Serafino Macolini - Iz Kraha U Krah, Od Tripolija Do Crne Gore

IZ KRAHA U KRAH
OD TRIPOLIJA DO CRNE GORE

Serafino Macolini
This is the first publication of dairies belonging to the great

fascistic official count Serafin Macolini, who was civil commissar of Montenegro. The dairy describes his sojourn in
Montenegro from April to June 1941.
[...]
25. MART- Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu. To predstavlja jo jedan snaan udarac za Englesku. Gracijanija je zamijenio Gariboldi na elu Vie komande oruanih trupa u evernoj
Africi i u upravljanju Libijom. Roata postaje ef Glavnog taba
Vojske. alim to je Gracijani eliminisan. Bio je dobar vojnik,
ali u Libiji nije imao sree.
Sastajem se sa Serenom u editu partije. Govori mi o svom
poslu, o raspoloenju italijanskog naroda, o tome kako ne smijemo popustiti, o sigurnoj pobjedi. Potvruje mi ono to mi je
De iko ve rekao, a to je da sam odabran da govorim na
Bonservicijevoj komemoraciji u Urbizalji.
www. maticacrnogorska.me
MATICA, Jesen 2009.
93
Serafino Macolini
28. MART- Keren je pao, nai su ierani iz Harara. Sudbina

Imperije se sada ve ini zapisanom. Boe, jada! Ali povratiemo se mi, a naa e se trobojka ponovo zaleprati posvuda, jo
monija nego prije. Stiu veoma konfuzne informacije iz
Jugoslavije: novi ministar inostranih poslova je potvrdio pristupanje svoje zemlje Trojnom paktu. Engleska propaganda uzvikuje sopstvenu pobjedu. Jo emo vieti. Otputovao sam u 8 i
15 iz Rima i stigao u Gubio u 12 i 45. Godi mi spokoj koji vlada
u ovoj zemlji.
30. MART- U 8 sati kreemo za Maeratu e stiemo sat vremena kasnije. Radosno nas doekuju stari kamaradi i prijatelji.
U 10 i 30 smo u Urbizalji. Nakon kratke ceremonije na groblju
penjemo se na (neitko ispisano) Komemoracija u spomen
Nikole Bonservicija traje kratko. U nekoliko minuta nastojim da
evociram uspomenu na ovog muenika i da ukaem na pouke
koje se daju izvui iz njegovog rtvovanja.
Poslije doruka putujem za Ankonu. Tamo sam u 17 asova.
Loe vijesti. Govori se o jednoj pomorskoj bici okonanoj nepovoljno po nas i o komplikacijama u Jugoslaviji. Italijanski i njemaki podanici su pozvani da se vrate u svoje drave, a njemaki ministar je pretrpio uvrede. Da li e se Hitler zadovoljiti
uobiajenim izgovorima?
31. MART- Zadravam se u Ankoni. Moj neak, doktor Pompeo Skavici odlazi za Albaniju sa jednom malom poljskom
bolnicom. Raspoloen je i spokojan. Luiza je sa ankarlom dola iz Gubija da ga pozdravi. Vijesti iz Jugoslavije sve vie zabrinjavaju. Jo uvijek nijesmo iskapili au grine. Prefekt Tamburini mi kae da je primio nareenje da se spremi za prihvatanje izbjeglica iz Zadra. Koja tuga! U Rim stie japanski ministar
inostranih poslova Matsuoka, koji se upravo vratio iz Berlina.
94
MATICA, Jesen 2009.
Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore
Znaaj ovog susreta u ovom trenutku ne promie italijanskom

narodu, koji srdano doekuje uvaenog i slavnog gosta.
April 1941
3. APRIL- Evakuisali smo Asmaru. Ova nanizana odricanja i
naputanja srce cijepaju! Do kad ovako, Boe moj? U evernoj
Africi smo uvrstili na poloaj s one strane Marsa Brege. U
Sredozemnom moru potopljeno je pet parobroda jednog engleskog konvoja. U Jugoslaviji stvari i dalje loe idu. Hrvatski
separatizam ponovno oivljava. Za to vrijeme Eden spletkari u
Atini.
Poslijepodne doznajemo da je Adedabija okupirana i preena, a uvee da su Englezi napustili Bengazi. Ove vijesti sazanjemo od Njemaca. A zato ne od naih? U svakom sluaju presreni smo. Da li to poinje ponovno vraanje izgubljenog?
Dae Bog!
6. APRIL- Njemaka i Italija su prekinule odnose sa
Jugoslavijom. Tokom jutra njemake trupe su prele granicu,
dok su vazdune snage napale Beograd. Nai bombarderi su
napali vojne ciljeve na jugu Jugoslavije.
Njemaka je objavila rat Grkoj, a njemake trupe su prele i
tu granicu. Okree se nova stranica u knjizi ovog rata. Nadajmo
se da je i posljednja. Note dviju vlada i Hitlerove dnevne naredbe upuene narodu i vojsci Njemake predstavljaju dokumente
koji svjedoe o politikoj jasnoi nasuprot engleskoj politici
zasnovanoj na intrigama.
8. APRIL - Grad Derna je osloboen! Italijani i Njemci su vratili trobojku nae domovine u ovaj velianstveni grad provincije Kirenaika. U trenutku kada sam doznao ovu vijest, bio sam u
MATICA, Jesen 2009.
95
Serafino Macolini
drutvu dobrih ovdanjih prijatelja u Madona del Ponteu. Zaplakao sam od sree! Proljee sa sobom donosi obeane plodove.
Njemake trupe napreduju u Grkoj i u Jugoslaviji. Mi smo
blokirali Grke koji uzalud pokuavaju da se prikljue srpskim
trupama.
11. APRIL - Radosno buenje. Sa radija u 7 i 30 stie nam
obavjetenje da su njemake trupe ule u Jugoslaviju, da su
Hrvati objavili nezavisnost drave, i da je Maarska objavila rat
Srbiji! Ove vijesti su uzbudile duhove u cijelom svijetu. Jo
jedna drava mozaik poput ehoslovake i one koju su sastavili versajski despoti pada kao pokoena. Nae operativne trupe
u Albaniji ujedinile su se sa njemakim trupama na srpskoj teritoriji u Ohridu.
Ove vlada polarna hladnoa. Poslijepodne pada snijeg.
Prisustvujem procesiji u slavu Hristovog vaskrsenja.
16. APRIL - Italijani su u Splitu! ini se da je sve ovo samo
san. Ovog herojskog proljea opet je procvjetala naa jadranska
pasija. Njemci su u Sarajevu. Obru se stee. Jugoslavija je sada
ve gotova. Ubrzo za njom e i Grka.
17. APRIL - Naporan dan proveden velikim dijelom u ministarstvu. utra u u potpunosti ponovo da se posvetim kadrovima za Egipat.
18. APRIL - Grka vojska je traila bezuslovnu predaju! Nae
trupe su dovrile okupaciju Dalmacije i Crne Gore i pridruile
se trupama koje djeluju u Albaniji. Druga flota je probila grki
front. irokastra je pala!
Poslijepodne obilazim kolege lanove Faistike omladine u
inostranstvu. Egipatski mladii i evojke doekuju me s velikim
oduevljenjem.
96
MATICA, Jesen 2009.
24. APRIL - ano me poziva na sastanak u 17 i 30 i saoptava mi da u odmah sjutra morati da otputujem za Crnu Goru e
u obavljati funkciju civilnog komesara. Ova vijest me raduje
zbog vanosti misije: morau da organizujem dravu Crnu
Goru. Molim ana da mi obea da u, kada se vrata Egipta
ponovo otvore, biti opet tamo odreen. ano mi daje obeanje.
Ostau u Crnoj Gori jednu ili dvije neelje, potom se vraam da
bih se organizovao. Po povratku u zatraiti da se sastanem sa
kraljevskim parom, koji e ve utra biti obavijeten o toj mojoj
elji. Vodim dug razgovor sa Beninijem.
25. APRIL - Radim u ministarstvu na organizaciji moje nove
misije. U 14 i 30 odlazim u Kvirinale. Njegovo velianstvo me
odmah prima. Kao i uvijek, vodimo veoma interesantan razgovor. Kralju i caru Crna Gora je pri srcu i sa divljenjem mi govori o njoj. Kae mi da je protiv formiranja personalne unije. Htio
bi da se na Ustavotvornom saboru predloi kruna princu Mihailu
koji boravi u Parizu, a koji e to zasigurno odbiti. Onda bi se
Crnoj Gori mogao dati bilo kakav oblik nezavisne drave. Daje
mi mnogo pisama Njenog kraljevskog velianstva, upuenih
roacima na Cetinju.
26. APRIL - Nemirna no. U 9 i 30 stiemo u Bari. Sat vremena nakon toga vojnim avionom polijeemo za Tiranu. Put
kratak ali buran, uz pljuskove i oluju. U 11 i 30 stiemo u
Tiranu. Doekuje me De Klementi. Vidim ga ponovo nakon
dvije godine. Doekan sam veoma prijatno i sa simpatijama.
Odmah odlazim u Namjesnitvo e se prvo viam sa Parinijem,
a potom sa Jakomonijem. Orijentaciono se upoznajem sa
poslom koji me eka. Kasnije se sastajem sa Kavalerom koji me
veoma srdano doekuje. On sam e doi da me sveano postavi na poloaj. U toku dana, viam Farinaija, Grandija, Botaija,
MATICA, Jesen 2009.
97
Serafino Macolini
Prikola, Conganu, Tekija, Macukelu, Tebaldija, Sekretija i

mnoge druge prijatelje.
27. APRIL- Neelja, naporan dan. Rano ujutro svraa Anfuzo,
koji kree za Larisu, e e se odrati sastanak Sila osovine sa
novom, jue konstituisanom grkom vladom. Rat na Balkanu je
zaista okonan! Razgovaram sa mnogim funkcionerima, a
nakratko i sa Jakomonijem. Odlazak koji je bio predvien za
utra odloen je za prekoutra.
Major Aneloni, koji je stigao kasno poslijepodne, obavjetava nas da su komande Armijskog korpusa i Divizije okupirale
sve to se okupirati moe. Bie potrebno napraviti prolaz.
Aneloni i Toni e otputovati utra, a ja prekoutra. Jakomoni
poslijepodne odlazi u Rim na sastanak povodom predstojee
Kraljeve poete.
28. APRIL- U razgovoru sa Kavalerom saoptavam mu svoju
zabrinutost povodom pronalaenja dolinog prostora kako za
kancelarije Komesarijata tako i za moju rezidenciju. Napominjem mu i to da prilino nepovoljno na rad moe da se odrazi nedefinisanost poslova izmeu mene i komandanta Armijskog korpusa. Kavalero me u tome podava i nareuje povratak
komandanta Armijskog korpusa u Dubrovnik. Saekae me na
Cetinju da mu prenesem naredbu, koju e istog dana izvriti.
Imao sam jo nekoliko razgovora bitnih za pripremanje posla.
Komesar za nabavku hrane za Albaniju ii e sa mnom do Cetinja. Stigli su iz Rima komendatori Sansoni i Del Vekjo iz Ministarstva finansija radi pitanja valute. Doi e i oni na Cetinje zajedno sa prof. Boskom, savjetnikom za meunarodno pravo u Ministarstvu spoljnih poslova, prof. Bidinijem savjetnikom za ustavno pravo i kapetanom Vilanijem strunjakom za civilne poslove.
Dorukujem u Namjesnitvu e srijeem Storaea (ini mi se
da je mnogo ostarao) i vojvodu od Albe.
98
MATICA, Jesen 2009.
29. APRIL - Kreem u 9 i 30 zajedno sa Boskom, komendatorom Rokom i kapetanom Vilanijem. U podne smo u Skadru,
e i dorukujemo. Gradonaelnik se na sav glas ali na Bar,
Ulcinj itd. Albanci i Crnogorci nijesu u dobrim odnosima.
Definisanje granica nee biti lako.
U 14 nastavljamo put. U 15 i 30 smo u Podgorici. Tamo nalazim Skoponija i Maravalea koji pripadaju 93. pjeadijskom
puku. Veoma srdaan susret. Komandant regimenta, Ankonac,
daje naredbu jednoj eti da mi odaju potovanje. To je prvi pozdrav koji dobijam u Crnoj Gori. Jedan ovjek - mislim da je gradonaelnik - izgovara nekoliko kratkih rijei koje loe prevodi
neki prevodilac. Narod koji se okupio prisustvuje kratkoj, prilino smjernoj ceremoniji. U Podgorici me poeuje Toni.
Donosi mi ohrabrujue novosti sa Cetinja, e se upuujemo u 17
i 45 prelazei najpitoresknije predjele. Izmeu Skadra i
Podgorice veoma su oigledni tragovi borbe.
Na Cetinju, nakon kratkog razgovora sa komandatom
Armijskog korpusa, u zgradi Banovine upriliena je ceremonija
postavljenja na poloaj. Na trgu, eta 93. regimenta uz zastavu i
muziku ukazuje mi poast. Vrim smotru ete. U salonu Dvora,
u kome su prisutni predstavnici svjetovne i duhovne vlasti,
general Pafundi dri kratak govor na koji dajem kratak odgovor.
Potom se neko vrijeme zadravam sa prisutnima.
30. APRIL - Nakon to sam se oprostio od generala Pafundija
koji u 9 i 30 kree za Dubrovnik, odlazim u kancelariju e me
oekuje niz razgovora sa predednikom Privremenog administrativnog crnogorskog komiteta Popoviem, sa komandantom
Divizije, sa pukovnikom Karabinjera, sa komesarom za nabavku hrane, sa funkcionerima Ministarstva finansija i sa Boskom.
Razmatraju se problemi valute, emisione banke, nabavke hrane,
a rjeenja e se predloiti Rimu.
MATICA, Jesen 2009.
99
Serafino Macolini
Poeujem mitropolita koji me doekuje sa svojim kanonicima. Poslijepodne svraa Storae sa kojim idem da poetim kraljevski dvorac.
Maj 1941.
1. MAJ - Uz sveanu ceremoniju polaem vijenac na grob
eda nae kraljice.
Provodim dan radei u kancelariji. Uspijevam da pronaem
pedesetak kutija sa zlatom koje su lanovi Privremenog administrativnog komiteta sklonili u sef Banovine.
Nareujem ponovno otvaranje kola, izdajem uputstva vezana
za nadlenosti Odbora.
2. MAJ - Radno provodim dan. Visoki inovnici Banovine zaklinju mi se na odanost. Dolaze mi u poetu Bastiani, Maraska,
senator Faina.
3. MAJ - Moj posao nailazi na velike tekoe sa svih strana.
Narod je gladan, a vojska ne eli da ustupi ono to ima u rekviriranim magacinima. Akcija naoruanih albanskih bandi protiv
Crnogoraca u podruju Pei i dalje traje. Na hiljade izbjeglica
pristie u Podgoricu. Telegrafiem Tirani i Rimu.
Dolazi da se vidi sa mnom general Agostinui, vicekomandant
Karabinjera. U toku dana dolaze i Paolo Moneli, general
Fetarapa, Kjareli i drugi novinari, a uvee Vekini i Fineti.
Prilikom pretresa banaka koji sam naloio, pronaen je ukupan portfolio Nacionalne banke Jugoslavije.
4. MAJ - Hitler je, po zavretku slavne vojne operacije na Balkanu, razgovarao sa Rajhstagom. Firer se pravino ponio prema
doprinosu koji je Italija dala i u ovom poduhvatu i dodao je da je
100
MATICA, Jesen 2009.
ivotni prostor koji e nam biti dodijeljen u potpunosti zasluen.

