Ispitivanje Elektricnih Strojeva PDF

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA - ZAGREB
IVAN GAPARAC MIRKO CETTOLO
ELEKTRINI STROJEVI
UPUTE ZA LABORATORIJSKE VJEBE
I
TRANSFORMATORI
II
ISTOSMJERNI STROJEVI
III
ASINHRONI STROJEVI
IV
SINKRONI STROJEVI
ZAGREB 1999/2000/2001
2010/2011
PREDGOVOR
Bitni dio nastave elektrinih strojeva na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu
u Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju ine laboratorijske vjebe.
Laboratorijske vjebe se odravaju na odgovarajuim radnim mjestima u laboratorijima
za grupe studenata gdje se velika pozornost posveuje samostalnom radu uz nadzor nastavnika.
Ove upute predviene su kao pripremni materijal laboratorijskih vjebi ispitivanja
elektrinih strojeva i to prvenstveno u okviru iz predmeta elektrini strojevi poglavito za
predmet Dijagnostika imonitorin strojeva i pogona.
Koncepcijski je materijal podijeljen prema vrstama elektrinih strojeva koji se ispituju u
etiri dijela: I transformatori, II istosmjerni strojevi, III asinhroni strojevi, IV sinhroni strojevi, a
donekle i prema metodologiji ispitivanja: klasine metode, primjena suvremenijeg
instrumentarija, primjena raunala u ispitivanju i obradi, automatizirana ispitivanja. Svaki od
navedenih dijelova se moe koristiti i kao zasebna cjelina pri provoenju vjebi iz odreenog
podruja.
Za svaku pojedinu vjebu daje se cilj i zadatak vjebe, opis problema i metodologije te
prijedlog sheme ispitivanja.
Ranije koriteni dijelovi uputa ovog tipa pokazali su se u praksi ispitivanja elektrinih
strojeva dobrim, te se nadamo da e i ovaj materijal korisno posluiti studentima pri pripremi i
provoenju laboratorijskih vjebi ispitivanja elektrinih strojeva.
UVOD
1. Svrha laboratorijskih vjebi
Svrha laboratorijskih vjebi je praktino provjeravanje teoriskih saznanja i upoznavanje
laboratorijskih metoda rada. Osim toga dobiva se odreena samostalnost i samopouzdanje u
rukovanju instrumentarijem i ispitivanim objektima - elektrinim strojevima. Ovo potonje je od
velike vanosti ne samo za pravilno shvaanje svrhe kolegija "Dijagnostika i monitorin strojeva i
pogona", nego i kasnije u praksi za rad u ispitnim stanicama.
2. Ponaanje u laboratoriju
Kod ispitivanja elektrinih strojeva u ispitnoj stanici mnogi vodovi i spojevi imaju
provizorni karakter. To uzimaju u obzir inae strogi propisi o zatiti na radu time da ne
zahtijevaju sve zatitne mjere propisane za vrste instalacije u pogonskim prostorijama. Zbog
toga je uvijek potrebno pridravati se uputa voditelja vjebe i pravila o radu u laboratorijima da
ne bi dolo do nesretnog sluaja, bilo od elektrine struje, bilo od rotirajuih dijelova elektrinih
strojeva.
3. Nain rada u laboratorijima Zavoda za elektrostrojarstvo i automatizaciju
a) Laboratorij elektrinih strojeva u V katu organiziran je tako, da omoguava demonstriranje
i ispitivanje fizikalnih svojstava elektrinih strojeva, kao i ponaanje raznih vrsta
elektrinih strojeva, bez dugotrajnih priprema.
Svi strojevi su agregirani, tj. svaka vrsta stroja ima svoj pogonski ili opteretni stroj na
zajednikom postolju. Prikljune stezaljke agregata izvedene su na posebnoj prikljunoj kutiji na
mjernom stolu ili na samom agregatu. Osim ove na mjernom stolu se nalazi i prikljuna kutija s
dovodom energije (mrea 3x380 V, 50 Hz, 220 V= i sl.) i meusobnom vezom izmeu stolova.
Pomou linijskog biraa (krinih sabirnica, smjetenih u hodniku Zavoda) mogu se
stolovi medjusobno spojiti etveroilnim vodom. Ovo povezivanje linijama 1, 2, 3, 4, 5 koristi
se kod meusobnog tereenja strojeva, smjetenih na razliitim mjernim stolovima.
U laboratoriju se nalazi ukupno 8 mjernih stolova, podijeljenih u 2 grupe. Stolovi iste
grupe prikljueni su na istu liniju na birau.
4. Priprema i provodjenje vjebe
Svaka vjeba provodi se u grupi od 3-5 studenata, prema unaprijed poznatom programu
vjebe. Svaki student je obavezan na vjebu doi spreman, tj. upoznat s programom vjebe,
metodom ispitivanja, traenim rezultatima pokusa i nainom razrade podataka ispitivanja.
Na samoj vjebi potrebno je najprije upoznati se s ispitivanim objektom, tj. podacima
njegove natpisne ploice. Nakon odabiranja sheme spoja ispitivanja (i odobrenja sa strane
voditelja vjebe) odabire se potrebni instrumentarij i vri spajanje. Prikljuak mjernog spoja na
napon i samo mjerenje vri se tek nakon kontrole i odobrenja voditelja vjebe.
4.1. Izvedba mjernog spoja
a) Izbor opreme i instrumentarija
Prema odabranoj shemi spoja odabrati instrumentarij s obzirom na pretpostavljene

