FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Gradivo iz fizike teorija

KINEMATIKA :
gibanje promjena poloaja ( tijela u odnosu na okolinu )
promjena (neke veliine) razlika izmeu konanog i poetnog stanja (te veliine)

x = x2 x1
Bitno je razlikovati dva vana pojma u kinematici:
put (moe biti) bilo koja udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( skalarna veliina )
pomak najkraa udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( vektorska veliina )

Nejednoliko gibanje
-

to je najee gibanje u prirodi; tijelo se giba po putanji nepravilnog oblika i u razliitim vremenskim
intervalima prelazi razliite putove
Tada se srednja (prosjena) brzina rauna po formuli:

v=

suk s1 + s2 + s3 + ... m
=
tuk
t1 + t2 + t3 + ... s

Gibanje po pravcu
Jednoliko gibanje po pravcu
definicija to je gibanje sa stalnom brzinom :

r
v = konst.

v=

s m
t s

grafiki prikaz :

put je povrina lika u v/t grafu :

s = vt

Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu

definicija to je gibanje sa stalnom akceleracijom (ubrzanjem) :

r
v m
a = konst. a = 2
t s

grafiki prikaz :

v = at
put je povrina lika u v/t grafu :

gradivo ukratko

s=

vt
2

s=

a 2
t
2

primjer : slobodni pad je primjer jednoliko ubrzanog gibanja sa akceleracijom g :

g = 9,81

m
m
10 2
s2
s

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Vektori
Definicija vektora :
vektor je veliina koja ima ova svojstva :

1.
2.
3.

duljinu (modul, iznos)

smjer
orijentaciju

Toka u kojoj vektor poinje nazivamo hvatite vektora.

Primjeri vektorskih veliina u fizici : pomak, brzina, ubrzanje, sila, ......
Openito, vektori se mogu zbrajati ili oduzimati i mogu se, po potrebi, rastavljati na komponente.
PRAVILA za zbrajanje vektora
Kada su vektori na istom pravcu ili na paralelnim pravcima:
p pravac

r
a, b komponente (sastavnice)
r
c rezultanta

Oduzimanje vektora je ZBRAJANJE SUPROTNOG vektora.

Suprotni vektor od npr. vektora

r
a

je vektor ( a ).

Dodatak : Zbrajanje brzina

Pojam relativne brzine, vrel
Kada se tijela gibaju po istom ili po paralelnim pravcima, relativna brzina je:
I. u sluaju da tijela imaju brzine istih orijentacija :

r
r r
v rel = v1 + v 2

II. u sluaju da tijela imaju brzine u suprotnih orijentacija :

gradivo ukratko

r
r r
vrel = v1 v2

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Jednoliko gibanje po krunici

definicija to je gibanje sa brzinom stalnog iznosa ( obodna ili ophodna ili linijska brzina, v ) :

v=
T period

2 r
T

v = r

kutna brzina
f =

v = konst. = konst.

Frekvencija je broj periodinih dogaaja u jedinici vremena :

2
T

1 s 1 = Hz

f =

N
t

= 2f

v = 2rf

Iako je gibanje po krunici primjer gibanja sa brzinom stalnog iznosa, smjer brzine nije stalan, mijenja se :
Vektor brzine je uvijek tangencijalan na krunicu :
okomit na radijus

r
v

r
v

r
v
Budui da postoji promjena brzine, zapravo znai da mora postojati i ubrzanje :

v2 m
r s 2

a=

Ili

a = 2r

Time je jasno da e postojati i sila koja e uzrokovati / podravati to gibanje sila nosi naziv :

CENTRIPETALNA SILA -

r
Fcp

( iz 2.Newtonovog zakona proizlazi )

Fcp = m

v2
r

[N ]

Vana napomena : centripetalna sila je usmjerena prema sreditu krunice ona je RADIJALNA sila ( slika ) :

r
r
Fcp = m acp

Smjer centripetalne sile odreen je smjerom centripetalne akceleracije.

Dakle, time je jednoliko gibanje po krunici zapravo ubrzano gibanje.
Vrlo esto se sree primjer da druge sile imaju ulogu centripetalne sile :

gibanje planeta oko Sunca :

Fcp = Fg m

v2
= mg
r

gibanje naboja u magnetskom polju okomito na silnice :

v2
Fcp = FL m
= QvB
r

gradivo ukratko

Centripetalna sila u primjerima

DA BI TIJELO STALNO KRUILO POTREBNA JE SILA KOJA E GA ODRAVATI NA KRUNOJ
PUTANJI. Dakle, centripetalna sila nije neka nova sila, ve ona nastaje kao rezultanta nekih drugih sila. Kae
se da ulogu centripetalne sile igraju razne sile sila trenja, gravitacijska sila (planeti), napetost niti (praka), i sl.

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Dodatak - Centrifugalna sila

CENTRIFUGALNA sila je inercijska sila koja se javlja prilikom gibanja tijela pri krunici.

Fi

- INERCIJSKA - sila javlja se u ubrzanim sustavima

- posljedica tromosti tijela
- nerealna sila (nije rezultata meudjelovanja dva tijela)
- nema protusilu, za nju ne vrijedi 3. Newtonov zakon
( SVAKA REALNA sila ima PROTUSILU).
Primjer : Vrtuljak
a) Promatranje gibanja iz sustava tzv. mirnog promatraa :

r
r r
Fcp = N + Fg

Centripetalna sila je zbroj gravitacijske sile i sile napetosti niti.

b) Promatranje gibanja iz sustava tijela koje se giba po krunici :

r
r r
Fcf = N + Fg

Centrifugalna sila uravnoteena je sa gravitacijskom silom i silom napetosti niti.

