KAKO SE PREDSTAVLJAMO U SVAKODNEVNOM IVOTU E.

. GOFFMAN Svakodnevni ivot prvu utisci su vani Primjer - uspjenost u uslunim djelatnostima ovisi od sposobnosti da pojedinci tijekom pruanja usluge zadre inicijativu. Iako pojedinac uspjeno projektira definiciju situacije moe doi do dogaaja koji protivrjee ovoj projekcij. Kada doe do ometanja mogu se dogoditi neprijatni i zbunjujui zastoji u interakciji. U takvim situacijama pojedinac se moe osjeati posramljeno, a drugi neprijateljsk iraspoloeno. Osnova poetne definicije situacije je kooperativna aktivnost (tomu tei pojedinac),no svaka projektirana definicija ima moralni karakter. Drutvo je organizirano tako da svaki pojedinac sadri odreena drutvena obiljeja i ima moralno pravo oekivati da e ga drugi vrednovati na odreen nain odnosno da e se ponaati prema njemu na nain koji osobe njegovog statusa imaju pravo oekivati. Neprekidno se primjenjuju radnje s ciljem izbjegavanja neugodnosti kao i to se uvode korektivni postupci koji bi trebali kompenzirati diskreditirajue pojave. Kada pojedinac primjenjuje ove strategije u svrhu zatite vlastite projekcije to se naziva obrambenim postupcima. Kada to ini sudionik da spasi definiciju koju projektira netko drugi to se naziva zatitnim postupkom ili taktom. To su zajedno tehnike koje se primjenjuju da se zatiti dojam koji pojedinac njeguje dok je meu drugima Dodatak na neslaganje izmeu projektiranih definicija djeluje se mjerama predostronosti. Izrazita zainteresiranost za neslaganje igra znaajnu ulogu u drutvenom ivotu grupe. Smiljaju se neslane ale, igraju drutvene igre s unaprijed isplaniranim neugodnostima koje se ne smiju uzmati ozbiljno ini se kako ne postoji nijedna grupa koja nema spremnu ovakvu zalihu igara Ukratko kada se pojedinac pojavi meu drugima ima razloga za kontrolu dojama koji drugi stjeu. Ova studija se bavi nekim od standardnih tehnika koje pojedinci rabe da odre te utiske Autor se bavi iskljuivo dramaturkim problemima sudionika koji se treba predstaviti drugima . Pitanja kojima se bave organizatori scene ini se da se pojavljuju svuda u drutvenomivotu Definicije: Interakcija-uzajamni meusobni utjecaj pojedinca na aktivnosti kad se nau u neposrednom fizikom odnosu Susret (pojedinaan sluaj interakcije) sveukupna interakcija do koje dolazi u bilo kojoj prilici kad se skup pojedinaca nae u meusobnom prisutstvu Nastup sveukupna aktivnost odreenog sudionika u odreenoj prilici koja na bilo koji nain slui da se utjee na nekog drugog sudionika Publika, promatrai drugi koji nastupima doprinose predstavi odreenog sudionika i njegovom nastupu (primarna toka) Scenska uloga, rutina unaprijed odreeni obrazac aktivnosti koji se ostvaruje tijekom nastupa i koji se moe prikazati ili odigrati u drugim prilikama Drutvena uloga - realizacija obezva vezanih za odreeni status ona ukljuuje vie scenskih uloga i izvoa svaku od ovih uloga moe u nizu prilika izvesti pred istom publikom

I. NASTUPI - Vjerovanje u ulogu koja se igra. Pojedinac igra ulogu, od publike oekuje da povjeruje