vrijednosti mjernih veliina i tonost mjerenja.
b) Raspored instrumentarija
Na radnom mjestu razmjestiti instrumentarij u logikim grupama s obzirom na
podeavanje i oitavanje mjerenih veliina. Npr. kod ispitivanja dva stroja u agregatu,
strogo prostorno odvojiti instrumentarij za oba stroja, tako, da ne moe doi do
nepotrebnih zabuna i dvoumljenja tijekom ispitivanja i razrade podataka.
c) Spajanje
Spajanje vriti kabliima (vodiima) odgovarajueg presjeka: za naponske grane cca 1,5
mm2, za strujne grane paziti da strujna gustoa ne prelazi cca 5 A/mm2 za trajni rad, ali
koristiti minimalni presjek 2,5 mm2.
Posebno pouzdani moraju biti spojevi kruga uzbudnih namota zbog velikog induktiviteta
i mogunosti pobjega istosmjernih motora, te sekundarne strane mjernih strujnih
transformatora zbog mogunosti pojave visokog napona, to moe dovesti do ivotne
opasnosti. U ovim krugovima koriste se spojni vodovi s kabelskom papuicom
(stopicom) i samo iznimno vodovi s banana utikaem.
d) Prikljuak
Prikljuak na izvor energije (mrea 380 V i slino) mora uvijek biti izveden preko
prekidaa smjetenog na dohvat ruke.
4.2. Provedba mjerenja
a) Prije poetka ispitivanja potrebno je pripremiti tablice za upisivanje mjerenih vrijednosti i
konstanti mjernih instrumenata. Openito je nuno oitavati na instrumentu samo otklon
kazaljke, koji se upisuje u tablicu, pa se pomou konstante instrumenta preraunava u
mjerenu vrijednost. Preraunavanje se vri nakon obavljenog mjerenja, da se nepotrebno
ne produljuje vrijeme potrebno za mjerenje. Mjerna podruja treba adekvatno odabrati,
to kod klasinih instrumenata znai da je tijekom cijelog mjerenja otklon kazaljke
dovoljno velik ( barem 1/3 konanog otklona skale), kod pretvaraa izlazni signal treba
biti barem 1/3 nazivne vrijednosti.
b) Mjerenje je potrebno izvriti to bre. U pravilu poinje se s najveim toplinskim
optereenjem ispitivanog stroja (napose onda, kada se eli izbjei utjecaj promjene
zagrijavanja stroja, tj. osigurati, da je temperatura stroja tijekom cijelog pokusa priblino
konstantna).
c) U sluaju nestanka napona, kvara na instrumentariju, ili ispitivanom stroju ili kod sumnji u
pravilno ponaanje (vibracije, um, iskrenje itd.) potrebno je odmah zaustaviti ispitivani
stroj i prekinuti glavni dovod energije ("skinuti s napona") i o nastalom stanju
obavijestiti voditelja vjebe.
d) Najstroe je zabranjeno vriti prespajanje i premjetanje instrumentarija kada je mjerni spoj
pod naponom.
e) Bez znanja i suglasnosti voditelja vjebe nije dozvoljeno:
- naputanje prostorije laboratorija
- prvo prikljuivanje mjernog spoja na napon
- ometanje drugih grupa u vrenju vjebe
- uzimanje instrumentarija iz tuih mjernih spojeva.
4
5. Rezultat rada u laboratoriju - ispitni protokol

Ispitni protokol je sastavni dio vjebe kao njen zavrni dio. Na kraju semestra pristupa
se ispitu s kompletom protokola iz svih vjebi.
5.1. Sadraj ispitnog protokola
a) Naziv ispitivanja (ispitni zadatak)
b ) Identifikacija ispitivanog predmeta objekta (stroja)
Za tono i sigurno identificiranje stroja potrebno je poznavanje slijedeih podataka: vrsta
stroja, proizvoa, podaci natpisne ploice, broj ili inv. broj.
c) Shema spoja mjerenja
Potrebno je nacrtati kompletnu upotrebljenu shemu spoja sa svim upotrebljenim
instrumentima i priborom. Grafika izvedba: olovka, kemijska olovka ili tu.
d) Popis upotrebljenih instrumenata i pomagala
Popis mora, osim naziva instrumenata sadrati i podatke za identifikaciju. Popis moe
biti sastavni dio tablice mjerenih vrijednosti.
e) Tablini prikaz mjerenih i izraunatih vrijednosti (rezultata mjerenja)
Sadraj tablice:
- identifikacija ispitivanog objekta
- naziv ispitivanja (pokusa)
- napomena uz mjerenje
- datum ispitivanja i imena ispitivaa
- mjerene vrijednosti (otklon, konstanta instrumenta, vrijednost)
- izraunate vrijednosti.
f) Grafiki prikaz (dijagram) rezultata mjerenja
Optimalna veliina dijagrama za lako crtanje i dovoljno tono oitavanje (kod mjerenja s
instrumentima klase 0,2 do 0,5) iznosi 10-15 cm. Crta se u pravilu na milimetarskom
papiru. Na krivulji moraju biti jasno oznaene sve mjerene toke (kriiem, kruiem i
sl.). Sastavni dio dijagrama je i opis. Opis se sastoji iz mjerila na obje osi, natpisa i
oznake krivulje, jasne oznake vrijednosti oitanih s krivulja i oznake stroja, na kojem je
snimanje izvreno. Kada u jednom dijagramu treba prikazati vie krivulja, tada svaka
veliina mora na ordinatnoj osi imati svoje mjerilo. Prikazivati dvije ili vie veliina u
istom dijagramu ima smisla samo ako su sve ovisne o istoj abscisi, jer u protivnom
dijagram postaje jako nepregledan.
g) Pregled konanih rezultata.
Na kraju svakog ispitnog protokola treba pregledno navesti sve vanije rezultate mjerenja.
SADRAJ
I
TRANSFORMATORI
101 PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
102 ISPITIVANJE IZOLACIJE
103 GRUPA SPOJA TRANSFORMATORA
104 PODACI NATPISNE PLOICE
105 OTPOR NAMOTA
106 POKUS PRAZNOG HODA
107 POKUS KRATKOG SPOJA
108 NADOMJESNA SHEMA TRANSFORMATORA
109 PRIJELAZNE POJAVE PRI UKLJUIVANJU TRANSFORMATORA
II
202 OTPOR NAMOTA I IZOLACIJE
203 OZNAKE STEZALJKI
204 NEUTRALNA ZONA
205 BADARNE KRIVULJE GUBITAKA
206 KRIVULJA MAGNETIZIRANJA
207 VANJSKE KARAKTERISTIKE NEZAVISNO UZBUENOG
GENERATORA
208 VANJSKE KARAKTERISTIKE POREDNO UZBUENOG
GENERATORA
209 KARAKTERISTIKE REGULACIJE ISTOSMJERNOG STROJA
210 VANJSKA KARAKTERISTIKA NEZAVISNO UZBUENOG MOTORA
211 PAD NAPONA NA ETKICI; CRNI POJAS KOMUTACIJE
212 VANJSKE KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNOG MOTORA
SA SERIJSKOM UZBUDOM
III
ASINHRONI STROJEVI
306 POKUS OPTEREENJA I NAZIVNI PODACI
307 MOMENTNA KARAKTERISTIKA
308 KRUNI DIJAGRAM - POLARNI DIJAGRAM STRUJA
309 KRUNI DIJAGRAM IZ POKUSA PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA
310 NADOMJESNA SHEMA
311 POKUS ZAGRIJAVANJA
312 POKUS ZAUSTAVLJANJA ASINHRONOG STROJA
313 POKUS ZALETA ASINHRONOG STROJA
IV
SINHRONI STROJEVI
402 MJERENJE OTPORA NAMOTA
404 POKUS PRAZNOG HODA - GENERATORSKI POSTUPAK
405 POKUS PRAZNOG HODA - MOTORSKI POSTUPAK
407 REAKTANCIJE SINHRONOG STROJA
408 SINHRONIZACIJA
409 RAD SINHRONOG STROJA NA MREI
410 RAD SINHRONOG STROJA NA MREI - V KRIVULJE
411 RAD SINHRONOG STROJA MA MREI - KRIVULJE REGULACIJE
412 ODREIVANJE NAZIVNE UZBUDE
413 KUT OPTEREENJA
7
414 POGONSKI DIJAGRAM