Ukupna sila na tijelo je 0.
Tijelo kae: Ja mirujem, a sve oko mene se vrti !
Najei zadatak sa centrifugalnom silom je kada se pita koliki bi morao biti period rotacije Zemlje da tijela na ekvatoru ne
pritiu podlogu. Takav primjer se rjeava jednostavnom injenicom da centrifugalna sila ponitava gravitacijsku i ukupna sila na
tijelo, u njegovom vlastitom sustavu, je nula. Tada tijelo nema teinu, tj. u besteinskom je stanju :

Fcf = Fg
v2
m
= mg
RZ

v=

2 RZ
T

T = 2 RZ g

UBRZANI SUSTAVI dizalo

Na dizalo i sva tijela u njemu djeluje inercijska sila, koja uzrokuje promjenu teine tijela.
G teina tijela u mirujuem dizalu
a)

G' teina tijela u dizalu koji ubrzava/usporava

ubrzava prema dolje - teina se smanjuje

b) ubrzava prema gore teina se poveava

G < G

G > G

G = G ma = m( g a )

G = G + ma

gradivo ukratko

G = m(a + g )

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Sloena gibanja
Sloenogibanjesastavljenooddvailiviejednostavnihgibanja.
Jednostavagibanjasu:
jednolikogibanjepopravcu
jednolikoubrzanogibanjepopravcu
Vrstesloenihgibanja:
1)Vertikalnihitac
2)HorizontalniHitac
3)KosiHitac
4)Gibanjepokrunici

zasloenagibanjavrijeditzv.naeloneovisnostigibanja:jednostavnagibanjanakojasemoerastavitisloeno
gibanje,neutjeujednonadrugo(neovisnesu)idogaajuseistovremeno

Odsloenihgibanjaprouitemosamo:
Vertikalnihitac
Horizontalnihitac

Ovdjejopripadagibanjepokruniciikosihitac.Naravno,takoerisvemoguekombinacijenavedenihgibanja.

Vertikalni i horizontalni hitac

definicija to su gibanja koja se sastoje od dva ili vie jednostavna gibanja
jednostavna gibanja su : jednoliko gibanje po pravcu i jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
Za sloena gibanja vrijedi naelo neovisnosti gibanja, koje glasi :
Jednostavna gibanja, od kojih je sastavljeno sloeno gibanje, odvijaju se nezavisno i traju jednako dugo.

Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema gore :
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
vertikalnom pravcu prema gore i slobodnog pada

v0

Napomena : razlikujmo pojmove vertikalno ... odreeno pravcem djelovanja gravitacijske sile
- horizontalno ..... okomito je na vertikalno
formule :

g 2
t
2
v = v0 gt
h = v0 t

h visina u bilo kojem trenutku

v brzina u bilo kojem trenutku

v 2 = v0 2 gs
2

Domet, H:

t p - vrijeme penjanja

gradivo ukratko

g 2
H = tp
2

v
tp = 0
g

v
H= 0
2g

v = 0 v0 = gt p

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Vertikalni hitac prema dolje : to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
vertikalnom pravcu prema dolje i slobodnog pada

Formule :

s = v0 t +

g 2
t
2

v = v0 + gt

v0

v 2 = v 02 + 2 gs

Horizontalni hitac
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po horizontalnom pravcu sa poetnom brzinom

v0

i slobodnog pada

T oznaka za ukupno vrijeme horizontalnog hica (dok ne dostigne domet D)

Formule:(ponaeluneovisnostigibanja,piusezasvakukomponentuputaposebno)

x = v0 t
g 2 uoitedavrijemeslobodnogpadaodgovaravremenujednolikoggibanja
t
2

y=

domet :

2H
g

D = v 0T = v 0

2H
g

T=

H visina s koje se tijelo baca ( najvei y )

D domet ( najvei x )

Brzinapokomponentama:

v x = v0
v y = gt

v brzina u bilo kojem trenutku gibanja :

v = v02 + ( gt )

Slika putanje i pojedinih veliina :

gradivo ukratko

, dobije se iz formule za H

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

DINAMIKA :
Newtonovi zakoni
-

Isaac Newton ( 1642.-1727) najvei fiziar 17.stoljea

izrekao je 3 zakona mehanike, koji su temelj cjelokupne klasine fizike

I. Newtonov zakon ( ZAKON INERCIJE ):

Ako je ukupna sila koja djeluje na tijelo nula, tada tijelo ili miruje ili se giba jednoliko po pravcu.
( miruje ako je i prije mirovalo, a giba se jednoliko ako se i prije tako gibalo to je smisao tromosti, inercije, ustrajnosti )
Definicija mase, m . Budui je masa temeljni pojam u fizici (poput naboja), definira se pomou svojstava koje ima.
Tako se kae da je masa mjera tromosti tijela. Moe se rei i da je masa veliina koja opisuje opiranje tijela prema
promjeni brzine ( djelovanju sile ).
Oznaka za masu je

m , a mjerna jedinica u SI-sustavu je kg.

