Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek za hemiju

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

Savremene teme u hemiji
Tema: Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Studenti: Aida Vehab

Azra Bai
Namir Halilovi

Mentor: doc.dr. Semira Galijaevi

Sarajevo, decembar 2012.

1 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

SADRAJ

UVOD ............................................................................................................................................................... 3
GENETSKE MODIFIKACIJE U LABARATORIJI ...................................................................................................... 4
METODE GM ......................................................................................................................................................... 5
Primjeri GM.................................................................................................................................................... 6
PREDNOSTI GM HRANE .................................................................................................................................... 7
NEDOSTATCI GM HRANE ................................................................................................................................ 10
TA JE OPASNO? ................................................................................................................................................... 13
OPASNOSTI PO ZDRAVLJE ........................................................................................................................................ 14
OPASNOSTI ZA IVOTNU SREDINU ............................................................................................................................. 15
GENETSKI MODIFICIRANA HRANA U BIH ........................................................................................................ 16
ZAKLJUAK ..................................................................................................................................................... 17
LITERATURA ................................................................................................................................................... 18

2 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Uvod
Genetski modificirani organizmi postali su stvarnost suvremenog drutva.
Koritenjem biotehnologije u poljoprivredi i medicini, naroito sredinom 80.-tih i
poetkom 90.-tih godina, nastali su brojni genetski modificirani (GM) organizmi i njihovi
proizvodi.
Genetski modificirane biljke i proizvodi, koji se mogu nai na naoj trpezi, sve vie
pobuuju panju, a kod skeptika izazivaju nepovjerenje sa izraenim neprihvaanjem svega
to moe predstavljati poigravanje s prirodom i remeenjem iskonskog reda u njoj. Iz straha
da se, poput bumeranga, to nepoznato moe vratiti ovjeku, a da on posljedice nije u stanju
da sagleda.
Da li ima mjesta ovakvom strahu, i zato genetska modifikacija biljaka sve vie izaziva
pozornost velikih multinacionalnih kompanija?
GM organizmi se proizvode u laboratorijama tako to se genetski materijal (samo gen
ili itava DNK) neke vrste ubacuje u DNK poznatih organizama. Na ovaj nain unutarnja
genska struktura modificiranog organizma zauvijek je izmijenjena, a eljena osobina prenosi
se na naredne generacije.
Problem sa genetski modificiranim organizmima upravo je u nedostatku relevantnih
saznanja o moguim posljedicama njihovog koritenja. Kad se neto genetski modificira
nikad se ne zna kakav e biti rezultat, da li e biti nepovoljan i pojaviti se u narednih godinu,
tri, trideset ili pedeset godina.
Protivnici genetskog ininjerstva pitaju: tko ima pravo da preuzima ulogu Boga, i igra
se sa genima, koji predstavljaju osnovne gradivne elemente ivota.
S druge strane, pristalice smatraju da je i kloniranje i, stvaranje transgenih biljaka, u
interesu cjelokupnog ovjeanstva. Jer, transgenim biljkama se moe rijeiti problem
proizvodnje dovoljne koliine hrane za sve vei broj stanovnika planete.
Ali, da bi razumjeli u potpunosti o emu se, zapravo, ovdje radi, neophodno je prije
svega objasniti ta je u stvari transgen.
Transgen, predstavlja plansko "isjecanje gena" (nosioca nasljednih osobina) za neko
svojstvo, iz jednog ivog organizma, i njegovo "presaivanje" (transformacija) u drugi. Na
ovaj nain nastaju genetski modificirani organizmi, odnosno transgene biljke, ivotinje ili
mikroorganizmi. Svrha njihovog postojanja je da budu korisnije za ovjeka.
3 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Genetske modifikacije u labaratoriji

