SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Seminarski rad iz kolegija: Uvod u nanoznanost
NANOSTRUKTURE I SOLARNE ELIJE
Tema broj: 32








Studenti:
Matija Mihaljevi, 003643555
Lidija Potoki, 0036448020
Mario Garibovi, 0036443622
Karlo triga, 0036458536
Bojana Rimani, 0036454061

Zagreb, sijeanj 2014.

2
Sadraj
1. Uvod u nanostrukture ..................................................................................................................... 3
1.1. Zato prouavati nanostrukture? ................................................................................................ 4
2. Podjela nanostruktura ..................................................................................................................... 5
2.1. 3D strukture ................................................................................................................................. 5
2.2. 2D strukture ................................................................................................................................. 5
2.3. 1D strukture ................................................................................................................................. 6
2.4. 0D strukture ................................................................................................................................. 6
3. Devet nanostruktura koje e promijeniti svijet (ili ga ve mijenjaju) .............................................. 7
4. Solarne elije ................................................................................................................................. 10
4.1. Nain rada solarnih elija (fotonaponskih ploa) ...................................................................... 11
4.2. Tipovi solarnih elija .................................................................................................................. 12
4.3. Prozirne solarne elije ................................................................................................................ 12
5. Zakljuak ........................................................................................................................................ 15
6. Literatura ....................................................................................................................................... 16

















3
1. Uvod u nanostrukture
Interes za nanotehnologiju ubrzano raste. Sada je mogue organizirati atom u strukturu koja je
samo nekoliko nanometara u veliine. Strogo govorei, nanostruktura je bilo koja struktura s jednom
ili vie dimenzija mjerenim u nanometarskom rasponu (1 nm = 10
-9
m). Taj raspon obino je definiran
skalom od 1nm do 100 nm. Razliite su definicije nanostruktura, ali za usporedbu, moemo rei da je
nanostruktura posrednik u veliini izmeu molekule i bakterije.
U ovom seminarskom radu odabrali smo malo blau definiciju nanostrukture te smo pod pojmom
nanstrukture ukljuili i vee strukture; pod uvjetom da je veliina promatrane strukture odnosno
objekta razmjerna te predstavlja glavni uvjet u odreivanju fizikih svojstava. Znanstvenici, kod takve
definicije imaju pristup ogromnom nizu nanostruktura.
Posebno atraktivan cilj je self-montaa nanostruktura, koja proizvodi velike koliine umjetnog
materijala s novim svojstvima.
Neki od tih egzotinih nanostruktura su to napravili ve na naim raunalima. Magnetski
nanoslojevi pokazuju uinak velikog magnetootpora (GMR), po iznosu (1), to ih ini trenutno
najboljim materijalom za itanje podataka s hard diskova. Nizovi nanoica i nanokabela mogu igrati
kljunu ulogu u buduim raunalima. Slika 1. pokazuje potencijal nanoureaja za pohranu podataka. S
lijeve strane su slike dvaju poznatih medija za pohranu podataka, CD-ROM-a i DVD-a. Na desnoj
strani je memorija na silikonskoj povrini koja je formirana polaganjem u malu koliinu zlata. Izgleda
poput CD-a, osim to je duljina skale u nanometrima, a ne mikrometara.


Slika 1: Razliite dimenzije ureaja za pohranu podataka, izvor: http://uw.physics.wisc.edu/~himpsel/nano.html, zadnja
posjeta: 07.01.2014.
Odgovarajua gustoa pohranjenih podataka je milijun puta vea. Povrinska struktura izvedena je
kao atomske pruge savrenih dimenzija (crvena boja, s dodanim atomima na vrhu (bijela boja). Ti
atomi su uredno poredani po dobro definiranim mjestima du pruge, ali zauzimaju samo oko polovice
njih. Mogue je koristiti binarnu definiciju pohrane kao; prisutnost atoma pridjeljujemo vrijednost 1,
a izostanak atoma pridjeljujemo vrijednost 0. Krajnji cilj e biti konstruiranje medija koji e

4
prenositi vrlo mnogo podatke podataka, a koristiti samo jedan atom (naravno, zbog veliine podataka
mogue je koristiti i vie atoma ali moramo potovati granice da bismo ostali u nanostrukturi). Veliko
je pitanje kako pisati i itati takve bitova uinkovito. Nanostrukture obino su se ispitivale bilo optiki
(spektroskopija , fotoluminiscencija) ili u prometnim eksperimenata.