Turska, u meuvremenu, naveliko i na brzinu vri mobilizaciju...
Poslije podne poeujem Kotor, velianstven gradi u kome su
na svakom uglu vidljivi tragovi Venecije. Po povratku saznajem
da Host Venturi u pratnji visokih inovnika samo to nije stigao.
Navrat-nanos pripremam gostopriman doek. Ministar komunikacija mi se stavlja na raspolaganje i zajedno prouavamo najhitnije probleme koji spadaju u njegov resor. Veoma korisna poeta.
5. MAJ - Jo jedan veoma ispunjen dan. Stie komentador
Romano - stari napuljski kamarad kojega Benini alje zbog problema oko snabdijevanja hranom. Host Venturi je jutros otiao.
U Rimu e biti rijeeni problemi koje sam mu iznio.
6. MAJ - Prisustvujem slavljenju Svetog ora, zatitnika
Crne Gore i dinastije Petrovia. Ovaj pravoslavni vjerski obred
okupio je mnogo naroda. Ceremonija je sveana, stroga.
Sugestivne horske pjesme koje je prate pjevaju Rusi. U kui
mitropolita Joanikija uprilien je prijem. Okupljena masa
improvizuje manifestaciju u ast Italije, Duea, kralja, vojske.
Zadravam se meu njima. Pokazuju svoje zadovoljstvo.
Dolaze funkcioneri Italijanske banke (Banca dItalia) radi
prouavanja valutnog i bankarskog pitanja.
7. MAJ - Dolaze Kavalero i general Roma. Prilino korisna
poeta. Rjeavamo mnoge probleme meu kojima i problem
snabdijevanja hranom, problem izbjeglica iz peke oblasti, problem slubenika matinog ureda kao delegata, probleme nadlenosti Misije itd.
Kasno uvee stiu Picirani i Kolona donosei odline vijesti iz
Italije. Mnogo me raduje to opet uz sebe imam dvojicu odlinih saradnika.
MATICA, Jesen 2009.
101
Serafino Macolini
8. MAJ - Picirani i Colona zapoinju sa radom. Poslijepodne

odlazimo u Budvu, predivan kutak na jadranskoj obali e nas
veoma srdano doekuju tamnonji stanovici od kojih mnogi
govore venecijanskim dijalektom. U hotelu - zaista prvoklasnom - srijeem direktora i vlasnika beogradske Pravde koji
nam se klanja i obasipa nas komplimentima. Plai se Njemaca i
htio bi da ostane ove. Vieemo. Poeujemo potom dvorac
kraljice Marije u blizini ostrvca Sveti Stefan. Velianstveno,
kraljevski! U toku dana primam u poetu savjetnika Gomeza i
Bergametija.
9. MAJ - Zapoinjem dan obilaskom Gradske bolnice u kojoj
su smjeteni ranjenici bive jugoslovenske vojske. Zgrada je
pogoena naim bombama i na njoj su jo uvijek vidljive, ne
mnogo velike, tete.
Visoki inovnici Banovine dolaze da mi ukau poast povodom
Dana vojske i povodom proslave u ast Imperije. Poslijepodne sa
funkcionerima odlazim u poetu komandantu Divizije. Dok se
spremam da odem na poinak, telegrafiraju mi iz Tirane da ano
hoe utra da me vidi. utra u tamo otputovati avionom u drutvu dobrog Kazalea koji je bio doao da me pozdravi.
10. MAJ - Kreem u 7 i 30 uz pratnju Tonija i Nuija. U
Podgorici dva sata ekamo avion koji nikako da stigne zbog
loeg vremena. U 11 odluujemo da putujemo do Tirane kopnenim putem. Put je u oajnom stanju. Nakon to smo se zaustavili da dorukujemo u Skadru, nastavljamo za Tiranu tano u 17.
Na granici saznajem da je Njegovo velianstvo Kralj stigao
jutros u 11 asova i da ga je narod sveano doekao. U kraljevskom dvorcu je uprilien prijem. ano mi poruuje da me oekuje u 19 u namjesnikoj vili. U meuvremenu Kolona mi saoptava da Njegovo velianstvo eli da prisustvujem sveanoj
veeri. Nijesam ponio sa sobom nikakvo odijelo, i protiv svoje
102
MATICA, Jesen 2009.
volje moram da odustanem. Da su mi iz Tirane javili da e Kralj

biti prisutan, pripremio bih se! U 19 se viam sa anom i
Jamomonijem. Razgovaramo kratko sa namjerom da nastavimo
nakon prijema u 23 i 30. Tako i biva. I prilikom prvog i prilikom
drugog susreta - oba veoma srdana - kae mi da albansko polaganje prava u odnosu na Crnu Goru mora biti ispotovano. Polemiem, ali se ini da je ve odlueno. Sloili smo se oko toga
da ja treba da pripremim nacrt Ustava Crne Gore, da zasnujem
dravu, da napravim okvir alijanse i dravnog jemstva. Potom
dolazim u Tiranu na razmatranje pitanja granica sa Jakomonijem. Nakon toga odlazim u Rim, e e se sa Dueom i anom
donijeti konana odluka.
ano mi saoptava da Njegovo velianstvo eli da me vidi
utra u 8 i 30 u kraljevskom dvorcu. Dobri Revedin mi potvruje ovu informaciju koja me ispunjava radou.
11. MAJ - U 8 i 30 Kralj me prima u svom privatnom apartmanu. Provodimo etrdeset pet minuta u izuzetno prijatnom razgovoru. Kralj ima samo rijei hvale za moj rad. Razgovaramo mnogo o
obnavljanju trona u Crnoj Gori, o raznim mogunostima kome
ponuditi krunu, o buduim granicama. Njegovo velianstvo dijeli
moje miljenje da Crnu Goru ne treba otetiti. U ime Kraljice i
Carice uruuje mi ek u vrijednosti od 250 hiljada lira, dar Njenog
velianstva siromanima u Crnoj Gori. Moda e Kralj doi na
Cetinje. U svakom sluaju, ja u s funkcionerima ii u Skadar.
U 11, nakon poete Kavaleru, kreem anovim avionom
kojim pilotira Kasku i u 11 i 45 sam u Podgorici. Autom stiem
na Cetinje e radno provodim ostatak dana.
12. MAJ - Jedan Kavalerov telegram mi najavljuje Kraljevu poetu 16. maja. Presrean sam. Dan protie radno. Primam mnoge
italijanske funkcionere koji su tu da bi se pobrinuli oko nabavke
hrane, oko javnih radova, oko upravljanja umskim dobrima.
MATICA, Jesen 2009.
103
Serafino Macolini
13. MAJ - U Kotoru je pristao prvi parobrod iz Italije koji

donosi pomo u hrani namijenjenu crnogorskom narodu. Poslijepodne formiram Savjetodavno vijee. Problem oko granica
budue drave Crne Gore ve izbija na povrinu. Ove se ak
misli na Skadar! U meuvremenu albanske naoruane bande nastavljaju sa nasiljem u pekoj oblasti. Telegrafiem Tirani i Rimu skreui panju na opasnosti koje se mogu javiti ako se ovakva situacija i dalje nastavi. Nema vijesti o Kraljevoj posjeti.
14. MAJ - Kraljeva poeta Cetinju je potvrena za prekoutra.
Tek uvee, u razgovoru sa prvim autantom, saznajem da e
Njegovo velianstvo stii izmeu 9 i 30 i 10 sati autom iz Podgorice, da e njegova poeta biti privatnog karaktera, da e
htjeti da poeti garnizon, da e krenuti nazad par stati nakon
toga, istim putem i da e ruati usput, na otvorenom, u prirodi.
Svi smo se dali na organizaciju najdostojnijeg mogueg doeka.
U toku dana zapoinju sa svojim radom u Komesarijatu
savjetnik Kasacionog suda, prof. Kuinota, finansijski inspektor
Botari i Saki iz Ministarstva poljoprivrede.
U Njemakoj je sigurno kriza. Hes, Firerov ovjek od povjerenja, pobjegao je avionom za kotsku. Izgleda da je poremetio
pameu. Htio je da bude posrednik u sklapanju mira izmeu
Londona i Berlina. Engleska tampa spekulie o ovom dogaaju. Berlin prekida s tim jednim zvaninim saoptenjem da rat sa
Engleskom ide do kraja.
15. MAJ- protie u znaku iekivanja velikog dana. utra e
Kralj biti ove. U jeku smo priprema kojima ja lino rukovodim.
Poslijepodne vojnici vjebaju za paradu. U gradu je ivo. Na
svim kuama vijore se trobojke.
Poslijepodne stie Bardigota sa tri automobila. Stiu takoe i
Mamalela, koji e biti moj predstavnik u Kotoru, i Aponte iz
104
MATICA, Jesen 2009.
Corriere della Sera, Orsini iz Gazzete, ariso iz Giornale

dItalia, Botta iz (neitko isipisano). Uvee mi dolazi u poetu
general kraljevskih karabinjera Agostinui.
16. MAJ - Kakav trijumfalan dan za pamenje! Njegovo velianstvo stie u 9 i 15 i ostaje na Cetinju sat i po vremena. edim
sa njegove lijeve strane u njegovom automobilu i uz njega sam
tokom cijele poete, koja je u potpunosti nosi ljudski peat.
Njegovo velianstvo ponovo poeuje mjesta svoje mladosti,
mjesta u kojima je ostvario svoj ljubavni san. Posebno ga je dirnula poeta kraljevskom dvoru.
Narod mu iskreno i spontano ukazuje potovanje i dobrodolicu. Kralj mi vie puta izraava svoje zadovoljstvo, a na odlasku
vrsto i dugo stree moju ruku i poziva me da mu doem u
posjetu im stignem u Rim. Telegrafie Njenom velianstvu,
kraljici i carici. Poslijepodne inauguriem Damski odbor koji e
upravljati dobrotvornim fondom koji je osnovala kraljica Jelena.
17. MAJ - Veoma radan dan. Pripremam se za odlazak. Imenujem Mamalelu za civilnog delegata u Kotoru. Imenujem ostale za razliite srezove: izmeu ostalih, Skoponija za Podgoricu i
Maravalea za Niki. Poslijepodne doznajem da je neki Albanac
iz Ljea izvrio atentat na Njegovo velianstvo u trenutku dok se
spremao da krene iz Tirane. Atentat je bio bezuspjean i bez
posljedica, ali avaj! Osjeam prezir i ljutnju.
18. MAJ - U 4 i 45 kreemo za Podgoricu. Prate me Toni,
Stampa, Interlandi, Nui. Stiemo u 9, a nakon razgovora sa Komandantom regimenta, sa Skoponijem i Maravaleom, nastavljamo put u 10 sati jednim malim avionom u koji jedva da svi
moemo stati. Prelijeemo stanicu u Skadru i urimo u Tiranu.
Stiemo u 11:00. Prvi koga srijeem je Parini, koji danas putuje
za Rim i koji me, u nedostatku redovnog leta, pita da li hou da
MATICA, Jesen 2009.
105
Serafino Macolini
idem sa njim jednim vojnim avionom. Tako se i dogovaramo.