II. Newtonov zakon ( Temeljna jednadba gibanja )

Akceleracija koju tijelo dobija djelovanjem sile, proporcionalna je toj sili a obrnuto proporciomalna masi tijela :

F m
a=
m s 2

potpuni zapis je u vektorskom obliku :

Popularnija je formula pisana u obliku :

F = ma

[N ]

r
r F
a=
m

(dakle, sila je jednaka umnoku mase i ubrzanja)

Ovdje je dobro napomenuti da se misli na rezultantnu, tj. ukupnu silu koja djeluje na tijelo.
Dugi naziv ( sinonim) za silu je meudjelovanje ili interakcija.
Jednako tako je vano napomenuti da postoji jo jedan, esto primjenjivan oblik 2.Newtonovog zakona:
Zbog definicije ubrzanja:

F =m

v
t

i mnoenjem sa

t , dobivamo:

F t = mv

Veliinu F t nazivamo IMPULS SILE, dok umnoak mase i promjene brzine

KOLIINE GIBANJA. Vidi se da su te dvije veliine jednake.
Mjerne jedinice gore navedenih veliina su :

[ mv ] = kg

[ F t ] = Ns , njutn sekunda
IMPULS SILE moe se jo obiljeiti i slovom

I = Ft

m v

predstavlja PROMJENU

m
s

impuls sile se grafiki prikazuje kao povrina lika u F/t

grafu

III. Newtonov zakon ( zakon AKCIJE i REAKCIJE ili sile i protusile )

Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom

F1, 2 , tada e i tijelo 2 djelovati na tijelo 1 silom F2,1

gradivo ukratko

suprotnog smjera u odnosu na prvu silu.

, koja je jednakog iznosa ali

r
r
F1, 2 = F2,1

Ovaj zakon se rijee upotrebljava u tipinim zadacima, iako treba znati da SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU.
7

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Primjeri nekih sila

r

Gravitacijska sila , Fg
Vie o gravitacijskoj sili je reeno u podrujo koje nosi naziv Newtonov ili opi zakon
gravitacije.
Ovdje emo samo rei o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila
je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Hvatite gravitacijske sile je u tijelu.
Gravitacijska sila se rauna prema formuli :

r
r
Fg = mg

Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule :

Fg = mg [N ]

Ovdje je : m masa tijela

g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)
Najee se u zadacima koristi da je :

g 10

m
s2

; inae, za nae zemljopisno podruje :

g = 9,81

m
s2

r
Teina , G
Teina tijela je posljedica djelovanja gravitacijske sile.
Teina se definira kao sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes (toku u kojoj je objeena).
Znai da je hvatite teine u podlozi ili ovjesu.

Pasivne sile
Sile reakcije - Javljaju se nakon djelovanja neke sile (akcije). Primjer za sile reakcije su :
r

Napetost niti , N
to je sila kojom nit djeluje na tijelo (objeeno na tu nit)
ona je protusila teine tijela
hvatite joj je u tijelu

Reakcija podloge , R
to je sila kojom podloga djeluje na tijelo (koje stoji na njoj)
ona je protusila teine tijela
hvatite joj je u tijelu
Sada se moe, poznavajui I.Newtonov zakon i znaenje sila napetosti niti i reakcije podloge, protumaiti mirovanje
tijela na podlozi ili ovjesu.
Tijelo je u mirovanju zbog toga to se izjednaavaju gravitacijska sila i sila reakcije podloge (ili napetost niti) :

v r
N + Fg = 0

gradivo ukratko

N = Fg = mg

r r
R + Fg = 0
R = Fg = mg

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

r
Sila trenja , Ftr
Trenje ( sila trenja ) sila koja se javlja izmeu dodirnih povrina dvaju tijela u relativnom gibanju

Ftr = F prit

Formula :

- faktor trenja ( koeficijent )

faktor trenja ne moe biti vei od 1 :

<1

( jer sila trenja ne moe biti vea od teine tijela )

r
F - pritisna sila, tj. sila okomita na podlogu po kojoj se tijelo giba
U vrlo estom broju sluajeva, kada se tijelo giba po horizontalnoj podlozi formula za silu trenja se moe pisati (jer je
okomita sila pritiska u tom sluaju ba teina tijela) :

Ftr = G

G teina tijela

r
Elastina sila , Fel

sila koja se javlja kao protusila na djelovanje vanjske sile, koja eli promijeniti
oblik tijela
posljedica je elastinih svojstava tijela, koja proizlaze iz tipa veze izmeu
estica tijela

oznake :

k konstanta elastinosti opruge

x pomak iz poloaja ravnotee (elongacija, produljenje)(moe se koristiti slovo l ili s)
x = 0 , poloaj ravnotee
Formula elastine sile :

Fel = kx

Iz formule je vidljivo :
Pomak x je proporcionalan sili i suprotan sili.
(elastina sila vraa tijelo u ravnoteni poloaj)
Takoer se moe napisati formula za konstantu elastinosti :

k=

F
x

N
m

Zakon ouvanja koliine gibanja

U ZATVORENOM FIZIKALNOM SUSTAVU UKUPNA KOLIINA GIBANJA JE OUVANA.

m1v1 + m2 v2 = m1v1 + m2 v2

m1- masa prvog tijela

m2- masa drugog tijela
v'1- brzina prvog tijela poslije interakcije
v'2- brzina drugog tijela poslije interakcije

gradivo ukratko

v1- brzina prvog tijela prije interakcije

v2- brzina drugog tijela prije interakcije

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Zatvoreni fizikalni sustav je onaj koji ne meudjeluje sa okolinom. Drugim rijeima, to je sustav za koji vrijedi da je suma
svih vanjskih sila i momenata sila na taj sustav nula.
Taj se zakon moe izrei i ovako :

Ukupna promjena koliine gibanja u zatvorenom fizikalnom sustavu je nula.