()

U jednadbi (1) oznake su definirane kao:
L je duljina uzorka
A je povrina poprenog presjeka
je vodljivost

Takav uzorak, ili ureaj, opisan je kao mesoscopic dimenzije odnosno, u doslovnom prijevodu,
onaj koji je vei od atoma ili microscopic onaj koji je manji od atoma ali ipak dovoljne veliine da bi
ga se proglasilo nanostrukturom.
1.1. Zato prouavati nanostrukture?

Razumijevanje nanosvijeta odnosno nanoprostora ini jednu od granica moderne znanosti . Jedan
od razloga za to je da se tehnologija temelji na nanostrukturi te samim tim obeava da e biti iznimno
vana za budui razvoj gospodarstva. Nigdje to nije toliko oito, niti je igdje zabiljeen takav napredak
tehnologije kao u industriji poluvodia. Ovo e detaljnije biti objanjeno u etvrtom poglavlju gdje
emo pokuati objasniti izvedbu, razvoj i nain rada kod solarnih elija. RH uvozi oko 40% elektrine
energije, i to se tie uporabe solarnih elija smo takoer pri samom dnu zemalja lanica EU, to nam
govori da smo u velikom zaostatku za energetski razvijenim zemljama. Dosta veliki postotak moemo
nadoknaditi izgradnjom solarnih elektrana.









5
2. Podjela nanostruktura
Nanostrukture su objekti veliine izmeu mikroskopskih i molekularnih struktura. Prema broju
dimenzija mogu se podijeliti na:
3D strukture strukture u kojima nema kvantizacije kretanja estice i estica je slobodna.
Nema zatoenja estice u dimenzijama.
2D strukture nazivamo ih jo i kvantne jame. Kvantizacija se dogaa u jednom smjeru,
dok se estica moe slobodno gibati u preostala dva. Znai zatoena je u jednoj dimenziji,
a slobodna u preostale dvije.
1D strukture kvantne ice. estica je zatoena u dvije dimenzije, a slobodno se kree
samo u jednom smjeru.
0D strukture bezdimenzionalne strukture. Pripadnik je kvantna toka. Kvantiziraju se u
sve tri dimenzije. estica je zatoena u sve tri dimenzije. Zbog kvantizacije su slini
atomima.
2.1. 3D strukture

Zbog velike specifine povrine i drugih vrhunskih svojstava koja ostale nanostrukture nemaju,
3D nanostrukture privukle su znaajan istraivaki interes te su u posljednjih 10 godina sintetizirane
raznolike strukture poput nanokugli, nanozavojnica, nanostupova, nanounjeva i nanocvijea. 3D
nanostrukture vane su zbog irokog spektra primjene u podruju katalizatora, magnetskih materijala
te razvoja i izrade elektroda i baterija. Veliku panju istraivaa privlae jer imaju veliku povrinu i
zbog poroznosti u tri dimenzije mogu poboljati prijenos molekula. S obzirom da se svojstva
nanostruktura mijenjaju ovisno o njihovoj veliini, obliku, dimenzionalnosti i morfologiji, od velike je
vanosti njihovo prouavanje i sintetiziranje kontroliranih struktura i morfologija.
2.2. 2D strukture

2D strukture ili kvantne jame su nanostrukture kod kojih se kvantizacija dogaa u jednom smjeru,
dok se estica moe slobodno gibati u preostala dva. Drugim rijeima, estica je zatoena u jednoj
dimenziji. Dvije dimenzije 2D struktura su izvan nanometarske skale. Kao i 3D nanostrukture, 2D
nanostrukture u fokusu su modernih istraivanja zbog svojstava koja ih ine zanimljivima za izradu
nanoureaja i upotrebu u senzorima, fotokatalizatorima, nanospremnicima, nanoreaktorima te kao
predloci za izradu 2D struktura od drugih materijala.
Neke od vrsta 2D nanostruktura su nanolistovi, nanozidovi, nanoprizme i nanodiskovi te
posjeduju, uz malu veliinu, veliki omjer povrina-volumen.