Jakomoni, sa kojim se sastajem neto kasnije, ne oea se dobro.
Na razgovor traje oko pola sata. Kada su u pitanju granice sa
Crnom Gorom, postaje sve pohlepniji. Vue vodu na albansku
vodenicu, na tetu Crne Gore. Bie borbe.
Ruamo na brzinu i ve i u 13 smo na aerodromu. Atentat na
kralja je izazvao srdbu kod Italijana. Atentator je Albanac iz
Ljea. Nastoje da ga predstave kao Grka i da nas ubijede da je
pucao na Verlacija iz protesta zbog loeg ophoenja lokalnih
vlasti. Izgleda da je nekakav komunista. Svjetina ga je pretukla.
U 13 i 45 kreemo za Fou. Put ba nije mnogo ugodan zbog
nepovoljnih vremenskih prilika. U 15 i 30 smo u Foi. U nedostatku vozova koristimo automobil Prefekture kojim nakon tri
sata vonje stiemo u Napulj. Napulj je obavijen maglom. Pada
kia i hladno je.
19. MAJ - Nakon kratkog predaha kod De Nikole koji mi
uzima mjere za neka odijela, u 10 kreem za Rim. Na stanici me
ekaju Toni i Tomazi. U ministarstvu sam u 17. Tamo vodim
kratak i veoma prijatan razgovor sa izvanrednim Beninijem.
Crnogorski Ured za politika pitanja sada je u Pjetromarkijevoj
nadlenosti. to se ekonomskih pitanja tie, ostaju i dalje u
Beninijevoj nadlenosti. Uobiajene, beskorisne promjene koje
izazivaju pometnju i nijesu od koristi slubi. Viam se sa
Skamakom i Natalijem od kojega traim da mi zakae audijenciju kod ana.
20. MAJ - ano me doekuje veoma ljubazno. Kae da
Musolini eli da crnogorsko pitanje bude rijeeno u najkraem
moguem roku. utra emo ii zajedno kod Duea. U meuvremenu moram da pripremim nacrt Ustava i nacrt Graninog sporazuma. Moraemo da izaemo u susret albanskim aspiracijama. Diskutujemo o tome. Po pitanju oblika vlade slaemo se da
je najbolje rjeenje obnavljanje monarhije. Moj prijedlog da se
106
MATICA, Jesen 2009.
kruna ponudi Kraljici i Carici dobro je prihvaen. ano je pun

hvale za mene i za moj rad. utra u 10 opet se sastajem sa njim.
Dok se pripremaju Ustav i Sporazum vodim brojne zakljune
razgovore. Traim slubenike za Komesarijat, prije svih Tomazija. Benini se slae, Pjetromarki ne. Vieemo. Sastajem se
sa ininjerom Forgesom Davancatijem, koji se brine o elektrinim instalacijama, sa komesarom Katrijem, koji e nadgledati
rad Pote. Gledam se sa advokatom onoviem, Crnogorcem iz
Ulcinja. Mnogo formalnosti, ali nita manje ambicija.
Sastajem se sa Bastianinijem koji je prezadovoljan svojim
imenovanjem za guvernera Dalmacije, sa Baldonijem kojemu
prebacujem zbog njegove utnje, nakon svega to sam uinio za
njega, zatim sa sjajnim itadinijem koji se na kraju vratio iz
Gede prilino etan. ire se glasine da su Njemci zapoeli padobransku operaciju na Kritu. Izvanredno! Ako su se u to upustili,
znai da su sigurni u uspjeh.
21. MAJ - Kratak sastanak sa aedinijem i Montezijem kod
Tomazija. Razmatramo ekonomska pitanja vezana za funkcionisanje Komesarijata. U 10 se sastajem sa anom koji me jednako prijazno prima. Pregledamo Ustav i Sporazum. Nema zamjerki. Potom zajedno odlazimo kod Duea. Ima ve pet godina
otkako nijesam vidio Musolinija. Nalazim ga u punoj formi.
Njegov pogled zbunjuje i uliva strah. Pregleda nacrt Ustava i
Sporazuma. Zadovoljan je. Prihvata prijedlog da se kruna Petrovia ponudi Njenom velianstvu kraljici i carici i daje mi zaduenje da u njegovo ime, odmah danas, sa Kraljem o ovome
razgovaram. On e se sa njim vieti utra. Na rastanku laskavim
rijeima pohvaljuje moj rad. e god da ste bili, uvijek ste
dobro radili govori mi i dodaje mijenjajui intonaciju:
Dosada. Ali nastaviete i dalje, siguran sam. Izlazim ozaren.
U vezi sa granicama slae se sa anovom tezom. Crna Gora e
izgubiti Ulcinj i oblast Kosova. Proirie se na everu prema
MATICA, Jesen 2009.
107
Serafino Macolini
Sandaku. Gorke su to pilule za Crnogorce. Naeraemo ih da

ih svare. Izlazim blistajui od sree. Dogovaram se sa grofom
Akvaroneom. Rano ujutro, prije Musolinijeve poete, Njegovo
velianstvo e me primiti u svojoj rezidenciji.
U toku dana ponovo se sastajem sa Beninijem, Parinijem i sa
Tomazijem, koji e ii sa mnom na Cetinje. Pjetromarki je popustio, dodue stisnutih zuba. ef Crnogorskog ureda bie Korias.
22. MAJ - Njegovo velianstvo me prima u 8 i 15 u rezidenciji. Ugledavi me u sveanom odijelu sa cilindrom na glavi, prilazi mi i onako dobroudno, kao to je to njemu svojstveno, kae
mi: to ste doli sa tako impozantnim eirom?. Nudi mi da
ednem pored njega i odmah zapoinjemo razgovor o crnogorskom pitanju. Kod sebe ima sve papire koje sam jue ostavio
Akvaroneu. Ponuda krune Petrovia Kraljici i Carici nije mogua. Legitimni nasljednik jeste princ Mihailo koji navodno ivi u
Lindauu na jezeru Konstanca e su ga internirali Njemci. Morae
se prvo istupiti prema njemu iako se ve zna da e odbiti. Potom
treba pribjei starijoj Kraljiinoj sestri koja ivi u Rimu i ima ecu
i unuke ruske prineve koji takoe ive ove. Kada su granice u
pitanju, Njegovo veliansto smatra da bi trebalo da se imaju u
vidu legitimne aspiracije Crnogoraca, ako ih elimo u akcionoj
sferi Rima. U protivnom, bie neizbjeno njihovo orijentisanje ka
Srbiji. Razgovor traje etrdeset pet minuta. Na rastanku, Njegovo
velianstvo mi zahvaljuje na svemu to radim i to to radim od
srca. Izlazim sav blistav od sree. Uvee se sastajem sa Musolinijem. I on je razgovarao sa Kraljem koji mu je ponovio ono to
je rekao meni. Due mi daje zaduenje da poetim princa Romanova koji ivi u Rimu u Ulici Panama. Treba to prije rijeiti crnogorsko pitanje. I ovog puta Musolini je bio ljubazan i srdaan.
Prije mene primio je predstavnike Njemake ambasade koji su
doli da mu estitaju dvije godine od osnivanja elinog pakta.
ano koji me je otpratio do Palate Venecija kao uvijek veoma je
ljubazan.
108
MATICA, Jesen 2009.
23. MAJ- Punim pedeset dvije godine! Vrijeme me nije pregazilo. Oeam se jo uvijek mladim.
I dananji dan je intenzivan. Viam se sa Rencom Meregacijem, koji mi nagovjetava svoju elju da dobije nazad Piciranija.
Potom odlazim kod Akvaronea. Oaloen je zbog Kraljiinog
nepristajanja. Savjetujte mi da saekam makar do poneeljka
prije nego to nainim korak ka Romanovima.
Dugo razgovaram sa Beninijem i sa ostalima u Ministarstvu.
Poslijepodne odlazim sa Kvintom, ezareom i Rajhertom kod
princeze Kolone, koja je prilino zabrinuta za imovinu koja joj
je oduzeta u Egiptu. U 19 asova sa pukovnikom Amatom poeujem princezu Jolandu u Vili Savoja. Princeza me veoma ljubazno prima i skoro pola sata me ispituje o Crnoj Gori i Libiji.
Predstavlja mi svoju ecu. Djeai podea na Kralja!
24. MAJ- Jutro provodim u Ministarstvu bavei se rasporeivanjem slubenika za Komesarijat.
26. MAJ- Akvarone mi saoptava da Romanovi nee ni da
uju za crnogorski tron. Njegovo velianstvo se izgleda nervira
zbog toga. Bie potrebno vratiti se princu Mihailu koji ivi u
Njemakoj. Veeras e me primiti Kraljica.
Naime, u 19 asova Njeno velianstvo me uz najveu prisnost
prima u Vili Savoja. Jelena Savojska oboava svoju zemlju.
Govori mi o eanjima iz svoje mladosti, pria mi o bici kod
Bara kojoj je prisustvovala, o crnogorskim ljudima i stvarima.
Spominje mi svog bratania Mihaila, koji joj je prije mjesec
dana telefonirao iz Lindaua e su ga navodno zatvorili Njemci i
o njegovom neprihvatanju trona. On je sve do kraja Jugoslavije
primao penziju od beogradske Vlade, za koju ga navodno vee
zakletva. Njeno velianstvo mi govori o problemu granica i
potrebi da se Crnogorcima da hljeba. Naem razgovoru kasnije
se prikljuuje Kralj, koji se takoe sa mnom ljubazno ophodi.
Nakon sat vremena opratam se od njih. Sastajem se sa anom.
MATICA, Jesen 2009.
109
Serafino Macolini
Izgleda da u veeras morati da otputujem za Lindau preko

Ciriha. Ruam sa Rajhertom i sa lanovima njemake ambasade
koji e se utra raspitati e je Mihailo, a za nas e se pobrinuti
ambasada u Berlinu.
Tokom napornog dana viam se sa Polverelijem koji e mi povjeriti svoga sina rasporeenog u 94. puk, Frinjanijem koji hoe
da uspostavi predstavnitvo Napuljske banke (Banco di Napoli)
u Crnoj Gori, sa Kotronlijem i Cingonijem, sa pukovnikom
Amatom i mnogima drugima.
27. MAJ - Princ Mihailo nije vie u Lindauu, ve u jednom
mjestu blizu Frankfurta na Majni. ano e mi ustupiti svoj avion
kojim e pilotirati Kazero da utra odem tamo. Ali, u meuvremenu, pristie jedan izvjetaj od naeg generalnog konzula u
Frankfurtu. Mihailo je pred nekim sa kim je razgovarao izjavio
da nikada ne bi mogao prihvatiti crnogorsku krunu zbog toga to
tu zemlju smatra srpskom regijom i zato to ga za jugoslovensku Vladu i Dinastiju vezuje zakletva koju ne eli da pogazi.
Kako stvari stoje ini mi se da je bespotrebno uputati se u ovo
putovanje, te sugeriem da se ovaj korak prepusti generalnom
konzulu u Frankfurtu. Ideja je prihvaena i o tome obavjetavam
grofa Akvaronea koji je smatra mudrom. Tako i biva odlueno.
U toku dana viam se sa Galominijem, generalnim direktorom
Trezora Grasijem, ministrom poljoprirede Tasinarijem, zamjenikom efa Glavnog taba Milicije anantonijem, sekretarom partije Serenom i podsekretarom Beninijem.
28. MAJ - Na konzul u Frankfurtu dobija zaduenje da naini zvanini korak prema princu Mihailu. Provodim dan u ministarstvu. Ruam sa Federconijevima koji su kao i uvijek prijatni
i dragi.
29. MAJ - Princ Mihailo je konzulu u Frankfurtu potvrdio
svoju konanu i neopozivu odluku da ne prihvati crnogorsku
110
MATICA, Jesen 2009.
krunu, ako mu bude ponuena. O tome obavjetavam Akvaronea, koji mi prenosi negodovanje Njegovog visoanstva povodom ove odluke.
Njeno kraljevsko velianstvo smatra da bi kruna trebalo da bude ponuena drugom ogranku njene familije. Prvi koga bi trebalo interpelirati jeste jedan advokat koji slubuje u Beogradu i
koji bi najvjerovatnije odbio. Potom bi ponudu trebalo uputiti
jednom ljekaru koji ivi u Nikiu. Budui da je paralitiar, titulu bi mogao ustupiti svom siniu od deset godina, koga bi za
vrijeme regentske vlasti trebalo kolovati u Rimu. Saoptavam
prijedlog anu, koji ga ne prihvata s posebnim oduevljenjem.
U toku dana sastajem se sa Acolinijem, guvernerom Italijanske banke (Banca dItalia), (neitko ispisano), Host Venturijem
i Kavalerom. Iz Venecije stiu Poli i Broto. Ovaj posljednji je
mladi slikar koji dolazi u Crnu Goru.
30. MAJ - Posljednji dan koji provodim u Rimu i novi razgovori sa Akvaroneom i anom. Ideja koja se kristalie i u odnosu na koju kanaliem svoj rad jeste ideja o regentskoj vlasti.
Njegovo velianstvo mi je poslalo svoju baanstvenu fotografiju sa posvetom i autogramom. Dobio sam fotografije i od ana
i Beninija. Veoma sam zadovoljan.
Kreem u 23 i 55 sa Tomazijem, Korijasom, Tonijem i
Nuijem.
31. MAJ- Putovanje vozom nije ba jedno od najugodnijih. U
12 i 15 konano stiemo u Brindizi e nas eka kapetan hidrodroma. Ruamo u Internacionalu i u 14 sati uzlijeemo sa tri
aviona prema Kotoru. Tamo smo nakon jednog sata. Velianstveno putovanje. Slijeemo na vojni hidrodrom, e nas ne ekaju automobili kao to je to bio sluaj na civilnom hidrodromu
u Tivtu. Nalazimo ih na trajektu. Tamo su admiral, Picirani, Kolona i Kazale. Radostan susret. U Kotoru srijeem Mamalelu i
MATICA, Jesen 2009.
111
Serafino Macolini
komandanta 94. pjeadijske brigade. Na Cetinju smo u 19 i 30

nakon velianstvenog putovanja po velianstvenoj cesti, kroz
predjele nenadmane ljepote. Kod kue nas oekuju visoki inovnici i prijatelji. Bili su zabrinuti jer su nas oekivali u 13 sati.
Tomazi i Korijas koji vide Crnu Goru po prvi put, oduevljeni
su njome.
Ovdanje javno mnjenje je s razoarenjem primilo vijest o
gubitku Kotora.
Jun 1941.
1. JUN - Proslava Dana statuta odigrava se jednog divnog
dana obasjanog suncem. Vojna smotra u Tuijevoj organizaciji
velianstvenom manifestacijom moi impresionira lokalno stanovnitvo. etiri hiljade ljudi u savrenoj uniformi defiluje preda mnom. Ceremoniji prisustvuju mjesne viene crnogorske linosti i mnotvo naroda. Tui me poziva na ruak u 13 sati, a poslijepodne sa Korijasom, Tomazijem i ostalim prijateljima poeujem Budvu i kraljevske dvorove. Velianstven izlet.
2. JUN - Ponovo na posao. Tokom cijelog dana velika guva.
Tomazi, Korijas, Botari i ja procjenjujemo potrebe za hitnim
javnim radovima. Dajem instrukcije kapetanu Karabinjera da
pod strogim nadzorom dri komuniste koji su se u ovom posljednjem periodu posebno uskomeali. Primam predstavnike
Savjetodavnog vijea (Konsulte). Pomalo su svi utueni zbog
vijesti o granicama koja je ve procurila.
Tokom dana doli su Skoponi i Maravale koji e utra ii u
Italiju, zatim Mamalela i Morizi, novi sekretar Oblasne organizacije faista u Kotoru. Sa Koriasom razmatramo razne probleme vezane za propagandu i rjeavamo mnoge od njih. Oea se
elja za radom i dobra volja kod svih.
Musolini i Hitler su se sastali u Breneru i vodili petoasovni
112
MATICA, Jesen 2009.
razgovor. Uestvovali su i ano, Ribentrop, Kavalero i Kajtel.