kako lik posjeduje osobine za koje se tvrdi da ih posjeduje oekuje kako e publika vjerovati da su stvari onakvima kakvima se ine. Postoje dvije strane vjerovanja pojedinca u dojam koji pokuava ostaviti na druge:1. Izvoa je u potpunosti zanesen svojim nastupom vjeruje kako je kreirana stvarnost prava stvarnost kad i publika vjeruje u to, onda samo buntovnik moe imati sumnje u realnost onog to je prikazano. 2. Izvoa nije nimalo zanesen svojom scenskom ulogom kad pojedinac ne vjeruje i ne mari to ni publika ne vjeruje tada ga nazivamo cininim cinik moe uivati u svojoj predstavi osjeajui se zadovoljno to se moe poigravati s nastupom koji publika moe uzeti za ozbiljno Cinik ne mora obmanjivati publiku radi linog dobitka, to moe initi i radi dobra zajednice (primjer: doktor koji daje placebo pacijentima). Iznad navedene dvije strane su ekstremi: pojedinac je ili

zanesen nastupom ili cinian. Svaki ekstrem omoguava mjesto koje posjeduje zatite i obrane kada se netko pribliava bilo kom esktremu obino ode do kraja u svojoj radnji Park opisuje kako pojedinac moe slijediti prirodnu putanju: rije persona oznaava masku. Svatko uvijek i svuda igra neku ulogu, manje ili vie svjesno. I samo u ovim ulogama mi poznajemo jedni druge, samo tako poznajemo i sebe. Krug od nevjerovanja do vjerovanja se moe pratiti u obrnutom smjeru poetak oznaava potpuno uvjerenje, a kraj cinizam (primjer: zanimanja prema kojima javnost osjea religiozno strahopotovanje) Postoji odreeni prijelazni oblik koji je odran samozavaravanjem pojedinac moe navesti publiku da sagledaju njega i situaciju na odreeni nain, a ipak ne mora u potpunosti vjerovati da je njegov nastup prava stvarnost Mjeavina vjerovanja i cinizma Kreber pronalazi kod amanizma, pitanje obmane. Fasada - naziva za onaj dio nastupa pojedinca koji redovno funkcionira na stalan nain kako bi definirao situaciju za one koji promatraju nastup. Fasada ekspresivni repertoar koji pojedinac svjesno ili nesvjesno koristi tijekom nastupa Standardni dijelovi fasade: Scena obuhvaa namjetaj, dekoracije, raspored predmeta... Oni koji koriste odreenu scenu za nastup moraju priekati s nastupom dok ne stignu na odreeno mjesto, tako i nakon to napuste mjesto moraju zavriti nastup. Izuzetni su sluajevi da scena prati izvoaa (parade, pogrebi..). Scenska pozadina scenski elementi ekspresivnog pribora Osobna fasada drugi djelovi ekspresivne opreme ono to direktno povezujemo s izvoaem, to ga uvijek prati: rang, odjea, spol, dob, izgled, govor, izraz lica,tjelesne kretnje...Neke od oznaka su stalne, ne mijenjaju se vremenom, a neke su prolazne i promjenjive. Podjela osobne fasade na pojavu i maniru (stav, vladanje kako se osoba postavi) -Pojava elementi koji imaju funkcija svjedoiti o drutvenom statusu izvoaa, takoer govore i o ritualnom stanju (da li spava, odmara se, je li na poslu...) -Manira elementi koji imaju funkciju skrenuti panju na interaktivnu ulogu koju izvoa preuzima. Ohola manira odaje dojam kako izvoa oekuje da bude inicijator interakcije i da usmjerava njezin tijek. Izvinjavajua manira ostavlja dojam kako izvoa oekuje da slijedi vodstvo drugih. esto se oekuje suglasnost pojave i manira da se razlike u statusu meu sudionicima iskau odreenim pokazateljima razlika koji e se uporabiti u okviru uloge. Pojava i manira mogu biti suprostavljeni izvoa vieg statusa od publike se ponaa u ravnopravnom maniru prema njoj Oekujemo izvjesnu usklaenost pojave, manira i scenske pozadine pronalazimo u idealnom sluaju Razmotrimo znaajne karakteristike informacije koju fasada prenosi njezinu apstraknost i ono openito. Iako je scenska uloga specijalizirana, jedinstvena njezina drutvena fasada teio buhvatiti injenice koje se mogu pronai i u drugim ulogama. Promatraima je dovoljno raspolagati s malim rjenikom fasada kao i s odgovorimana fasade kako bi se mogli