1.

Uvod
Roman Isuena kaljua, kao inovativan, iskonski avangardistiki iskorak, pisan je od
1906. do 1909. godine. Iako ovaj roman oznauje ruenje harmoninoga literarnog diskursa,
taj novi model diskursa nije bio inauguriran u knjievnoj praksi jer je djelo tiskano tek 1957.
godine. Biti naziva ovaj roman modernistikom inaicom Knstlerromana, romana o
umjetniku,1 a Slabinac kae da ga podvrgava ironinoj parodizaciji.2 Katalog inovacija u
njemu pokazuje da je Kamov troio budunost. Uspio je akumulirati veliku koliinu znanja i
inovacija, i izraznih i sadrajnih. On anticipira opsesije europskoga romana. Isuenoj kaljui
slino je djelo Rilkea Zapisci Maltea Lauridsa Briggea iz 1910., takoer fragmentarno
razlomljeno i kao takvo jedno od antitradicijskih tekstova. No, Kamov je otiao dalje od
Rilkea u osporavanju svega. Zato ga i Gordana Slabinac, koristei se Bloomovom
terminologijom, smjeta na sam poetak kaotinoga doba.3 Slabinac takoer govori i kako je
tema pisanja i umjetnikoga stvaranja jedna od najzastupljenijih tema u razliitim knjievnim
anrovima tradicije pa je i Kamov odluio pisati o pisanju.4

2. Isuena kaljua - roman lika

Isuenu kaljuu mogli bismo oznaiti kao roman lika. Roman lika je varijanta bildungs
romana koji je zapoeo Goethe, to je odraz ideologije graanstva i vjere u vlastite sposobnosti
unutar drutva. Te se sposobnosti realiziraju unutar graanskoga drutva i to dovodi ovjeka
do pomirenja i prihvaanja normi. Nosilac radnje u romanu jest umjetnik intelektualac - bie
izuzetno senzibilne svijesti koje ima udne reakcije koje okolina doivljava nenormalnima.
Tako je i u Isuenoj kaljui. Glavni lik Arsen Toplak ovjek je sklon autoanalizi i upravo u
tome uviamo avangardni pomak prema unutra. Problemi modernoga ovjeka se prelamaju na
njemu. Sm je autor objasnio znaenje naziva romana: Dno je poezija, irina je znanost,
1 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 31.
2 usp. Slabina, Gordana. Toplakov nezavreni rukopis. Natuknica uz Kamovljev roman Isuena
kaljua. U: Komparativna povijest hrvatske knjievnosti. Zbornik radova II. Moderna. Knjievni krug
Split:Split. 2000: 111.
3 usp. Slabinac, Gordana. Zapadni kanon i hrvatska knjievnost. U: Sugovor s literarnim avlom.
Naklada Ljevak: Zagreb. 2006: 202.
4 usp. Slabina, Gordana. Toplakov nezavreni rukopis. Natuknica uz Kamovljev roman Isuena
kaljua. U: Komparativna povijest hrvatske knjievnosti. Zbornik radova II. Moderna. Knjievni krug
Split:Split. 2000: 107.
1

visina je artizam. Sredinje mjesto teksta zauzima individualistiki zor kroz koji se projicira
svekoliki objektivni svijet. Isuena kaljua zapravo je oksimoron, to je metonimijski
oznaitelj psihe. Naslov je programatski, psihoanalitiki, odnosno autoanalitiki. Mogli bismo
rei da je ovaj roman bildungs roman s negativnom bilancom jer zavrava apsurdom: Jer ja
nisam ja. Do maksimuma se provodi manija autoanalize, no kad nakon svih putovanja,
traganja za odgovorima znanosti i filozofije Arsen ne nalazi nikakve odgovore, okree se
potpunoj osami, boji se intimnosti. To znai izlazak iz dna i irine ljudskoga svijeta u prostor
bestjelesnih impresija. Zato mora odbaciti sve materijalno, sve to se sublimiralo u seksu,
bludu, perverziji i alkoholu. Osloboenje od zemaljske sile tee dovodi do kamovskih
paradoksa: ii i ne micati se, padati u vis, biti ja i ne-ja. Nema socijalizacije, potraga za
identitetom paradoksalno zavrava neidentitetom.