( tj. nema promjene ukupne koliine gibanja )

r
puk = 0

mv koliina gibanja
mv promjena koliine gibanja
Koliina gibanja ima mjernu jedinicu :

m
mv = kg
s

Umnoak mase tijela i njegove brzine nazivamo KOLIINA GIBANJA ili kratko IMPULS ( oznaka p ).

m
kg s

p = mv

Umnoak mase tijela i promjene njegove brzine nazivamo PROMJENA KOLIINA GIBANJA :

m
kg s

p = mv

Otprije znamo ( 2.Newtonov z. ), da je promjena koliine gibanja jednaka IMPULSU SILE :

Ft = mv

Posebni sluajevi:
1. elastini sudar 2 tijela ( bilijarske kugle; razdvajanje rakete u dva modula; ispaljivanje projektila iz topa
2. neelastini sudar 2 tijela ( brod nalijee na santu leda; sudar dviju glinenih kugli, ... )

Dodatak : KOSINA
Kosina je ravnina nagnuta pod nekim kutom ( ) prema horizontalnoj ravnini
oznake veliina: h visina kosine
l duljina kosine
x = h2 l 2
x trea stranica kosine
SILE koje djeluju na TIJELO na kosini :

r r r
Fg , R i Ftr

( gravitacijska sila, reakcija podloge i trenje )

Gravitacijska sila se rastavlja na komponente ( zbog analize gibanja ) :

r
F1

r
F2

r
R

r
r r
Fg = F1 + F2

komponenta gravitacijske sile du kosin (paralelna s kosinom)

komponenta gravitacijske sile okomita na kosinu
reakcija podloge
Rastavljanje sila na kosini:

Iz slinosti trokuta

h : l = F1 : Fg F1 = Fg

gradivo ukratko

h : l 2 h 2 = F2 : Fg

h
h
= mg
l
l

F2 = Fg

10

l 2 h2
l 2 h2
= mg
l
l

FIZIKA

1.razred

U sluaju kosine, sila trenja se rauna po formuli :

Nina Obradovi, prof.

Ftr = F2

, jer je sila

r
F2

okomita na kosinu

Analiza gibanja tijela na kosini:

I. UVJET MIROVANJA tijela na kosini :
UKUPNA SILA na TIJELO mora biti jednaka nuli ( 1.Newtonov zakon )
du kosine :

F1 Ftr

okomito na kosinu :

F2 = R

II. GIBANJE tijela na kosini :

a) jednoliko niz kosinu ( uvjet je da ukupna sila koja djeluje na tijelo du kosine bude jednaka nuli ) :

F1 = Ftr
mg

h
l 2 h2
h
= mg
=
2
l
l
l h2

r
r
F1 > Ftr
r r r
F = F1 + Ftr
jednadba gibanja :
r
r
F = ma
r r r
u vektorskom obliku : ma = F1 + Ftr

b) jednoliko ubrzano niz kosinu :

u skalarnom obliku :

razlika tih dviju sila ubrzava tijelo

ma = F1 Ftr

sila trenja na kosini :F

tr

ma = mg
ubrzanje tijela niz kosinu :

a=g

= F2 = mg

l 2 h2
h
mg
l
l

l 2 h2
l

:m

h
l 2 h2
g
l
l

gradivo ukratko

c) da bi se tijelo ubrzavalo uz kosinu, trenje mora biti dovoljno veliko da omogui takvo gibanje :

11

Ftr

>

F1

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Keplerovi zakoni
Prvi zakon
1) PLANETI se gibaju po elipsama oko Sunca u ijem je jednom aritu Sunce.
Sunce
planet

Drugi zakon
2) Poloajni vektor PLANETA u jednakim vremenskim intervalima opisuje
jednake povrine.
Posljedica tog zakona je da se planete, kada su blie Suncu gibaju bre.

Trei zakon
3) Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti od Sunca :
radijusputanje

T12 a13
=
T22 a 23

U ovom zakonu se uzima da su putanje planeta krunice.

a1 = r1
a 2 = r2

, radijus putanje planete 1

, radijus putanje planete 2

On povezuje gibanje planeta u Sunevom sustavu i omoguuje da se na temelju perioda obilaska planeta oko Sunca jednostavno
odrede prave udaljenosti i odnosi u njemu.
Ovaj zakon vijedi kako za planete tako i za sustave satelita, pri emu je vrijednost konstante za svaki sustav razliita.
AU = a.j. = a udaljenost Zemlja-Sunce ( astronomska jedinica ) ... oko 150 milijuna km
Primjeri za III. Keplerov zakon
Planet T(god) a(AU)
Merkur 0.24
0.39
Venera 0.62
0.72
Zemlja 1.00
1.00
Mars 1.88
1.52
Jupiter 11.9
5.20
Saturn 29.5
9.54

gradivo ukratko

U ovom zakonu, umjesto oznake

T2

a3

0.06 0.06
0.39 0.37
1.00 1.00
3.53 3.51
142 141
870 868

mogu se koristiti oznake r ili R.