to su to genetiko inenjerstvo i genetiki modificirani organizmi? Posljednjih godina
razvijaju se dvije veoma jake struje oko tih pitanja, jedna od kojih vue izrazito protiv,
gledajui na GMO kao na teoriju urote i nastojanja nekoga da se rijei poprilinog broja
jedinki vrste Homo sapiens, dok druga struja vue izrazito za, pokuavajui objasniti svijetu
da GMO nisu NUNO zli, pokvareni organizmi kojima je u cilju ubiti Vas.
Ne postoje dobri i zli geni.1 Gdje su geni? Geni se nalaze u apsolutno svakoj stanici
svaijeg tijela (ovjeka, lisice, bukve, bakterije, muhe, plijesni). Postoji ogromna podjela
ivog svijeta na PROKARIOTE i EUKARIOTE.2 Geni su dijelovi DNA (deoksiribonukleinska
kiselina, koja je pak organizirana u KROMOSOME) i nose informaciju o tome kako napraviti
neki protein. Sama molekula DNA je sazdana od samo etiri razliite molekule - DNA
nukleotida. Svaki DNA nukleotid se sastoji od jedne molekule eera deoksiriboze, jedne
fosfatne grupe te od jedne duine baze. Duine baze se razlikuju meusobno.3
Dakle, gen sam po sebi nije niti tetan niti koristan, niti moe sam izravno neto napraviti.
Sve to on jest je informacija. Na ribosomima se dogaa sinteza proteina. Kada ribosom
zavri itanje mRNA ona se moe ili ponovo upotrijebiti ili se reciklirati. Stanice su veoma
ekonomine. Lanac aminokiselina koji je nastao jo uvijek nije gotovi protein. To je tek
njegova PRIMARNA struktura. Ono to slijedi jest njegovo spontano organiziranje u
SEKUNDARNU strukturu. Sekundarna struktura moe izgledati ili poput opruge (naziva se
alfa-uzvojnica) ili poput ploe (naziva se beta-nabrana ploa). Nakon toga slijedi motanje u
TERCIJARNU strukturu, a to je povezivanje razliitih dijelova lanca na naine jedinstvene za
taj protein (tj. taj tip proteina) i to u trodimenzionalni oblik, te najee izgledaju poput
loptica ili zamrenog klupka vune. Ponekad im pri izradi tercijarne strukture mogu pomagati
neki drugi proteini (primjerice, aperoni), koji ih usmjeravaju prema njihovoj tonoj strukturi.

Svakodnevno jedemo milijune gena. Kada pojedete svjee ubranu jabuku u bakinu vrtu, pojeli ste, uz sve
ostalo, i sve njene gene. Kada kupite kilogram mesa u Merkatoru ili Dp- u, domaeg mesa, pojest ete i sve
gene koje taj komad mesa ima.
2
Najjednostavnije reeno, prokarioti (arhebakterije i eubakterije) nemaju jezgru, dok eukarioti (svi ostali)
imaju. Naravno, postoji itav niz razlika ali to trenutno nije bitno. Jezgra je organel unutar stanice koja je
okruena svojom membranom i odvojena od ostatka stanice, te sadri sav genetiki materijal. Prokarioti
nemaju jezgru i njihov genom se nalazi izravno u citoplazmi (tekuem dijelu stanice unutar stanine
membrane).
3
DNA koristi sljedee: adenin, timin, gvanin i citozin.

4 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Tako zavren protein sada moe ii ispuniti svoju sudbinu. Jo od trenutka kada je poeo
nastajati, stanica je znala to e on biti. Proteini mogu postati ENZIMI.4 No, da se vratimo na
genetiko inenjerstvo. Nauka je u dananje vrijeme napredovala toliko daleko da je mogue
zapisati redoslijed nukleotida svake DNA molekule koja nas zanima. Jednom kada znamo
njihov redoslijed, moemo znati kakav e lanac aminokiselina nastati. Danas smo ve toliko
odmakli da moemo i pretpostaviti kako e se taj lanac sloiti i kakav e protein dati.

Metode GM
Genetiko inenjerstvo nije samo guranje novih gena u ve postojee. Jedna od metoda je
tzv. knockout, kada se ve postojei gen utiava. Kako? Pa, geni dolaze u paru. Jedan se
nasljeuje od oca, drugi od majke i oni su homologni i zovu se ALELI (varijacije istog gena).
Isti su ali ne moraju biti isti. Oba gena su, primjerice, za sratenost une resice, no jedan
moe govoriti da, drugi ne. Najee je jedan jai od drugoga pa dominira (i zove se
dominanti alel), dok recesivni alel dolazi do izraaja samo ako nam ga daju i mama i tata pa
imamo dva. Knockout metodom mogue je zamijeniti dominantni alel neaktivnom verzijom i
tako sprijeiti nastajanje proteina za koji je na tom genu bila spremljena informacija. Osim
utiavanja, mogue je i probuditi neke gene koji su bili prirodno utiani. Nadalje, mogue je
u genom ugraditi i potpuno novi gen. Postoje enzimi, zvani restrikcijske endonukleaze, koji
cijepaju DNA molekulu na tono odreenom mjestu. Njihova originalna funkcija je bila
otkrivena na bakterijama i pretpostavlja se da su sluile za obranu od strane DNA koja je u
njih ulazila, najee preko virusa koji bi ih zarazio. Ono to je bitno jest da postoje brojne
razliite restrikcijske endonukleaze (oko 100 u bakterija) koje reu DNA na razliitim
mjestima.5 Sada je bitno objasniti zato GEN nije tetan ako ga pojedemo, pa taman doao
iz muhe zunzare. Gen je, kao to napisasmo, dio DNA molekule koja je iznimno osjetljiva
molekula i postoji itava mainerija enzima koji je odravaju u jezgri. Kao prvo, termika
obrada hrane rastavlja dvolananu molekulu na dva lanca. Kada progutate DNA, ona
dospijeva u eludac gdje je pH izrazito nizak (1-3). Tako nizak pH utjee na depurinizaciju
4