3. ovjek - i bie nagona i bie intelekta

Roman pokazuje razvojni put ovjeanstva - put od divljatva prema kulturi,
civilizaciji. Problematino je je li to stvarno progres i uspinjanje. S jedne strane uspinjanje je
trijumf kulture i civilizacije, a s druge strane uspinjanje je pokoravanje drutvenim
vrijednostima i normama, utapanje u kolektivu i smrt individuuma. U romanu posebno je
zanimljiv odnos instinkta i kulture, odnosno psihoze i neuroze, emu odgovara i opreka sela i
grada. Toplak preferira urbano, iako je u romanu vidljivo da se esto puta ne moe odluiti
izmeu umjetnosti, kulture, forme, duha i iskustva, prirode, grae, tijela. Kamov slavi
tehniku, tehnologiju, stroj i urbane civilizacije, a kritizira primitivizam: Odmah si vidio, da
ovi ljudi, muko i ensko, rade est dana, da se mogu nasmijati sedmoga ovakvim smijehom,
to ne kae drugo, nego da su alobno glupi. To je takoer vidljivo i kad usporeuje
Francuza, odnosno zapadnu civilizaciju sa Slavenom primitivcem.
Toplak u sebi sadrava snanu opoziciju egzistencije i drutvene norme. Uz
egzistenciju bismo mogli povezati pojmove poput frojdovskog ida, mutnog, nejasnog,
instinkta, biologije, fiziologije, dok bismo uz drutvene norme stavili ego i superego, zakone i
norme, sociologiju. Ego kontrolira id, a superego je rezultat socijalizacije. Pomou naziva
poglavlja, ali i same radnje u njima, povlaimo paralele s Freudom i njegovom santom leda.
Prvo poglavlje nosi naziv Na dnu. To bi bio id, tada je ovjek zvijer, okrenut tijelu i
organskom. Id je uroeni dio linosti koji se u potpunosti nalazi u nesvjesnom dijelu. Iz njega

se postepeno izgrauju ego i superego. Id je ujedno i sjedite dvaju osnovnih nagona koje je
Freud nazvao prema grkim bogovima. To su nagon ivota (eros) i nagon smrti (thanatos).
Eros nas potie na stvaranje, kreativnost i konstruktivne aktivnosti i uvijek slijedi naelo
uitka, dok nas thanatos tjera na destrukciju, agresiju, okrutnost i tei smrti.5 Drugo poglavlje
zove se U ir to povezujemo s egom i razvojem ovjeka, njegove osobe. Ego se, kao to smo
ve rekli, razvija iz ida, ali pod utjecajem okoline. Javlja se oko druge godine i nastavlja se
razvijati tijekom cijeloga ivota. Ego je posrednik izmeu ida i realnosti okoline procjenjujui
jesu li zahtjevi ida opravdani. Omoguuje da se nagoni ida zadovolje na drutveno prihvatljiv
nain.6 Tree poglavlje je U vis gdje se nalazi superego, misaoni, socijalizirani ovjek. Freud
je zamislio superego kao dio linosti koji sadri moralna pravila i vrijednosti. 7 Ova tri
zamiljena dijela linosti esto su u meusobnom sukobu. Razlog tome moe biti to to ego
ne udovoljava zahtjevima ida jer ih superego smatra drutveno neprihvatljivima. Kod osobe
koja je psihiki zdrava, ego uspijeva uravnoteiti zahtjev ida i superega pa linost funkcionira
u skladu s realnou. U romanu vidimo uspon ovjeka od tijela prema duhu, slijede se crte
evolucionizma. Kreemo od nagonskoga ovjeka i penjemo se prema misaonom, iako se
Toplak pita je li to stvarno uspinjanje, on smatra da istodobno i pada jer intelekt ukida sve
nagone i organsko i nema vie hijerarhije vrijednosti. Za Toplaka je misaoni ovjek padanje
prema gore.
U Arsenu se prelamaju dvije osobe - osoba puna samilosti i ljubavi te osoba koja mrzi
drutvo. Njegovu tenju da pronae izliku i oslobodi se krivnje za hipotetski zloin ubijanja
ogora mogli bismo povezati i s romanom Zloin i kazna. U njemu Raskoljnikov zastupa tezu
o obinim i neobinim ljudima, pri em je neobinima doputeno ubiti. Arsen sebe smatra
neobinim upravo zbog svoje bolesti, on je po tome poseban. Arsen sebe prikazuje kao
nenasilnog anarhista, kao ironinog razgraivaa apsolutizirajuih pretenzija opeprihvaenih
drutvenih, kulturnih, literarnih normi.8 On osjea da drutvo vri teror nad njim koji bi htio
slijediti svoje iracionalne zakone. Pogubno zastranjenje u zloin trebalo bi se dakle razumjeti
samo kao oslobaajua reakcija na ve poinjeni delikt drutva, kao negacija njegove
negacije pojedinca. Zloin nad drutvom, dakle, radi izbavljenja individue.9 Isto kao i u
Zloinu i kazni, postavljaju se pitanja: Kako jasno razgraniiti dobro i zlo? Kako odrediti koji
5 usp. http://en.wikipedia.org/wiki/Id,_ego_and_super-ego
6 usp. http://en.wikipedia.org/wiki/Id,_ego_and_super-ego
7 usp. http://en.wikipedia.org/wiki/Id,_ego_and_super-ego
8 Tadi-okac, Sanja. Isuena kaljua Janka Polia Kamova kao samorodni roman. U: Fluminensia.
2012: 14.
9 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 41.
3

