STANINA PATOLOGIJA

Claude Bernard milleu interier

Homeostaza: a) normalna struktura stanice
b) normalan sastav meustanine tekuine pH, osmotski tlak, sastav tvari
(konc. minerala Na i K)
c) normalna cirkulacija
Stanina oteenja: 1. Reverzibilna u potpunosti oporavi
2. Ireverzibilna smanjenje ili prestanak funkcija
uzroci: unutarnji metaboliki poremeaji stanice, mutacije gena, pogreke u transkripciji i
translaciji
vanjski kvalitativni: alkohol, UV zrake, lijekovi, mikrobioloki imbenici
kvantitativni: pomanjkanje kisika (hipoksija, anoksija, ishemija)
prehrana (viak masti, kaheksija, hipovitaminoza..)
slobodni radikali (superoksid, vodikov peroksid,
hidroksilni ion)
*antioksidansi superoksid dismutaza (superoksid u
H2O2),
glutationska peroksidaza (neut. H 2O2 i
OH ion),
katalaza (neut. H 2O2 u peroksisomima)
a.k. i prot. sa sulfhidrilnim sk. (cistein i
ceruloplazmin), vitamini C i E
REVERZIBILNA:

Akutna: STANINO BUBRENJE (hidropina/vakuolarna promjena)

- st. troi 30% E na odravanje obujma i oblika (Na/K ATPaza)
- 3 razloga: 1. Strukturno oteenje st.memb. fosfolipaza iz zmijskog otrova razgrauje
lipide; endogena fosfolipaza
2. Inhibicija membranskih enzima ivine soli razaraju S-S veze Met i Cys
(naruava tercijarnu strukturu),
ivin klorid inhibira st. proksimalnih
kanalia (diuretik)
3. Pomanjkanje E manjak kisika, hranjivih tvari, inh.oks.fosforilacije
- morfoloke promjene:
membrana bubrenje i proirivanje mikrovilusa, HIPOKSINE VAKUOLE ispod njih
(reverzibilno)
lizosomi autofagosomi rezidualna tijela (ono to ne mogu probaviti) egzocitoza
probava membrana-puno lipida-kondenzacija rezidualnog tjeleca-LIPOFUSCIN
(isto u starijih, nema E za egzocitozu/akt.proces / = atrophia fusca senilis,
starako srce, testis i mozak)
ER GER: slaba dilatacija puno vie kod uzimanja lijekova (fenobarbital za epilepsiju ili
psihoakt. za shizofreniju)
HER: proirivanje cisterna, ulazak vode i Na, izlazak Ca u hijaloplazmu degranulacija
HERa (hipoalbuminemija)
mitohondriji bubrenje, matriks svijetliji i manje zrnat, irenje intramemb. prostora i p. izmeu
krista, izlazak Ca,
mogu i puknuti fragmenti spiralnog oblika mijelinske figure probava
ili kalcifikacija,
imaju sposobnost diobe pa se gubitak moe nadoknaditi
citoskelet nakupljanje vlakanaca u citoplazmatskim tjelecima vidljivima i svj. i EM

nakupine intermedijarnih filamenata u hepatocitima kroninih alkoholiara

Malloryjev hijalin
(keratin kondenzira u spiralni oblik i vee ubikvitin gubitak fizioloke funkcije
proteina)

Kronina: NAKUPLJANJE METABOLITA

1.nakupljanje masti masna pretvorba/promjena: nakupljanje triglicerida u st.koje normalno
ne obiluju mastima,
steatosis macrovesicularis u jetri ,
uzroci: pretilost, dijabetes, kronini alk., rjee herediterna
hiperlipidemija ili galaktozemija
2.nakupljanje UGH (glikogen) hiperglikemija (u krvi) i glikozurija (u mokrai), u hepatocitima i
miinim stanicama,
u primarnom filtratu (reapsorpcija u st. proks. zavijenih
kanalia i Henleove petlje),
svijetla citoplazma koja se boji s PASom,
eerna bolest, glikogenoze (poremeaj metabolizma
UGH)
3.nakupljanje kompleksnih metabolita uroene: Tay-Sash (gangliozidi) i Niemann-Pick
(sfingomijelin u lizosomima)
4.nakupljanje bjelanevina a) genski poremeaj u metabolizmu: uroeni manjak 1antitripsina
(u HERu u
hepatocitima, ne mogu izluiti u krvotok)
b) oteenje stanice: Malloryjev hijalin
c) prekomjerna produkcija: plazmacitom (prekomjerna
produkcija Ig u plazma st.)
d) prekomjerna apsorpcija proteina: proteinurija u stan.
proksimalnih kanalia
(apsorpcijske
vakuole ispunjene bjelanevinama)
5.nakupljanje pigmenata egzogeni: tetoviranje, antrakoza (kod rudara uz ugljen i SiO 2 koji
oteuje parenhim)
endogeni
Endogeni pigmenti: TIROZINSKI (melanin u koi, mrenici)
HEMSKI 1. koji sadravaju eljezo: feritin (micele prot. koje veu Fe),
hemosiderin (agregati feritina
u citoplazmi)
- dokaz berlinskim/pruskim
modrilom,
hematin (iz hema
djelovanjem kis. melena)
2. koji ne sadravaju Fe: bilirubin (cirkulira vezan za
albumin, konjugira s glikuronidom)
biliverdin, urobilin i
urobilinogen,
utica nakupljanje bilirubina
u krvi
LIPOKROMNI lipofuscin (starenje i oteenje)

STANINE PRILAGODBE
1.ATROFIJA: brojana (ireverzibilna) i volumna (reverzibilna) makroskopski jednake,
mikroskopski razliite
a) Fizioloka = involucija (timus, jajnik nakon menopauze)
b) Patoloka generalizirana: marazam (slaba prehrana), kaheksija (zloudne
bolesti)

lokalizirana: timus (zbog teke infekcije),

jajnik (prerana menopauza ili manjak
gonadotropina - panhipopituitarizam),
manjak hormona hipofize ili hipotalamusa
(atrofija endokrinih lijezda),
gubitak inervacije miia, dugotrajni pritisak
(npr.tumora na kost),
staraka osteoporoza (gubitak gredica),
makularna degeneracija (atrofija pigmenta
mreninog epitela)
Alzheimer (uski girusi i iroki sulkusi, proireni
ventrikuli)
2.HIPERTROFIJA: poveanje organa zbog poveanja obujma pojedinih stan. (vie graevnih
komponenti, konst.br.st.)
a) Fizioloka miii zbog utega
b) Patoloka hipertrofija lijeve klijetke zbog hipertenzije, aortalne stenoze
(srce 350-450g)
najee hipertrofija + hiperplazija (samostalna hipertrofija samo srce i skeletni miii =
postmitotike terminalno diferencirane stanice koje se ne mogu dijeliti)
3.HIPERPLAZIJA: umnaanje broja stanica (hipercelularno tkivo)
a) Fizioloka dojenje i trudnoa: lobuli i acinusi (hipertrofija) dojke,
hipofiza, uto tijelo,
maternica (i hipertrofija)
b) Patoloka guavost (viak TSH ili manjak joda nodularna),
ginekomastija (viak estrogena tumor, ciroza jetre
uzrokuje hiperestrenizam),
hiperplazija endometrija (viak estrogena,
postmenopauza, tumori kiretaa)
nodularna hiperplazija prostate (manjak testosterona uz
viak estrogena)
4.METAPLAZIJA: zamjena stanice jednog zrelog tkiva drugim (reverzibilna); normalne st. na
pogrenom mjestu
Uzroci dugotrajni podraaj tkiva kemijskim ili fizikalnim imbenicima,
kronina upala,
manjak odreenih tvari u hrani
a) Epitelna pretvorba jedne vrste zrelog epitela u drugi: bronhalni epitel u
vieslojni ploasti,
Barretova promjena ploastog u cilindrini u jednjaku zbog
refluksa
b) Mezenhimalna osifizirajui miozitis (poprenoprugasti miociti u
osteocite)
5.DISPLAZIJA: zamjena normalnog slabije diferenciranim epitelom, uvijek patoloka,
anizonukloza (stanice se meusobno razlikuju) materninog vrata kod HPVa

IREVERZIBILNA
- kumulativno djelovanje akutnih oteenja/snano razarajue oteenje/iscrpljivanje
sposobnosti stanice da se odupre tetnom djelovanju
1.APOPTOZA: endogeni genski program samounitenja, aktivan enzimski proces troi E
a) Fizioloka razvojni procesi: interdigitalna (7.tj embrionalnog razvoja)
sindaktilija,
lumen solidnog traka osnove probavne
cijevi atrezija

obnavljanje zrelih tkiva: crijevne resice i koa, dioba u

bazalnom sloju, apoptoza apikalno
fizioloki procesi: endometrij i uto tijelo na kraju
menstruacijskog ciklusa
b) Patoloka virusna infekcija: hepatitis, uta groznica
(apoptotini hepatociti = eozinofilna
Councilmanova tjeleca)
imunosna smrt stanice: limfociti T ubijaju zaraene i tumorske
st.
kemijski, fizikalni i bioloki imbenici
endogeno uvjetovana apoptoza: uroene miine bolesti
(gubitak miinih stanica),
neurodeg. amiotrofina lateralna
skleroza (gubitak motoneurona)
Morfoloke promjene: kondenzacija jezgre i fragmentiranje endonukleazama u nukleosome
(KARIOREKSA)
eozinofilna (kondenzirana) citoplazma
fragmentiranje fragmenti obavijeni funkcionalnom staninom
membranom; ive!
NEMA AKUTNE UPALE
Patogeneza: 4 faze 1) poetni signal: u staninoj membrani;
pozitivni podraj = aktivacija receptora FAS
(CD95) ili rec. za TNF,
negativni podraaj = manjak hormona ili
imbenika rasta nunih za ivot stan.
endogeni imbenici i steroidni hormoni preskau
taj korak
2) prijenos i integracija signala: enzimi inicijacijske kaspaze (ccistein, aps-aspartat),
omoguuju adaptorski enzimi s
domenom smrti
BCL-2 inhibitor apoptoze
propusnost mit. za citokrom c,
vee i inhibira promotore apoptoze
BAX i BAD stimuliraju apoptozu
3) izvrna faza: izvrne kaspaze (DNAze na 30-500kpb),
pupanje citoplazme unutar apoptotinih tjeleaca
se ne nastavlja enzimska
razgradnja (dugo ouvani)
4) uklanjanje st. fragmenata: okretanje fosfolipida, ljepljivi glikolipidi
fagocitoza
*FOLIKULARNI LIMFOM: BCL-2 u limfocitima B (poveanje ukupnog broja limfocita koji ive
iznimno dugo)
2. NEKROZA: uvijek posljedica egzogenog djelovanja i UVIJEK PATOLOKI proces,
vee stanine skupine (apoptoza pojedinane st. ili male skupine),
bez utroka E, sinteze proteina i aktivacije kaspaza i bez aktivacije gena
*Da utvrdimo smrt stanice treba proi min. 1h za EM, 12-24h za svj.mik., 1-2 dana za
makroskopske promjene!
Morfoloke promjene: ruptura stanine membrane,
ireverzibilne promjene jezgre piknoza (kondenzacija u grudicu),
karioliza (DNAze i RNAze
uzrokuju gubitak kromatina,

blijede jezgre nalik

na vlastitu sjenu),
karioreksa (fragmentacija
kromatina u nuklearnu prainu)
blijeda (vakuolizirana) citoplazma
upalna reakcija neutrofili ili makrofazi
KOAGULACIJSKA: ishemijske promjene (infarkt bubrega, srca) inhibicija oks. fosf. i sinteze
proteina,
SUHA GANGRENA (pov. tijela) mumifikacija (smanjen turgor,
dehidracija, crna boja)
koagulacija bjelanevina kao pri kuhanju mesa (makroskopski blijedo,
struktura ouvana),
mikroskopski eozinofilija citoplazme + polimorfonukleari
LIKVEFAKCIJSKA: ishemijski infarkt mozga (hidrolitiki enzimi iz oteenih stanica razaraju
tkivo),
makroskopski polutekua masa resorpcija u prozirnu ukastu tek.
koja ispunjava parenhim
autolitiki proces u mozgu, heteroliza u ostalim tkivima (leukocitni
enzimi)
likvefakcijska nekroza znak infekcije (crijeva, koa udova; osim u mozgu)
VLANA GANGRENA
KAZEOZNA: tuberkuloza, gljivica Histoplazma capsulatum,
makroskopski bijelo-ukasto nalik na grudice sira, zrnata solidna struktura
koja ne fluktuira,
mikroskopski GRANULOM (amorfna nekroza u sredini, okolo su epiteloidne st.,
orijake st. i limfociti)
ENZIMSKA: masno tkivo oko guterae (akutni pankreatitis lipaze iz pankreasa cijepaju
trigliceride),
makroskopski bijela zrnca i naslage unutar masnog tkiva (masne kis.veu Ca
ione sapuni kalcija),
mikroskopski gubitak st. obrisa, plavkasta boja Ca sapuna, okruena
neutrofilima (upala)
TRAUMATSKA N. MASNOG TKIVA: dojka i potkono masno tkivo zbog mehaniog oteenja
membrane lipocita,
kapljice masti se raspre po meust. prostoru
makrofazi pjenuavi lipofagi
FIBRINOIDNA: krvne ile oteene autoimunosnim bolestima, malignom hipertenzijom,
rentgenskim zrakama, citost.
NE UZROKUJE MAKROSKOPSKE PROMJENE!
imunokompleski se odlau na stijenkama komplement oteenje
odlaganje fibrinogena
polimerizacija u fibrinsku mreicu (prekriva nekrotine st. pa se ne
raspoznaju obrisi)
Hijalinizacija: HIJALIN (staklo) nestrukturna, homogena prozirna tvar, nagomilana na pov.
organa ili u podrujima
oteenja parenhima; eozinofilni homogeni materijal bez
strukture (kolagen)
3. OVAPNJENJE/KALCIFIKACIJA: fizioloki samo u kostima, svo drugo odlaganje Ca soli je
patoloko

a) DISTROFINA: uzrok oteenje tkiva (konc. Ca u krvi normalna),

poinje u stanici ili meust. prostoru, autokatalitiki proces = teko
zaustaviti
fragmenti membrana postaju jezgre kalcifikacije (impregnacija kalcijevim
fosfatom),
nekrotina tkiva (kazeozna, enzimska), tumori (karcinom dojke), oteeno
vezivno tkivo (zalisci)
b) METASTATSKA: uzrok hiperkalcijemija (hiperfunkcija paratireoidne . najee)
viak vit.D u prehrani, konzumiranje mlijeka, uzimanje lunatih tvari za
ublaavanje ira,
sarkoidoza, endokrini poremeaji hipertireoza, Addisonova bolest,
zloudni tumori koji razaraju kost multipli mijelom,
tumori koji metastaziraju u kosti i/ili izluuju citokine za mobilizaciju Ca iz
kosti karcinom dojke,
kronino zatajivanje bubrega hiperCa + hiperfosfatemija
4. STARENJE: genetika teorija programirani na 100tinjak godina: jednojajani isti, a
dvojajani razliiti vijek,
progerija
(aut.rec.bolest; ubrzano starenje),
Downov sindrom
(ubrzano starenje, Alzheimer),
Hayflickov
pokus (50ak pasaa max.)
integrativna teorija ovisi o zdravlju imunolokog i endokrinog sustava
(pretilost skrauje ivot)
oteenje slobodnim radikalima peroksidacija lipida (lipofuscin) i mutacije
DNA
Morfoloke promjene: makro atrofija, mikro sitnije st., vie veziva i masti, manje solidnih
tvari i vode
Funkcionalne promjene: kontraktilnost srca, vitalni kapacitet plua, glom. filtracija, brzina
voenja impulsa..
Bolesti: gripa s veim mortalitetom, usporeno cijeljenje, neurodeg. (Alzheimer), kosti
(osteoartroza i osteoporoza),
oi (katarakta i makularna degeneracija retine), staraka nagluhost (prezbiakutija)..
5. SMRT: prestanak viih cerebralnih funkcija (zakon); autoliza
Nesigurni = prestanak vitalnih funkcija (disanje, otkucaji) nakon 10min ireverzibilno
oteenje mozga
Sigurni = mrtvake pjege (livores mortis): dio najblii tlu, u prvih 10h se mogu premjetati,
nakon 12h fiksne
mrtvako bljedilo (palor mortis): negativ pjegama
mrtvaka ukoenost (rigor mortis): 3-6h nakon smrti od kranijalno prema
kaudalno,
nakon 2-3 dana poputa od kaudalno
prema kranijalno
mrtvaka hladnoa (algor mortis): najpouzdanije, analna temp. pada 1C/h dok
ne dostigne temp. okolia

UPALA
a) etioloka 1. egzogeni uzrok: mikroorg., fiz. (UV, temp..), kemijski simultano
(strijelna rana)
2. endogeni uzrok: citokini, raspadni produkti stanica
b) vremenska 1. akutna: nagli, jasno uoljivi poetak, kratko trajanje (min/h/d), oiti
kraj bez posljedica

2. kronina: nema jasan poetak, dulje trajanje (tj/mj/god),

ostavljaju OILJAK
3. subakutne i subkronine: najee
c) morfoloka SEROZNA: ukasti izljev (serum sadri albumin koji vee bilirubin),
najee virusi!
serozni perikarditis (virusi ili imuno-lupus); serozne
upale koe stvaranje
vezikula/bula (herpesvirus, imuno-pemphigus vulgaris;
toplina-sunanje)
KATARALNA: upala sluznica s mucinoznim stanicama ili tkiva s
mukoznim lijezdama
(nosna sluznica, sinusi, traheja, bronhi virusna
prehlada/hunjavica),
mikro limfocitni infiltrat sluznice, proirene krvne
ile i edem
makro edematozna sluznica, nakupljanje sluzi
(mutni, nepurulentni sekret)
SLUZ mucin i GAG (bazofilno), nema neutrofila,
pokoji limfocit,
u bakt. superinf. dolaze i neutrofili (gnoj)
= mukopurulentna upala
FIBRINOZNA: opsenije oteenje (moe proi i fibrin 330 kD);
bakterijska inf. i autoimuno,
fibrinozni perikarditis (reumatska vruica) obje
pov.perikarda obloene
elastinim viskoznim fibrinskim sekretom,
karakteristian auskultatorni nalaz,
vizualno sljepljene ali se lako razdvoje =
BUTTERBROT-PERIKARDITIS
GNOJNA/purulentna/supurativna: gnojni meningitis, iz oteenih
leukocita se oslobaaju
hidrolitiki enzimi
formiranje upljine = APSCES;
SINUS komunikacija
apscesa i povrine koe
FISTULA kanal izmeu
dva uplja organa
celulitis (flegmona) difuzna upala u kojoj su zahvaena
tkiva proeta gnojem
empij nakupljanje gnoja u tjelesnim upljinama
pustula mjehuri na pov. koe ispunjen gnojnim
sadrajem
folikulitis nakupljanje gnoja u dlanom folikulu
fukunkul opseno lokalizirano nakupljanje gnoja (moe
se razviti iz folikulitisa)
karbunkul konfluirajua upala u vidu dubokih apscesa
potkonog tkiva
ULCEROZNA: tkivni defekt na pov. koe ili sluznice koji nastaje zbog
nekroze epitela i
povrinskih slojeva = VRIJED/ULKUS (dunik nakon
traheotomije, eludac),
nekrotine epitelne stanice na povrini, ispod je sloj
leukocita koji lei na

granulacijskom tkivu (iz kojeg vremenom nastaje

vezivo),
moe zacijeliti prekrije ga epitel nastao
regeneracijom epitela na rubovima
PSEUDOMEMBRANOZNA: akutna ulcerozna upala sluznica
obiljeena obilnim fibrinskim
eksudatom na povrini ulkusa ako
odvojimo krvari kao krasta
(pseudomemb. kolitis C.difficile;
fagingitis C.diphtheriae)
FIBROZNA: fibrin je osnova u koju urasta granulacijsko tkivo =
oiljkasto cijeljenje,
intersticijska fibroza plua, fibrozirajui perikarditis,
ciroza jetre;
uplji org. (crijeva, ureter, uni vod) STENOZE i
STRIKTURE (suenje lumena)
serozne ovojnice (pleura, peritonej)
PRIRASLICE/ADHEZIJE
d) anatomska apendicitis (crjevuljak), ezofagitis (jednjak), salpingitis (jajovod),
pneumonija (plua),
panaricij (volarna strana prsta), paronihija (zanoktica),
pioderma/impetigo (koa)
ZNAKOVI: rubor (crvenilo), tumor (oteklina), calor (toplina), dolor (bol), functio laesa
(gubitak funk.)
KOMPONENTE: stanice + kemijski posrednici + reakcija krvnih ila
STANICE: unutar tkiva pokretne (makrofagi, mastociti, plazma stanice, limfociti);
st. reaktivnih tkiva ograniene pokretljivosti (endotelne,
glatke miine, fibroblasti)
u krvi leukociti (neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti i limfociti);
trombociti
Neutrofili: 2/3 leukocita neutralna zrnca, polimorfonukleari (3 segmenta, stariji 4-5)

kratak ivot 2-4 dana nakon izlaska iz kotane sri, terminalno diferencirani
pokretljivost najpokretljiviji, tek kada dodirnu stijenku (okrugli ameboidni
dijapedeza)
kemotaksija IL-8
fagocitoza aktivan proces koji zahtjeva E
citoplazmatska zrnca band neutrofili imaju samo primarna
PRIMARNA = azurofilna (lizosomi): fosfataze, esteraze,
elastaze, katepsin,
fosfolipaza A2 (razgradnja bakterijske
membrane),
mijeloperoksidaza i defenzin (kationski
protein) baktericidni
SEKUNDARNA = specifina (najbrojnija): lizozim,
laktoferin, kobalofilin (veeB12),
kolagenaza za kolagen IV (razgradnja
bazalne memb.)

TERCIJARNA = razgradnja meust.tvari: gelatinaza,

katepsin (imaju i monociti)

sekrecija slobodni radikali (mijeloperoksidaza i ksantinska oksidaza),
arahidonska kis. i eikozanoidi,
inhibitori enzima 1-antitripsin, 2-makroglobulin, ceruloplazmin

Eozinofili: 2-3% leukocita, vei od neutrofila, 2 renja jezgre,

sporije se kreu ali dulje ive dominacija eozinofila u upalnom podruju
zora ozdravljenja
sekundarna = KISELA: glavni kationski protein + eozinofilni kat.
prot. (na liinke parazita)
lamele nastale kristalizacijom proteina
raspad eozinofila Charot-Laydenovi kristali u
sputumu (astma)
izluuju histaminazu neutraliziraju histamin iz bazofila i mastocita
tijekom alergije
Bazofili i mastociti: 1%, bubreasta jezgra nalik na jezgru makrofaga
u zrncima bazofila citokini (TNF-)
metakromatska zrnca HISTAMIN i HEPARIN
receptori za IgE alergijske reakcije
Monociti i makrofagi: 3-5%, sporo pokretne (na mjesto upale 2-3 dana nakon
poetka)
monociti u cirkulaciji oko 1 tj. u tkiva
makrofagi/histiociti (term.dif., dugi ivot)
upalne reakcije i IMUNOREAKCIJE (neutrofili samo upalne)

reakcija na bakterije prva = trenutana aktivacija: sek/min, egzocitoza

lizosomskih enzima + radikali
druga = polagana aktivacija: umnaanje organela,
citokini (auto/para/endokrino)
sati/dani, promjene funk.
i morf.
izluuju citokini (IL-1, IL-2, TNF-), enzimi (serinske proteaze, kolagenaze,
hidrolitike fosfataze),
imbenici rasta (FGF, PDGF), lipidni posrednici upale (PAF,
prostaglandin, tromboksan),
proteini sustava zgruavanja (trombin, aktivator plazminogena),
slobodni radikali (SO42-, NO)
funkcije 1. endocitoza (tetoviranje, antrakoza, lipidi ksantomi i ateroskleroza)
2. egzocitoza i sekrecija: legionella i mycobacterium, HIV opstaju
3. koordinacija i regulacija: upale pomou citokina i cijeljenja pomou
imbenika rasta
fiksni makrofagi (RES): Kupfferove st. (jetra), mikroglija (mozak),
sinusni histiociti (slezena i limfni vorovi), alveolarni
makrofagi (plua)

pjenuave st. (kapljice masti),

epiteloidne st. (u granulomima, meusobno povezane),
orijake/divovske st. (stapanjem epiteloidnih) LANGHANSOVE (kao prsten,
granulomi tuberkuloze),

STRANOG TIJELA
(razbacano),
TOUTONOVE (potkoni
ksantomi)
Limfociti: 30% svih leukocita, velika okrugla jezgra i oskudna citoplazma,
ne gibaju se aktivno ne mogu formirati filopodije, receptori z adheziju na
endotel,
MALT, slezena, timus, limfni vorovi i kotana sr,
limf. B (plazma stanice), limf. T (citotoksini i pomagaki) i NK stanice
Trombociti: fragmentirani ostatci citoplazme megakariocita,
nemaju jezgru, mali jedva vidljivi svj.mik.
stanina membrana invaginacije/kanalikularni sustav kroz koji se
prazni
citoskelet degranulacija trombocita (izvor E-glikogen, puno
mitohondrija)

zrnca: ALFA = fibrinogen, PDGF

DELTA (gusta zrnca) = biogeni amini (serotonin, histamin), ADP, Ca2LAMBDA = lizosomi
uloge: zgruavanje krvi
vazokonstrikcija serotonin i tromboksan A2 (prekapilarni sfinkteri)
poveana propusnost serotonin i PAF
kemotaksija PAF, leukotrieni, fragmenti komplemenata
angiogeneza i fibrinogeneza PDGF, FGF, EGF

Endotelne st.: 3 osnovne funkcije 1) odravanje vaskularnog tonusa i lumena

(optimalnog za protok)
2) odravanje norm. selektivne propusnosti
3) regulacija koagulacije/ sprjeavanja
koagulacije
normalni uvijeti pretvaraju prostaglandin H2 (PDH2) prostaciklin (sprjeava
zgruavanje),
imaju Weibel-Paladeova tjeleca (glavni izvor von
Willebrandova fatora gruanja),
luminalna povrina je aktivna (endocitoza i transcitoza),
mogu se kontrahirati proireni meust. prostori
aktivirane endotelne st. PGH2 tromboksan (prokoagulantna tvar),
izluuju von Willebrandtov imbenik u plazmu
(agregacija trombocita),
gube norm. pov. negativan naboj koji je oteavao
prijanjanje krvnih stanica,
izraaj receptora za krvne stanice
- endotelne st. mogu izluivati: endotelin (kontrakcija glatkih miia krvnih ila) i NO
(relaksacija, dilatacija)
Fibroblasti: razvijen HER proizvode kolagenska vlakanca i proteine meust.tvari,
glavni produkt = kolagen tip 1: najzastupljeniji u tijelu, glavna
komponenta veziva,
odlaganje u kroninim upalama =
FIBROZA,

kondenzacija kolagena u kompaktnu

tvar HIJALIN
KEMIJSKI POSREDNICI UPALE:
- kratkotrajan i ogranien uinak brzo iskoriteni ili razgraeni
Stanini izluuju ih leukociti, endotelne stanice, mastociti i tkivni makrofagi
a) vazoaktivni amini: prvi u podruju upale
histamin: mastociti, bazofili i trombociti,
IgE/C3a/C5a/IL1/IL8/toplina degranulacija
dilatacija arteriola i
poveani dotok + kontrakcija endotelnih st.
venula i propusnost,
kratotrajno djelovanje HISTAMINAZA,
puno histamina uzrokuje pad tlaka i
hemodinamski OK
serotonin: trombociti vazokonstrikcija i zgruavanje,
neuroni i enterokromafine stanice
neurotransmiter i reg. peristaltike
b) metaboliti arahidonske kis.: 20 C,4 =; iz linolenske kis.; esterificirana u memb.
fosfolipidima,
osobaa ju fosfolipaza u leukocitima,
mastocitima, tromb. i end.st.,
2puta 1.ciklooksigenaza prostaglandini E2, D2, F2: vazodilatacija + edemi
(+E2 bol i temp.),
tromboksan-sintetaza u tromb.: agreg.
trombocita + vazokonstrikcija
=
tromboksan A2
prostaciklin-sintetaza u end.st.: inh.
agregacije + vazodilatacija
= I2
(prostaciklin)
2.lipooksigenaza leukotrien LA4 neutrofili i makrofazi B4
(kemotaksija neutrofila)/
C4 D4 i E4
(bronhokonstrikcija + propusnost ila)
iz leukotriena u tkivima nastaju LIPOKSINI
(inh.kemotaksiju neutrofila i
njihovu adheziju za endotel)
lijekovi NSAID (blokiraju ciklooksigenazu) i kortikosteroidi (blokiraju fosfolipazu)
c) imbenik aktivacije trombocita (PAF): nastaje aktivacijom fosfolipaze A2 iz
membrane upalnih st.,
agregacija trombocita i
degranulacija, bronhokonstriktor,
vazodilatator + propusnost (1001000x jae od histamina),
potie sitezu eikozanoida i citokina
(adhezija leukocita,
kemotaksija, oksidativni stres)

d) citokini: IFN i IL12 kronina upala,

IL 17 izluuju limf.T, aktivacija neutrofila i obrana domaina od
infekcije,
TNF i IL 1 makrofazi, mastociti i end.st. pod utjecajem mikroorg.,
imunokomp. i limf.T,
aktivacija endotelnih st. (izraaj adhezijskih mol.),
aktivacija leukocita (luenje citokina i eikozanoida),
+TNF (formiranje tromba) i IL 1 (aktivacija fibroblasta na
proizvodnju matriksa),
sustavno: vruica, letargija, sinteza prot. akutne faze, TNF
(kahektin-kaheksija)
kemokini CXC (IL 8 - neutrofile), CC (monociti/makrofagi, T-st.,
eozinofile)
e) duikov oksid (NO): SS otputanje neurotransmitera, makrofagi toksian za
mikroorg.,
ile vazodilatator (topljivi plin kratkog vijeka)
f) slobodni radikali kisika: NADPH sintetaza (fagocitna oksidaza; makrofazi i
neutrofili),
aktivacija unutar lizosoma unitava fagocitirane
estice i nekrotine st.,
otputanje vani u niskim konc. (stimulacija
posrednika upale),
u visokim (oteuju tkiva akt.
proteaza i inh. antiprot.)
g) lizosomalni enzimi leukocita: unutar fagolizosoma u niskom pH(kisele proteaze)
ili nakon otputanja
na matriks i komplement (neutralne proteaze
elastaza, katepsin,
kolagenaza) reguliraju ih antiproteaze iz krvi i
tkivnih tek.
h) neuropeptidi: prenose osjet boli i reguliraju tonus i propusnost krvnih ila
(supstancija P)
Proteini plazme: 1) sustav komplementa; 2) sustav kinina+sustav zgruavanja
1) komplementi u plazmi u inaktivnom obliku, aktivacija C1 i kaskada reakcija
klasini put: kompleks ag-at C1 djeluje na C2 i C4 C4a i
C4b C3 konvertaza
alternativni: endotoksin proteini properidinskog sustava
(faktor B i D) na C3b
alternativna C3 konvertaza
lektinski: lektin plazme vee manozu (samo na bakt.memb.)
i dalje kao klasini
efektorska faza = C3 konvertaza C3a (upalni medijator) i C3b (na pov.stanice ili
mikroorg.),
C3b + C3 konv. C5 konvertaza (C5a i C5b), formiranje MAC
kompleksa (C5b-C9)

vazoaktivno djelovanje: C3a i C5a (anafilatoksini oponaaju mastocite) + C5a

(aktivira lipooksigenaze)
aktivacija, adhezija i kemotaksija: vie C3a (adhezija leukocita za ile, kemotaksija
granulocita i monoc.)
opsonizacija: C3b (opsonin)
citotoksino djelovanje: MAC
katabolizam imunokompleksa: oblae imunokomplekse koji se potom veu za
leukocite i eritrocite
2) kininski sustav + zgruavanje: Hagemanov imbenik (F-XII) sinteza u jetri
(inaktivan oblik!),
aktivira se u kontaktu s kolagenom,
bazalnom meb. i trombocitima i
onda potie 4 sustava (kininski, zgruavanje,
fibrinolizu i komplement)

sustav kinina: prekalikrein u kalikrein kininogen u bradikinin (vazodil.,propusnost,

bronhokons., bol),
bradikinin kinaze brzo razgrade,
kalikrein povratno stimulira i F-XII
sustav zgruavanja: aktivacija trombina topljivi fibrinogen u netopivi fibrin +
oslobaanje malih
fibrinopeptida iz fibrinogena (propusnost ila i kemotaksija)
sustav fibrinolize: plazminogen u plazmin (ili zbog kininskog sustava/F-XII ili zbog
aktivatora
plazminogena iz endotelnih st. i leukocita) fibrinoliza i
aktivacija komplementa

AKUTNA UPALA: vaskularne promjene + stanine reakcije

- 2 skupine receptora na upalnim stanicama koje prethode vaskularnim promjenama:
1. Toll-like receptori (TLR): u plazmatskim membranama i endosomima
aktivacija transkripcijskih
faktore izluivanje posrednika upale
aktivacija limfocita
2. Inflamasomi: citoplazmatski kompleksi koji prepoznaju produkte mrtvih st.
kaspaza-1 IL-1
(npr. kristali urata u gihtu, kristali kolesterola u aterosklerozi)
Vaskularne promjene: Lewisova trostruka reakcija 1. Konstrikcija arteriola zbog
mehanikog podraaja
2. Vazodilatacija i crvenilo
(nakon nekoliko sek.)
3. Lokalni edem (histamin
na postkapilarne venule)
Edem 1. Povien hidrostatski tlak (posljedica poveanog V krvi u dilatiranim
arteriolama)
2. Smanjen osmotski tlak plazme
3. propusnost: uzrok a) kontrakcija end. st. (histamin, bradikinin, PAF,
TXA2 rev.)

b) nekroza endotelnih stanica (prati je migracija

leukocita)
c) stimulacija transcitoze (VEGF)
d) anatomski defekt stijenke novostvorenih
krvnih ila
(neoangiogeneza u granulacijskom tkivu i
tumorima)
oitovanje 1) neposredni prolazni odgovor (nakon
par sek, traje par min)
(reverzibilno)

histamin kontrakcija end.st. venula

2) neposredni suzdrani odgovor

(traje nekoliko dana)

opsenije oteenje
(opeklina, infekcija) oteenje
venule) koagulacija

endotela (i arteriole i kap. i

3) odgoena produljena propusnost

(nakon par h, traje par h/dana)

kapilara i venula (rev.)

sunanje propusnost

Transudacija upalni edem u Lewisovoj reakciji, nije naruen integritet krvnih ila,
izljev zbog tlakova
serum: defibrinirama plazna (nema stanica niti imbenika
koagulacije),
krv u epruveti bez antikoag. ugruak odvojimo
TRANSUDAT = filtrat seruma, makroskopski bistra tekuina,
mikroskopski bez upalnih st.,
nema imbenike koagulacije moe trajno ostati u
tekuem stanju,
specifina teina do 1.015; do 3g/dL proteina
SEROZNI izljev (serozna upala)
Eksudacija opsenije oteenje
plazma: krv bez stanica s proteinima i faktorima zgruavanja,
albumin najzastupljeniji protein i osmotski najvaniji (68 000
daltona),
krv u epruveti bez antikoagulansa centrifuga da odvojimo
stanice od plazme
EKSUDAT = filtrat plazme, makroskopski mutan, mikroskopski vie
proteina i upalnih stanica,
spec.teina > 1.015; >3g/dL proteina
FIBRINOZNI izljev ako nastupi razgradnja leukocita poprima utu boju
(gnoj) = PURULENTAN,
dodir tih stanica sa stranim esticama u
meustaninom prostoru dovodi
do zgruavanja plazme (vrstoa) =
FIBRINOPURULENTAN

Stanine reakcije: agranulocitoza kotana sr ne moe proizvoditi granulocite

1. INTRAVASKULARNE PROMJENE: marginalizacija leukocita u sredini krvne struje
vazodilatacija
usporavanje protoka
periferni smjetaj st. (okrugle)
aktivacija leukocita dodir s endotelom ih
aktivira ljepljiva povrina
usporavanje kotrljanja (pada
meh. sila, raste adhezijska sila)
adhezija na endotel (zaustavljanje, vrsto
prijanjanje, ameboidni oblik)
adhezija i ameboidna pretvorba su
preduvjeti za iduu fazu

adhezija: aktivacija leukocita ponitava njihov neg. naboj zbog kojeg su se odbijali s
endotelom,
interakcija glikoproteina SELEKTINA i ugljikohidrata koji ih veu
ADRESINA
receptori a) selektini: L-selektini konstitucionalna (uvijek!) ekspresija na
leukocitima;
osloboaju se s aktiviranih leukocita
(slobodni u plazmi)
E-selektini inducibilni, endotelne st. izloene citokinima
ili bakt. LPSu,
ne sudjeluju u ranim fazama upale (treba
par sati),
za sijalinsku kis./fukozu leuk.
(regrutiranje; kasne faze),
odravanje i pojaavanje upalne reakcije
P-selektini histamin i trombin potiu izluivanje iz
trobocitnih zrnca i
Weibel-Paladeovih tjeleca endot. stan.
(faza kotrljanja)

b) integrini: transmembranski proteini konstitucionalno izraeni na

pov. svih leukocita
(citokini im poveavaju afinitet),
na leukocitima receptori za end.st., fibronektin i
kolagen izvanst. matriksa,
laminin i kolagen tip IV bazalne
membrane
na trombocitima integrin GpIIb/IIIa (agregacija
trombocita)
c) imunoglobulini: na endotelnim stanicama, veu integrine leukocita
(V-CAM i I-CAM),
konstitucionalno izraeni ali im IL-1 i TNF
poveavaju ekspresiju
(najizraenije postkapilarne venule),
4-6h nakon stimulacije, max. za 24h, do kraja
upale (bitni i za regrutiranje)

d) glikoproteini nalik na mucin: ECM i pov.stanica; HEPARAN SULFAT

(za CD44 leukocita)
2. EMIGRACIJA LEUKOCITA: dijapedeza/transmigracija ameboidnim gibanjem
(pseudopodiji/filopodiji),
traje 5-6min,
gradijent sile (jae prednjim nego stranjim krajem) +
enzimi (kolagenaze),
inhibitori polimerizacije tubulina (kolhicin) i
polimerizacije mikrotubula
(citohalazin) inhibiraju kretanje
3. KEMOTAKSIJA: usmjereno kretanje leukocita prema kemijskom gradijentu posrednika
upale koji
aktiviraju oks. fosforilaciju, stvaranje ATPa, i polimerizaciju
mikrotubula i mikrofilamenata
kemotaksini bakterijski produkti,
mitohondrijski polipeptidi,
fragmenti komplemenata,
lipidni derivati,
citokini (IL-8 = kemokini)
4. FAGOCITOZA: 3 faze 1) prepoznavanje i adhezija: nespecifino vezanje je
neuinkovito,
opsonizacija makrofazi
imaju rec. za C3b i Fc Ig,
fosfolipaza A2
sekundarni glasnici (PIP2, DAG, IP3),
Ca prelazi u hijaloplazmu
aktivira protein-kinazu C,
fosfolipazu A2 i
polimerizaciju tubulina
2) internalizacija: aktivacija citoskeleta, fagocitotina
vakuola, fuzija s lizosomom
(nema vie lizosomskih zrnca
degranulacija)
3) baktericidna aktivnost i razlaganje bakterijske stanice:
procesi ovisni o O2 uinkovitiji;
NADPH-oksidaza
(NADPH u NADP + superoksid),
spontana dismutacija
(O2- u H2O2 vod.peroksid),
mijeloperoksidaza
(H2O2+Cl u HOCl hipoklorna k.),
hipoklorna kis. =
najjai spoj za ubijanje bakterija
procesi neovisni o O2 lizosomni enzimi,
kationski defenzini, lizozimi,
laktoferini
(lizosomne hidrolaze razgrade ost.)
Poremeaji funkcije leukocita:
1. Steeni (eerna bolest, virusna inf., malnutricija, leukemija..)
2. Uroeni (mutacija gena) poremeaji adhezivnosti leukocita: mutacija gena za 2lanac integrina