Enzimi su izrazito korisni jer ubrzavaju neke reakcije unutar tijela koje bi se inae dogaale minutama, satima
ili danima pa ba ne bi bilo ugodno ivjeti, a enzimi ih ubrzavaju na sekunde ili krae.
5
Znanstvenici su izolirali brojne restrikcijske endonukleaze i koriste ih za dodavanje novih gena u ve postojeu
DNA molekulu. Pomou endonukleaze izreemo na gen koji nam treba, prenesemo ga do DNA molekule u koju
ga elimo ubaciti, nju takoer izreemo s istom endonukleazom, pustimo da se gen ugnijezdi na rupu u DNA
molekuli i potom sve slijepimo natrag enzimom koji se zove DNA-ligaza.

5 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

jednolanane DNA i unitava joj konformaciju. Kako hrana dalje prolazi kroz probavni trakt,
mijenja se i pH tako da se DNA na koncu razgrauje kao i sva druga hrana koju pojedete. Da
bi pojedena DNA uope mogla napraviti ikakvu tetu vaem organizmu, potrebno je da prvo
ue u stanicu, a potom i u jezgru stanice.6
Primjeri GM

Nama najdrai primjer jest onaj za inzulin. Dijabetes je opasna (i smrtonosna ako se ne lijei)
bolest prisutna kod velikog broja ljudi (od 2000. do 2030. godine broj oboljelih e porasti sa
171 milijuna na 366 milijuna ljudi diljem svijeta), a osnovni problem je taj to ne postoji
dovoljno inzulina u organizmu zbog razliitih razloga (poremeaja u metabolizmu, radu
guterae...). Inzulin je vaan hormon koji na sebe vee glukozu (eer kojim se hrane nae
stanice) te ga unosi u stanice. Naravno, kada ga nema, glukoza ostaje izvan stanica te one
ostaju gladne. Kao zamjena za ljudski inzulin dugo godina se koristio svinjski ili govei, dakle
uzgajalo se i ubijalo mnotvo ivotinja, a iz njih se vadila guteraa, te se na taj nain
proizvodio inzulin za ljude kojima je bio potreban. Osim to je proces skup i dugotrajan,
problem je i taj to govei ili svinjski inzulin nije isti kao i onaj ljudski. Slian je i moe
posluiti kao zamjena, ali nije isti i nije odgovarao svima. Genetskim ininjerstvom postignut
je veliki napredak na ovom podruju. Danas se proizvodi inzulin od genetski modificiranog
kvasca kojemu je ugraen ljudski gen za proizvodnju ljudskog inzulina. Osim to je
kompatibilnost stopostotna, cijeli proces je jeftiniji i bri. Protiv ove vrste genetske
modifikacije se nikada nitko ne buni, ali kada se modificira penica tako da bi postala
otpornija i bolja, odjednom to mnogima smeta. Malo licemjerno, rekli bismo. Bakterija
Streptococcus mutans je normalni stanovnik naih usta, meutim kao posljedica njezinog
metabolizma nastaje kiselina koja unitava nau caklinu koja titi zub te na taj nain
omoguava drugim bakterijama da unitavaju unutranjost zuba te stvaraju karijese.
Jednostavnom zamjenom gena za laktat-dehidrogenazu sa genom za alkohol-dehidrogenazu
ta bakterija ne proizvodi vie kiselinu, nego male koliine etanola, koje nisu niti malo tetne

Membrane stanica su izrazito selektivne i ne doputaju prolaz svemu i svaemu. Za poetak tako velika
molekula poput DNA uope ne bi mogla proi kroz membranu, a budui da ne postoji niti jedan protein u
membrani koji prenosi DNA van ili unutra, to je praktiki nemogue. Ukoliko se ipak dogodi da DNA dospije u
unutranjost stanice, proradit e obrambeni mehanizmi stanice koja e dojaviti svima ostalima da je napadnuta
i pokuat e ukloniti prijetnju. Ako zakae, izvrit e samoubojstvo (bioloki naziv za to je APOPTOZA).