12

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Opi zakon gravitacije

Isaac Newton (1642.-1727.)

Zakon je poznat i kao Newtonov zakon gravitacije.

Newtonov zakon gravitacije je prirodni zakon koji opisuje pojavu
opeg privlaenja meu svim tijelima u svemiru. Smatra se
najvelianstvenijim poopenjem koje je ikad uinio ljudski um''.

Ista ona sila, koja privlai poslovinu Newtonovu jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim
putanjama oko Sunca.

m1

m1 , m2

m2

ova formula je opi

zakon gravitacije

= 6,67 10 11

mase planeta ( moe i slovo M )

F =

m1m2
r2

Nm 2
opagravitacijskakonstanta
kg 2

meusobna udaljenost masa

Ovdje emo ponoviti steeno znanje o gravitacijskoj sili na Zemlji.

To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema
sreditu Zemlje.
Gravitacijska sila se rauna prema formuli :

r
r
Fg = mg
F = mg [N ]

g
Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule :
m masa tijela
g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)

Najee se u zadacima koristi da je :

( inae, za nae zemljopisno podruje :

g 10

m
s2

g = 9,81

m
s2

Iz opeg zakona gravitacije moemo zakljuiti da se akceleracija slobodnog pada na bilo kojem planetu (nebeskom objektu) moe
izraunati pomou formule :
M
M masa planeta
g = 2
R radijus planeta
R
Akceleracija slobodnog pada obrnuto je proporcionalna radijusu planeta :

1
g ekv < g pol
R2

g pol
ubrzanje slobodnog pada na Zemlji :

za Zemlju vrijedi :
gpol = 9,83 m/s2

g ekv

g ekv < g pol

gradivo ukratko

jer je

Rekv > R pol

Sada nam je jasno zato se g na Zemlji mijenja ovisno o zemljopisnoj irini. (slika gore)
13

gekv = 9,78 m/s2

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Primjeri primjena opeg zakona gravitacije:

1) raunanje teine tijela (npr. na Zemlji)

Fg = mg g =
MZ

MZ
RZ2

RZ

masa Zemlje

g 10

, akceleracija slobodnog pada

m
s2

radijus Zemlje

2) raunanje teine tijela, G , na nekoj visini od povrine Zemlje

RZ

radijus Zemlje

visina iznad povrine Zemlje

MZm
(RZ + h )2

G =

r = RZ + h
3) raunanje g, ubrzanja slobodnog pada (za bilo koje nebesko tijelo) :

Mp

g =

Mp
R p2

masa planet

Rp

radijus planeta

Sateliti
Satelit je objekt koji se giba oko nekog masivnog tijela u Svemiru.
Da bi neko tijelo postalo satelit, mora biti ispunjen uvjet :
tj. gravitacijska sila ima ulogu centripetalne sile : F

= Fg
v2
m
= mg
r

cp

v = rg
Za Zemljin satelit ta brzina iznosi :

v = RZ g 7,9km / s

, prva svemirska brzina

Za nas su od posebnog znaenja tzv. geostacionarni sateliti - ostaju uvijek iznad

iste toke ekvatora. Period im je jednak periodu tijela iji su satelit.

GEO sateliti su danas najei tipovi koritenih komunikacijskih satelita.

GEO satelit se nalazi na krunoj orbiti 36 853 km iznad povrine Zemlje i rotira u
ekvatorijalnoj ravnini Zemlje istom brzinom kojom rotira i Zemlja.

PRVA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA

uvjet :

prva kozmika brzina je brzina koju treba dati tijelu da postane UMJETNI SATELIT nekog planeta

Fg = Fcp

R radijus planeta

gradivo ukratko

Za Zemlju :

v I = 7,9

mv 2
= mg v = gR = v I
R
km
s

( radijus Zemlje

R Z 6400km

DRUGA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA

-

brzina koju treba dati tijelu da zauvijek napusti planet

14

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

uvjet : kinetika energija tijela na povrini planeta mora biti jednaka (ili vea) gravitacijskoj potencijalnoj

1 2
mv = mgR
2
v 2 = 2 gR
v = 2 gR = v II
Vidi se da postoji veza :

Za Zemlju je :

v II = 11,2

km
s

v II = 2 v I

DODATAK :
Izvod treeg Keplerovog zakona :

Fcp = Fg

M S masa Sunca
M P masa planeta

M M
S 2 P = M P 2 r
r
M
4 2 r
r 2T 2
2S =
2
r
T
M S T 2 = 4 2 r 3

2
T

: M S r 3

T12 T22
T2
4 2
=
= konst.
= 3
3
r3
M S
r2
r1

tj.

T12 r13
=
T22 r23

Energija - sposobnost obavljanja rada

1)

Kinetika energija energija gibanja

E kin =
2)

1 2
mv
2

[ J ] dul

Potencijalna energija energija poloaja

a) Gravitacijska
b) Elastina
a) Gravitacijska energija

E gp = mgh

E gp

[J]

- je energija koju ima tijelo zbog poloaja u gravitacijskom polju Zemlje

b) Elastina potencijalna energija

Eel

k- konstanta elastinosti opruge

[J]

E el =

F N

k = x m

1 2
kx
2
x- produljenje opruge

Rad - djelovanje ( savladavanje )sile na putu.

gradivo ukratko

W = Fs

[ J =Nm]

Formula vrijedi samo kada je sila paralelna s putom.