snai u velikom broju raznih situacija. Postoji vjerovanje kako je prirodni put razvoja drutvene organizacije to da se veliki broj raznih nastupa krije iza malog broja fasada (primjer: tvornice, vojarne..) Kompromis skala razlika se presijeca na nekoliko toaka i svima koji se nau u okvirima je doputeno da u odreenim situacijama nastupaju pod istom fasadom. Odreena drutvena fasada tei institucionalizaciji u odnosu na apstraktna stereotipna oekivanja Fasada postaje opa zajednika predstava. Kada pojedinac preuzima drutvenu ulogu obino utvrdi da za nju postoji odreena fasada. Kada aktivnost dobije novu fasadu, rijetko je ta fasada sasvim nova. Fasade se biraju, a ne stvaraju dolazi do pojave nevolje kada se oni koji obavljaju odreeni posao moraju odluiti i izabrati prigodnu fasadu Unutar drutvene fasade scenska pozadina, pojava i manira i ne mora postojati slaganje izmeu jedinstvene prirode nastupa i ope maske pod kojom se nastup izvodi (vie uloga se moe izvoditi pod istom fasadom).Ne samo da se elementi drutvene fasade odreene uloge pronalaze u fasadama niza uloga, nego se i niz uloga u kojima se koristi jedno znakovno orue razlikuje od niza uloga u kojima se javlja neki drugi element iste drutvene fasade Izuzetak ceremonijalne prigode scenska pozadina, pojava i manira su jedinstveni

Dramatizacija-Kako bi aktivnost pojedinca i drugima neto znaila on tu aktivnost mora usmjeriti kako bi izrazio ono to eli rei tijekom interakcije. Neke od drutvenih statusa nije teko dramatizirati znaajne aktivnosti za izvrenje osnovnog posla unutar statusa su dobro prilagoene ste toke gledita za izvoenje atributa koje pojedinac tvrdi da posjeduje (primjer kirurg, boksa..). U mnogo sluajeva dramatizacija predstavlja problem poput nemogunosti dokazivanja transformacije nevidljivih trokova u vidljive (primjer pogrebnici,trgovci..) Postoji jo problema nekad pojedinci odreenih statusa moraju uloiti puno energije kako bi dramatizirali karakter svoje uloge za izraavanje eljenog znaaja. Pojedinac se moe nai pred dilemom: izraziti se ili djelovati? pojedinci koji imaju vremena i sklonosti obaviti posao kako treba, ne moraju imati talent uiniti oiglednim koliko uspjeno obavljaju posao Ako se okrenemo prema pojedincu koij izvode nastup moemo uoiti injenicu koja se tie skupa raznih scenskih uloga u ijem izvoenju sudjeluje bilo koja grupa pojedinaca lanovi odreene grupe tee svoj ego ulagati iskljuivo u odreene scenske uloge u kojima sudjeluju ne obraajui panju na ostale. Tijekom priprema za nastup nee obraati panju na skup uloga koji izvodi ve samo na onu iz koje se izvodi njegova profesionalna reputacija. Neki autori zbog ovoga uvode razliku izmeu grupa s aristokratskim navikama i onih s odlikama srednje klase. Idealizacija-Izvoenje scenske uloge postavlja pred publiku, kroz fasadu, apstraktne zahtjeve. Ovo je jedan nain na koji se nastup ini drutvenim, oblikuje i mijenja kako bi odgovarao shvaanjima, oekivanjima drutva pred kojim se izvodi. Drugi vaan dio procesa podrutvavljanja tendencija izvoaa da publici ponudi idealiziran dojam na nekoliko naina Nastup predstavlja situaciju na idealiziran nain uobiajeno shvaanje Kada pojedinac predstavlja sebe, njegov nastup tei ukljuivanje primjera prihvaene drutvene vrijednosti. Tekstovi o drutvenoj moblinosti su izvor podataka o izvoenju idealiziranih nastupa U raslojenim drutvima postoji idealiziranje viih statusa kao i tenja onih iz niih slojeva