6 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

za organizam. Zamislite samo da nikada vie ne bi osjetili zubobolju ili onaj osjeaj u elucu
prije nego sjednete na zubarsku stolicu.7 GM organizmi su s razlogom sterilni. Puno puta se
slua o teorijama zavjere jer se prodaje sterilna penica ili soja. Koliko god bezopasan GM
organizam bio za zdravlje ovjeka, svejedno je genetiki modificiran. Teko je predvidjeti
tetu ili korist za ekosustav ukoliko bi se takvi organizmi nesmetano razmnoavali i pri tom
mislimo iskljuivo na evolucijsku tetu/korist i bioloku raznolikost.8

Prednosti GM hrane
Pitanje GMO je diljem svijeta osjetljivo.
Iako u strunim krugovima postoje velika neslaganja u vezi ekolokih, zdravstvenih i
drutveno-ekonomskih posljedica upotrebe genetski modificirane hrane, namirnice nastale
genetskim ininjerstvom uveliko se proizvode i upotrebljavaju irom svijeta.
Pristalice smatraju da je i kloniranje i stvaranje transgenih biljaka, u interesu
cjelokupnog ovjeanstva jer:
ubrzava se ekonomski razvoj i rijeava problem proizvodnje dovoljne koliine hrane
za sve vei broj stanovnika planete
stvaranjem transgenih ivotinja, odnosno kloniranjem, moe se doi do mnogo
efikasnije terapije ljudskih bolesti
stvaranjem transgenih biljaka, prije svega otpornih na insekte i herbicide, smanjuje se
upotreba pesticida i maksimalno uva ivotna sredina
GM biljke, otporne na herbicide, smanjuju potrebu za oranjem, to sprijeava eroziju
zemljita
poveanjem prinosa itarica sprijeava se krenje uma u potrazi za novim plodnim
povrinama
poboljavaju se osobine hrane koju jedemo (okus, sastav: kao to je povean sadraj
proteina, raznih pigmenata, vitamina, otpornost na klimatske uvjete: suu, viruse)
7

Genetskom modifikacijom postoji mogunost da se iskorijene mnoge bolesti, poput malarije, koja je
najsmrtonosnija bolest u povijesti ovjeanstva (tijekom nae povijesti najvie ljudi je umrlo upravo od ove
bolesti). Takoer je mogue iskorijeniti karijese iz naih usta jednom zauvijek (no zubarski lobij je ovdje prejak).
8
Zato je bolje uiniti takve organizme sterilnima i sprijeiti ih da se samostalno razmnoavaju.

7 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Zagovornici biotehnologije navode da nema dokaza da GM organizmi nepovoljnije

djeluju na ivotnu sredinu ili ispravnost namirnica u odnosu na njihove konvencionalno
uzgajane kopije i istiu da su GM biljke veoma korisne za savremeni svijet.

GM biljke sa genima Bt smanjuju potrebu za pesticidima - npr. GM krumpir zahtjeva

40% manje insekticida od krumpira dobivenog tradicionalnim uzgajanjem. GM kukuruz sadri
manje mikotoksina fumonizina. Prehrambeni proizvodi dobiveni biotehnologijom mogu
popraviti kvalitet osnovi namirnice, npr. njen okus i sastav. Za nerazvijene zemlje posebno je
korisno uzgajenje graha otpornog na patogene, virus-rezistentne papaje, Bt pamuka, kao i
rie obogaene vitaminom A. U skoroj budunosti treba oekivati i krumpir koji apsorbuje
manje ulja pri prenju, kukuruz i soju sa poveanim sadrajem proteina, rajice sa svjeijim
okusom, kao i slae jagode.

Budui da danas ljudi konzumiraju sve manje voa i povra, znanstvenici su genski
promijenili rajice koje su u narodu omiljeni plod, ali su ih sada uinili jo zdravijima i obojili
ih u ljubiasto. Britanski znanstvenici su zapravo u paradajz ugradili gen zijevalice i tako

8 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

potakli stvaranje antocianina E163, prirodnog ljubiastog pigmenta, koji je u velikoj koliini
prisutan u vou poput kupina ili brusnica.
Za pomalo neobinu preobrazbu paradajza odluili smo se zato to antocianini
smanjuju rizik obolijevanja od raka, kardiovaskularnih bolesti, smanjuju upale, debljinu i
eernu bolest, kazala je znanstvenica Cathie Martin iz John Innes Centra u Norwichu.
Redovito davanje obogaenog paradajza pokusnim mievima produljilo je ivot.

Znanstvenici su takoer uspjeli proizvesti, tzv. zlatnu riu, odnosno riu sa

poveanim sadrajem beta-karotena iji nedostatak u prehrani uzrokuje oronjavanje oiju i
nemogunost njihovog pokretanja kao i brojne probleme s vidom.
Pored svih ovih prednosti tu su i oni koji smatraju da je proizvodnja GM hrane (tzv.
Frankenstein hrane) neprihvatljivo poigravanje sa prirodom.