(leukocitoza
ali ne dolaze do arita inf.)
poremeaji kemotaksije: manjak C3 dovodi do
manjka C5a (najvaniji)
poremeaji mikrobicidne aktivnosti: manjak NAPDHoksidaze (mobilizacija
makrofaga
kronina granulomatozna b.)
osjetljiviji na
bakt. s katalazom nego one
bez (S.
aureus da, S. pneumoniae ne)
Ishod akutne upale: rezolucija povratak potpunog anatomskog i funkc.
integriteta (blaga upala)
regeneracija unitene st. se zamjene novim (tkiva koja se
mogu dijeliti-jetra/bubreg)
reparacija gubitak tkiva (vezivni oiljak, osim u mozgu gdje
je glijalni)
produljena akutna upala/perzistencija ili recidivi (prelazi u
kroninu upalu)
CIJELJENJE: kad ne moemo imati rezoluciju (tei k restitutio ad integrum)
regeneracija tkivo vraa u stanje prije oteenja (epitel koe i
crijeva, neki parenhim)
reparacija oiljak ne moe obavljati funkciju koju je tkivo imalo prije
ali odrava
strukturnu stabilnost (plua/jetra/bubrezi nakon
kronine, srce nakon infarkta)
ORGANIZACIJA fibroza u podruju upalnog eksudata ili tromba
koja je nastala uratanjem
i maturacijom granulacijskog tkiva

REGENERACIJA: imbenici rasta stimuliraju prelazak iz G0 u G1, a ciklini (kontrolirani

ciklin-ovisnim
kinazama) prelazak u sljedee aktivacija ostatnih stanica
ozlijeenog tkiva, novih
krvno-endotelnih stanica
(nove ile) i fibroblasta
proliferativni kapacitet LABILNA ili kontinuirano dijelea
tkiva (kotana sr i epitel
koe, probavnog, sp.mok.s. i egzokrinih kanala),
regeneracija dokle god
je ouvan min. matinih st.
STABILNA (jetra, bubreg,
guteraa, endotel, glatkomiine st.
i fibroblasti)
proliferiraju kao odgovor na ozljedu,
ogranien kapacitet
osim jetre
PERMANENTNA (miociti osim
kardiomiocita (?) i neuroni),

nemaju
mogunost proliferacije postnatalno,
formiranje oiljka
uvijek
matine stanice samoobnavljajui kap. + asimetrina
replikacija (jedna dif., druga ne)
a) Embrionalne: visok kapacitet samoobnove, najvii
stupanj nedif.
b) Zrele (tkivne): manji samoobnavljajui kapacitet od
EMS,
mogu dif. u jednu ili sve stanine
linije nekog tkiva
imbenici rasta veinom proto-onkogeni (procesi onkogeneze
i cijeljenja su slini),
receptori s intrinzinom aktivnou kinaza
fosforilacija i aktivacija
unutarst. domene dalje fosforilira dalje RAS, PI3kinazu, fosfolipazu Cy...
receptori vezani uz G-proteine 7
transmemb. uzvojnica, veu GDP koji
prelaze u GTP i aktiviraju dalje ili preko cAMP ili
preko IP3
receptori vezani uz intrinzinu enzimsku
aktivnost monomerike
transmembranske mol. gdje vezanje liganda
uzrokuje konf. promjenu
intracelularne domene, vezanje i fosforilaciju
JAK-kinaze (preko STATova)
ECM intersticijski ECM: sintetiziraju fibroblasti, amorfni
trodimenzionalni gel od
fibrilarnog i nefibrilarnog
kolagena (fibronektin, elastin,
proteoglikani, hijaluronati)
ECM bazalne memb.: visoko organiziran, sintetiziraju i
epitelne i mezenhimske
stanice (endotelne i
glatkomiine st.),
od kolagena IV, laminina,
proteoglikana
komponente: vlaknasti prot. snaga i elastini
odgovor,
kolagen: vlaknasti tip III i I
oiljci, kovalentne veze
(nuan vitamin C)
nevlaknasti tip IV
(bazalna memb.), IX (diskovi),
tip
VII (dermo-epidermalne veze)
elastin: vraanje u poetnu
strukturu
vodeno hidrantni gel proteoglikani
(izvori faktori rasta),

hijaluronani
(veu vodu),
konzistencija, kao lubrikatori
adhezivni glikoprot. veu ECM sa st.
(fibronektin, laminin, CAM)
- funkcija ECM: mehanika potpora,
kontrola stanine proliferacije,
potencijal za obnovu tkiva,
spec. tkivni mikrookoli,
nuno je odrati strukturalnu mreu (npr. jetreni apsces s oteenom
retikulinskom
mreom ne moe regenerirati)
- regeneracija jetre: 60% moemo ukloniti,
TNF i IL-6 uvode stanicu iz G0 u G1 fazu, a kasnije potiu HGF,
EGF, TGF

REPARACIJA: angiogeneza formiranje granulacijskog tkiva remodeliranje veziva

i oiljak,
poinje 24h nakon ozljede, 3.-5.dan se stvara granulacijsko tkivo,
GRANULACIJSKO TKIVO makroskopski zrnato i ruiasto,
mikroskopski rahlo vezivo s
novostvorenim krvnim ilama jo
nezrelih stijenki i upalni infiltrat u
kojem dominiraju makrofazi,
mlade krvne ile nemaju jo vrste
interendotelne veze (edem)
ANGIOGENEZA: lijeenje potie (kod aterokleroze) ili inhibira (kod tumora i
dijabetike retinopatije),
vaskulogeneza rast krvnih ila u embrionalnom razdoblju de
novo iz angioblasta
(prekursorke stanice hematopoetskog sustava hemangioblasti
angioblasti)
induktori angiogeneze: broj 1 je HIPOKSIJA,..+PDGF, TGF-, TGF-

vazodilatacija (zbog NO) i propusnost (zbog VEGFa)

odvajanje pericita migracija
endotelnih stanica proliferacija endotelnih st.
remodeliranje u kapilarne cjevice
dolazak periendotelnih stanica (periciti za kapilare,
glatkomiine za vee krvne ile)
sazrijevanje inhibicija proliferacije/migracije end.st.+
stvaranje bazalne memb.
VEGF: max ekspresija u epitelnim stanice uz endotel
(podociti bubrega, pigmentni epitel retine)
vee se za tirozin-kinazne receptore (VEGFR-2 najvaniji
ali i VEGFR-1 i 3)

VEGF-A (induktor angiogeneze u tumoru),

VEGF-B i PIGF (embrionalni razvoj),
VEGF-C i VEGF-D (angiogeneza i limfogeneza)
VEGF-E
FGF: FGF-1 i FGF-2; veu se na receptore s tirozin-kinaznom
aktivnosti,
mogu se i vezati za heparan sulfat i uskladititi u ECM
FGF-2 = stimulira proliferaciju endotela, migraciju
makrofaga i fibroblasta prema
oteenju i migraciju epitelnih stanica prema
epidermalnim oteenjima
ANGIOPOETINI: Ang1 i Ang2
matriks-metaloproteinaze omoguuju degradiranje ECM i
formiranje vaskularnih cijevi
CIJELJENJE: 1. Primarnom intencijom epitelna regeneracija (neinficirana
kirurki obraena rana),
1.dan: neutrofili na rubovima rane, pojaana
dioba bazalnih st.
2.dan: migracija epitelnih st. s rubova i
proliferacija unutar dermisa
3.dan: makrofazi mijenjaju neutrofile, rana
ispunjena granulacijskim
tkivom, okomiti kolagen na rubovima,
proliferacija epitelnih stanica
5.dan: neovaskularizacija na vrhuncu, kolagen
premouje incizijski
prostor, epidermis normalne debljine sa
keratinizacijom
2.tjedan: akumulacija kolagena i proliferacija
fibroblasta, nema leukocita,
edema ni pojaane vaskularizacije,
nove ile polako regradiraju
kraj 1. mj.: oiljak s celularnim vezivom, upalnog
infiltrata skoro nema,
normalan epidermis na povrini
2. Sekundarnom intencijom vei gubitak tkiva (apsces, ulceracija,
infarkt...)
razlike od prim.: vei ugruak bogat fibrinom i
fibronektinom,
upalna reakcija intenzivnija (vei
defekt vie debrisa vie
fibrina/eksudata za ukloniti),
to je granulacijsko tkivo vee i
oiljak je vei,
kontrakcija (miofibroblasti) za 6
tjedana se smanji za 5-10%
vrstoa rane: kad maknu avove za tjedan dana je
10% (jako raste prvi mjesec),
idua 2 mjeseca se remodelira
kolagen,
3 mjeseca nakon ima 70-80%
vrstoe poetnog tkiva

 usporeno cijeljenje: infekcija, strano tijelo,

poremeaji cirkulacije (srani bolesnici, ozljede velikih
krvnih ila),
endokrine bolesti (dijabetes, Cushingov
sindrom/adrenokortikalna hiperfunkcija),
manjak hranjivih tvari (bjelanevina u kaheksiji, vit.C u
skorbutu)
poremeaji cijeljenja: dehiscencija rane rubovi se razdvoje (slabi avovi,
mehaniki pritisak)
bujna granulacija/divlje meso granulacijsko
tkivo preko razine rubova rane
keloid hiperplastini oiljak (nepravilna tvorba
neorganiziranog veziva) zbog
prekomjernog odlaganja kolagena; ei u crne
rase
kontrakture deformacija zglobova zbog prekomjernog
bujanja veziva ili miine
fibroze (Dupuytrenova kontraktura ili
Volkmannova fleksijska
kontraktura prsta ake)

KRONINA UPALA:
-

kliniki: traje dulje od akutne (nekoliko tj/mj), nema jasan poetak niti vidljivi
kraj,
ne oituju se tipinim znakovima akutne upale, nejasne etiologije
patohistoloki: limfocitni, makrofagni i plazma-st. infiltrat (a ne neutrofili)
nema ih ni u virusnim inf.; kada bi takav infiltrat bio
dokaz 2/3 endocervicitis
nakon poroaja i tireoiditis u starijoj dobi; gotovo svi
stariji M prostatitis

PODJELA: perzistirajua akutna upala (gnojna upala u sredinjem neprokrvljenom

dijelu apscesa),
recidivi akutne upale (ponavljajui otitis djece ili akutni pankreatitis u
alkoholiara postaje kron.),
upale s unutarstaninim patogenima (M.tuberculosis),
viestanini izvanstanini patogeni (gljive i paraziti),
inertna strana tijela,
imunosne bolesti (autoimune bolesti reumatoidni artritis),
imunodeficijencije (AIDS ili uroeni poremeaji inf. Aspergillusom,
Candidom, P.jiroveci),
bolesti nepoznate etiologije/idiopatske bolesti
Tipovi kroninih upala: 1. difuzna kronina upala
2. granulomatozna upala
3. kronina gnojna upala
1. Difuzna kronina upala: difuzni infiltrat upalnih stanica (limfociti, plazmastanice, makrofazi)
limfociti T predouju antigene limf.B, izravan
citotoksian uinak na st.

limfociti i makrofazi luenje citokina

makrofazi hidrolitiki enzimi (elastaza,
kolagenaze, lipaze oteenje);
stimulacija fibroblasta na sintezu
kolagena (fibroza tkiva)
kronina upala plua smanjuje se alveolarni prostor, vrsta konzistencija
organa,
izostaje kolaps pri otvaranju prsnog koa
kronina upala bubrega nepravilni oiljci, zahvaeni org. je smanjen,
deformacije pelvisa i
kaliksa zbog veziva, ureter moe obliterirati
(vezivo ga okrui/ispuni)
2. Granulomatozna upala: nakupljanje modificiranih makrofaga i limf.T u tvorbe
koje vidimo golim
okom kao bijela ili siva zrnca u tkivu
EPITELOIDNE ST. makrofazi obilne eozinofilne citoplazme i
bubreastih/izduljenih jezgara s
rasprenim kromatinom zbog ega granulom
izgleda kao epitelna tvorba
ORIJAKE/sincicijske st. stanice s brojnim jezgrama unutar zajednike
citoplazme
(stapanjem epiteloidnih stanica; 5-10x vee
od njih a one su 15m)
podjela granuloma: a) kazeozni kazeozna nekroza u sreditu u sreditu
okruena epiteloidnim i
orijakim stanicama i obruem od
limfocita
(bakterija M.tuberculosis, gljivica
Histoplasma capsulatum)
b) nekazeozni nema kazeozne nekroze nego
nakupina gusto smjetenih
epiteloidnih st. u sredini, orijake
st. i uska zona limfocita na
periferiji (limfni vorovi u sarkoidozi
i koji dreniraju tumore)
c) granulomi stranog tijela strano tijelo oko kojeg
je puno orijakih i
epiteloidnih stanica,
limfociti na periferiji, ali
nisu tako kompaktni
kao a) i b)
d) guma u sredini su nekrotine stanice ouvanih
obrisa koje se ne
raspadaju u potpunosti, okrueno
epiteloidnim st., orijakim st.,
limfocitima i plazma stanicama tercijarni
sifilis
e) supurativni neutrofili u sreditu (nekrozom
neutrofila nastaje gnoj);
Bartonella henselae bolest
majeg ogreba; Pasteurellae

3. Kronina gnojna upala: kronini se apsces razlikuje od akutnog jer je okruen

ahurom veziva,
neutrofili ive samo 2 dana stalna migracija
novih u upalno podruje gdje
brzo umiru (niski pH, hipoksija, toksini) drenaa
ubi pus ibi evacua,
kronini apsces nastaje gdje se teko drenira
kotana sr, mozak, sinusi,
bronhiektazije (proirenja bronhalnog stabla gnoj
ne moemo iskaljati)
GNOJ nekrotini i oteeni leukociti (gnojna tjeleca), upalne stanice, stanini
dertritus, mikroorg.

SUSTAVNI ZNAKOVI UPALE:

1. VRUICA ubrzava metabolizam, olakava mobilizaciju upalnih stanica i protok krvi
u zahvaenom tkivu
endogeni pirogeni (IL-1, IL-6, TNF-)
IL-1 sinteza PGE2 u termoreg. centrima hipotalamusa
termostat na viu temp.
acetilsalicilna kis. inhibira ciklooksigenazu i sintezu
prostaglandina E2 pada temp.
TNF- sinteza IL-1 u makrofazima
IL-1 i TNF- sinteza IL-6 u jetri
2. PROMJENE U BROJU CIRKULIRAJUIH LEUKOCITA
leukocitoza (bakterijske infekcije IL-1 i TNF- potiu oslobaanje iz
sri)
neutrofilija, pomak Arnetove krivulje u lijevo (band-neutrofili)
limfocitoza (virusne inf., ali i neke bakt.-tuberkuloza)
eozinofilija (paraziti-trihinoza, shistosomijaza)
leukopenija (tifus, neke virusne bolesti)
limfopenija (AIDS)
3. BIOKEMIJSKE PROMJENE U KRVI citokini potiu/koe sitezu prot. u hepatocitima
reakcija akutne faze
sedimentacija krv se u pipeti s
antikoagulansima polako taloi zbog
sile tee pri
poremeenom omjeru pozitivno i
negativno nabijenih
proteina to je taloenje ubrzano
CRP ubrzana sinteza u jetri pri upali,
specifiniji od sedimentacije
pozitivni proteini akutne faze 1-antitripsin, haptoglobin, fibrinogen,
2-makroglobulin,
serumski prekursor s amiloidom
povezanog proteina
negativni proteini akutne faze ALBUMIN!
4. HEMODINAMIKI POREMEAJI TNF- sustavna vazodilatacija OK (esto je
prati DIK)

5. UMOR I KONSTITUCIONALNI SIMPTOMI citokini djeluju na centar za glad i e

(prolazna anoreksija) i
na skeletne miie (slabost)
kronina bolest: supresija produkcije eritrocita (anemije); iscrpljuje itav
organizam (kaheksija)

POREMEAJI IMUNOSNOG SUSTAVA

1. UROENA: nije potreban prethodni kontakt s antigenom, nespecifina, posredovana

upalnim st.
2. STEENA: potreban prethodni kontakt s antigenom, imunospecifina
a) humoralna limfociti B plazma stanice Ig (neobraeni antigen)
b) stanina limfociti T (liza stanica- citotoksini; usklaivanje upalnog
odg.-pomoniki),
obraeni antigen s MHC na predonim st. (makrofazi,
dendritike st.)
LIMFOCITI T: 60-70% limfocita periferne krvi; parakorteks limfnih vorova,
periakrteriolarno u slezeni,
veina limfocita u timusu (kasnije atrofira); CD4:CD8 = 2:1
TCR (T cell receptor) veinom , neki (manjina krvi i mnogi na
sluznicama),
nekovalentno vezan za CD3 (nakupina 5-polipeptidnih lanaca za
prijenos intracel. signala)
CD4 veu MHC-II, 60%, pomoniki (lue citokine koji reguliraju druge
imunosne stanice)
a) TH1: IL-2 i TNF- aktivacija makrofaga i NK stanica, granulomatozne
reakcije
b) TH2: IL-4, IL-5, IL-10 aktivacija humoralne imunosti (IgE)
CD8 veu MHC-I, 30%, citotoksini (unitavaju stanice zaraene virusom i
tumorske stan.)
a) TC1
b) TC2
LIMFOCITI B: 10-20% limfocita krvi; kotana sr, korteks limfnih ., bijela pulpa
slezene, tonzile, MALT..
antigen potie formaciju germinativnog centra/sredita klijanja u
limfnim folikulima (veliki
aktivirani limf.B i makrofazi koji ih aktiviraju) sa zonom omotaa (zreli
B-limfociti),
PLAZMA STANICE luenje Ig: IgG, IgM i IgA (skupa 95%) te IgE i IgD
NK STANICE: priroena imunost liza stanica bez prethodne senzibilizacije,
10-15% limfocita periferne krvi,
vei, azurofilna zrnca s enzimima, nemaju TLR niti CD3
CD16 i CD56 sprjeavaju citolizu vlastitih stanica prepoznavanjem
MHC-I
MAKROFAZI: mononuklearno-fagocitni sustav,
MHC-II (prezentacija antigena CD4 T-limf.) + lue citokine; fagocitoza
opsoniziranih mikroorg.

DENDRITIKE ST.: samo kao antigen-prezentirajue stanice; nemaju sposobnost

fagocitoze
a) interdigitalne limfatino tkivo i intersticij nelimf.org. (plua, srce)
b) Langerhansove epidermis
c) folikularne germinativni centri limfnih folikula L i slezene
MHC/HLA: a) MHC-I HLA-A, HLA-B, HLA-C; na povrini svih stanica s jezgrom
b) MHC-II HLA-D (DP, DQ, DR); na pov. antigen-prezentirajuih st.
(monociti, makrofazi, dend.
st., B-limf.), pod utjecajem IFN- endotel ila, fibroblasti i
epitel bubrenih kanalia
c) MHC-III neke sastavnice komplementa, ne djeluju kao
transplantacijski antigeni
svaka osoba ima po jedan HLA alel svakog roditelja: 6 razliitih HLA-I (tri majina A,
B i C, i tri oeva),
HLA-II jo vie
kombinacija (>20 razliitih)
CITOKINI: citokini upalnih reakcija (IL-1, IL-6, TNF, interferoni) makrofazi,
citokini koji aktiviraju upalne stanice (IFN-, TNF) limf.T,
kemokini limf.T, makrofazi, endotelne st.,
citokini koji upravljaju rastom, aktivacijom i diferen. limf. (IL-2/4/5/12/15,
TGF-) CD4 T-limf.,
citokini koji potiu hematopoezu (CSF)
Reakcije preosjetljivosti: I alergijska i anafilaktika preosjetljivost (IgE)
II citotoksina preosjetljivost ovisna o protutijelima (IgM
i IgG)
III preosjetljivost prouzroena imunokompleksima
IV preosjetljivost posredovana stanicama (jedina
stanicama, druge antitijelima)

I alergijska i anafilaktika preosjetljivost

- prvi kontakt s antigenom TH2 (IL-4 i IL-5) imbenici rasta za mastocite + Blimfociti (stvaranje IgE)
IgE se vee na Fc receptore mastocita i bazofila
- drugi kontakt s antigenom vezanje antigena s IgE na pov. mastocita
degranulacija
Odgovor u 2 razdoblja: prvo razdoblje brzo (5-30 min nakon dodira s ag i povlai
se za 30 min),
primarni posrednici (histamin,
kemokini za eozinofile i
neutrofile, heparin, neutralne
proteaze-cijepaju komplement)
drugo razdoblje odgoeni odgovor (2-24h nakon, traje
danima),
inducibilni posrednici (leukotrieni,
prostaglandini, PAF),
eozinofili oteuju tkivo
otputanjem glavne kationske

bjelanevine i eozinofilne kationske

bjelanevine
Podjela: LOKALIZIRANA (ograniena) koa, probavni sustav, gornji dio dinog
sustava i oi, plua;
postoji genska sklonost atopija
SISTEMNA (opa) nakon parenteralnog (penicilin) ili oralnog (kikiriki)
unosa antigena
Primjeri: peludna hunjavica pelud, prhut maaka i psa, praina upala sluznice
nosa i oiju
bronhalna astma pretjerana produkcija sluzi i kaalj zbog
hiperreaktivnosti bronhalnog
sustava na inhalacijske alergene iz zraka
alergijski gastroenteritis proljevi i poremeaji probave zbog
alergena u hrani
anafilaktiki ok lijekovi, ubod kukaca opa vazodil. uz pad tlaka,
osip koe (urtikarija),
potekoe u disanju (laringospazam i bronhospazam
uz hiperprodukciju sluzi)

II citotoksina preosjetljivost ovisna o protutijelima:

reakcija protutijela (IgG i IgM) na egzogeni ili endogeni ag na povrini stanice,
bazalne memb. ili ECMa

a) REAKCIJA OVISNA O KOMPLEMENTU: MAC ili opsonizacija

transfuzijska reakcija par minuta nakon transfuzije
dolazi do lize eritrocita
fetalna eritroblastoza matero-fetalna Rh
inkompatibilnost
autoimunosna hemolitika anemija kronina
hemoliza
Goodpastureov sindrom protutijela usmjerena na
stanice bazalne
membrane bubrega i
plua
b) O PROTUTIJELIMA OVISNA, STANICAMA POSREDOVANA CITOTOKSINOST:
ciljnu stanicu prekrivenu niskom konc. IgG liziraju bez fagocitoze (!)
nesenzibilizirane stanice s receptorima za Fc-fragment (monociti, neutrofili, NK)
akutni glomerulonefritis nakon streptokoknog
faringitisa
reakcija odbacivanja presatka
c) PROTUTIJELIMA POSREDOVANA STANINA DISFUNKCIJA: protutijela na povrinske
receptore stanice je ne oteuju niti izazivaju upalnu reakciju samo poremeaj
funkcije
mijastenija gravis na acetilkolinske receptore
(slabost miia)
Gravesova (Basedowljeva) bolest na TSH-rec.
tireocita (hiperstimulacija)
obini pemfigus na proteine dezmosoma
(intraepidermalni mjehurii)

III preosjetljivost prouzroena imunokompleksima:

stvaranje kompleksa ag-at koji se odlau u tkivima i aktiviraju komplement, i
egzogeni i endogeni ag, mogu se stvarati u cirkulaciji (sistemna) ili na mjestu
odlaganja ag (lokalizirana)
a) SISTEMNA BOLEST IMUNOKOMPLEKSA (SERUMSKA BOLEST):
serum konja za pasivnu imunizaciju protiv tetanusa kompleksi unutar krvi,
veliki kompleksi (u suviku protutijela) dobro ih uklanjaju fagociti,
mali kompleksi (u suviku antigena) odlaganje u stijenku kapilara i arteriola
komplement, koagulacija i kininski sustav oteenje (ponajprije bubrezi,
koa zglobovi, srce)
sistemni eritematozni lupus
nodozni poliarteritis
b) LOKALIZIRANA BOLEST IMUNOKOMPLEKSA (ARTHUSOVA REAKCIJA):
intrakutana injekcija antigena in situ stvaranje imunokompleksa
nekrotizirajui vaskulitis + fibrinoidna nekroza + upalna reakcija (zahvaa i
perivaskularno vezivo),
lokalna koagulacija i tromboza nekroza distalnog tkiva,
zadebljanje intime ako je kronino ponavljano ili dugotrajno odlaganje

IV preosjetljivost posredovana stanicama: odgoena preosj. + T-stan.

posredovana citotoksinost
a) REAKCIJA ODGOENE PREOSJETLJIVOSTI:
tuberkuloza/histoplazmoza kazeozni granulomi u
pluima i limfnim vorovima
sarkoidoza nekazeozni granulomi
kontaktni dermatitis kontakt s otrovnim brljenom
uzrokuje stvaranje bula
Mantouxova reakcija na tuberkulin
prvi dodir s bacilom tuberkuloze pokuavaju ga unititi makrofazi
(neuinkovito) prezentacija ag
tuberkulinska injekcija ponovna prezentacija ag TH1 limfocitima aktivacija
lue INF-
(aktivira makrofage), IL-2 (proliferacija limfocita T) i TNF (ekstravazacija i
formacija granuloma)
makroskopski: za 8-12h crvenilo i otvrdnue (max za 24-72h i poslije povlaenje)
mikroskopski: obujmica CD4 limfocita oko venula u potkonom tkivu i dermisu,
edem i odlaganje fibrina u intersticiju = induracija,
ako se ag ne uspije razgraditi za 2-3 tj. limfociti se zamijene makrofazima
granulomatozna upala
b) STANICAMA T POSREDOVANA CITOTOKSINOST: senzibilizirani CD8 limfociti
(virusi, tumori)
kronini virusni hepatitis C razaranje inficiranih
hepatocita
reakcija odbacivanja presatka

Transplantacijska reakcija: oteenje CD8 limf. T + reakcija odgoene

preosjetljivosti (inkompatibilni HLA)
a) HIPERAKUTNO nekoliko min/sati, primalac prethodno senzibiliziran
(transfuzija, trudnoa),
rijetko (0.5%)
reakcija preosjetljivosti tipa II (??) ve stvorena
protutijela se veu HLA na
endotelu, aktiviracija komplementa, tromboza, ishemijska
nekroza
mikroskopski: fibrinoidna nekroza ila uz stvaranje tromba, ishemijska nekroza
bubrenih kanalia
makroskopski: mlohav, cijanotian s oitim podrujima krvarenja i nekroze
kliniki: prestanak luenja mokrae, temperatura, bol najee ve tijekom
operacije UKLONITI!
b) AKUTNO prvih tjedana/mjeseci ili kad prestanemo s imunosupresivima (i
humoralna i stan.im.)
mikroskopski: infiltracija limfocitima T, prolaze kroz tubularnju memb. i oteuju
bubrene kanalie,
humoralne oteenje ila vaskulitis, fibrinoidna nekroza
stijenke, tromboza
kliniki: naglo zatajenje bubrene funkcije, porast duikovih spojeva u krvi,
oligurija, temp. i bol
transkutana biopsija bubrega irokom iglom (razlikovanje od akutne tubularne
nekroze ili toksine reakcije na lijekove) ako rano otkrijemo samo vratimo
imunosupresive
c) KRONINO nekoliko mjeseci/godina; polako poputanje funkcije
mikroskopski: fibroza i zadebljanje intimearterija i arteriola sa stenozom ili
opstrukcijom lumena,
atrofini kanalii nadomjeteni vezivom s limfocitnim infiltratom
kliniki: ne odgovara na lijekove, nuna zamjena presatka
ALOTRANSPLANTANTI: tkiva ili organi drugih osoba
KSENOTRANSPLANTANTI: ivotinjska tkiva (svinjski zalisci)
!Najee od tkiva ronica, epidermis, kotano, a od organa bubrezi, jetra, srce,
guteraa, crijeva!
GVHR: kod presadbe kotane sri (leukemija, aplastina anemija, imunodef.),
imunokompetentni limfociti T oteuju kou, sluznicu probavnog sustava i
epitel unih vodova
akutni osip, grevi, utica, reaktivacija infekcija (npr. CMV)
kronini skleroza dermisa, suhoa oiju i usne upljine i imunodef. terapija
imunosupresivima
Autoimunosne bolesti:
- autoimunost ne znai da nuno postoji i autoimunosna bolest (predispozicija, genski i
okolini imb.),
- povean broj LIMF. T citokini pojaana ekspresija MHC-II dodatno poticanje
limfocita
a) zahvaanje jednog organa: Hashimoto tireoiditis, Gravesova bolest, autoimunosna
hem. anemija,
Goodpastureov sindrom, miastenija gravis...

b) sistemne: sistemni eritematozni lupus, Sjgrenov sindrom, sistemna skleroza,

reumatoidni artritis,
dermatomiozitis..

SISTEMNI ERITEMATOZNI LUPUS (SLE):

kronina autoimunosna bolest protutijela protiv sastavnica jezgre,
najvie oteuje kou, bubreg, zglobove i serozne ovojnice,
1:4 000 u populaciji (, 15-30g 1:700); :M = 9:1,
simptomi ve u djejoj dobi
ANA (antinuklearna antitijela) protiv dvolanane uzvojnice DNA (ali i histona,
nehistonskih prot., NA),
anti-Smithovo protutijelo (Smith = jedan od
antigena jezgre),
imunokopleksi odlaganje (preosjetljivost tip
III),
at na eritrocite, leukocite i
trombocite (tip II)
ANTIFOSFOLIPIDNA protutijela 1/2 bolesnika, veu kardiolipinski ag, pozitivan
VDRL (test za sifilis)
In vitro: produljuju koagulacijske testove
(lupusni antikoagulans)
In vivo: prokoagulantni uinak sekundarni
sindrom antifosfolipidnih at
(tromboze,
ishemija, pobaaj)
Patologija: preosjetljivost tip III glavne promjene u krvnim ilama (akutni
nekrotizirajui vaskulitis)
koa leptirasti eritem (50%)
degeneracija stratum bazale i odlaganje imunokomp. na
dermo-epiderm. Granici,
akutni nekrotizirajui vaskulitis umnaanje veziva, suenje
lumene, mononukleari,
kronini diskoidni eritematozni lupus (promjene
ograniene samo na kou)
zglobovi eksudat neutrofila i fibrina u sinoviju i nakupina
mononukleara u subsinoviji,
artritis neerozivni sinusitis (nema oteenja
hrskavice)
bubrezi svi bolesnici ali svj.mik. vidimo u <70% - lupusni nefritis,
glomeruli (blago-mezangijski nefritis, teko-difuzni
proliferativni glomerulonefritis)
kardiovaskulatorne promjene Libman-Sacksov endokarditis
(nebakt. verukozni endok.),
vegetacije fibrina okruene
mononuklearima i limfocitima,
mitralni i trikuspidalni zalisak
hematopatoloke hemolitika anemija, neutropenija,
trombocitopenija
serozne ovojnice perikard, pleura, peritonej
(vaskulitis+edem+fibrinozni izljev/serozitis)
SS antigen na sinaptike membrane (oteenje neurona) i
vaskularne promjene
dini sustav intersticijski pneumonitis i difuzni fibrozirajui alveolitis
rane kaze,

pleuritis i pleuralni izljev kasne faze

slezena splenomegalija i zadebljanje ahure
Lijeenje: kortikosteroidi i imunosupresivi, mab na CD20 B-limfocita (Rituximab =
maptera),
<95% preivi > 5 god. (smrt zbog bubrenog zatajenja ili inf. rijetko
ve za par tj./mj.),
ei B stanini limfom

SJGRENOV SINDROM:
autoimunosna bolest sa suhoom oiju i usta uslijed oteenja suznih lijezda i
slinovnica,
50-60 god. ei od SLE: 40 % (primarni oblik ili sicca syndrome)
60% (sekundarni oblik zajedno s jo nekom
autoimunosnom bolesti)
ANA protiv ribonukleoproteina SS-A (Ro) i SS-B (La),
reumatoidni imbenik u krvi (at na Fc-fragment IgG-a esto u reumatoidnom
artritisu)
gubitak tolerancije CD4 limf.T na vlastiti antigen
Patologija: suzne lijezde i lijezde slinovnice oteenja i ulceracije ronice,
poveane slinovnice uz
pucanje sluznice u ustima,
ulceracije u nosu i perforacije
septuma
mikro gusti limfocitni infiltrat oko kanalia i ila u lijezdama +
formacija folikula,
atrofija i gubitak acinusa vezivo (pad funkcije)
bolesnika diseminirano zahvaanje i drugih organa
(ee u onih sa SS-A at)
Kliniki: keratokonjuktivitis sicca (zamuenje vida); xerostomia (suhoa ustateko gutanje i karijes),
40x vei rizik za non-Hodgkin B-stanini limfom (razvije se u 5% bolesnika)

SISTEMNA SKLEROZA:
autoimunosna bolest; prekomjerno stvaranje vrstog kolageniranog veziva u koi
skleroderma
:M = 3:1 (max. u 6.desetljeu ivota),
ANA a) protutijela na topoizomerazu I (anti-Scl-70) difuzna skleroderma
b) anticentromerno protutijelo lokalizirana skleroderma
1. DIFUZNA: opseno zahvaa kou, brzo napreduje, rano zahvaa unutarnje
organe (bubreg!)
2. LOKALIZIRANA: ogranieno zahvaa prste, podlaktice i lice s kasnim,
ogranienim irenjem na un.org.
CREST-sindrom: kalcinoza nakupljanje Ca u mekim
tkivima,
Reynaudov fenomen pretjerana
vazokonstrikcija,
ezofagealna disfunkcija potekoe
gutanja,
sklerodaktilija otvrdnue koe na prstima,
teleangiektazija ogranieno proirenje
malih krvnih ila

(kapilare, venule,
arteriole) na koi i sluznicama
Patologija: koa poinje na prstima i iri se proksimalno,
edematozna, perivaskularni infiltrati limfocita, degeneracija
kolagena,
kasnije fibroza dermisa, umnaanje kolagena, izravnavanje
dermo-epiderm. granice,
gubitak konih adneksa, hijalino zadebljanje ila,
kalcifikacije u potkoju
probavni sustav atrofija miinog sloja i zamjena vezivom, gubitak
elastinosti,
donji dio jednjaka kao gumena cijev, gubitak
resica malapsorpcija
kotano-miini s. hipertrofija sinovije i fibroza bez unitenja
zglobova,
zadebljanje bazalne membrane ila, fibroza i
degeneracija miia
bubrezi koncentrina proliferacija stanica intime arteriola (nalik
malignoj hipertenziji)
plua intersticijska i alveolarna fibroza
srce restrikcijska kardiomiopatija i aritmije; perikardijalni izljev
Kliniki: gubitak mimike lice poput maske
ukoeni prsti sklerodakrilija
blijedi ili cijanotini, hladni vrhovi prstiju; nekroza i autoamputacija
Reynaudov fenomen
disfagija i malapsorpcija (gubitak tjelesne mase i anemija)
dine tegobe (zbog fibroze) zatajenje desne strane (srane tegobe),
zahvaanje bubrega maligna hipertenzija zatajenje bubrega
zglobovi
smrt u 50% bolesnika (najee zbog zatajenja bubrega)

REUMATOIDNI ARTRITIS:
kronina sistemna autoimunosna bolest koja zahvaa periferne zglobove,
1% odrasle populacije uglavnom 35-50 god.
genska osnova haplotip HLA-DRB1 na kromosomu 6,
polimorfizam gena PTPN22 za tirozinsku-fosfatazu koja
inhibira aktivaciju T-limf.
hiperakt. TH1 i TH17 citokini
hiperakt. limf.B protutijela protiv ciklikih citrulinskih peptida (CCP)
reumatoidni imbenik (RF) IgM autoantitijela na Fcfragment vlastitok IgG,
kompleksi se odlau u
sinoviju (80% bolesnika)
Patologija: zglobovi interfalangealni, aka i zapee, bolni i oteeni i koa iznad
crvena i topla,
sinovijalna membrana zadebljana, resice umnoene i
zdepaste,
mikroskopski: u vezivu sinovije zastojne krvne ile s
upalnim infiltratom (CD4,
makrofazi, plazma-st.), hiperplastine
stanice na pov.sin.memb.,

kasnije = panus (granulacijsko tkivo

prerasta zglobnu hrskavicu),
sazrijevanje gran.tkiva

ankiloza/zakoenje zglobova
koa reumatoidni vorii: makro 25%, ovalni, pomini, bezbolni,
elastini vorii,
mikro granulomatozna upala sa
sredinjom nekrozom
Kliniki: bar etiri 1. Jutarnja ukoenost zglobova
2. simetrina zahvaenost
3.zahvaenost zglobova ake
4. reumatski vorii u bioptikom tkivu
5. pozitivan RF (nije patognomonian!!!)
6. karakteristina rentgenska slika
nakon 10-15 godina ulnarna devijacija prstiju ake + ankiloza
zglobova
Imunodeficijentna stanja: a) primarne nasljedne, prvi simptomi izmeu 6. mj. i
2. god. (do tad at majke)
b) sekundarne/steene starenje, malnutricija
(anoreksija nervoza/bulimija)
novotvorine, ijatrogeno,
infekcija (VZV, opsice)
osjetljivost na razliite inf. + vea uestalost zloudnih tumora

PRIMARNE: a) imunodef. uroene imunosti poremeaji fagocita: ChediakHigashijev sindrom,

kronina granulomatozna bolest
poremeaji komplementa
b) imunodef. steene imunosti*
*i T i B: SCID teka kombinirana imunodeficijencija, autosomno rec. ili X-vezana,
limfni org.hipoplastini + oportunistike inf. (P.jirovecii, kandide,
herpes simpleks)
T: Di Georgeov sindrom (aplazija timusa) del (22q11.2) = poremeaj
razvoja 3. i 4. drijelne vree,
hipoplazija paratiroidnih lijezda hipokalcijemija
(konvulzije)
hipoplazija timusa manjak limf.T (podloni inf.),
nema sjene na rentgenu,
nakaznosti lica i aortalnog luka
B: agamaglobulinemija vezana uz X kromosom (Brutonova) na dugom
kraju X kromosoma (M!),
gen za tirozin-kinazu nunu za pretvorbu nezrelih
B-limf. u zrele,
kotana sr norm.br. nezrelih limf.B ;
nema germinativnih centara, plazma stanica niti Ig
(elektroforeza seruma)
hiper IgM sindrom (samo sinteza IgMa)
izolirani manjak IgA (najei oblik imunodef.)