da preu u vie. Mobilnost ukljuuje prikazivanje odgovarajueg nastupa napori ka pomjeranju u vii status, kao i izbjegavanje padanja u nii status, se izraavaju u terminima rtve koja sve ini da se odri fasada. Znakovno orue koje odrava drutvenu klasu ine statusni simboli pomou kojih se izraava materijalno bogatstvo (primjer: ameriko drutvo). Brojne klase imaju raznih razloga za izraavanje skromnosti, izbjegavanje ispoljavanja bogatstva, samopotovanja ili duhovnosti (primjer: djevojke amerikih fakulteta koje se prave glupe, koti su jeli malo, ali su goste gogato ugoavali) Negativna idealizacija uobiajena za vrijeme amerike depresije (krize) kada su se siromatva kuanstva tijekom posjete socijalnih radnika preuveliavala, dovodei do toga da se predstava siromatva izvodi svugdje gdje se izvrava provjera materijalnog stanja Poredbe i istraivanja-Vodimo takav drutveni ivot koji je u mnogo toga smjeten unutar 4 zida. Specijalnost nam je fiksirano scensko okruenje, dranje neznanaca po strani i osiguranje privatnosti izvoau u koji se priprema za predstavu. Kad zaponemo nastup mi ga i dovravamo. Ako nas uhvate u lanom predstavljanju osjeamo se ponieno. U drugim drutvima se potuju drugaija pravila(primjer: Kina ponaanje idekoracije u privatnoj sobi za aj su skladni jednostavni) Uloga izraavanja jeste stvaranje dojmova o sebi -Dimenzija drutvenog ivota razmatrana je kao izvor dojmova koji se ostavljaju na druge ili koje drugi stjeu. Dojam je razmatran kao izvor informacija o neoiglednim injenicama i kao sredstvo kojim se primatelji mogu rukovoditi. Izraavanje je razmatrano u smislu komunikacijske uloge koju igra u drutvenoj interakciji. Kad se pojedinac nae u okruju drugih eli da otkrije razne injenice u vezi sa situacijom ako posjeduje te informacije znat e to e se dogoditi i moi e se prilagoditi. Kako bi bio u potpunosti upoznat sa injenicama u situaciji, mora saznati sve vane drutvene podatke o drugima. Potpune informacije su rijetko dostupne, u njihovom odsustvu pojedinac rabi zamjene geste, statusne simbole kao pomo u predvianju. ovjeka vie zanima stvarnost koja nije dostupna opaanju to vie mora obratiti panju na privide

Pojedinac je sklon tretiranju ostalih prisutnih na osnovu dojma koji oni u ovom trenutku daju u vezi s prolim i buduim dogaajima tu komunikacijski inovi prelaz u moralne. Dojmovi koje drugi ostavljaju najee se tretiraju kao njihova implicitna obeanja, a ta obeanja su moralnog karaktera Toka gledanja drugih svjesno e poklanjati malo panje injenici da se o njima stvaraju dojmovi. Nee dozvoliti da na njih previe utjee injenica da su predmet promatranja. Usmjeravaju svoje djelovanje tako da ono proizvede budue posljedice zbog kojih bi svaki pravedni promatra u ovom trenutku tretirao onako kako ele Promatrani ponekad koriste sredstva utjecaja na tretman koji im promatra dodjeljuje promatrani mogu u tjecati na promatraa na efikasniji nain. Mogu preusmjeriti svoj referentni okvir i poeti se truditi oko stvaranja poeljnih dojmova. Uvijek je mogue manipulirati dojmom koji promatra koristi kao zamjenu za stvarnost. Potreba promatraa da se oslanja na predstavljanje stvari same po sebi otvara mogunost lanog predstavljanja Promatrani postaju izvoai, a promatrai publika Inscenacija i sebstvo-Sama struktura naeg ja moe se gledati kroz to kako organiziramo svoje nastupe. Pojedinca djelimo na dva osnovna dijela: s jedne strane to je izvoa zaokupljen vrlo ljudskim