Nakon pobjede izvojevane na Kritu, ovi razgovori poprimaju
veliki znaaj.
3. JUN - Predstavljam Tomazija funkcionerima Visokog komesarijata. Iz Rima stie general Jakarino. Prije nego to je
otputovao primila ga je u poetu Njeno visoanstvo kraljica.
Ona mu je mnogo govorila o Crnoj Gori i o mom radu. Imam razne sastanke sa visokim inovnicima. Treba pripremiti Ustavotvorni sabor. Skaselati je imenovan za kotorskog prefekta. Iz
Ankone mi telegrafira Tamburini. ini se da su ga smijenili. Bio
je dobar prefekt ali je mnogo priao.
4. JUN - Ritam poslova ubrzava se iz dana u dan. Razne slube se organizuju i reorganizuju. Popovi dolazi da mi u ime svojih kolega iz Konsulte saopti da program koji sam izloio u vezi
sa Ustavotvornim saborom i proglaenjem monarhije nailazi na
njihovo odobravanje. Stigao je ministar De Anelis koji e se
brinuti o vinogradarstvu.
5. JUN - U Egiptu su stvari loe krenule po Engleze. I Siri Paa je morao da d ostavku. Velika saveznica je zahtijevala
rasputanje egipatske vojske, svrgavanje visokih oficira, i tako
dalje, i tako dalje. Zapoinje kriza! Sino je bombardovana Aleksandrija. Englezi portvruju da je teta prilino velika.
Ove sve ide kako treba. Jutros sam od predednika
Kasacionog suda iz Podgorice primio izjavu o lojalnosti.
6. JUN - Uobiajeni posao. Stie Tebaldi. Poslijepodne odlazim u Budvu e situacija sa hranom nije ba najpovoljnija.
Razgovaram sa mjesnim predstavnicima i imenujem novog gradonaelnika koji e da zamijeni gradonaelnika u ostavci.
7. JUN - Dolazi da me pozdravi general Pircio Biroli, komandant 11. korpusa. Pozivam ga na ruak zajedno sa njegovom
MATICA, Jesen 2009.
113
Serafino Macolini
pratnjom. Posao ide sve bolje i bolje.

U Engleskoj simptomi umora i nezadovoljstva iz dana u dan
sve prisutniji u javnom mnjenju. Daily Mail vodi intenzivnu
kampanju protiv erila. Pircio Biroli smatra da je kapitulacija
sve blia.
8. JUN - Idem na misu u malu katoliku crkvu. Poslijepodne
prisustvujem varijeteu koji pozorina druina Franko predstavlja vojnicima.
10. JUN - Povodom prve godinjice naeg stupanja u rat
Musolini je u Parlamentu odrao zanajan govor. Ponovo je
obrazloio neophodnost rata u Grkoj, kao i neophodnost njegove objave ba u trenutku kada je objavljen. Veliao je hrabrost
naih trupa koje bi, i bez jugoslovenskog kolapsa i njegovih
posljedica, svakako slomile Grku. Potom je sveano izjavio da
nai mrtvi ne mogu i nee ostati neosveeni, a da je slijed dogaaja u Etiopiji, tokom kojih su Englezi pretrpjeli velike gubitke,
a herojstvo naih vojnika doseglo vrhove epopeje, bio nita
drugo do jedna bijedna lina osveta. Najavio je da e Crna Gora
dobiti nezavisnost, a da e Grka ui u ivotni prostor Italije.
Otvoreno i jasno je zaprijetio paniji i izjavio da je Italija
spremna da sarauje sa Turskom. U vezi sa prijeteom amerikom intervencijom rekao je da e, ako do nje doe, ona odloiti konani ishod rata, koji je, sada ve, sasvim siguran. Ovaj
veliki govor, imae veliki odjek.
U toku dana poeuju me Mamalela koji se upravo vratio iz
Zadra i novi kotorski prefekt Skaselati koji je ubijeen da e
Budva i (nejasno)1 pripasti njegovom okrugu. Telegrafiram
Rimu ukazujui na opasne posljedice koje bi jedna takva pro1 U tekstu stoji Hiugos. Pretpostavka da je rije o neprecizno transkribova-
nom toponimu iz izvornog rukopisa dnevnika grofa Serafina Macolinija, prim.

prev.
114
MATICA, Jesen 2009.
mjena mogla da izazove u lokalnim sredinama.

11. JUN - Posao ove nastavlja ubrzano da tee. Dodijeljen
Komesarijatu stie Mauricio Mandel, stari dobri prijatelj iz
Zadra, moj saborac u borbi za Dalmaciju. Porodica se uveava,
ali posla ima za svakoga.
12. JUN - Dan zapoinje potresnom ceremonijom: misa na
otvorenom u slavu presvetoga tijela i krvi Isusove. Prisustvujem
sa svojim visokim inovnicima. Vojni svjetenik dri dirljivu
beedu. Mnogim vojnicima oi su pune suza. Nakon mise vojnici
pjevaju crkvene horske pjesme. Poslijepodne inauguriem Dom
vojske. Srie Rajhert veoma zadovoljan svojim putovanjem.
13. JUN - Zvanine poete Rijeci Crnojevia, Virpazaru, Baru,
Budvi. Prati me Rajhert. Lijep dan i oduevljeno odobravanje sa
svih strana.
14. JUN - Moskva demantuje glasine o nesporazumima sa
Njemakom i o neprihvatljivim zahtjevima od strane Berlina.
Francuzi pruaju otpor oko Damaska. Bombardovali smo Gibraltar. Jedan ameriki parobrod iz konvoja je pogoen torpedom i
potopljen u Atlantskom okeanu. ano i Ribentrop su stigli u Veneciju. Hrvatska e pristupiti Trojnom paktu. Rajhert nije otputovao. Nije bilo aviona. Mnogo posla u Komesarijatu. Pripremam se da obavim putovanje po mjestima u unutranjosti.
15. JUN - U Veneciji Hrvatska daje saglasnost za pristupanje
Trojnom paktu. ano, Ribentrop i Paveli prisustvuju ceremoniji zajedno sa japanskim ambasadorom i ministrima zemalja
lanica. Dominantna pozicija Italije na Balkanskom poluostrvu
na ovaj nain je potvrena.
Na proslavi Dana artiljerije, prisustvujem misi na otvorenom i s
MATICA, Jesen 2009.
115
Serafino Macolini
trupama razgovaram o garnizonu. Vlada veliki entuzijazam. Nevrijeme prekida program koji je organizovala intendanska jedinica.
16. JUN- Dan intenzivnog rada. Dolazi mi u poetu general
Marota koji je dugo godina bio oficir Karabinjera u Ankoni.
Ove dolazi u funkciji predednika Ratnog suda. Iz Ankone se
vraaju Skoponi i Maravale. Po prvi put danas stie avion LAla
Littoria koji povezuje Ankonu i Kotor. Dorski grad daruje
Cetinju svoj barjak.
Pristiu uasne vijesti sa granice sa Hrvatskom. Ustae proganjaju Crnogorce pribjegavajui neuvenom nasilju.
17. JUN- Zapoinjem putovanje po srezovima u unutranjosti
Crne Gore. Kreem u 6 i 30 ujutro. Prate me pukovnik Damijani, major Mandel, doktor Tonin, potporunik Polvereli, potporunik Nui, general Jakarino, koji e biti zaduen za pljevaljsku Civilnu delegaciju. Vremenske prilike nam ne idu na ruku.
Kia neprekidno pljuti, ulice su pune blata. Idemo za Niki.
Tamo smo u 10. Doekuje me masa okupljenog naroda na elu
sa predstavnicima mjesne vlasti i delegatom Maravaleom. Vojska mi ukazuje poast. Po gradu se vijore zastave. Zadravam se
neko vrijeme sa predstavnicima vlasti u editu Komesarijata
sluajui zvanine poruke i peticije. Izjave lojalnosti, koje mi se
ine iskrenima, praene su molbama za pomo. Obeavam
svaku moguu pomo i naglaavam da se mora imati na umu da
se u vremenima rtvovanja i odricanja svi moramo rtvovati:
narod Italije daje primjer tome, hljeb koji se ove jede otrgnut je
od usta moga naroda. Odreujem pomo u vrijednosti od pedeset hiljada dinara za izbjeglice te oblasti. Zajedno sa Maravaleom kreemo ka Durmitoru. Kratko se zadravamo u avniku, maloj varoici u kotlini. Pred nama se otvaraju raskoni pejzai. Da je Crna Gora gomila kra samo je legenda. Tu su rodne
doline, grandiozne ume, putevi velianstveni, iako slabo odra116
MATICA, Jesen 2009.
vani. Nakon ruka u hotelu na Durmitoru, mjestu koje nema na

emu da zavidi vajcarskoj, nastavljamo put prema Pljevljima.
Tamo stiemo u 18 sati, nakon to smo preli veleljepne predjele i jedan most na Tari, pravcato remek-djelo arhitekture, visine
158 metara! U Pljevljima nailazimo na grandiozan doek.
Crnogorci me, zajedno sa gradskim vlastima, doekuju na ulazu
u grad, u koloni i na konjima. I ove razgovaram sa okupljenim
predstavnicima vlasti i analiziram izloene probleme. Kod njih
je prisutan strah od Hrvata. Iz ajnia stie jedna delegacija.
Postavljam na poloaj Jakarinija i aljem porunika Alista u ajnie. Ruam u bataljonskoj menzi. Konaim u kui jedne ugledne ovdanje porodice.
18. JUN - U osam sati, uz pozdrave predstavnika vlasti, vojske i naroda kreem za Prijepolje. Ovaj lokalitet e pripasti
nama, ali su tamo jo uvijek Njemci i Hrvati. Na mom automobilu se viori naa zastava, koju sa iskrenom, iako suzdranom,
radou pozdravlja okupljeni narod. Nakratko se zadravam sa
nekima od vienih linosti ovog mjesta. eljno smo iekivani.
Hrvati se zasad ponaaju kao gazde. Kreemo za Bijelo Polje:
dan je siv i kian, ali su pejzai, i pored toga, jednako velianstveni. U jednom zaseoku, na pola sata od Bijelog Polja, doekuje nas okupljeno cijelo stanovnitvo. Mnogi od njih na sebi
imaju velianstvenu crnogorsku nonju koja upada u oi.
Doekuje nas i major Bruneli koji komanduje 1. bataljonom 93.
puka sa editem u Beranama. Veoma srdaan doek ponavlja se
i u Bijelom Polju e je narodu stalo da pokae koliku zahvalnost
duguje naim oficirima i naim vojnicima. U Berane stiemo u
13. Cijeli grad je pod zastavama, narod se rasuo po ulicama i
klie. Ruam u garnizonskoj menzi. U poslijepodnevnim asovima razgledam grad i sastajem se sa predstavnicima gradske
vlasti. Ovi vojnici su uradili neto to ne smijemo ni zanemariti
ni zaboraviti: osvojili su srca ovdanjeg stanovnitva. Poput prawww. maticacrnogorska.me
MATICA, Jesen 2009.
117
Serafino Macolini
vih misionara poduavali su i dalje poduavaju italijanskom

jeziku gimnazijalce i gradske uglednike. Poeujem kolu, zaista dirljiv prizor. U razgovoru sa vojnicima i oficirima iskazujem im svoje divljenje. Veeramo u Klubu oficira, a nakon toga
slijedi zabavni program u organizaciji oficira i vojnika.
Jedan Crnogorac je doao iz Prijepolja da mi kae da su, po
mom odlasku, jednog graanina koji je uzviknuo ivio
Musolini! uhapsile ustae. Svi su u strahu. Smirujem ga.
19. JUN - U 7 i 30 kreemo za Andrijevicu. Pada kia. Ulice
su pretvorene u movare. U ovoj maloj varoici svi su izali na
ulice da nas doekaju. Uobiajeni zahtjevi i molbe. Uobiajeni
odgovori. I ove postoji veliki problem sa izbjeglicama. U 10
smo u Kolainu. I ove nas, pored jednog stidljivog zraka sunca, u veselju doekuje narod. Nastavljamo s putovanjem u 10 i
45. Prelazei preko beskrajnih velianstvenih predjela, u 13 stiemo u Podgoricu. Velianstveno nas doekuje cijelo stanovitvo na elu sa delegatom, starim prijateljem Skoponijem. Govorim masi, predstavnicima vlasti i radnicima duvanske fabrike,
u koje se uvlai komunizam. Uobiajene snane i odlune rijei
imaju svoj efekat. Doli su da me vide Botari, Tomazi, Toni,
Bota. Prije odlaska poeujemo Dioklecijanove terme.
U 17 i 30 kreemo nazad za Cetinje. Tamo smo u 19:00. Velianstveni dani i koristan posao bilans su ovog putovanja. Zadovoljan sam. Ove me doekuje Honorati di Jezi, koji je doao
iz Sazana da me pozdravi. Stigla je i gospoa Rosi, roaka
Njenog kraljevskog velianstva. utra u se vieti sa njom.
20. JUN - Primam gospou Rosi, roaku Njenog kraljevskog
velianstava. Pametna ena, jako dobro poznaje Crnu Goru u kojoj
je roena. Kae da se na Dvoru uzdaju u moj rad. Misli da bi se
sakaenjem granica, Crna Gora pretvorila u leglo pobunjenika. U
potpunosti je u pravu. U Rimu, ini mi se, ne razumiju situaciju. U
poneeljak odlazim na konferisanje. Dan napornog rada.
118
MATICA, Jesen 2009.
22. JUN - Njemaka, Rumunija i Finska napale su Rusiju jutros