ovjek bi se mogao nazivati obinim, a koji neobinim? Zato se uope nazivati individuom
kad smo ve svojim roenjem postali dijelom drutva i time smo duni potivati norme i
zakone?
Odgovori na ta pitanja su nam u romanu dani preko Marka i Arsena. Marko smatra da se
zakon namee pojedincu izrabljivakom podjelom uloga na jake i slabe, dok Arsen misli da se
zakon nasljeuje roenjem. Iz Markovih stajalita vidljiv je anarhizam, zato ga i ef naziva
anarhistom kad mu ovaj baci kuverte u lice. Anarhistike ideje osjeaju se i u militaristikim
mislima Arsena o bacanju bombe meu ljude, pokretanju revolucije. Kako kae Biti, u
hegelovskom kljuu, naime, i sam bi se popularni pojam revolucije kao drutveno-politikog
prevrata pomou ruenja vrhovne instance nekog poretka dao objasniti kao re-evolucija
odnosno kao vraanje povijesti pomou njezine dijalektike negacije na prvobitno,
neiskvareno stanje.10 Anarhizam, kao jedna od ideja avangarde, izraava negaciju moi,
dominacije i hijerarhijske podjele te pokuaj razaranja svega toga. Vidljiv je u prvome dijelu
romana dok Arsenom jo vlada id i ono nesvjesno. Bakunjin takve Arsenove ideje oblikuje u
ozbiljan politiki program. U drugome dijelu Arsen se ograniava od ulinih demonstracija,
ne eli se mijeati tamo gdje mu nije mjesto. Raanjem ega, umire anarhizam i nagonsko
djelovanje. Revolucionarni projekt prvoga dijela romana modificirao se u drugome dijelu. Biti
zakljuuje da Arsen dakle poinje sustavno podsijecati dotadanju romantiarskoanarhistiku tenju da nastupa u ime nepatvorene ljudskosti nekakva vlastitog (t.j. kao rtve
projiciranog) drugoga (ena, djece, radnika). (...) Time je frojdovsko-lakanovsko idealno ja
- pretvaranje drugoga u sebe kakvim se elim vidjeti zamijenjeno ja-idealom - injenjem
sebe onakvim kakvim bih elio da me vidi Drugi. 11 Na kraju dolazi do negacije postojanja o
emu je ve bilo rijei, do nepostojanja identiteta. O tome govori i Brlek, pozivajui se na
Blanchotovu tvrdnju kako pisac mora biti uniten u inu koji ga stavlja u igru. 12 Arsen se na
kraju iz uzrujana pripovjedaa pretvara u ravnodunog potroaa: Ja sam pasivan: ja se
smjekam. Kako kae Biti, Arsen je dospio od pjesnika preko pripovjedaa i do
konzumentskog itatelja13, od ida preko ega do superega.

10 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 42.
11 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 46.
12 usp. Brlek, Tomislav. Ako je literatura - (Pot)pisano isuivanje kaljue identiteta. U: Hrvatska
knjievnost i kazalite i avangarda dvadesetih godina 20. stoljea. Hvar. 2003.
13 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 51.
4

4. Bolest
Ovo je prvi roman u kojemu je kljuni agens bolest, to je prizma kroz koju se mjeri sve oko
Arsena. Ne slijedi se romantiarski pojam bolesti, ve Toplak smatra da je iskustvo bolesti
nieansko - prvo mora biti bolestan da bi mogao govoriti o zdravlju i srei. Bolest se javlja
odmah na poetku romana opisivanjem pljuvake. U brojnim opisima uviamo estetiku
runoga, grotesku u pravome smislu rijei: I sve one mutne, prljave, odurne scene, to ih
mogae nai u svome ivotu, iznaae istim zanosom... Kraste organizma, to mrkom rumeni
odavaju sav smrad svoje nutrine; ono uto, to uznemiruje pokoj natrpanog eluca, pa se
zalijetava u nos i rastvara svaki osjeaj; tjelesa, iarana crvenim pismenima nonih, gladnih,
bespravnih pisara; gula gnjiloga mesa i plijesan hlijeba; blato, to stvara debele naslage na
suhoj koi i trapa razornim izljevima svoje nutrine bijelo platno; noita, to primaju izljeve
katarskog grkljana i truloga znoja; smetita, to ko bludnica skupljaju svako udo i prnja i
otpadaka. Vidljivi su elementi karnevalskog obrtanja vrijednosti. Prljavo, gadljivo i sramotno
je integralni sastojak Arsenove linosti. Svi ti opisi otkrivaju istovjesnost Arsenove
grotesknosti s grotesknou sredine iz koje se iskljuuje vlastitim odabirom.
Arsenova fizioloka slabost i bolest rezultira prekomjernou rada duha, bolest izaziva
psiholoku reakciju razmiljanja. Bolest se u romanu mijenja, na poetku to je pluni katar,
zatim kvrgava izraslina, dijareja i na kraju alkoholizam. Prema kraju romana bolest se seli i u
psihiku sferu. Avangardno u tome je to to se pomou toga psihikog kompleksa tvori ideal
antiljepote. Bolest je graa za literarnu formu jer se iz iskustva bolesti mogu izvui
umjetnike kamate. Arsen-literat i Arsen-bolesnik, kao dijelovi jedne te iste osobe,
meusobno se hrane - bolest hrani misli. On bolest smatra prednou jer to iskustvo nije
dostupno svima, osjea se privilegiranim. Biti kae da grozniava stanja do te mjere oplouju
njegovo umjetniko nadahnue da ga navode na znakovitu pomisao: to slabiji, to jai. 14 On
je neponovljivi pojedinac, neto nedjeljivo: Individualizirah se; odlijelih od drutva, debata,
ulinjatva, veselica i koketiranja. (...) A onda dolazi ono: hou, a ne mogu - mlaki cjelov,
bacil - individualizacija tj. mogu, kako ja hou i kako nee drugi. Trganjem reproduktivne
spone kolektivnog identiteta, svojstvene tzv. zdravim jedinkama, bolest tako potpuno