415 NESIMETRINI KRATKI SPOJEVI
416 TROPOLNI UDARNI KRATKI SPOJ SINHRONOG STROJA
417 IDENTIFIKACIJA PARAMETARA SINHRONOG STROJA IZ SNIMAKA
STRUJA DOBIVENIH POKUSOM UDARNOG KRATKOG SPOJA
I
TRANSFORMATORI
101 PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA

Cilj vjebe:
Odreivanje prijenosnog omjera transformatora
Zadatak vjebe:
1. Mjerenjem voltmetrom odrediti prijenosni omjer
1.1 Odrediti potrebne klase tonosti instrumenata
1.2 Odrediti pogreku mjerenja
2. Potenciometarskom metodom odrediti prijenosni omjer
3. Prijenosni omjer odrediti ureajem za mjerenje prijenosnog omjera
4. Usporediti rezultate pojedinih metoda i njihovu tonost
Opis vjebe:
1. Prijenosni omjer transformatora
Prijenosni omjer transformatora je omjer nazivnih napona, izraen njihovim iznosima, bez
kraenja razlomka. Izlazni nazivni napon je onaj napon koji dobivamo na stezaljkama
neoptereenog transformatora, kad je na ulaznim stezaljkama prikljuen nazivni napon nazivne
frekvencije. Tolerancija stvarne vrijednosti prijenosnog omjera od vrijednosti na natpisnoj
ploici je 0.5 %.
Prijenosni omjer transformatora treba tono mjeriti jer npr. u paralelnom radu transformatora
ve i male razlike u prijenosnom omjeru izazivaju znatne struje izjednaenja.
Pri mjerenju na trofaznim transformatorima mora se paziti na stvarni spoj transformatora,
budui da se mjerenja uvijek izvode jednofazno.
1.1.Mjerenje voltmetrom
Najjednostavnije je mjeriti prijenosni omjer tako, da se voltmetrom mjeri istovremeno napon
jedne i odgovarajui napon druge strane (sl.1).
Ako su greke mjerenja p1 i p2, bit e stvarne vrijednosti napona U1 i U2, za razliku od
mjerenih vrijednosti U1m i U2m:
U1 = U1m ( 1 p1 )
U 2 = U 2 m ( 1 + _ p2 )
odnosno stvarna vrijednost omjera:
U1m ( 1 + _ p1 ) U1m
U1
U
=
_
( 1 + _ p1 + _ p2 ) = 1m ( 1 + _ p )
U2
U 2 m ( 1 + _ p2 ) U 2 m
U2 m
10
S obzirom da je tolerancija prijenosnog omjera malena (0,5 %) moraju i voltmetri kod

mjerenja prijenosnog omjera biti odgovarajue visoke klase. Kod raunanja pogreke mora se
uzeti u obzir i utjecaj potroka voltmetra Pi (VA).
sl.1. Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera voltmetrom
1.2. Potenciometarska metoda

