JU Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost
Predmet: Knjievna djela, opusi, poetike II
Profesor :Azra Verlaevi

S E M I N AR S K I R AD
Tema: Dekameron
Giovanni Boccaccio

Tuzla , August 2008.

Studentica:
Selma Trumi

Sadraj:

O piscu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
O djelu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Naziv djela. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Kompozicija i stil. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Nadahnue i tema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Likovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Pripovjedanje u prozi u predrenesansi. .. . . . . . . . . . . . . . . . . 5
anrovska obiljeja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Prethodnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Sljedbenici. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Kratak sadraj. . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Dan prvi, uvod. . . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2. Dan prvi, prva novela. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3. Dan drugi, trea novela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
4. Dan deseti, peta novela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 8

1.

O piscu

Giovani Boccaccio roen je 1313. najvjerojatnije u Firenci. kolovao se u Napulju, a

najvei dio ivota proveo je u Firenci. Zajedno sa Danteom i Petrarkom ini trolist
najveih talijanskih predrenesansnih knjievnika. Ostavio je opsean knjievni opus u
kojem su osim djela na latinskom i djela na talijanskom jeziku. Poznavao je Petrarku
koji je imao velik utjecaj na njega i s kojim ga je povezivalo intelektualno
razumijevanje i humanistiko zanimanje za klasinu starinu i za pjesnitvo uope. I on
je svoje nadahnue i vjenu ljubav na prvi pogled pronaao u Mariji, kraljevoj keri,
koja u Dekameronu predstavlja Fiammettu. 1357. u Firenci je njegovom zaslugom
osnovana katedra za prouavanje Homera, a iz tog studija izrastao je humanistiki
europski pokret u cjelini. Poznatija djela su mu : O propasti glasovitih mueva, O
znamenitim enama, Rime, Dijanin lov, Komedija o firentinskim nimfama, Spjev o
fjezolanskim nimfama, Korba, a izmeu 1357. i 1362. napisao je dva djela u kojima
komentira prvih 17 pjevanja Boanstvene komedije, a to su Izlagnja o boanstvenoj
komediji i Raspravica o pohvalu Danteu. Njegovo najpoznatije i najznaajnije djelo je
Dekameron koji je nastao izmeu 1348. -1351. Umro je u Certaldu 1375.

2.

O djelu:
Naziv djela:

Dekameron je najvee Boccacciovo ostvarenje, prvo veliko djelo talijanske

pripovjedake proze, nastalo izmeu 1348. i 1351. Sama rije Dekameron je
talijanizirani oblik grkih rijei deka hemeron to znai deset dana, jer je knjiga koja
ima stotinu novela zaokruenih jedinstvenim okvirom, podijeljena na deset dana.

Kompozicija i stil:
Iako se moe uiniti da je Dekameron , zbog skladne strukture i uestalosti broja deset,
sastavljen u srednjovjekovnoj tradiciji simbolike brojeva, njegove tematske odrednice
okupljene oko ljubavi, fortune i inteligencije pripadaju sloenom razdoblju
premjetanja i preoblikovanja misaonih sustava koji su organizirali dugu povijest
srednjeg vijeka. Makar Dekameron ima sto novela, taj broj sto, za razliku od
Boanstvene komedije, iako pridonosi vanjskom jedinstvu i simetrinosti, nema
nikakvu simboliku. Pojedine novele imaju moralistiki uvod i zakljuak. Tako je
Boccaccio stvorio zanimljivu i jedinstvenu arhitekturu, u kojoj novele imaju potpunu
umjetniku zaokruenost i autonomiju, a sve zajedno opet povezuje jedinstvo
nadahnua i temeljnih znaajki pieve slike svijeta. Radnja se inae odvija u dva
tjedna, ali subota i nedjelja se preskau iz vjerskih razloga, pa se novele priaju samo u
deset radnih dana. Stil je zauujue otvoren i nesputan za srednji vijek. Naime uz
inkviziciju, dogmu i sline tvorevine tog vremena, ljubavni podvizi nisu bili ba
svkodnevna literatura.