u zoru. Italija je objavila rat Moskvi. iri se rat za novi evropski
poredak. Rusija e pasti, a zajedno sa njom i boljevizam!
U crnogorskim krugovima poetak rata protiv Rusije probudio
je nadanja kod velikosrba i komunista. Nareujem da se odreeni dre pod strogom prismotrom.
23. JUN - U 9 i 30 kreem za Kotor. Tamo pozdravljam novog
prefekta Skaselatija, koji e danas zapoeti sa radom. Admiral
Botiljeze me poziva da dorukujemo na jahti koja je pripadala
bivem premijeru Jugoslavije. U 12 kreem za Ankonu hidroplanom LAla Littoria. Prate me Kuinota, Polvereli i Broto.
Divno putovanje sa predahom u Splitu i u Zadru, e imam kratak razgovor sa Spehelom i ostalim funkcionerima
Namjesnitva. U 15 i 30, tano u predvieno vrijeme, stiem u
Ankonu, e me doekuje novi prefekt Dompieri, ef gradske
policije, sekretar oblasne organizacije faista i moji ukuani.
24. JUN - U 6 kreem iz Ankone sa advokatom Jorijem. U 10 i
45 stiem na stanicu Termini e se sastajem sa Kolonom i
Stampom. Loe vijesti: podsekretar Ureda za albanska pitanja koji
je pod konstruktivnim Beninijevim vostvom toliko dobra uinio
u Albaniji, a spremao se da djeluje i u korist Crne Gore, razrijeen
je dunosti. Kasnije se sastajem sa Korijasom, Pjetromarkijem,
Natalijem i Beninijem. Oni mi potvruju ovu vijest.
Pjetromarki mi kae da se za Kosovo i Ulcinj vie nita ne
moe uiniti. Treba se, meutim, boriti za onaj dio Sandaka
koji je bio u sastavu Austrougarske, i od koga Hrvati ne namjeravaju da odustanu. utra se sastajem sa ministrom. U meuvremenu se bavim mnogim drugim pitanjima, ali u ministarstvu
nema reda i ne zna se od koga to zavisi!
MATICA, Jesen 2009.
119
Serafino Macolini
25. JUN - ano me prima u 10 i 30. Sa ministrom vodim dug

i prijateljski razgovor. Primjeujem da crnogorskom problemu
nije dat odgovarajui znaaj. Nakon sakaenja granica u korist
Albanije, sada se govori o istome u korist Hrvatske. Ne sakrivam ozbiljnost situacije. utra emo se opet sastati. Bie prisutni Pjetromarki i Kazertano koji je doao da zastupa hrvatske
teze. Vieemo to e biti. vrsto sam odluan u namjeri da se
borim, zato to sam ubijeen u ispravnost cilja.
U toku napornog dana razgovaram sa podsekretarom Skuerom, sa ministrom Kraljevske kue, grofom Akvaroneom, sa
podsekretarom Polverelijem, sa generalnim direktorom Pote i
Telegrafa, Njegovom ekselencijom Desioreom, sa predednikom AMMI-a Gardijerijem, sa podsekretarom Beninijem i sa
mnogim funkcionerima Ministarstva.
26. JUN - ano prima Pjetromarkija, Kazertana i mene. Raspravlja se o granicama. Moram da branim Crnu Goru i od hrvatskih apetita koji su nanianili Sandak. ano je na strani obrazloenja koje i u moje ime iznosi Pjetromarki. U subotu emo
zajedno kod Duea.
Tokom jutra vodim mnoge razgovore: viam se sa generalnim
komandantom vojske, ekselencijom Gambelijem, zamjenikom
efa policije Rozom, ekselencijom Beninijem i mnogim funkcionerima Ministarstva.
28. JUN - Audijencija kod Duea odloena je za poneeljak.
Musolini je jo uvijek u Rimu, a ano, koji se sino vratio iz Livorna sa komemoracije povodom druge godinjice smrti njegovog oca, danas je bolestan. Jutro provodim u Ministarstvu: Korijas e i dalje upravljati Crnogorskim uredom, Toni e se vratiti na Cetinje. Ove dvije vijesti me raduju. Viam Butija i Gvarnaskelija sa kojima razgovaram o situaciji u Egiptu. Ujutro mi
u poetu dolazi admiral Baistroki uznemiren vie nego obino.
120
MATICA, Jesen 2009.
Ogovara sve i svakoga. ini se da njegov sin, koji je sa mnom

bio u San Paolu i Montevideu, a koji je trenutno u Japanu, nije
u dobrim odnosima sa ambasadorom Indelijem. Da bi o tome sa
mnom razgovarao, putovao je sve do Cetinja, ali me nije naao.
Moji neaci putuju za Gubio utra, a ja pomijeram povratak za
srijedu. Poslijepodne se sastajem sa generalnim direktorom
Trezora Grasijem. Razgovaramo o mjerama tambliranja dinarskih novanica i o formiranju Narodne banke Crne Gore.
29. JUN - U Ministarstvu se u prolazu viam sa anom, koji
mi potvruje slubeni prijem kod Duea za utra. Kazertano je
otputovao za Zagreb, e, ini se, stvari ne idu ba kako treba.
U 11 i 30 odlazim do Crkve Svetog Petra: velika masa ljudi
stoji okupljena u mistikoj utonulosti. Jedan kardinal slui misu.
Radio prenosi govor Svetog oca povodom godinjice muenike smrti Svetog Petra i Svetog Pavla. Govor u cjelosti karakterie religiozni ton uz poneku, prilino mudru, napomenu politike prirode.
30. JUN - U 12 Musolini prima ana, Pjetromarkija i mene.
Due se protivi sluajevima nasilja u pograninim zonama, koje
najveim dijelom poinjavaju Hrvati. eli da stavi taku na to,
te Pjetromarkiju i meni, sa uzbuenjem u glasu, govori da ova
sedmica mora biti sedmica sreivanja pitanja granica. Do subote, sve mora biti sreeno, dogovorom, ako je mogue, ako ne,
jednostranim aktom, kao to to rade Njemci. Potom na karti analizira hrvatske pretenzije na Novi Pazar u Sandaku. Kada mu
kaem kako u toj zoni nema niti jednog Hrvata, kako u ajnikom srezu postoji mogunost eksploatacije rude, kako nas
tamonji narod oekuje kao oslobodioce, kako Hrvati poinjavaju neuveno nasilje (koje je prekjue kulminiralo ubistvom tri
italijanska vojnika) i kada mu spomenem dogaaj u Prijepolju,
e je jedan graanin odmah nakon moje poete, maltretiran,
MATICA, Jesen 2009.
121
Serafino Macolini
uhapen i osuen zato to je povikao: ivio Musolini!, on

otvoreno ispoljava netrpeljivost. Onda mu Pjetromarki pokazuje koncept pisma koje je namijenjeno Paveliu, a u kojem se
podrava crnogorska strana. Due ga ita, odobrava, uz poneku
popravku, i nareuje da se poalje iste veeri. ano mu potom
pokazuje nacrt Deklaracije za Ustavotvorni crnogorski sabor.
Due je odobrava i daje mi zaduenje da je jo danas ponesem
na uvid Njegovom velianstvu. Kae mi da regent Crnogorskog
trona treba da budem ja. Ja mu govorim da mi takvo rjeenje ne
bi godilo, a on mi skroz smijeh odgovara da danas na svijetu
nita ne godi, ak ni Makario2! ano mu zatim pokazuje biljeke o potrebnim finansijskim sredstvima za Crnu Goru. Traimo
140 miliona za rad Visokog komesarijata i za javne radove.
Predoavam mu da bi bilo neophodno dosadanje upravljanje
ovim fondovima zamijeniti jednom decentralizovanom upravom, jednom mreom, kao to se namjerava uiniti u Albaniji.
Musolini me podrava u tome i daje zaduenje anu da se dogovori sa Tahon di Revelom. Na rastanku mi kae da za petnaest
dana poredak nove crnogorske drave mora da bude ustanovljen. Due mi je izgledao u punoj snazi. Kad je govorio o granicama sa Dalmacijom, on je priznao da su nesavrene, ali da su
zasnovane na prijateljstvu sa Hrvatskom. Ako ova to ne shvati,
Italija e stii do Dinare. Po pitanju Splita, potvruje da ne moe
biti govora o bilo kakvoj samostalnosti. Priznae samo neke
administrativne odredbe pod uslovom da vae i za Dubrovnik.
Dok odlazimo ano se ali sa mnom na raun titule Kraljevsko
visoanstvo, koja bi trebalo da prati funkciju regenta i kae
kako e Jakomoni koji pretenduje na ovu titulu, pui od bijesa.
U 16 odlazim u poetu Njegovome kraljevskom velianstvu.
Doekuje me blagonaklono, kao i uvijek. Paljivo ita prijedlog
Deklaracije Ustavotvornog crnogorskog sabora i odobrava je.
2 Erminio Macario (1902-1980) - popularni italijanski komiar, prim.prev.
122
MATICA, Jesen 2009.
Nadugo mi pria o Crnoj Gori, o njegovom pismu za spas (nejasno)3, Budve i Lovena, koje je uputio Dueu. Presrean je kada
shvata da je ve poznavao sadraj pisma u kome se odluuje sudbina ovih mjesta. Kae mi da je doznao od one drage ene,
roake njegove supruge, s koliko odobravanja je prihvaen
moj rad u Crnoj Gori. Mnogo mu je drago zbog toga i zahvaljuje mi sa velikim arom. Potom mi govori o dnevnim politikim
problemima, o zlokobnom Ruzveltovom djelovanju, o svom zetu Borisu od Bugarske za koga ima samo rijei hvale. U toku dana viam se sa Kavalerom, Pavolinijem, Polverelijem i mnogim
funkcionerima iz Ministarstva meu kojima je i Kii. ano me
obavjetava o primirju, koje je, pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Amerikih Drava, sklopljeno izmeu Francuza i Engleza u
Siriji. Njemci najavljuju nove zapanjujue pobjede u Rusiji.
Jul 1941.
2. JUL - U 8 i 35 kreemo iz Falkonare anovim avionom. Sa
mnom su Kuinota, Spalacani, anini, Broto, Toni, Polvereli,
ezarino i jedan novinar iz Splita koji se uputio u presbiro.
Divan let. Veoma brz i udoban avion upuuje se ka ibeniku,
zatim prelijee dalmatinski arhipelag, Split, Dubrovnik, ostrva,
Kotor, ustremljuje se ka Lovenu, prelijee Cetinje, i u 10 i 15
slijee u Podgoricu, e nas niko ne doekuje. Telegrami nijesu
stigli, a Tomazi je s automobilima u Kotoru! Na Cetinju sam
konano u 12 i 30. Razgovaram sa generalom Tuijem koji me
obavjetava o neprestanim hrvatskim zlodjelima i o unutranjoj
situaciji.
Poslije ruka i kratkog odmora odlazim u Banovinu e primam funkcionere. Postupak peaenja ide po planu. Avion sa
Kazerom i Tonijem uzlijee poslijepodne.
3 U tekstu stoji Nicagres. Pretpostavka da se radi o neprecizno transkribo-
vanom toponimu iz izvornog rukopisa dnevnika grofa Serafina Macolinija.

Vidi: fusnota 1, str. 13, prim. prev.
MATICA, Jesen 2009.
123
Serafino Macolini
3. JUL - Bukte bitke od Finske do Crnog Mora. Finci, Maari,

Rumuni napreduju na sve strane. Staljin je uputuo oajniku
poruku ruskom narodu izjavljujui da je domovina u opasnosti i
podstiui boljevike da unite etve, kue, sela i gradove kako
bi se kod faistikih trupa stvorio utisak da je zemlja naputena
i pusta, i kako bi, kao u doba Napoleona, neprijatelj bio prinuen na povlaenje. Zaboravlja, meutim, crveni dikatator, da su
u doba Napoleona vojske napredovale pjeke ili na konju, a da
danas postoje avioni i motorna vozila!
Mnogo posla u Visokom komesarijatu. Poslijepodne saznajem
da je stigao bivi crnogorski prvi ministar Plamenac koji stanuje u
Beogradu i koji je ove nepoeljan. Uprkos opomenama i savjetima koji su mu upueni i u Beogradu i u Trstu da ivi mirno i da se
ne komea mnogo, on je doao bez slubenog odobrenja. Pozivam
ga da me poeti i odluno, ali ljubazno ga pozivam da iste veeri
napusti Crnu Goru. Plamenac se buni, trai da mu se odobri da
ostane makar tri dana, da se pozabavi svojim poslovima, pa da
potom napusti Crnu Goru preko Prijepolja. Pred mojim odlunim
odbijanjem, on poputa i odlazi. Nareujem jednom karabinjeru da
ga otprati. Pripremam se za Ustavotvorni sabor.
4. JUL - Bavim se Ustavotvornim saborom koji sam odluio
da sazovem 12. jula. General Tui mi saoptava da je moj zahtjev za grupisanje svih trupa divizije Mesina u Crnoj Gori odobren. Pokret e biti izvren 15. jula. Pozivam na ruak Tuija i
generala Amika koji je jue dobio u zadatak da komanduje marom. Simpatian i hrabar vojnik. Prepriava mi doivljaje iz bitaka u Libiji e je komandovao Katanzarom. Stigao je De Kardona, koji je odreen za novog sekretara Visokog komesarijata.
5. JUL - U srcu Konsulte primjeuje se rascjep uzrokovan
Ustavotvornim saborom. Bivi ministar inostranih poslova
124
MATICA, Jesen 2009.
Plamenac smatra da je sazivanje Sabora nepotrebno, budui da,