14 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 35.
5

posveuje Arsena samome sebi. Bolest ga je zapravo odlijelila od drugih, taj bacil tuberkuloze
o kojemu esto govori: Bolest ga povue u se, jer ona ga odlijeli od svijeta.
Biti uvia analogiju izmeu junakova stvaralakog odmaka od vlastite organske bolesti s
jedne strane i pripovjedaeve umjetnike distance prema junakovoj spisateljskoj bolesti s
druge strane te ga to navodi na zakljuak kako se sraz umjetnosti i iskustva ovdje prebacuje
na strukturnu relaciju razina: Junakov odnos prema samome sebi prenosi se na pripovjedaev
odnos prema junaku, ali tako da ono to junak doivljava kao sublimaciju svoje bolesti, naime
pisanje, pripovjeda proglaava novom boleu.15 Takoer, Biti razmatra pitanje bolesti
pripovjedaa - je li on zaraen junakovom boleu ako je junak sastavnica njegova tijela? 16
Kasnije navodi kako se pripovjeda s junakom identificira s jednake distance kao i Arsenliterat s Arsenom-bolesnikom. Tomislav Brlek upozorava nas na zanemaren razmak izmeu
pripovjedaa i Arsena u prvom dijelu romana kada se pripovjedanje odvija u treem licu i
kada pripovjeda zapravo ironizira Arsenovo pisanje.17 Tadi-okac smatra da u prvome
dijelu romana nije mogue staviti znak jednakosti izmeu autora, lika i pripovjedaa: niti je
autor identian liku, niti je lik identian pripovjedau, niti je pripovjeda identian autoru. 18
Omamljen raznim bolestima, alkoholom, nikotinom, gladovanjem, odnosno prejedanjem,
Arsen zapravo nikad nije pri sebi, on esto zastupa suprotna stajalita.

5. Sadrajne inovacije
to se tie sadrajnih inovacija, glavni lik Arsen Toplak osporava religiju i to katolicizam,
razliite dogme, obitelj, partijarhalnost, moral, politiku. Tu se vide ideje avangarde - radikalna
kritika prolosti, posvemanja predanost mijeni: Sin je drukiji od oca., ... jer u svijetu niti
sin pripada samo ocu niti je otac jedini i potpuni vlasnik sina. Toplak, odnosno Kamov,
prolost osuuje na propast, ovo je djelo antitradicijsko. Na Toplaka prvo utjee otac, isprva je
bio starevianac, vjerovao je u stari moral i staru ljepotu, hodao u crkvu, vjerovao u Boga,
obitelj i domovinu. No, udaljuje se od obitelji i zapoinje s osporavanjem svega, zamrzio je
15 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 31.
16 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova.
U: Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005:
31.
17 usp. Brlek, Tomislav. Ako je literatura - (Pot)pisano isuivanje kaljue identiteta. U: Hrvatska
knjievnost i kazalite i avangarda dvadesetih godina 20. stoljea. Hvar. 2003.
18 usp. Tadi-okac, Sanja. Isuena kaljua Janka Polia Kamova kao samorodni roman. U:
Fluminensia. 2012: 14.
6