9 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Nedostatci GM hrane
Pomisao o genetski upravljanim genima koji zauvjek borave u naim crijevima ima
zapanjujue implikacije:

Ukoliko bi se prenio antibiotski gen umetnut u veinu GM sjemenja, on bi mogao stvoriti

bolesti otporne na antibiotike
Bt otrovi (bacillus thuringiensis) umetnuti u GM poljoprivredne kulture kako bi ubili
nametnike pristiu u krvni sustav 93 % ena i 80 % novoroenadi zbog konzumacije mesa,
mlijeka i jaja dobivenih od stoke hranjene GM kukuruzom. To bi moglo bakterije u naim
crijevima pretvoriti u tvornice pesticida.
Studije provedene nad ivotinjama pokazuju da DNA iz hrane putuje kroz tijelo u organe,
pa ak i u fetus.

A i prije smo viali prijenose DNA unakrsnih vrsti. Znaajan postotak ljudske DNA je u stvari
virusni DNA koji je jo prije 40 milijuna godina postao dio nas. Postoji zabrinutost da viralno
preneen DNA moe uzrokovati mutacije i psihijatrijske poremeaje kao to su izofrenija i
poremeaji raspoloenja. GM organizmi mogu pogorati ovaj fenomen.
Geni iz genetski modificirane hrane se mijeaju s naim vlastitima i mogu dovesti do
problema kao to je sindrom propusnog crijeva:

Nae se tanko crijevo, koje je odgovorno za otprilike 70 % naeg imunolokog sustava,

ponaa poput selektivnog sita: ono proputa samo nutritijente i dobro probavljenu masnou,
proteine i krob u na krvni sustav, a zadrava velike molekule, mikrobe i otrove.
Do sindroma propusnog crijeva dolazi kada crijevna sluznica postane upaljena, a mikrovili
na sluznici postanu oteeni; to sprijeava mikrovile u njihovoj apsorpciji nutritijenata i
ometa proizvodnju neophodnih enzima i sekreta potrebnih za zdravu probavu i upijanje.
Izmeu stanica i desmozoma (tip spojnog sklopa) koji stanice dri zajedno, formira se
snana struktura koja tako spreava velike molekule od prodiranja. Kada to podruje postane
upaljeno, struktura je oslabljena i dozvoljava velikim molekulama da pobjegnu. To tjera
10 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

imunoloki sustav da proizvodi antitijela i citokine koji se bore protiv molekula jer ih
percipiraju kao antigene.

U Americi su alergije u porastu, a s uvoenjem GM soje u Veliku Britaniju, alergije su u

porastu za 50 %.

Protivnici ukazuju na mogunost tetnog dejstva transgenih biljaka na ive organizme

u direktnom dodiru. To potkrijepljuju primjerom leptira, ije su se gusjenice hranile liem
korova, u ijoj se neposrednoj blizini nalazio Bt kukuruz, s kojeg je na korov padao polen.
Osim toga, transgene biljke, zbog svoje novostvorene otpornosti unitavaju sve drugo, pa se
moe javiti "fenomen zelenog asfalta". To praktino znai, da ove biljke, tolerantne na
herbicide, doputaju nesmetanu upotrebu efikasnih preparata protiv korova, to moe
dovesti do unitavanja cjelokupne flore sa prskanih njiva, zajedno sa ostalim ivim svijetom
koji se nalazi na njima. Odnosno, na taj nain nastaju sterilne njive, bez ieg drugog, osim
transgenih biljaka. Nadalje, znanstvenici tvrde da GM hrana moe prouzrokovati alergije,
otrove, nove bolesti i potekoe u ishrani.

Kao primjer navest emo da mlijeko krava u koje je ubrizgan hormon IGF-1 (koji
poveava koliinu mlijeka) kod ena u predmenopauzi koje su mlae od 50 godina i koje u
tijelu imaju veliku razinu IGF-1, sedam puta vea vjerojatnost da e se razboljeti od raka
dojke. Kod mukaraca je etiri puta vea vjerojatnost da e oboljeti od raka prostate. IGF-1 je

11 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

u mlijeku i preko mlijeka ulazi u ljudsko tijelo. A njegova se razina drastino poveava u
mlijeku krava kojima je davan taj hormon.

Tokom 1980-ih oko 5 do 10 hiljada ljudi se razboljelo, a oko 100 ih je umrlo, zbog
posljedica konzumiranja kontaminirane verzije dodatka hrani koji se zove L-triptofan iz GM
bakterije. Poslije nekoliko mjeseci kod tisua ljudi utvren je S. eozinofilijske mialgije sa
neurolokim simptomima. Najmanje 1500 ljudi je trajno onesposobljeno, a 37 je umrlo.
Dokazano je da je toksini sastojak iz GM bakterije, i to u koliinama mnogo manjim od
koliina triptofana koji nije dobijen GM, izazvao navedeno oboljenje.