Ukoliko oba namota transformatora imaju nazivni napon slinog reda veliine, prijenosni
omjer se moe odrediti koritenjem otpornikog potenciometra i osjetljivog voltmetra. U sluaju
napona razliitog reda veliine, u seriju s potenciometrom spajaju se odgovarajui dodatni
otpornici. Potenciometar se spoji paralelno gornjenaponskom namotu (gn- namotu), bilo da je to
primar ili sekundar. Jedna strana donjenaponskog namota (dn-namota) se spoji s odgovarajuom
stezaljkom gn-namota, a druga preko osjetljivog voltmetra na kliza potenciometra (sl.2). U
poloaju u kojem je mjereni napon minimalan, odrede se vrijednosti otpora R (spojenog
paralelno gn- namotu) i r (spojenog paralelno dn-namotu). Prijenosni omjer se tada odreuje
prema relaciji:
U1 R
=
U2 r
Oba napona moraju biti u fazi, to zahtijeva odgovarajui spoj transformatora pri mjerenju.
Pogreku pri mjerenju uzrokuju:
a)pad napona u omskom i induktivnom otporu gn-namota, koji ima za posljedicu fazni pomak
izmeu narinutog i induciranog napona, odnosno razliku izmeu narinutog i induciranog
napona;
b)pogreka u odreivanju otpora, odnosno omjera R/r; to je prijenosni omjer vei, to je
zahtijevana tonost mjerenja otpora vea.
11
sl.2. Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera

potenciometarskom metodom
1.3. Ureaj za mjerenje prijenosnog omjera

Postoje specijalni ureaji kojima se mjeri prijenosni omjer, a princip rada je kombinacija
metode standardnog transformatora i potenciometarske metode (tzv. Kellerov ureaj). Tim
ure|ajima je omogueno brzo i jednostavno mjerenje, uz veliku tonost. Ureaj se redovito
napaja naponom 220 V, 50 Hz i na njega se prikljuuju stezaljke gn-namota i dn-namota
ispitivanog transformatora (sl.3). Ukoliko je gn-namot znatno vieg napona, kod kojeg nije
preporuljivo mjeriti s 220 V, gn-namot se prikljuuje na ureaj preko meutransformatora
poznatog prijenosnog omjera.
Pomou ugraenog standardnog transformatora, koji ima izvedene odgovarajue odvojke na
preklopku (s dekadnom podjelom - tzv. dekada), postie se udeavanje prijenosnog omjera u
vrlo irokim granicama. Fino udeavanje obavlja se potenciometrom. Iznos prijenosnog omjera
oitava se na dekadi, a potenciometrom se dodatno odreuje pogreka mjerenja (u promilima).
Na poetku mjerenja valja odrediti istofaznost prikljuenih napona na ureaj i nakon toga
udeavati prijenosni omjer preklopkom (od vee znamenke prema manjoj), a na kraju potencimetrom.
12
sl.3 Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera

Kellerovim ureajem
13
102 ISPITIVANJE IZOLACIJE

Cilj vjebe:
Upoznavanje metoda ispitivanja izolacije transformatora
Zadatak vjebe:
1. Odreivanje kvalitete izolacije mjerenjem izolacijskog otpora
2. Naponsko ispitivanje niskonaponskog transformatora
Opis vjebe:
1. Otpor izolacije
Otpor izolacije se mjeri u naelu U-I metodom s istosmjernim naponom. Prikljukom
istosmjernog izvora na izolaciju u prvom trenutku potee velika struja nabijanja koja brzo
opadne, dalje se odrava polarizaciska struja koja takoer opada ali sporije te tek nakon nekoliko
minuta ostane samo struja odvoda kroz izolaciju koja odreuje istosmjerni statiki otpor
izolacije (sl.1). Zato se prilikom mjerenja s oitanjem eka toliko dugo dok se struja kroz
izolaciju ne stacionira, tj. dok se ne ustali pokazivanje instrumenta koji pokazuje otpor izolacije.
Dobro je kod podatka za mjerenu vrijednost otpora izolacije navesti vrijeme oitanja nakon
prikljuka. esto se daju vrijednosti 1-minutnog i 10-minutnog otpora izolacije. Omjer 10minutnog i 1-minutnog otpora izolacije naziva se polarizacijski indeks. Treba navesti i s kolikim
istosmjernim naponom je provedeno mjerenje te kolika je bila temperatura jer o tome bitno ovisi
vrijednost izmjerenog izolacijskog otpora. Na temelju mjerenja otpora izolacije moe se
procijeniti stanje izolacije. Naroito, ako se mjerenje otpora izolacije provodi u odreenim
vremenskim intervalima, se moe na temelju kretanja vrijednosti otpora izolacije dobro
zakljuivati o stanju izolacije i oekivanim promjenama jer je za takvu ocjenu esto vanije
praenje vremenske relativne promjene otpora izolacije nego apsolutni iznos otpora izolacije.
a) mjerenje otpora izolacije
Obino se koriste gotovi ureaji koji imaju skalu
badarenu u M a daju konstantni istosmjerni mjerni
napon uobiajenih vrijednosti 250, 500 ili 1000V.
b) kontrola otpora izolacije
Za kontrolu izolacijskog otpora u pogonskim uvjetima
esto se koristi induktorski megaometar (istosmjerni
generator i instrument s krinim svicima). Uobiajeni
mjerni naponi su 100, 250, 500, 1000, 2500 i 5000V.
sl.1 Struja kroz izolaciju
14
2. Naponska ispitivanja
Izdrljivost izolacije ispituje se podvrgavanjem izolacije transformatora povienom
naponu. Ispitivanje se vri openito u tri smjera:
a) ispitivanje glavne izolacije, koje provjerava izolaciju izmeu namota i jezgre,
b) ispitivanje unutarnje izolacije (izolacije izmedju zavoja i slojeva namota) se vri
induciranim naponom,
c ) ispitivanje udarnim naponom koje provjerava izdrljivost izolacije prema visokim ali
kratkotrajnim naponskim valovima.
U vjebama se obavlja samo ispitivanje glavne izolacije (a) stranim narinutim naponom (sl.2).
Ispituje se:
A ) Izolacija izmeu gn-namota i ostalih namota spojenih na masu (jezgru).
B) Izolacija izmeu dn-namota i ostalih namota spojenih na masu (jezgru).
Za pogonske napone transformatora manje od 1.1 kV ispitivanje se obavlja narinutim
naponom 2.5 kV, dok su za vee pogonske napone ispitni naponi odreeni propisima.
Frekvencija napona je 50 Hz.
Prilikom uklapanja napon ne smije biti vii od 50 % konane vrijednosti, a dalje
podizanje mora ii postepeno (u stupnjevima od 5 % i u vremenu od najmanje 10 sekundi). Puni
ispitni napon se mora zadrati 1 min.
sl.2. Shema spoja ispitivanja glavne izolacije transformatora
15
103 GRUPA SPOJA TRANSFORMATORA