6
2.3. 1D strukture

Nanostrukture kod kojih je estica zatoena u dvije dimenzije, a slobodno se kree samo u jednom
smjeru nazivamo 1D strukture. Dobivaju se izravnom kemijskom sintezom iz metala ili poluvodikih
materijala.
Sve vei interes se pridaje istraivanju i razvoju 1D nanostruktura jer imaju irok spektar moguih
primjena. Openito je prihvaeno da su 1D nanostrukture idealni sustavi za istraivanje velikog broja
novih pojava na nanorazinama i dimenzijskih ovisnosti. U budunosti se oekuje da e 1D
nanostrukture imati vanu ulogu pri izradi elektronikih i optoelktronikih proizvoda. 1D
nanostrukture imaju dubok utjecaj na nanoelektroniku, nanoureaje, alternativne izvore energija.
Primjeri 1D nanostruktura su: nanoice, nanocjevice, nanopojasevi, nanovrpce.
2.4. 0D strukture

Strukture koje su bezdimenzionalne nanostrukture i kvantiziraju se u sve tri dimenzije nazivamo
0D strukturama. U proteklih 10 godina, znaajan napredak je postignut u podruju 0D nanostruktura te
je razvijen veliki broj fizikalnih i kemijskih metoda za njihovu proizvodnju. 0D nanostrukture kao to
su kvante toke se vrlo opseno prouavaju u svjetlosnim diodama(LED), solarnim elijama, jedno-
elektronskim tranzistorima i laserima.
Primjeri 0D nanostruktura su kvante toke, heterogene kvante toke, uplje sfere.













7
3. Devet nanostruktura koje e promijeniti svijet (ili ga ve
mijenjaju)
1. PRIRODNA NANOSTVORENJA
Morske alge, poznatije kao dijatomeja, sadre nanostrukturu koja se pod utjecajem svijetla savija.
Nadalje, tu energiju svijetlosti i energiju savijanja (gibanja) pretvaraju u energiju potrebnu za
razmnoavanje. Znanstvenici pretpostavljaju da bi repliciranje tih struktura moglo pomoi u razvoju
biosintetskih ureaja kao to su sustav za dostavu lijekova kojeg aktivira svjetlost.
1

Lotus biljke imaju sposobnost odbacivanja vode s njenih glatkih listova i to zahvaljujui
hidrofobnim kristalima voska veliine 1 nm. Voda klizi s lista uzimajui sa sobom prljavtvinu koja se
na listu nakupila. Ideja je bila napraviti sprej za ienje.
2

Plava krila leptira Morpho Rhetenor koji obitava u Brazilu su rezultat slojevitosti nanostruktura.
Ove nanostrukture apsorbiraju svjetlost i reflektiraju valnu duljinu stvaranjem optike smetnje kojoj je
rezultat plava svjetlost krila leptira koju vidimo. Ideja je tu smetnju koristiti kao uzorak za analizu
svjetlosti ili za stvaranje boljih optikih uinaka kod proizvodnje boja i lakova.
3

2. SNAGA IZ NANOFLAKES
NanoFLAKES zvui kao neto to bi se moglo jesti, ali one to nisu. Ono to mogu postati jest
sljedea generacija iste proizvodnje energije. NanoFLAKES je poluprovodljiva nanostruktura koja
apsorbiraju sunevu energiju uinkovitije i jeftinije od trenutnih solarnih panela. Znanstvenici koji
rade na ovom projektu, koji je u fazi prototipa, vjeruju da e nanoFLAKES moi pretvoriti do 30
posto suneve energije u elektrinu energiju. To je otprilike dva puta koliina elektrine energije
proizvedena pomou solarnih panela. Mnogi su jo uvijek skeptini prema toj tehnologiji, ali jedna
stvar je sigurna nanotehnologija se ubacuje u tehnologiju, kada je rije o proizvodnji iste energije.
Nanoestice imaju oscilirajue elektrone koji se kreu po istoj stopi kao svjetlost. Malene antene e
uhvatiti svjetlost i pretvoriti njihovu energiju u elektrinu struju.
4