po njegovom miljenju, nezavisna Crna Gora nikada nije prestala da postoji i da ne treba pribjegavati zasnivanju regentske
vlasti, s obzirom na to da je legitimni prestolonasljednik princ
Mihailo ve proglaen kraljem, nakon Danilove abdikacije, i da
se toga nije zvanino odrekao. utra u pozvati Plamenca i potruditi se da ga ubijedim u neosnovanost njegove teze.
Iz Rima mi najavljuju brzi dolazak jednog italijanskog arhitekte koji je odreen za rekonstrukciju Dvora.
U 23 i 50 umire roaka Njenog kraljevskog velianstva. Bila
je to jedna simpatina starica od skoro devedeset godina.
6. JUL - Prisustvujem jednoj interesantnoj sportsko-gimnastikoj priredbi brdske artiljerijske brigade. Potom odlazim da
odam poast pokojnoj roaki Njenog kraljevskog velianstva i
da izjavim sauee gospoi Rosi.
Vodim dug razgovor sa lanom Konsulte Plamencom. Uz sve
mogue argumente nastojim da ga ubijedim da se stav koji zauzima u posljednje vrijeme nikako ne poklapa sa trenutnim interesima njegove drave. Naravno, jasno mu dajem do znanja da
je on taj koji e odluiti kojim putem e krenuti. Rekao je da e
mi svoju odluku saoptiti utra ili prekoutra.
Poslije ruka odlazim sa kolegama u Miloer i na poedu
bive jugoslovenske kraljice provodim ostatak dana.
7. JUL - Prisustvujem sahrani kraljiine roake. Okupilo se
mnogo ljudi. Vijenci Njenog velianstva, moj, divizijski i vijenac
dalmatinskog namjesnika, prethode povorci. Nakon posmrtnog
obreda u grko - pravoslavnoj crkvici, jedan od roaka pokojnice
mi se zahvaljuje i pronalazi naina da poeli pobjedu Italiji.
Nakon toga prededavam pripremnom Ustavotvornom ednicom delegata. U 14 stie zvanino pismo iz Rima. Granice su
odluene: Crna Gora je uskraena i prema Hrvatskoj, ajnie je
MATICA, Jesen 2009.
125
Serafino Macolini
izgubljeno, potvrena presuda Ulcinju. Saoptavam nove granice generalu Tuiju. Meutim, ubrzo nakon toga pristie telegram iz Rima u kome mi se zabranjuje objavljivanje ovog dogaaja Crnogorcima.
U 18 i 30 sazivam Savjetodavno vijee kako bismo radili na
pripremi Ustavotvornog crnogorskog sabora. ini mi se da je
veina lanova pomirljiva. Plamenac nije doao. Izgleda da e
ostati pri svome.
8. JUL - Plamenac potvruje svoju odluku da ostane po strani
aktuelne faze crnogorskog politikog ivota. Potvruje svoju lojalnost i svoju odanost. Ja ne insistiram takoe iz razloga to izgleda
da je on privren Engleskoj i da ne vjeruje u nau pobjedu. Nastavljam sa poslovima oko pripreme Ustavotvornog sabora. Nadam
se da e sve protei kako valja. Pjetromarki mi u telefonskom razgovoru potvruje konture granica iz jueranjeg saoptenja.
9. JUL - Ruzveltovi evernoameriki vojnici okupirali su
Island. To je jo jedna provokacija. U meuvremenu se Engleska i Sjedinjene Amerike drave udvaraju Sovjetima. Jedna
misija boljevika se nalazi u Londonu.
Nastavljam sa pripremama oko Sabora. Beede su ve spremne i odobrene. Sada je na redu Ustav koji su pripremili Kuinota
i anini. Ali, ambijent je i dalje hladan. Iz Rima stie potvrda o
konturama granica. Savjest mi je mirna, jer sam uradio sve to
je u mojoj moi kako bih sprijeio sakaenje ove drave, kao i
loe posljedice koje e iz toga vjerovatno proizai. Nadajmo se
da e sve izai na dobro!
10. JUL - I Plav i Gusinje se oduzimaju Crnoj Gori. Veoma
ivo predoavam Rimu koliko je opasna politika koja se vodi
prema ovoj zemlji, kojoj se uz neprestano nuenje slobode i
nezavisnosti zadaju najsuroviji udarci.
126
MATICA, Jesen 2009.
Nastavlja se sa pripremama za Sabor.

Po onome to mi kau iz Ministarstva, delegacija e krenuti
odavde u utorak za Bari, a iz Barija za Rim e putovati specijalnim vozom. Ceremonija e se odrati u srijedu, a u etvrtak e
delegacija ponovo morati da bude ovamo.
11. JUL - utra se odrava Ustavotvorni crnogorski sabor. Kao
to se moglo predvieti, meu delegatima nema sloge. Nijesu
zadovoljni pitanjem granica, kao ni pitanjem dinastije, dok personalizmi, kojima je uvijek bio i bie satkan ivot Balkana, sa
svih strana izbijaju na povrinu. Pozvan sam na pretkonferenciju. Profesor Radovi iznosi gledite jednog broja delegata. Pobijam jedan za drugim njihove argumente koji su, istini za volju,
prilino nesuvisli i slabo ubjedljivi. Uspijevam da pridobijem
Sabor na svoju stranu. Nadajmo se da e utra sve dobro proi.
Moji saradnici uveliko rade na tome. to se mene tie, savjest
mi je mirna. Izvrio sam svoj zadatak titei interese ovog naroda, kao i nae. Proveo sam divne dane, ali i besane noi.
Iz Rima stie arhitekta Poi pozvan radi rekonstrukcije kraljevskog dvora. Uvee stie senator Di akomo, moj odlian
prijatelj. Grad poinje da oivljava i da se kiti zastavama.
12. JUL - Veliki dan! Prolo je tek dva i po mjeseca otkako mi
ano dade zadatak da doem ove dolje i da udahnem ivot
ovoj dravi, a taj moj zadatak ve je pred potpunim izvrenjem.
Ne ba kako sam ja elio, prije svega imajui u vidu na interes,
ali znam da ja ne nosim krivicu. Zadovoljene su osim legitimnih, i neke nelegitimne pretenzije sueda. Obeanja su data, ali
nijesu ispunjena. Politika funkcija jedne nezavisne Crne Gore
je doivjela krah: mislim da ovaj narod svojim srcem naginje
vie Beogradu nego Rimu. Ceremonija se odvija po utvrenom
planu. Ustavotvorni crnogorski sabor vrvi entuzijazmom. ine
ga stare patriote, koji se potresu samo na pomen imena kralja
MATICA, Jesen 2009.
127
Serafino Macolini
Nikole. Istorijska Deklaracija odobrava se uz klicanje, a snaan

produeni aplauz prati i pokriva moj kratki govor. Na ceremoniji podizanja zastave okupilo se malo ljudi. Kia pada, a cetinjski
ambijent je hladan i nepovjerljiv. Mnogo entuzijazma oea se
na banketu koji organizuje gradonaelnik, a posebno u toku mog
govora, koji izaziva suze u oima mnogih prisutnih. Potom, prijem u mojoj kui. Dolaze delegati, od kojih su mnogi obueni u
velianstvene narodne nonje.
Ali, iz Rima mi potvruju da su izgubljeni Plav, Gusinje, Tuzi
i Ulcinj. Za ove krajeve od vitalnog znaaja za Crnu Goru
mnogi od delegata borili su se uz kralja Nikolu. Na sveanosti
koja e se u palati Kvirinale u Rimu odrati u srijedu imenovae se kraljevski namjesnik i time e biti zavrena prva etapa
misije. Potom e biti neophodno da se nastavi sa pridobijanjem
prijateljske naklonosti ovog naroda i sa nastojanjem da mu se
pokae da ga Italija titi na djelu, a ne na rijeima. Nadam se da
e nekog drugog dopasti titula regenta. Ja ne znam da li bih,
poslije toliko razoarenja, mogao da budem na visini tog tako
tekog zadatka.
13. JUL - Grupe pobunjenika djeluju du crnogorke obale. Sve
telefonske veze su prekinute. Jedna straarska postaja kod Petrovca je napadnuta. Izgleda da ima mrtvih. Preko Kotora uspijevamo da uspostavimo vezu sa Budvom i sa Miloerom. I tamo
je situacija kritina. General Tui je odmah preduzeo mjere:
Crne koulje kreu odavde, 93. pjeadijska brigada iz Kotora.
Na putu za Budvu, na 15 kilometara odavde, napadnuta je jedna
vojnika kolona. Ima mrtvih. Meu njima je i jadni Pikjo Malakari. Mnogo mi je ao.
Poslijepodne situacija se pogorava. I iz Rijeke pristiu loe
vijesti. Iz Podgorice kree 94. pjeadijska brigada. Tui trai
pojaanje. Naoruani mornariki pontonijeri stupaju u istom
pravcu morem. U pono bivaju prekinute i veze sa Kotorom. U
128
MATICA, Jesen 2009.
9 ponovo uspostavljam policijski as. Obavjetavam Rim. Ne

prebacujem krivicu, ali, savjest mi je mirna, jer sam predoio
situaciju onakvu kakva je i ukazao na njene nepredvidive, ali
sigurno teke posljedice.
Cetinje izgleda mirno. Sprovode se mnogobrojna hapenja.
14. JUL - Sve komunikacije su prekinute. Praktino smo pod
opsadom. Tui preduzima mjere u organizaciji odbrane grada.
Pojavljuju se avioni na horizontu. Kolona Gabeti djeluje na putu
za Rijeku Crnojevia. Iz Vojne komande nam javljaju da su
naredili pojaanje. Iz Skadra je krenuo jedan bataljon i nekoliko
tenkova. Nareujem strijeljanje svakoga kod koga se pronae
oruje. Grad je pust. Na putu za Kotor grupe pobunjenika pojavile su se na raskrsnici za evo, na 10 kilometara odavde. Nema
vijesti iz unutranjiosti zemlje. Nastavlja se sa hapenjima.
Predlaem Tuiju da naredi bombardovanje zona koje su zahvaene pobunom. U nedostatku vijesti o naim kolonama koje djeluju u tim zonama, Tui odluuje da odloi ovakvu akciju. Cijelog
dana isto: vijesti niotkuda. Pitam Tuija da li je mogue da se poalju patrole u izvidnicu u Budvu. On mi odgovara da ne eli da izlae riziku svoje ljude, kojih ionako ove ima malo. Posredstvom
gradonaelnika neki nam se stavljaju na raspolaganje, ukazuju
nam na mazgara i slino. lanovi Konsulte su rasputeni.
15. JUL - Trei dan pobune, a situacija je i dalje ista. Oko dva
sata stiu iz Kotora etiri laka tenka koji uspijevaju da se probiju kod eva nakon teke bitke u kojoj su poginula etiri pripadnika strae, a njih desetak ranjeno. Putovali su vojnim kamionom. I u pravcu Rijeke Crnojevia se vode bitke. Dvojica iz
bataljona Gaf, koji su uspjeli da se izvuku i da dou dovde,
donose nam katastrofalne novosti. Vijesti iz Budve nikako da
stignu. Ove je civilno stanovnitvo i dalje mirno. Na moje
nareenje, predato je oko dvjesta radio-aparata. U 16 asova,
MATICA, Jesen 2009.
129
Serafino Macolini
nakon poete ranjenicima i razgovora sa pukovnikom Karabinjera, odlazim u komandu Divizije i prenosim Tuiju svoju zabrinutost da, ako se ovakva situacija i dalje nastavi, rizikujemo
da izgubimo autoritet. Nagovaram ga da zove Rim i trai adekvatno pojaanje. I ja u zvati Rim da podrim njegov zahtjev.
Meutim, u 18 sati avion Roda stie iz Tirane i prenosi naredbu
Pircija Birolija da se komandantu XIV armijskog korpusa dodijele puna vojna ovlaenja, da se na teritoriji cijele Crne Gore
uspostavi ratni zakon. Osim toga dodjeljuju nam se jo tri divizije pored Mesine, sa zadatkom da ugue ustanak i strogo kazne
odgovorne za njegovo izbijanje. Svi smo odahnuli. Naredba je
saeta i jezgrovita. Piem Pirciju Biroliju da mu se zahvalim i
telegrafiram i njemu i Rimu istiui da bi bilo poeljno da se u
suzbijanju ustanka ne koriste albanski oruani odredi, kao to
stoji u naredbi. Rim telegrafira da treba da se donese odluka o
formiranju Namjesnikog savjeta koji bi inili pravoslavni vladika, jedan vojni funkcioner i jedan politiar. U odgovoru istiem da je praktino nemogue pokrenuti imenovanje takvog
Savjeta i naglaavam njegovu politiku neprimjerenost.
16. JUL - Ni danas nema nikakvih promjena. Tenkovi su izali na puteve ka Kotoru i Budvi. Naili su na blokade i na uobiajene oruane grupacije. Roda se uputila ka Podgorici i Skadru.
Pilot nam javlja da su ulice puste. Izgleda da su bataljon Gaf i
102. bataljon crnih koulja opkoljeni u blizini Rijeke
Crnojevia. Jedan bataljon alpinaca iz Pusterije navodno je krenuo u tom pravcu.
Tui mi izgleda klonulo. ali se to uz sebe nema oficire Glavnog taba. Maravale mi radio-telegrafira da je u Nikiu zasada mirno, i kae mi da su Hrvati iz sirotita u Foi izbacili 26
crnogorskih siroia i da ih je on smjestio tamo gore.
Na Cetinju je situacija zasad mirna. Ali jo koliko dugo e
tako i ostati? Pukovnik Karabinjera je zaista na mjestu, radi
130
MATICA, Jesen 2009.
mnogo i radi dobro. Konsulta se nudi da se proglasom obrati

pobunjenicima, a mitropolit poslanicom.
17. JUL - Poinje da nam svie. Pojaanje je na putu i prekoutra e Tui izvesti napad. Sa druge strane, postaju vidljivi
znaci obeshrabrenosti kod ustanika. Dok mi dolazimo do saznanja da Ruski front samo to nije razbijen, crnogorski ustanici
ire glasine da su Rusi uli u Berlin, da u Italiji bukti revolucija
i da sam ja pobjegao kolima hitne pomoi. Nai su veoma zauzeti na Rijeci Crnojevia. Pircio Biroli mi pie da e trideset pet
bataljona biti ukljueno u suzbijanje ustanka. On sam e se utra
zaputiti u Skadar. Tui je zatraio razgovor sa italijanskim civilima koji su na slubi u Komesarijatu. Razgovor je odran u
mojoj kancelariji. Iznio im je i objasnio svoj vojni plan, kako bi
ih smirio. U sutini, nije bilo ni potrebe za tim. Svi su spokojni
i puni povjerenja u nas.
Avioni su zapoeli bombardovanje ustanikih centara. Ja lino
sam, jutros, jednim telegramom upuenim Pirciju Biroliju, podstakao na ovaj korak.
18. JUL - Pircio Biroli nije odugovlaio sa deblokiranjem Cetinja. U tome je za 24 sata preduhitrio Tuijeve planove. Jedan
motorizovani alpinski puk je preko rijekih brda, kolskim putem,
stigao dovde. Ovi predivni vojnici, njih 3000 otprilike, stiu na
Cetinje duboko u noi. Prizor koji nas sve sokoli. Nakon dvadeset etvoroasovnog mara, ovi ljudi pjevajui ulaze u Cetinje.
U poslijepodnevnim asovima primijeena je grupa mukaraca koji se nosei bijelu zastavu sputaju sa okolnih brda. Na trenutak se stie utisak kako su to ustanici koji su odluili da se
predaju i kako se time, u tren oka, zavrava pria sa srenim krajem. Istina je meutim druga: to su pripadnici bataljona pogranine strae koje su ustanici razoruali i oslobodili. alostan i
obeshrabrujui prizor. Sreom, stiu alpinci koji dovode deset
zarobljenika: najveim dijelom mladia.
MATICA, Jesen 2009.
131
Serafino Macolini
Ujutro dolazi gradonaelnik sa jednim odborom graana