zadatkom insceniranja, s druge strane to je lik , figura koji treba doarati nastup 1. Lik lik koji ovjek prikazuje i njegovo sebstvo donekle su izjednaeni. Odigrano sebstvo shvaeno je kao vrsta slike u koju pojedinac (izvoa na pozornici) pokuava uvjeriti druge u pravu sliku o sebi. Iako se slika oblikuje u odnosu na pojedinca, ime mu se pripisuje odreeno sebstvo, sebstvo ne proizlazi iz svog nositelja, nego iz itave scene i generirano je onim svojstvom dogaanja na licu mjesta zahvaljujui kome svjedoci mogu tumaiti ta dogaanja Pravilno izvedena scena navodi publiku da odigranom liku pripiu sebstvo to pripisivanje jest proizvod uspjele scene, a ne njezin uzrok . Sebstvo je dramski efekt koji difuzno nastaje iz prikazane scene, a karakteristino pitanje i glavna briga vezanog uz njega je da li e mu se dati povjerenje ili e ga s e Diskreditirati. Sredstva za proizvodnju i odravanje sebstva se vrsto dre u drutvenim ustanovama Tamo postoji zona pozadine opremljena priborom za oblikovanje tijela i prednja zona s utvrenim kulisama Postoji tim osoba ija aktivnost na pozornici s kulisama ini scenu iz koje izranja sebstvo odigranog lika, postoji i drugi tim publika. Sebstvo je proizvod svih ovih aranmana. Cijeli sustav za proizvodnju sebstva je ogroman ako je dobro podmazan dojmovi iz njega proizlaze dovoljnom brzinom da nas bace vrsto u jedan tip stvarnosti 2. Pojedinac kao izvoa on je sposoban uiti i tu sposobnost primjenjuje u obuci za ulogu, sklon je sanjarenju, esto ispoljava enju za timom i publikom, sposoban je za duboko osjeanje stida. Ovi atributi pojedinca po prirodi su psiholoki. Pri razvijanju pojmovnog okvira primijenjenog u ovom izvjeu koristio sam jezik pozornice. Ovo izvjee se bavi strukturom drutvenih susreta strukturom onih entiteta u drutvenom ivotu koji nastaju kad se ljudi nau u meusobnom odnosu Kljuni initelj u toj strukturi je odravanje jedinstvene definicije situacije, koja se mora izraziti, a to izraavanje se brani od mnogo potencijalnih naruavanja Lano predstavljanje-se smatra intencionalnim inom koji se ispoljava kroz rijei i djela, dvosmislene izjave ili na potpune istine koje upuuju na pogrene zakljuke, preuivanje ili spreavanje izlaska neega na vidjelo. Postoji i manje odrivo lano predstavljanje. Mnogi nastupi imaju sredstva i motive da injenice prikau lano i samo ih stid, krivica ili strah sprijeavaju da to uine. Prirodno je da osjeamo da utisak koji se izvoa trudi da ostavi moe da bude istinit ili laan, pravi ili odglumljen. esto obraamo pozornost na one elemente nastupa kojima se ne moe lako manipulirati Misitifikacija-prihvaeno je miljenje da ogranienja u kontaktima i ouvanje drutvene distance osigurava nain na koji se izvoa moe uiniti mistinim. A kada je rije o ouvanju socijalne distace, esto i sama publika surauje ponaajui se sa strahopotovanjem prema izvoau.

Stvanost i pretvaranje-da bi nastup bio uspjean prisutni moraju da vjeruju u iskrenost izvoaa. Izvoai mogu da budu ili iskreni ili ne iskreni, ali iskreno uvjereni u njihovu iskrenost. Poten, iskren i ozbiljan nastup mnogo manje je povezan sa stvarnim svijetom nego to bi se to moglo na prvi mah pretpostaviti. Status, mjesto, pozicija u drutvu nisu materijalni objekti koji se mogu posjedovati i izlagati, ve obrazac prikladnog ponaanja, koherentan, usklaen i dobro artikuliran, izveden sa lakoom ili nespretnou, lukavo ili iskreno, sa svijeu ili ne, on je neto to se mora realizirati.