3. PUTOVANJA U SVEMIR
Svemirska dizala s kabelima od pominih ugljikovih nanocjevica (HNK) su jedna od mogunosti
za uinkovito i jeftino svemirsko putovanje . U teoriji, ti kablovi bi se koristili za vezanje lifta na
Zemlju ime bi se eliminirao troak za transport tereta. Zdravlje astronauta je primarna briga u
svemirskim putovanjima. Samopopravak astronautskog odijela u svemirskom brodu izvelo bi se s dva
sloja nanorobota. Prvi sloj bi bio u stanju samostalno popraviti kvar na svemirskom odjelu, poput
uboda odijela otirm predmetom. Drugi sloj e moi primijeniti lijekove u hitnim sluajevima.
Svemirska odijela nee biti jedino to ima sposobnost samopopravka. Lagana letjelica napravljena od

1
http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7608369.stm
2
http://nanotechweb.org/cws/article/tech/16392
3
http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080117201947.htm
4
http://www.sciencedaily.com/releases/2007/12/071218105420.htm

8
nanocijevi e omoguiti uinkovitije putovanja . Umjesto raketnog goriva, solarna jedra izraena od
tankih slojeva nanocjevica bi reflektrala svjetlo te bi pogonila pogon za svemirski brod. Postoji
mogunost samostalnog popravka svemirskih brodova odnosno popravak oteenja.
5

4. NANOROBOTI
Nanoroboti su jedan od najintenzivnijih zbivanja u nanomedicini. U ne tako dalekoj budunosti
ovi sitni predmeti mogu biti odgovorni za lijeenje smrtonosnih bolesti s minimalnim nuspojavama.
Trenutna istraivanja ukazuju na nanorobote koji bi se mogli koristiti za ciljanje i unitenje stanica
tumora, dostaviti lijekove na odreene toke na tijelu ili razbiti krvne ugruke. Kako e se gibati ovisit
e o dizajnu. Ideje su interni izvor napajanja ili toplina tijela pacijenta koja e se koristiti za
proizvodnju energije.
6

5. NANOSTRUKTURE U UMJETNOSTI
Nanostrukture nude mogunosti ininjerima da stvore fascinantne umjetnine. Koritenjem
elektronskog mikroskopa koji skenira fotografije, umjetnik Christian Orfescu stvara apstraktne
pejzae. Svoj rad on naziva nanoart i organizira godinje natjecanje za druge umjetnike koji rade s
nanostrukturama.
7

6. NANOHRANA
to je nanohrana? Svaka hrana koja koristi nanotehnologiju u bilo kojem trenutku tijekom procesa
proizvodnje smatra se nanohranom. Postoje 600 tipova nanohrane na tritu danas, ukljuujui razna
ulja kod kojih se mogu blokirati kolesterol od ulaska u krvotok. Ideje kao i upotreba nanohrane rastu
zapanjujuom brzinom. Neke od delicija ukljuuju:
okoladni milkshake je ukusniji i hranjiviji od obinog
Kruh sadri nanokapsule da raspruju omega 3 masne kiseline
Interaktivna hranu koja vam omoguuje da odaberete okus i boju
Pametna (smart) ambalaa koja produljuje rok trajanja i smanjuje anse za oneienje
Dolazak nanohrane nije prola nezapaeno. Kontroverze vrti oko svoje relativno jednostavne
integracije u nae opskrbe hranom. Zagovornici nanohrane vide njezinu upotrebu kao rjeenje za
problem globalne gladi i sigurnosti hrane. Kako se nanohrana brzo razvija postavlja se pitanje
ouvanja okolia. Neki znanstvenici da se zbog brzine razvoja nanohrane nee moi dovoljno zatiti
okoli jer se tehnologija ne razvija istom brzinom.
8





5
http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2000/ast07sep_1/
6
http://www.nbcnews.com/id/22333518/
7
http://bits.blogs.nytimes.com/2008/01/25/the-art-of-nanotech/?_r=0
8
http://www.nanotechproject.org/process/assets/files/6014/090706nanotechnology_agifood_report_pr.pdf

9
7. ZNANSTVENA FANTASTIKA I NANOTEHNOLOGIJA
Nanotehnologija je inspiracija za stotine pria. Iako pojmovi poput siunih robota koji mogu
putovati kroz ljudsko tijelo, postali stvarnost, drugi su ostali vrsto na svijetu fikcije. Tako da vrijedi
pogledati unatrag kako bi vidjeli to je pred nama.
Borg Collective iz franize o Zvjezdanim stazama je iskoristio nanotehnologiju za zlo koje i nama
moe (za)prijetiti. Borg napada planete i svemirske brodove, asimilira ljude u njihovim "konicama"
pomou nanosonde. Iz njih izvlai sve individualne osobine te ih tjera da mu budu suvremeni robovi te
to iskoritava za galaktiku dominaciju. Samim time si postavljamo pitanje o sigurnosti.
9