Cetinja. Na uobiajene prie o neodobravanju i o lojalnosti, hladno i odeno odgovaram da e ustanici, kao i njihovi simpatizeri, biti kanjeni za opomenu ostalima. Odbijam ponudu organizovanja narodne demonstracije. Konzul Putcolu je, pokuavajui da stigne do Budve, ponovo napadnut od strane pobunjenika, ima i rtava. Izgleda da je poginuo autant majora Masi.
Nadajmo se da nije istina!
Poslijepodne pozivam Tuija na razgovor. Strah, vie nego
oeaj odgovornosti jako potresa ovog generala. ano telegrafira. eli da mu saoptim novosti.
Na Ruskom frontu situacija se odvija u potpunosti u korist
Njemaca. Smolensk je pao. Ovdanji komunisti oekuju Ruse!!!
19. JUL - Alpinci su se upustili u nasilja i pljake. To nam ne
slui na ast i nikako se ne smije tolerisati. Kao to sam ve jue
uinio, predviajui do ega sve moe doi, opet skreem generalu panju na to da je neophodno izdati veoma rigorozna nareenja. Vojnici misle samo na danas, a ja moram da mislim i na
utra, ako je istina da emo ove morati da ostanemo.
Na moje nareenje strijeljana su u lea dvojica seljana iz okoline Rijeke Crnojevia. U blizini njihove kue pronaen je odrubljene glave jedan pripadnik nae strae. U zapaljenom stogu pronaena je sakrivena municija, a kue su im bile pretvorene u arsenale. Desetorica jue uhvaenih zarobljenika, izjanjava se velikim
dijelom nevinim. Niko nee da progovori. Kako se ini, ustanak
se, poput poara, iri zahvatajui i druge centre. U Nikiu je situacija, izgleda, veoma ozbiljna. utra e alpinci zapoeti sa racijama
u okolini Cetinja. Plaim se da se situacija nee stabilizovati u skorije vrijeme. Tui odluuje da uspostavi Specijalni sud. Htio je
odmah da strijelja zarobljenike. Ubijedili smo ga da je neophodno
presudama dati pravnu osnovu. Pukovnik Gandini mi mnogo
pomae u smirivanju strasti. Nema vijesti iz Budve i Kotora.
132
MATICA, Jesen 2009.
20. JUL - Vojnici nastavljaju sa vandalizmima. Ponovo skreem panju generalu Tuiju na ozbiljnost onoga to se dogaa.
Guenjem jedne pobune baca se eme nove, i to opravdane
pobune! A ne gui se pobuna obijanjem prodavnica, uskraivanjem hljeba porodicama, pustoenjem zgrade Crkvenog suda. U
vezi s tim razgovaram sa pukovnikom alpinskog puka, koji se u
potpunosti slae sa mnom i koji obeava da e se pozabaviti
time. Tokom noi, pripadnici vojne ininjerije, slijedei moje
uputstvo, rue spomenik Kralju Aleksandru i spomen grobnicu
podignutu rtvama antisrpskog pokreta iz 1918. godine. Na
postolju ovog spomenika podii e spomenik kralju Nikoli.
Uspostavljene su telefonske veze sa Podgoricom. Dobijam
prve izvjetaje od Skoponija i Maravalea. Izgleda da se situacija u sreditu Crne Gore pogorava.
21. JUL - Rano ujutro Tui zahtijeva razgovor sa Anelonijem
i kae mu da eli da pria sa Tomazijem, Piciranijem i Kolonom
kako bi razjasnio - kako sam kae - razloge razmirica izmeu
civilne slube i vojnika. Aneloni me obavjetava o ovome i ja
odmah telefoniram Tuiju i kaem kako mi je udno to se on
obraa mojim saradnicima, a ne meni. Ja nikada ne bih zvao oficire njegovog glavnog taba. Tui dolazi i daje sebi oduka
zapoinjui, sa suzama u oima, da objanjava to je imao da
kae mojim saradnicima. Civili, po njemu, navodno kritikuju
vojne vlasti, navodno nijesu pozdravili pukovnika alpinaca, koji
se na to poalio i navodno nijesu objektivni. Putam ga da ispria sve to ima, i na njegovu uzrujanost odgovaram svojom staloenou. Kaem da funkcioneri znaju to se u njegovoj menzi
pria o Visokom komesarijatu: mi smo navodno odgovorni za
sve to se dogaa zato to smo vezali ruke vojsci. Sluei se
injenicama dokazujem neosnovanost jednog takvog suda. On
priznaje. Na kraju mu govorim o odbojnosti i razoarenju koje
MATICA, Jesen 2009.
133
Serafino Macolini
su civili oetili prisustvujui posljednjih dana vandalskim

postupcima, koji sigurno ne odaju utisak discipline u vojnim
redovima. Pokazujem mu telegram, koji namjeravam da uputim
Pirciju Biroliju, u kome ukazujem na ozbiljnost aktuelnih dogaaja i molim da me primi na razgovor. Molim Tuija da telegram
uputi na ifrovanje. Izgleda da smo sve razjasnili. Nadajmo se.
Mada, nijesam ba siguran.
Poslijepodne i uvee stiu odredi 90. i 102. bataljona crnih koulja. Ovaj posljedni se junaki borio. utra e se sastati Ratni sud.
22. JUL - Odredi Mesine oslobodili su put ka Kotoru. Uvee
se ponovo uspostavljaju telefonske linije. Stvari poinju da se
sreuju. U poslijepodnevnim asovima avioni estoko bombarduju jedno oblinje selo. Jasno vidim kako padaju bombe. Specijalni sud se sastaje. Od desetorice optuenih, dvojica su osueni na smrt, estorica na kaznu zatvora u trajanju 21-30 godina, a dvojica su puteni na slobodu. Pogubljenje se izvrava
odmah nakon suenja. Jedan od dvojice osuenika je Jevrejin:
izvjesni Levi. Pronali su mu arere u depovima. Nakon presude potkazuje svoje efove i... ljubi raspee!
Poslijepodne se sastajem sa glavnim komandantom divizije
Pusteria. U Rijeci Crnojevia su evakuisali civilno stanovnitvo, Virpazar su okupirali i preli. Alpska pjeadijska divizija
koja se probija ka Danilovgradu nailazi na potekoe. U obalskom dijelu, Petrovac je u plamenu. utra odlazim u Skadar da
razgovaram sa Pirciom Birolijem. U akciji kod ekanja, kojom
je deblokiran kotorski put, jedanaest ustanika je ubijeno, a njih
osam zarobljeno. Od naih, trojica su ranjeni.
Moskva je veeras estoko bombardovana. Staljinov sin se
predao. Boljeviki kolos kleca.
23. JUL - Avionom Roda odlazim u Skadar e se sastajem sa
generalom Pircijom Birolijem i sa generalom Mentastijem.
134
MATICA, Jesen 2009.
Veoma koristan razgovor, koji pomae da se razjasni ovoj dvojici generala domet ovog ustanka i njegovo porijeklo. Odluujemo da uputimo poziv ustanicima da se predaju zajedno sa
orujem i da e im biti poteeni ivoti.
Pircio Biroli izdaje veoma stroga nareenja u vezi sa odravanjem discipline u odredima, koji su u akciji ili su stacionirani u
gradskim centrima, kao i u vezi sa aktivnostima albanskih naoruanih bandi. U 11 sam opet na Cetinju e zatiem Tuija sve
zabrinutijeg za svoju utranjicu. Zaista je udan taj vojniki mentalitet. Dok se bije bitka od koje zavisi ugled i autoritet sopstvene
zemlje, misli se na sopstvenu odgovornosti i na budunost! Tui
mi kae da komandant alpske pjeadijske divizije u Podgorici
uopte nije shvatio taktiku po kojoj treba da djeluje, a da se
komandat divizije Tara operativne u Kotoru, i nekadanji vojnik
u formacijama, ne pomijera s mjesta! Veza sa Kotorom je ponovo uspostavljena. Pristie mnogo pote. Stiu Palaci i Tomazijev
brat Saki. Dobijam dobre vijesti o Spalaciniju i Brotu, koji je
otputovao za Ankonu, zato, ne znam. Razgovaram sa generalom
Marotom i sa generalom Kiniijem iz Ratnog suda u Budvi. I
jedan i drugi se ale na nain guenja ustanka.
24. JUL - Due je donio odluku da se sva ovlaenja predaju
vojsci. O ovoj mjeri me obavjetava ano i nareuje mi da naredbu proslijedim Pirciju Biroliju i da se potom vratim u Rim.
Odluka mi se ini veoma korisnom i u skladu sa trenutnim
potrebama. Radosno je prihvatam i zbog toga to sam siguran da
sam u potpunosti obavio svoju dunost. Tui mi je jo ranije najavio poetu Pircija Birolija za utra. Mojim saradnicima ovo prilino teko pada i misle da bi trebalo svi zajedno da se vratimo.
Ne dijelim njihovo miljenje. utra emo vieti.
Vojne operacije dobro napreduju. Danilovgrad je deblokiran.
Avioni koji su imali da bombarduju evo, bombardovali su
Njegue. Ima nekoliko rtava i meu naim vojnicima.
MATICA, Jesen 2009.
135
Serafino Macolini
25. JUL - Prenosim nareenje Pirciju Biroliju koji trai detaljne

informacije o politikoj situaciji i eli da uje moje gledanje na
uzroke i na znaaj ustanka. Kae da u potpunosti dijeli moje miljenje. Odlueno je da se cijela misija vrati sa mnom. U vezi s tim
telefoniram Rimu. Ja kreem utra sa ezareom, Piciranijem i Tebaldijem avionom. Ostali e krenuti u neelju, brodom iz Kotora.
Ujutro saznajem da se petnaest komunista povratnika sa fronta sastalo u jednom dvoritu i odluilo da veeras izvedu bartolomejsku no. utra e se zajedno sa svim politikim i vojnim
voama ujediniti sa ciljem da zapoednu Prijestonicu i da preuzmu vladu. O tome informiem izvrsnog pukovnika Gandinija.
Popodne su ve svi uhapeni, a radi predostronosti, svi mukarci izmeu 18 i 50 godina tokom noi bie zadrani u velikom
parku Komande karabinjera i bie pod strogim nadzorom. Neki
pripadnici Crnih koulja, koji su uspjeli da pobjegnu iz zarobljenitva, priaju kako su ustanici odluili da mi odrube glavu.
Neki efovi su o tome priali kao o neminovnom skorom dogaaju. Suprotno tome, pukovnik Karabinjera mi kae da je vijest
o mom odlasku u narodu primljena s velikim aljenjem.
26. JUL - U sedam odlazim avionom Roda. Pircio Biroli, Tui
i svi oficiri su na aerodromu. Jedna eta Bersaljera mi uz muziku odaje poast. Za deset minuta sam u Tivtu e me eka
Kazale. ezare, Picirani i Tebaldi mi se pridruuju istim prevoznim sredstvom. Dok ekam (neitko) srijeem se sa
Spalacanijem i (neitko), koji se vraaju iz Budve, sa admiralima Botieseom i Turijem, sa generalom Dalmacom, sa komandantom Tare i sa prefektom Skaselatijem. U 12 kreemo. U
Zadru se nalazim sa Bastianinijem, koji se slae sa mnom u
osudi birokratskog sistema, koji stoji u osnovi mnogih naih
nevolja. U 15 i 30 sam u Ankoni. Ruero je u Riminiju. Ove je,
meutim, Tonio, kojega zatiem u dobrom zdravlju. Doekuje
136
MATICA, Jesen 2009.
me ef ankonske policije ipolozi. U 17 kreem za Rim. Prefekt

dolazi na stanicu da se pozdravi sa mnom. U 23 smo u Rimu, e
me doekuje Stampa i informie o raspoloenju koje vlada u
Ministarstvu. Navodno svi odobravaju moje djelo.
27. JUL - U Ministarstvu nalazim jedino Natalija. ano ima
napad bubrega, pa je kod kue. Natali mi kae da se moja linost
i moja odgovornost ne dovode u sumnju kada su u pitanju dogaaji u Crnoj Gori. I sam Anfuzo se jue o tome na isti nain izrazio. Mnogi prijatelji me radosno doekuju. Nakon 10 godina
ponovo vidim Ludovika ensija koji se jutros iz everne
Amerike vratio u domovinu.
28. JUL - U Ministarstvu se sastajem sa Pjetromarkijem, sa
Korijasom, sa Anfuzom, sa Natalijem. Ministar e me primiti
utra kod kue jer je jo uvijek bolestan. Viam se takoe i sa
grofom Akvaroneom. utra u 11 i 30 primie me Njegovo kraljevsko velianstvo. Svi su istog miljenja kada su u pitanju
crnogorski dogaaji. Dolazi da me vidi Vekjoti, koji se vratio iz
Njujorka i mnogi drugi prijatelji.
29. JUL - Ujutro me prima u poetu Njegovo velianstvo kralj,
koga detaljno izvjetavam o dogaajima u Crnoj Gori. Njegovo
velianstvo izraava zadovoljstvo mojim radom i zahvaljuje mi
na svemu to sam uinio. Na izlazu srijeem Njegovo velianstvo princa Umberta, koji mi srdano stee ruku.
Poslijepodne odlazim kod ana kui. On lei bolestan. Sa
ministrom, ljubaznim kao i obino, zadravam se vie od pola
sata. Odmah mi kae da u svemu to se dogodilo nema ni trunke moje odgovornosti, i da sam radio dobro i ispravno, kao i
obino. Savjetuje mi da izvjetaju ne dam polemiki ton samoodbrane, budui da za odbranu ba nikakve potrebe nemam.
Govori mi uopteno o toku rata i ne ini mi se da je preveliki
MATICA, Jesen 2009.
137
Serafino Macolini
optimista. Pitam ga da li mogu da idem u Montekatini za vikend.

