Professional Documents
Culture Documents
Documents - Tips Proracun Vratila 55c6144a668dc
Documents - Tips Proracun Vratila 55c6144a668dc
b)
c)
d)
e)
f)
Slika 1.2. Konstrukcioni oblici vratila
Slika 1.3
Vratilo prenosnika kombinovano od rukavaca R i podglavaka P
Spoj glavine i podglavka ostvaruje se tako da se obezbedi prenoenje kretanja, obrtnog
momenta, poprenih i uzdunih sila.
Zbog toga je podglavak snabdeven lebovima, naslonima, navojima i drugim karakteristinim
oblicima.
Oblik i dimenzije rukavaca su takvi da omoguuju prenoenje optereenja na oslonce kao i
uslove za adekvatnu ugradnju leaja i normalne radne uslove za rad leaja.
Osovine i vratila najee se izvode sa dva oslonca.
Dugaka i jae optereena vratila mogu biti i sa veim brojem oslonaca.
3.1.4. Konstrukcioni oblici rukavaca
Prema obliku rukavci mogu biti:
- cilindrini (sl. 1.4a, b, v),
- konusni (sl 1.4g) i
- sferni (sl 1.4d).
Prema pravcu delovanja sile rukavci mogu
biti:
-
Vratila
Vratila prenosnika
Pogonska vratila
Specijalna vratila
Slika 1.5.
Podela vratila
3.2.1. Optereenje vratila i osovina
Vratila su optereena:
- prostornim sistemima sila i spregova od obrtnih delova koji se nalaze na njima,
- sopstvenom teinom vratila i delova, kao i
- inercijalnim silama usled neuravnoteenosti masa.
3.2.2. Statika analiza optereenja i otpori oslonaca
Na vratilu istovremeno mogu da se nau i obrtni delovi prve i druge grupe.
Shodno tome, vratila mogu biti optereena:
- poprenim (radijalnim) slika 1.6,
- podunim (aksijalnim) silama,
- obrtnim momentima i
- spregovima u aksijalnim ravnima.
Slika 1.6.
Radijalno optereenje vratila a) optereenje deluje izmeu oslonaca b) na prepustu
Za odreivanja napadnog optereenja u bilo kom preseku vratila, treba utvrditi koju vrstu
naprezanja izaziva optereenje vratila, pa tako:
-
Moment savijanja
Na osnovu momenata savijanja
M s = M x2 + M y2
Transverzalne sile
Na osnovu transverzalnih sila
Fr = Fx2 + Fy2
Moment uvijanja
Dijagrama obrtnih momenata momenata uvijanja, pokazuje kako se obrtni momenti prenose
du vratila odnosno kolikim momentom uvijanja je napregnut svaki presek vratila (Slika 1.7). Ako se
na vratilu nalazi vie delova koji predaju (prenose) dovedeni obrtni moment, onda se du vratila vri
prenoenje (razvoenje) od pogonskog dela remenice, do odgovarajuih gonjenih delova
zupanika.
Aksijalna sila
Dijagram aksijalnih sila pokazuje kolikom aksijalnom silom je optereen svaki popreni
presek vratila.
Vratilo je izloeno savijanju dejstvom momenata savijanja M, uvijanju, dejstvom momenata torzije
Tt kao i zatezanju - pritisku, dejstvom uzdunih (aksijalnih) sila Fz (Sl.1.8). Ovi naponi su:
s =
M
;
W
Tt
;
Wp
z =
Fz
A
gde su W - otporni moment poprenog preseka vratila, Wp - polarni otporni moment, A povrina
poprenog preseka vratila. Popreni presek vratila je najee kruni pun, a moe biti i drugog
konstrucionog oblika i to: kruno-prstenastog, sa lebom za klin, olebljen po celom obimu i sl. U
tablici 3.1 dati su obrasci za izraunavanje otpornih momenata karakteristinih preseka vratila.