8. PAMETNIJA MJESTA ZA IVOT
Jednog dana moda ete biti u mogunosti promijeniti oblik svakodnevnih predmeta tako da
odgovaraju vaim potrebama i ukusu. Znanstvenik Michal Harboun radi na stvaranju prostora koji su,
u nedostatku bolje rijei, ivi. U teoriji, nanoroboti, bi mogli preuzeti potpuno funkcionalan 3D objekt
koji bi imao digitalne sposobnosti. Drugim rijeima, to je programibilna materija.
10

9. ISKAPANJE I REKONSTRUIRANJE FOSILA
Fosili moe rei nevjerojatne stvari. Tim paleontologa sa Sveuilita Yale pronaao je u ouvanim
fosilima nanostrukture u bojama fosiliziranih perja. Ovo perje, koje je staro vie od 40 milijuna
godina, odvedeni su iz Messel Shale fosilne jame kod Odenwalka u Njemakoj. Kad su pogledani pod
elektronskim mikroskopom, perje prikazuje svijetlost te prelijevanje niza boja. Zelena, plava i bakrena
boja dola je iz vrlo tankog sloja jednog dijela nanostrukture sauvanih na povrini od perja.
Ovo otkrie fosilizirane boje koja proizvodi nanostrukturu je prva takve vrste . Znanstvenici se
nadaju da e to znanje koristiti pri rekonstrukciji boje odreenih pernatih dinosaura, a moda ak i
boje krzna od davno izumrlih sisavaca.
11











9
http://curiosity.discovery.com/question/robots-be-like-people
10
http://www.gizmodo.com.au/2010/08/the-living-kitchen-project-imagines-a-gesture-based-future/
11
http://www.futurity.org/earth-environment/clues-to-feathers-technicolor-past/

10
4. Solarne elije
Fotonaponska ploa ili solarni panel se sastoji od grupe elija (fotonaponska elija) sastavljenih od
razliitih tipova poluvodia, kojih je najee oko 36, serijski povezanih, stvarajui module
nominalnog napona od 12 V. Svaki pojedini fotoelektrini lanak ima maksimalni izlazni napon od
600 do 700 mV. Snaga koju proizvodi jedan fotonaponski lanak je relativno mali, pa se u praksi vie
lanaka povezuju u grupu ime se formira fotonaponska elija, a vie fotonaponskih elija ini jedan
fotonaponski modul ili solarni panel ili fotonaponsku plou (slika 2.). Kada se povee vie sunevih
panela dobije se polje fotonaponskih ploa, koji je dio solarne fotonaponske elektrane.


Slika 2: Prikaz fotonaponske ploe, izvor: http://besplatna-energija.com/solarni-fn-moduli/nanosolar-nova-solarna-
tehnologija.html, zadnja posjeta: 07.01.2014.
Energija Sunevog zraenja koja dospije na Zemlju 10 000 puta je vea od energije potrebne
da zadovolji potrebe ovjeanstva, u razdoblju od jedne godine. Kada bi se promatralo da se na
jednom etvornom metru moe iskoristiti 100 kWh sunevog zraenja godinje, bilo bi potrebno
prekriti povrinu od 150 x 150 km
2
da bi se dobila energija jednaka potronji za godinu dana (podatak
iz 2001.). Danas se sve vie poinje sa primjenom sunevih fotonaponskih elektrana u industrijske
svrhe, ak i u onim dravama koje su bogate naftom. ak je i Vatikan ugradio 2600 fotonaponskih
ploa na svojim krovovima, pri emu e sprijeiti emisiju CO
2
od 210 tona ili potronju 70 tona lo
ulja za samo dva tjedna potronje.
Pomou fotoefekta moe se suneva energija izravno pretvoriti u elektrinu u fotonaponskim
ploama. Kada fotonaponska ploa apsorbira sunevo zraenje, fotoefektom se na njezinim krajevima
proizvede elektromotorna sila i fotonaponska elija postaje izvor elektrine energije. Fotonaponska
elija je PN - spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj eliji na povrini ploice P -

11
tipa silicija ubaene su primjese npr. fosfor, tako da na tankom povrinskom sloju nastane podruje N
- tipa poluvodia.