AIDS/SIDA: tercijarni stadij infekcije HIVom,

rizine skupine MSM, intravenski narkomani,
transfuzije i transplantacije (danas se provjerava),
heteroseksualni kontakti s pripadnicima rizinih
sk. (33%),
vertikalni prijenos s majke na dijete, zdravstveni
radnici (1:300)
HIV u slini, mokrai, suzama, fecesu ali je nespolni prijenos rijetkost,
RNA lentivirus retrovirus s 2 jednolanane RNA (3 glavna
gena GAG, ENV, POL),
enzimi (reverzna-transkriptaza, proteaza,
integraza),
lipidni omota s glikoproteinskim izdancima
GP 120 i GP 41
CD4 (najvie pomoniki limf. ali i neke druge st.) GP
120/140 (nije dovoljno)
CXCR4/CCR5 GP 41 (endocitoza) reverzna transkripcija
provirusna DNA
ugradnja u stanini genom latencija
monociti/makrofazi kao priuve HIVa i prijenos u SS,
folikularne dend.st. germ. centara priuva HIVa (svi limf.T koji
tu prou se zaraze)
deplecija broja limfocita zbog unutarstanine replikacije
virusa koja ih lizira
Patologija: L rana faza = uveani vorovi folikularna hiperplazija
(nepravilni sek. folikuli, stanjena
zona plata, proireni medularni sinusi) zbog
poliklonske proliferacije limf.B
i hipergamaglobulinemije
kasna faza = prolif. limf. B involucija i hijelinizacija folikula
(izgoreni folikuli),
izostaje granulomatozna upalna reakcija zbog
manjka CD4 T-limfocita
Pneumocystis jirovecii pneumonija bojenje srebrom, vrsta,
mesnata plua bez zraka,
alveole s eozinofilnim
nehom. pjenuavim eksudatom,
septa proirena (edem) +
mononukleari (plazma st.)
kandidijaza, monilijaza, soor Candida albicans (norm.flora;
trudnice, dojenad, dijabetes),
kona crvenkaste eksematoidne
promjene,
sluznice bijele pseudomembrane s
pseudohifama (jednjak),
sustavna apscesi u bubregu (90%)
citomegalovirus imunokompetentni (asimpt. Ili blaga infektivna
mononukleoza),
CPU velike intranuklearne inkluzije, oko sove,
AIDS atipina intersticijska pneumonija ARDS
uz hijelinizaciju,
kolitis (jaki proljevi), retinitis (sljepoa),..

M.tuberculosis tuberkuloza, reaktivacija latentne inf.

M.avium intracelullare diseminirana bolest (vruica, mravljenje,
preznojavanje, poveani
L, hepatosplenomegalija, proljev,
malapsorpcije, zahvaa plua)
toksoplazmoza Toxoplasma gondii (feces maaka, nedovoljno
peeno meso),
poveani L na stranjoj strani vrata; parazitiki
encefalitis (imitira tumor)
kriptokokoza Cryptococcus neoformans (inhalacija spora iz zemlje i
golubljeg izmeta),
ne uzrokuje promjene u pluima neko SS
meningitis
Kaposijev sarkom najee novotvorina u oboljelih od AIDSa;
tumor krvnih ila
Non-Hodgkin limfom 2.najei; ekstranodalno (mozak), difuzni
velikostanini B limfom
karcinom materninog vrata laka infekcija HPVom i oslabljena
stanina imunost
Klinika slika:
1) RANO, AKUTNO RAZDOBLJE ink. 2-6 tj., blagi oblik bolesti u 50-90% zaraenih,
aktivna replikacija virusa + viremija,
visok titar HIVa u krvi, p24 antigen (+), antiHIV at (-) prva tri tjedna,
window period = od infekcije do
serokonverzije,
prolazna limfopenija (pad CD4) porast
CD8, povlaenje simptoma i
pad viremije (3 tj-3mj nakon inf.) + porast
CD4 (nikad na po. razinu)
2) SREDNJE, KRONINO klinika latencija (10 god.); nema replikacije u
mononuklearima niti viremije
buenje: generalizirana limfadenopatija, pad CD4 i
porast viremije
3) AIDS oportunistike inf. i novotvorine (CD4 < 500 prethodi, a CD4 < 200/L
krvi potvruje AIDS)
pad smrtnosti, 60% od oportunistikih inf. (bakterijeske broj 1.!),
antiretrovirusni lijekovi i primarna i sekundarna profilaksa

AMILOIDOZA: skupina bolesti obiljeena nakupljanjem amiloida

AMILOID heterogena skupina fibrilarnih (vlaknastih) proteina,
eozinofilna hijalina tvar koja se taloi izmeu stanica i
u bazalnim memb.,
95% negranajui fibrili neodreene duljine, 5% Pkomponenta (glikoprotein)
a) AL-amiloid (lakog lanca): laki lanci Ig ( oblik) koji potjee
od plazma-st.,
proliferacija limfocita B
b) AA-amiloid (s amiloidom povezani protein): stvara se u
jetri,

hepatociti stvaraju prekursor (SAA serum

amyloid associated)
koji cirkulira, kronine upalne bolesti (RA,
tuberkuloza)
c) Transtiretin: serumska bjelanevina za prijenos tiroksina i
retinola,
obiteljska amiloidna polineuropatija
(nasljedni poremeaj),
senilna kardijalna amiloidoza (strukturno
norm. oblik)
d) A: plakovi u modanom tkivu i ilama mozga u
Alzheimerovoj bolesti
e) 2-mikroglobulin: dio MHC-I, a moe se nai i u serumu,
kod dugotrajne
hemodijalize jer ne prolazi kroz
membranu aparata
Podjela: obzirom na nastanak 1. Primarna bez oitog uzorka
2. Sekundarna posljedina nekog drugog procesa
u organizmu
obzirom na proirenost 1. sistemna (generalizirana)
2. lokalizirana (samo jedan organ)
SISTEMNA AMILOIDOZA:
a) amiloidoza imunosnog podrijetla (primarna amiloidoza): AL-amiloid,
tumori plazmacitomi, B-stanini limfom, multipli
mijelom, ali i bez tumora
b) reaktivna sistemna amiloidoza (sekundarna amiloidoza): AA-amiloid,
kronini upalni proces
prije tuberkuloza, kronini osteomijelitis,
bronhiektazije,
danas autoimune bolesti RA, sistemna skleroza,
ankilozirajui spondilitis,
kronine b. nepoznata uzroka kronina
idiopatska crijevna bolest,
novotvorevine karcinom bubrega i nonHodgkin
c) amiloidoza povezana s hemodijalizom: do 80% bolesnika na dijalizi,
sindrom karpalnog kanala (odlaganje amiloida uz
ligament) n.medianus
d) heredofamilijarna amiloidoza: autosomno recesivna obiteljska mediteranska
vruica (AA-ptorein),
aut.-dom. obiteljska amiloidozna
polineuropatija (transtiretin)
LOKALIZIRANA:
a) endokrini amiloid polipeptidni hormoni endokrinih tumora karcinomi
titnjae, pankreasa, feokromocitom, nediferencirani karcinom eluca, dijabetes
tip II (Langerhansovi otoii)
b) amiloid u starenju 8. i 9. desetljee nemutirani transtiretin senilna
srana amiloidoza;
A-protein senilna modana
amiloidoza
Makroskopski: organi vrsti, poput voska

Mikroskopski: Kongo-crvenilo svj.mik. = naranastocrveno, polarizacijski = zelena

dvolomnost
elektronski mikroskop fibrilarna struktura
Bubreg u glomerulima (u mezangiju uz zadebljanje bazalne memb.), peritubularno i
u stijenke krvnih ila
Slezena bijela pulpa i folikuli makroskopski zrnato = sago-slezena
u sinusima sa zvjezdolikim irenjem u bijelu pulpu = slaninasta slezena
Jetra Disseovi prostori, parenhim, deformira gredice, atrofija hepatocita, u ilama i
izmeu Kupfferovih st.
Srce intersticij, subendokardij (atrij!)
Probavni sustav amiloidne naslage nakil tumorima u crijevima;
vorasto nakupljanje u jeziku makroglosija
Klinika slika: dokaz biopsija zahvaenog org., ili rektuma ili zubnog mesa u
sistemnoj,
sistemna amiloidoza je neizljeiva bolest s loom prognozom

POREMEAJI TJELESNIH TEKUINA I HEMODINAMIKE

- 60% ovjekove mase ini voda
- stania + izvanstanina (meustanina/intersticijska + intravaskularna +
transcelularna/sekreti ep.st.)
Dnevni unos = 2.5L
Pie 1.3L
Hrana 0.9L
Metabolika voda 0.3L

Izluivanje = 2.5L
Mokraa 1.5L
Stolica 0.1L
Disanje 0.9L

HIPOVOLEMIJA: smanjeni V izvanst. tekuine (trauma, opeklina, sepsa, diuretici..)

HIPERVOLEMIJA: poveani V izvanst. tekuine (srana dekompenzacija i bubrena
insuficijencija)
KRAVARENJE/HEMORAGIJA: izlaenje krvi iz krvoilnih prostora akutno, u veim
koliinama uzrokuje ok
TROMBOZA: gruanje krvi u neoteenoj krvnoj ili
EMOBOLIJA: pomicanje ugruka na udaljena mjesta zaepljenje krvne ile
INFARKT tkiva
Edem: oteklina/nabujica poveano nakupljanje tek. u meust. prostorima i tjelesnim
upljinama
hidrops nakupljanje tekuine u seroznim tjelesnim upljinama
(hidroperitonej/ascites, hidrotoraks, hidroperikard, hidrocefalus,
hidrartroza)
generalizirani edem = anasarka: tekuina se nakuplja u koi i potkonom
tkivu
neupalna edemska tekuina = transudat; upalna edemska tekuina = eksudat
organi najpodloniji edemu su mozak i pluno tkivo
Patogeneza: 1. hidrostatiki edem povienje hidrostatskog tlaka krvi na venskoj
kraju kapilara
a) lokaliziran: opstrukcija vene trombom, tumorom,
pritiskom

b) generaliziran: zatajenje srca desnog edem

potkoljenica i ascites;
lijevog pluni
edem
2. onkotski edem snienje koloidno-osmotskog tlaka krvi
(hipoalbuminemija),
hipoperfuzija bubrega zadravanje soli i vode
edem jo poveava
a) bubrene bolesti (nefrotiki sindrom s masovnom
proteinurijom)
b) ciroza jetre (smanjena sinteza albumina)
c) malnutricija
3. limfedem opstrukcija limfnih ila
a) kronine upale s granulomima ili fibrozom (tuberkuloza, lepra,
Wurchereria bancrofti)
b) tumori (metastaze karcinoma dojke u aksilarne L)
c) kirurki zahvat i lijeenje
4. upalni edem porast propusnosti krvoilnog endotela zbog
djelovanja upalnih posrednika
a) infekcija (encefalitis-modani edem, upala pluapluni edem)
b) imunosna bolest (alergijski osip, angioneurotiki
edem)
Klinika podjela edema:
1. generalizirani edem/anasarka anafilaktiki ok nakon uboda strljena,
perinatalno razdoblje: uroene srane greke,
poremeaji razvoja bubrega
edem fetusa: Rh nepodudarnost
izgled organa: poveani, bljei, napeta ahura, vlana
rezna ploha
2. kardijalni edem generalizirani edem zbog slabosti srca (stojei potkoljenice,
leei sakrum),
mekani, bljei, oteeni TJESTASTI EDEM
3. bubreni edem gubitak serumskih proteina (nefrotiki sindrom),
nedovoljno izluivanje tek. (bubrena insuficijencija, akutni
glomerulonefritis),
tei od sranih, sistemni ali se prvo oituju u rahlom tkivu
PERIORBITALNI EDEM
4. pluni edem zatajenje lijevog srca s posljedinim nakupljanjem tekuine u
alveolama,
ostali uzroci ARDS, plune infekcije, egzogeni alergeni,
lijekovi,
najosjeljivije tkivo za nastanak edema, najprije zahvati donje
renjeve,
poveano plue, smanjene zranosti, na reznoj se plohi cijedi
pjenuavi tekui sekret,
mikro sitnozrnati ruiasti precipitat s deskvamiranim st.,
eritrocitima i leukocitima
5. modani edem lokaliziran (apsces, novotvorina),
generaliziran (encefalitis, hipertenzivna kriza, bubrena
bolest),
rani simptomi jer je lubanja fiksna smrt hernijacija tonzila
ili tentorija,

makro brazde suene, vijuge proirene, komore uske

mikro proireni perivask. Robin-Virchowovi prostori (svijetli
prostori oko ila)
6. nakupljanje tekuine u tjelesnim upljinama najee zbog povienja
hidrostatskog tlaka
Dehidracija: manjak vode u ogranizmu smanjeno primanje vode: koma, ok,
psihoza, crijevna opstrukcija;
poveano gubljenje: dijabetiaripoliurija, Addisonova bolest,
povraanje,
proljevi-kolera
smanjenje obujma krvi gua i viskoznija, prvo se nadoknauje iz
intersticija,
kada nastupi stanina dehidracija (gubitak 15%tjelesne mase) smrt
(2xbre u djece)
Hiperemija i kongestija: povean V krvi u tkivu
a) aktivna hiperemija pojaani dotok zbog vazodilatacije arteriola (vjebanje,
upala, toksina stanja),
poveani crveni organi zbog nakupljanja
oksigenirane krvi
1. fizioloka hiperemija miia
2. aktivna hiperemija koe (toplina, udarac, srameljivost)
b) pasivna hiperemija = kongestija oteano pranjenje na venskom kraju,
plaviasta tkiva cijanoza, ispunjena
deoksigeniranom krvi
po rasprostranjenosti: lokalizirana ( s
proirenim venama nogu),
opa (srana
dekompenzacija)
po trajanju: akutna i kronina
1. akutna kongestija u pluima i jetri dekomp. lijeve klijetke: edemsepte i proirene kapilare
dekomp. desne: proirene
sinusoide i centralne vene,
centrolobularna jetrena nekroza
2. kronina pluna kongestija pucanje kapilara eritrociti se raspadaju
u alveolama fagocitoza hemosiderin se akumulira u lizosomima
stanice srane greke;
pluna fibroza, smea induracija plua (hemosiderin) spavaju
polusjedei
3. kronina kongestija jetre bol zbog rastezanja Glissonove ahure,
cijanotina tamnocrvena jetra, poput mukatnog oraoa, atrofija
centralnih vena, hepatociti nadomijeteni vezivom (kardijalna ciroza)
Krvarenje/hemoragija: izlaenje krvi iz krvoilnih prostora,
hemoragijska dijateza = poveana sklonost krvarenju
nakon ozljede
Anatomska podjela: prema mjestu izlaska krvi iz optjecaja
a) srana ranjavanje ili ruptura zbog nekroze miinih stanica u infarktu
hematoperikard izljev krvi u sranu vreu

 tamponada srca (pritisak na velike vene srca koji prekida daljnji

dotok krvi)
b) arterijska krv izlazi u mlazovima i u irokom luku sinkrono s pulsom,
oksigenirana krv svijetlo-crvene boje,
jai mlaz od venskog, debljina mlaza ovisi o irini otvora,
lako iskrvariti
c) venska tamnija crvenkastomodra krv, izlijeva se jednolinije i sporije,
u venama je krv pod niskim tlakom obino se krvarenje zaustavlja
samo
d) kapilarna tokasta ili difuzna krvarenja,
parenhimalno krvarenje oteenje kapilara u parenhimnim
organima
(zbog pasivne kongestije), slino
kapilarnom samo obilnije
Etioloka podjela: po naravi oteenja koje je dovelo do krvarenja
a) mehaniko oteenje stijenke ranjavanje tupim/otrim predmetom,
poveani krvni tlak (suretinalno ili modano
krvarenje)
b) ishemija nekroza stijenke krvnih ila zbog infarkta
c) upala imunoloko oteenje (nodozni poliarteritis) ili bakt. inf.
d) metaboliko-degenerativna bolest eerna bolest (retinalne aneurizme),
ateroskleroza (aneurizme aorte)
e) manjak vitamina C/SKORBUT nuan za sintezu meustanine tvari mnotvo
kapilarnih krvarenja
f) poremeaji zgruavanja trombocitopenija, DIK (potroak koag.imb.),
uroeni manjak faktora VIII ili IX u hemofiliji
kapilarna krvarenja
Klinika podjela: prema nainu na kojem se krvarenje oituje
a) hematom nakupljanje krvi unutar tkiva ili organa = vei krvni podljevi u
potkonom tkivu (traume)
b) petehije sitna krvarenja koe, sluznica i seroznih povrina veliine 1-2 mm,
tokasta izgleda
c) purpura vea kona krvarenja ( 3 mm)
d) ekhimoze ira i mrljasta kona krvarenja (> 1-2cm); obino trauma
e) epistaksa krvarenje iz nosa
f) hemoptiza iskaljavanje malih koliina krvi (tuberkuloza, rak plua)
g) hematemeza povraanje krvi iz gornjeg dijela probavnog sustava (jednjak,
eludac, dvanaesnik);
peptiki vrijed, akutni gastritis zbog alkohola,
varikozne/proirene veze u cirozi
h) hematokezija svijetlocrvena krv u stolici zbog krvarenja iz donjeg dijela
prob.sustava (debelo c.)
i) melena crna stolica zbog krvarenja iz gornjeg dijela GI trakt (vrijed i tumor
eluca, dvanaesnika)
j) apopleksija modani udar zbog krvarenja u modano tkivo (ateroskleroza,
hipertenzija)
k) hematocefalus nakupljanje krvi u moanim komorama (modani udar)
l) hematotoraks nakupljanje krvi u prsitu (trauma i prsnue aorte)
m) hematoperitonej nakupljanje krvi u trbunoj upljini (prsnue aorte, slezene,
jetre)
n) hematoperikard nakupljanje krvi u osrju (ruptura infarkta lijeve klijetke)
o) hemartroza krvarenje u zglobnu upljinu (trauma)

p) hematurija pojava krvi u mokrai (mokrani kamenci novotvorine mokranog

mjehura)
q) hematometra nakupljanje krvi u maternici (postpartalno, rak endometrija)
r) hematosalpinks nakupljanje krvi u jajovodu (tubarna trudnoa)
Akutni gubitak 10-20% krvi ili kronini gubitak veih koliina bez posljedica; vie
hemoragijski ok!
Kronina krvarenja gubitak eljeza i anemija (menstrualna krvarenja, eluani ulkus)
Hemostaza: svrha zaustavljanje krvarenja
4 mehanizma vazokonstrikcija arteriola
stvaranje trombocitnog epa
stvaranje krvnog ugruka
urastanje veziva u ugruak i ponovno uspostavljanje
kontinuiteta krvne ile
vazokonstrikcija: odmah, traje nekoliko min-nekoliko sati
izlaganje subendotelnog ECM prijanjanje, aktivacija i agregacija trombocita
formiranje TROMBOCITNOG EPA (primarna hemostaza dostatno za mala
svakodnevna oteenja)
izlaganje tkivnog faktora (faktor III ili tromboplastin glikoprot. u veini
staninih memb.);
tkivni faktor + faktor VII okidanje koagulacijske kaskade aktivacija
trombina iz protrobina
cijepanje fibrinogena u netopljivi fibrin (sekundarna hemostaza) stabilni
ugruak
ENDOTELNE ST.: normalne sprjeavaju kontakt s ECM,
lue medijatore koji inhibiraju agregaciju (PGI2, NO,
adenozin difosfataza),
pov. imbenici koji inhibiraju faktore koagulacije
(trombomodulin, heparin),
sinteza aktivatora tkivnog plazminogena (cijepa
plazminogen i fibrin)
aktivirane mogu kontakt sa subendotelom,
sinteza von Willebrandova faktora: ljepilo izmeu
trombocita (Gp1b rec.) i
subendotelnog kolagena
sinteza tkivnog faktora,
lue inhibitore aktivatora plazminogena
TROMBOCITI: aktin i miozin kontrakcija,
stvaranje prostaglandina,
imbenik stabilizacije fibrina,
imbenik rasta dioba endotelnih stanica, glatkih miinih stanica i
fibroblasta,
glikoproteinski omota prijanjanje za von Willebrandov faktor preko
GpIa
aktivacija trombocita = sekrecija Ca i
ADP,

promjene
u obliku i sastavu memb.,
aktivacija
receptora GpIIb/IIIa*
sinteza tromboksana A2 trombocitni ep (kljuno za mala krvarenja)
*premouju ih molekule fibrinogena pospjeuje agregaciju
KOAGULACIJSKI SUSTAV: unutranji put izlaganje Hagemanova faktora (faktor
XII) negativno nabijenoj
povrini (staklo) aktivacija faktora
X za par sek/min
vanjski put vanjski okida = tkivni faktor
trenutna aktivacija faktora X
Tromboza: stvaranje krvnog ugruka (tromba) u neoteenoj krvnoj ili,
VITALAN PROCES (samo u ivom org. razlikuje se od postmortalnih
ugruaka),
unutar krvnih ila i klijetki,
UVIJEK PATOLOKI PROCES
Virchowljeva trijada: imbenici bitni za nastanak tromba (mogu i ne moraju biti svi
prisutni)
1. OTEENJE ENDOTELA hipertenzija, cigaretni dim, endotoksin, IL1, TNF..
2. POREMEAJI TOKA KRVI laminaran vrtloenje ili zastoj
(aneurizme)
3. POREMEAJI SASTAVA KRVI hiperkoagulabilnost krvi
a) primarne (genske): mutacije gena faktor V (Leiden) 215% bijelaca,
(mlai od 50 god.)
recidivirajue
dubinskovenske tromboze
protrombin (1-2%)
b) sekundarne (steene): imobilizacija, DIK, infarkt, umjetni
zalisci, tumori..
Podjela s obzirom na lokaciju tromba:
a) muralni ili parijetalni muralni endokard sranih komora (poremeaj
kontrakcije miokarda) ili
endomiokardijalnog oteenja
b) valvularni = VEGETACIJE: bakterijski trombotini endokarditis,
sterilne-verukozni endokarditis marantiki
endokarditis (rak),
reumatski endok. ili Liebmann-Sacksov
endokarditis kod SLE (imunoloki)
c) arterijski iznad ateroma aterosklerotino promijenjene arterije, rastu
retrogradno
BIJELI/KONGLUTINACIJSKI tromb: fibrin + trombociti,
sivkastobijel i suh,
slojevitost u presijeku bijelosivi
slojevi fibrina i trombocita
s tamnocrvenim slojevima eritrocita
(Zahnove linije nastaju

u cirkulaciji dokaz zaivotne

tromboze)
d) venski zastoj krvi kod proirenih/varikoznih vena tromboflembitis; rastu u
smjeru toka krvi;
ZASTOJNI/CRVENI/KOAGULACIJSKI tromb: hladetinasto-vlani
izgled,
taloenje krvnih st. (crveni dio) i odvajanja od plazme
(uti dio kao guja mast),
slie postmortalnim ali oni nisu isprepleteni fibrinskim
nitima i nemaju
prepoznatljivo mjesto nastanka (+ zaivotni su kao
odljev krvne ile),
rijetko muralni, uvijek okludirajui
e) mikrovaskularni arteriole, venule i kapilare u DIKu
UVIJEK RASTU PREMA SRCU! dio nastao propagacijom nije vrsto vezan i moe se
otkinuti = EMBOL
Ishodi: a) PROPAGACIJA iri i poveava do okluzije
b) FRAGMENTACIJA (embolizacija) dio ili cijeli se otkine
c) REZOLUCIJA fibrinoliza fibrinolitici (uspjeno u prvim satima nakon
nastanka tromba)
d) ORGANIZACIJA i REKANALIZACIJA djeluje kao strano tijelo urastaju
endotelne, glatkomiine
stanice i fibroblasti i stvaraju se
kapilare (kontinuitet ponovo)
Uzroci: 1. srane bolesti
2. ateroskleroza...
Simptomi: okluzija krvnih ila ishemijska promjena arterijski trombi (mozak,
srce)
embol/tromboembol venski trombi (plua) najee vene nogu;
tromboza dubokih vena nogu zbog kolaterala
moe ostati okultna sve
do razvoja plune embolije
DIK: nije primarna bolest, nego koagulopatija koja se javlja kao sekundarna promjena,
trombotina dijateza mikroangiopatska hemolitika anemija,
potrona koagulopatija hemoragijska dijateza
opstetrike komplikacije; 1/3 zloudne bolesti; terminalna komplikacija
bakterijemije..
neregulirano pretjerano otputanje tromboplastinih tvari u cirkulaciju,
Morfoloke promjene: a) mikrotrombi trombociti + fibrin unutar malih krvnih ila,
bubrezi mikrotrombi u glomerulima
tubularna nekroza,
tei sluajevi bilateralna
kortikalna nekroza;
kora nadbubrene lijezde
hemoragina nekroza
=
Waterhouse-Friedrichsenov sindrom

plua edem, hijalinizacija, ARDS

jetra centrolobularna nekroza
hepatocita
eludac i crijeva ulceracije i krvarenja
hipofiza = Sheehanova postpartalna
pituitarna nekroza
oteenje eritrocita mikroangiopatska
hemolitika anemija
b) promjene koje nastaju zbog krvarenja
- akutni DIK = krvarenja (opstetrike komplikacije)
- kronini DIK = tromboze (zloudne bolesti)
Embolija: EMBOL = masa udaljena od mjesta nastanka/ulaska koju krv nosi do mjesta
gdje se smjesti
1) tromboembolija (99%): a) PLUNA u 95% sluajeva iz tromboze nonih vena,
rjee zdjeline,
10% smrtnosti odraslih u bolnicama,
60-80% ne uzrokuje klinike simptome,
cor pulmonale ili kardiovaskularni kolaps
( 60% opstruirano)
2 tipa: paradoksalna embolija iako embol
dolazi iz nonih veza ne
dospijeva do plua nego
kroz defekt septuma
dolazi u sistemnu
cirkulaciju (mozak, slezena,..)
jaui embol zapne na ravitu
plune arterije
b) SISTEMNA iz srca, aterosklerotine aorte ili
aneurizme,
zavre u arterijama nogu, mozga,
crijeva, slezene, bubrega,
u velikom krvotoku infarkt (osim
jetre dvostruka opskrba),
septika embolija (inficirani tromb)
metastatski apscesi
2) zrana embolija: 100mL zraka uzrokuje smrt, prodor zraka u vene
(operacija, davanje infuzija, histosalpingografija,
pneumotoraks, kriminalni abortus),
bez ozljeda vene DEKOMPRESIJSKA BOLEST: duik koji je bio
otopljen pod visokim
tlakom pri
izranjanju stvara mjehurie
KSENONSKA BOLEST: kronian oblik
dekompresijske bolesti pri
perzistenciji
mjehuria (nekroza u kostimaglava femura,
tibija, humerus)
obdukcija otvarati pod vodom!
3) masna embolija: razaranje masnog tkiva (frakture dugih kosti-masna kotana
sr) ili potresanje (debeli)

embolizacija masti u plua, rjee mozak, bubreni glomeruli..,

kliniki simptomi nakon 1-3dana tahikardija, tahipneja ili
dispneja,
anemija, trombocitopenija, 20-50%
petehijalni osip
4) ostale plodna voda: u trudnica, prije ili tijekom poroda,
patognomonian izgled plua (lanugo dlaice, ronate
ljuske, sluz),
kolesterol iz aterosklerotinih plakova,
tumorsko tkivo (diseminirana karcinomatoza),
komadii kotane sri (pritisak na prsnu kost pri oivljavanju),
strana tijela (praak talka u intravenskih narkomana)
Infarkt: lokalizirano podruje ishemijske nekroze zbog sprijeenog dotoka arterijske ili
odvoda venske krvi,
posljedica zaepljenja arterije tromboza ili vene tromboembolija,
infarkti uzrokovani venskom trombozom samo organi koji imaju jednu venu
(testisi, ovariji)
1. Bijeli (anemini): solidni organi nakon arterijske okluzije (srce, slezena,
bubrezi),
zaepljenje krv iz susjednih prohodnih ila dotjee u
ishemino podruje, ali je
to minimalno i prolazno,
liza eritrocita hemoglobin hemosiderin (ali je malo pa
ne mijenja boju)
2. Crveni (hemoragini): okluzija vena (torzija jajnika ili testisa),
u rahlom tkivu (plua),
u tkivima s dvostrukom cirkulacijom (jetra, plua),
ako nakon infarkta doe do ponovne uspostave
protoka krvi (srce, mozak)
puno krvi puno hemosiderina (promjena boje)
SEPTINI INFARKT (ako postoje znakovi infekcije) ASEPTINI INFARKT (nema
znakova infekcije)
Izgled infarkta: klinasta oblika (vrh prema mjestu zaepljenja i osnovica prema
periferiji),
na poetku slabije ogranieni nakon 24h jasnija granica (uska zona
hiperemije upala),
U POETKU SU SVI INFARKTI CRVENE BOJE,
na povrini infarciranog organa naslage fibrina ukaste boje
koagulacijska nekroza fibrotini oiljak (osim mozak
likvefakcijska - encefalomalacija),
septini infarkt apsces
Teina oteenja ovisi o a) anatomski oblik opskrbe krvlju:
terminalne arterije bez anastomoza (srce,
bubreg) bijeli infarkt,
dvostruka opskrba (jetra, plua) crveni
infarkt,

opskrba bogata anastomozama (crijevaarkade) crveni infarkt

paralelni arterijski sustav (mozak-Willisov
arterijski krug; podlaktica)
b) brzina razvoja zaepljenja: polagano omoguuje
razvoj kolaterala
c) osjetljivost tkiva na hipoksiju:
neuroni i srani miociti ireverzibilno nakon
par min.,
proksimalni zavijeni kanalii najosjetljiviji
epitel,
fibroblasti mogu preivjeti i nekoliko sati
d) koncentracija kisika u krvi: anemine osobe su
osjetljivije
ok/krvotoni uruaj: teki poremeaj cirkulacije i tkivne opskrbe krvlju (nedovoljna
opskrba st. kisikom)
1.
2.
3.
4.
5.

KARDIOGENI: zatajenje srca

HIPOVOLEMIJSKI: gubitak krvi ili plazme ispod kritinog volumena
SEPTIKI: endotoksini G(-) bacila u 70% sluajeva ENDOTOKSINI ok
NEUROGENI: pri ozljedi glave ili modine
ANAFILAKTIKI: pri anafilaksiji alergijsko stanje u kojem pada SMV i arterijski
tlak

a) Rani/kompenzirani: tahikardija, vazokonstrikcija perifernih arteriola,

oligurija(stvaranje mokrae)
bljedilo i hladnoa koe,
kisik i dalje dolazi do srca i mozga (nisu tako osjetljivi na
kompenzacijske meh.)
b) Dekompenzirani/reverzibilni: zakau kompenzacijski mehanizmi
hipotenzija, tahipneja, oligurija, acidoza
c) Ireverzibilni: kolaps cirkulacije, izrazito smanjenje perfuzije vitalnih org.
(gubitak vitalnih funkcija),
opa vazodil. (hipotenzija) + srana dekompenzacija + DIK
MORFOLOGIJA OKA: jetra masna promjena + centrolobularna hemoragina nekroza
probavni sustav arina krvarenja + nekroza sluznica
(hemoragijska enteropatija)
bubrezi akutna tubularna nekroza
nadbub.. kao stres (gubitak lipida-prvo retikularne a onda i
fascikulatne zone)
mozak ishemijska encefalopatija
srce koagulacijska nekroza i subendokardijalna krvarenja ili
nekroza s kontrakcijskim prugama
plua edem u alveolama i intersticiju, vlana rezna ploha;
DIK mikrotrombi;
okno plue difuzno alveolarno oteenje zbog
udaljavanja kapilara od alveola,
najea manifestacije toksinog oka
u pluima
MODS multiple organ dysfunction syndrome

NOVOTVORINE
- novotvorina/neoplazma (gr. neos nov, plasia rast) /tumor (lat. tumor oteklina)
- RAK (lat. cancer) zloudni tumor koji moe biti opasan za ivot
Rast novotvorina je: NESVRHOVIT (nema bioloku svrhu, ak moe biti i tetan)
AUTONOMAN (ne reagira uobiajeno na imb. rasta, hormone i
meh. apoptoze)
PARAZITARNI (iskoritava hranjive tvati iz krvi)
NEPRAVILAN I NEORGANIZIRAN (nediferencirane ili atipine
stanice)
ONKOLOGIJA znanost koja se bavi prouavanjem novotvorina (gr. onkos oteklina)
a) KLINIKA zasniva se na dostignuima drugih klinikih disciplina
b) EKSPERIMENTALNA prouava uzroke i nastanak (tumorogenezu) ljudskih i
ivotinjskih tumora i
tumorskih stanica uzgojenih in vitro i in vivo
Klasina klasifikacija
tumora
RAST

MAKRO

MIKRO

DOBROUDNI

ZLOUDNI

Ekspanzivan (pritiskom na
okolno tkivo izazivaju vezivnu
reakciju)
Polagan
Nema lokalne invazije ni
metastaza
Oto ogranien
Dobro opskrbljen krvlju
(nema ulceracija niti nekroza)
Diferencirane stanice =
nalikuju na zrele stanice
odraslih tkiva
Male jezgre pravilna oblika
Kromatin raspren
Normalan nukleo-citopl.
omjer
Jergrice neuoljive, mitoze
rijetkost

Infiltrativan (razaraju
okolno tkivo)
Bri rast
Lokalna invazija
Metastaze (irenje
krvlju/limfom)
Nepravilna oblika i neotrih
rubova
este nekroze i ulceracije
Atipine/nediferencirane
stanice
= izgubile su glavne
morfoloke znaajke zrelih
stanica
Pleomorfne jezgre (raznolike)
Hiperkromatian
kromatih (plavo!)
Povean nukleo-citopl. omjer
Brojne mitoze, uoljive
jezgrice

Morfoloka klasifikacija tumora:

vori/vor (nodulus/nodus) mali tumor

tvorba/masa vei tumor
papilom bradaviasti tumor koji se izbouje s povrine koe ili sluznice
vilozni polip izraslina sluznice graena od izduljenih resica koje nalikuju na pipce
hobotnice

pedunkularni polip izraslina sluznice koja nalikuje plodu trenje (zaobljeni dio +
tanki dio poput
peteljske koji ga spaja sa sluznicom) polipi debelog
crijeva
ulceriran tumor u obliku vrijeda koji je probio kroz sluznicu ili kou
krater tumor koe ili sluznice uzdignutih rubova s centralnom ulceracijom kao
vulkanski krater
a) egzofitian izrasta iz koe ili sluznice upljih organa
b) endofitian urasta u stijenku upljih organa (crijeva, mokrani mjehur)
cistian tumor koji sadrava jednu ili vie upljina ili cista (upljine obloene
epitelom)
a) serozan ciste ispunjene svijetlom tekuinom nalik na serum
b) mucinozan ciste sadravaju sluz
1. tumor cysticus unilocularis samo 1 cista
2. tumor cysticus multilocularis vie od 1 ciste
scirozni jako tvrdi solidni tumori
medularni mekani tumori poput kotane sri
elatinozni tumori koji sadravaju mnogo sluzi i djeluju kao hladetina ili elatina
SEKUNDARNE PROMJENE: ishemijska nekroza formiranje pseudocista (stijenku ini
nekrotino tkivo),
pseudocistino razmekanje
tumora
krvarenje
kalcifikacija
mikroskopski pregled (svj. mik.) + imunohistokemija + in situ hibridizacija + EM +
molekularna dijag.,
stadij veliina, lokalno irenje u okolna tkiva, proirenost na udaljena mjesta (za
zloudne tumore)
ANAPLASTINE stanice: stanice koje ne nalikuju ni na kakve normalne stanice,
jezgre nepravilna oblika,
nuklo-citoplazmatski omjer povien u korist jezgre
STUPNJEVANJE/GRADIRANJE TUMORA: s obzirom na stupanj diferencijacije ili
anaplazije,
visoki, srednji i nizak stupanj/gradus
zloudnosti
Nazivlje tumora: hepatomi tumori graeni od stanica koje nalikuju hepatocitima
meningeomi stanice koje nalikuju stanicama modanih ovojnica
karcinoma papillare
sarcoma synoviale
lejomiom tumor glatkomiinih stanica
horiokarcinom tumor trofoblastinih stanica
Histogenetska klasifikacija tumora: tkivno podrijetlo tumora mikroskopskim
pregledom utvrujemo iz
koje se stanice
ili tkiva pojedini tumor razvio
1) epitelni
2) mezenhimalni (iz vezivnog tkiva, kosti, miia)