Nadahnue i tema:
Boccacciov je pripovjedni svijet, posebice kad su posrijedi novele iz firentinskog
ivota, sastavljen od motiva svakodnevnice, odakle je on, na temelju ivotnog iskustva i
ivotne i bujne firentinske sredine preuzeo i umjetniki oblikovao mnogobrojne
anegdote i kazivanja, prostore i likove, , a nadasve slobodan i otvoren mentalitet
trgovakog stalea. U Dekameronu dominiraju zemaljske ljudske sudbine koje uveliko
pripadaju kasnom srednjem vijeku. Boccaccio je u Dekameronu izrazio pravu,
hedonistiku, stranu ovjeka prikazujui svoje likove kao ljude sumnjivog i dvojbenog
morala i moralnih naela. Takvim slobodnim nainom pisanja prvi je pobio miljenje o
bezgrenom ivotu i pokazao ljudima njihovu pravu, prirodnu stranu. On shvaa i
uzima ovjeka kakav je u stvarnosti, i uope ne prikazuje kajanje zbog ruenja nekih
osnovnih crkvenih principa. Bez grinje savjesti prikazuje fiziku ljubav u svoj
njezinoj prirodnosti. Boccaccio zapoinje pripovjedanje monim realistinim opisom
tragine poasti crne kuge koja je harala u Firenci 1348. 1 Ali pjesnikova reakcija na
straan dogaaj nije, kao to bi se u ono doba moglo oekivati, mistina skruenost u
strahu od zemaljskih nedaa i kazne Boje na drugom svijetu, nije pesimistino
nijekanje vrijednosti i ljepote ivota, ve naprotiv, to je pohvala vitalnoj mladosti i
neunitivoj svjeini prijateljske prirode.
Likovi:
On zamilja da se u opustjelu gradu , u crkvi Santa Maria Novella, sastalo sedam
djevojaka i tri mladia : Panfilo, koji je prikazan kao sretan ljubavnik, Filostrato,
prevaren i oajan ljubavnik, i veseli Dioneo, razumna i u ljubavi sretna Pampinea,
vatrena Filomena, Elisa, djevojica koju mui estoka ljubav, naivna i putena Neifile, u
sebe zaljubljena Emilia, ljubomorna Lauretta, i napokon, Fiammetta, sretna i brina
zlob uzvraene ljubavi.
Pripovjedanje u prozi u predrenesansi:
Budui da pripovjedanje u prozi nije u to doba odvie cijenjen nain knjievnoga
izravanja i da svakodnevnica rijetko stjee status knjievnog motiva, ne udi da je
Boccaccio jo neafirmiranom anru novele namjenio razonodu kao svrhu. Djelom je
ostao vjeran srednjovjekovnim poetikim odrednicama zabave i pouke, ali je istodobno
izborom novele kao anra i tematikom iz svakodnevnog gradskog ivota ostvario vaan
pomak.
anrovska obiljeja:

Dekameron, Izvaci iz kritike, str.27, 31.

Na anrovska obiljeja pripovjednih tekstova od kojih se sastoji Dekameron, a time

zapravo na povijest novele uope, upuuje u Proslovu i sam Boccaccio. 2Posrijedi su
etiri pripovjedne vrste. Prva je novela, koja je ve tada oznaavala pripovjetku uope.
Druga je pria, vrsta vezana uz krae komine pripovjedne tekstove u stihu, zatim
parabola koja je oznaavala krai tekst u kojem se alegorijski i pomou usporedbe
iznosi neki moralni i pouni sadraj, i, naposlijetku, pripovjest, vjerojatno vrsta novele
u kojem su likovi osobe visokog roda u prepoznatljivom povijesnom kontekstu.
Prethodnici :
Iako se krai prozni oblici mogu nai ve u antikoj knjievnosti, novela je tek od
renesanse postala parava i priznata knjievna vrsta. U ranijim stoljeima odvijala se
njezina tiha povijest, a najvaniji autor na putu njezine afirmacije jest upravo
Boccaccio. U stvaranju Boccacciove novele sudjelovalo je nekoliko knjievnih vrsta i
pripovjednih tema razliita podrijetla, od antike, preko istonjakih knjievnosti do
srednjovjekovne pripovjedne tradicije. Najznaajnija djela prije Boccaccia su : Prie o
drevnim vitezovima, Knjigu sedam mudraca i Dolophatos koji je strukturom, zbog
okvirne pripovjesti, nalik Dekameronu. Meutim najznaajnija zbirka talijanske
pripovjedne proze prije Boccaccia je Novellino odnosno Stotinu drevnih novela
nepoznatog autora u kojem se nalazi stotinjak pripovjetki koje se odvajaju od
srednjovjekovne tradicije i prikazuju graanski komunikacijski ton.
Sljedbenici:
Boccaccio je zarana stekao sljedbenike, a najvaniji i najpoznatiji su Giovano
Fiorentino koji je napisao zbirku Glupan, Masuccio Salernitano sa zbirkom Novellino,
Geoffrey Chaucer - Canterburyske prie i Cervantes Novele na primjer. Tako je
Boccaccio zahvaljujui Dekameronu nedvojbeno kljuna figura u oblikovanju
europske tradicije pripovjedne prozne knjievnosti.
Boccaccio nije imao velik utjecaj na hrvatsku knjievnost.
2.