Slika 3: Pretvorba energije, izvor: http://www.fotonaponskisolarnisustavi.com/energija/princip-rada-
fotonaponskih.html, zadnja posjeta: 07.01.2014.
Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz suneva zraenja, na prednjoj povrini
nalazi se metalna reetka, a stranja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Reetkasti kontakt na
prednjoj strani nainjen je tako da ne prekrije vie od 5 % povrine, te on gotovo i ne utjee na
apsorpciju suneva zraenja. Prednja povrina elije moe biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim
slojem koji smanjuje refleksiju suneve svjetlosti i tako poveava djelotvornost elije.
4.1. Nain rada solarnih elija (fotonaponskih ploa)

Fotonaponska ploa napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima
javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ploa (PN-spoj) osvijetli,
apsorbirani fotoni proizvode parove elektron - upljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja,
nastali par ubrzo se rekombinira. Meutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja,
unutranje elektrino polje, koje postoji u osiromaenom podruju, odvaja nastali elektron i upljinu
elektron se giba prema N - strani, upljina prema P - strani. Takvo skupljanje elektrona i upljina na
odgovarajuim stranama PN - spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima elije. Kada se elija
osvijetli, kontakt na P - dijelu postaje pozitivan, a na N - dijelu negativan. Ako su kontakti elije
spojeni s vanjskim troilom, potei e elektrina struja. Kada je fotonaponska ploa spojena s
vanjskim troilom i osvijetljena, u ploi e zbog fotonapona nastajati fotostruja, te e vanjskim
troilom tei elektrina struja, jednaka razlici struje diode i fotostruje.

12
4.2. Tipovi solarnih elija

Monokristalne Si elije: ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m
2
sunevog zraenja u 140
W elektrine energije s povrinom elija od 1 m
2
. Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je
apsolutno isti poluvodiki materijal. Monokristalni tapii se izvade iz rastaljenog silicija i reu na
tanke ploice. Takav nain izrade omoguuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.
Polikristalne Si elije: ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m
2
sunevog zraenja u 130 W
elektrine energije s povrinom elija od 1 m
2
. Proizvodnja ovih elija je ekonomski efikasnija u
odnosu na monokristalne. Tekui silicij se ulijeva u blokove koji se zatim reu u ploe. Tijekom
skruivanja materijala stvaraju se kristalne strukture razliitih veliina na ijim granicama se
pojavljuju greke, zbog ega solarna elija ima manju iskoristivost.
Amorfne Si elije: ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m
2
sunevog zraenja u 50 W
elektrine energije s povrinom elija od 1 m
2
. Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku
drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna elija. Debljina sloja iznosi manje od 1 m, stoga
su trokovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Meutim iskoristivost amorfnih
elija je puno nia u usporedbi s drugim tipovima elija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je
potrebna mala snaga (satovi, depna raunala) ili kao element fasade.
Galij arsenidne (GaAs) elije: galij arsenid je poluvodi napravljen iz mjeavine galija i
arsena. Pogodan je za upotrebu u vieslojnim i visoko uinkovitim elijama. irina zabranjene vrpce
(band gap) je pogodna za jednoslojne solarne elije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od
samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao suneve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi
sa Si elijama te na zraenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s
koncentriranim zraenjem gdje se tedi na elijama. Projekti koncentriranog zraenja su jo u fazi
istraivanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna elija ima iskoristivost od
30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip elije moe pretvoriti 1000
W/m
2
sunevog zraenja u 300 W elektrine energije sa povrinom elija od 1 m
2
.
Kadmij telurijeve (CdTe) elije: ovaj tip elije moe pretvoriti 1000 W/m
2
sunevog
zraenja u 160 W elektrine energije sa povrinom elija od 1 m
2
u laboratorijskim uvjetima. Kadmij
teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV
modulima zbog fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima
zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u irokoj upotrebi.
4.3. Prozirne solarne elije

Tim znanstvnika sa Sveuilita u Kaliforniji Los Angeles (UCLA) u SAD, nedavno je napravio
prozirnu solarnu eliju. Rad elije baziran je na polimeru kao aktivnom materijalu. Polimerne solarne