3) tumori limfocita i hematopoetskih stanica (iz matinih st. kotane sri i

limfatinih organa)
4) neuralni tumori i srodne novotvorine iz neurona NE! terminalno su
diferencirani
(iz neuroblasta ili fetalnog neuralnog grebena melanociti, sr nadbubrene
lijezde)
5) tumori potpornih stanica ivanog tkiva (glija-astrociti, oligodend.; mod.
ovojnice; Schwannove)
6) tumori spolnih stanica (testis, jajnik; primarni izvan-gonadski tumori od
embrionalnih zaostataka)
Novotvorine koje ne rastu i ne ugroavaju zdravlje:
HEMARTROM razvojna anomalija graena od stanica koje se normalno nalaze u
organu u kojem je nastao
pigmentirani made koe,
hemartrom plua-mali vor od hrskavice, bronhalnog epitela i
glatkomiinih stanica
KORISTOM/heteroptija tvorba graena od stanica koje se normalno ne nalaze u tkivu
u kojem je nastao,
koristom jetre od guteranoga tkiva,
koristom u tankom crijevu graen od eluane sluznice
Etioloka klasifikacija:
1. genski uvjetovani tumori ovojnica perifernih ivaca u NEUROFIBROMATOZI
TIP I
(von Recklinghausenova bolest),
tumori debelog crijeva u OBITELJSKOJ ADENOMATOZNOJ
POLIPOZI KOLONA,
tumori endokrinih lijezda u OBITELJSKOJ MULTIPLOJ
ENDOKRINOJ NEOPLAZIJI
2. uzrokovani egzogenim kemijskim ili fizikalnim kancerogenima UV
zraenje, puenje (rak plua),
anilinske boje (mokrani mjehur)
3. virusima Kaposijev sarkom (HHV-8), rak materninog vrata (HPV), Burkittov
limfom (EBV)
Kliniko-patoloka klasifikacija:
1. EPITELNI: a) beningni = epiteliomi (ne koristi se)
adenomi iz epitela lijezda i ljezdanih vodova
cistadenomi cistini adenomi (jajnik)
papilom prijelaznog epitela ili urotelni papilom
(mokrani mjehur)
seboreina keratoza (benigni epitelni tumor koe)
b) maligni = karcinomi karcinomi ploastog epitela
(planocelularni karcinomi),
karcinomi prijelaznog epitela (urotelni
karcinomi)
karcinom ljezdanog podrijetla
(adenokarcinom)

zloudni tumori solidnih organa naziv organa iz

kojeg su nastali:
hepatocelularni karcinom,
karcinom
kore nadbubrene lijezde,
karcinom
bubrega
epitelna displazija (niskog, srednjeg ili visokog reda)
intraepitelni karcinom CIS
CIN cervikalna intraepitelna novotvorina,
PIN prostatina intraepitelna novotvorina,
DCIS duktalni karcinoma in situ (dojka)
2. MEZENHIMALNI: a) benigni = fibrom (od fibroblasta),
lipom (od masnih st.),
hemangiom (od endotelnih stanica krvnih
ila),
hondrom (od hondrocita),
osteom (od kosti),
rabdomiom (od popreno-prugastih miia)
b) maligni = sarkomi fibrosarkom, liposarkom,
osteosarkom, rabdomiosarkom,
nedif. pleomorfni sarkom prije maligni
fibrozni histiocitom (MFH),
graen od
nediferenciranih matinih
stanica
vezivnog tkiva, a ne histiocita,
Ewingov sarkom kostiju,
Kaposijev sarkom koe
3. MIJEANI: iz bipotencijalnih prekursova, graeni i od epitelnih i od
mezenhimalnih stanica,
lijezde slinovnice, dojka, maternica;
tumor mixtus lijezda slinovnica pleomorfni adenom,
karcinosarkomi zloudni tumori koji sadravaju
adenokarcinomske i sarkomske stanice
(zloudni tumor uterusa)
4. TUMOR LIMFOCITA I HEMATOPOETSKIH STANICA:
limfom tumor graen od limfocita: Hodgkin i nonHodgkin
plazmacitom tumori graeni od plazma stanica
multipli mijelom brojni plazmacitomi u kotanoj sri
leukemija zloudna pretvorba hematopoetskih
prekursora leukocita u sri
mijelodisplastini sindrom =
preleukemijska bolest kotane sri
5. NEURALNI TUMORI I SRODNE NOVOTVORINE:
neuoblastom iz neuroblasta nezrelih prekursora iv.st. (ZLOUDNI)
ganglioneuroblastom uz neuroblaste i diferencirane ganglijske stanice
meduloblastom tumori nezrelih neuroglijalnih prekursora u malom mozgu

retinoblastom tumor iz mreninih matinih stanica oka (novoroenad i

mala djeca)
adrenalni neuroblastom/feokromocitom tumor iz prekursora sri
nadbubrene lijezde
pigmentirani madei koe i melanomi koe migracijom st. neur. grebena
tijekom fetalnog ivota
6. TUMORI POTPORNIH STANICA IVANOG TKIVA: svi su maligni, nalikuju na norm.
glijalne stan.
astrocitomi,
ependimomi,
oligodendrogliomi,
multiformni glioblastomi izrazito zloudni tumori graeni
od anaplastinih stanica,
meningeomi benigni tumori stanica modanih ovojnica,
neurilemomi (vanomi) iz Schwannovih stanica,
neurofibromi iz neurofibroblasta u ovojnicama perifernih ila
7. TUMORI SPOLNIH STANICA:
a) graeni od stanica koje nalikuju na nezrele spolne st.: seminom testis,
disgerminom
jajnik
b) podrijetlom iz aktiviranih spolnih stanica koje su se pretvorile u embrionalne
stanice sline onima u ranom embriju: diferencirane u zametne listie
teratom
tumor od nezrelih embrionalnih stanica
embrionalni karcinom
c) tumor graen od stanica koje nalikuju stanicama citotrofoblasta i
sinciciotrofoblasta posteljice:
nastao iz spolnih stanica testisa i jajnika koriokarcinom,
nastao iz posteljinih stanica u maternici tijekom ili nakon trudnoe
gestacijski koriokarcinom
Biologija tumorskog rasta:
Neoplastina pretvorba proces tijekom kojeg se normalne stanice pretvore u
tumorske stanice,
morfoloke i biokemijske razlike su poglavito
kvantitativne naravi,
genske razlike su i kvantitativne (delecije/amplifikacije) i
kvalitativne (mutacije),
neoplazija nije jedinstvena bolest pojam obuhvaa
brojne bolesti

BIOLOGIJA TUMORSKIH STANICA

Glavne karakteristike progresije od normalne do maligne stanice Hanahan i
Weinberb:
1. Stalni poticaj na staninu proliferaciju
2. Izbjegavanje usporavanja proliferacije gubitak funkcije supresorskih
gena/proteina,
gubitak kontaktne
inhibicije
3. Izbjegavanje apoptoze prevaga antiapoptotikih mehanizama nad
proapoptotikim
4. Gubitak ogranienja proliferacije abnormalna aktivnost telomeraza
5. Neoangiogeneza

6. Invazija, metastaziranje i kolonizacija

+ promjene su staninom energetskom metabolizmu i izbjegavanje
imunolokog nadzora
a) Genske promjene: i benigni i maligni tumori,
benigni tumori morfoloki kao normalne st.; ali tipine
krom. promjene,
sve potekle iz jedne tumorske
matine st. = klonalno bujanje
maligni hiperkromatske jezgre,
kvantitativno mjerenje DNA protonom
citometrijom poveana,
brojane abnormalnosti (triploidne, tetraploidne,
aneuploidne);
strukturne promjene Philadelphia-kromosom (kron.
mijeloina leukemija),
aktivacija protoonkogena, inaktivacija
tumorsupresorskih gena
b) Promjene u staninoj membrani:
1. receptori za imbenike rasta: inae autokrina stimulacija; promjene u
konc. i aktivnosti rec.;
receptor za EGF karcinom dojke,
receptor za PDGF ili c-KIT GIST
(gastroint. stromalni tumori)
2. adhezijske molekule: E-kadherin (epitelni kadherin) slabiji izraaj u
karcinomu ploastog
epitela
(lake metastaziranje)
3. Biljezi/markeri diferencijacije: gubitak nekih normalnih staninih CD
biljega u limfomima
c) Metabolike promjene:
1. Otpornost na hipoksiju: preferiraju anaerobni metaboliki put lake
podnose nepovoljne
uvjete troe vie glukoze,
fluofodeoksiglukozna pozitronska emisijska
tomografija (FDG-PET)
2. Promjene u obavljanju specijaliziranih funkcija: sinteza proteina
nunih za rast,
sinteza
luksuznih proteina za izvoz
tumori jetre manje albumina,
zloudne plazma-st. ne mogu spojiti lake i teke lance (razdvojeni
lanci IgGa u serumu),
tumori Leydigovih stanica estrogen umjesto tostesterona
3. Nepravilnosti u replikaciji nuk.kis.: bre dijeljenje lake nastaju
pogreke,
osjetljivi na citostatike
mutacije DNA popravljakih enzima obiteljski nepolipozni karcinom
debelog crijeva
(HNPCC; Lynch sindrom)
d) Brzina rasta i preivljavanje tumorskih stanica: to su stanice manje
diferencirane bre rastu!

1. Ulazak u mitozu: normalne stanice odraslog organizma se ne dijele nego

su u G0 fazi,
tumorske stanice se ee ukljuuju u G1, S i G2 fazu,
frakcija rasta tumora postotak stanica koji je
mitotiki aktivan u tumoru,
Burkittov limfom = 100%,
benigni tumori <1%
2. Regulacija mitoze: G1 S = restrikcijska toka (R-toka): pregledava
integritet DNA
ciklin D i E pregledavaju DNA
a) sve u redu aktivacija CDK (o ciklinu ovisne kinaze)
fosforiliraju RB1 (retinoblastomski protein)
oslobaanje transkripcijskih imbenika iz porodice E2F
prolazak preko R-toke
b) DNA ozljeda p53 (TP53 tumorski protein) CDK
inhibitori
MUTACIJE GENA ZA P53 NAJEE SU GENSKA
PROMJENA U LJUDSKIM TUMORIMA (75% karcinoma
debelog crijeva)!
3. Apoptoza: folikularni limfom prekomjerna ekspresija BSL2 gena,
hiperprodukcija BSL2 proteina
(inhibitor apoptoze)
p53: a) sprjeava stanicu s defektom DNA da ue u S-fazu mitoze DJELUJE NA CDK
INHIBITORE
olakava enzimima popravljaima da je poprave
b) UPUUJE STANICU U APOPTOZU ako se ne moe popraviti
Tumori koji brzo rastu: mitotika frakcija,
prometanje stanica ubrzano (tumor turnover) i
apoptoza je ubrzana,
vrijeme udvostruenja zloudnih tumora (tumor
doubling time)
najbre u male djece (udvostrue ve za 1-2 mj.),
jako zloudni tumori odraslih isto oko 2mj
sitnostanini karcinom plua,
multiformni glioblastom mozga,
veina zloudnih mjeri u godinama npr. tumor
dojke 5-10 god.

ODNOS TUMORSKIH STANICA I OKOLIA

1. Rast tumorskih st.: in vivo manje kohezivan, stanice su vie mobilne,
invazivne
in vitro rastu dobro uz minimalnu potporu, nije im
nuna vrsta podloga
kao norm.st. (u mekom agaru i u tek.mediju
u rotirajuim bocama),
loptaste kolonije u mekom agaru,
ne podlijeu kontaktnoj inhibiciji
autokrina stimulacija

besmrtnost enzim TELOMERAZA pprjeava

skraenje kromosoma,
normalne stanice imaju do
maksimano 50 pasaa
2. Odnos tumorskih st. i strome: stroma potporno vezivno tkivo unutar tumora
(fibroblasti, makrofazi, ECM, ile,
ponekad i upalne st.)
a) Odnos tumorskih st. i stromalnih st.: dezmoplastina reakcija
tum. stan. stimuliraju
fibroblaste da lue kolagen i
komponente ECMa
kotane metastaze osteolitike: tumorske stan. stimuliraju
pretvorbu makrofaga
u osteoklaste = prorijeena
kost i kotani defekti
osteoblastine: nove kotane gredice =
kondenzacija kosti,
prostata, dojka,
plua
b) Odnos tumorskih stanica i ECM-a: 1 ECM stvara bazalne
membrane i vezivne ahure
(ograniavaju rast tumora),
2 ECM slui kao podloga za
rast,
zloudne st. lue litike enzime (npr. MMP-9 za remodeliranje
netopivih sastavnica
matriksa) nuni za invazivan rast tumora
c) Tumorska angiogeneza: tumorske i upalne stanice lue angiopoetin i
VEGF
d) Invazija krvnih i limfnih ila: razaranje stijenke ila, moe uzrokovati i
krvarenje

NAIN IRENJA TUMORSKIH STANICA PO TIJELU (METASTAZIRANJE)

benigni tumori ne; svi zloudni tumori (iznimka: mozak-smrt prije
metastaziranja)
1. nastanak metastatskog klona: INVAZIVNIJE (lue vie litikih enzima),
MOBILNIJE (poboljano stvaranje
pseudopodija),
sposobne aktivirati makrofage (sudjeluju
u razgradnji matriksa)
2. emigracija: usmjereni pomak stanica, rastu prem krvnoj ili = izvor kisika i
hrane
3. invazija kroz ilnu stijenku i intravazacija: razgrade bazalnu membranu,
provuku se izmeu
endotela
matrike metaloproteinaze: KOLAGENAZA TIP IV
kolagen tip IV,
serinska
proteaza/PLAZMIN laminin
normalna tkiva imaju inhibitore tih enzima (sprjeavaju
metastaziranje):

INHIBITOR AKTIVATORA
PLAZMINOGENA,
TKIVNI INHIBITOR
METALOPROTEINAZA
4. cirkulacija tumorskih stanica: male nakupine s trombocitima i
imbenicima zgruavanja
5. embolizacija tumorskih stanica: zaustave se i zalijepe za endotel malih
kapilara,
veina ne preivi u cirkulaciji (dovoljna
1/10 000)
6. emigracija i ekstravazacija: tumorske stanice uzrokuju retrakciju
endotelnih stnica,
dolaze u kontakt s bazalnom memb. i lue
litike enzime,
prodor u meustanini prostor
7. rast nove tumorske kolonije: potaknute aktivacijskim signalima ponu
rasti i dijeliti se,
stimuliraju angiogenezu (osiguravanje
prehrane),
jako mali broj tumorskih stanica doe do
ovog stadija
rast ovisi o autokrinim imbenicima (lue
tumorske stanice),
faktorima rasta u novome
tkivu
Kliniki oblici irenja tumora:
a) LIMFOGENE METASTAZE karcinomi i melanomi,
perineuralno limfogeno irenje (karcinomi
prostate, guterae) bolovi
tumor eluca i probavnih organa ductus
thoracicus lijevi
supklavikularni L (gdje se torakalni vod ulijeva u
gornju uplju venu) =
Virchowljev L/lijezda
b) HEMATOGENE METASTAZE sarkomi (kosti i miii odvod krvi obilniji od
odvoda limfe)
c) METASTAZE IMPLANTACIJOM NA POVRINI TJELESNIH UPLJINA jajnik i GI
sustav,
prati
ga ascites ili hidroperitonej pseudomiksom potrbunice tumori koji mogu
luiti sluz ispune cijelu trbunu upljinu sluzju
d) METASTAZE TRANSPLANTACIJOM kirurki, ksenotransplantati u ivotinje,
eksplantacija u kulturu
Lokalizacija metastaza: a) limfogene u lokalnim L: dojka aksilarni L, debelo
crijevo mezenterini L,
karcinomi plua
peribronhalni i medijastinalni L
b) hematogene u velike dobro prokrvljene organe (jetra,
plua)
teorija pogodnog tla: jetra ima puno metabolita,
plua imaju puno kisika,

metastaze karcinom dojke u jajnik zbog hormona,

metastaze plua u nadbubrenu . (moglo biti
hormonski, nije dokazano),
rijetkost su metastaze u : slezenu (brojni makrofagi),
skeletne miie i
zglobove (previe se gibaju),
bubrege (biokemijski
nepogodno tlo)
Epidemiologija novotvorina:
INCIDENCIJA broj novih sluajeva u populaciji tijekom odreenog vremena
(broj novooboljelih/broj stan.; izraava se kao uestalost na 100 000
stanovnika),
openito u porastu
VREMENSKA VARIJACIJA u posljednjih 50 godina se incidencija raka eluca i
materninog vrata smanjuje,
incidencija raka plua, prostate, dojki i guterae je u
porastu
GEOGRAFSKA VARIJACIJA melanomi koe rijetkost u crnaca,
ei u svijetloputih Skandinavaca
nego ljudi s Mediterana,
rak dojke u Japanu rijei nego u ena bijele rase,
Amerikanke japanskog prodrijetla ee
rak dojke od onih u Japanu
VARIJACIJA PREMA SPOLU I DOBI odrasla dob M: rak plua, prostate i debelog
crijeva,
: rak plua, rak dojke, rak
debelog crijeva
djeca leukemije (akutna limfoblastina
leukemija/ limfom),
Wilmsov tumor (nefroblastom),
retionoblastom, neuroblastom,
tumori S,
tumori mekih tkiva
PREVALENCIJA broj postojeih sluajeva neke bolesti u odreenom trenutku ili
razdoblju
(ukupan broj sluajeva/broj osoba u populaciji i izrazi na 100 000
stanovnika),
prevalencija svih tumora raste poveanje incidencije + produljen
ivotni vijek bolesnika
SMRTNOST broj ljudi koji su umrli u odreenom trenutku, npr. tijekom jedne godine
a) cjelokupna smrtnost svi umrli (broj umrlih od svih novotvorina/broj
osoba u populaciji),
tumori su odgovorni za 20% smrti,
razvijene zemlje uzronik br.2 nakon
kardiovaskularnih bolesti
b) specifina smrtnost osobe koje su preminule od odreenog oblika
raka
(broj umrlih od pojedinog raka/broj oboljelih
u populaciji od 100 000),

multiformni glioblastom mozga 100%, svi

umru;
nefroblastom bubrega djece 70% (uz
kemoterapiju 5-7%)
RELATIVNI RIZIK rizik pojave tumora u populaciji s nekim rizinim imbenikom u
odnosu na onu bez,
razlika ne postoji rizik je 1,
rizik postoji ako je razlika >1 (u puaa je rizik za rak plua 9),
razlika < 1 protektivno djelovanje (aspirin smanjuje rizik
karcinoma debelog crijeva)
PREIVLJAVANJE vrijeme koje proe od dijagnoze tumora do smrti bolesnika,
mjeri kao broj bolesnika koji preive 5 godina (petogodinje
preivljenje),
niski stupanj malignosti (prokarcinom titnjae) moemo
promatrati i na 10-20 godina,
visoki rak guterae, jetre, glioblastom, multipli mijelom,
anaplastini karc. titnjae
RIZINI IMBENICI predodreeni dob: >80% u starijoj ivotnoj dobi,
mlai od 40 god. = rizik 1:60; stariji
od 70 god. = M1:3, 1:4
tumori djeje dobi = blastomi
(nefro/hepato/retinoblastom),
akutna
limfoblastina leukemija
osteosarkom 2. desetljee, tumori
testisa 3. desetljee,
Hodgkin ima 2 vrka kasne 20e +
nakon 50.
spol: tumori dojke 100x ei u ,
rak jednjaka 4x ei u M,
rak titnjae 4x ei u ena,
rak plua ei u M (vremenom
izgubiti jer i ene danas pue),
tumori crijeva podjednako
genska predispozicija neurofibromatoza
tip 1 (mutirani NF-1) i 2,
obiteljska adenomatozna
polipoza debelog crijeva,
sindrom multiplih endokrinih
neoplazija (MEN) tip 1 i 2,
karcinom dojke i karcinom
debelog crijeva u 10-15%,
retinoblastom (RB-1 gen) i
nefroblastom (Wilmsov t.) djece,
osobe s Downovim sindromom
15x ee akutna leukemija
varijabilni prehrana: Japan karcinom eluca (na zapadu u
padu),
Kina i srednja Azija karcinom
jednjaka,
Sj.Amerika i Europa karcinom
debelog crijeva,

alkohol tumori jednjaka i

guterae
okoli: puenje rak plua, usta, jednjaka,
guterae, mokranog
mjehura i materninog
vrata
azbest karcinom plua, mezoteliom
poplunice
radioaktivni jod karcinom titnjae
(Ukrajina zbog ernobila)
UV tumori koe (Australija, ljudi
svijetle puti)
infekcije: virusi HPV (rak vrata maternice),
EBV (Burkittov limfom,
nazofaringealni karcinom),
hepatitis B i C
(hepatocelularni karcinom),
HIV (limfom)
bakterije Helicobacter pylori
(karcinom eluca)
paraziti Shistosoma hematobium
(cistitis, rak mok.mjeh.),
Clonorchis sinensis (kineska
trakavica rak unih vodova
lijekovi i radioterapija: citostatici, zraenja..,
bolesnici s
limfomom razviju leukemiju
Karcinogeneza:
a) Kemijski karcinogeni policikliki ugljikovodici: dibenzantracen (katran, aa,
dim) rak skrotuma
dimnjaara, rak plua puaa,
rak
koe radnika u katranskoj ind.
aflatoksin B1 (Aspergillus
flavus) rak jetre
estradiol
aromatski amini: anilin (1 prsten), -naftilamin (2
prstena)
citostatici: ciklofosfamid, nitrozoureja
fungicidi i insekticidi
soli tekih metala (niklov sulfat, kromov klorid)
DIREKTNI: djeuju na mjestu prvog kontakta/ulaska (koa, usta)
INDIREKTNI: djeluju tek nakon metabolike aktivacije u jetri u konane
kancirogene
(karcinom vrata maternice u ena koje pue; aflatoksin B1)
Amesov test: farmakoind. test potencijala tvari za mutaciju u genomu
Salmonellae typhimurium
Stupnjevi razvoja: 1. inicijacija (karcinogen se vee za DNA
mutacija/aktivacija onkogena)
2. promocija (promotor/karcinogen potie diobe mutiranih
stanica)

3. konverzija (rast postaje autonoman i vie ne ovisi o

promotoru)
4. progresija (dodatne neoplastine pretvorbe koje
olakavaju umnaanje)
5. klonalna ekspanzija (heterogenost zloudnih tumora)
6. klonalna selekcija (ekspanzija agresivnih klonova
sklonih metastaziranju)
b) Fizikalni karcinogeni UV: ako prijelomi DNA premae reparacijski potencijal
popravljakih enzima,
karcinomi koe i melanomi,
xeroderma pigmentosum inaktivni DNA
popravljaki enzimi; ve djeca
rentgenske zrake: ijatrogeni tumori koe i leukemije,
karcinomi titnjae
radioaktivni materijali: radij, uranij , i -zraenje,
Hiroshima i Nagasaki
(leukemije i rak titnjae)
c) Virusni i bakterije bakterija: Helicobacter pylori ne ulazi u stanicu enzim
CagA
citotoksino
regeneracija, jaka proliferacija,
kronina upala sluznice
adenokarcinom eluca,
maladaptivna
imunoreakcija (jo stimulira diobu),
MALT B-stanini limfom,
limfom eluca
virusi: retrovirusi imaju reverznu transkriptazu koja im
omoguuje ugradnju u
genom i pretvorbu stanice u
zloudnu,
HTLV T stanina leukemija (u
samo u 3-5% inficiranih),
nakon latencije od 2050godina
onkogeni DNA virusi*
*HPV: tropizam prema ploastom epitelu,
episomalni oblik inf. ne integrira se (benigne bradavice),
integracija u genom (karcinom vulve, cerviksa i penisa): podtipovi visokog
rizika 16 i 18,
E6 i E7
inhibiraju p53 i pRB,
potrebni su i
drugi karcinogeni za razvoj
EBV: integracija u genom limfocita B
maligna pretvorba = translokacija (8:14) i aktivacija MYC onkogena
virusni gen LMP-1 djeluje kao onkogen aktivira BCL2 gen (prijei apoptozu),
stimulira VEGF i FGF
angiogeneza

aktivacija ciklina D SRC geni ubrzavaju ulazak stanice u mitozu

u imunokompetentnih imunosni sustav uniti stanice s izraenim LMP-1 na
povrini,
treba jo neki poremeaj problem su imunokompromitirani (malarija i
neuhranjenost u Africi)
Burkittov limfom (Afrika), B-stanini limfom (AIDS), Hodgkin limfom,
nazofaringealni karcinom (Kina)
HBV: gen HBx akutni i kronini hepatitis, ciroza jetre, hepatocelularni karcinom

Molekularna patologija novotvorina:

1. ONKOGENI: mutacije normalnih staninih gena PROTOONKOGENA
funkcije protoonkogena: a) imbenici rasta EGF, FGF
b) receptori za imbenike rasta R-FGF,
R-PDGF, R-cKIT (za mat.st.)
c) signalne molekule RAS, SRC
d) molekule koje se veu na DNA FOSJUN, MYB, reg. transkripcije
e) regulatori mitotikog ciklusa ciklin
D, ciklin E, CDK
Nastanak onkogena: 1. tokasta mutacija RAS geni (KRAS, HRAS, NRAS) u
karcinomu plua, kolona, gut.,
najee mutacija = 30% svih
tumora,
normalan RAS protein: prenosi
signal sa stan.memb. na MAPK
(mitogenima
aktivirane proteinske kinaze)
koje djeluju
na DNA i pospjeuje mitozu,
mutirani RAS: nekontrolirana
proliferacija
2. prekomjerno izraavanje amplifikacija normalnih
protoonkogena,
izgleda kao HSR
(homogeno obojeni traak kromosoma)
ili double minutes
(dvostruke male estice koje se
odcijepe od normalnog
kromosoma),
to je vie kopija to je tumor
maligniji,
N-MYC gen u
neuroblastomu
3. translokacija C-MYC (Burkittov limfom): translokacija s
8. na 14. krom. uz gen za
teki lanac
Ig u limfocitima B Ig-gen je
stalno
aktivan (kao promotor C-MYCu)

ABL gen (kronina mijeloina leukemija):

translokacija uzrokuje
sintezu abnormlnih proteina,
Philadelphia-kromosom
4. insercija virusnog gena kronini virusni hepatitis B
2. TUMORSUPRESORSKI GENI: priguivai/koniari raka geni koji zaustavljaju
rast novotvorina,
djeluju kao antionkogeni suprimiraju prekomjernu
proliferaciju stanica,
gubitak tumorsupresorskog gena gubitak
heterozigotnosti (LOH)
a) RB-1: Knudson hipoteza dvaju udaraca: prvi udarac jedan mutirani gen djeca
naslijede
drugi udarac karcinogeni
imbenik inaktivira drugi
retinoblastom (incidencija 1:20
000)
dugi krak kromosoma 13 tumori samo u osoba u kojih su oba RB-1
gena nestala/mutirana!
hereditarni su obino bilateralni, a sporadini (starija djeca) unilateralni
b) TP53: blokira prelazak u S-fazu stanicama s oteenom DNA,
prepoznaje oteenje + 1) aktivira inhibitor CDK i zakoi ih dok se ne
poprave/
2) trajno zakoene stanice = starenje/
3) preveliko oteenje apoptoza,
istroeni TP53 se vee na ubikvitin i degradira u proteasomima
ako ga nema stanice sa defektnom DNA se mnoe i postaju
neoplastine,
mutirani proteinski produkt TP53 je otporan na
degradaciju ubikvitinom,
due se zadrava i moe se dokazati
imunohistokemijski u stanicama
3. GENI KOJI SUDJELUJU U APOPTOZI: tumori ne pokazuju pojaanu mitotiku
aktivnost
(razlika od tumora nastalih zbog
onkogena/tumorsupresorskih gena)
a) Kaspaze: citosolni proteini izvritelji i kontrolori
b) Proapoptotiki proteini: BAX i BAK (poveavaju propusnost mitohondrijske
membrane pore),
izlazak citokroma c u citoplazmu aktivira:
kontrolorsku kaspazu 9
izvriteljsku kaspazu 3
TP53 isto spada u proapoptotike proteine
c) Antiapoptotiki proteini: BCL2 i BCLXL (inhibiraju proapoptotike enzima;
nastaju istovremeno)
d) BH-3 proteini: geni BAD, BID i PUMA reguliraju ravnoteu pro- i
antiapoptotikih proteina,

samoubilaki geni stan.memb. stimuliraju BH-3 gene proteini

koji neutraliziraju
BCL2 i BCLXL dominacija proapoptotikih proteina
folikularni limfom B-imunofenotipa: hiperprodukcija BCL2
4. GENI KOJI SUDJELUJU U POPRAVKU DNA:
a) pigmentirana xeroderma nemogunost popravka DNA oteenja nastala
djelovanjem UV zraka,
karcinomi koe u ranoj dobi na dijelovima tijela
izloenima suncu
b) teleangiektatina ataksija ATM gen: fosfoprotein koji aktivira DNA
popravljake enzime i apoptozu,
ataksija oteenje malog mozga
teleangiektazija u koi i oima,
predispozicija za tumore (eluca,
dojke, limfomi, leukemije),
prevalencija heterozigotskih nositelja
je 1%
c) obiteljski nepolipozni karcinom debelog crijeva (HNPCC) maligni tumori na
ravnoj plohi kolona,
bez prethodnih
polipa!
5% karcinoma
kolona,
mutacija gena za mismatch repair enzim (popravak pogreno
sparenih baza DNA)
nakupljanje mutacija mikrosatelitska nestabilnost DNA
Telomeraza: svaka dioba gubitak male koliine DNA s oba kraja kromosoma,
na krajevima se nalazi TELOMERA ponavljajui slijed TTAGGG
umnoen do 10 000x, svakom
diobom se telomere skrauju mogue je 50 dioba (125 godina max
vijek),
tumori imaju TELOMERAZU osigurava besmrtnost stanice produljujui
telomere
Tumorska antigeni a) TSA (tumor-specific): samo tumorske stanice
b) TTA (tumor-associated): i na normalnim stanicama
1. onkofetalni geni: na embrionalnim tkivima, nema
na zrelim normalnim st.,
AFP (-fetoprotein) i CEA
(karcinoembrionalni ag)
2. diferencijacijski antigeni: tipini za tumorske
stanice ije je sazrijevanje
zaustavljeno u nekoj
fazi,
CD10 na ranim B-limf.
u B-stan. leukemiji/limfomu
Klinika obiljeja tumora a) lokalne manifestacije: vorii, otvrdnua, otekline,
ulceracije,

kompresivna atrofija
okolnog tkiva, ulceracija koe,
bol (pritisak na ivce),
kongestija (na vene), prijelom,
krvarenje, opstrukcija
crijeva/bronha,
epi-napadi, povienje
intrakranijalnog tlaka,
oteenje modine (koma
smrt)
(vrat maternice),

metode: endoskopija (GI s.), kolposkopija

laparoskopija (tumor

abdominalne upljine),
rentgen (plua), CT
(guteraa, jetra, mozak)
b) sistemne manifestacije: gubitak teka, slabost,
umor, bezvoljnost, kaheksija,
vruica (limfomi,
karcinom bubrega), infekcije,
mikrocitna hipokromna
anemija (krvarenje u GI)
PARANEOPLASTINI SINDROMI: kompleksi simptoma koji se pojavljuju u bolesnika sa
zloudnim tumorima,
ali se ne mogu pripisati invaziji u okolna tkiva niti
udaljenim metastazama
1. Endokrinopatije: uzrok hormoni ili tvari koje nalikuju hormonima
Cushingov sindrom (ACTH) sitnostanini karcinomi plua
Sindrom neprimjerena izluivanja ADH (antidiuretiki
hormon) sitnost.k.plua
Karcinoidni sindrom (neurotransmiteri) karcinoidi (od
neuroendokrinih st.)
Hiperkalcijemija (PTH) sitnostan. karcinom plua,
karcinomi ploastih stanica
Hipoglikemija potronja Glc (hepatocelularni karcinom,
sarkomi mekih tkiva),
neki tumori lue i inzulin ili inzulinu slian
imbenik
2. Policitemija: eritropoetin eritrociti u perifernoj krvi (rak bubrega)
3. Promjene kostiju i zglobova: hipertrofina osteoartropatija ili batiasto
zadebljanje prsti
4. ivani i miini sindromi: slabost mijestenije (at na acetilkolinske
receptore),
Lambert-Eatonov sindrom (at na Cakanale aksona motoneurona),
polimiozitis (imunoreakcije)
5. Hematoloke promjene: anemija, koagulopatije, leukemoidna reakcija,
eozinofilija,
Trusseauov sindrom (migrirajui troboflembitis
velikih vena)
6. Koni sindromi: crna akantoza tamno pigmentirano zadebljanje koe aksile,
intertriginoznih regija
autoimunosni dermatomiozitis

7. Bubreni sindromi: nefrotiki sindrom (masivna proteinurija,

hipoalbuminemija, gen. edem)
Laboratorijska dijagnostika:
odreivanje tumorskih biljega: 1. povrinski antigeni CEA: 60-90% s
kolorektalnim karcinomom,
nije dovoljno
spec. za ranu dijagnostiku
AFP: pouzdan znak
hepatocelularnog karcinoma,
tumora
zametnih stanica testisa ili jajnika
2. citoplazmatski proteini SPA
(spec.prostatini ag), Ig,
CA-125, CA-199, CA-15-3
3. enzimi prostatina kisela fosfataza,
specifina neuronska enolaza
4. hormoni humani korionski gonadotropin,
kalcitonin

RAZVOJ I GENSKE BOLESTI DJETINJSTVA

- 50% novoroenakog i djejeg mortaliteta u razvijenim zemljama (nerazvijene 95%
zaraze i neuranjenost)
1.
2.
3.
4.

pogreke morfogeneze
kromosomske anomalije
genski poremeaji
poremeaji s poligenim (multifaktorijalnim) nasljeivanjem

1.POGREKE MORFOGENEZE: ageneza a) potpuni izostanak organa

(uni-/bilateralna ageneza bubreg)
b) izostanak razvojnog dijela organa
(agenesis corporis calosi)
aplazija stvara se osnova organa, ali se on ne
razvija u potpunosti
(aplazija plua glavni bronh zavrava
slijepo u mjeovitom tkivu)
hipoplazija nepotpuni ili zaustavljeni razvoj
organa; manji od normalnog
(hipoplazija plua, mikroftalmija,
mikrognatija, mikrocefalija)
disrafija nepotpuno spajanje simetrinih struktura
u medijalnoj liniji
(kraljenica-spina bifida, trbuna
stijenka-gastroshiza)
involucijska pogreka zaostajanje struktura koje
su trebale nestati
(spoj baze jezika sa
titnjaom-ductus thyreoglossus)

pogreka razdvajanja nepotpuno uklanjanje

embrionalnog tkiva koje ovisi o
apoptozi (sindaktilija)
atrezija izostanak lumena upljeg organa koji je
ovisan o apoptozi
(atrezija jednjaka, dvanaesnika, tankog
crijeva)
displazija poremeena organizacija stanica u tkivu
tuberozna skleroza mozga: normalno
razvijene st. bijele tvari se
nakupljaju u
vorove/tubere u kori velikog mozga
cistina displazija bubrega: nezreli
kanalii, glomeruli i mezenhim
ektopija organ nema normalan anatomski
smjetaj (srce izvan prsnog koa,
paratiroidne lijezde u timusu, bubreg u
maloj zdjelici)
heterotopija tkiva na neprirodnim mjestima
(guterae u elucu/tankom c.)
Teratogeni: okolini imbenici koji mogu tijekom trudnoe poremetiti razvoj embrija i
uzrokovati anomalije
a) Bioloki zarazne bolesti: TORCH = toksoplazma, rubeola,
citomegalovirus, herpesvirus,
incidencija u razvijenim zemljama 1-5%,
multisistemna bolest modano tkivo
najpogoenije (microgyria),
poremeaji na oima (rubeola) katarakta
(zamagljena lea),
mikroftalmija (mali bulbusi),
korioretinitis (Ru, CMV, toksopl.),
keratokonjuktivitis (HSV)
srane anomalije otvoreni ductus
arteriosus i septalni defekti
b) Kemijski Talidomid: amelija (potpuni nedostatak ekstremiteta),
fokomelija (aplastini ekstremiteti kao peraje tuljana,
normalan razvoj mozga)
citostatici
antagonisti/nedostatak folne kiseline: u trudnoi potreba za vit.
B raste 5x,
defekti neuralne
cijevi spina bifida, anencefalija
antiepileptici (hidantoin fetalni hidantoinski sindrom)
alkohol: fetalni alkoholni sindrom 1. prenatalni i postnatalni
zastoj rasta
2. karakteristini izgled
lica
3. disfunkcija i
malformacije SS

4. malformacije dr.org.
umjerenog ili manjeg stupnja
c)
nepca
d)
SS

Fizikalni ionizirajue zraenje: mikrocefalija, defekt neuralne cijevi, rascjepi

Bolesti majke tijekom trudnoe eerna bolest: 3x vei rizik srce, kosti,

2. KROMOSOMSKI POREMEAJI: najei je trisomija (25% spontanih, 0.3%

novoroenadi) najvie 16.
vodei uzrok spontanih pob. i teih
malformacija roenih (10-25% trud.)
PRENATALNA DIJAG. 4 vrste tkiva: stanice amnionskog epitela,
stanice koe i sluznica ploda (u amnionskoj
tek. oljutene),
stanice korionskih resica,
limfociti iz pupkovine
3 metode: biopsija korionskih resica/vilusa (CSV) drugi
najei, rizik do 2%
ranije otkrivanje (10.-12.tj.)
amniocenteza najei zahvat, 15.-18. tjedan
gestacije,
uzorak plodne vode (pod
ultrazvukom iglom kroz
trbunu stijenku majke)
pobaaj u do 1%
kordocenteza krv fetusa iz pupkovine (2./3.
tromjeseje),
nuna pretraga kasno
otkrivenih nepravilnosti
uzorci idu u kratkotrajnu kulturu stanica (1-3 dana), osim amniocenteze (dugotrajna
kultura 10-20 dana)
Postnatalna dijagnostika kotana sr, fibroblasti koe
PROBIRNI TESTOVI neinvazivne pretrage probirnog a ne dijagnostikog karaktera
trisomije: Down (21), Edwards (18), Patau (13); rizik za defekt
neuralne cijevi
Rani kombinirani test: procjenjuje rizik za tri najee trisomije 11.-14.
tjedan trudnoe (1. trimestar)
parametri: 1. dob majke,
2. razina slobodne podjedinice hCG
(-hCG)
3. razine PAPP-A (pregnancy associates
plasma protein A)
4. debljina potkonog sloja tek. u
nuhalnoj regiji fetusa (UZV)
osjetljivost >90%, lano pozitivni 5%
Dvostruki, trostruki i etverostruki test: starija generacija, manje tonosti,
iz krvi majke

izvode se kasnije (15.-19.tj.;

najtoniji ako se izvode 16.-18.),
1. majin AFP spina bifida
(zatvorenu neemo otkriti),
anencefalija,
vieplodna trudnoa

sindrom sniene

2. hCG
3. nekonjugirani estriol
4. inhibin A
za Downov poviene vrijednosti, za Edwardsov

KROMOSOMOPATIJE: a) u svim stanicama tijela postoji poveani broj kromosoma

b) mozaicizam dio stanica sadri povieni a dio normalan broj
kromosoma
c) broj kromosoma normalan translokacija (oituje se uinak
mase)
mejotika non-disjunkcija
mitotika non-disjunkcija: fenotipske predispozicije ovise o vremenu nastanka
poremeaja
1) BROJANE: najvaniji faktor dob majke (produljeno vrijeme do dovrenja prve
mejotike diobe)
Downov sindrom = trisomija 21: 95% cijeli kromosom vika (od
majke),
5% translokacija t(14;21) dio
21. vezan na 14.,
mozaicizam ovisi o
omjeru norm. i promijenjenih st.
incidencija 1/700: majka <20g. 1/1500,
majka >40g. 1/30, 25%
ivoroenih s Downom
simptomi mentalno zaostajanje (IQ 50),
mikrocefalija, niski rast,
izraen epikantus, niski korijen
nosa MONGOLOIDIZAM,
makroglosija (ne mogu potpuno
zatvoriti usta),
MAJMUNSKA BRAZDA na dlanu
(brazda 4 prsta),
iskrivljen mali prst
KLINODAKTILIJA,
palac na stopalu razmaknut od
drugih prstiju
priroena srana greka
(endokardijalni jastuii) 40%,
ee atrezije i hipotireoza,
10-20x vei rizik akutne
leukemije,
rani Alzheimer,
oekivani ivotni vijek 49 godina
dijagnoza niski AFP i nekonjugirani
estriol, visoki hCG