Cilj vjebe:
Upoznavanje grupe spoja transformatora, nain oznaavanja, utvrivanje grupe spoja za
konkretni transformator
Zadatak vjebe
1. Identifikacija stezaljki transformatora
2. Spajanje transformatora u zadani spoj
3. Kontrola grupe spoja - grafiki prikaz
Opis vjebe:
Ovom vjebom je simuliran pogonski sluaj kada treba spojiti transformator nepoznatih
podataka u zadani spoj. Na raspolaganju je trofazni transformator s po 4 svitka s istim brojem
zavoja na svakom stupu. Raspored izvoda nije poznat. Dozvoljeni prikljuni napon iznosi 70 V
po svitku.
1. Identifikacija stezaljki transformatora
Primarne (obino visokonaponske) i sekundarne (obino niskonaponske) stezaljke se mogu
lako razvrstati prema presjeku izvoda ili veliini izolatora.
1.1.Pripadnost stezaljki pojedinim svicima odreuje se ohmmetrom (ili probnom
svjetiljkom) - kontrolira se galvanska povezanost.
1.2.Pripadnost svitka stupu odreuje se prema raspodjeli magnetskog toka. Na bilo koji
(referentni) svitak narine se jednofazni napon. Magnetski tok kroz stup, na kojem je ovaj svitak
smjeten, dijeli se na ostale stupove u omjeru njihovih magnetskih otpora (sl.1). Na temelju
induciranih napona moe se odrediti da li je napon narinut na srednji ili neki od krajnjih stupova.
Napon treba narinuti na krajnji stup, tako da je prema visini induciranog napona u svakom
svitku jednoznano odreeno na kojem stupu je smjeten.
16
sl.1 Raspodjela toka kod jednofaznog napajanja transformatora

1.3. Za odredjivanje poetaka i krajeva svitaka (smjer namatanja; odn. smjer ili faza
induciranog napona) potrebno je na referentni svitak na krajnjem stupu (kojem se odredi poetak
i kraj proizvoljno) narinuti jednofazni napon. Kraj referentnog svitka spoji se s jednom
stezaljkom ispitivanog svitka pa se mjeri razlika napona izmedju preostalih stezaljki (sl.2).
Naponi u oba svitka se vektorski zbrajaju, pa su mogua dva sluaja:
a) voltmetar pokazuje napon U=U1+U2, ako je prikljuen na kraj ispitivanog svitka,
b) voltmetar pokazuje napon U=U1-U2 ako je prikljuen na poetak ispitivanog svitka.
Za svitke smjetene na razliitim stupovima treba obratiti panju na razliiti smjer
magnetskog toka kod ovog ispitivanja (jednofazno napajanje) i u stvarnom pogonskom sluaju
(kod prikljuka na trofazni napon).
sl.2 Odreivanje poetaka i krajeva svitaka

2. Spajanje transformatora u zadani spoj
a) Crtanje vektorskog dijagrama zadanog spoja (npr.sl.3)
b) Crtanje sheme spoja
c) Unoenje u shemu oznaka stezaljki
d) Spajanje stezaljki
17
3. Kontrola grupe spoja

Za kontrolu ispravnosti potrebno je:
a) Provjeriti ispravnost spoja primarnog namota
b) Provjeriti ispravnost spoja sekundarnog namota
c) Mjerenjem vektorske slike izvriti kontrolu dobivenog spoja
Provjera pod a) i b) se za spoj zvijezda, obavlja tako, da se na primar narine trofazni napon
(ne vie od 70 V po svitku) uz istovremenu kontrolu struje u sve tri faze, a mjere se svi fazni i
linijski naponi prema vektorskom dijagramu.
Za spoj trokut eventualna zamjena poetka i kraja jednog svitka znai kratak spoj, te treba
kontrolirati fazne i linijske napone prije konanog fizikog zatvaranja trokuta.
sl.3 Spoj transformatora Yd5
sl.4 Kontrola zadanog spoja
Kontrola satnog broja (c), odn. grupe spoja, obavlja se tako, da se zajedno spoji na jednoj
(bilo kojoj) stezaljci primar sa sekundarom. Obino se uzimaju stezaljke A i a. Narine se
trofazni napon na primar i mjere se naponi izmedju svih preostalih stezaljki meusobno (npr.
sl.4). Pomou estara ucrta se poloaj stezaljki b i c u vektorski dijagram te se onda odredi kut
izmedju faznih napona (fiktivne ili stvarne zvijezde) primara i sekundara.
18