sveenike i postao ateist. U osnovi Arsenova pogleda na svijet jest radikalizam, anarhija,
revolt, pobuna. Toplak je vjesnik opega idejnog stanja avangarde. Isuena kaljua je prvi
avangardni roman u Hrvatskoj jer kree s napadom na staru ljepotu, to je radikalno negiranje
zateenih vrijednosti, revolt protiv svih teevina civilizacije. U djelu je vidljiva poetika
osporavanja. Osporava se sve lijepo, kanoni na kojima ta ljepota poiva, Arsen govori o
pljuvaki, eli svoju sestru, pije, pui, shvaa da ga sadizam uzbuuje, opisuje to rade
sveenici pedofili, sanja o zloinima, on je psihopat. Njeguju se novi kanoni koji e biti
suprotni postojeima, nema nikakvih estetskih zabrana ili cenzura. Arsen je ispoetka
zatomljavao svoje osjeaje i misli jer je smatrao: Estetika znai lijepo, a lijepo je ono, to se
svia i uiva. Stara definicija, ali ja si umjetnost nikada drukije ne predstavih. No, kasnije u
romanu osporava se i prola umjetnost: Postae mi mrski slikari i sva ta slavljena umjetnost.
Smatram da je Biti svojim objanjenjem obuhvatio bit Arsenovih ideja: Arsenova literatura
crpi svoje poticaje iz anarhistike opsjednutosti blatom i smradom individualnog,
obiteljskog i drutvenog ivota, pred uasom kojega obini ljudi radije skreu pogled u
stanu.19 Lugari kae kako izlazak iz prirode djetinjstva u kulturu odraslih rezultira
revolucijom stoljea te citira dio iz romana: i tu prestaje djeatvo i poinje nedoraslost;
misaoni uspon i psihika dekadensa; ili uspon spolovila i propast duevnosti; ja postajem
tajanstven, uvuen, mrk.20
Toplak prvo napada obitelj kao temelj drutva, uvara prvoga tipa morala - patrijarhalnog. U
obitelji je sadrano sve protiv ega se on bori. Toplak ne eli biti njihov, osjea da je crna
ovca u obitelji, ne prihvaa njihovu ljubav, eli se izdvojiti. Za njega je obitelj simbol normi i
zakona koje ne moe prihvatiti kao svoje i zbog toga ukida sve veze s naslijeem. Tu se vidi
hereditarna komponenta - borba protiv naslijea. On je frustriran zbog iste prolosti svojih
roditelja. Krajnje granice raskida s obitelji vidimo u Arsenovom razmiljanju i snivanju o
incestu, to je prva zabrana koju on ukida. Iako to gura u id, snovi ga svejedno mue. Kamov
je opisivanjem udnje za sestrom i incestuoznim slikama, osim estetike runoe, u djelo
umetnuo i estetiku sablazni.
Drugi pojam koji negira jest moral. Suprotstavlja mu vulgarnosti, perverziju, fizioloki
naturalizam, nesputanu seksualnost, incest, alkoholizam. Njegova elja je ne biti pristojan i
moralan, on se eli vratiti bazinim instinktima. Groteskni su i opisi masturbacije i raznih
19 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 35.
20 usp. Lugari, Danijela. Isuivanjem kaljue do antislike. O kontingenciji identifikacijskih toaka.
U: Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim knjievnostima. FF press: Zagreb.
2006:198.
7

oblika zadovoljavanja poput sadizma ili mazohizma. Moemo povui paralelu i s Freudovim
djelom Tumaenje sna u kojem Freud kae da postoje manifestni i latentni sadraji sna,
latentni iskazuju sanjaeve podsvjesne seksualne ili ubojike elje. Tako npr. Arsen sanja da je
ubio sestrinoga mua i da nakon toga besramno koitira u kutu s njom. San je bio tako snaan
da je Arsen, kad se probudio, vjerovao u zbiljnost sna. Svoje snove i podsvjesne elje kao da
opravdava reenicom: Mi svi smo perverzni zloinci u sebi. Posebno se otro Kamov obara
na spolni moral, tako da e motiv spolnosti postati jednim od dominantnih u romanu, od opisa
raznih susreta sa enama do opisivanja pedofilije i sadizma. Razne perverzne misli javljaju se
naglo i neoekivano u Toplaku kad se sjeti sestre Jelke. Psihoanalitiari bi rekli da je sluajno
naao ono to je dugo traio.
Tree to Toplak negira je patriotizam koji smatra malograanskom lai, kao i
hrvatstvo. Za njega je to svijet ispraznosti. Toplak negira i religiju, on je ateist i u svemu eli
napraviti profanizaciju.

6. Formalne inovacije
Formalne inovacije bile bi nizanje misli na hrpu, montaa, neorganiziranost,
metaliterarnost. Kamov negira kanone pristojnoga jezika, stare ljepote i reda, jasnoe i
kronologije. On uvodi novi model literarnoga diskursa. Vidimo disharmoniju u pisanju,
skokovitost, disperziju, nered, nejedinstvo, diskontinuitet. Ishod svega toga jest potpuno
naruena kronologija radnje. U diskurs se romana unose postupci strukturiranja koji su ili
naglaeno sistematizirani ili otvoreno proizvoljni u svom rasporedu. Razgovijetno
razgranienje sfera dijegetike nadlenosti ometeno je isprepletanjem pripovjedaeva prikaza
stvarnih dogaaja s junakovim snatrenjima, snovima, sjeanjima, rodoskvrnim seksualnim
fantazijama, zloinakim i anarhistikim namislima (Toplak eli baciti bombu meu ljude) te
halucinantnim stanjima izazvanim boleu, smrzavanjem, gladovanjem, nikotinom i
alkoholom.21 Za Kamova bitne su dvije antimetabole, lijepo je runo, a runo je lijepo te Bog
je ovjek, a ovjek je Bog. Karakteristina figura za avangardu, vidljiva i u ovom romanu, je
izokretanje vrijednosti. erina u monografiji o Kamovu iz 1913. kae da roman nije ureen i
to uoava kao neto novo u knjievnosti. Kamov razara enoinski narativni kanon, naruava
sintezu. Takoer, u djelu su vidljivi i metaliterarni komentari u kojima Toplak sam komentira
21 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 33.
8