Edwardsov sindrom = trisomija 18: 95% potpuna trisomija

(majino podrijetlo)
incidencija 1/6000-8000,
50% umire u prvom tjednu
ivota,
<1% doivi 1 godinu
znakovi u trudnoi polihidramnij
prevelika koliina plodne vode,
malena posteljica,
samo jedna
umbilikalna arterija,
intrauterini zastoj
rasta (miino/masno tkivo)
izgled hipoplastini orbitalni lukovi, kratki
oni otvori,
mala usta i donja eljust
ZGUVAN IZGLED LICA,
mikrocefalija, izboeni zatiljak,
nisko smjetene malformirane
uke,
uska zdjelica,
kratka prsna kost,
stisnute ake KAIPRST PREKO
3. I 4. PRSTA,
ROCKER BOTTOM FEET
konveksni tabani,
malformacije unutarnjih organa
Patauov sindrom = trisomija 13: 80% potpuna trisomija (majin
kromosom)
incidencija 1/10 000-15 000,
veina umire prije prvog
mjeseca,
<10% preivi dulje od 1 godine
izgled rascjepi usne/nepca/drijela,
poremeaji razvoja nosa i oka
(CIKLOPIJA),
HOLOPROSENCEPHALIA
malformacija prednjeg mozga ,
POLIDAKTILIJA,
kardiovaskularne malformacije
(80%) DEKSTROKARDIJA,
spolni org. M (kriptorhizam);
(dvoroga maternica),
teka umna zaostalost
TRISOMIJE SPOLNIH KROMOSOMA:
Klinefelterov sindrom = 47, XXY (MUKI FENOTIP) 60% majina
podrijetla (neplodnost),
15%
mozaicizam (plodni)
incidencija 1/800
izgled visoki, nerazmjerno DUGE RUKE
I NOGE,

TESTISI ATROFINI
umnaanje veziva intersticija,
hijalinizacija tubula
GINEKOMASTIJA (30%)
slabo izraena dlakavost,
varijabilna klinika slika (neki
imaju norm. izgled i intelekt)
poveanje broja X kromosoma
= pogoranje klinike slike
Sindrom 47, XYY (MUKI FENOTIP)
izgled jako VISOKI,
IQ za 10-15 nii nego to bi
inae bio,
nema puno tjelesnih
potekoa,
manji poremeaji ponaanja i
panje (hiperaktivni),
AGRESIVNOST (nedokazano)
47, XXX (ENE) 1/1000 (suvini X majinog podrijetla)
nepravilnosti menstruacije,
mogua neplodnost i blae smanjenje
inteligencije
48,XXXX/49,XXXXX: opasnost od mentalne i fizike zaostalosti
znatno raste kod > 3 X
MONOSOMIJE SPOLNIH KROMOSOMA: (monosomije autosomnih su nespojive sa
ivotom!!!)
Turnerov sindrom = monosomija X = 45,X 80% izgubilo oev
X; 50% ima mozaicizam
incidencija 1-2% svih trudnoa 1/25004000 ivoroene djece,
99% ih se pobacuje
hygroma cysticum u podruju vrata
izgled LIMFEDEM DORZUMA ake i stopala,
KONI NABORI STRANJE STRANE
VRATA,
iroki prsni ko s UVUENIM
BRADAVICAMA,
nieg rasta, NISKA LINIJA KOSE na
stranoj strani vrata,
ptoza (sputene one vjee),
pigmentirani nevusi,
kratke 4. metakarpalne i
metatarzalne kosti,
jagodice petlje na dermatoglifima,
CUBITUS VALGUS,
KOARKTACIJA AORTE najea
priroena greka,

gonadalna disgeneza jajnici kao

vezivni traci bez stanica
2) GRAEVNI POREMEAJI: rjei balansirani i nebalansirani
TRANSLOKACIJE a) Robertsonove: meusobno se spajaju dugi krakovi dva
akrocentrina kromosoma
(13, 14, 15, 21, 22) stvarajui kromosom koji
sadri praktiki sav
nasljedni materijal dva izvorna kromosoma
3% Downovih sindroma (kromosomi
14 i 21)
46 kromosoma =
jedan normalni kromosom 14,
dva normalna kromosoma 21,
jedan nastao spajanjem 14/21
b) reciprone
MIKRODELECIJSKI SINDROMI:
Delecija 22q11 dugi krak kromosoma 22,
najea mikrodelecija (1/3000)
tei oblici DiGeorgov sindrom: poremeaji
razvoja 3. i 4. drijelne vree
= hipoplazija
timusa i dotitnih lijezdi,
defekt
konotrunkusa
Delecija 5p = cri du chat/sindrom mijaukanja kratki krak
kromosoma 5,
simptomi PLA u neposrednom novoroenakom
razdoblju,
traje par tjedana i potom nestaje,
izgled niska poroajna teina, hipotonina,
mikrocefalija,
HIPERTELORIZAM razmaknute oi,
STRABIZAM,
nos iroka korijena, niske deformirane uke,
uski vanjski sluni hodnici,
preaurikularni koni privjesci TAGS,
SINDAKTILIJA,
srane greke i mentalno zaostajanje
Genski poremeaji koji se naslijeuju prema Mendelovim zakonima:
autosomno dominantno/ recesivno
X
vezano dominantno/recesivno
- nasljedne bolesti: mutacije gena za sintezu graevnih bjelanevina Marfanov
sindrom,
neurofibromatoza tip I i II,
EhlersDanlosov sindrom

mutacije gena za sintezu receptora ili kanala obiteljska

hiperkolesterolemija,
cistina
fibroza
mutacije gena za sintezu enzima lizosomske bolesti
nakupljanja
a) AUTOSOMNO-DOMINANTNE:
Obiteljska hiperkolesterolemija najuestaliji autosomno-dominantni
poremeaj (1:500),
mutacija gena za LDL receptor,
kolesterol i LDL u plazmi (heterozigoti
3x, homozigoti 5x),
povean rizik za aterosklerozu,
ksantomi/ksantelazme nakupljanje
makrofaga s masnim
sadrajem du tetiva i u potkoju (na
vjeama!)
Marfanov sindrom mutacija gena na kromosomu 15 za sintezu fibrilina
(1:5000, 70-80% obiteljski)
brojni mikrofibrili u stijensi aorte i ligamentima
najpogoeniji
izgled visok rast i dugi ekstremiteti,
ARAHNODAKTILIJA (dugi prsti),
KIFOZA i kifoskolioza,
dislokacija ili SUBLUKSACIJA LEE (slab lig.
aparat oka)
RUPTURA AORTE najei uzrok smrti
Neurofibromatoza tip I (von Reclinghausenova bolest) = mutacija/delecija
na kromosomu 17p
gen za neurofibromin tumorsupresorski gen koji
inaktivira RAS protein,
mutacija razvoj
tumora NEUROFIBROMA
incidencija 1/3000
izgled 1. koni i potkoni neurofibromi: kasno
djetinjstvo, adolescencija,
mekane izrasline na
peteljci du ivaca,
u stijenci crijeva
opstrukcija,
dobroudni,
Schwannove st.+
ivane ovojnice + fibroblasti
pleksiformni neurofibromi (uz velike
periferne ivce/u tijelu)
zloudni neurofibrosarkomi (35%)
2. KONE MRLJE BOJE BIJELE KAVE
(95%) >6 du potkonih ivaca,
kone smee pjege u aksili

3. Lischovi vorii (90%)

pigmentirane mrlje na arenici oka,
nakupine
melanocita = HAMARTROMI
poveana ansa za Wilmsov tumor, meningeom, gliom vidnog ivca,
feokromocitom
Neurofibromatoza tip II = dugi krak kromosoma 22
gen za merlin/shwannomin
incidencija rjei od tipa 1 (1/50 000)
karakteristike obostrani neurinomi VIII ivca/
jednostrani neurinom
slunog ivca
Ehlers-Danlosovi sindromi (EDS) = skupina nasljednih bolesti (neki i autrec ali veina aut-dom)
poremeena sinteza kolagena broj ovisno o tome koji je
tip kolagena pogoen
simptomi hiperelastinost koe i zglobova,
sklonost krvarenju (HEMORAGIJSKA DIJATEZA),
osjetljivi na mehanike ozljede
EDS tip IV RUPTURE crijeva, maternice i velikih arterija
EDS tip VI oteenje oka i ODVAJANJE MRENICE
EDS tip I DIJAFRAGMALNA HERNIJA
b) AUTOSOMNO RECESIVNE: opasnost od naslijeivanja je 25% (npr. srpasta
anemija)
Cistina fibroza (CF) = mukoviscidoza = najuestalija autosomno-recesivna
bolest (1/2500)
mutacija gena na kromosomu 7 CFTR (kloridni
kanal)
normalno: cAMP cAMP ovisna protein kinaza
CFRT
CF: ne mogu izluivati Cl ostaje u epitelnim
stanicama, a s njim i Na i voda,
izluivanje GUSTE SLUZI (zaepljuje izvodne
kanale),
utjee na Na-kanale znojnica poveana kol. NaCl
u znoju (SLANI ZNOJ)
komplikacije: DINI SUSTAV bronhiolitis, bronhitis,
bronhiektazije, apscesi,
sekundarna pluna
hipertenzija
crijeva MEKONIJSKI ILEUS
(zaepljenje gustim mekonijem),
ruptura dovodi do
mekonijskog peritonitisa
guteraa kronini panreatitis (u
85% sluajeva),
malapsorpcija masti
(STEATOREJA) i proteina
jetra sekundarna bilijarna ciroza

atrezija i fibroza testisa neplodnost

c) RIJETKE BOLESTI: niska prevalencija (<5/10 000), najee sustavne,
degenerativne, kronine i teke
LIZOSOMSKE BOLESTI NAKUPLJANJA = nakupljanje intermedijarnih
metabolita u lizosomima,
naslijeuju autosomno-recesivno,
mutacija GENA ZA KISELE
HIDROLAZE
1. metaboliti se nakupljaju u
makrofagima i fiksnim stanicam
mononuklearnog sustava
hepatosplenomegalija
2. SS zahvaen mentana
retardacija i neuroloki problemi
3. poremeaj stanine funkcije
4. simptomi u novoroenakoj dobi ili
ranom djetinjstvu
5. nuna stalna skrb bolesnika nisu
sposobni samostalno ivjeti
6. visoka smrtnost esto rano u
djetinjstvu
7. esto se mogu dijagnosticirati
prenatalno

Niemann-Pickova bolest = lipidoza zbog nedostatka sfingomijelinaze,

gomile sfingomijelina i kolesterola
(makrofazi, hepatociti, mozak),
neuroloke smetnje smrt u prvih nekoliko
godina ivota
Tay-Sachova bolest = ganglioidoza zbog nedostatka
heksozaminidaze,
nakupljanje GM2 gangliozida u svim st. (NEURONI i
RETINA!),
neuroni izgledaju vakuolizirano,
sljepoa, retardacija i neuroloki ispadi smrt u
prve 3 godine ivota
Gaucherova bolest = nedostatak glukocerebrozidaze,
nakupljanje glukozilceramida u makrofazima
(eozinofilna citoplazma
fibrilarne strukture nalik ZGUVANOM SVILENOM
PAPIRU),
tip I najei (99%) hepatociti, slezena i kotana
sr
hepatosplenomegalija,
erozija kotanih gredica
lijeenje: umjetni glukocerebrozidi intravenski
doivotno
Mukopolisaharidoza (MPS) = nepotpuna degeneracija
mukopolisaharida u vezivu,
nakupljanje intermedijarnih
metabolita: dermatan-sulfat,

heparan-sulfat, keratan-sulfat,
hondroitin-sulfat
7 skupina: MPS I Hurlerov sindrom (najtei): nakupljanje u
kotanom sustavu,
patuljasti rast,
grube crte lica,
nalik na vodorige
(GARGOILIZAM)
MPS II Hunterov sindrom
NASLJEDNJI POREMEAJI METABOLIZMA: nedostatak enzima potrebnih za
metabolizam
ugljikohidrata, masti i
bjelanevina
Glikogenoze = mutacije gena za enzime za sintezu/razgradnju glikogena
u stanici,
prekomjerno nakupljanje glikogena u stanicama
a) Pompeova bolest glikogenoza tip II,
odlaganje u lizosomima SRCA
kardiomegalija i zatajenje
b) Von Gierkeova bolest glikogenoza tip I,
blokirana razgradnja u JETRI i
BUBREZIMA
c) McArdleova bolest glikogenoza tip V,
nakupljanje glikogena u SKELETNIM
MIIIMA slabost
Galaktozemija = nedostatak enzima za razgradnju galaktoze,
autosomno-recesivno,
simptomi ubrzo nakon roenja utica i proljevi,
ciroza, KATARAKTA, retardacija
Fenilketonurija = nedostatak enzima fenilalanin-hidroksilaze,
autosomno-recesivno,
stvaranje fenilketona mokraa i znoj specifinog
mirisa
bolesnici obino imaju svijetlu put i oi; prehrana bez
fenilalanina
Albinizam = nemogunost sinteze melanina (nedostatak enzima
tirozinaze neki oblici),
hipopigmentacija koe, kose i oiju,
veina autosomno-recesivno, ali neki i dominantno ili
vezano
Spolno vezano naslijeivanje: geni na X kromosomu, veinom recesivno
Hemofilija A (faktor VIII)
Hemofilija B (faktor IX)
Duchnne-Beckerova miina distrofija
kronina granulomatozna bolest (neki oblici)
X vezana (Brutonova) agamablobulinemija
Fabryjeva bolest
Atipino naslijeivanje: 1.BOLESTI S PONAVLJAJUIM TRIPLETIMA

a) Huntingtonova bolest
b) Miotonina distrofija
c) Sindrom lomljivog X-kromosoma mutacija FMR I
familial mental retardation protein FMRP,
normalan-29 ponavljanja CGG tripleta, mutirani
200-4000,
2. UZROK MENTALNE RETARDACIJE U LJUDI
NAKON DOWNA,
mogu naslijediti i enska djeca (atipino za X)
izduljeno lice, velika donja eljust, ui koje stre,
MAKROORHIDIZAM (poveani testisi)
2.BOLESTI UZROKOVANE MUTACIJAMA MITOHONDRIJSKIH
GENA
mitohondrijska DNA je majina podrijetla,
bolest od majke naslijeuju i muka i enska
djeca
Leberova hereditarna optika neuropatija

progresivni gubitak vida

3.IMPRINTING: pojedini geni inaktivirani tijekom

gametogeneze,
inaktivacija u jajnoj stanici materalni
imprinting,
inaktivacija u spermiju pateralni
imprinting
a) Prader-Willijev sindrom: materalni imprinting,
mutacija na
oevom kromosomu 15
simptomi: mentalna
retardacija, niski rast,
pretilost,
malena stopala i ake,
hipogonadizam
b) Angelmanov sindrom: pateralni imprinting,
mutacija na
majinom kromosomu 15
simptomi: mentalna
retardacija, konvulzija, ataksija
(nedostatak
koordinacije voljnih pokreta),
spec.
smijeh = happy puppet syndrome
MULTIFAKTORSKO (POLIGENO) NASLIJEIVANJE:
Genski imbenici na vie lokusa + okolini imbenici rascjepi nepca, stenoza
pilorusa, hipertenzija,
dijabetes, giht,
shizofrenija i dr. psih. poremeaji...

Bolesti novoroenake dobi:

PREMATURITET (prijevremeni poroaj) izrazito prijevremeno roeno (<28 tjedna
gestacije)
jako prijevremeno roeno (28-32 tjedna
gestacije)
umjereno do kasno prijevremeno
roeno (32-37 tjedna gestacije)
- uzroci: idiopatska insuficijencija cerviksa,
korioamnionitis (upala plodnih ovojnica),
dijabetes ili hipertenzija majke
- komplikacije: sindrom respiracijskog distresa (hijalinomembranska pluna bolest):
nedostatak plunog surfaktanta u
prematurusa s < 37 tj.gestacije,
surfaktant se stvara tek nakon 35. tjedna
(pneumociti tip II),
rizik dijabetes melitus majke i
vieplodna trudnoa,
najvii tlak potreban za prvi udisaj,
manjak surfaktanta plua se slabije
rasteu ili se dio uope ne
otvara (primarna
atelektaza) hipoksija,
pCO2,
vazokonstrikcija, nekroza epitela,
fibrin izlazi iz ila i taloi se na alveolama
= HIJALINE MEMBRANE,
zrelost plua odredimo iz plodne vode
(lecitin:sfingomijelin = 1:2),
lijeenje kortikosteroidi majci (potie
stvaranje surfaktanta),
kisik i pripravak surfaktanta
novoroenetu,
intubacija i mehanika
ventilacija
modano krvarenje: 20% prematurusa teine
<1500g,
germinativni matriks
(embrionalne st. u lat. modanoj
komori iznad nucleusa
caudatusa koji postoji samo u
fetusa) poveava
vjerojatnost krvarenja!
HEMATOCEFALUS,
vea krvarenja
CEREBRALNA PARALIZA
nekrotizirajui enterokolitis (NEC): ishemija
oteti epitel crijeva (osjetljiv),
naseljavanje bakterija kad
se zapone s hranjenjem,

prodiru u stijenku i stvaraju

vodik koji se skuplja u
stijenci (PNEUMATOSIS
INTESTINALIS) ili ide v. portae,
perforacija najee u
term. Ileumu,
sepsa u 1/3 djece; smrtnost
20-40%
komplikacija = STENOZE
(lijevostrani kolon)
Komplikacije lijeenja RDSa: intersticijski emfizem plua tlak u strojevima za
ventilaciju je visok,
raslojava intersticij,
stvaranje
subpleuralnih bula
pneumotoraks ako bula prsne;
pneumopericardium/mediastium/peritonem
bronhopulmonalne displazije umnaanje
veziva u pluima uz nejednaku
ekspanziju
alveola, smanjen sini kapacitet
retinopatije prematuriteta umnaanje veziva u
oku
POROAJNE OZLJEDE: glava caput succadaneum: poroajna oteklina, povlai za
nekoliko dana spontano
kafalhematol krvarenje ispod periosta najee
jednostrano ispod tjemene kosti,
rijetko uz linearni prijelom podleee
kosti,
spontano se resorbira, lijeenje nije
potrebno
subduralno krvarenje oteen falks cerebri, tentorium
cerebelli ili vee vene,
konvulzije, poveani opseg
glave, danas rijetko
ozljede mekih tkiva edemi i ekhimoze, najee lice i
periorbitalno u stavu licem,
a skrotum i labiji tijekom roenja
na zadak
ozljede ivaca n.facialis: pritisak in utero zbog poloaja,
asimetrija lica tijekom
plakanja
plexus brachialis: istezanje ramena,
krvarenje u ivac,
otrgnue ili avulzija ivca,
ruke se ne mogu
pomicati a nema niti osjeta
prijelomi kostiju - KLJUNA KOST: tip zelene granice,
zacijeli brzo bez
komplikacija,

za 1 tj.-kalus, za 1
mj.gotovo
FETALNA ERITROBLASTOZA: Rh (D antigen) negativna majka i Rh (+) dijete (rjee
ABO u 1. trudnoi),
senzibilizacija u 1. trudnoi (tijekom
poroaja/pobaaja/amniocenteze),
prvo IgM (ne prolaze posteljicu) IgG (preosjetljivost
tip II u 2.trudnoi),
oteenje fetalnih eritrocita = intrauterina hemoliza anemija,
ekstramedularna hematopoeza
(jetra-hepatomegalija, bubrezi),
eritroblasti,
ikterus (utica) hiperbilirubinemija,
nekojugirani bilirubin se nakuplja u
bazalnim ggl kernikterus
lijeenje: anti Rh-D nakon prve trudnoe majkama unitava Rh (+)
eritrocite u majinoj krvi i
sprjeava
senzibilizaciju
SINDROM IZNENADNE DOJENAKE SMRTI (SIDS): iznenadna smrt u dobi do 1 godine
(vrhunac 2.-4.mjesec),
vodei uzrok dojenake smrti
(razvijene zemlje ; 0.5-2/1000),
ne zna se uzrok produljena apneja u
spavanju,
faktori rizika puenje, droga, majka
tinejder,
nizak
socioekonomski status,
kratki razmak meu
trudnoama,
muki spol ploda,
vieplodna trudnoa,
spavanje na
mekanoj podlozi i trbuhu
slika glioza modanog debla i
malog mozga,
edem i zastoj u plunim
kapilarama,
petehije po timusu i srcu
DJETINJSTVO: 1. novoroenako (neonatalno) razdoblje = od roenja do kraja
1.mjeseca,
2. dojenako razdoblje = do navrene 1. godina ivota
3. rano djetinjstvo = do navrene 4. godine ivota
4. kasno djetinjstvo = od 5. do 14. godine ivota
BOLESTI DOJENAKE DOBI: tumori su rijetkost
a) Kongenitalni tumori teratom: u medijalnoj liniji tijela zaostajanje stanica
umanjane vree,
sakrokokcigealno podruje,

kirurki odstraniti,
mikroskopski odgovara zrelosti tkiva
fetusa,
teko odrediti jeli zloudan/benigni, odnosno
zreo/nezreo
hemangiom: kad su mali esto sami nestano zbog
tromboze ila u tumoru
b) Steeni tumori dobroudni: najee tumori mekih tkiva (isti kao u odraslih)
zloudni: small blue round cell tumor tumori malih
plavih okruglih stanica

PO UESTALOSTI U DJECE DO 4 GODINE:

1. Akutna limfoblastina leukemija (ALL): najei zloudni tumor djece < 4
godine
2. Tumori SS: astrocitom pilocitini astrocitom: najee u malom mozgu,
multiformni glioblastom: najloije diferencirani
astrocitom
meduloblastom vermis malog mozga,
makroskopski mekan, podruja krvarenja,
mikroskopski Homer Wrightove psudorozete,
moe metastazirati putem CSL
ependimom spada u gliome,
subtentorijalno (u 4. modanoj komori)
opstruktivni hidrocefalus
makroskopski sivkastohemoragina masa otro
ograniena od ostatka
3. Limfomi: non-Hodgkin nodularna skleroza
Hodgkin rjei od non-Hodgkin,
ee podruja limfocita T (razlika od odraslih),
Burkittov limfom limfociti B (EBV)
4. Neuroblastom: 2. po redu solidni zloudni tumor (nakon SS-a),
potie od stanica neuralnog grebena sr nabubrene lijezde,
ggl. truncusa simpaticusa
makroskopski na prerezu smekasti s podrujima nekroze,
mikroskopski male plave stanice,
Homer-Wrghtove pseudorozete = sredinji
eozinofilni prostor u kojem su
fibrilarni
produeci neuralnih st. okruenih
okruglastim
nakupinama tumorskih stan.
kliniki jako zloudan obilne metastaze u reg. L, jetra, plua,
kosti,
najee otkrije sluajno roditelji uoe povean
opseg trbuha u djeteta,
mokraa VMA (vanililbademova kis.), HVA
(homovanilina kis.) i dopamin
poveani broj kopija na onkogenu N-MYC,
moe diferencirati u zreliji ganglioneuroblastom ili dobro
diferencirani ganglioneurom

(prestaje rasti, rijetkost)

5. Retinoblastom: najuestaliji zloudni tumor oka djece (moe biti kongenitalan;
najee u dobi do 2.g.)
mutacija RB1 gena 40% (obostrani); ostali sporadino
(jednostrani)
makroskopski tumorska masa u srtanjem dijelu oka,
leukochoria bjelkasti odsjaj zjenice
mikroskopski male plave okrugle st.
6. Nefroblastom/Wilmsov tumor: najei zloudni tumor bubrega u djece do
5.godine,
makroskopski dobro ograniena, mekana,
smekastosiva masa s
podrujima krvarenja, nekroze i
pseudocistine promjene,
mikroskopski trifazina graa: nezreli
bubreni blastem (male plave st.),
nezrele
stromalne stanice,
nepotpuno
razvijeni tubuli i glomeruli
7. Rabdomiosarkomi: glavna sijela glava i vrat (orbita ili nazofaringealni putevi),
mokrano-spolni sustav (mjehur, prostata,
rodnica),
ekstremiteti
makroskopski groe = botrioidni rabdomiosarkom
mikroskopski male plave stanice
8. Osteosarkom: zloudne mezenhimalne stanice koje izluuju osteoid
Ewingov sarkom neuroektodermalnog podrijetla kao i primitivni
neuroektodermalni
tumor (PNET; tumor mekih tkiva) oba
85% stanica sa t(11;22)
kod odraslih je karcinom najuestaliji tip zloudnog tumora kod djece je rijetkost
iznimka:
papilarni karcinom titnjae

BOLESTI KRVNIH ILA

- 3 tipa stanica: endotelne, glatkomiine i fibroblasti
kapilare samo endotel koji lei na bazalnoj membrani,
negdje obloene pericitima = modificirane
glatkomiine stanice
arteriole, venule, male arterije i male vene endotel + glatko
miine,
velike krvne ile sva tri tipa stanica
3 sloja arterijske stijenke: 1. intima endotel + meustanina tvar,
UNUTARNJA ELASTINA MEMBRANA,
2. medija glatkomiine stanice + elastina vlakna
VANJSKA ELASTINA MEMBRANA
3. adventicija rahlo vezivo s vasom vasorum
ARTERIJE: a) velike, elastine svi slojevi

b) srednje velike, miine nemaju elastina vlakna u mediji

c) arteriole nemaju elastinih lamina (sloj endotela s dva-tri sloja
glatkomiinih stanica)
VENE: sline arterijskoj stijenci samo tanje + valvule (sprjeavaju retrogradni tijek
krvi)
a) venule
b) vene srednje veliine
c) velike vene
LIMFNE ILE: ista graa kao krvne kapilare, samo bazalna membrana tanja ili
mjestimice sasvim izostaje
Arterioskleroza: ovrivanje stijenke i gubitak elastinosti arterija
a) ateroskleroza
b) Mnckenbergova kalcificirana skleroza medije
c) arterioloskleroza
a) ATEROSKLEROZA: multifaktorijalna bolest
konstitucijski imb.: 1. Dob sporo progresivna, poinje
u djetinjstvu,
oitovanje tek u
srednjoj dobi
(infarkt 5x ei s 60
nego 40)
2. Spol M> (nakon
menopauze isto)
3. Naslijee poligenski:
obiteljska hiperkolesterolemija,
dijabetes, hipotireoidizam
okolini imb.: 1. hiperlipidemija: najee
hiperkolesterolemija,
hipertrigliceridemija ,
LDL
faktor rizika,
HDL
zatita; mobilizira kolesterol
iz ateroma i nosi u jetru
genski
imbenici + prehrana,
nezasienim mk i vjebanje HDL

umjereni alk., hrana s

2. hipertenzija nakon 45.

najvaniji faktor ateroskleroze,

i dijastoliki i
sistoliki
3. puenje smrtnost od ishemijske
bolesti srca 200% vea
4. dijabetes infarkt 2x ei nego
u nedijabetiara,

rizik za modani
udar i gangrenu nogu
nepotvreni imb.: poviena razina homocisteina,
smanjena tjelesna aktivnost,
poveana masa i stres
imb. hemostaze i tromboze:
infarkt CRP (aspirin titi)
Patogeneza: odlaganje lipida u INTIMU i MEDIJU MIINIH i ELASTINIH ARTERIJA
a) Insudacijska hipoteza: ateroskleroza nastaje zbog pojaanog
ulaska lipida i
lipoproteina iz krvi u stijenku arterija
b) Inkrustacijska hipoteza: nastaje zbog stvaranja tromba na
unutarnjoj pov.arterije,
granulacijsko tkivo urasta u tromb
vezivni oiljak
(distrofino ovapni)
c) Hipoteza odgovora na oteenje: ateroskleroza je kronini
upalni odgovor arterijske
stijenke na oteenje
endotela
faze: 1. sitna oteenja endotela (poveana propusnost,
prijanjanje leukocita)
2. ulazak LDL-a i VLDL-a u stijenku arterije
(modificiraju se oksidacijom)
3. adhezija monocita, migracija u intimu i formacija
pjenuavih stanica
4. adhezija trombocita
5. migracija glatkomiinih stanica iz medije u
intimu (potaknuto
otputanjem imbenika iz aktiviranih st.
trombocita, makrofaga)
6. umnaanje glatkih miinih stanica u intimi,
stvaranje ECM, pojaano
nakupljanje lipida u makrofazima i glatkom.st. i
izvan njih
Patologija: 6 tipova tip I = MASNE PJEGE: pojedinani makrofazi
PJENUAVE STANICE
tip II = MASNE PRUGE: prve aterosklerotine
lezije,
unutarstanino
nakupljanje masti u intimi,
uzdignua ute boje,
najobilnije oko aortalnih
zalisaka i izlazitia velikih
arterija iz aorte
(interkostalne, trbune)
tip III = INTERMEDIJARNE LEZIJE: unutarst. +
izvanstanino nakupljanje
tip IV = ATEROM: izdignute mase izboene u lumen
uta, grudasta,

polumasna sredina pokrivena

tankom fibroznom kapom,
mikro nekrotino sredite:
stanini debris, lipidi, Ca i
pjenuave stanice
tip V = FIBROATEROM: progresivnom fibrozom
ateroma i odlaganjem Ca,
konfluentni utosivi
plakovi, intima izgleda naborano,
najuoljivije promjene
abdominalna aorta,
najzahvaenije arterije
KORONARNE,
arterije ruku, bubrega i
mezenterine poteene

poput cijevi

tip VI = KOMPLICIRANE PROMJENE

ovapnjenje: odlaganje Ca, siva stijenka
fokalne rupture ili ulceracije:

uzrokuje kolesterolske embole ili

ateroembole
krvarenje u aterom: koronarne
arterije
muralna tromboza: formiranje
tromba na plakovima
aneurizmatska dilatacija: atrofija
medije i gubitak elastinih
vlakana
uzrokuje proirenje ile,
najee
abdominalna aorta
Klinika slika: ishemija mozga, srca i donjih udova
danas je smanjena smrtnost od ishemijske bolesti srca za
50%, a mozga za 70%
(poboljanjem ivotnih navika + napredak metoda lijeenja
+ prevencija recidiva)
Primarna prevencija usporavanje stvaranja ateroma ili
povlaenje ve postojeih u
osoba boje jo uvijek nisu doivjele
neku teu komplikaciju
Sekundarna prevencija izbjegavanje nastanka recidiva
(kontrola tlaka LDLa..)
b) MNCKEBERGOVA KALCIFICIRAJUA SKLEROZA MEDIJE: prstenasta
ovapnjenja medije srednje
velikih i
malih miinih arterija
incidencija oba spola nakon 50. godine
najee arterije gornjih i donjih udova + arterije
spolnog sustava

morfoloki prstenasta ili ploasta ovapnjenja,

palpacijom poput GUSKINOG VRATA,
nije praeno upalom,
intima i adventicija nisu zahvaene
c) ARTERIOLOSKLEROZA: u malim krvnim ilama, najee uzrokovana
hipertenzijom
2 oblika a) hijalina: starije osobe, dijabetiari,
glavno morfoloko obiljeje benigne
hipertenzije s ishemijom
(posljedica simetrino skvravanje
bubrega)
izgled homogeno, hijalino, ruiasto
zadebljanje stijenke arteriole
s gubitkom strukture stijenke,
suenje lumena
b) hiperplastina: u malignoj hipertenziji (nagli
dijastoliki tlak > 16kPa),
izgled bazalna membrana je
zadebljana i udvostruena,
slojevito zadebljane
stijenke poput LUKOVICE
najee bubrezi
Hipertenzija: povienje krvnog tlaka iznad granica normale za sistoliki i dijastoliki
tlak
HIPERTENZIVNA VASKULARNA BOLEST skupni naziv za sve posljedice
hipertenzije
dugotrajno povienje dijastolikog tlaka izad 12 kPa (90 mmHg),
sistolikog iznad 20kPa (150 mmHg)
vie od 25 % populacije (uestalost raste s dobi)
a) Esencijalna/primarna: hipertenzija nepoznata uzroka (90-95%)
b) Sekundarna: posljedica neke bolesti (5-10%)
BOLESTI BUBREGA! (previe renina),
nadbubrene . (primarni hiperaldosteronizam, Cushing,
feokromocitom),
kardiovaskularne, neuroloke (porast intrakranijskog tlaka)..
Patologija: promjene u arterijama ateroskleroza, aneurizme aorte, disekcija
aorte
promjene u arteriolama arterioloskleroze (benigna-hijalinu,
maligna-hiperplastinu),
hipertenzivne retinopatije
(arteriole mrenice)
hipertenzivna bolest srca kompenzacijska hipertrofija lijeve
klijetke (ishemino srce),
fibroza miokarda,
cor pulmonale hipertrofija desne
klijetke
hipertenzivna bolest bubrega kronine bub.bolesti preko reninangiotenzin-aldosteron
sustava uzrokuju hipertenziju, a
ona oteuje bubrege,
arterioloskleroza glomerula,

nefroangioskleroza (vee
arterije),
bubrena insuficijencija
hipertenzivna bolest mozga modano krvarenje; ruptura
bobiastih aneurizmi na bazi
mozga subarahnoidalno
krvarenje
Klinika slika: dobroudna hipertenzija kronina bolest, tlak raste
postupno tijekom 5-10 godina
zloudna/ubrzana hipertenzija (5%) naglo povienje
tlaka,
bez lijeenja smrt
unutar 1-2 godine
obiljeja: dijastoliki > 16kPa (120
mmHg),
zatajenje bubrega,
krvaranje u mrenici,
edem papile
Vaskulitis = upala krvnih ila: aortitis, arteritis, arteriolitis, kapilaritis, venulitis,
flebitis (vena)
a) Infektivni: piogene bakterije S.aureus: iz septinih embola ulazi u stijenku
malih krvnih ila i
uzrokuje infekciju mikotine
aneurizme
bakterije koje uzrokuju DIK N.meningitidis WaterhouseFriderichsenov sindrom
spirohete T.pallidum sifiline aneurizme (uzlazni dio ili luk
aorte)
rikecije rikecijski epidemini tifus = pjegavac (afinitet za endotel,
tokasta krvarenja)
virusi CMV
gljivice Aspergillus flavus i Mucor: invazija krvnih ila tromboza
b) Imunosni: citotoksina protutijela Goodpastureov sindrom (na bazalnu
memb. plua i glomerula)
imunokompleksi odlaganje na stijenkama = tokasta krvarenja
stanina imunoreakcija transplantati bubrega i jetre
c) Ostali: mehanika ozljeda, radioterapija, toplina/hladnoa, Suneve zrake..
IMUNOSNI VASKULITISI: relativno rijetki
podjela: a) bolesti koje zahvaaju velike krvne ile temporalni
arteritis;
Takayasuov
arteritis
b) II srednje velike krvne ile nodozni poliarteritis;
Kawasakijeva bolest
c) II male krvne ile 1. ANCA (+): Wegenerova
granulomatoza,
Churg-Strauss
sindrom,
mikroskopski
poliangitis

2. ANCA (-): hipersenzitivni

vaskulitis,
vaskulitis u
krioglobulinemiji,
vaskulitis u HenochSchnleinovoj purpuri
*ANCA = antineutrophil cytoplasmatic antibodies
GIGANTOCELULARNI (TEMPORALNI) ARTERITIS: najei kronini vaskulitis
odraslih (1% >80g.)
granulomatozna upala
srednje velikih i velikih arterija
patologija temporalne,
vertebralne i retinalne arterije,
nekad i luk aorte,
razgradnja
unutarnje elastine membrane,
okluzivni trombi u
lumenu,
segmentalna narav bolesti
(30-40% biopsija negativno)
klinika slika otvrdnue u
podruju temporalne arterije,
izvijugana, pod
prstima nodularna, zadebljana
TAKAYASUOV ARTERITIS: epidemiologija rijetka; u svim dijelovima svijeta; do
50.g.
patologija granulomatozna upala luka aorte i veih
ogranaka,
perivaskularne upale oko vase vasorum
(oponaa sifilis)
klinika slika oslabljeni puls u gornjim udovima
(bolest bez pulsa),
hladni prsti,
one promjene i neuroloka
oteenja
NODOZNI POLIARTERITIS: epidemiologija rijetka (2-3 na milijun); mlae odrasle
osobe
patologija transmuralna nekrotizirajua upala
malih i srednje velikih arterija
(arteriole, kap. i venule nisu zahvaene),
vorasta zadebljanja na ravitima
arterija,
fibrinoidna nekroza stijenki s infiltratom
klinika slika tedi plune ile,
ile bubrega hipertenzija,
miii i ivci bolovi u rukama i
nogama
ANCA (+) VASKULITISI MALIH KRVNIH ILA: Wegenerova granulomatoza (10/milijun)
Churg-Strauss sindrom (2.4/milijun)
mikroskopski poliangitis (20/milijun najei)