Cilj vjebe:
Odreivanje osnovnih nazivnih podataka transformatora
Zadatak vjebe:
1. Oitati podatke natpisne ploice
Opis vjebe:
Svaki elektrini stroj, pa tako i transformator, po izlasku iz proizvodnje dobiva natpisnu
ploicu (npr.sl.1) na kojoj su upisani osnovni podaci proizvoda. Natpisna ploica se odnosi na
sve transformatore istog tipa, a podaci za konkretni transformator smiju odstupati od navedenih
na natpisnoj ploici u granicama odreenim propisima (npr. IEC-normama). Natpisna ploica
prema tome slui samo za grubo upoznavanje s transformatorom, a toni parametri se dobivaju
mjerenjima na konkretnom transformatoru.
sl.1 Primjer natpisne ploice transformatora
19
Svaka promjena bitnih parametara transformatora mora biti uneena u natpisnu ploicu,
odn. mora se dodati nova natpisna ploica s obaveznim unoenjem imena onoga koji je
promijenio parametre transformatora.
Natpisna ploica mora sadravati slijedee podatke transformatora:
1) Ime proizvoaa
2) Oznaka tipa transformatora
3) Tvorniki broj transformatora
4) Nazivni primarni napon
5) Nazivni sekundarni napon - napon praznog hoda sekundara kad je na primar narinut nazivni
ulazni napon
6) Nazivna frekvencija
7) Nazivna snaga - propisima je definirana kao ulazna snaga, zbog njene neovisnosti o faktoru
snage tereta
8) Nazivna ulazna struja - dobije se iz nazivne ulazne snage i nazivnog primarnog napona
9) Nazivna izlazna struja - dobija se iz nazivne ulazne struje i prijenosnog omjera
transformatora
10) Podaci u vezi s kratkim spojem transformatora: nazivna struja kratkog spoja, napon kratkog
spoja i dozvoljeno trajanje kratkog spoja
11) Oznake spoja
12) Stupanj izolacije prema nazivnom naponu ( i termika klasa izolacije kod suhih
transformatora )
13) Oznaka vrste transformatora s obzirom na nain vezivanja na mreu ( transformator ili
autotransformator )
14) Oznaka naina hladjenja prema vrsti rashladnog sredstva koje hladi namot, nainu
njegovog strujanja te vrsti sredstva koje odvodi toplinu iz hladila i nainu njegovog
strujanja
15) Teina transformatora i godina izrade
20
105 OTPOR NAMOTA

Cilj vjebe:
Odreivanje otpora namota transformatora
Zadatak vjebe:
1. Izmjeriti otpor svih namota transformatora
2. Preraunati otpore na pogonski toplo stanje
3. Analizirati rezultate
Opis vjebe:
1. Otpor namota transformatora
Mjerenje otpora namota potrebno je vriti pri poznatoj temperaturi namota jer je ono osnova
za kasnije odr|ivanje zagrijanja iz prirasta otpora. Ako uz podatak o otporu namota nije
navedena temperatura, pretpostavlja se da je ona 20oC.
Ovo mjerenje se vri metodom istosmjerne struje i napona. Glavnu potekou predstavlja
visok induktivitet namota transformatora, koji moe dovesti do posve pogrenih rezultata.
Naime, kod prikljuenja istosmjernog napona, struja raste po eksponencijali odreenoj
vremenskom konstantom namota, koja kod velikih transformatora moe iznositi i nekoliko
minuta. Ukoliko se vrijednost struje oita odmah nakon ukljuenja, dobiva se vea vrijednost
otpora od stvarne. Zbog toga se s oitavanjem treba priekati cca 5 vremenskih konstanti. S
druge strane, u tom vremenu mè se, uslijed prolaska stuje, poveati temperatura namota u
odnosu na poetnu vrijednost.
Prva potekoa se rjeava stavljanjem predotpora u mjerni krug uz upotrebu vieg mjernog
napona. Ukupna vremenska konstanta mjernog kruga se dodavanjem predotpora smanjuje.
Porast temperature namota uslijed mjerne struje moe se smanjiti upotrebom to osjetljivijeg
voltmetra, koji omoguuje mjerenje s malim iznosom struje. Mjerenje se vri mjernom strujom
iznosa do 10% In, jer je pri tome zagrijanje namota tokom mjerenja do 1% nazivnog.
Mjerenje otpora namota vri se prema shemi na slici 1. izmeu sva tri para stezaljki
transformatora te se uzima srednja vrijednost.
sl.1 Shema spoja mjerenja otpora namota
21
Otpor namota trofaznog transformatora se, za potrebe nadomjesne sheme, izraava kao
otpor jedne faze nadomjesne (ekvivalentne) zvijezde, bez obzira kakav je stvarni spoj transformatora. Tako otpor faze nadomjesne zvijezde Rf iznosi, bez obzira na stvarni spoj transformatora:
Rf =
2
Rst
3
Dobivenu vrijednost potrebno je preraunati na toplo stanje ( 75oC ) prema formuli (za namot
od bakra):
R 75 = 235 + 75
R 235 +
22

Cilj vjebe:
Snimanje pokusa praznog hoda
Zadatak vjebe:
1. Snimiti ovisnosti Io = f(Uo), Po=f(Uo) u podruju 0.8 - 1.1 Un za transformator u praznom
hodu
2.Nacrtati krivulje Io = f(Uo), Po=f(Uo) (sl.1 i 2)
3.Oitati Ion i Pon za nazivni napon
4.Snimiti oblik napona i struje magnetiziranja za 50, 100 i 120% Un
5.Analizirati rezultate
Opis vjebe:
1. Pokus praznog hoda transformatora
Ako se transformator s jedne strane prikljui na napon, a s druge strane ostave stezaljke
otvorene, uzimat e iz mree samo struju praznog hoda, odnosno snagu potrebnu za pokrivanje
gubitaka praznog hoda.
Struja praznog hoda sastoji se od jalove komponente za magnetiziranje jezgre, od vrlo male
komponente u fazi s naponom, koja slui za pokrivanje gubitaka, te od male komponente struje
nabijanja namota. Komponenta za magnetiziranje je daleko vea, pa se moe uzeti da je struja
praznog hoda jednaka struji magnetiziranja. Da bi dobili pravu sliku o prilikama zasienja u
jezgri, nije dovoljno snimiti samo struju praznog hoda za nazivni napon, nego se snima ovisnost
struje praznog hoda o naponu u podruju oko Un. Struja se mjeri na sva tri dovoda te se uzima
srednja vrijednost.
Gubici praznog hoda nastaju prvenstveno uslijed histereze i vrtlonih struja u jezgri. Dodatni
gubici, koji se obino mogu zanemariti, nastaju u :
-namotu prikljuenom na mreu uslijed struje praznog hoda,
-konstruktivnim dijelovima i kotlu zbog vrtlonih struja, zbog toka koji djelomino izlazi iz
jezgre,
-u bakru namota spojenih u trokut zbog induciranih struja,
-u izolaciji zbog dielektrinih gubitaka u izmjeninom elektrinom polju.
Snimanje karakteristike praznog hoda transformatora se vri prema shemi na slici 3. Pri tome se
snimaju ovisnosti Po=f(Uo) i Io = f(Uo) u podruju 0.8 - 1.1 Un.
23
Sl.1 Ovisnost struje magnetiziranja o naponu
sl.3 Shema spoja snimanja pokusa