svoj rad. Tadi-okac kae da je Kamov svjestan u kolikoj mjeri njegov roman odudara od
kanona dotadanje knjievne produkcije, pa interpolira eksplicitne komentare koji bi itatelju
trebali posluiti kao vodii u svladavanju poetike i izgraivanju smisla djela.22
Prikazuje se sama proizvodnja materijala, ogoljuje se postupak proizvodnje - Arsen govori o
svome ivotu: Zato ga rastvaram: neka se vide svi erafii, sva kolesa... sve maleno,
komplicirano i logino... Nema organskoga rasta jedne teme, nema suvisle prie koja bi
drala heterogeni materijal na okupu. Kamov uvodi naelo segmentiranja i troi diskurs na
raun prie. Koristi se kolaem, montaom, on narativni slijed ispresijeca fragmentima.
Pojedine epizode ili situacije u preinaenim oblicima se ponavljaju i time je obiljeen zaplet
romana. Posebno zanimljivo je i opisivanje raznih teorija, npr. teorija o sadizmu, zatim prodor
esejistikog diskursa u roman, tablice. Vidimo da je ovaj roman otvoren za razliite tipove
diskursa, to je dnevnik u samome procesu nastajanja. Uz sve to, u djelu postoje i dvije crtice,
jedna pjesma u prozi, opisuju se snovi, matarije i komentiraju se vlastiti postupci. Crtica o
gazdarici i njezinoj keri razgovijetno asocira odnos izmeu Arsenovih iskustava s djevojkom
s koarom i trafikanticom, prelamajui ujedno u sebi opsesije sestrom i slukinjom s
hodnika.23 Ovo je roman samosvijesti - vidi se svijest o vlastitim postupcima. Biti smatra da
upravo pripovjedaeva opsjednutost Arsenovim spisateljskim samoispitivanjem mrvi fabulu
romana nebrojeno asocijativnim skokovima potiui vjeno vraanje i neoekivano
daljinsko prikljuivanje ve zaboravljenih fabularnih segmenata.24
Nadalje, roman je i metafikcija, odnosno fikcija o nastajanju fikcije. Kamov e svoju
tjeskobu i misli preoblikovati u rijei Arsena Toplaka nudei tako itatelju novi model romana
- metatekstualni.25 Posebno je i to to se tipovi diskursa i literarnih kodova naglo izmijenjuju,
a ti prijelazi su vidljivi. Forsira se procesualnost samoga pisanja. Vidi se i prijelaz iz treega u
prvo lice, i to u drugome dijelu romana kada Toplak poinje biti svjestan samoga sebe. Nema
vie vjerodostojnoga izvjea, sada je tu pripovjedanje u prvome licu, pripovjedno ja je
izloeno iskustvenome ja. Brlek to naziva ekscentrinou.26 Nema struje svijeti, ali ima
unutarnjih monologa. Zanimljivo je i to da roman potpisuje sam Arsen Toplak. Kamov je
22 Tadi-okac, Sanja. Isuena kaljua Janka Polia Kamova kao samorodni roman. U: Fluminensia.
2012: 15.
23 Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 33.
24 usp. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia Kamova. U:
Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Matica hrvatska: Zagreb. 2005: 33.
25 Penjak, Ana. Isuena kaljua Janka Polia Kamova i Kamov. Smrtopis Slobodana najdera - djela
prvobitno liena svoga pravoga literarnog konteksta i pravodobne recepcije. U: Peti hrvatski
slavistiki kongres. FF: Rijeka. 2012: 801.
26 usp. Brlek, Tomislav. Ako je literatura - (Pot)pisano isuivanje kaljue identiteta. U: Hrvatska
knjievnost i kazalite i avangarda dvadesetih godina 20. stoljea. Hvar. 2003.
9

napao temporalnost, kauzalnost, on nema plana (ali, to moda i jest plan). Povremeno u djelu
dolazi i do raspada vremenske i prostorne organiziranosti pripovijedanja. Ovo je roman
izrazito naruene kronologije radnje, niti poinje ab ovo, niti se razvija in medias res; iz
prolosti prelazimo u sadanjost, iz sadanjosti u prolost. 27 Centrifugalne sile prijete
disperziji, sintaksa je ureena, interpunkcija postoji. Kamov sam kae da e pisati brojevima,
on eli jezik lien kulturanih kodova jer je stari jezik neupotrebljiv za novu knjievnost: Pisat
u brojevima. Ostaju mi brojevi. To je tako suha, poslovna stilistika; bez bujnosti,
frazeologije, naprave... Formule... bez interpunkcija... Brojke! Tu je vidljivo da je Kamov
Nietzscheov uenik - vrijednosni kodovi moraju se izloiti nekoj vrsti samorazaranja ili
eksplozije, potrebno je razoriti sve do tada poznato i stvoriti novu knjievnost iz pepela stare,
jer svako umiranje je novo raanje. Pitanje ponovljeno etiri puta na istoj stranici teksta: to
mi ostaje? bolno odjekuje u potrazi za novim babilonskim jezikom, za univerzalnim
jezikom.28