13
elije (polymer solar cells PSC) su vrlo zanimljive zbog niske cijene proizvodnje to im omoguava
iroku primjenu, a dodatna prednost je i mogunost proizvodnje prozirnih elija.
Znanstvenici s UCLA-e su eliju strukturirali kao to je prikazano na slici ispod. Kao anoda je
koriten tanki film komercijalne mjeavina indijevog i kositrenog oksida (tipino 90% In
2
O
3
i 10%
SnO
2
indium-tin-oxide ITO) koji je optiki proziran a ujedno dobar vodi elektrine struje. Aktivni
materijal koji vri konverziju svjetlosti u elektrinu struju sastoji se od dva polimera komplicirane
kemijske strukture. Prvi je PBDTT-DPP koji slui kao elektron donor a drugi PCBM koji ima ulogu
elektron akceptora.


Slika 4: Prikaz prozirne elije, izvor: http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html, zadnja posjeta: 07.01.2014.


Najvei izazov je znanstvenicima predstavljao izbor gornje elektrode katode. Tanki metalni
filmovi imaju tu manu da im je eletrina vodljivost vrlo mala ako su dovoljno tanki da bi bili prozirni.
Nekoliko u zadnje vrijeme razvijenih materijala koje su znanstvenici pokuali implementirati u
proizvodnju prozirnih solarnih elija kao to su ugljikove nanocjevice, grafen, poly(3,4-
etilendioksitiofen): poly(stiren sulfonat) (PEDOT:PSS) i srebrne nanocjevice imaju takoer svojih
nedostataka. Jedan od najveih za primjenu kao prozirne elektrode je njihov razoran utjecaj na
fotoaktivni polimer koji je mehaniki vrlo osjetljiv. Uz to kemijska, fizikalna ili energetska
inkompatibilnost izmeu prozirnih vodia i fotoaktivnog polimera koja moe dovesti do vrlo slabih
performansi ili male prozirnosti je takoer bio izazov znanstvenicima pri razvoju prozirnih solarnih
elija.
Ovaj problem su znanstvenici s UCLA-e rijeili upotrebom srebrnih nanocjevica kao katode, koje
su u alkoholnoj otopini nanijeli na fotoaktivni polimerni sloj. Nakon toga je mrea srebrnih
nanocjevica uvrena uz pomo TiO
2
sol-gel otopine. TiO
2
nanoestice pospjeuju veze meu
nanocjevicama srebra dok 20 nm sloj TiO
2
nanoestica uva polimerni sloj da ga nanocjevice srebra
mehaniki ne otete te olakava transport elektrona s polimernog sloja na gornju elektrodu. Prostor
izmeu srebrnih nanocjevica je popunjen ITO nanoesticama koje slue za prikupljanje naboja na

14
dijelovima koji nisu pokriveni nanocjevicama srebra te ga prenose na njih i na taj nain poveavaju
efikasnost ureaja.
Ovako pripremljena gornja elektroda proputa 87% svjetlosti u podruju od 400 do 1000 nm.
Fotoaktivni polimerni sloj apsorbira elektromagnetsko zraenje u ultraljubiastom (PCBM aktivan
ispod 400 nm) i infracrvenom (PBDTT-DPP aktivan u podruju 650 - 850 nm) dijelu spektra dok je
prozirna za vidljivo svjetlo. Na ovaj nain strukturirana solarna elija u vidljivom dijelu
elektromagnetskog spektra (400 650 nm) proputa prosjeno 61% svjetlosti (maksimalno 66% na
550 nm). Ukupna efikasnost elije je oko 4% (maksimalna efikasnost solarnih elija baziranih na
polimerima je oko 10% dok je efikasnost komercijalnih silicijevih solarnih elija 14-19%, a
maksimalna u laboratoriju dosegnuta efikasnost solarnih elija se kree oko 40%) te ima jo dosta
prostora za napredak. Prednost ovih solarnih elija je njihova prozirost koja im omoguava veliki
potencijal za ugradnju na zgrade, pametne prozore i drugdje.


