Patogeneza ANCA: cirkulirajua autoantitijela protiv enzima

neutrofilnih/monocitnih
c-ANCA = na proteinazu 3 (PR-3)
p-ANCA = na metaloproteinazu (MPO)
proupalni citokini potiu u neutrofilima translokaciju PR-3
i MPO na st.membranu
veu ANCA prijanjanje neutrofila na
endotel oslobaanje
lizosomskih enzima oteenje
Patologija bubrezi: nekrotizirajui glomerulonefritis sa celularnim
polumjesecima,
razvija se bez taloenja Ig pauci-imuni
glomerulonefritis
a) MIKROSKOPSKI POLIANGITIS OGRANIEN NA BUBREGE
b) SUSTAVNI MIKROSKOPSKI POLIANGITIS (najee uz bubreg i plua)
Wegenerova granulomatoza = granulomatoza s
poliangitisom (+upala gornjih dinih)
Churg-Straussov sindrom = eozinofilna granulomatoza
s poliangitisom (+astma)
Klinika slika nalikuju na virusne bolesti,
reno-pulmonalni sindrom,
Wegenerova rino-sinusitis,
Churg-Strauss astma i eozinofilija
HIPERSENZITIVNI (leukocitoklastini/alergijski) VASKULITIS: najei je oblik akutne
upale krvnih ila,
posljedica preosjetljivosti na lijekove ili
autoimunosnih stanja,
najee promjene u dermisu (biopsija
koe),
fragmentiranje leukocita unutar infiltrata
(leukocitoklazija),
arteriole, kapilare, venule
- sline promjene: serumska bolest, mjeovita krioglobulinemija, HenochSchnleinova purpura
Aneurizma: abnormalno proirenje aorte ili arterija
a) uroene bobiaste aneurizme modanih arterija u Willisovu krugu,
aneurizme aorte s genskom osnovom (vezivo): Marfanov sindrom,
osteogenesis
imperfecta
b) aterosklerotine trbuna aorta
c) sifilitine uzlazna torakalna aorta
d) mikotike zbog infekcija koje uzrokuju lokalno slabljenje ili cijepanje stijenke
(male i vreaste)
e) traumatske prostrijel/ranjavanje: aneurizma,
periarterijski hematom (uahuri;
ostaje povezan s lumenom),
pseudoaneurizma (krv tee u vanjski
prostor koji nema stijenku)

arterijsko-venska fistula* (trauma ih

probui i povee)
*krv tee iz mjesta vieg u mjesto
nieg tlaka = iz arterije u venu
Podjela po izgledu: vreaste,
cilindrine,
vretenaste,
bobiaste (= male vreaste aneurizme Willisova kruuga)
ATEROSKLEROTINA ANEURIZMA: zbog slabljenja stijenke,
najee abdominalna aorta ispod izlazita
bubrenih arterija,
unutar aneurizme muralni tromb
uzrok ateroskleroza (u 6.desetljeu,
M:=5:1)
klinika slika ruptura s krvarenjem (50%
s promjerom >6cm),
aneurizme s promjerom <
6cm rijetko rupturiraju
SIFILITINA ANEURIZMA: lokacija uzlazni dio ili luk aorte (OGRANIEN NA PRSNU
AORTU!)
uzrok obliterativni endartritis nutritivnih ila
(mesaortitis luteica)
ishemija aortalne stijenke i dilatacija izlazita
(insuficijencija valvule)
klinika slika pritisak okolnih struktura: plua (disanje),
jednjak (gutanje),
n.laryngeus recurrens (kaalj),
rebra i
kraljeci (bol)
DISEKCIJA AORTE: prodor krvi u mediju i stvaranje kanala ispunjenog krvi unutar
aortalne stijenke,
smrtonosna bolest razdor kanala fatalno krvarenje
patologija razdor intime u prvih 10cm od valvule duljine 45 cm, krv ulazi kroz defekt,
prodire u mediju i iri na granici srednje i vanjske
treine,
proksimalno irenje u koronarne ile ili
perikardijalnu upljinu,
distalno irenje do ilijane ili femoralne arterije,
dvocijevna aorta jo jedan razdor kojim se krv
vraa u lumen
(dvostruki lumen)
kronini rascjep moe epitelizirati
20% arita degeneracije medije s cistinom
nekrozom
klinika slika estoki bolovi: naglo u prednjem dijelu prsita i
ire se natrag i dolje
Bolesti vena: varikoziteti (visok morbiditet, nizak mortalitet) i flebotromboza (rjei,
vii mortalitet)

1. VARIKOZITETI: prekomjerno proirene i izvijugane vene

faktori rizika stariji, pretili,
3-6x ei u (poveani venski tlak tijekom
trudnoe)
uzrok poveani intraluminalni tlak, gubitak potpore venske
stijenke
klinika slika proirenje povrinskih vena potkoljenice: asimp. bol
zatajenje valvula zastoj
i dodatni porast
tlaka edem trofine
promjene koe
hemoroidi: varikoziteti anorektalne regije zbog zastoja u
zdjelinim venama
(trudnoa, opstrukcija)
varikokela: proirenje pampiniformnog plexusa u skrotumu,
na LIJEVOJ strani
varikoziteti jednjaka: kod ciroze jetre i portalne
hipertenzije
2. FLEBOTROMBOZA: stvaranje tromba u venama
TROMBOFLEMBITIS: flebotromboza + upala stijenke
duboke vene donjih udova,
uz zatajivanje srca, dugotrajno leanje, imobilizaciju, poslijeoperativno, uz
neoplazme i opekline,
Trousseauov sindrom (migrirajui tromboflembitis) uz karcinome guterae
i crijeva,
tromboza spontano nastane i nestane pa se pojavi na
drugom mjestu
Bolna bijela noga (phlegmasia alba dolens) iliofemoralna tromboza trudnica
u 3. tromjeseju ili pred
porod (pritisak maternice ili
hiperkoagulabilno stanje),
perivenska upala izaziva blokadu
limfnih puteva
Bolesti limfnih ila:
1. LIMFANGITIS: upala limfnih ila u podruju upale koe/potkonog tkiva
(uzronik -HSA)
klinika slika crvene pruge na koi, nakupine leukocita u
lumenu,
limfadenitis (zahvati i regionalne L)
bakterijemija (nalaz bakterija u krvi) i sepsa (sistemna inf. uzrokovana
bakterijemijom)
2. LIMFEDEM: oteklina tkiva praena nakupljanjem limfe zbog poremeaja
protoka limfe
a) Uroeni poremeaj razvoja limfnih ila: obiteljski Milroyeva
bolest;
obostrani edem
vrata Turnerov s.

b) Idiopatski prerani 10-25 god.,

poinje na jednom ili oba stopala,
napreduje tijekom ivota (cijeli ud, ak i trup)
c) Limfedem zbog malignih novotvorina metastaze dojke u
aksilu = edem ruke
d) Postradijacijski limfedem fibroza nakon zraenja
e) Postkirurki limfedem oiljkasto cijeljenje uzrokuje opstrukciju
f) Parazitarni limfedem Wurchereria bancrofti elefantijaza
Tumori krvnih i limfnih ila: a) dobroudni hemangiomi i limfangiomi
b) zloudni angiosarkomi
c) rijetki tumori graninog stupnja zloudnosti
hemangioendoteliomi
HEMANGIOM: dobroudni tumor graen od krvnih ila
esti tumori pogotovo u djece (7% svih benignih novotvorina),
makroskopski krvlju ispunjena upljina obloena endotelom
mikroskopski kapilarni hemangiomi: najbrojniji hemangiomi
najee koa,
potkoje, usna i sluznica usta
kavernozni hemangiomi: ruiasti ili jarkocrveni,
od veih ila,
vremenom mogu
regradirati naevus flammeus
von Hippel-Lindauov sindrom hemangiomi u malom mozgu, modanom deblu,
mrenici i visceralnim
organima
LIMFANGIOM: dobroudni tumor limfnih ila
Kapilarni/jednostavni glava, vrat i aksila,
uzdignut i na peteljci, promjera do 2 cm,
male limfne ile obloene endotelom,
jedina razlika od hemangioma = NEMA
KRVI
Kavernozni (cistini higrom) vrat i aksila,
cistino proireni prazni prostori
obloeni razmaknutim
endotelnim stanicama i odvojenih
oskudnom vezivnom
stromom u kojoj se nalaze
nakupine limfocita,
nejasni rubovi teko ukloniti u
cjelosti
ANGIOSARKOM: zloudni tumor porijekla od endotelnih stanica loa prognoza
(<5g.),
rijedak tumor mekih tkiva,
atipine maligne endotelne stanice koje prave nepravilne krvne
prostore
KAPOSIJEV SARKOM: zloudni tumor graen od stanica koje nalikuju na endotel i
tvore nepravilne
pukotinaste prostore ispunjene krvlju HHV-8

od primitivnih mezenhimalnih stanica ili prekursora

endotelnih st.
a) Klasini oblik 3 stadija: 1. pjege/maculae potkoljenice i stopala, lii
granulacijskom tkivu
(NE VISCERALNO!)
2. papule i plakovi iri proksimalno, hemosiderin
u makrofazima +
makrofazi i vretenaste
stromalne st. s hijalinim globulima
3. vor/nodus traci vretenastih st. izmeu kojih
su ile i rascjepi,
brojne mitoze i citoplazmatski
globuli
b) Endemski oblik crnci u subsaharskoj Africi, loa prognoza, zahvaa visceralne
organe
c) KS u imunokompromitiranih nakon presadbe, ponekad povlai nakon
ukidanja imunosupresiva
d) Epidemijski oblik AIDS (homoseksualci), brzo irenje u L i visceralne organe
loa prognoza
Patoloke promjene zbog terapijskih postupaka:
1. ANGIOPLASTIKA: balonska angioplastika dilatacija aterosklerotinog suenja
pomou perkutano
uvedenog balonskog katetera
pucanje plaka na locus minoris resistentiae (nikad na mjestu
najveeg suenja!),
nestabilnost plaka i hemoragije,
proliferativna restenoza (30-50% unutar 6 mjeseci)
2. ZAMJENA KRVNIH ILA: sintetiki ili autologni nedomjestak,
vee krvne ile nadomjesci promjera 10 cm dobro
funkcioniraju,
manje ile nadomjesci 6-8 mm slabiji rezultati

BOLESTI SRCA
Masa: 130-280 g ; 280-340 g M
3 sloja endokard: slii endotelu
miokard: srani miociti sarkolema (stanina membrana) i T-tubili +
sarkoplazmatski retikulum,
kontraktilni elementi, jezgra i mitohondriji
SARKOMERA temeljna funkcionalna jedinica kontraktilnog
aparata:
miozin, aktin, troponin i tropomiozin
epikard = VISCERALNI PERIKARD (+ perikard/parijetalni list 2 pov.
perikardijalne upljine)
Provodni sustav: 2 funkcije a) odravanje automatizma koji osigurava ritmini rad
b) provedba elektinih impulsa vrh klijetki se
prvi kontrahira
(SA vor AV vor Hissov snop lijeva i desna
grana)
Koronarne ile: izlaze iz Valsalvinih sinusa aortalnog ua,
funkcionalno terminalne arterije anastomoze postoje ali su
nedovoljne

1. lijeva koronarna a. lijeva prednja silazna (prednja stijenka L klijetke,

apeks, prednji dio septuma)
lijeva cirkumfleksna (lateralna strana L klijetke)
2. desna koronarna a. desna klijetka,
stranja silazna (stranja/inferiorna stijenka L klijetke,
stranji dio septuma)
Zalisci: aortalni i pulmonalni polumjeseasti zalisci 3 listia koja se preklapaju
trikuspidalni (3) i mitralni (2) papilarni miii i chordae tendineae
MINUTNI VOLUMEN = UDARNI VOLUMEN x FREKVENCIJA (6-8L/min)
udarni V predoptereenje + poslijeoptereenje + kontraktilnost srca
frakvencija interakcija simpatikusa i parasimpatikusa
Zatajivanje lijeve strane: kronino (rjee akutno)
a) poveani otpor istjecaju krvi sistamna hipertenzija, aortalna stenoza,
koarktacija aorte
b) volumna preoptereenost L klijetke aortalna insuficijencija, anemija,
tireotoksikoza
c) smanjena kontraktilnost miokarda infarkt L klijetke, kardiomiopatija, elektrini
poremeaji
posljedice: a) progresivni zastoj u plunoj cirkulaciji
b) periferna ishemija (smanjeni dotok krvi)
SRCE: L klijetka hipertrofina i dilatirana
PLUA: edem (intersticij/inerlobarni septi alveole puknu kapilare siderofagi
smea induracija)
MOZAK: gubitak neurona spuvasta pretvorba
BUBREZI: gubitak nefrona i stimulacija renin-angiotenzin-aldosteron sustava
CRIJEVA: gubitak epitelnih stanica sluznice
Klinika slika: dispeneja (zaduha ili osjeaj pomanjkanja zraka),
ortopneja (zaduha pri leanju, ublai se kada sjedne),
paroksizimalna nona dispneja (napadaj zaduhe koji probudi
bolesnika),
iskaljaj pjenuava, smea ili sukrvava tek. (stanice srane
geke/siderofagi)
hipoksijska encefalopatija (nespecifini mentalni simptomi; tei
demencija)
prerenalna azotemija (bubrena insuficijencija smanjenje
glomerularne filtracije)
stimulacija jukstaglomerularnoog aparata kompenzatorna
hipertenzija
Zatajivanje desne strane: najee zbog zatajivanja lijeve; akutno ili kronino
a) poveani otpor istjecaju krvi pluna hipertenzija (cor pulmonale), pluna
embolija
b) volumna preoptereenost L klijetke ventrikularni ili atrijski septalni defekt i
desno-lijevi spoj
posljedice: a) povienje venskog tlaka
b) masivni venski zastoj
c) zastojni edem

SRCE: akutno proirenje desne klijetke i pretklijetke

kronino hipertrofija desne klijetke
EDEM: periferni edem (skoni zglobovi i peritibijalno; leei bolesnici-presakralno),
pleuralni izljev (desnostrani),
ascites i perikardijalni izljev,
anasarka u terminalno bolesnih
JETRA: kongestivna hepatomegalija (prerez kao mukatni orai),
kronino fibroza centralnih podruja jetrenih renjia kardijalna
skleroza/kardijalna ciroza
ZASTOJNE PROMJENE: kongestivna splenomegalija i ascites
crijeva proljevi ili opstipacija
bubrezi smanjeno izluivanje mokrae
mozak nespec. (umor, pospanost, pad konc.)
Klinika slika: proirene vratne vene,
hepatomegalija i bolna jetra (zastoj venske krvi u jetri),
bol ispod lijevog rebrenog luka (splenomegalija)
Uroene srane greke: 1% novoroenadi
multifaktorijalne genski imbenici (ee u trisomija),
teratogeni okolini imb. (rubeola,
talidomid, litij, fenitoin, alk.)
a) s poetnim lijevo-desnim pretokom: acijanotina srana bolest + kasna
cijanoza nakon obrata
ventralni septalni defekt,
atrijski septalni defekt,
otvoreni arterijski vod
b) s ranim desno-lijevim pretokom: rana cijanoza
Fallotova tetralogija,
perzistentno arterijsko stablo,
transpozicija velikih krvnih ila
c) opstrukcije pretoka bez cijanoze: ne dolazi do mijeanja krvi (nema
znakova cijanoze)
koarktacija aorte,
atrezija aortalnog ua,
uroena pluna stenoza,
uroena stenoza aorte
VENTRIKULARNI SEPTALNI DEFEKT (VSD): NAJEA KLINIKI DIJAGNOSTICIRANA
UROENA BOLEST!
1/3 izoliran poremeaj, 2/3
kombinacija s drugim anomalijama
a) membranski dio iz
endokardijalnih jastuia (90%)
b) miini dio od apeksa prema bazi
srca
1. MALI VSD (< 5mm): glasan holosistoliki um = Rogerova bolest,
ee; kliniki nevaan, spontano se zatvori
2. VELIKI VSD: lijevo-desni pretok (vei tlak u L klijetci) hipertrofija L klijetke,
pojaani pluni protok pluna hipertenzija premai tlak u L klijetci
obrat cijanoza

najea komplikacija: zatajivanje srca i infektivni endokarditis

ATRIJSKI SEPTALNI DEFEKT (ASD): a) defekt sekundarne pregrade (90%)
b) defekt primarne pregrade
c) defekt venskog sinusa
d) defekt koronarnog sinusa
+ 25% odraslih ima foramen ovale apertum (ne
proputa jer je tlak L>D)*
1. Defekti < 1 cm se dobro podnose
2. Veliki defekti: dispneja,
pluna hipertenzija desno-lijevi pretok cijanoza i batiasti
prsti (tek odrasli)
komplikacije: zatajivanje srca i infektivni endokarditis (rjee nego u
VSD)
*Porast tlaka u D pretklijetci (recidivirajua pluna tromboembolija) desno-lijevi
pretok paradoksalni tromboemboli (venski emboli koji samo prou kroz srce i
odu u sistemnu cirkulaciju)
OTVORENI ARTERIJSKI VOD (OAV): ductus arteriosus Botalli: pluna arterija-silazni
dio torakalne aorte,
poveani pO2
kontrahira/zatvori kroz 48h
85-90% izolirana anomalija; 10-15% s
VSDom/stenozom/koarktacijom
1. Mali: ne utjee na rad srca
2. Vei: tahikardija, dispneja, zatajenje srca, nema cijanoze
nelijeeni pluna hipertenzija obrat
FALLOTOVA TETRALOGIJA: 4 komponente: 1. pluna stenoza: subpulmonalna
hipertrofija infundibularnog
miia oteava
protok
2. VSD
3. jaua aorta: dekstropozicija
aorte koja jae na VSD-u i
prima krv iz
obiju klijetki
4. hipertrofija desne klijetke: na
rentgenskoj snimci kao izma
kombinirano s ASD i OAV (protektivna uloga)
Klinika slika: rana cijanoza (najea greka od onih s ranom cijanozom)
dispneja,
batiasti prsti,
uei poloaj da prevladaju kratkou daha,
hipoksija sekundarna policitemija: tamnocrvene sluznice (usnice)
komplikacije: bakterijski endokarditis; loa prognoza bez lijeenja

PERZISTENTNO ARTERIJSKO STABLO: UVIJEK povezan s VSD-om (mijeanje

arterijske i venske krvi),
rana cijanoza,
optereen pluni krvotok rana pluna
hipertenzija i zatajenje srca
TRANSPOZICIJA VELIKIH KRVNIH ILA: aorta je desno i ispred plune arterije
(umjesto lijevo i iza),
2 potpuno odvojene cirkulacije,
preivljenje samo ako postoji neki spoj,
npr.OAV,
najei uzrok izrazite cijanoze nakon
roenja,
2x ee M nego
KOARKTACIJA AORTE: uroeno suenje lumena (silazni dio torakalne aorte gdje je
arterijski vod)
a) infantilni (preduktalni) oblik hipoplazija aortalnog luka proksimalno od
prohodnog AV,
teki cirkulacijski poremeaj u ranoj dobi
(smrt u prvih par mjeseci),
sistemna cirkulacija dobiva vensku krv iz AV
hipoksija donjih udova
b) adultni (jukstaduktalni) oblik grebenasto preklapanje aorte nasuprot
zatvorenom AV
(+ u 50% abnormalna bikuspidalna aortalna
valvula),
gradijent tlaka = hipertenzija proksimalno
(glavobolje, hipertrofija L)
hipotenzija distalno
(hladni, blijedi udovi)
Ishemijska srana bolest (ISB)/bolest koronarnih arterija/koronarna srana
bolest:
najea srana bolest,
vodei uzrok smrti u razvijenim zemljama,
uzrok ateroskleroza (95%)
posljedice ovise o proirenosti ateroskleroze,
stupnju suenja koronarnih ila,
brzini kojom je dolo do suenja
Ishemija moe biti: a) apsolutna zaepljenje koronarne ile trombom
b) relativna nedostatan protok: smanjena opskrba ili pretjerani
zahtjevi
(suenje koronarnih
arterija, anemija, tahikardija)
Klinike manifestacije: pektoralna angina + infarkt + kronina ishemijska bolest srca
+ nagla srana smrt
1. ANGINA PECTORIS/srana steznica: bol u prsima urokovana akutnom
miokardijalnom ishemijom,
prekordijalni bol koji se iri u lijevu stranu
vrata i lijevu ruku

RELATIVNA ISHEMIJA kratkog trajanja

prestanak bolesnik se smiri,
nitroglicerin (periferna
vazodilatacija venski dotok)
a) Stabilna AP: pri naporu (penjanje uz stube),
fiksirani aterosklerotini plakovi koji koncentrino
suzuju lumen (>75% sueno),
blaga, kratkotrajna ishemija ne nastaje infarkt,
bol 1-15min
b) Nestabilna AP: crescendo AP/preinfarktni AP,
plakovi varijabilne naravi praeni stvaranjem malih
tromba,
ne prethodi joj napor, pojaava se sama od sebe,
puno jaa nego u stabilnoj
c) Prinzmetalova AP: varijantni AP
nastaje pri mirovanju,
blaga ateroskleroza, normalan miokard,
bol slabija, uvijek u isto vrijeme dana; zbog spazma
krvnih ila
2. INFARKT MIOKARDA (IM): uzrok koronarna tromboza i posljedina ishemija
(intenzivna i trajna)
incidencija 5/1000;
55% >65 god.,
M:=4-5:1 (ne vrijedi nakon 60.god.)
a) transmuralni infarkt: ogranien na antomsko podruje jedne koronarne
arterije,
zahvaa itavu irinu stijenke,
unifokalna zona nekroze
Lijeva silazna: 40-50%
prednju stijenku L klijetke, prednji dio septuma,
itavu opseg apeksa
Desna koronarna: 30-40%
desna klijetka, stranja stijenka lijeve klijetke i
stranji dio septuma
Lijeva cirkumfleksna: 15-20%
lateralni dio lijeve klijetke osim apeksa
mekani ateroma: ruptura fibrozne ahure izlazak trombogeninih
tvari,
stvaranje tromba koji odmah moe zaepiti
arteriju
tvrdi plak: raste postupno (zaepljenje za nekoliko minuta/sati zbog
progresivne ishemije)
tromb u 90% umrlih i obduciranih unutar 4h; kasnije obdukcije rjee
(plazmin ga razgradi)
b) subendokardijalni/multifokalni/hipotenzivni infarkt:
tijekom hipotenzivnih epizoda (ok, masivno krvarenje),
koronarne ile nisu zaepljene niti aterosklerotine,
ishemija je ograniena na subendokardijalni dio miokarda,
zahvaa itav opseg lijeve klijetke,
multifokalna zona nekroze

VRIJEME
0-24h

MAKROSKOPSKA PROMJENA
Prve promjene nakon 24h

2. dan

Bljee od okolnog tkiva

3.-5. dan

uasto pjegasto s tamnocrvenim

rubovima

Kraj1.tjed
na
2. tjedan

Sivouto, meke od okoline,

presjek-uleknuto
Pjegasto: sive zone fibroze +
crvene zone pojaane
prokrvljenosti
Homogeno crvenkastosivo

iza
3.tjedna

iza
6.tjedna

Sivo = vezivni oiljak

MIKROSKOPSKA PROMJENA
Intenzivnije crvene st., homogena
citoplazma, bez poprenih pruga,
hiperkontrakcija
Oita nekroza miocita, infiltracija
neutrofila
Raspad miocita i piknoza leukocita
-3.dan
Zamjena neutrofila makrofazima 4.6. dan
Urastanje fibroblasta i angioblasta +
formiranje granulacijskog tkiva
Makrofazi fagocitiraju fragmentirana
vlakanca angioblasti tvore nove ile
(granulacijsko t.)
Sve jae odlaganje kolagena 2.-4.
tjedan
Povlaenje ila i makrofaga 4.6.tjedan
Vezivni oiljak

KOMPLIKACIJE: 20% umre, od preostalih 80%: 10-20% nekomplicirani oporavak, 80%90% komplikacije
Aritmija poremeaji sranog ritma i provodnosti el.podraaja,
(80%)
vodei uzrok smrti u prvoj godini postinfarktno
Zatajivanje srca IM moe dovesti do akutnog zatajenja lijeve
klijetke,
(60%)
kliniki znakovi se javljaju kada zahvati 20-25%
pov. miokarda L klijetke,
ako zahvati >40-50% miokarda =
KARDIOGENI OK
Proirenje infarkta proiri unutar tjedan dana i u podruja s
marginalnom opskrbom,
(10%)
postinfarktno se ne smije kretati da bi
smanjili potrebu za kisikom
Tromboza i tromboembolija formiranje muralnih tromba na
oteenom endokardu u
(30%)
blizini IM-a ili zbog vrtlonog
protoka (poremeaj kontrakcija),
lako nastaju tromboemboli
(infarkti sist.org.)
Fibrinozni perikarditis upala perikarda s eksudacijom fibrina i
krvarenjem u perikardijalnu
(30%)
upljinu bol, perikardijalni um pri
auskultaciji, u 1.tj.
DRESSLEROV sindrom: 2.-6. tjedan
kao autoimuna reakcija tijela
na proteine iz
nekrotinih sranih stanica
Ruptura miokarda (5%)
Ventrikularna aneurizma (2-3%)

Ruptura miokarda: razmekanje miia zbog nekroze miocita i djelovanja litikih

enzima koje u to podruje
donesu upalne stanice najmeki 5. dan
3 komplikacije ruptura slobodne stijenke miokarda
tamponada srca
ruptura mitralnih papil. miia akutna
insuficijencija mitralnog ua
ruptura septuma lijevo-desni pretok krvi
i preoptereenje D klijetke
Ventrikularna aneurizma: proirenje ventrikula na mjestu veih oiljaka,
oiljci se ne mogu kontrahirati tijekom sistole pa
povieni tlak istisne kruti dio
klijetke u kupolasto ispupenje
vrtloni protok u aneurizmi tromb
Dijagnoza IM: a) kliniki pregled: otra prekordijalna bol, irenje u lijevi dio vrata i
ruku (dugotrajnija, jaa i
ne reagira na nitroglicerin za razliku od
angine pectoris),
gubitak daha, zamorenost, munina, nagon na
povraanje, znojenje,
djeluje preplaeno/uzbueno,
tahikardija i tahipneja,
promjenjen tlak (norm.ili nizak u osobe koja je
imala hipertenziju),
nepravilan puls,
krepitacije na pluima,
veliki IM masivni pluni edem guenje
20% bez klinikih simptoma
b) tipini EKG: nekoliko sati nakon poetka sranog napadaja,
nedostatno za dijagnozu
c) laboratorijski nalazi: MIOGLOBIN u serumu (unutar prva 2h)
TROPONIN I i T u serumu (nakon 3-4h u
60%, nakon 6h kod svih)
KREATIN-KINAZA (CK): izoenzim CK-MB
iz kardijalnih miocita
3. KRONINA ISHEMIJSKA SRANA BOLEST: zatajenje srca (stariji) kao posljedica
dugotrajnog ishemijskog
oteenja miokarda
aterosklerotine koronarne ile,
poveano srce i proirene klijetke i pretklijetke,
zadebljanje stijenke i L i D,
atrofini miociti s lipofuscinom + hipertrofini miociti s poveanim jezgrama,
krpiasta arita fibroze nadomjetaju miocite
4. NAGLA SRANA SMRT: iznenadno zatajenje srca bez uobiajenih subjektivnih i
objektivnih znakova
miokardijalne ishemije, ili su ti simptomi kratkotrajni
(<1h),
veinom stariji ali mogu i djeca

ventrikularna fibrilacija

elektrini poremeaji (80%): ventrikularna tahikardija

asistolija

SUSTAVNA hipertenzivna srana b.: poveanje srca zbog poveanih zahtjeva zbog
sistemne hipertenzije,
ak i blaga dugotrajna hipertenzija od
18.6/12kPa (150/95mmHg)
a) hipertrofija lijeve klijetke hipertrofija itavog obujma bez dilatacije
klijetke,
debljina stijenke odnos debljina-promjer +
mase;
miociti s velikim jezgrama,
meustanini prostori krpiasto ispunjeni
intersticijskom fibrozom
b) ubrzavi razvoj ateroskleroze koronarnih krvnih ila i aorte
komplikacije: poremeaj funkcije miokarda, dilatacija srca,
kongestivno zatajivanje srca i nagla srana smrt
PLUNA hipertenzivna srana b.: COR PULMONALE dilatacija ili hipertrofija D
klijetke
a) akutna pluna bolest srca nakon masivne plune embolije,
izrazita dilatacija D klijetke bez
hipertrofije
presjek polumjeseasti oblik pretvoren u
dilatirani ovoidni oblik
b) kronina pluna bolest srca opstrukcija plunih arterija i arteriola ili
kompresija/obliteracija
septalnih kapilara (emfizem, primarna pluna
hipertenzija),
dilatacija + hipertrofija
Bolesti endokarda i zalisaka: 1. uroene razvojne anomalije bikuspidalna
aortalna valvula,
atrezija i
stenoza aortalnog i plunog ua
2. infektivne bolesti bakterijski endokarditis
3. imunosne bolesti reumatski endokarditis,
Libman-Sacksov endokarditis
4. degenerativne promjene sranih zalisaka i
ovapnjenja sranih fibroznih
prstenova ovapnjena aortalna stenoza,
ovapnjenje mitralnog zaliska
5. endokardijalna fibroza i fibroelastoza
karcinoidni sindrom, uroena
fibroelastoza, Lfflerov endomiokarditis s
eozinofilijom
STENOZA: nesposobnost potpuna otvaranja valvule (oteano istjecanje krvi)
INSUFICIJENCIJA (regurgitacija): nesposobnost potpunog zatvaranja ua (povratak krvi
kroz ue)
MJEOVIT POREMEAJ: i stenoza i insuficijencija na istoj valvuli (jedan prevladava)

FUNKCIONALNA INSUFICIJENCIJA: nesposobnost valvule uzrokovana dilatacijom klijetke

koja onemoguuje
prijanjanje inae normalnih zalisaka tijekom
sistole
DEGENERACIJA SRANIH ZALISAKA I OVAPNJENJA SRANIH FIBROZNIH
PRSTENOVA:
1. ovapnjela aortalna stenoza (OAS): najea valvularna bolest,
ovapnjenje aortalnih zalisaka
uzrokovano troenjem,
u uznapredovaloj dobi (ranije kod binego trikuspidalnih valvi),
baza najovapnjenija, vrhovi nisu
ovapnjeli ali su fibrotini/debeli,
stenoza aortalnog ua opstrukcija
protoka iz lijeve klijetke,
koncentrina hipertrofija L klijetke
odrava SMV
komplikacije: angina, sinkopa,
kongestivno zatajenje
lijeenje: bioproteze od svinjskih
zalizaka
2. ovapnjenje mitralnog prstena: >60 god.,
nepravilni vrsti (ulcerirani) vorii iza
zalisaka ne remete funkciju
komplikacije: gubitak elastinosti prstena i
proirenje ua,
embolija ili infektivni
endokarditis
PROLAPS MITRALNIH ZALISAKA: uzrok miksoidna degeneracije vezivnog tkiva
mitralne valvule,
stanjenje fibroznog dijela uz arino
zadebljanje spongioze
incidencija mlade ene, industrijalizirane
zemlje
patologija baloniranje mitralnog zaliska,
debeli gumast zalizak,
tetivne strune izduene i stanjene
(rupturiraju)
klinika slika veina bez simptoma,
3% infektivni endokarditis,
mitralna insuficijencija
visokog stupnja,
embolizacija tromba,
aritmija
atrijska/ventrikularna
miksoidna degeneracija je esta u Marfanovu sindromu i Ehlers-Danlosovu
sindromu

REUMATSKA VRUICA: akutna, imunoposredovana, multisistemna upalna bolest

uzrokovana -HSA
reumatska srana bolest: akutni reumatski karditis
vie god. nakon prve infekcije
incidencija djeca 5-15 g. nakon upale drijela
uzrok at na protein M su krino reaktivna s srcem (tip II
ili III),
Aschoffova tjeleca (svi slojevi srca): dokaz
posredovanja T-limf. (tip IV)
zahvaa srce: endokarditis: mitralni i aortalni zalisci,
verukozne nakupine i
naslage sukrvavog
fibrina,
kronino kalcifikacija
stenoza
miokarditis: upalni infiltrati oko
fibrinoidnih degeneracija kolagena
granulomi (Ashoffova
tjeleca)
perikarditis: fibrinozni tip kruh i maslac
REUMATSKI PANKARDITIS: endokardtrajne posljedice
(miokard i
perikard bez trajnih posljedica)
zglobovi: veliki zglobovi udova; migratorni
artritis
koa: erythema marginatum (iri periferno,
sredina blijedi),
erythema nodosum (potkoni vorii
iznad ekstenzornih tetiva
distalnih zglobova ruku, laktova,
glenjeva i koljena)
mozak: koreja ekstrapiramidalni
hiperkinetski-hipotoni sindrom
Klinika slika 10 dana-6 tj. nakon upale drijela,
akutni karditis: endokardijalni umovi, perikardijalno trenje,
tahikardije, aritmije,
1% fulminantna reumatska vruica smrt,
kronina reumatska srana bolest stenoza ili insuficijencija
mitralnog ili aortalnog ua
INFEKTIVNI ENDOKARDITIS: akutna ili kronina upala zalisaka uzrokovana najee
bakterijama
rizini faktori nozokomijalni (umjetni zalisci, iv
kateteri, pacemaker),
intravenske droge, starost
lokacija valvularni (bilo koji zalisak)
muralni (stijenka srca)
na umjetnim valvulama
(Staphylococcus epidermidis)
izgled verukozan (bradaviaste tvorbe)
ulcerativan (zalisci su ulcerirani)
fibrotian (zadebljani i deformirani)

podjela akutni endokarditis: naglo, vruica

tresavica i loe stanje - S.aureus,
masivno
razaranje zalizaka, masivni eksudati,
masivne
vegetacija,
odlomi septini
tromboembol ulkus

subakutni endokarditis: postupni

razvoj, blai simptomi,

prethodno
oteeni zalisci,
Streptococcus viridans,
manje
nedestruktivne vegetacije
kronini endokarditis: iz subakutnog ili
tijekom kroninih bolesti,
traje
tjednima/mjesecima,
upala
oiljak-teke deformacije zalizaka
2 preduvjeta bakterije moraju ui u krvotok,
mora nastati oteenje zalizaka
razvoj infektivnih tromba u koje
urasta granulacijsko tkivo i
privrsti ih, prome i pretvori u
oiljak koji deformira zaliske
Klinika slika: VRUICA, tresavica, anoreksija, umor, srani umovi..
POZITIVNA HEMOKULTURA 90%
Lijeenje: antibiotici inae sigurna smrt (visok mortalitet i uz lijeenje,
50% za akutni)
Komplikacije: lokalne zbog djelovanja bakterija: perforacija zaliska, ruptura tetivnih
struna, apsces,
fibroza i kalcifikacija zaliska
(stenoza/insuficijencija),
zatajivanje srca
distalne sistemne bakterijemije (diseminacija infekcije),
septini tromboemboli (infarkti i apscesi
mozga, bubrega..),
odlaganje imunokompleksa
(glomerulonefritis, vaskulitis)
NEBAKTERIJSKI TROMBOTINI ENDOKARDITIS/MARANTINI ENDOKARDITIS:
odlaganje STERILNIH grudica FIBRINA, trombocita i eritrocita na NORMALNIM
ZALISCIMA sranih ua,
u terminalno bolesnih, fiziki oslabljenih (marantinih) bolesnika,
tromboza BEZ UPALNIH PROMJENA ili razaranja zalizaka
2 preduvjeta: a) oslabljena mogunost regeneracije endotelnih erozija
b) hiperkoagulabilnost - DIK, migratorni tromboflembitis,
tromboembolija;

Trousseaov sindrom mucinozni

adenokarcinom guterae
(prokoagulantno djelovanje
cirkulirajueg mucina),
akutna mijelocitna leukemija,
hiperestrogena stanja, opekline, sepsa
Libman-Sacksov endokarditis/ENDOKARDITIS U SISTEMNOM
ERITEMATOZNOM LUPUSU:
STERILNE, male, plosnate vegetacije graene od fibrina i trombocita,
Minimalna upalna reakcija bez veih oteenja
mitralni i trikuspidalni zalizak
SLE antifosfolipidni sindrom (cirkulirajua antifosfolipidna protutijela)
hiperkoagulabilnost krvi
KARCINOIDNA SRANA BOLEST:
fibroza muralnog i valvularnog endokarda na DESNOJ strani srca
bolesnici s jetrenim metastazama intestinalnih karcinoida
Karcinoidni sindrom: karcinoidni tumori crijeva izluuju bioloki aktivne tvari
(serotonin, histamin,
bradikinin) u portalnu cirkulaciju (inaktivira ih jetra),
metastaze u jetri u hepatinu cirk. (zaobilaze jetru!)
oteuju endotel D srca
karcinoidni tumori u pluima i jajnicima isto zaobolaze
portalnu cirkulaciju
Kardiovaskularne promjene ploasto zadebljanje intime
(glatke miine st. + oskudna kolagena vlakna u matriksu
bogatom mukopolisaharidima)
Klinika slika: crvenilo, munina, grevi, povraanje, proljev
FUNKCIONALNE POSLJEDICE KRONINOG ENDOKARDITISA:
1. MITRALNA STENOZA: suenje mitralne valvule (ne moe otvoriti tokom dijastole)
riblja usta,
oteano dijastoliko punjenje i zastoj krvi u L atriju
(proks. od stenoze),
tlak i hipertrofija L atrija se prenosi na plua
smea induracija
:M = 7:1; najea posljedica reumatske vruice
2. MITRALNA INSUFICIJENCIJA: regurgutacija krvi iz L ventrikula u atrij tijekom
sistole,
hipertrofija L klijetke,
hipertrofija i dilatacija L atrija odraava
se na plua
3. AORTALNA STENOZA: otean protok iz L klijetke u aortu tokom sistole,
hipertrofija L klijetke (moe se retrogradno prenijeti
sve do plua),
hipoperfuzija aorte nii tlak o normalnog
4. AORTALNA INSUFICIJENCIJA: regurgutacija krvi iz aorte u L klijetku
hipertrofija L klijetke,
puls ima veliki raspon,

vide se kapilarne pulsacije na noktima,

osjeaju kako im srce lupa
KOMPLIKACIJE UMJETNIH ZALISTAKA:
Podjela zalistaka: a) mehanike proteze od nefiziolokih materijala
b) bioproteze ili tkivni zalisci svinjski zalisci funkcioniraju kao
polumjeseasti zalisci
Komplikacije: 1. tromboemboline komplikacije
2. infektivni endokarditis
3. poremeaji strukture umjetnih zalistaka
4. hemoliza
5. opstrukcija protoka krvi
Primarne bolesti miokarda = KARDIOMIOPATIJE (ako se vide znakovi upale
miokarditis)
najee sekundarne komplikacije 3 bolesti
ishemijske bolesti srca
hipertenzije,
bolesti zalistaka
MIOKARDITIS: upala sranog miia koja moe poremetiti rad srca i uzrokovati srano
zatajivanje
najei uzronik dilatirane kardiomiopatije
kliniki simptomi varijabilni;
mogu oponaati infarkt/kroninu ishemijsku
bolest srca/kardiomiopatije
biopsija srca je jedina definitivna dijagnostika
infektivni akutni miokarditis miokard mlohav, proaran
svijetlim aritima nekroze,
intersticijski infiltrati limfocita i
makrofaga,
mikroskopski samo
helminti/protozoi, virusi/bakt. ne,
kod bakterija imamo i
miokardijalne apscese
helminti: Trichinella spiralis
bakterije: Borrelia burgdorferi (Lajmska bolest),
Corynebacterium diphteriae,
virusi: izravni citotoksini uinak ili neizravni imunosni
uinak
Coxsackie B, HIV (inf. miocita ili HIVom ili
oportunistikim patogenima),
protozoa: Trypanosoma cruzi (Chagasova bolest)
imunoposredovani miokarditis autoimune bolesti (reumatska
vruica, SLE, polimiozitis),
alergijske reakcije (antibiotici,
lijekovi, diuretici),
kao i virusni: infiltrati limfocita
+ fokalna nekroza miocita
idiopatski miokarditis granulomatozna upala srca koja se nalazi
u manjeg broja bolesnika
sa sistemnom sarkoidozom

eozinofile,

idiopatski eozinofilni miokarditis: infiltrat ima

uzronika

(alergen) ne moemo identificirati

Lfflerova endomiokardijalna fibroza =
sistemna/tropska eozinofilija
Fiedlerov miokarditis orijakih stanica (opsena
arita nekroze)
granulomatozni miokarditis (sarkoidoza)
kronini miokarditis upalne st. u aritima fibroze + kronina
dilatirana kardiomiopatija
KARDIOMIOPATIJE: srane bolesti koje nastaju zbog primarnih poremeaja
miokarda,
dijagnostika genski ili biokemijski primarni poremeaj u
miocitima,
iskljueni odrasli uzroci disfunkcije
3 tipa 1. Dilatirana (kongestivna) kardiomiopatija
2. Hipertrofina kardiomiopatija
3. Restriktivna ili obliterativna
neke bolesti uzrokuju dva tipa (hemokromatoza i amiloidoza
dilatirana/restriktivna)