7. Groteska i karnevalsko
Danijela Lugari donosi zanimljivu interpretaciju Arsenovih razmiljanja: U prikazima
drutvene sredine, u kojima junak romana iskazuje svoj do krajnjih granica hipertrofiran i
apsolutiziran polemiki odnos prema Drugome, pronalazimo karnevaleskne elemente koje
bismo mogli shvatiti kao iskazane geste prikrivene udnje za pripadanjem. Na taj nain
izostavljeno Drugo - runo, gadljivo i poricano - nastavlja aktivno ivjeti u subjektu kao
kategorija koja trajno prijeti razmicanjem tektonskih identitetskih ploa. 29 Mihail Bahtin pie
da groteska nastaje pretvaranjem tjelesnih, materijalnih i seksualnih poriva u dominantne
ljudske porive to vidimo iz mnotva primjeru u romanu. 30 Karneval kao simbol popularne
kulture je vaan zbog svoje pozicije u odnosu na dominantnu ideologiju. Popularna kultura
nastoji kritizirati dominantnu, a isto to ini i karneval. Unutar karnevala je sve doputeno,
27 Penjak, Ana. Isuena kaljua Janka Polia Kamova i Kamov. Smrtopis Slobodana najdera - djela
prvobitno liena svoga pravoga literarnog konteksta i pravodobne recepcije. U: Peti hrvatski
slavistiki kongres. FF: Rijeka. 2012: 801.
28 Tadi-okac, Sanja. Isuena kaljua Janka Polia Kamova kao samorodni roman. U: Fluminensia.
2012: 16.
29 Lugari, Danijela. Isuivanjem kaljue do antislike. O kontingenciji identifikacijskih toaka. U:
Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim knjievnostima. FF press: Zagreb.
2006:193.
30 usp. Bahtin, Mihail. Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse.
Nolit: Beograd. 1978.
10

dolazi do obrtanja vrijednosti, ideoloki poredak se bar malo obre. O obrtanju i negiranju
vrijednosti kao sadrajnim inovacijama je ve bilo rijei u ranijem poglavlju. Bahtin kae da
dominantno u karnevalu postaje parodizirano i groteskno, a da je materijal karnevalske
kulture upravo tjelesnost i seksualnost. Za vrijeme karnevala psiholoka se energija oslobaa i
ima terapeutski uinak. Tako je i u romanu, Arsen doivljava olakanje i uitak nakon to
istue djevojku po stranjici. Vidimo da je ovdje stranjica izraz donjeg, tjelesnog,
grotesknog. Perverzni naini njegova zadovoljavanja zapravo su ispuni ventili kojima se
oslobaa okova kulture i ideolokoga poretka koji namee dominantna politika. Stallybrass i
White revidirali su Bahtinovo karnevalsko.31 U njemu vide odreene oblike ivljene kulture
koju uglaenija, visoka drutvena klasa ne percipira kao primjerene iskaze drutvene
stvarnosti. Njih zanima pozicija buroazije u knjievnosti. ele pokazati na koji nain
popularna kultura moe biti psihoanalitiki relevantan mehanizam. Smatraju da su naini na
koje se pojedinac iskazuje iz boemskih periferija svodivi pod forme karnevalesknoga kojima
je predrenesansno drutvo kompenziralo potiskivanje svega gadljivoga i runoga. Za njih je
transgresija, kao prekoraenje ovlasti, kreativan in koji je blizak psihoanalitikom pojmu
regresije - vraanju simbolikih oblika u podsvijest. Pozivaju se na Freuda i njegov zakljuak
da biti civiliziran nije dobro, treba se osloboditi okova kulture i civilizacije tako da se
prednost da idu pred egom i superegom. Kao to smo ve ranije naveli, to je najprisutnije u
prvome dijelu romana Na dnu. Apsurdnost stvarnosti u romanu lijei se karnevalskim
smijehom, istim onim smijehom kojim je Freud pokuao natjerati svoje histerine pacijentice
da se oslobode, da razloge svoga gnuanja pretvore u groteskne slike i nasmiju se tome: Za
po sata sjedili su Niki i Arsen u bai jedne gostione i gledali ljude, to bijahu oko njih.
Neto komijsko bijae na njima. Odmah si vidio, da ovi ljudi, muko i ensko, rade est dana,
da se mogu nasmijati sedmoga ovakvim smijehom, to ne kae nita drugo, nego da su
alobno glupi. Materijaliziranost svijeta predouje se potenciranjem tjelesnosti, koja, kako
kae Bahtin, postaje konkretno merilo sveta, merilo njegove stvarne teine i vrednosti za
oveka32: Spominjui tako u sebi cijelu crticu, ne uzruja se nimalo. On je poeo sasma
mirno i sreeno sravnjivati noanji dogaaj s onom djevojskom i trafikanticom. Sravnjivae
njihova lica: ona bijae nelijepa; nikada je on ne poljubi; u ove trafikantice tanano rumenilo,
to je plamsalo na obrazima ko ruiasti oblak o zapadu sunca; elo prebijelo i glatko, usne
malene, krupne ko rasjeena malina; eae cjelov: tisnuti usne na krivo, nagrepati joj kou i
31 Stallybrass, Peter - White, Allon. The politics and poetics of transgression. Cornell University
Press: New York. 1986.
32 Bahtin, Mihail. Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Nolit:
Beograd. 1978: 290.
11