Veoma srdano mi daje odobrenje. Prijepodne, dok sam odlazio
od Beninija, oduvijek dragog prijatelja, srijeem Jakomonija
koji mi kae da je, po njegovom miljenju, prenoenje ovlaenja bila ishitrena mjera. Kratko odgovaram da je to, po meni,
bila veoma mudra odluka.
30. JUL - Imam kratak razgovor sa Kavalerom, koji me informie o komunistikim pokretima koji su zahvatili i Hrvatsku.
Kae mi da se pred njim ano veoma blagonaklono izrazio o
mom radu. U partiji priam sa Aleksandrijem, kome preporuujem Jorija. Leonini mi kae da je saznao da se podsekretar
Putcolu koji se nalazio u Kotoru kada je izbio ustanak, pod uticajem prefekta Skaselatija, usudio da osuuje moj rad. To me
mnogo ne potresa.
Avgust 1941.
2. AVGUST - U 12 kreem sa Piciranijem ka Montekatiniju. U
hotelu Pace se nalazi i Farinai, koji me veoma srdano doekuje. Nije ba prezadovoljan slijedom dogaaja u Italiji i izvan nje.
7. AVGUST - U jednoj avionskoj nesrei u Pizi, pilotirajui
probnim letom, otiao je u slavnu smrt, kapetan Bruno Musolini,
Dueov trei sin. Musolini je avionom otiao u Pizu. Strana tragedija, koja ranjava srce Duea kao oca, ostavlja dubok i bolan
utisak na Italiju. Izjavljujem sauee telegrafom.
8. AVGUST - Smrt Bruna Musolinija snano je pogodila italijanski narod. Farinai koji je prisustvovao sahrani u Pizi i u
Forliju, prepriava mi Dueovo ponosno dranje u suzdranom
bolu. ano odgovara na moje telegrafski izjavljeno sauee.
138
MATICA, Jesen 2009.
11. AVGUST - Dok u pozoritu prisustvujem odlinom izvoenju Bohme dolazi da mi se javi dobri Mamalela. Boravio je
neelju dana u Crnoj Gori i namjerno je doao ove da me vidi
i da mi saopti svoje impresije. U vojnim ambijentima pria se
protiv civilnih komesara. Ponavlja se stara pria. Ova gospoda
se zabavljaju igrom prebacivanja krivice. Ono to na alost i
dalje ostaje, jeste neuguena pobuna.
Ujutro mi pristie pismo Poasnog viteza Njenog velianstva
kraljice i carice, u kome izmeu ostalog stoji: Presvijetla
Kraljica je pokazala da je posebno oetljiva na briljivost koju
ste pokazali i eli da primite izraze njene kraljevske zahvalnosti.
Ona dobro zna koliko su Vam zahvalni pravi Crnogorci. Ovo je
najbolja pohvala koju sam mogao dobiti za svoj protekli rad. A
zli jezici neka nastave da rade.
29. AVGUST - Ujutro rano kreem u Rim sa ezareom. U vozu
srijeem generale erminija i Jorija, koji mi kae kako pukovnik
Lagola po Ankoni iri glasine kako bi me, navodno, da nijesam na
vrijeme pobjegao sa Cetinja, nai vojnici smaknuli. Lagola je
ovo prenio Rueru, koji je zbog toga zabrinut. Ako putam mati
na volju onima koji nagaaju, ne znai da mogu pustiti da tek tako, nerazjanjeno, prou tvrdnje jednog od autoriteta Patriotskog
akcionog tima sa viim oficirskim inom. Pisau mu i pozvati ga
da stavi na papir ono to je naglas izgovorio.
U Rimu nailazim na veoma povoljan ambijent. Moj izvjetaj
je prokomentarisan i prihvaen od strane Duea. Viam Korijasa, Pjetromarkija, Stampu, Tonija, Anelonija, Spalacanija.
Sastajem se sa Rajhertom. Kae mi da rat u Rusiji dobro napreduje, ali da ispata zbog dvomjesenog zakanjenja na samom
poetku operacija. Musolini i Hitler su se sastali na Istonom
frontu. Tamo vode razgovore od 25. ovog mjeseca.
MATICA, Jesen 2009.
139
Serafino Macolini
30. AVGUST - Musolini se vratio u Italiju i zaustavio u Roka

dele Kaminate. Nakon toga, stie u Rim. Pijetromarki mi kae
da su voeni dugi razgovori, ispunjeni velikom prisnou i
srdanou, ali da nema nikakvih pozitivnih rezultata. itam
izvjetaj Pircija Birolija u kojem se vienje crnogorske politike
situacije podudara sa mojim. On predlae aneksiju, imenovanje
namjesnika i da se, umjesto na pravoslavni ivalj, oslonimo na
katoliki i muslimanski! ini mi se da je preveliki optimista.
Katolika moda ima oko tri-etiri hiljade, a muslimani se (i oni
u manjini) bave sitnom trgovinom i nijesu naoruani.
U toku dana viam jo i Korijasa i ostale iz Ministarstva.
Poeujem Kotroneija zbog ezarina. Ponovo se viam sa
Rajhertom. U povjerenju mi kae da rat protiv Rusa nije mnogo
popularan u Njemakoj, izmeu ostalog, zbog velikih gubitaka
(do ovog tenutka pola miliona ljudi je van stroja). Meu voama postoji snana zabrinutost o politikom poretku utranje
Evrope. Postoji bojazan da opijenost pobjedom vodi ishitrenim
i opasnim zakljucima. Pria se da e Rusija postati njemaka
kolonija izdijeljena u gubernije. ini mi se da je Rajhert izgubio
mnogo od onog svog optimizma.
Septembar 1941.
3. SEPTEMBAR - Mistiko hodoae u Asizi sa Bardigotom
i ezarinom. Poinjemo bazilikom Santa Maria degli Angeli.
Poeujemo crkvice Porziuncola i Cappella del Roseto, elije e
se Sveti Franjo molio i e je umro. S panjom razgledamo tri
crkve, sveev grob, klauster, riznicu, uz pratnju uenog i simpatinog venecijanskog franjevca kao vodia. Kroz crkvu San
Damiano, vodi nas jedan brbljivi i poput neke enice radoznali
fratar. Poeujemo crkvu koja u svojoj drevnoj jednostavnosti
uva eliju u kojoj je ivjela Sveta Klara, prozor sa koga je Sveti
140
MATICA, Jesen 2009.
Franjo bacio novac za obnovu crkve nepovjerljivom ocu, hor,

manastirsku trpezariju. U crkvi Santa Chiara vidimo vizantijsko
raspee koje je u San Damianu ponukalo Franja da pomogne
restauraciju crkve, grob i sveeve moti, kao i mnoge druge relikvije. Veoma sugestivno jutro.
Oktobar 1941.
8. OKTOBAR - ano me prima u 18 i 45, kao i uvijek prisno
i srdano. Kae mi da je Voa, kao i svi ostali, ubijeen da sam
u Crnoj Gori u potpunosti ispunio svoj zadatak i potvruje mi
njegovo potovanje i simpatiju prema meni. Za sada, kao to
sam, uostalom, i predviao, jo uvijek nema mogunosti za neko
novo namjetenje. Ministar mi kae da budem raspoloiv i spreman da budem ulovljen prvom prilikom. Potom smo razgovarali o ratu u Rusiji, koji odlino napreduje. Njemci ne nailaze na
otpor to navodi na pretpostavku da su Rusi pomjerili svoje
poloaje na prethodno pripremljene linije du tokova velikih
rijeka. U Africi se stvari odvijaju prilino dobro, uprkos tekoama vezanim za transport. Englezi su, kako bi odgovorili na
vojne potrebe u Iranu i Iraku, povukli trupe sa kirenaikog fronta. Za sada, meutim, ne moe se jo uvijek misliti na Egipat.
Due nastavlja svoj put kroz Emiliju-Romanju. Nakon
Bolonje, Imole, Faence i Forlija, danas je boravio u Parmi i u
Salsomaoreu. Narod ga svuda doekuje s oduevljenjem.
19. OKTOBAR - Njemci i Rumuni gone neprijatelja u bjekstvu. U Moskvi su evakuisana diplomatska predstavnitva
Vlade, Staljin je odnio sa sobom ak i Lenjinovu statuu!
Odlazim u crkvu Sv. Petra sa Bardigotom. Od Kvinta saznajem da je naa delegacija, po povratku iz Irana, uspjela da povede sa sobom palestinskog Velikog muftiju, koji se trentno nalawww. maticacrnogorska.me
MATICA, Jesen 2009.
141
zi ove u Rimu. Odlian udarac koji e dati plodove na cijelom

Istoku i u muslimanskom svijetu.
27. OKTOBAR - Dan nabijen emocijama. Posmrtni ostaci
naih roditelja, poloeni u nove kovege, smjeteni su u novoj
porodinoj grobnici e e vjeno poivati. Obred kome prisustvujemo Viktorija, Kvinto, ja, Pepe, ezare, Luiza, ankarlo,
gospoa ulija Andreoli sa suprugom akomom, gospoa Nui
(ija e kerka, koja je preminula u najboljim godinama, poivati pored naih roditelja) i gospoa Kjoi, traje dva sata. Kanonik Mineli slui misu i osvjetava grobnicu, dostojanstveno i lijepo djelo ovanija Skjavicija takoe prisutnog. Zatim iz kapele prenosimo tri kovega koji bivaju smjeteni u nie. Kanonik
Mineli slui misu i blagosilja humke. Potresan obred. Jadni tata
je umro ima tome ve dvadesetetiri godine. Jadna mama prije
deset godina. Grobnica predstavlja spomenik eanju na njih i
jo jedan dokaz nae privrenosti. Ispunili smo nau dunost.
Hladno je i kia pljuti.
Priredio: Slavko Burzanovi

Sa italijanskog prevela: Deja Pileti
142
MATICA, Jesen 2009.

Serafino Macolini - Iz Kraha U Krah, Od Tripolija Do Crne Gore

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Serafino Macolini - Iz Kraha U Krah, Od Tripolija Do Crne Gore

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IZ KRAHA U KRAH

OD TRIPOLIJA DO CRNE GORE

This is the first publication of dairies belonging to the great

MATICA, Jesen 2009.

28. MART- Keren je pao, nai su ierani iz Harara. Sudbina

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

Znaaj ovog susreta u ovom trenutku ne promie italijanskom

MATICA, Jesen 2009.

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

MATICA, Jesen 2009.

Prikola, Conganu, Tekija, Macukelu, Tebaldija, Sekretija i

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

MATICA, Jesen 2009.

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

ivotni prostor koji e nam biti dodijeljen u potpunosti zasluen.

MATICA, Jesen 2009.

8. MAJ - Picirani i Colona zapoinju sa radom. Poslijepodne

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

volje moram da odustanem. Da su mi iz Tirane javili da e Kralj

MATICA, Jesen 2009.

13. MAJ - U Kotoru je pristao prvi parobrod iz Italije koji

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

Corriere della Sera, Orsini iz Gazzete, ariso iz Giornale

MATICA, Jesen 2009.

idem sa njim jednim vojnim avionom. Tako se i dogovaramo.

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

kruna ponudi Kraljici i Carici dobro je prihvaen. ano je pun

MATICA, Jesen 2009.

Sandaku. Gorke su to pilule za Crnogorce. Naeraemo ih da

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

MATICA, Jesen 2009.

Izgleda da u veeras morati da otputujem za Lindau preko

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

MATICA, Jesen 2009.

komandanta 94. pjeadijske brigade. Na Cetinju smo u 19 i 30

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

razgovor. Uestvovali su i ano, Ribentrop, Kavalero i Kajtel.

MATICA, Jesen 2009.

pratnjom. Posao ide sve bolje i bolje.

nom toponimu iz izvornog rukopisa dnevnika grofa Serafina Macolinija, prim.

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

mjena mogla da izazove u lokalnim sredinama.

MATICA, Jesen 2009.

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

vani. Nakon ruka u hotelu na Durmitoru, mjestu koje nema na

MATICA, Jesen 2009.

vih misionara poduavali su i dalje poduavaju italijanskom

MATICA, Jesen 2009.

Iz kraha u krah, od Tripolija do Crna Gore

22. JUN - Njemaka, Rumunija i Finska napale su Rusiju jutros

MATICA, Jesen 2009.