1. Dilatirana: progresivna dilatacija uz slabljenje kontraktilnosti miokarda

(sistolika disfunkcija)
incidencija 90% svih kardiomiopatija
podjela idiopatske (45%): peripartalna kardiomiopatija
kasna trudnoa ili nekoliko
tj/mj postpartalno
virusne: Enterovirusi (Coxsackie B)
toksine (15%): alkoholna kardiomiopatija (+
manjak B1 beriberi),
medikamentna (antraciklini kao
doksorubicin/daunorubicin)
genske: delecije mitohondrijskih gena abnormalna
oksidativna fosforilacija,
mutacija gena za enzime -oksidacije masnih
kis.,
poremeaji provodnog sustava srca,
mutacija gena za proteine
citoskeleta/kontraktilnog aparata
za distrofin povezuje unutranji
citoskelet s pericelularnom
bazalnom membranom
patologija srce 2-3x tee nego obino,
veliko i mlohavo s proirenjem komora +
hipokontraktibilno,
esti muralni trombi,
nema oteenja zalistaka ali moe nastati
insuficijencija zbog dilatacije

klinika slika sve dobi (najee 20-60 godina),

umre unutar 2 godine; samo 25% >5 godina,
sporo progresivno kongestivno zatajenje srca
(kompenzirano dekomp.)
2. Hipertrofina: endogena (primarna) hipertrofija s posljedinom nemogunou
potpune dilatacije
klijetki tijekom dijastole
incidencija 1:500 (druga najea nakon dilatirane),
nasljedna = autosomno dominantno s
varijabilnom ekspresijom,
mutacija gena za teki lanac
-miozina
patologija teko i miiavo,
hipertrofija miokarda BEZ DILATACIJE,
zadebljanje ventrikularne pregrade
(najizraenije SUBAORTALNO),
UPLJINE nisu ovoidne na prerezu nego POPUT
BANANE
mikroskopska obiljeja a) hipertrofija miocita
b) zbrkani raspored snopia
miocita i elemenata sarkomera
c) intersticijska i nadomjesna
fibroza
klinika slika smanjenje volumena klijetke + slaba
popustljivost srca,
poremeaj dijastolikog punjenja smanjenje
udarnog V,
asimetrina hipertrofija
interventrikularnog septuma (oteava
ulazak krvi u aortu i pranjenje L klijetke
tijekom sistole),
subvalvularna aortalna stenoza,
ogranieno istjecanje krvi raste pluni
venski tlak dispneja
HIPERTROFINA KARDIOMIOPATIJA JE JEDAN OD NAJEIH UZROKA NAGLE SMRTI
MLADIH SPORTAA!!!
3. Restriktivna: miokard oteen/inficiran tvarima koje oteavaju dijastoliko irenje
klijetki
najrjea vrsta kardiomiopatije
idiopatska nespecifine promjene: klijetke normalne/lagano
poveane,
miokard vrst sa
aritima fibroze intersticija,
pretklijetke proirene
sistemne amiloidoze (dokazivanje amiloida posebno
bojanje/fluorescentni mik.):
poveano vrsto, GUMASTO, neelastino srce sa
zadebljanim stijenkama,
hijaline mase oko miocita (atrofija) i u krvnim ilama
(ishemija)

izolirana senilna srana amiloidoza: srce nije poveano,

depoziti od TRANSTIRETINA,
bez znatnijih simptoma
hemokromatoza odlaganje hemosiderina (poremeaj
metabolizma Fe)
oteuje miocite (slaba kontrakcija)
fibroza (sprijeena dilatacija)
sarkoidoza nekazeozni granulomi razaraju miocite (fibroza)
endomiokardijalna fibroza djeca u Africi,
fibroza subendokardijalnog
dijela miokarda klijetki
Lfflerov endomiokarditis endomiokardijalna fibroza
geografski neograniena,
eozinofilna leukemija
mutacija gena za PDGFR- i
Bolesti perikarda: najee dio sistamne bolesti, izolirana bolest perikarda je
rijetkost
1. PERIKARDIJALNI IZLJAV: prekomjerno nakupljanje tekuine u perikardijalnoj
upljini
normalno 30-50mL bistre, blijedoute tekuine
a) serozni izljev = HIDROPERIKARD: transudat seruma
uzroci zatajenje srca, hipoproteinemija,
virusni ili kemijski (uremija)
perikarditis
b) krvarenje = HEMATOPERIKARD: krvarenje iz sranih komora ili
intraperikardijalne aorte
polagano nakupljanje <500mL samo
poveanje sjene na snimci
polagano >500mL/brzo 200-300mL
kompresija atrija i v.cavae,
smanjeno punjenje,
tamponada srca
c) izljev limfe/hilozni izljev = HILOPERIKARD: limfna tek. s hilomikronima
djeluje opalescentno
poput razrijeena mlijeka
(oteenje ila ili tumori)
d) kolesterolski izljev: ute boje (ksantokromna) s obilnim kristalima
kolesterola,
nakon parcijalne resorpcije starog krvarenja,
kolesterol se oslobaa iz memb. liziranih eritrocita koji
imaju puno lipida
d) upalni eksudat svi ostali su rezultat cirkulacijske promjene, samo eksudat
upalne (perikarditis)
2. PERIKARDITIS: etioloka podjela infektivni i neinfektivni
vremenska podjela akutni i kronini
simptomi akutnog p. bol: retrosternalno i lijevostrano, iri
se u lea, otre naravi,

pleuritina bol pojaava se

pri disanju/kaljanju,
ublai se
tako da sjedne
a) Serozni: teko razluiti serozni izljev od seroznog perikarditisa (upale),
upala endokarda i perikarda + serozni izljev, limfocitni infiltrat =
BEZ POSLJEDICA
infektivni serozni perikarditis virusi; ne zahtijeva lijeenje
neinfektivni serozni perikarditis imunosni (SLE), metaboliki
(ciroza, hipotireoidizam)
b) Fibrinozni: jaa, dugotrajnija upala S POSLJEDICAMA (bread and butter
pericarditis),
sivkastoute krpiaste naslage (fibrin je bijel ali u serumu ima
bilirubina),
klinika slika glasan um perikardijalnog trenja (najei
simptom),
oteano dijastoliko punjenje zbog eksudata u
upljini (nema mjesta),
oteana sistolika kontrakcija (vezivo ga vue
centrifugalno),
hipertrofija obiju klijetki zatajenje
infektivni bakterije, gljivice; virusi rjee
neinfektivni infarkt, Dresslerov sindrom, uremija, zraenje,
SLE, reumatska vruica
serofibrinozni (uz solidni ljepljivi eksudat fibrina nae se i dosta
ukastog seruma),
fibrinohemoragini (znatna dijapedeza eritrocita daje crvenu
boju),
fibrinopurulentni (snana eksudacija neutrofila, zelenoukasti
eksudat)
c) Fibrotiki (obliterativni): fibrinozni sloj se pretvara u granulacijsko tkivo, a ono
u oiljak
d) Adhezivni
e) Hemoragijski
f) Gnojni: uzrok inf. piogenim bakterijama (streptokoki, stafilokoki) rijetka
(tijekom sepse)
bakterije dospiju: izravnim irenjem iz okolnih arita
(lobarna pneumonija)
hematogeno (tijekom bakterijemije)
limfnim putem iz okolnih organa
izravnim unoenjem tijekom kirurkog
zahvata
50-500mL gnoja;
crvenkastosmea upaljena povrina pokrivena utim eksudatom,
akutna upalna reakcija zahvaa i epikard i perikard
ako preivi organizacija gnoja granulacijsko tkivo
konstriktivni perikarditis
kliniki simptomi akutnog fibrinoznog perikarditisa + znakovi upale
(vruica, zimica),
antibiotici + kirurka drenaa

g) Kronini: produljenje akutne upale ili posljedica cijeljenja akutne upale

1. ADHEZIVNI: nespecifina bol bez promjena hemodinamike,
fokalni adhezivni p. ploasta vezivna zadebljanja
ili tanke vezivne
priraslice bez klinikog
znaenja
difuzni adhezivni perikarditis vre vrpaste
priraslice
2. KONSTRIKTIVNI: najtei oblik kroninog perikarditisa,
posljedica gnojnog ili tuberkuloznog
perikarditisa,
srce obloeno kalcificiranim vezivom nalik na
gipsani odljev
(concretio cordis),
sprjeeno dijastoliko punjenje zatajenje,
venski tlak u vratnim venama je povien,
Kussmaulov znak (poveana dilatacija vratnih
vena pri inspiriju)
3. ADHEZIVNI MEDIJASTINOPERIKARDITIS: priraslice/oiljci zahvaaju
i medijstinum,
nakon gnojnog ili
kazeoznog p., kirurkog
zahvata ili zraenja
reducirana
perikardijalna upljina,
paradoksalni puls,
sistoliko
povlaenje prsita i ota,
hipertrofija i
dilatacija (nalikuje dilatiranoj
kardiomiopatiji)
Tumori srca: najee metastaze, primarni tumori su rijetki
a) dobroudni miksom, fibrom, lipom, papilarni fibroelastom i rabdomiom,
80-90% primarnih sranih neoplazmi
b) zloudni angiosarkomi, mezoteliomi perikarda rijetkost
MIKSOM: benigni tumor srca = vretenaste ili zvjezdolike miksomske mezenhimalne
stan. okruene rahlim
meustaninim tkivom (kiseli mukopolisaharidi) ELATINOZNI IZGLED
incidencija najei primarni tumor srca u odraslih,
najee u lijevoj pretklijetci u podruju fossae ovalis,
10% Carneyev sindrom: autosomno dominantni obiteljski
sindrom miksoma srca
jako varijabilnog izgleda,
karakteristino u tumorskom tkivu nalazimo neobine strukture koje
nalikuju slabo formiranim
lijezdama ili krvnim ilama
klinika slika valvularna opstrukcija, embolizacija, vruica,
moe recidivirati ali kod veine je kirurki zahvat trajno
rjeenje

RABDOMIOM: dobroudni tumor ili HAMARTROM (nalikuju poprenoprugastim stan.

fetalnog miokarda)
incidencija najei primarni tumor srca u djece,
miokardijalni vorii mogu biti multipli,
30-50% u bolesnika s tuberoznom sklerozom
(tuberi/hamartomi mozga,
angiomiolipomi bubrega, sebacealni adenomi koe
lica)
izgled mekana siva ili svijetlosmea izboina nekoliko cm u
promjeru,
izbouje u upljinu klijetki i D i L,
stanice velike svijetle, vakuolizirane citoplazme, fokalno
sadravaju miofibrile
METASTATSKI TUMORI: karcinomi plua i dojke, melanomi, limfomi i leukemije,
najee na povrini (uzrokuju izljeve), ako su unutra
uzrokuju stvaranje tromba

Transplantacija srca:
- u sluaju tekih, neizljeivih sranih bolesti dilatirana kardiomiopatija i ishemijska
bolest srca najee
- 3 glavna imbenika uspjeha: a) paljivi izbor kandidata
b) odravajua imunosupresivna terapija
c) rana patohistoloka dijagnoza akutnog
odbacivanja pomou viekratnih
endomiokardijalnih biopsija
- komplikacije: 1. odbacivanje presatka intersticijski infiltrati limfocita oteuju
miocite,
blae pojaamo imunosupresive,
jae odbacivanje fatalno
2. oportunistike infekcije
3. poveana uestalost zloudnih tumora (limfomi EBV)
- glavni problem: kasno, progresivno, difuzno, stenozirajue zadebljanje intime
koronarnih arterija zbog
vaskularne bolesti presatka ASIMPTOMATINI infarkt miokarda
- preivljenje: jednogodinje = 90%
>11 god. = 50%

BOLESTI DINOG SUSTAVA

Graa: gornji dio (nos, nazofarinks, grkljan) + donji dio (dunik, bronhi i plua),
epitel: pseudostratificiran cilindrini (cilindrine trepetljikave st., vraste,
bazalne, neuroendokrine)
traheobronhalne seromukozne lijezde u submukozi
dunik D i L glavni bronh ulaze u plua lobarni segmentalni bronhi
bronhioli,
bronhioli su zavrni ogranci bronha: nema hrskavice ni submukoznih lijezda,
umjesto vrastih imaju sekretorne
Clara-stanice
granaju se u terminalne bronhiole,
ACINUS (krajnja dina jedinica) = dio plua distalno od terminalnih
bronhiola,
respiracijski alveoli + alveolarni duktusi
+ alveole
3-5 acinusa = pluni renji/lobulus grupiraju se u renjeve/lobus,
desno krilo 3 renja (gornji, srednji i donji reanj),
lijevo 2 renja (gornji i donji; + lingula odgovara srednjem renju)
ALVEOLA: dio plua u kojem se obavlja izmjena plinova,
pneumociti tip I + pneumociti tip II + intersticijske stanice + kapilarna
mrea,
pneumociti tip I oskudna citoplazma, u tankom sloju prekrivaju
respiracijsku pov. alveola,
pneumociti tip II kubini, lue surfaktant i vezivne sastojke bazalne
membrane,
bazalna membrana pneumocita se u tankom sloju spaja s bazalnom
memb. kapilara,
izmeu pneumocita i njihove bazalne membrane intersticijski prostor
(elastin, kolagen,
fibroblasti,
glatko miine stan.,mastociti)
alveolarni makrofazi prijeu iz intersticija u alveole, pokupe estice i
vrate se u intersticij
POPLUNICA (pleura): serozna ovojnica koja prekriva plua,
u podruju hilusa visceralna pleura prelazi u parijetalnu
pleuru
SREDOPRSJE (medijastinum): dio torakalne upljine smjeten izmeu pleuralnih
prostora
Bolesti dunika: upale dunika (traheitis) zajedno s bronhitisom bakterijski
traheobronhitis,

zajedno s upalom grkljana (laringitis)

virusno
tumori dunika rijetkost
Uroene anomalije plua: rijetke, najee se otkriju unutar 1. godine ivota
iznimka: bronhogene ciste i
intralobarna sekvestracija plua
1. Bronhogena (bronhijalna) cista: iz prekobrojnog bronhalnog pupoljka koji se
odvoji od stabla
lokacija izvan plua (hilus ili srednji
medijastinum)
graa unilokularna cista sa sluzi/gnojem,
stijenka nalikuje na grau
bronhiola,
nalaz hrskavice je kljuan za
dijagnozu
simptomi 1/3 bez simptoma,
djeca pritie respiratorni
distres,
odrasli upala ciste
2. Pluna sekvestracija: dio plunog tkiva nepovezan s traheobronhalnim
stablom,
anomalna krvna opskrba direktno iz sistemne
cirkulacije
a) EKSTRALOBARNA: dio plunog parenhima (sa/bez pleure) unutar
toraksa/abdomena/dijafragme
otkrivanje do 6.mj. dispneja, cijanoza, problemi s
hranjenjem
b) INTRALOBARNA: nefunkcionalni dio plunog parenhima unutar samih plua,
otkriva nakon 20.g. i smatra posljedicom upale
3. Ageneza, aplazija i hipoplazija plua
4. Uroena cistina adenomatoidna malformacija: hamartrom plua s
cistinim promjenama,
varijabilni opseg promjena potpuno solidno do potpuno
cistino tkivo
Pluna atelektaza: dio ili cijelo plue NE SADRAVA ZRAK,
izgled plua smanjena volumena, modroljubiasto i vrsto,
mikroskopski kolabirane alveole
kliniki poremeen protok krvi = otpor u plunoj cirkulaciji,
jedino je kontrakcijska atelektaza ireverzibilna!
1. Uroena atelektaza: ako se nakon roenja ne napuhnu zrakom i ne proire
2. Steena atelektaza: iz prethodno napuhnutih plua istisnut zrak, u odraslih
a) OPSTRUKCIJSKA (RESORPTIVNA): zaepljenje bronha tumorom/stranim
tijelom/sluzi
b) KOMPRESIJSKA: zbog sadraja u pleuralnoj upljini (zrak-pneumotoraks,
transudat-hidrotoraks,
gnoj-piotoraks, krvhemotoraks ili tumor)
c) KONTRAKCIJSKA: zbog vezivnih oiljaka u pluima ili poplunici
d) MIKROATELEKTAZA: zbog manjka surfaktanta u sklopu respiracijskog distresa
djece i odraslih

Vaskularne i cirkulacijske plune bolesti: edem, embolija, vaskulitisi, hipertenzija

i DAO
PLUNI EDEM: poveano nakupljanje tekuine u plunom intersticiju i u alveolama
izgled VOLUMINOZNIJA plua, ZAOBLJENIH RUBOVA, teka i bez
zraka,
rezna ploha pjenuava, bezbojna/ruiasta tekuina
mikroskopski iroka septa, zastojne kapilare,
transudat u alveolama: ima proteinaruiasto H-E,
ako nema
proteina ne vidi se
kliniki dispneja,
inspiracijske krepitacije,
kaalj (blai edem-suh; tei-obilni pjenuav iskaljaj)
1. Kardiogeni: sistemna hipertenzija zatajenje L klijetke
intersticijski edem
perivaskularni i peribronhalni edem alveolarni edem,
sadraj u alveolama oslabljuje ventilaciju i nastaje
hipoksemija,
zastoj krvi u pluima i pluna hipertenzija + povieni
pluni kapilarni tlak
2. Nekardiogeni: pluni kapilarni tlak u granicama normale
a) HIPOPROTEINEMIJA: ciroza jetre, nefrotini sindrom
(osmotski tlak)
b) KARCINOMATOZA PLUA: tumorske st. zaepe limfne ile
c) OTEENJE ALVEOLA: udisanje toksinih plinova/vrueg
zraka ili respirator
d) OTEENJE MOZGA i NAGLI USPON NA VISOKE PLANINE
PLUNA EMBOLIJA: embolija/zaepljenje plune arterije
solidnom/tekuom/plinovitom masom,
99% tromboemboli od tromba u dubokim potkoljeninim
venama
1. Masivna pluna embolija: jaui embol (ravite), zaepljenje glavne plune a.
ili velikih ogranaka,
smrtonosna cor pulmonale acutum (akutno
proirenje i zatajenje D srca)
2. Embolija s intraalveolarnim krvarenjem: zaepljenje srednje velikih ili manjih
arterija,
prethodno zdrave osobe,
hemoragija koja lii infarktu ali
nema nekroze,
iskaljavanje krvi siderofagi
3. Embolija s infarktom plua: embolija srednje velikih ili manjih arterija,
bolesnici koji boluju od kardiovaskularnih
bolesti,
brojni infiltrati ali rijetki infarkti (1-2 na cijela
plua), nekroza ila i alveola,
samo 10% embola uzrokuje infarkt
INFARKT donji renjevi,
oblik stoca (vrh prema hilusu, baza
prema pleuri),

hemoliza crvenosmee

unutar 48h tamnomodro i uzdignuto

organizacija oiljak
4. Ponavljajue mikroembolije: male arterije i arteriole otpor protoku
pluna hipertenzija
Ishod: fibrinoliza, fragmentacija, organizacija i rekanalizacija tromboembola
Klinika slika:
1. masivna pluna embolija: a) hemodinamiki uinak refleksna vazokonstrikcija
plunih ila,
tlaka u D klijetci
(dilatacija) cor pulmonale acutum
b) pluni uinak refleksna bronhokonstrikcija
atelektaze,
raste fizioloki mrtav prostor
dispneja i tahipneja
c) refleksne promjene tahikardija i naglaeni srani
umovi,
uplaeni bolesnici, znoje
se, vruica
2. embolija s intraalveolarnim krvarenjem: otra pleuralna bol pri udisaju
(inspiracijska bol) + hemoptiza
3. embolija s infarktom plua: dispneja, pleuritina bol, tahipneja, podraaj na kaalj,
hemoptiza,
nekroza tkiva vruica i leukocitoza
4. uestale mikroembolije: pluna hipertenzija
Lijeenje: intravenska infuzija fibrinolitikih preparata (streptokinaza, tkivni aktivator
plazminogena),
antikoagulansi za sprjeavanje recidiva
jedan od glavnih uzroka iznenadne smrti (10% umire unutar 1 sata od prvih
simptoma)

PLUNA HIPERTENZIJA: porast tlaka u plunoj arteriji na > 25 mmHg (3.3 kPa) u
mirovanju (norm.12, tj 1.6)
ili 30 mmHg (4 kPa) pri naporu (norm. 16 mmHg, tj. 2.1
kPa)
1. Primarna (5%): posljedica vazokonstrikcije i abnormalne proliferacije
miofibroblasta i/ili endotelnih
stanica to dovodi do suenja lumena arterije vei otpor
hipertrofija D klijetke
cor pulmonale chronicum
2. Sekundarna (95%): posljedica poveanog protoka krvi kroz plune arterije ili
smanjenog venskog
odvoda krvi iz plua, ili razaranja/vazokonstrikcije malih
plunih krvnih ila
a) septalni defekt (povean protok)
b) mitralna stenoza ili insuficijencija ili zatajivanje L srca (pluna venska
kongestija)

c) kronina tromboembolijska pluna bolest (zaepljenje poveava pluni

vaskularni otpor)
d) intersticijske plune bolesti (iezavaju kapilare u razorenom parenhimu,
povean otpor)
e) opstruktivne plune bolesti
Patologija: promjene su iste u primarnoj i sekundarnoj,
stablo i veliki ogranci proireno, zadebljane stijenke,
intima plakovi ute boje nalik ateromima, koncentrina fibroza i
fibroelastoza,
D klijetka zadebljana,
male plune arterije umnaanje miinih stanica
DUGOTRAJNA PLUNA HIPERTENZIJA: PLEKSIOFORMNE I
ANGIOMATOIDNE STRUKTURE
meusobno povezani
anastomozirajui kanali u
vorasto proirenoj krvnoj
ili (poremeena prolif.
endotela) obino na
mjestu gdje se ravaju
fibrinoidna nekroza i
nekrotizirajui vaskulitis
Klinika slika: primarna mlade ene,
6% obiteljska sklonost,
bolesnici od imunosnih bolesti, posebno LOKALIZIRANOG
OBLIKA SKLERODERME
dispneja u naporu + umor + sinkopa,
visoka smrtnost (25-50% preivi 5 god.),
lijeenje: antikoagulansi, blokatori Ca kanala, prostaciklin,
transplantacija plua
sekundarna raniji stadiji trebaju korektivni zahvat, ali u kasnijima je
kontraindiciran
IDIOPATSKI VASKULITISI KOJI ESTO ZAHVAAJU PLUA lijeenje:
kortikosteroidi, imunosupresivi
1. Wegenerova granulomatoza: odrasli (djeca rijetko),
nekrotizirajui vaskulitis malih krvnih ila,
zahvaa glavu i vrat (oi, plua) i BUBREGE,
c-ANCA,
obilna nekroza + vaskulitis + granulomatozna
upala
2. Sindrom Churg-Strauss: astma + periferna eozinofilija + sistemni vaskulitis +
ekstravask. granulomi
3. Mikroskopski poliangitis: nekrotizirajui arteritis srednje velikih i malih
arterija,
pluno krvarenje i neutrofilni kapilaritis
DIFUZNO ALVEOLARNO OTEENJE (DAO): uslijed ARDS-a (akutni respiracijski
distresni sindrom)
a) oteenje endotela: najei uzrok = sepsa,
nakupljanje neutrofila i trombocita u plunim kapilarama
enzimi upala

b) oteenje alveolarnih stanica: propusnost alveolarno-kapilarne memb.

transudacija plazme u alveole nekardiogeni pluni edem fibrin polimerizira
HIJALINE MEMBRANE

2 faze: rana/akutna/eksudativna faza prvi tjedan nakon ozljede = vrsta,

teka, TAMNA plua bez zraka;
12-24h: intersticijski intraalveolarni
edem
3.-5. dan: hijaline membrane
kraj 1.tj.: proliferacija pneumocita tip II
kasna/proliferativna/organizirajua poinje nakon prvog, najizraenija
u 3.tjednu
= vrsta, teka BLIJEDOCRVENA
plua bez zraka;
fibroblasti i mononukleari u
intersticiju; krupni pneumociti II;
NEMA EDEMA NITI HIJALINIH
MEMBRANA,
intersticijska fibroza saasto
plue
Klinika slika: u bolesnika hospitaliziranih zbog neke teke bolesti,
DAO se oituje ARDS-om = teka dispneja + hipoksemija koja ne
odgovara na davanje kisika,
pluni kapilarni tlak je
normalan
ARDS se razvija kroz 72h, za oporavak treba 6-12 mjeseci (35-50%
umre-loa prognoza)
Upala plua (PNEUMONIA):
eskudacija upalnih stanica i konsolidacija (ovrivanje) plunog parenhima
Etioloka klasifikacija: bakterijska (imunokompromitirani-gljivina superinfekcija),
gljivina,
virusna (razvoj bakterijskih superinfekcija)

Topografska podjela: lobarna pneumonija cijeli reanj/cijelo pluno krilo/oba plua

pneumokok, K.pneumoniae,
S.aureus i Neisseria gonorrhoeae
lobularna pneumonija vie centrolobularnih arita (oko
bronha i bronhiola)
= bronhopneumonija,
konfluirajua slii lobarnoj ali je
sporiji razvoj
intersticijska pneumonija upalni infiltrat unutar
intersticija,
unutarstanini patogeni (virusi,
mikoplazme, klamidije)
Patoloka klasifikacija: akutna obilni neutrofilni infiltrat bakterije
kronina kronini upalni infiltrat ili granulomska upala
sa/bez fibroze,

gljive, mikobakterije, neke bakterije

(Actinomyces spp., Nocardia spp.)
Klinika podjela: tipine pneumonije BAKTERIJSKE;
vruica, zaduha, produktivni kaalj
(gnojni iskaljaj uz bol u prsima)
atipine pneumonije VIRUSNE + mikoplazme, rikecije,
klamidije;
blagi simptomi i suhi kaalj bez ispljuvka
Patogenetska podjela: primarna pneumonija = upala koja poinje u pluima,
egzogeni put inhalacija npr.
Mycobacterium tuberculosis,
endogeni put aspiracija
sadraja s bakterijama
sekundarne pneumonije = hematogenim irenjem iz
drugog primarnog sjedita,
duboki vrijed potkoljenice S.
pneumoniae
Epidemioloka: steene u zajednici u prethodno zdravih osoba,
najee laki uzronici (bez hospitalizacije)mikoplazme, klamidije, virusi;
tei oblici-S.pneumoniae, H.influenzae,
Legionella, S.aureus, K.pneumoniae
i virus influenzae
nozokomijalne hospitalizirani bolesnici,
upale koje se ponu oitovati 72h po prijemu u
bolnicu
AKUTNE BAKTERIJSKE PNEUMONIJE: ZARAZNA bolest distalnih dinih puteva koja
dovodi do eksudacije
neutrofila u alveole i konsolidacije plua
primarna ili sekundarna
Obrana: a) mukocilijarni sustav sluznice
b) refleks kihanja i kalja
c) alveolarni makrofazi
d) humoralni imbenici (protutijela, properdin, lizozim)
oteenje: poodmakla dob, opa slabost, neumranjenost,
virusna infekcija, imunosni poremeaji,
kongestija i pluni edem hipostatska pneumonija: u
dijelovima plua koji su u
najniem poloaju u
hospitaliziranih koji dugo lee,
anestezija (suprimira kaalj),
puenje,
besvjesna stanja (koma) aspiracijska pneumonija:
gubitak refleksa kalja-aspiracija
eluanog sadraja (alkoholiari),
citotoksini lijekovi i kortikosteroidi,
endotrahealna intubacija ili primjena respiratora

1. lobarna pneumonija: S.pneumoniae;

4 stadija kongestija s edemom: teko, crveno, vlano
plue,
kapilare proirene
uz zastoj krvi,
alveole edem s
rijetkim neutrofilima
crvena hepatizacija: crveno, suho plue,
granulirane rezne plohe, vrsto,
alveole eritrociti,
fibrin, neutrofili, leukociti,
hiperplastini
pneumociti
siva hepatizacija: sivo, vrsto plue,
alveole fibrin + neutrofili;
prvi makrofazi
liza eritrocita i upalnih st.
rezolucija: normalan izgled plua
makrofazi nadomjetaju
neutrofile,
rahlo vezivo u alveolama
organizirajua pneumonija,
alveole norm. oblik, makrofazi
nestaju, ispune se zrakom
2. bronhopneumonija: H.influenzae, P.aeruginosa, E.coli,
nodularna pneumonija neotro ograniena arita
upale koja se ne mogu uvijek
vidjeti makroskopski,
punokrvna, edematozna plua (upalne st.+edem+fibrin u
alveolama),
konsolidacije osjetimo palpacijom, svjetlija podruja na
tamnocrvenoj pozadini
Klinika slika: nagao poetak (vruica, produktivan kaalj),
upala poplunice bol u prsitu i pleuralno trenje,
SRETANJE U LIJEVO,
radiloki homogeno zasjenjenje cijelog renja (lobarna),
multifokalna obostrana zasjenjenja (bronhopneumonija)
komplikacije pleuritis: upala pleure (serozna/gnojna/serofibrinozna),
empij: nakupljanje gnoja u pleuralnoj upljini
pluni apsces: S.aureus, S.pneumoniae (tip 3),
K.pneumoniae
akutni tanka prijelazna zona,
ukasto-zeleni gnojni dertritus
kronini vezivna ahura, dertritus
iskaljan prazna upljina
pluna fibroza: kod izostanka rezolucije alveolarnih
eksudata, ostaju
ispunjene upalnim st. urasta
granulacijsko tkivo oiljak
difuzno alveolarno oteenje
bakterijemija i sepsa

Posebni oblici bakterijskih pneumonija:

1. STREPTOKOKNA: S.pneumoniae NAJEI UZRONI BAK. PNEUMONIJE
STEENE U ZAJEDNDICI,
prethodi upala gornjih dinih puteva lobarna
pneumonija (nagli simptomi),
najee zimi,
najea komplikacija pleuritis (rijedak empijem)
2. STAFILOKOKNA: S.aureus manje od 5% steenih u zajenici; 10%
nozokomijalnih,
superinfekcija virusnih upala plua,
kod intravenskih narkomana bak. endokarditis
trikuspidalne valvule septini
tromboembol plua,
kahektini bolesnici terminalna faza bolesti,
multipli apscesi djeca pneumoatokela: apscesi
djeluju kao ciste ograniene
tankom
stijenkom ouvane pluevine,
gnojni pneuritis empijem
3. H. influenzae: GLAVNI UZRONIK PNEUMONIJA DJECE I ODRASLIH (aerosolom),
akutni bronhiolitis i bronhopneumonija,
cijepljenje protiv H.infuenzae tip B + antibiotici (obino
smire unutar 24h),
smrtnost 28% (djeca 5%)
4. K.pneumoniae: 1-5% steenih u zajednici, 30% nozokomijalnih,
intestinalna flora infekcija aspiracijom (alkoholiari,
dijabetes, KOPB),
nagli kaalj gustog, mukoidnog i sukrvavog kalja (ele od
ribizla),
visok mortalitet (25-50%) bez antibiotika
5. LEGIONARSKA BOLEST: L. Pneumophila imunosuprimirani,
lobularna upala koja zahvaa vie renjeva,
moe zahvatiti i druge organe (GI sustav, SS,
bubrezi, jetra, kotana sr),
brzi odgovor na antibiotike (19% umire s lijeenjem)
GLJIVINE KRONINE PNEUMONIJE: nozokomijalne superinfekcije (A. fulmigatus,
C. albicans, Mucor)
AIDS P.jiroveci: pjenuavi eksudat s cistama,
preparati-srebrom,
Aspergillus: aspergilom loptasta nakupina septiranih
hifa (pod 45) PAS;
reakcije preosjetljivosti (sredinja nekroza
s hemoraginim rubom)
TUBERKULOZA: kronina rekurentna zarazna bolest M. tuberculosis NAJEA
KRON. PNEUMONIJA!
1. Primarna: prva infekcija bacilom u nesenzibiliziranog domaina (AEROSOL),
makrofazi: fagocitiraju bacile i prezentiraju ag preosjetljivost tip
IV,
diferenciraju u epiteloidne stanice: fuzija u
Langhansove orijake stanice,

odumiranje
kazeozna nekroza
GHONOVO ARITE/TUBERKULOM: mjesto prve infekcije (kazeozna
nekroza),
moe nestati ili oiljak i
kalcifikacija,
najee gornji renjevi
kod interlobarne fisure,
veliko 1-2 cm i solitarno
PRIMARNI (Ghonov/Rankeov) KOMPLEKS: Ghonovo arite s
poveanjem regionalnih L
(isto razviju upalu
zbog limfogene diseminacije)
90% ASIMPTOMATSKA i bez progresije,
razvoj stanine imunosti pozitivan tuberkulinski test nakon 4-8
tjedana
progresivna primarna tuberkuloza imunosuprimirani (ne mogu
mobilizirati limf.T):
ruptura granuloma bacili ulaze u plune arterije i zrane puteve,
komplikacije: pleuralni izljev,
milijarna tuberkuloza brojna sitna arita granulomatozne
upale rasprena po
pluima poput zrna prosa (miliumproso),
tuberkulozna pneumonija,
endobronhalna tuberkuloza,
kaverne upljine koje komuniciraju s bronhom (poveanja
nekroze prim. lezije)
2. Sekundarna: reinfekcija ili reaktivacija (slabljenje imunolokog sustava),
pluni apeks i stranji dijelovi gornjih renjeva plua,
nekrotizirajui granulomi i kaverne,
SIMPTOMATSKA kronini kaalj i komplikacije
komplikacije milijarna tuberkuloza, hemoptiza i
bronhopulmonalne fistule
3. Ekstrapulmonalna: oblik sekundarne tuberkuloze koji moe zahvatiti druge
organe,
irenje: hematogeno, limfogeno i aerogeno (iskalja i
proguta),
eludac i crijeva vorii i ulceracije,
koa vorii i ulceracije,
kosti kronini deformirajui osteomijelitis s frakturama
(fraktura kraljenice),
bubrezi nekroza papila (hematurija)
nadbub.. adrenalna insuficijencija (Adissonova bolest),
epididimis palpabilni noduli/granulomi (opstrukcija),
mozak (tuberkulomi slie tumorima),
modane ovojnice hidrocefalus (onemoguena
apsorpcija CSL-a)
Beseiranje: Bacillus Calmette-Gurin (BCG) iv. utrcavanje atenuiranog soja
M.tuberculosis,

novoroenad postaje na tuberkulin pozitivna

Tuberkulinski test: intradermalno tuberkulin (PPD) 2 dana kasnije se mjeri
induracija

