo zna~ewe za istorijata na aromanskiot.

203

* Trudot Turskite elementi vo aromanskiot glavno sodr`i dva dela. Vo prviot del e pomesten, pokraj bibliografijata, kratok Predgovor (str. 15) i Voved (str. 17) vo koj avtorot ja objasnuva celta na svoeto istra`uvawe, razgleduva pra{awa od sociolingvisti~ka priroda, pri~inite, periodot i na~inot na pozajmuvawe na turcizmite vo aromanskiot i vo drugite balkanski jazici. Vo ovoj del, pogolem prostor se posvetuva na vokalskite i konsonantskite promeni pri pozajmuvaweto na turskite zborovi vo aromanskiot. Razgledani se postapno site glasovi, ilustrirani so primeri i nivnite varijanti i, po potreba, prosledeni so komentari. Kako {to i samiot avtor naveduva vo Vovedot, glasovnite promeni {to gi pretrpele turskite zborovi pri preminot vo aromanskite govori se odnesuvaat na zborovite od narodniot turski jazik, od raznite turski govori {to sitnoto ~inovni{tvo i askerot gi vovele na ovie prostori, nepoznavaj}i go literaturniot jazik. Interesno e {to vo korpusot na turskite zaemki vo aromanskiot, avtorot razgleduva i pra{awa kakvi {to se epentezata, sinkopata, metatezata, haplologijata i akcentot {to nesomneno zboruva za negovata dobra lingvisti~ka podgotvenost da gi zabele`i i objasni ovie jazi~ni pojavi. Na krajot, H. Polenakovi} gi naveduva aromanskite glagoli izvedeni spored turskite zaemki, potoa sufiksite od tursko poteklo vo aromanskiot, aromanskite prezimiwa {to nastanale od turski zborovi za da zavr{i so edna lista od 118 izrazi, izreki i poslovici pozajmeni od turskiot jazik ili kalkirani spored turski model. Vtoriot, pogolem, del (str. 73) go so~inuva Re~nikot na turcizmite vo aromanskiot dijalekt vo koj avtorot pomestuva 1625 vleznici, {to zna~i deka toj registriral vo aromanskiot, {to se zboruva na teritorijata na dene{na R. Makedonija, 1625 turski zaemki. Strukturata na opisot e slednata: najprvin se dava vleznicata so pokrupen {rift vo kurziv po koja sledi nejzinata gramati~ka karakterizacija (imenka, pridavka, glagol i tn., rodot i brojot so kratenkata plur., redovno prosleden i od samata mno`inska forma). Potoa se dava zna~eweto na vlezniot zbor, negovata etimologija (tur., arap., pers.) kako i poso~uvawe na aromanskite govori vo koi zaemkata poka`uva varijanti. Mnogu zna~aen fakt e zasvedo~enosta na vleznicata kaj pove}e aromanski avtori na monografii ili re~nici {to go razgleduvale turskiot leksi~ki element i {to avtorot gi poso~uva vo ovoj trud. Od ne pomalo zna~ewe e paralelnoto bele`ewe na turcizmite i vo drugite balkanski jazici so {to trudot pridobiva vistinski balkanisti~ki karakter. Kako {to i samiot avtor veli, golem del od razgledanite turski elementi vo aromanskiot denes se von upotreba, osobeno onie {to se odnesuvaat na administracijata, sudstvoto, vojskata i sl. Ist e slu~ajot i vo drugite balkanski jazici koi, po propasta na Turskata imperija, stanale 204

nacionalni jazici vo svoite zemji i otstranile golem del od turcizmite. Sepak, od golemo zna~ewe e registriraweto, kako na postoe~kite turski elementi, taka i na is~eznatite, zatoa {to tie gi osvetluvaat kontaktite me|u balkanskite narodi, {to vo konkretniot slu~aj traele so vekovi i {to dovele do brojni interferencii vo jazikot. Za samoto zna~ewe na trudot i negoviot pridones vo aromanistikata, makedonistikata i balkanistikata ve}e ka`avme pogore. Trudot Turskite elementi vo aromanskiot e odraz na edno vreme koga op{testveno - politi~kata realnost na Balkanot bila sosema podruga. Ottoga{ dosega sostojbite se pove}epati radikalno promeneti. Pa sepak, sekoj obid da se promeni ne{to vo ovoj trud, vo smisla da se vklopi vo sega{nata op{testveno - politi~ka i lingvisti~ka realnost na Balkanot, bi povlekol redica drugi izmeni vo samiot trud {to prireduva~ot ne bi smeel da gi napravi. Zadr`ani se nazivite na idiomite vo koi avtorot gi registrira turskite leksi~ki elementi. Edinstvenata su{tinska izmena se sostoi vo toa {to trudot, vo svojata originalna verzija napi{an na srpskohrvatski, se objavuva na makedonski jazik za da bide podostapen na na{ata nau~na i kulturna javnost. Makedonskiot jazik ne e spomnat zatoa {to vo periodot me|u dvete svetski vojni toj bil tretiran kako ju`ni srpski govori. Isto taka, vo duhot na toga{nite istra`uvawa na poleto na aromanskiot, avtorot upotrebuva naziv aromanski dijalekt, neprifatliv denes za aromanskoto naselenie od R. Makedonija, no vo upotreba vo romanskata i svetskata romanistika. Isto taka i po odnos na grafijata ne se vr{eni bitni izmeni: za romanskiot tekst se upotrebeni grafemi i , dodeka pak za aromanskiot za istite glasovi zadr`ani se i ts. Promeni se izvr{eni i vo grafijata na [c] {to se sre}ava vo originalot, za gr~kiot tekst, smetaj}i deka poadekvatno bi bilo ako toj glas se bele`i so ts i dz. Vo albanskiot del od tekstot primeneta e grafijata od sovremeniot pravopis na ovoj jazik za {to se potrudi d-r prof. Aslan Hamiti, komu srde~no mu blagodaram. Izrazuvam dlaboka blagodarnost do Oddelenieto za lingvistika i literaturna nauka pri MANU {to mi ja doveri zada~ata da go priredam ovoj redok trud posveten na aromanskiot vo spomen i dlaboka po~it kon avtorot, prof. akad. Haralampie Polenakovi}, stolb na makedonskata kulturna i kni`evna istorija, ~ii soveti i mene li~no mi bea dragoceni. Na krajot izrazuvam blagodarnost i do Sowa Milenkovska koja vlo`i golem napor da vnese vo kompjuter eden te`ok tekst {to obiluva so dijakriti~ki znaci, kako i na Veselinka Labroska za prevodot na makedonski jazik. Petar Atanasov

205