Navedena optereenja vratila, M, Tt i Fz mogu biti uveana faktorima preoptereenja ukoliko se
oekuje da preoptereenja budu esta i dugotrajnija.
s
x
2
3
1
x
3
t
4
1 obrt
Tt
Tt
x
Fz
, z
Fz
x
z
t
Slika 1.8.
Nominalni radni naponi u presecima vratila
Obrazac
W =
d 3
32
Wp =
d 3
16
d 3 bt (d t )2
;
32
2d
Wp
d 3 bt (d t )2
16
2d
d 3 bt (d t )2
;
32
d
Wp
d 3 bt (d t )2
16
d
Prstenasti presek
W =
d 3
d 3
1 4 ; Wp =
1 4 ;
32
16
)(
d 4f 1 + b d a1 d f 1 d a1 + d f 1 2 z
32d a1
du
d
; W p = 2W
Moment savijanja vratila M odredjuje se na osnovu sila na vratilu koje su pri prenoenju stalnog
obrtnog momenta, stalne veliine pa je i moment M stalne veliine (statiki). Usled rotacije vratila,
jedna odredjena taka u poprenom preseku, prolazi kroz zone nultog napona (1 i 3), maksimalnog
zateueg napona (2), i kroz zonu maksimalnog pritiskujueg napona (4). Dakle, rotacija vratila
doprinosi da se napon u takama poprenog preseka menja nezavisno od promene spoljnjeg
optereenja. Promena je simetrina naizmenina, a najvea vrednost je u povrinskom sloju vratila.
Broj promena napona jednak je broju obrtaja vratila jer se pun ciklus promene ostvari u toku jednog
obrta.
Napon uvijanja i zatezanja-pritiska z je konstantan pri konstantnom obrtnom momentu, bez
obzira na rotaciju vratila. Ipak dejstvo obrtnog momenta povremeno prestaje usled prestanka radnih
otpora kod maine ili usled iskljuivanja maine. Broj ovih promena promena u radnom veku
maine moe biti veliki. Iz ovih razloga se naponi i z smatrati jednosmerno promenljivim, kako
je na slici 3.16 prikazano. Ako bi smer obrtnog momenta bio promenljiv, ovi naponi bi takodje bili
naizmenino promenljivi.
Za mali broj promena obrtnog momenta u radnom veku maine, naponi i z mogu se smatrati i
konstantnim. Ipak, najee se proraun vratila na uvijanje sprovodi usvajajui da je promena
napona jednosmerna (R = 0).
Treba napomenuti da je napon usled smicanja vratila dejstvom poprenih sila, zbog malog uticaja
zanemaren. Takodje se iz istog razloga esto zanemaruje i uticaj napona z i ostaju samo napon na
savijanje s i na uvijanje .
3.3.2. Koncentracija napona u vratilu
na mestu nagle promene poprenog preseka, a na slici 1.9b raspodela napona na uvijanje na mestu
leba za klin.
b)
a)
c)
Slika 1.9.
Koncentracija napona: a) savijanje, b) uvijanje, c) uticaj leba rastereenja
Iako je koncentracija napona kod vratila veoma prisutna, njeni efekti nisu u toj meri izraeni.
Vratila se po pravilu izradjuju od konstrukcijskih elika opte namene koji su manje osetljivi na
koncentraciju napona. Ako vratilo ipak mora biti izradjeno od elika velike jaine koji su znatno
osetljiviji na koncentraciju napona onda se moraju preduzeti raspoloive konstrukcione i tehnoloke
mere za smanjivanje koncentracije napona. Poveavanjem radijusa prelaznih zaobljenja
koncentracija napona se znaajno moe smanjiti. Ipak mogunosti su ograniene jer veliki radijus
ometa aksijalno naslanjanje glavina i leaja. lebovi rastereenja (sl.1.9c) ublaavaju naglu
promenu preseka ali esto nema prostora na vratilu da bi se oni predvideli. Ostaju jo tehnoloka
reenja (povrinsko kalenje, valjanje, .....) o kojima je re u sledeem poglavlju.