PRIMARNE ATIPINE PNEUMONIJE: akutne febrilne intersticijske pneumonije

Uzronik: virus (rijetko u zdravih), Mycoplasma pneumoniae (zdrava djeca i mladi
odrasli),
klamidije (imunosuprimirani, alk.) i rikecije (Coxiella burnetti*)
* Q groznica: Queensland a Australiji, otoci u Hrv. lagana pneumonija s zaduhom
Patologija: radioloki intersticijska upala bez neutrofila i bez konsolidacije
makroskopski nekarakteristian obdukcijski nalaz (lii DAO ili plunom
edemu)
mikroskopski infiltrat mononukleara i proirena septa,
vodenasta edemska tekuina ne vidi,
virusne inkluzije (Cytomegalovirus, HSV, Adenovirus,
VZV i ospice),
orijake stanice (VZV i ospice)
Klinika slika:
Walking pneumonia: blagi (ili bez) simptomi i SUHI kaalj (bez iskaljaja), moe se
prehodati
- komplikacija: baktrijska superinfekcija SARS (teki akutni respiracijski
sindrom)
Kronine opstruktivne bolesti plua (KOPB): povean otpor protoku zraka zbog
zaepljenja dinih puteva,
tekoe pri izdisaju,
ukupan pluni kapacitet je
normalan ili povean
pluni emfizem, kronini bronhitis,
bronhiektazije i astma
PLUNI EMFIZEM: kronina pluna bolest,
dini putevi distalno od bronhiola trajno proireni, a stijenke
razorene (bez fibroze)
incidencija 50-75% >60 god.
Uzrok poremeena ravnotea proteaza/elastaza i antiproteaza/antielastaza
a) manjak 1-antitripsina (AAT) autosomno kodominantno (tee ako su oba
promijenjena),
mlae dobne skupine letalan,
AAT inae inaktivira tripsin,
manjak neutrofilna elastaza ostaje
aktivirana (razara vezivo)

b) toksine tvari (puenje, kadmij) puenje je glavni uzrok nefamilijarnog

emfizema,
stimulira nakupljanje upalnih st. i
otputanje proteaza + radikali u
dimu inhibiraju AAT razgradnja tkiva
c) bolesti vezivnog tkiva (Marfanov sindrom)
3 tipa: 1. Proksimalni (centroacinarni/centrolobularni) acinarni emfizem:
PUAI
RESPIRACIJSKI BRONHIOLI OTEENI,
periferni dio poteen,
gornji pluni renjevi,
progresivna teka dispneja, egzerbacije
smrt
2. Panacinarni/panlobularni emfizem: AAT-DEFICIJENCIJA, iv.narkomani
difuzno oba pluna krila,
razoreni I RESPIRACIJSKI BRONHIOLI
I PERIFERNI ACINUSI,
donji dijelovi plua
3. Distalni (paraseptalni) acinarni emfizem: SAMO DISTALNI DIO ACINUSA
(uniteni duktusi),
gornji renjevi ispod pleure,
najrjei
apikalne bule: zrani prostori >5 mm unutar
plunog parenhima,
pucanje spontani
pneumotoraks mladih ljudi
Klinika slika: simptomi = 25% plua zahvaeno kratkoa daha, dispneja pri
naporu, suhi kaalj
terminalni sekundarna pluna hipertenzija (vazokonstrikcija arteriola
i gubitak kapilara)
to prevladava u
Emfizem
Kronini bronhitis
kombinaciji emfizema i
RUIASTI PUHA
MODRI NAPUHANKO
kron.bronhitisa
Prsni ko
Bavast
Normalan
Kaalj
Suh
Produktivan
Ispljuvak
Oskudan
Obilan/mukopurulentan
Zaduha
Stalna
Periodina
Cijanoza i hipoksija
Ne
Da
Pluna hipertenzija
Kasno
++
Periferni edem
Kasno
++
Rentgenski nalaz
Zasjenjenje
Prozranije nego
normalno
Emfizemu slina stanja:
1. BULOZNA PRETVORBA: komplikacija ili konani oblik drugih emfizema
2. PRENAPUHANOST PLUA: proirenje distalnih puteva bez drugih znaajka
emfizema
a) kompenzacijski emfizem proirene alveole ali NEMA
RAZARANJA SEPTA,
nakon kirurkog uklanjanja
jednoog krila

b) senilni emfizem poveanje V plua u starosti, bez

razaranja septa
c) opstruktivna prenapuhanost nepotpuno zaepljenje
bronha tumorom ili
stranim tijelom tako da
nastane ventil (zrak
moe ulaziti u plua ali
ne moe izlaziti)
3. INTERSTICIJSKI EMFIZEM: ulazak zraka u pluno vezivo, medijastinum ili
potkono masno tkivo zbog
razaranja alveolarnih septi (prijelom rebra, strano
tijelo, plinovi, hripavac)
KRONINI BRONHITIS: bolest u kojoj netko produktivno kalje zbog nepoznatog
uzroka tijekom najmanje 3
mjeseca u protekle 2 godine
kronini podraaj (infekcija, puenje): hipersekrecija sluzi
naseljavanje bakterija i
mukopurulentna
upala
bronhalna sluznica nateena, crvena, prekrivena sluzavim
sadrajem,
hiperplazija i hipertrofija mukoznih lijezda (serozne
lijezde nemaju promjena)
MONONUKLEARNI (limfocitni infiltrat),
hipertrofian epitel (umnoene trepetljikave i vraste st.)
metaplazija u ploasti,
Reid-indeks: omjer debljine submukoznih lijezda i
debljine bronhalne stijenke (od
bazalne membrane do perihonrija)
normalno < 0.4
1. Jednostavni kronini bronhitis: sluzav iskaljaj
2. Gnojni kronini bronhitis: iskaljaj s gnojem i bakterijama
BRONHIEKTAZIJE: trajno proirenje bronha i bronhiola s nekrotizirajuom upalom
stijenke,
eksudat sluz + makrofazi + neutrofili, zelenkast
stijenka zadebljana, upalni infiltrat,
epitel hiperplastian (mogua metaplazija)
klinika slika produktivan kaalj s gnojnim, smrdljivim
sputumom s primjesama krvi,
kasnije dispneja i cijanoza
komplikacije: pluno srce, bakterijemija, apscesi
u mozgu, amiloidoza
Opstruktivne: u bilo kojem dijelu plua, slijedi ogranke zaepljenog bronha,
SINDROM SREDNJEG RENJA izolirane opstruktivne
bronhiektazije srednjeg renja
Neopstruktivne (postinflamacijske): a) lokalizirane donji reanj desnog
plua i lingula + donji
dijelovi gornjih
renjeva;

veina; kod
cistine fibroze i Kartagenovog s.
b) iroko rasprostranjene
Izgled: 1. CILINDRINE: blaga jednolina proirenja dinih puteva, difuzno u oba plua
2. SAKULARNE: znatna proirenja vretenasta oblika
3. VARIKOZNE: nepravilan izgled (viestruka naizmjenina proirenja i suenja
doseu do pleure),
parenhim atelektatian, sivkastomodar, vrsto elastian,
zadebljana stijenka
ASTMA: kronina reverzibilna opstrukcija dinih puteva zbog upale ili
hiperreaktivnosti bronhalnog stabla
incidencija 5%;
djeca 10% (djeaci 2x ee od djevojica)
upala bronhospazam, edem sluznice, upala bronha i
hiperprodukcija sluzi zaepljenje
a) alergijska upala preosjetljivost tip I
b) nealergijska upala virusi, oneieni zrak
status asthmaticus (teki napadaj astme): prenapuhana plua
ispunjavaju cijeli prsni ko,
ne kolabiraju nakon vaenja
jer su zaepljena sluzi,
oko djelomino zaepljenih
bronha prenapuhnuta,
oko skroz zaepljenih
bronha atelektatina
mikro-: lumen bronha sluz + eozinofili (Charcot-Leydenovi kristali:
fragmentacijom eozinofila)
epitel umnoene vraste stanice, smanjen broj trepetljikavih st.,
ploasta metaplazija
bazalna membrana zadebljana (nespec. jer je tako u svakoj
upali!)
lamina propria edematozna, upalni infiltrat, vezivo
glatke miine stanice umnoene i hipertrofine,
submukozne . poveane
simptomi: napetost u prsnom kou, zaduha,
SUHI KAALJ,
piskutavo disanje, PRODULJEN EKSPIRIJ,
napadaj traje nekoliko sati, zavrava iskaljavanjem
ilavog sekreta,
astmatini status napadaj koji traje
danima/tjednima uz teku cijanozu

Restriktivne plune bolesti: skupina intersticijskih bolesti,

DIFUZNO ZAHVAANJE INTERALVEOLARNIH SEPTA:
prilagodljivost alveola ne
mogu se proiriti pod tlakom vitalni kapacitet plua i
izmjena plinova hipoksija
a) akutne: ARDS, intraalveolarna krvarenja
b) kronine: pneumokonioze, idiopatske intersticijske pneumonije

Ishod: PROGRESIVNA FIBROZA (nadomjesti normalne alveole)

SAASTO PLUE (honeycomb lung) = vreaste upljine ispunjene zrakom i
ograniene vezivom
gubitak alveola smanjuje respiracijsku povrinu,
umnaanje veziva smanjuje prilagodljivost,
prostor izmeu alveola i krvi u kapilarama povean poremeena izmjena
plinova
outuju se progresivnom dispnejom i suhim kaljem
prognoza nepovoljna lijeenje simptomatsko, neuinkovito (smrt par god.
nakon dijagnoze)
PNEUMOKONIOZE: zbog udisanja mineralne ili organske praine ili aerosola
estice mukocilijarni aparat, makrofagi i limfna drenaa
uklone veinu,
najopasnije 1-5m
a) INERTNE estice se nakupljaju u makrofagima
b) FIBROGENINE uzrokuju fibrozu, granulome i
alveolarnu proteinozu
dijagnoza anamneza, svj.mikroskop (histokem. bojanja), pod
polarizacijskim svjetlom
1. Silikoza: pluna bolest zbog udisanja silicijeva dioksida (silike)
epidemiologija rezai kamena, keramiari, kopai zlata, bakra..
patogeneza 2 oblika: 1.KRISTALNI kvarc, fibrinogen, vezivni
vorovi u pluima
(SiOH skupine i radikali oteuju
makrofage koji su fagocitirali
siliku oslobaa proteinski imb.
stimulira proliferaciju
fibroblasta i sintezu kolagena)
2.AMORFNI
esto kombinirana s odlaganjem antrakoinog
pigmenta ANTRAKOSILIKOZA
patologija klasina slika tek nakon 5 god.
= hijalinizirani vorii u pluima od par mm do
>1cm,
sivi/crni gornji renjevi,
koncentrini snopovi acelularnog kolagena okrueni
histiocitima s esticama,
unutar voria su sitne dvolompne estice + nema
nekroze,
rijetko nespecifina intersticijska nekroza,
promjene u hilarnim limfnim vorovima
klinika slika bez simptoma,
u kasnijoj fazi hipoksija, komplikacija (infekcija
mikobakterijom)
2. Pneumokoniozna ugljenokopaa: inhalacija ugljene praine (puno silike =
sporiji razvoj oteenja!)
a) JEDNOSTAVNA: crne neopipljive makule promjera 1-4 mm oko
bronhiola,
praina u bronhiolima uz stanini infiltrat u
okolnim septama,

palpabilni vorii subpleuralno (nuna

prisutnost za dijagnozu!),
izraenije u gornjim renjevima,
ASIMPTOMATSKA; produktivan kaalj i
crn iskaljaj
b) KOMPLICIRANA-PROGRESIVNA MASIVNA FIBROZA (PMF)
= bilateralni vezivni vorovi >1cm,
makro-: veliki crni vorovi sa sredinjom upljinom,
mikro-: nepravilni snopovi kolagena meu kojima
je ugljena praina,
obliteracija arterija i vena ishemija i
sredinja nekroza
(iskljuiti
mikobakterije i gljive)
klinika slika: dispneja, kaaj, iskaljaj, srano
zatajenje
CAPLANOV SINDROM (REUMATOIDNA PNEUMOKONIOZA): ugljenokopai s
reumatoidnim artritisom
veliki vorovi (do 5 cm) nekrotini acelularni centar okruen palisadirajuim
histiocitima,
slabo ogranieni, brzo rastu, u oba pluna krila,
stariji vorovi hijalinizirani i ovapnjeli
uzrokuje brzu progresiju pneumokonioze ugljenokopaa i povean rizik od
tuberkuloze
3. Azbestoza: intersticijska fibroza plua uzrokovana inhalacijom azbestnih
vlakana,
praena pleuralnom fibrozom, obino donji renjevi
azbest generiki naziv za prirodne spojeve silike (silikate),
2 vrste azbesta: krizofili i amfiboli (ee uzrokuju
bolest)
patogeneza radnici koji kopaju azbest i
graevina+brodogradnja,
nakon 15-20 god. izloenosti
pluni makrofagi fogocitiraju azbest citokini,
enzimi i FGF fibroza
klinika slika: progresivna dispneja uz stalno tucanje (pri
naporu, kasnije i mirovanju),
batiasti prsti,
pluna hipertenzija i pluno srce,
smrt respiracijska insuficijencija ili zatajenje srca
makroskopski: arita i traci sivobijelog vrstog veziva,
subpleuralno i u donjim renjevima,
difuzna pluna fibroza SAASTA PLUA
mikroskopski: intersticijska fibroza s azbestnim tjelecima
zlatnosmei bubnjarski tapii,
sr: azbestno vlakno,

okolo: proteini i eljezo,

u vezivu ili citoplazmi fagocita
Ost. promjene uzrokovane azbestom: pleuralni plakovi-lokalizirana vezivna
zadebljanja pleure
difuzna pleuralna fibroza
zadebljanje pleure oko cijelih plua, rijetko
pleuralni izljev
mezoteliom maligni pleuralni i
peritonealni tumor
karcinom plua

HIPERSENZITIVNI PNEUMONITIS: imunoposredovana reakcija na udahnute ag u

preosjetljivih pojedinaca
karakteristian trijas 1. uniformna kronina
intersticijska upala
(najizraenija oko
respiracijskih bronhiola)
2. slabo formirani
granulomi bez nekroze
3. arita
organizirajue pneumonije
simptomi klinika slika ovisi o antigenu
(farmerska plua, bolest
uzgajivaa golubova, plua
beraa kave, plua beraa gljiva,
paja vruica)
lijeenje - kortikosteroidi
a) akutni oblik simptomi: poinju 4-6h nakon izlaganja antigenu = zaduha, kaalj,
vruica ili zimica,
prestaju 12-18h nakon prekida izlaganja
npr. farmerska plua
b) subakutni
c) kronini posljedica produljene ekspozicije maloj koliini antigena, simptomi kao
akutni ali blai,
ponovljena izlaganja = trajno oteenje, intersticijska fibroza,
saasta plua,
npr. bolest uzgajanja golubova

SARKOIDOZA: multisistemna granulomatozna bolest ne-nekrotizirajui dobro

formirani granulomi
bilateralna hilarna limfadenopatija i/ili zahvaanje plua,
granulomi se nalaze u intersticiju i prate limfatiku distribuciju
incidencija nepuai, <40 god., Afroamerikanci (u SAD-u), Danci i
veani
uzrok poremeena imunoregulacija u genetiki predisponiranih
imunoloki poremeaji u sarkoidozi: oligoklonalna
ekspanzija T limfocita,

 CD4 limfocita
u pluima,
IL-2 i INF-
aktivacija T-st. i makrofaga,
HLA-A1 i HLAB8
3 radioloka stadija: 1 samo limfadenopatija (najbolja prognoza)
2 hilarna limfadenopatija s obostranim
plunim infiltratima
3 samo obostrani pluni infiltrati
(najgora prognoza)
lijeenje: 70% spontano samoizljeenje,
20% kronina pluna bolest,
10% progresivni razvoj i smrt (kronino respiracijsko
zatajivanje i pluno srce)
IDIOPATSKE INTERSTICIJSKE PNEUMONIJE = inersticijske bolesti plua
- oteenje intersticija upalom i fibrozom uz zahvaanje zranih prostora i krvnih
ila
- rijetke
1. Idiopatska pluna fibroza (IPF)/ uobiajena intersticijska pneumonija
(UIP)
M >50 god.,
simptomi: dispneja i neproduktivan kaalj due od 6
mjeseci,
batiasti prsti, restriktivni nalaz plunih
testova,
preiljavanje: 2.5-3.5 godina
radioloki: donji renjevi periferna zamuenja i
saasto plue
prostorna raznolikost izmjenjivanje normalnog i
poremeenog parenhima
vremenska raznolikost podruja vrstog veziva s
pregradnjom parenhima i
fibrotina arita
hiperplazija pneumocita tip II,
najizraenija promjene: subpleuralno i paraseptalno
2. Idiopatska nespecifina intersticijska pneumonija (NSIP)
incidencija: 40-50 godina (moe i u djece),
nema povezanosti s punjem ili spolom
restriktivni nalaz plunih testova ali bolje nego IPF,
mikroskopski: a) celularni uzorak blagi/umjereni
kronini upalni infiltrat,
hiperhlazija
pneumocita tip II
b) fibrozirajui uzorak vrsto ili
rahlo vezivo u intersticiju,
bez
vremenske i prostorne raznolikosti,
blaga
kronina upala
3. Kriptogena organizirajua pneumonija (KOP)

 incidencija: oba spola, oko 55. god., 2x ea u nepuaa

nalazi: poviena sedimentacija, CRP, neutrofilija,
restriktivan uzorak plunih testova
bilateralna ili unilateralna podruja konsolidacije,
promjene izgleda poput mutnog stakla (GROUND
GLASS)
Tumori plua: 90-95% karcinomi, metastatski ei od primarnih
PRIMARNI: nastaju zloudnom transformacijom epitela bronha i bronhiola izmeu 40. i
70.,
malo ee M nego ,
najei uzrok smrti od karcinoma u Hrv.
faktori rizika puenje: 10-20x ee puai nego nepuai (80-85% svih
karcinoma plua),
vei rizik u pasivnih puaa nego nepuaa,
prestanak puenja tijekom 10-15 god.
izjednaava s nepuaima,
puenje cigara i lule je malo bolje
industrijsko oneienje zraka: uran, azbest (sinergizam
s duhanom), nikal,
krom, arsen,
destilati ugljena i nafte, radon
idiopatska pluna fibroza
podjela: sitnostanini 15% i nesitnostanini 85% (30% planocelularni,
70% ne-planocel.)
Planocelularni karcinom: stariji M, puai,
centralne hilarne lezije sa irenjem u okolne limfne
vorove,
udaljene metastaze se razvijaju kasnije nego kod ostalih
ne-sitnost. karcinoma,
puenje metaplazija u ploasti epitel displastini
ploasti epitel
karcinoma in situ invazivni planocelularni karcinom
(CK 5/6, p63, p40),
stvaranje roevine, intracitoplazmatski keratin i
intercelularni mostii
Adenokarcinom: NAJEI TIP KARCINOMA PLUA DANAS
, mlai i nepuai,
stanice perifernih zranih puteva (u perifernim dijelovima
plua!),
dokaz protutijela na TTF-1 i napsin
atipina adenomatoidna hiperplazija (AAH): arite <5 mm, atipine
hiperplastine st.
oblau
alveole s 2 jezgre bez preklapanja
adenokarcinoma in-situ (AIS): do 3 cm,
tumorske stanice oblau
alveole (lepidini tip rasta),
nema stromalne, vaskularne
niti invazije pleure,

ako se cijeli odstrani 100%

preivljenje
minimalno invazivni adenokarcinom (MIA)
Krupnostanini karcinom/carcinoma makrocellulare: slabo diferencirani nesitnostanini karcinom plua,
bez ljezdane, ploaste ili
neuroendokrine diferencijacije
Sarkomatoidni karcinom: vretenaste i/ili orijake stanice u postotku >10% unutar
resekcijskog materijala

NEUROENDOKRINI TUMORI PLUA: dokaz karakteristian histoloki izgled,

imunohistokemijski na CD56,
sinaptofizin, kromogranin
1. TIPINI KARCINOID: benigni, gladak vor koji raste endobronhalno u stijenci
velikih bronha,
nakupine jednolinih stanica (eozinofilna citoplazma i
okrugla jezgra),
ponekad i rozete,
rijetke mitoze (>2 na 10 vidnih polja velikog
poveanja), nema nekroze,
dobra prognoza
2. ATIPINI KARCINOID: agresivan, loa prognoza,
rjei i vei od tipinog, slinog izgleda ali izraenije
atipije stanica,
2-10 mitoza, esta nekroza,
periferni smjetaj
3. KRUPNOSTANINI NEUROENDOKRINI KARCINOM: izrazito agresivan,
neuroendokrine
stanice s >10 mitoza,
izraena
nekroza,
istaknuti nukleoli
(razlika krupnostaninih od
sitnostaninih),
jedini iz skupine za iju je dijagnozu nuno dokazati barem 1
neuroendokrini marker
4. SITNOSTANINI KARCINOM: neuroendokrini karcinom visokog stupnja
malignosti,
gotovo samo puai,
centralni smjetaj i izravni prodor u hilarne
limfne vorove,
srednje velike st. hiperkromatske jezgre, bez
izraenih nukleola,
oskudne citoplazme,
brojne mitoze i obilna nekroza
Simptomi karcinoma plua:
a) lokalni = iritacija i pritisak (bol, kaalj, zaduha), atelektaze, bronhiektazije i
apscesi,

sindrom gornje uplje vene proirene vene vrata i prsa, oteklina

lica i ruke, cijanoza,
pleuralni izljev zbog irenja na poplunicu i pleuritisa
PANCOASTOV tumor: tumor koji raste apikalno u gornjem plunom
sulkusu i zahvaa
ivane strukture oko dunika (uzrokuje
Hornerov sindrom)
b) simptomi irenja = izravno irenje (pleura izljev kolaps),
limfogeno u traheobronhalne, trbune, vratne, pazune i
supklavikularne L
hematogeno jetra, nadbub.., mozak, kosti i bubrege
c) sustavno djelovanje tumora (mravljenje, gubitak teka..)
d) paraneoplastini = 5%; najee sitnostanini ADH ili ACTH, planocelularni
PTHrP (uzrokuje Ca)
Terapija: prognoza ovisi o klinikom stadiju,
loe petogodinje preivljavanje (M 6-14%), (7-18%)
histoloki tip karcinoma: sitnostanini (rane metastaze) ne operacija,
nego kemo i zraenje,
ne-sitnostanini operabilni
adenokarcinomi inhibitori tirozin-kinaza,
izbor terapije na temelju dokaza mutacije odreenog
gena,
dokaz EGFR mutacije (u egzonima 18-21) mlai, ,
nepuai i Azijati,
mutacija ALK mlai nepuai,
mutacije KRAS gena negativan prognostiki znak,
stariji, M, puai
Metastaze u pluima: najee sijelo metastatskih tumora,
limfogene (eludac, dojka, prostata) ili hematogene
(opstrukcija ila i pluno srce)
karcinomi kolon, bubreg, dojka (44%) > sarkomi (42%) > tumori zametnih st (7%)
> melanomi (6%)

Bolesti pleure (poplunice):

PLEURALNI IZLJEV: nakupljanje tekuine u pleuralnoj upljini
uzrok poveani hidrostatski tlak (kongestivno zatajenje srca),
poveana vaskularna propusnost (upala plua),
smanjen osmotki tlak (nefrotiki sindrom),
smanjen negativni tlak u pleuralnoj upljini
(atelektaza),
smanjen otjecaj limfe (karcinomatoza medijastinuma)
1. NEUPALNI: hidrotoraks serozna tekuina/transudat (zatajenje srca, zatajenje
bubrega, ciroza)
akutni hematotoraks ista krv (ruptura intratorakalne aortalne
aneurizme)
hilotoraks limfna tekuina (zloudni tumor u limfnim ilama)
2. UPALNI: posljedica pleuritisa, osobine eksudata
serozni/serofibrinozni/fibrinozni pleuritis upalne bolesti plua:
tuberkuloza, pneumonija,

apsces, bronhiektazije,
sistemne bolesti
(RA; SLE; uremija),
metastaze na pleuri,
radioterapija
empijem gnojni eksudat (bakterije, gljivice)
hemoragijski pleuritis sukrvavi izljev (tumori pleure, riketsije,
hemoragijska dijateza)

PNEUMOTORAKS: prisutnost zraka ili nekog drugog plina u pleuralnoj upljini

1. Primarni spontani pneumotoraks mladi; zbog rupture malih subpleuralnih
bula, esti recidivi
2. Sekundarni spontani pneumotoraks komplikacija plunih bolesti koje
uzrokuju rupturu alveola
(emfizem, pluni apsces,
tuberkuloza, karcinom)
3. Traumatski pneumotoraks perforacija stijenke prsnog koa
4. Terapijski pneumotoraks nekada za lijeenje tuberkuloze, danas prilikom
punkcije sluajno
5. Tenzijski pneumotoraks ako otvor za zrak djeluje poput ventila,
kompresija medijastinuma i kontralateralnog
plunoga krila,
ako se otvor zaepi i plua ne proire unutar par
tjedana nastaju oiljci
(trajno onemoguena reekspanzija)
hidropneumotoraks
PLEURALNI TUMORI:
a) primarni 1. solitarni fibrozni tumor (SFT): rijedak ali NAJEI BENIGNI
TUMOR PLEURE,
2. najei primarni tumor pleure
(nakon mezotelioma),
od submezotelnih fibroblasta
ili mezenhimalnih stanica,
sve dobne skupine, nepovezan s
azbestom,
solitarne, otro ograniene
mase na peteljci,
patternless pattern
vretenaste stanice benignog izgleda
izmeu kojih je
razliita koliina kolagena,
maligna varijanta 1/3; >10 cm,
visoka celularnost, nekroza,
pleomorfizam, > 4 mitoze
dobra prognoza benigni i pola
malignih

2. sinovijalni sarkom: agresivna maligna neoplazma mekih

esti,
mladi odrasli, ee M,
u udovima blizu zglobova ali i kao rijetki
primarni tumor pleure
bifazina varijanta vretenaste stanice +
stanice nalik epitelnima
monofazina varijenta samo vretenaste
stanice
3. mezoteliom: rijedak, vrlo agresivni zloudni tumor mezotelnih
stanica,
obino visceralna ili parijetalna pleura,
povezano s azbestom (razlika od solitarnog),
debeli, sivkastobijeli/ukasti plat koji obavija cijelo
ili dio plunog krila,
unilateralno DESNA STRANA,
s obzirom na izgled stanica: epiteloidni mezoteliom
podsjeaju na epitelne
sarkomatoidni
vretenaste, slie fibroblastima
bifazini/mijeani
oba tipa stanica
markeri za mezoteliom = kalretinin,CK576,
WT-1, D2-40
delecija p16/CDKN
samo maligne st., benigne ne
klinika slika: bol u prsnom kou, recidivirajui
pleuralni izljevi,
veinom preive godinu dana,
rijetko due
b) sekundarni ei, metastaze primarnih tumora plua i dojke
Bolesti medijastinuma:
TIMOM: timus anterosuperiorni medijastinum, kljuan za sazrijevaje T limfocita,
roenje-15g; pubertet 30-40g; sa 60. oko 10-15g
NAJEA NEOPLAZMA MEDIJASTINUMA
incidencija 50 godina, M i podjednako
graa uahureni-dobro ogranieni,
sivkastobijeli,
esto lobulirani, ponekad cistino promijenjeni,
vretenaste ili poligonalne stanice,
timom A, B, AB i C (malgna neoplazma-rijedak karcinom timusa)
klinika slika 50% radioloki otkrijemo/nemaju simptome,
simptomi kaalj, bol, disfagija, promuklost, respiratorne
infekcije
povezanost s mijastenijom
Masaoka sustav: stadij I = makroskopski i mikroskopski uahuren tumor (100%
petogod. preivljenje)
stadij II = makroskopska ili mikroskopska invazija ahure/okolnog
masnog tkiva (100%)

stadij III = makroskopska invazija okolnih organa (81%

petogodinje preivljenje)
stadij IV = pleuralna/perikardijalna diseminacija,
limfogene/hematogene metastaze (47%)

BOLESTI PODRUJA GLAVE I VRATA

Bolesti nosa i paranazalnih sinusa:

EPISTAZA: krvarenje iz nosa lokalno (uzrok u nosu),
sistemno: bolesti krvnih ila i bubrega,
phipertenzija,
Morbus Rendu-Osler-Weber, poremeaji
zgruavanja
UPALE: vanjskog dijela nosa furunculus nasi: probije kroz v.facialis u velike vratne
vene ili preko
v.ophtalmice/v.angularis u
kavernozni sinus (tromboza i
sepsa kavernoznog sinusa i
meningoencefalitis)
rosacea: teleangiektatine promjene malih ila,
bujanje lojnica, kronino
rinofima: vorasto poveanje mekih tkiva nosa
uslijed bujanja vezivne strome
sluznice (rinitis) i paranazalnih sinusa (sinusitis) rinovirusi (30-50%)
hiperprodukcija sluzi,
alergijska upala nosa i paranazalnih sinusa pelud, trava, sijeno, maja
prhut, dlaka, gljivice..,
preosjetljivost tip I:
primarni posrednik = histamin,
produljena izloenost leukotrieni
kronini upalni procesi kronini hipertrofini rinitis: bakterijski (pretvorba
iz virusne serozne/
seromukozne u gnojnu upalu),
kronini atrofini rinitis: kapi s
vazokonstriktornim djelovanjem, kokain,
moe doi do
perforacije septuma
imunokompromitirani gljivice aspergiloza i mukormikoza (esto
intrakranijalno irenje)
rinosklerom - K. Rhinoscleromatis, tropski krajevi
Wegenerova granulomatoza nepoznata etiologija (sistemni ANCA (+)
vaskulitis malih krvnih ila)
trijas: nekroza + granulom + vaskulitis
izgled: crvena (hiperemija) i oteena (edem) sluznica,
hiperplazija epitela,
protruzija podsluznice, zbog edema, u obliku nabora koji oteava
disanje nosni polipi
NOVOTVORINE NOSA I PARANAZALNIH SINUSA: najei papilomi, pa karcinomi

1. epitelne: a) benigne = PAPILOMI: 3 tipa evertirani (fungiformni,

egzofitini): bradavica na irokoj
bazi u podruju
septuma, mlae dobne skupine,
nije dokazana
maligna transformacija
invertirani: NAJEI,
M u 6. desetljeu,
lateralne stijenke
nosne upljine ili sinusa,
kao nosni polipi ali
tamniji, neravni,
prijelazni epitel s
invaginacijama u stromu,
maligna
transformacija u planocelularni k.
cilindrinih stanica (onkocitni
papilom): najrjei (5%);
maligna
transformacija u planocelularni k.,
moe biti i
invertiran i egzofitian
b) maligne u prvoj fazi slika kroninog sinusitisa koji ne reagira na
terapiju,
kasna dijagnostika
PLANOCELULARNI KARCINOM: najei maligni
tumor nosa i sinusa,
karcinom vestibuluma, karcinom
nosnih hodnika i sinusa
rizik: radioaktivne boje, duikovi
plinovi, nikal, HPV
ADENOKARCINOM: drvna ind., krom, izopropanol,
sredstva za obradu koe
2. ostali maligni tumori:
OLFAKTORNI NEUROBLASTOM (estezioneuroblastom): specifian za nos,
iz bazalnih st. olfaktornog epitela,
etmoidni sinus (i kroz laminu kribriformis
intrakranijalno),
lokalno agresivan rast i recidivi, metastaze
u vratne L
MELANOM: rijedak u ovom podruju, loa prognoza (brzo irenje i metastaze)
LIMFOM: plazmacitom
sinonazalni limfom T-stanica (letalni sredinji granulom)
visok stupanj malignosti,
limfom velikih T st.
3. tumorima slina stanja:
MUKOKELA: proirenje paranazalnog sinusa ispunjeno sluzavim sekretom,
zbog suenja ili zaepljenja drenanih puteva sinusa,
pritisak i pregradnja okolnih kotanih struktura
Bolesti drijela:
UPALE DRIJELA: virusne influenza, parainfluenza, rinovirus, adenovirus, RSV, EBV

bakterijske S. pyogenes, M. pneumoniae, C. oneumoniae, C.

diphteriae
1.

2.
3.
4.

5.
6.

FARINGITIS (cijelo drijelo) ili TONZILITIS (samo krajnici)

akutni faringitis: virusni difuzno crvenilo bez eksudata i edematozno
drijelo, jaka bol pri gutanju,
bakterijski s eksudatom (irenje intra/peri/retrotonzilarni
apscesi),
retrotonzilarni apscesi edem grkljana
parafaringealna flegmona
(apsces sa irenjem u medijastinum koji moe
dalje uzrokovati trombozu
kavernoznog sinusa ili eroziju karotide)
adenoidi: hiperplazija tonzila i epitela kod recidiva u djece, zaepi Eustahijevu
cijev otitis media
infektivna mononukleoza: bijele naslage fibrina
streptokokna upala: gnojni eksudat u vidu ukastih tokica + gnojni epovi
na tonzilama;
komplikacije reumatska vruica, glomerulonefritis i
pankarditis
difterini faringitis: pseudomembranska upala (danas rijetko zbog cjepiva)
Angina Plaut-Vincent (nekrotini tonzilitis): M srednje dobi; sinergija bacila i
spirila

NOVOTVORINE DRIJELA:
1. benigni rijetkost
juvenilni nazofaringealni angiofibrom mlai M (5-30g),
hormonalno uvjetovan
rast (rec. za androgen),
ishodite
sfenopalatalni otvor,
krvne ile okruene
vezivom,
opstrukcija i krvarenje,
intrakranijalno irenje
2. maligni a) planocelularni karcinom sporadino, u starijih osoba (+alkohol,
puenje, HPV),
grkljan, jezik i dno usne upljine
(rjee tonzille), jednostrana
egzofitian ili ulceriran + rane
metastaze u cervikalne L
b) nazofaringealni karcinom u mlaih uzrokovani EBV, J. Kina
(M: = 2-3:1),
najei zloudni tumor drijela,
tumorske stanice imaju MHC (HLA
B17; HLA Bw46)
- 3 histoloka tipa: planocelularni s oronjavanjem,
planocelularni bez oronjavanja,
nediferencirani (NAJEI) =
LIMFOEPITELIOM,
stanice pozitivne
na citokeratin dijagnoza,
irenje kroz bazu
(cervikalne metastaze)

c) limfomi tonzile B stanini limfom (moe i MALT, Hodgkin je

rijetkost u tonzili)
d) kordom lokalno invazivni i destruktivni tumor baze lubanje koji iz
okcipito-sfenoidnog
podruja moe probiti u nazofarinks
Bolesti grkljana:
UPALE: akutne akutni laringitis: najea upalna bolest ovog podruja (virusna),
prolazni problemi s fonacijom
akutni epiglotitis: mala djeca H. Influenzae tip B,
otok i induracija epiglotisa s opstrukcijom
dinog puta i stridorom
akutni laringotraheobronhitis (suglotiki laringitis/nedifteriki
krup/pseudokrup):
akutna bolest KAALJ POPUT
PSEEG LAVEA uz
inspiratornoekspiratorni stridor
difterijski laringitis/krup: C. diphteriae; mala djeca;
pseudomembranska upala; DiTePer
specifine tuberkuloza: bronhogeni rasap, primarno pluna bolest (umro
A.G.Mato)
EDEM GRKLJANA: opstrukcija PROMUKLOST i KAALJ guenje
Reinckeov edem: obilni vreasti edem glasnica,
najuoljiviji edem podsluznice,
karakteristian destruirajui edem bazalne
membrane,
koje pue
alergijski laringitis: najtei oblik edem glotisa
angioneurotski edem Quincke: kao teki oblik akutnog
alergijskog laringitisa ali zahvaa i
druga tkiva (lice, usnice)
REAKTIVNE I NEUPALNE PROMJENE:
1. laringealni vori/laringealni polip: hiperplastine reaktivne promjene
sluznice na glasnicama,
proireni vaskularni prostori uloeni u
edematoznu stromu,
ljudi izloeni inhalatornim iritansima,
ljudi koji profesionalno optereuju glas
vori pjevaa
2. amiloidoza grkljana: lokalizirana manifestacija MULTIPLOG MIJELOMA
NETUMORSKE EPITELNE PROMJENE:
1. papilomatozne forme: HPV 6 i 11,
obina bradavica (verucca vulgaris)
laringealni papilom i laringealna papilomatoza
adultni: fokalni oblik,
juvenilni: multufokalni oblik
resiaste tvorbe s koilocitozom epitela,

metalazije i mitoze
2. KERATOZE/hiperplastine epitelne lezije grkljana/leukoplakia

 prekanceroze: sustavi podjela displazije: teka displazija; CIS

LIN: LIN I/II/III (LIN III obuhvaa i
teku displaziju i CIS)
Kambi-Galeova (Ljubljanska
klasifikacija):
hiperplazija
simplex/complex/atipica
TUMORI GRKLJANA: benigni rijetki hemangiom, neurofibrom, hondrom
maligni karcinom grkljana: M srednje i kasne dobi; puenje,
alkohol (manje),
supraglotini, glotini,
infraglotini i transglotini,
jedno- ili obostran,
egzofitian ili infiltrirajui
planocelularni tumor
razliitih gradusa diferencijacije,
glavni simptom =
PROMUKLOST
karcinom vretenastih stanica (c.
fusocellulare/spindle cell carcinoma):
slabo diferencirani
planocelularni karcinom gradusa G III
verukozni karcinom: plitko invazivni
bradaviasti planocelularni tumor
s izrazitim
oronjavanjem,
spori rast, lokalno
destruktivan ali bez metastaza
Ostali maligni tumori: adenoid-cistini karcinom i maligni mezenhimalni tumori
(rijetki)
Patologija usne upljine i eljusti
RAZVOJNI POREMEAJI: rascjepi nepotpuno spajanje ektomezenhima s facijalnim
nastavcima,
rascjep usne (cheilochisis/zeja usna) najei,
8x ei
jednostrano nego obostrano,
50%
cheilognathopalatoschisis
rascjep nepca (palatoschisis) rijetko samostalno
UPALE: usnice (cheilitis), desni (gingivitis), meko tkivo oko zuba (periodontitis),
krajnike (tonzilitis),
drijelo (faringitis), zubi (caries dentium)
1. Nespecifine upale: gingivitis najea nespecifina upala usne upljine
aftozni stomatitis Streptococcus sanguis
atrofini glositis uz pernicioznu anemiju (manjak
vitamina B12)
Plummer-Vinstonov sindrom: atrofini glositis +
perniciozna anemija + disfagija
2. Virusne upale: HSV 1 ee malobrojni mjehurii, rjee akutni herpetini
gingivostomatitis
herpes labialis recidivirajue infekcije

HPV 6, 11, 16 virusne bradavice verruca vulgaris i

condyloma acuminatum
3. Gljivine: kandidijaza (monilijaza/soor) imunosuprimirani
4. Bakterijske: aktinomikoza (Actinomyces isrelii/bovis) sulfurna granula/uta
zrnca u apscesima,
nakon ekstrakcije
zuba, lijeimo penicilinom
sifilis (lues) 3 stadija: 1.stadij = ulcus durum,
2. stadij = bijeli mrljasti vrijedovi,
3. stadij = gumma lueticum
(granulomatozna upala)
sifilini glositis podloga za karcinom
Hutchinsonovi zubi promijenjeni oblici trajnih
zubi u uroenom sifilisu
tuberkuloza zahvaen jezik (duboki vrijedovi u ijem su dnu
granulomi)
HIPERPLASTINE I TUMORIMA SLINE TVORBE:
hiperplazija gingive zbog krvarenja (skorbut, leukemija, trombocitopenija),
fenitoina ili bakterijske upale
piogeni granulom tamni vori graen slino hemangiomu prekriven
hiperplastinim epitelom
hiperplazija u trudnoi (granuloma gravidarum) ene u poroaju, poslije se
povlai, izgled kao piogeni
epulis izolirane, tumorima sline tvorbe na gingivi (najei periferni
gigantocelularni granulom)
NOVOTVORINE USNE UPLJINE:
1. Benigni hemangiomi, limfangiomi i fibromi
2. Premaligna (prekancerozna) stanja sistemne bolesti koje zahvaaju i usnu
upljinu, a povezane su
s oralnim karcinomom
oralna submukozna fibroza Indijanci,
sideropenina disfagija (Plumer-Vinsonov sindrom)
skandinavske ,
lichen planus bijeli ipkasti plakovi
3. Premaligne lezije kliniki i histoloki evidentne promjene sluznice na
predilekcijskim mjestima
oralnog karcinoma: leukoplakija i eritroplakija
4. Maligni tumori epitelni: PLANOCELULARNI KARCINOM najei maligni k.
usta (donja usna),
melanom (desni),
maligni limfom Burkittov limfom (EBV)
sarkomi Kaposijev sarkom (AIDS)

Bolesti eljusnih kostiju i zuba:

UPALA: zubni karijes Streptococcus mutans apikalni apsces i kronini
periapikalni granulom

gingivitis i periodontalna bolest parodontoza/parodontopatija

(ispadanje zubi)
osteomijelitis akutni gnojni osteomijelitis: Staphylococcus aureus/albus
kronini gnojni osteomijelitis
kronini sklerozirajui osteomijelitis
CISTE ELJUSTI: ODONTOGENE CISTE proliferacijom ostataka epitelnih zametka zuba
(3%):
radikularna (periapikalna) cista najea (rezidualna
cista = nakon ekstrakcije zuba)
folikularna cista moe razviti ameloblastom ili
planocelularni karcinom
odontogena keratocista benigni tumor, esti recidivi,
lokalno agresivna
NEODONTOGENE CISTE od epitelnih ostataka zaostalih nakon
spajanja eljusti:
medijalna maksilarna ili nazopalatinalna cista (od
incizivnog kanala),
globulo-maksilarna (izmeu onjaka i sjekutia),
nazoalveolarna (nazolabijalna) u sluznici maksile ispod
nosnog otvora
TUMORI ELJUSTI: ododntogeni tumori AMELOBLASTOM: najei odontogeni tumor
(dobroudan)
neodontogeni fibroosealne i gigantocelularne promjene eljusti
Bolesti lijezda slinovnica:
POREMEAJI FUNKCIJE: xerostomia = smanjeno izluivanje sline
sialorrhea = pojaano izluivanje sline
sialolithiasis = kamenci