15

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ovdje treba biti oprezan :

Dakle, kada je sila okomita na put ONA NE OBAVLJA RAD. Npr. centripetalna sila ne radi, tj. njen rad je nula.
Openito kada sila nije paralelna s putom, uzima se njezina paralelna komponenta :

Fokomita

W = F parale ln o s = F s cos

F
parale ln a

kut izmeu sile i puta

Fparale ln o - komponenta sile paralelne s putom
Rad je jednak promjeni energije :

W = E

npr.

E = E kon E poc

bit e pojanjeno na primjeru slobodnog pada

Grafiki prikaz rada
Rad se grafiki prikazuje u F/s grafu. Rad je jednak povrini lika ispod krivulje ( pravca )
ovisnosti sile o putu u F/s grafu :
Na primjer :

Razmotrit emo dva jednostavna primjera :

1. Ako je sila stalna, F = konst.

2. Ako je sila razmjerna s putom :

F ~s

Takav primjer imamo kod elastine sile.

W = Fs

W =

1 2
ks
2

E el =

F [N]
4
3

1 2
ks
2

2
1
0

Zakon ouvanja energije

Ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna, tj. ne mjenja se pri prijelazu sustava iz jednog stanja u drugo.

Euk = konst.
Primjer je slobodni pad :
pretvorbe energije
Z.O.E : E uk

E gp E kin

= E gp

h = h AB + hBC

( slobodni pad )

... u toci A

U toci B :

E uk = E gp B + E kin B = mghBC + mgh AB = mg (hBC + h AB )

gradivo ukratko

Euk = mgh = E gr = Euk

16

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Snaga i korisnost
SNAGA je fizikalna veliina koja opisuje sustav koji obavlja radi i pokazuje koliki rad obavljen u jedinici vremena ( pokazuje brzinu
obavljenog rada).

P=

W
t

Snaga je fizikalna veliina koja mjeri brzinu prijenosa energije.

W - rad
t - vremenski interval

Mjerna jedinica snage je wat :

[P ] = J

=W

Korisnost ( koeficijent iskoritenja ) je fizikalna veliina koja karakterizira stroj i pokazuje koliki dio uloene energije
(rada) stroj vraa u korisnom obliku.
Korisnost se definira omjerom dobivene

Jednako tako se moe napisati

Ed

Eu

i uloene energije

E d Wd
=
Eu Wu

Wd

, odnosno dobivenog

i formula za korisnost preko snaga :

Korisnost nikada ne moe biti vea od 1, jer bi tada bio naruen zakon ouvanja energije :

i uloenog rada

Pd
Pu

HIDROMEHANIKA :
HIDROSTATIKA
TLAK p - je skalarna veliina; predstavlja silu koja djeluje okomito na jedinicu povrine :
Ako sila ne djeluje okomito, uzima se njena okomita komponenta.
Mjerna jedinica tlaka :

[ p] =

N
= Pa
m2

p=

F
A

, paskal ( poasna mjerna jedinica B. Pascal )

Ostale jedinice za tlak : 1 bar = 105 Pa

1 mm Hg = 1 torr = 133,33 Pa
1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa 1 013 hPa
Vrste tlakova : UNUTARNJI hidrostatski tlak
VANJSKI hidrauliki tlak
HIDROSTATSKI TLAK - unutranji tlak u fluidu; posljedica je teine fluida
Rauna se po formuli :

p = gh

g akceleracija slobodnog pada

h - dubina

Izvod formule :

p=

G mg Vg
=
=
A
A
A

V = Ah

Spojene posude hidrostatski paradoks

p=

Vg
V
h

= gh

gradivo ukratko

Hidrostatski tlak u tokama 1 5 je isti.

17

Wu

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ukupni tlak (na nekoj dubini) dobije se zbrajanjem atmosferskog i hidrostatskog tlaka :

puk = p atm + 1 gh1 + 2 gh2

P uk = P atm + gh

VANO : Razlika tlakova NE ovisi o atmosferskom tlaku.

Dokaz :

p = p 2 p1

p = p atm + gh2 ( p atm + gh1 )

p = gh2 gh1 = g (h2 h1 ) = gh

Razlika tlaka ovisi samo o razlici dubina

p = g h

HIDRAULIKI TLAK - vanjski tlak u fluidu

Blaise Pascal, 17.st. francuski fiziar
Pascalov zakon ( Pascalova kugla slika desno ) :
Vanjski tlak u fluidu iri se na sve strane jednako.
Naelo rada hidraulike dizalice ili pree
Uvjet : u ureaju mora biti tekuina, jer je ona za razliku od plina nestlaiva.
Malom silom ( F1 ) na duem putu savladava se vea sila ( F2 ) na kraem putu.
Manjom silom savladava se vea sila naelo poluge ( vidi sliku dolje) :

p1 = p 2
Zbog Pascalovog zakona tlakovi ispod lijevog i desnog klipa su jednaki :

Zbog nestlaivosti tekuine :

A1 h1 = A2 h2

F
A
F1 F2 1 = 1
=
F2 A2
A1 A2

V1 = V2

A1 h2
=
A2 h1

to ima za posljedicu :

F1 h2
=
F2 h1

gradivo ukratko

Ovo je tzv. zlatno pravilo mehanike : koliko smo dobili na sili izgubili smo na putu.