Na slici 1.8 i u odeljku 3.3.1 je pokazano da je napon na savijanje vratila naizmenino promenljiv, a
napon na uvijanje jednosmerno promenljiv. Kritini naponi za ova naprezanja su odgovarajue
dinamike izdrljivosti. One se kod vratila odredjuju na osnovu dinamikih izdrljivosti standardne
epruvete, uzimajui u obzir sve uticaje koji dovode do razlike u ovim izdrljivostima. Lomovi
vratila nastupaju na mestima najvee koncentracije napona tj. u podnoju radijusa prelaznih
zaobljenja gde se menja veliina preseka, u korenu leba i sl. Ako je u nekom preseku viestruka
koncentracija napona, za odredjivanje izdrljivosti se koristi najvei efektivni faktor koncentracije
napona k. Za savijanje DM i za uvijanje DM dinamika izdrljivost vratila je:
DM = D (1)M = D (1)
DM =
D (1)M
1 0,5tg M
D (1)M = D (1)
1s 2 s 3s
ks
1u 2u 3u
;
ku
2 D (1) 1u 2u 3u
tg M = 1 + 1
ku
D (0 )
kvalitetno izvedene. Pri cementaciji u povrinskom sloju mogu se javiti mikronaprsline. Na osnovu
ovih podataka parcijalni i ukupni stepen sigurnosti vratila je:
S =
DM
;
S =
DM
;
S S
S=
S 2 + S 2
Stepen sigurnosti se proverava u svim presecima vratila u kojima postoji mogunost da dodje do
loma. Sigurnost je zadovoljena ako je stepen sigurnosti vei od 1,5...2,5, zavisno od pouzdanosti
podataka korienih u proraunu.
3.3.4.Izbor dimenzija vratila
Duina vratila odnosno rastojanje izmedju oslonaca zavisi od njegove funkcije. Kod vratila
prenosnika duina odgovara zbiru irina glavina obrtnih delova na vratilu, potrebnim
medjuprostorima i irinama leaja. Kod pogonskih vratila, duine se odredjuju na slian nain
izuzev kada je poveanom duinom potrebno savladati vea rastojanja i obezbediti transmisiju
mehanike energije. Dimenzije poprenog preseka vratila mogu se izraunati na osnovu potrebne
vrstoe tako da u toku radnog veka ne dodje do razaranja. Potrebno je da radni napon u presecima
vratila bude manji od dozvoljenog. Za kruni puni popreni presek kod kojeg je otporni moment
W=0,1d3, proizlaze sledee relacije:
i =
Mi
Mi
=
doz ;
W
0,1d 3
d k
10M i
;
doz
doz =
D (1)
KDS
D (1)
i = +
D (0 )
D (1)
Mi = M +
T
2 D (0 ) t
Tt
Mi
di
Slika 1.10.
Optereenja i dimenzije vratila
Momenti savijanja M (sl.1.10) odredjuju se na osnovu sila, otpora oslonaca i duina (rastojanja sila)
na vratilu. Na osnovu momenata savijanja u ravni yz i u ravni xz, ukupni moment savijanja:
M = M x2 + M y2
Na osnovu momenta Mi dobija se u svakoj taki du vratila prenik di. On se menja po kubnoj
paraboli du vratila i predstavlja jezgro izvan kojeg se moe formirati oblik vratila. Prenici di su
osnovne vrednosti dobijene na osnovu samo jednog kriterijuma kriterijuma vrstoe. Osim ovog,
vratilo mora zadovoljiti i druge kriterijume koji su u vezi sa krutou, standardima, nosivou
spojeva i dr. U izrazu za prenik vratila d, koeficijent k omoguuje da se prenik vratila povea u
odnosu na vrednost di imajui u vidu navedene uticaje i potrebe. Ako je vratilo izloeno samo
uvijanju, otporni moment Wp=0,2d3, te sledi da je potreban prenik:
d =k
5Tt
;
doz
doz =
D (0 )
KDS
60
2
c
m
gde je: c - krutost vratila na savijanje zavisno od raspona oslonaca, prenika i modula elastinosti,
m masa diska na vratilu zajedno sa sopstvenom masom vratila.
10
PITANjA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11