isisati zaprepatenu krv. Sravnjivae kose: u one razbuktane ko da ih je tko raupao; u ove ko
oblizano perje gavranovo. Sravnjivae ruke: u one isjeckani prsti i nabuhline; u ove prozirna
bjelina ko jutarnja maglica. Sravnjivae trup: u one iskrivljena, neravna ramena, u ove
stisnuta, uobljena plea, sise tek zamjetljive ko da si prevukao ruku pod barunastim koricama
nakvaene knjige. Lugari kae da isticanjem runoe i gaenja pripovjeda naglaava
razuzdano dionizijsko s jedne strane, a estetiku runoga s druge strane.33

8. Zakljuak
Janko Poli Kamov moe se promatrati u temeljnoj dihotomiji priroda - kultura. Takvim
modelom on pokuava razoriti suvremene vrijednosti ivota i kulture u svim posebnostima.
On je pjesnik bodlerovske estetike runoga, sirovih nagona i anarhistikoga prosvjeda te je
eminentno antiprosvjetiteljski i antiracionalistiki postavljen pisac koji preferira individualno,
tjelesno, osobno iskustvo. Roman problematizira egzistencijalno, ontoloko i povijesno
iskustvo bia i njegovih rasprenih korespondencija u svijetu koji se sve vie otuuje, u
svijetu u kojemu je poljuljana stara hijerarhija vrijednosti, u svijetu u kojemu atomizirana
linost u svojemu suludom i destruktivnom inu nastoji uspostaviti zdraviju, drukiju i novu
scenu - i ivota i rada i knjievnosti. Roman se okree prema subjektivnom senzibilitetu
dezintegrirane graanske linosti i freudovski decentriranoga ja te donosi razlomljenu i
kaotinu sliku te osobnosti. Ovim seminarskim radom ukazalo se na probleme koje sa sobom
nosi interpretacija tako sloenoga djela kao to je Isuena kaljua. Ograniili smo se na
pojmove vezane uz grotesku i obrtanje vrijednosti koji su vidljivi i na sadrajnom i na
formalnom planu. Isuena kaljua djelo je prepuno raznih ideja o anarhiji, pobuni protiv
vladajuih, razliitih oblika seksualnosti i tjelesnosti, karnevalskoga smijeha. Bilo bi
zanimljivo vidjeti kako bi drutvo reagiralo na ovaj roman da je tiskan im je napisan.

33 usp. Lugari, Danijela. Isuivanjem kaljue do antislike. O kontingenciji identifikacijskih toaka.

U: Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim knjievnostima. FF press: Zagreb. 2006:
203.
12

9. Literatura
Knjige
1. Bahtin, Mihail. Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i
renesanse. Nolit: Beograd. 1978.
2. Stallybrass, Peter - White, Allon. The politics and poetics of transgression. Cornell
University Press: New York. 1986.
lanci
1. Biti, Vladimir. Uzgoj eksplozije. Logika apsurda u Isuenoj kaljui Janka Polia
Kamova. U: Doba svjedoenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi.
Matica hrvatska: Zagreb. 2005.
2. Brlek, Tomislav. Ako je literatura - (Pot)pisano isuivanje kaljue identiteta. U:
Hrvatska knjievnost i kazalite i avangarda dvadesetih godina 20. stoljea. Hvar.
2003.
3. Lugari, Danijela. Isuivanjem kaljue do antislike. O kontingenciji identifikacijskih
toaka. U: Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim knjievnostima.
FF press: Zagreb. 2006.
4. Penjak, Ana. Isuena kaljua Janka Polia Kamova i Kamov. Smrtopis Slobodana
najdera - djela prvobitno liena svoga pravoga literarnog konteksta i pravodobne
recepcije. U: Peti hrvatski slavistiki kongres. FF: Rijeka. 2012.
5. Slabina, Gordana. Toplakov nezavreni rukopis. Natuknica uz Kamovljev roman
Isuena kaljua. U: Komparativna povijest hrvatske knjievnosti. Zbornik radova II.
Moderna. Knjievni krug Split:Split. 2000.
6. Slabinac, Gordana. Zapadni kanon i hrvatska knjievnost. U: Sugovor s literarnim
avlom. Naklada Ljevak: Zagreb. 2006.
7. Tadi-okac, Sanja. Isuena kaljua Janka Polia Kamova kao samorodni roman. U:
Fluminensia. 2012.
Internetski izvori
1. http://en.wikipedia.org/wiki/Id,_ego_and_super-ego

13