II. TIMOVI komponentne odnosa lanova istog tima-prvo-dok timski nasup traje svaki od
lanova im mo da predstavu oda ili je neprikladnim ponaanjem prekine, svaki lan je primoran da se osloni na dobro ponaanje i vladanje svojih suigraa i to je obostrano. Prinudno se uspostavlja spona meusobne zavisnosti stvorena lanstvom.-drugo- iako moraju da surauju pred publikom oni taj utisak teko uvaju jedni pred drugima. Zbog uestalosti nastupa i uvanja utisaka oni nastoje da stvore pravo na familijarnost-neka vrsta intimnosti bez topline. lanove tima javno ne slaganje onesposobljava za zajedniko djelovanje i dovodi u pitanje stvarnost koju tim zastupa. Jednodunost je jedan od zahtjeva koji se postavlja pred ekipu. lan tima mora da eka na slubeno saopenje prije nego zauzme svoj stav i ono mu mora biti predoene da zauzme da bi on mogao da odigra svoju ulogu. Pravilo je da samo kada su podreeni odsutni, moe doi i dolazi do otvorenog, grubog, kritiziranja. Ukoliko tim eli da odi utisak koji njeguje, mora da postoji sigurnost da niti jednom pojedincu nee biti doputeno da bude lan i tima i publike, jer kontrola nad okruenjem tijekom interakcije omoguava da se ogranii prisup informacijama koje publika ima priliku da sazna. Kontrola nad okruenjem moe dati timu osjeaj sigurnosti. TIM se moe definirati kao skup pojedinaca ija je bliska suradnja neophodna ukoliko se eli zadrati projektirana definicija situacije. Tim je ksupin u osnosu na interakciju. III. ZONE I PONAANJE UNUTAR NJIH-kao ZONA moe se definirati bilo koje mjesto koje je zbog postavljenih barijera do izvjesnih granica nedostupno za opaanje. Pozadina, zalee se moe definirati kao mjesto za koje je uobiajeno da se na njemu utisak koji nastup njeguje svjesno negira. Dvije zone u kojima se javlja pozadinska kontrola, jesu radna zona i zona za odmor. U naem drutvu je primjetna crta razdvajanja proscenijuma od pozadinske zone, mjesta koja su dostupna publici i ona koja to nisu. Te zone se razlikuju i po namjetaju, tj. inventaru i po osoblju koje se nalazi u njemu, koje je zaposleno, ako se redi o poslovnoj zoni. I esto se oekuje da e oni koji rade u pozadinskim zonama zadovoljavati tehnike, dok e oni u proscenijumu zadovoljavati ekspresivne standarde. Postoje prostori koji iako pripadaju i jednoj i drugoj zoni, npr.ured predsjednika..enterijer pokazuje da je ured visokopozicionirane osobe, ali on u njemu moe i da se opusti i raskomoti, to znai da prostor pripada i pozadinskoj zoni. Takoer postoje razlike i u jeziku, postoji jedan neformalni ili pozadinski jezik ophoenja i drugi koji se koristi prilikom nastupa. Tri uobiajena ogranienja na neforamlno ponaanje: prvo-svaki lan tima eli da publika o njemu ima lijepo miljenje i da ga svi lanovi tima smatraju kao lojanog i discipliniranog, drugo-esti su trenutci kada e lanovi tima da bodre jedni drugoga, tree-razlika u spolu, te pripadnost razliitim drutvenim grupama utjee na ponaanje. Karakteristino je da su ista osjeanja vezana za oba dvije zone. Postoji i trea zona-rezidualna ili spoljna zona-prostor koji se moe korisititi kao pozadinska i kao proscenijum, ali kao ni jedan od te dvije. IV.PROTIVRJENE ULOGE-jedan od osnovnih problema u nastupima jeste problem kontrole nad informacijama, znai da tim mora biti kadar da uva svoje tajne i da se potrudi da njegove tajne