praznog hoda transformatora
sl.2 Gubici praznog hoda transformatora
24

Cilj vje be:
Provedba pokusa kratkog spoja transformatora
Zadatak vjebe:
1.Snimiti ovisnost Ik, Pk = f(Uk) u podruju 0.8 - 1.1 In za transformator u kratkom spoju
2. Nacrtati ovisnosti Ik, Pk = f(Uk) (sl.1)
3. Oitati i izraunati za nazivnu struju Uk, Ux, Ur, uk%, ux%, ur%, te ih preraunati na toplo
stanje (75oC).
Opis vjebe:
1.Pokus kratkog spoja transformatora
Pri pokusu kratkog spoja transformatora sekundar se kratko spoji, a primar napaja snienim
naponom tolikog iznosa da namotom potee nazivna struja.
Mjerenjima u pokusu kratkog spoja dolazi se do podataka o impedanciji kratkog spoja Zk,
ukupnoj rasipnoj reaktanciji Xk i o ukupnim gubicima Pk transformatora koji su posljedica struje
optereenja.
Ovi gubici Pk se sastoje od:
- gubitaka strujne topline u omskim otporima namota,
- tzv."dodatnih gubitaka" zbog vrtlonih struja u namotima, te potiskivanja struje
Poznavanje iznosa ukupne rasipne reaktancije transformatora vano je za odreivanje
induktivne komponente napona kratkog spoja Uk. S obzirom da je napon kratkog spoja reda
veliine nekoliko postotaka nazivnog napona U1 i odgovarajua struja magnetiziranja za taj mali
napon je zanemariva pa moemo uzeti da sva struja koja tee kroz primarni namot, tee i kroz
sekundarni namot (naravno, reducirana recipronom vrijednou omjera broja zavoja). To znai
da se u nadomjesnoj shemi transformatora kod pokusa kratkog spoja moe izbaciti poprena
grana (koju ine glavna reaktancija i nadomjesni otpor za gubitke u eljezu).
Mjerenje se vri prema shemi na sl.2. Iz izmjerenog napona, struje (srednja vrijednost struja
svih triju faza) i snage rauna se cos k, a uz odreeni cosk i izmjerenu impedanciju Zk odreuje se omski otpor i reaktancija po fazi transformatora, odnosno raunaju se relativne
(postotne) vrijednosti ur%, ux%, uk%.
25
sl.1 Gubici kratkog spoja transformatora
sl.2 shema spoja snimanja pokusa kratkog spoja transformatora

Vrijede slijedei osnovni odnosi:
26
Uk =
uk % =
U r = U k cos k
2
2
Ur + Ux
Uk
100 %
U1
ur % =
Ur
100 %
U1
U x = U k sin k
ux% =
Ux
100 %
U1
Za jednofazni transformator vrijedi:
Zk =
Uk
Ik
R k = Zk cos k
X k = Zk sin k
to uz
cos k =
Pk
U k Ik
daje:
Rk =
Pk
2
Ik
Xk =
Ik
Pk 2
2
)
Uk - (
Ik
Za trofazni transformator vrijedi:
Zk =
Uk
3 Ik
R k = Zk cos k
X k = Zk sin k
to uz
cos k =
daje
Rk =
Pk
3 I2k
Pk
3 U k Ik
Xk =
1
Ik
108
SHEMA TRANSFORMATORA
Uk
- ( P k )2
3
3 Ik
NADOMJESNA
27
Cilj vjebe:
Odreivanje parametara nadomjesne sheme
Zadatak vjebe:
1. Nacrtati nadomjesnu shemu (sl.1)
2. Na temelju pokusa praznog hoda, kratkog spoja, i mjerenja otpora odrediti elemente
nadomjesne sheme
3. Usporediti otpore Rk (iz pokusa kratkog spoja) i R1+R2' iz mjerenja U-I metodom te
komentirati razlike
Opis vjebe:
1. Nadomjesna shema transformatora
Nadomjesna shema transformatora, kao i svakog drugog el. stroja, daje se uvijek za jednu
fazu nadomjesne zvijezde, bez obzira na to kako je transformator stvarno spojen (Y,D,Z).
sl.1. Nadomjesna shema transformatora

R1,R2'- omski otpor namota primara, sekundara (reducirana vrijednost),
X1,X'- rasipna reaktancija namota primara, sekundara (reducirana vrijednost)
Ro - fiktivni omski otpor; gubici u njemu odgovaraju gubicima u eljezu,
Xm - glavna reaktancija.
Elementi nadomjesne sheme se odreuju iz mjerenja otpora namota, pokusa praznog hoda,
pokusa kratkog spoja i preraunavaju na toplo stanje (75oC).
Pri tome se u praznom hodu zanemaruje uzduna grana (tj. R1, X1, R2', X') i odreuje Xm,
Ro, a u pokusu kratkog spoja se zanemaruje poprena grana i odreuje Xk, Rk. Dobivene razlike
u iznosima izmjerenog radnog otpora i izraunatog radnog otpora iz pokusa kratkog spoja,
nastale su zbog pojave dodatnih gubitaka. Ovi gubici, odnosno njihov nadomjesni otpor opadaju
28
s porastom temperature, za razliku od Jouleovih gubitaka u namotu koji s porastom temperature