15
5. Zakljuak
Fotonaponske elije se i dalje istrauju i razvijaju. eli im se poveati efikasnost a smanjiti cijena
izrade. No i na ovom sadanjem stupnju one vrlo uspjeno sudjeluju u itavom nizu tehnologija koje
koriste energiju sunca. Tamo gdje elektrinu energiju treba isporuivati tijekom noi ili razdoblju s
niskim intenzitetom suneva zraenja, potrebno je uskladititi proizvedenu energiju. U objektima koji
su povezani s klasinim elektrinom mreom (50 Hz, 230V) mogue je proizvedenu struju, koja se ne
troi, putem pretvaraa (12V DC/220V AC) ubaciti u mreni sustav. Uvjet je odreena pravna
regulativa (u SAD od 1980.) koja dozvoljava da se za ubaenu struju dobiva protuvrijednost
odnosno mogunost koritenja struje tokom noi. Takoer se proizvedena elektrina energija moe
uskladititi:
u akumulatorskim baterijama gdje se uz odreene regulatore kontrolira punjenje i
pranjenje
u novim tzv. sustavima s gorivim elijama gdje viak struje elektrolizom stvara vodik,
koji se skladiti te po potrebi proputa kroz gorive elije gdje se direktno pretvara u
elektrinu energiju.
Fotonaponski sustavi mogu se povezati i sa drugim alternativnim (rezervnim) izvorima energije
kao to su vjetroturbine, hidrogeneratori, plinski ili diesel agregati. Kod rjeenja koja koriste plinske i
diesel agregate, fotonaponski sustav se dimenzionira tako da se agregati koriste malo sati u godini,
ime se tedi gorivo, smanjuju trokovi odravanja i produuje vijek trajanja. Iz svega navedenog
vidljivo je da je ve sada upotreba solarnih elija velika. U budunosti zbog nestajanja i rasta cijene
fosilnih goriva, spreavanja isputanja staklenikih plinova (Kyoto deklaracija 1995.) te zbog
smanjenje cijene i poveanja efikasnosti doi e do sve vee upotrebe solarnih elija. Vidljivo je da je
svijet 2010. proizvodo oko 4,5 GW/godinje, dok e samo SAD u 2020. proizvoditi 7,2 GW /god
elektrine energije koristei solarne elije za iskoritavanja energije sunca.
Budunost je u suncu.












16
6. Literatura
1. Znanstveni lanak: Yafei Zhang, Huijuan Geng, Zhihua Zhou, Jiang Wu - Development of
Inorganic Solar Cells by Nanotechnology, UCLA, 2012.
2. Predavanje: prof. dr. sc. Zdenko imi (zdenko.simic@fer.hr) - Koritenje energije sunca
za proizvodnju el. energije (i grijanje), FER-ZVNE, 2013.
3. Seminarski rad: Antonija ari, Damir Jureti, Davor Grdi, Matea Filipovi -
Nanostrukture, FER-ZPF, 2013.
4. http://uw.physics.wisc.edu/~himpsel/nano.html, zadnja posjeta: 07.01.2014.
5. http://besplatna-energija.com/solarni-fn-moduli/nanosolar-nova-solarna-tehnologija.html,
zadnja posjeta: 07.01.2014.
6. http://www.fotonaponskisolarnisustavi.com/energija/princip-rada-fotonaponskih.html,
zadnja posjeta: 07.01.2014.
7. http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html, zadnja posjeta: 07.01.2014.
8. http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7608369.stm, zadnja posjeta: 07.01.2014.
9. http://nanotechweb.org/cws/article/tech/16392, zadnja posjeta: 07.01.2014.
10. http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080117201947.htm, zadnja posjeta:
07.01.2014.
11. http://www.sciencedaily.com/releases/2007/12/071218105420.htm, zadnja posjeta:
07.01.2014.
12. http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2000/ast07sep_1/, zadnja posjeta:
07.01.2014.
13. http://www.nbcnews.com/id/22333518/, zadnja posjeta: 07.01.2014.
14. http://bits.blogs.nytimes.com/2008/01/25/the-art-of-nanotech/?_r=0, zadnja posjeta:
07.01.2014.
15. http://www.nanotechproject.org/process/assets/files/6014/090706nanotechnology_agifood
_report_pr.pdf, zadnja posjeta: 07.01.2014.
16. http://curiosity.discovery.com/question/robots-be-like-people, zadnja posjeta: 07.01.2014.
17. http://www.gizmodo.com.au/2010/08/the-living-kitchen-project-imagines-a-gesture-
based-future/, zadnja posjeta: 07.01.2014.
18. http://www.futurity.org/earth-environment/clues-to-feathers-technicolor-past/, zadnja
posjeta: 07.01.2014.