ostanu sauvane. Jer odavanjee tajni moe ugroziti nastup tima na razliite naine. Tu su nazivi kao mrana tajna (njih tim zna i skriva, i one su ne spojive s slikom koju tim eli da ouva-stvori pred publikom. strateka tajna (one se odnose na namjere i sposobnosti tima koje on skriva od svoje publike da se ne saznaju njihove namjere i obino se trude da se one zauvijek sauvaju u tajnosti). interna tajna (to su tajne koje obiljeavaju svakog pojedinca grupe). Znanje koje jedan tim moe posjedovati o tuim tajnama daje jo dva tipa tajni-povjerene tajne (moraju se uvati zbog odnosa prema timu) i besplatna tajna (to je tua tajna koju ankter moe da oda, a da time ne srui ugled o sebi). uvanje tajni su bitne, ali kontrola nad informacijama podrazumijeva vie od uvanja tajne. Proturjena uloga je ona uloga kada osoba stupa u drutvenu ustanovu preruena na neki nain, prvo-uloga dounika, dounik je netko tko se pred izvoaima pravi da je lan njihovog tima i time mu se dozvoljava prustup raznovrsnim informacijama, a on ih odaje publici. Ako je iskreno pristupio timu da odaje njegove tajne naziva se izdajicom, a ako od samog poetka eli da ga nadgeda, naziva se pijunom. Dounici igraju dvostruku igru.drugo-uloga pomonika iz publike, ponaa se da je lan publike, a u biti je u suradnji s izvoaima.i tu je uloga agenta koju igraju javno, npr.prodavaica izgubi strpljenje sa muterijom, a to je ustvari bio inspektor koji se nije unaprijed predstavio.zatim uloga profesionalnog kupca-koji gleda prdstavu iz tehnikih razloga i ostaje u prikrajku, zatim uloga posrednika ili medijatora-saznaje tajne kod obadvije strane i obadvijema stranama da e do znanja da e uvati njihovu tajnu i da je ba njima lojalan.u njih spadaju uloge predradnika i uloga voditelj formalnih sastanaka. Uloga posrednika je posebno znaajna u neformalnoj prijateljskoj interakciji. U svim ovim ulogama imamo neoekivan odnos izmeu konkretne uloge, posjedovanih informacija i dostupnih zona. Tu je jo uloga ne-osobe , oni su prisutni u interakciji, ali ne preuzimaju ulogu ni izvoaa ni publike. Klasini tip ne-osobe u naem drutvu predstavlja sluga, tu su jo taksisti, liftboji, fotografi, tajni agenti. Ne-osobe nose sa sobom izvjesnu potinjenost i omalovaavanje.uloga specijaliziranog davaoca usluge-pojedinci koji su specijalizirani za izgradnju, popravku ili odravanje predstave koju njihovi klijenti izvode pred drugima, npr.savjetnici, knjigovoe, zubari, frizeri. I oni posjeduju odreene tajne, odnosno saznaju tajne drugih, a da svoje tajne ne odaju. Specijalista predstavlja za klijenta neugodnost zbog toga to zahtjeva da stekne pozadinski uvid u njegove nastupe, zatim povjerenik je osoba kojemu izvoa povjerava obilje dokaza da je utisak proizveden tijekom nastupa bio samo utisak.uloga kolegeravnopravni i sa istim ciljem, kolege mogu postati povjerenici i odmetnici-koji ostavljaju kolege na cjedilu. V. PONAANJE MIMO ULOGE-kad su dva tima u interakciji ele da ostanu ono to tvrde da jesu, svaki od njih eli da potisne ono to uistinu misli o drugome. Izrazi Gospode Boe i Boe!i njima slini izrazi predstavljaju ekstreman oblik ponaanja mimo uloge. Tipovi komunikacije: tretman odsutnih, razgovor o nastupu, timski dosluh i prestrojavanje. tretman odsutnih- kad se izvoai povuku u pozadinsku zonu oni poinju da omalovaavaju publiku i da se ponaaju na posve drugaiji nain. Druga tehnika sa sastoji u prisutnim terminima kojim nekoga nazivamo kad o njemu govorimo i termina kojim mu se direktno obraamo. To su standardni naini kojima izvoai nazivaju publiku-imitiranje uloge i nelaskavo oznaavanje. Ovo sve pokazuje da se ljudi jedni prema drugima ophode relativno dobro oi u oi, a relativno ravo iza lea. razgovori o nastupu-drugim imenom ogovaranje ili profesionalni traevi.timski dosluh-to je svaka komunikacija u dosluhu koja se paljivo vodi na nain da ne ugrozi iluziju koja se prezentira publici. Jedna vrsta timskih doluha moe se nai u sistemu tajnih signala, slanje razliitih upozorenja, uzreica, vizualnih signala, ali i podrugljivih dosluha koji se najee postavljaju