Kratak sadraj:

Upravo otvoreni stil ini fabulu zanimljivom. Za razliku od Petrarkinih stidljivih

izljeva idealizirane ljubavi i romantike iz bajke, Boccaccio nudi potpuno jednostavan,
komino-zanimljiv opis i pristup svakodnevnog ovjeka, koji rijetko mari i tei za
iskrenom platonskom ljubavlju, upakiran u kratke i zanimljive priice.
Dan prvi, uvod
Firencu, najljepu od svih talijanskih gradova, zahvatila je kuga. Kuga je poela u
istonim stranama, a zatim se irila na zapad i pri tome je pokosila bezbrojne ivote. Ni
jedan lijenik nije znao lijeka i zato su svi zaraeni bili osueni na smrt.Ljudi su bili
jako zabrinuti i prestraeni i zato su izbjegavali svaki kontakt sa zaraenima. Poto
nisu nali drugi izlaz ljudi koji nisu bili zaraeni odlazili su iz grada.Jednog dana u
crkvi se skupilo sedam mladih gospa.One nisu molile krunicu nego su razgovarale o
tunim vremenima. Pjesnik ih je nazvao slijedeim imenima: Pampinea, Fiammetta,
Filomena, Emilia, Laureta, Neifile i Elisa. One su takoer odluile da odu iz grada.
3
Prije nego su pole odluile su da im treba mukarac da bi ih vodio. U tom su trenutku
u crkvu Santa Maria Novella doli Pamfilo, Filostrato i Dioneo, koji su krenuli s njima.
Tema : Kuga u Firenci i susret mladih ljudi u crkvi

2
3

Dekameron, Izvaci iz kritike, str. 26.

Dekameron, Giovanni Bocaccio, str.28-34

Likovi : Pampinea, Fiammetta, Filomena, Emilia, Laureta, Neifile, Elisa, Pamfilo,

Filostrato i Dioneo.
Misao : Unato svim zemaljskim problemima uvijek trebamo biti optimisti i gledati
pozitivno na svijet jer emo tako lake prebroditi probleme.
Dan prvi, novela prva
Ser Ciappellatto po nalogu Musciatta Franzesia poe u Burgundiju skupljati porez,
no tamo se nenadano razboli i ostane leati u kui dva brata. . Lijenici mu govore da
e uskoro umrijeti. Braa se uplae to e sada, jer mu nijedan fratar nee dati
odrjeenje jer je uasan ovjek i nee ga pokopati u crkvi, a ako se ne ispovjedi bacit e
ga u neku jamu, a onda bi narod napao brau i moda ih ak i ubio. No ser
Ciappellatto slae fratru i pokae se pravim svecem. Nakon smrti fratri ga sahrane uz
najvee poasti, a narod ga pone tovati kao sveca.
Tema : Ser Ciappellettina lana ispovjest i fratrova naivnost
Likovi : Ser Ciappellettina, notar nije iao u crkvu, ubijao je i zalazio u krme, kleo je
i kockao fratar braa Firentinci, Musciatto Franzesi, Burgunani
Misao : Bogu zapravo nije vano da li se mi moloimo preko dobrog ili zlog ovjeka,
njemu je najvanije da se mi molimo iskreno i od sveg srca, to se moe zakljuiti iz
posljednjeg ulomka novele.
4

Dan drugi, novela trea

Gospar Tebaldo je nakon smrti svoje imanje prepustio trojici sinova koji su ubrzo
potroili sve to su imali. Nakon bijede uspjeli su se ponovno obogatiti, ali su sad
imetak potroili jo bre. Njihov neak Alessandro slao im je novac iz Engleske, ali se
odluio vratiti kui. Na putu je sreo kraljevu ker preobuenu u opata koja se odmah
zaljubila u njega. Nakon vjenanja Allesandro je postao bogat i podmirio je dugove
svojih strieva.
Tema : Rasipnost troje brae i ljubav Allesandra i princeze
Likovi : Allesandro(60), troje brae, princeza(62), papa, princezina pratnja
Dan deseti, novela peta
U hladnoj Furlaniji ivjela je gospa Dianora koja je imala tajnog oboavatelja, viteza
Ansalda. Mislei da e u njemu ugasiti svaku nadu da je osvoji, kae mu da u sijenju
eli vidjeti zeleni perivoj, pun cvijea i drvea pokraj svog dvorca. Ansaldo uz pomo
arobnjaka uspije to izvesti, a Dianora, da ne okalja svoje ime i ime svog mua, ode k
njemu. Mislila je da e je Ansaldo iskoristiti, ali on se saali nad njome i postane njezin
prijatelj, i prijatelj njezina mua.
Tema : Dianorino obeanje Ansaldu
Likovi : Dianora, Gilberto, Ansaldo, arobnjak, sluge

Izvadakiz kritike: O Ciappellettu, str. 120-121.

Literatura:
Boccaccio, Giovani, Dekameron (izbor), Sys Print, Zagreb, 2000.
itanaka za drugi razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
DekameronIzvaci iz kritike, Sys Print, Zagreb, 2000.

10