18

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

ATMOSFERSKI TLAK, p atm

je hidrostatski tlak, koji postoji zbog teine atmosfere

atmosferski tlakopada sa visinom, a raste sa dubinom

(na svakih 10 m opada/raste za 1mmHg = 133,33 Pa)

grubo se moe izraunati prema formuli :

h dubina/visina

p h = p atm

133,33Pa
h
10m

, tlak na nekoj dubini / visini

Znak + se koristi kada se ide u dubinu, a znak kada se penje u visinu.

patm tlak na 00 nadmorske visine ( ili onoj koja je odabrana za poetnu)
Preciznija formula je :

p atm = p 0 zrak gh

znak + se uzima za tlak na nekoj dubini

znak se koristi za raunanje tlaka na nekoj visini

UREAJ ZA MJERENJE TLAKA

ivin barometar E. Torricelli, 17. st.
Skica :
vakuum
( napomena : Torricelli je prvi otkrio vakuum stanje tlaka

Naelo rada Hg-barometra :

- hidrostatski tlak stupca ive dri ravnoteu atmosferskom tlaku

p atm = Hg g h
Normirani tlak :

p 0 = 760mmHg = 101325Pa

U - cijev
U cijev slui za odreivanje gustoe nepoznatog fluida ( npr. neka je gustoa

nepoznata )

Na granici dva fluida tlakovi su jednaki :

p atm + 1 gh1 = p atm + 2 gh2

gradivo ukratko

1 gh1 = gh2 = 2 h2
1
h1

19

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Otvoreni manometar
o
o

ureaj za mjerenje tlaka u zatvorenom prostoru

u naelu je to U-cijev

h
h

p > patm

p < patm

p + gh = patm

p = p atm gh

p + gh = patm + gh + gh

p = patm + gh

Uzgon , sila uzgona

Arhimedov zakon
Arhimed (gr. Arhimedes, oko 287.-212. p. n. e.) je najvei
fiziar i jedan od najveih matematiara Starog vijeka.

ARHIMEDOV zakon - volumen istisnute tekuine jednak je volumenu uronjenog tijela.

Vistisnute = Vuronjenog
tekucine

tijela

gustoa uronjenog tijela

tek

gustoa tekuine

TEINA tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine istisnutog fluida . Ta sila nosi naziv
sila uzgona ili kratko, uzgon. Teinu uronjenog tijela osjea fluid.
Uzgon, Fuz
- sila kojom fluid djeluje na uronjeno tijelo
- smanjuje teinu tijela
- djeluje vertikalno prema gore, posljedica je djelovanja hidrostatskih tlakova na donju i
gornju plohu tijela

tek

Fuz = tek g Vur

Formula :
(

Vur = Vistisnute

Vur

tekucine

gustoa tekuine (fluida)

volumen uronjenog tijela (samo onaj dio koji je u fluidu)

Arhimedov

zakon

DODATAK :
1.Moe se pokazati da je sila uzgona jednaka je TEINI ISTISNUTOG FLUIDA to bi bila druga formulacija Arhimedovog zakona :

gradivo ukratko

Dokaz:

Fuz = tek g Vistisnute

tekucine

G istisnute

= mistisnute

tekucine

tekucine

g = Gistisnute

= Fuz
20

tekucine

mistisnute

tekucine

g = Fuz

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

2. Kada tijelo u fluidu miruje, vrijedi da je gravitacijska sila jednaka sili uzgona :

F g = Fuz
Detaljnije :

mg = tek gVur

3. Teina tijela u fluidu smanjuje se za iznos sile uzgona i iznosi G' :

G = G Fuz
G = G Fuz = mg tek gVur = mg tek g

G = mg 1 tek

tijela

tijela

4. Ovisno o omjeru gravitacijske sile i uzgona, tijelo u fluidu moe ili lebdjeti ili tonuti ili izranjati iz fluida :
balon se die

balon se sputa

detaljnije - UVJETI koji proizlaze iz odnosa gravitacijske sile i sile uzgona :

a.

tonjenja

tek < tijela

b.

plivanja

c.

izranjanja

a.

r
Fuz

npr. sluaj b.

tek = tijela
tek > tijela

vidi sliku

tek gV = tijela gV

dolje

tek = tijela

b.

c.

r
Fuz

r
Fuz
r
Fg

r
Fg

r
Fg

gradivo ukratko

Fuz = Fg

21

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

HIDROMEHANIKA :
HIDRODINAMIKA
Pojmovi definicije :
jakost struje fluida = protok, q
idealni fluid nestlaiv, nema unutarnjeg trenja ( viskoznosti )
strujnice zamiljene krivulje koje opisuju strujanje fluida
Protok q je koliina fluida koji u jedinici vremena protee okomito kroz popreni presjek strujne cijevi :

q=

V
t

Mjerna jedinica za protok je :

V volumen
t vrijeme

m3
[q] =
s

( Napomena : gore definirani protok je, preciznije reeno, volumni protok. Postoji i maseni protok, koji je omjer mase i vremena. )
stacionarno strujanje ono kod kojega, u jednakim vremenskim intervalima, kroz svaki presjek cijevi protee jednaka koliina
fluida

Jednadba kontinuiteta (neprekidnosti)

Za stacionarno strujanje idealnog fluida vrijedi da je protok stalan :

q = konst .