izmeu izvoaa i njega samoga (plaenje jezika iza lea nekome), zatim kada jedan lan izvodi svoju ulogu da nasmije ili zadirkuje drugog lana.prestrojavanje-lanovi tima uglavno ele da progovore mimo tima da ih publika uje, ali istovremneo da ne ugroze odnos izmeu timova. Tu spadaju nezvanino gunanje, kontrolirano rasvjetljavanje i dvosmislenost. Sva etiri tipa ponaanja imaju istu poentu, nastup koji jedan tim pokazuje nije spontana, neposredna reakcija na situaciju. Iz nastupa lanovi tima mogu iskoraiti u druge vrste nastupa, koji svjedoe o drugim stvarnostima. VI: UMIJEE BARATANJA UTISCIMA-one slue da bi se izbjegle naruavanja utisaka. Izvoa tijekom nastupa treba da osjea odgovornost za svoje izraaje, da se ne bi stvorile nesvjesne geste nesvjesne geste, nezgodni upad, pogreni koraci i scene predstavljaju izvore nelagode i neslaga. U svakodnevnom jeziku se ova naruavanja esto nazivaju incidentima. Da bi se sptijeila pojava incidenata i nelagode, svi uesnici u inetrakciji moraju posjedovati odreene atribute i te atribute izraavati kroz postupke da bi se predstava spasila. Obrambeni atributi i postupci su: obrambene mjere koje koriste izvoai da spase vlastitu predstavu, zatitne mjere kojima publika i autsajderi pomau izvoaima u spaavanju predstave i mjere koje poduzimaju izvoai da bi publici i autsajderima da primjene zatitne mjere u njihovu korist. Obrambeni atributi i postupci-1. Dramaturka lojalnost-ako tim eli da se dri dogovora, lanovi se moraju ponaati kao da su prihvatili izvjesne moralne obveze. Kada je rije o lojalnosti lanova tima, kljuni je problem kako sprijeiti da se izvoai toliko emotivno veu za poslugu. Tim se moe braniti od nelojanosti tako da razvije visoku grupnu solidarnost unutar tima, to je jedna od tehnika. Druga tehnika kojom se emotivne veze izmeu izvoaa i publike moguneutralizirati jeste da se s vremena na vrijeme publika promjeni.2. Dramaturka disciplina-izvoa se mora uvati da ga vlastita predstava ne ponese, dramaturki govorei discipliniran je onaj izvoa koji pamti svoju ulogu i igra je ne pravei nesvjesne geste, diskretan je, ima samokontrolu, u stanju je razgraniiti kada se kree izmeu privatnih zona u kojima vlada neformalnost i javnih mjesta obiljeenih formalnostima. Prisutan je test izraajne kontrole na koji se moe staviti pojedinac od strane radnih kolega, ako proe taj test lake e se nositi sa izvoakim ivotom.3. Dramaturka obazrivost-tu spadaju lojalnost i disciplina lanova i o njima ovisi uspjenost izvoenja nastupa, obazriv izvoa e pronai publiku koja e praviti manje problema, a jedan od naina da se automatski sprijei nedolino ponaanje lana tima jeda se veliina timova ogranii, to je manje lanova to je manje prilika za greke. Postoji odreena veza izmeu koliine skromnosti kod izvoaa i duine trajanja nastupa. Izvoa koji je dramaturki promiljen morat e da prilagodi nastup uvjetima pod kojima je prinuen da postavi scenu. Oprez e biti vei u situacijam u kojima iz izvoaevog ponaanj proizilaze posljedice koje su za njega vane, npr. interju za zapoljavanje. Obazrivost izvoaa ogleda se u tome kako se odnose prema labavljenju svoga izgleda. Zatitni postupci-pristup pozadinskoj i proscenijumskoj zoni jednog nastupa ne kontrolira samo izvoa nego i drugi akteri, pojedinci se dobrovoljno dre po strani od zona u koje nisu pozvani. Kada se interakcija odvija u prisustvu autsajdera, esto se autsajderi ponaaju taktiki kao da ih interakcija ne zanima., da nisu u nju ukljueni niti da je uope opaaju. Bonton koji regulira taktiku nepanju razliku se od drutva do drutva. Kada izvoa napravi neku vrstu propusta publika moe taktino da ne primjeti ili da spremno prihvati izvinjenje koje e uslijediti. Zatim u sluajevima kada svi znaju da je izvoa poetnik publik apokazuje dodatnu obzirnost. Publika se ponaa taktino zbog neposredne identifikacije s izvoaem ili elje da izbjegne scenu ili da bi se

izvoaima omilili, a poslije ih iskoristili. Kad god je publika taktina postoji mogunost da izvoai saznaju da se nalaze pod taktinom zatitom.