Zbog toga se namee pitanje to je s hiljadama genetski modificiranih prozvoda koje

trenutano moete kupiti na tritu? Jesu li oni moda odgovorni za injenicu da se izmeu
1994. i 2001. udvostruio broj bolesti koje su povezane s prehranom? Hoe li hiljade
mutacija prouzrokovatii neke alergijske reakcije koje su moda odgovorne za poveanja broja
alergija u SAD-u? Jesu li debljina i dijabetes, koje su dosegnule strahovite razmjere, moda
povezane s genetskim ininjerstvom? To su vana pitanja.

GM hrana se razvijala i irila tritem jer su uoene prednosti bilo da se radi o

proizvoaima ili korisnicima takve hrane, u smislu izdrljivosti ili nutritivne vrijednosti. Time
se nastojala umanjiti cijena proizvoda, kako bi se postigao vei profit. U poetku su se agrokompanije koje su razvijale GMO-e usmjeravale prvenstveno na interes proizvoaa usjeva,
pa su inovacije ile u smjeru interesa farmera i openito industrije hrane. Uglavnom su ciljevi
bili da se pobolja zatita usjeva, bilo da se uvede otpornost na razne bolesti uzrokovane
insektima i virusima, ili da se povea tolerancija prema herbicidima. Otpornost na insekte je
postignuta ugradnjom gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u
genom biljke. Taj je toksin u uporabi kao konvencionalni insekticid u poljoprivredi i potpuno
je siguran za ljudsku uporabu. Pokazalo se da GM usjevi koji stalno proizvode taj toksin imaju
manju potrebu za uporabom insekticida u uvjetima visoke prisutnosti insekata. Rezistencija
na viruse je postignuta ugradnjom gena iz odreenih virusa koji uzrokuju bolest u biljaka.
Otpornost na viruse ini biljke manje podlonima na bolesti uzrokovane tim virusima, to
rezultira viim prinosom usjeva. Tolerancija na herbicide je ostvarena uvoenjem gena iz
bakterije koja posjeduje otpornost na neke herbicide. U uvjetima visoke prisutnosti korova,

12 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

uzgoj

takvih

usjeva

rezultira

smanjenom

potrebom

za

uporabom

herbicida.

Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kulutura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana

repica, paradajz, krompir, eerna repa, ria, penica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan,
dinja i papaja. Na gotovo svim povrinama su uzgajane preteito etiri poljoprivredne
kulture: soja (60%), kukuruz (23%), pamuk (11%) i uljana repica (6%).

Istraivanje je pokazalo da ivotinje koje jedu GM hranu gube sposobnost reprodukcije. Hrci
koji imaju brzi ciklus reprodukcije dvije su godine jeli GM soju. Kontrolna grupa hraka jela je
prirodnu soju, koju su s mukom pronali samo u Srbiji, jer je 95 posto soje u svijetu ve
modificirano.

Dr. Aleksej Surov kae: Izdvojili smo nekoliko grupa hraka, drali ih u parovima i prvoj
davali obinu hranu. Drugu grupu hranili smo sojom koja nema GM sastojke, treoj smo
povremeno davali GM soju, a etvrtoj iskljuivo GM. Isprva je kod svih sve ilo dobro. No,
nove generacije hranjene GM hranom sporije su rasle i seksualno sazrijevale, a u treoj ve
nije bilo mladunadi. Dokazali smo da su ovi parovi izgubili plodnost.
Uz to, treoj generaciji hraka hranjenima GM hranom u ustima je poela rasti dlaka.
Znanstvenicima nije jasno zato je do toga dolo.
Rezultati ruske studije podudaraju se s onima u Francuskoj i Austriji. Naime, kad su
znanstvenici otkrili da je GM penica tetna za sisavce, Francuska je odmah zabranila uzgoj i
prodaju GM hrane.

ta je opasno?

Neprecizna tehnologija - Genetiari prenose gene iz jednog organizma u drugi. Gen

se moe precizno uzeti iz DNK jednog organizma, ali njegovo ubacivanje u DNK
drugog organizma je uglavnom sluajno. Kao posljedica, postoji rizik da to moe
ugroziti funkcije drugih gena bitne za ivot tog organizma. (Bergelson 1998.)