- to znai da u jednakim vremenskom intervalima kroz svaki presjek strujne cijevi protee jednaka koliina fluida.
Zato se, za stacionarno strujanje moe pisati :

A vt
q = Av
t
Tako smo dobili novu formulu za protok

q=

V
t

, to dalje daje :

q=

vt put koji prijee fluid

protok je jednak umnoku brzine v i povrine presjeka A

Za stacionarno strujanje e, zbog jednadbe kontinuiteta e biti :

A1 v1 = A2 v2

Iz ove posljednje jednadbe se vidi da, ako se cijev suava, brzina raste; odnosno, ako se cijev proiruje brzina strujanja se
smanjuje.
Dakle, tamo gdje je cijev ua, fluid struji bre.

Brzina istjecanja fluida

pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje
Prema E.Torricelliju, idealni fluid, kada istjee iz posude u kojoj je otvor za istjecanje na dubini h, imat e brzinu istjecanja
( Torricellijev zakon istjecanja ) :

v = 2 gh

g akceleracija slobodnog pada

Formula proizlazi iz zakona ouvanja energije :

gradivo ukratko

mv 2
v 2 = 2 gh
mgh =
2
( Ovdje se treba prisjetiti horizontalnog hitca. )

22

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Rad pri strujanju fluida

pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje
Fluid struji kada u njemu, na istoj dubini u razliitim tokama, postoji razlika tlakova
Dimenziona analiza :

[ p V ] = Pa m3 =

p .

N
m 3 = Nm = J
m2

Umnoak tlaka i volumena ima dimenziju (mjernu jedinicu) energije, tj. rada.
Dakle, promjena energije, koja e odgovarati radu pri protjecanju fluida e biti:

W = p V + V p

V = konst. , bit e : W = V p [J ]
p = p 2 p1 , razlika tlakova

Kako mi razmatramo samo stacionarno strujanje uz

Kada fluid struji kroz cijevi, on obavlja rad.

p1
p2

1.

p1
h

2.

p2
v

Bernoullijeva jednadba
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje

Daniel Bernoulli, (1700. 1782.), vicarski fiziar i matematiar

Bernoullijeva jednadba ili Bernoullijev zakon:
1.
2.

vrijedi za idealni fluid i za stacionarno strujanje

proizlazi iz zakona ouvanja energije ( Z.O.E.) primijenjenog na fluid :
U zatvorenom fizikalnom sustavu ukupna energija fluida koji struji mora biti ouvana

Izvod formule:

oznake veliina :

W rad vanjske sile

1 2
mv kinetika energija fluida
2
mgh potencijalna energija fluida

1
1
mv12 + mgh1 = W2 + mv 22 + mgh2
2
2
1
1
p1V1 + mv12 + mgh1 = p2V2 + mv 22 + mgh2
2
2
V1 = V2 = V = konst .
W1 +

m = V
p1V +

iz

m
=
V

1
1
Vv12 + Vgh1 = p2V + Vv 22 + Vgh2
2
2

Podijelivi gornju jednadbu sa volumenom

gradivo ukratko

v brzina strujanja fluida

p1 +

V dobijemo :

1 2
1
v1 + gh1 = p 2 + v 22 + gh2
2
2
23

vanjski tlak

gh hidrostatski tlak
v 22
2

statiki
tlak

dinamiki tlak, tlak zbog strujanja

fluida

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ili krae :

puk = konst...

Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida ukupni tlak je

stalan; to je Bernoullijev zakon ili Bernoullijeva
jednadba.

Ako je cijev kroz koju protjee fluid horizontalna, bit e

h1 = h2 , pa imamo :
p1 +

1 2
1
v1 = p 2 + v 22
2
2

Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida kroz horizontalnu cijev, zbroj statikog i dinamikog tlaka je stalan (jednak u svakom
presjeku cijevi). To je pojednostavljeni Bernoullijev zakon.
Iz gornje jednadbe vidimo da se na mjestima gdje se povea brzina fluida poveava dinamiki tlak, a smanjuje statiki ( jer njihova
suma mora ostati stalna ).
Ta injenica se naziva Bernullijev uinak (efekt).
Zbog Bernullijevog uinka Bernoullijeva jednadba ima vanu primjenu. Npr., pri plovidbi brodova, ako su oni relativno blizu jedan
drugome, moe u prostoru izmeu njih doi do velikog porasta dinamikog tlaka vode uz istodobni pad statikog tlaka vode. Time
se javi razlika statikih tlakova izmeu vode sa strane i vode u prostoru izmeu brodova, to uzrokuje pojavu negativnog tlaka
vode i pojavu sile koja jedan brod gura prema drugome.
Takoer, pri gradnji odvodnih kanala treba voditi rauna o Bernoullijevom uinku.

Ako drite dva lista papira

vertikalno na udaljenosti od
par centimetara i puete
izmeu njih, papiri e se pri
dnu pribliiti.
Razlog je opet Bernoullijev
uinak (efekt).

gradivo ukratko

Zbog Bernoullijevog uinka mlaz

koji izlazi iz slavine se suuje pri
istjecanju.

24