13 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Neeljeni efekti - GI je kao izvoenje operacije srca lopatom. Naunici nisu jo

prouili ivotne sisteme dovoljno kompletno da bi zvrili DNK operacije bez stvaranja
mutanta koji mogu biti tetni za ivotnu okolinu i nae zdravlje. Oni eksperimentiraju
sa jako delikatnom i snanom silom prirode, bez punog saznanja o reperkusijama.
(Washington Times 1997., The Village Voice 1998.)

Rasprostranjene propasti usjeva - Genetiari nastoje da profitiraju patentiranjem

genetski modificiranog sjemena. To znai da, kada zemljoradnik zasadi takvo sjeme,
svo sjeme ima identinu genetiku strukturu. Kao rezultat, ako gljive, virusi ili druge
napasti razvijene da mogu napasti takav usjev,

moe doi do rasprostranjene

propasti usjeva. (Robinson 1996.)

Prijetnja naem cijelom snabdijevanju hranom - Insekti, ptice i vjetar mogu prenijeti
genetski modificirano sjeme u susjedna polja i dalje. Polen iz modificiranog bilja se
moe razmijeniti sa genetski prirodnim usjevima i divljim roacima. Svi usjevi,
organski i modificirani, su nezatieni od zagaivanja kroz razmjenu polena.
(Emberlin et al 1999.)

Opasnosti po zdravlje

Nema dugog testiranja - Genetiari koriste materijal iz organizama koji nisu nikada
bili dio ljudske ishrane da bi izmijenili osnovnu prirodu hrane koju jedemo. Bez
dugotrajnog testiranja nitko ne moe da zna da je ta hrana bezbjedna.

Otrovi - GI moe izazvati neoikavena mutacije u organizmima, koji mogu uzrokovati

nove i vee nivoe otrova u hrani. (Inose 1995., Mayeno 1994.)

Alergijske reakcije - GI takoer moe proizvesti dosad neviene i nepoznate

alergense u hrani. (Nordlee 1996.)

Smanjena hranljiva vrijednost - Genetski modificirana hrana moe obmanuti

potroae sa izvanrednom svjeinom. Soan izgled, jarko crvena GM rajica moe biti
stara nekoliko tjedana i sasvim malom hranljivom vrijednou.

Antibiotik otporne bakterije - Genetiari koriste antibiotik otporne gene da obiljee

genetski stvorene stanice. To znai da genetski modificirani usjevi sadre gene koji su
otporni na antibiotike. Ovi geni mogu biti ubrani sa bakterijama koje nas mogu
zaraziti. (New Scientist 1999.)

14 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Problem se ne moe pratiti - Bez oznaka, javne zdravstvene organizacije su

bespomone da prate problem bilo koje vrste, sve do njegovog izvora. Mogunost za
tragediju je nevjerovatna.

Neeljeni efekti mogu ubiti - 37 ljudi je umrlo, 1500 je djelimino paralizirano, a 5000
je privremeno nesposobno od sindroma koji je povezan sa triptofanom proizvedenim
od genetski stvorene bakterije. (Mayeno 1994.)

Opasnosti za ivotnu sredinu

Poveano koritenje herbicida - Naunici procjenjuju da e genetski modificirane

biljke otporne na herbicide znaajno poveati upotrebu herbicida. (Benbrook 1999.)
Zemljoradnici e, znajui da njihovi usjevi mogu tolerirati herbicide, koristiti ih jo vie
i liberalnije.

Vie pesticida - Proizvoai modificiranih usjeva nude svoje vlastite pesticide. Ova
strategija e dovesti vie pesticida u nau hranu i polja, vie nego ikada do sada.

Ekologija moe biti unitena - Uticaj genetski modificiranih organizama moe unititi
lokalnu ekologiju. Novi organizmi mogu se uspjeno takmiiti sa divljim roacima,
uzrokujui neviene promijene u prirodi. (Metz 1997.)

Zagaivani geni se ne mogu oistiti - Jednom genetski modificirani organizmi,

bakterije i virusi se oslobaaju u prirodu i nemogue ih je opozvati. Za razliku od
kemijske ili nuklearne kontaminacije, negativni efekti su ireverzibilni.

15 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Genetski modificirana hrana u BiH

Dvadesetih godina prolog vijeka genetski modifikovane namirnice prvi put se se pojavile na
tritu. Od tada pa do danas nijedna tema nije pokrenula toliko rasprava i pitanja kao
upotreba GMO. Iako se o tome mnogo pria malo je onih koji zaparavo znaju ta je to
genetski modifikovana hrana.
U BiH trenutno nije doputen uvoz niti prodaja genetski modifikovane hrane, no ipak mnogi
smatraju da je domae trite preplavljeno GM hranom.

Prilikom uvoza na granici je potrebno da se obavi detaljana kontrola robe , meutim uvoznici
se nerijetko oslanjaju na podatke koje izdaje zemlja izvoznik, a koji esto nisu detaljni, tvrde
pojedine nevladine organizacije.

Kada je hrana u pitanju jasno je da se na naem tritu odavno nalazi sumnjiva i genetski
modifikovana hrana.Naalost trite je u BiH potpuno neureeno i svi proizvodi sumnjivog
sastava zavravaju ovdje kod nas. Mi moramo znati da u BiH

imamo oko 40 posto

nelegalnog trita pa samim tim i proizvoda koji nisu proli nikakvu kontolu, kae sekretar
Udruenja za zatitu interesa potroaa BiH Mensud Lakota.

U skladu sa novim Zakonom o GMO u BiH, a u skladu sa EU legislativom kojom je regulisana

ova oblast nije obavezno oznaavanje proizvoda kao to su meso, mlijeko i jaja koji su
dobijeni od ivotinja koje su hranjene GM hranom ili su tretirane sa GM lijekovima.

Od 1996. godine, kada su GM usjevi prvi put komercijalizovani, pa do kraja 2008. godine,
farmeri su konstantno poveavali gajenje GM usjeva u dvocifrenim procentima.Tako su
ukupne povrine pod GM usjevima u svijetu u prvih 13 godina komercijalizacije porasle za
vie od sedamdesetetvorostruko, to GM usjeve ini najbre usvojenom tehnologijom
gajenja usjeva u istoriji, kae dr Vojislav Trkulja.

16 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Zakljuak
Obrazovanje je klju svega.
Demokratsko pravo ovjeka je da zna ta jede, to znai da na proizvodima mora da
ima jasna oznaka da su oni genetski modificiranog podrijetla. S obzirom na to da se
transgene biljke komercijalno uzgajaju na milionima hektara irom svijeta, nemogue je
hranu podijeliti na apsolutno netransgenu i transgenu.
Zato je napravljen kompromis, pa se hrana proizvedena od komponenti, u kojoj
nijedna pojedinano ne sadri vie od jedan posto genetske modifikacije obiljeava sa "ne
sadri GMO".
Treba imati na umu sljedee:

Rizik po zdravlje koji nastaje upotrebom GM biljaka je neizvjestan. Akutni i kronini

utjecaji na zdravlje i ivotnu sredinu ne mogu se iskljuiti, a prije svega se sumnja na
alergogenost i toksinost GM namirnica, kao i posljedice izazvane promjenama
sastava hrane

GM organizmi se mogu ponaati neoekivano i mijenjati se i mutirati u narednim

generacijama, te je neophodno provoditi njihov monitoring od proizvodnje do
uporabe

Deklariranje namirnica koje su GM je neophodno sa zdravstvenog i ekolokog aspekta

Kako se radi o veoma ozbiljnom i nedovoljno poznatom problemu, struno-nauna

javnost u naoj zemlji mora na vrijeme zazuzeti stav o eventualnoj upotrebi genetski
modificirane hrane

Slavni je sjevernoameriki znanstvenik dr. David Suzuki rekao: "Ako ijedan znanstvenik ili
politiar tvrdi da je GM hrana sigurna, onda je on ili vrlo glup ili lae. Te tvrdnje nisu
tone."
Djeca su najvie ugroena. ak je i Kraljevstvo drutvo u Velikoj Britanij, koje zagovara
biotehnologiju izjavilo da moramo istraiti potencijalni utjecaj na malu djecu, trudnice i
starije osobe. Kraljevsko drutvo u Kanadi izjavilo je da moramo istraiti nepredvidive
nuspojave genetskog inenjerstva.
Sada je na vama da odluite, hoete li konzumirati GM hranu ili ne.
17 Prednosti i mane genetski modificirane hrane

Literatura

Magazin Reporter br.213, 21. maj 2002. Genetski ininjering u BiH Realnost ili
paranoja?

Magazin NEXUS br. 10. Interwiew s Jeffrey Smith-om (autorom knjige Sjeme
obmane

EKO-konferencija 2000. Novi sad, Mr.sci. Maja Nikoli Genetski modifikovana hrana
kao rizik po zdravlje ljudi

Sl. List SRJ, br.21/2001. Zakon o genetiki modifikovanim organizmima

"Sl. list SRJ", br. 62/2002. Pravilnik o ogranienoj upotrebi genetiki modifikovanih
organizama

http://www.safe-food.org (22.11.2008.)

www.ekoforum.org.yu (22.11.2008.)

www.consumer.org.yu (22.11.2008.)

www.safe-food.org (22.11.2008.)

hr.wikipedia.org (22.11.2008.)

Posjeta Institutu za genetiko ininjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu (Laboratorija za

GMO i biosigurnost)

18 Prednosti i mane genetski modificirane hrane