rastu.
29
II
30
31

Cilj vjebe:
Identifikacija vrste stroja i njegovih nazivnih podataka
Zadatak vjebe:
1.S natpisne ploice ispitivanog stroja oitati potrebne podatke stroja: Un, In, Pn, nn, te
proizvoaa i serijski broj stroja (ili inventarski broj). Ukoliko se snimanje vri kod
brzine vrtnje razliite od nazivne, odrediti nove nazivne podatke.
2.Odrediti vrstu i ukupan broj namota stroja
Opis vjebe:
1. Natpisna ploica
Redovito su na natpisnoj ploici istosmjernog stroja navedeni podaci za: napon, struju,
snagu, brzinu vrtnje, struju uzbude, napon uzbude, vrstu zatite, vrstu pogona, godinu
proizvodnje, klasu izolacije pojedinih namota, propisi kojima odgovara gradnja stroja,
intermitencija, tvorniki broj, tip, vrstu izvedbe, naziv proizvoaa (sl. 1).
Natpisna ploica ima zadau dati osnovne podake o gradnji stroja te o njegovim
mogunostima u eksploataciji.
Svaka vea intervencija na stroju zahtijeva izmjenu ili dopunu natpisne ploice (npr. pri
prematanju, promjeni naina hladjenja i sl.) s obaveznom naznakom imena izvoaa ovih promjena.
2. Namoti istosmjernog stroja

Namoti istosmjernog stroja (sl. 2):
-namot armature (smjeten na rotoru), protjecanjem djeluje u poprenoj osi stroja
-uzbudni namoti (nezavisne, poredne, serijske uzbude) osnovni i dodatni uzbudni namoti
smjeteni na statoru na glavnim polovima s djelovanjem u uzdunoj osi stroja
-namot pomonih polova i kompenzacijski namot (smjeteni na pomone polove na statoru i
u polnu papuu glavnih polova) s djelovanjem u poprenoj osi stroja
32
sl.1 Primjer natpisne ploice istosmjernog stroja
33
sl.2 Skica poprenog presjeka kolektorskog stroja

s prikazom magnetskog kruga i smjetajem namota
34

Cilj vjebe:
1.Provjera stanja izolacije stroja prije putanja u pogon
2.Upoznavanje metoda mjerenja otpora namota, provedba mjerenja otpora namota U-I
metodom na konkretnom stroju.
Zadatak vjebe:
1.Ispitati stanje izolacije ispitivanog stroja pomou mjeraa izolacije
2.Izmjeriti otpor svih namota istosmjernog stroja
Ukoliko otpor voltmetra unosi pogreku mjerenja, korigirati izmjereni otpor. Rezultate mjerenja
preraunati na 20oC i na pogonski toplo stanje (75oC), sastaviti u preglednu tabelu. Ako
su etkice stroja nepristupane, mjeriti pad napona na nekoliko lamela kolektora i
preraunati na puni polni korak.
3.Skicirati raspored stezaljki stroja
4.Rezultate mjerenja prikazati u preglednoj tabeli
Opis vjebe:
1.Otpor izolacije namota
2.Metode mjerenja otpora namota
3.U-I metoda mjerenja otpora namota
4.Utjecaj temperature na veliinu otpora
5.Mjerenje otpora namota istosmjernog kolektorskog stroja U-I metodom
1. Otpor izolacije
Otpor izolacije mjeri se pomou mjeraa izolacije (induktor), s naponom blizu
nominalnom naponu stroja.
Za niskonaponske strojeve vrijednost otpora izolacije mora biti vea od 1 k/1 V
pogonskog napona. U praksi stroj sa izolacijskim otporom manjim od 1 M smatra se
nezadovoljavajuim pa obino treba suiti namot.
35
2. Metode mjerenja otpora namota

Najvie se koristi mjerenje otpora mjerenjem struje i napona, (tzv. U-I metoda)
Thomsonovim mostom, Wheatstoneovim mostom i digitalnim mjeraem otpora.
U-I metoda (u odgovarajuem spoju i uz upotrebu odgovarajueg instrumentarija vidi
to.3) odgovara za sve veliine otpora, Thomsonov most se koristi za otpore od 0,001 do 1
(posebnu panju treba posvetiti kod mjerenja otpora namota, koji imaju znatni induktivitet, koji
pri mjerenju moe izazvati unitenje osjetljivog nul-instrumenta), a Wheatstoneov most za
otpore vee od 1 .
Instrumenti za direktno mjerenje otpora (mjerai otpora) za vee otpore imaju prikljuak
sa 2 ice, kao Wheatstoneoov most, za male otpore imaju prikljuak sa 4 voda (2 strujna i 2
naponska) za eliminaciju otpora mjernih vodova. Stoga za male otpore obino koristimo
posebne mjerne ice - sonde.
3. U-I metoda mjerenja otpora namota
U-I metoda je univerzalno primjenjiva i jednostavna. Ovisno o veliini otpora namota
koji se mjeri koristi se naponski ili strujni spoj kako bi pogreka pri mjerenju (ako se ne provodi
korekcija) bila to manja.
Naponski spoj (sl.1) se koristi za male otpore pa je vrijednost otpora
Rx =
U
I
odnosno ako se rauna i s potrokom voltmetra
Rx =
U
U
I-( )
RV
sl.1 Naponski spoj mjerenja otpora
36
Strujni spoj (sl.2) se koristi za vee otpore
Rx =
U
I
Odnosno uz raunanje pada napona na ampermetru
Rx =
U - I RA U
= - RA
I
I
sl.2 Strujni spoj mjerenja otpora

Najee je otpor voltmetra poznat pa se jednostavnije rauna korekcija u sluaju
upotrebe naponskog spoja.
4. Utjecaj temperature na veliinu otpora
Otpor namota bitno ovisi o njegovoj temperaturi, raste s porastom temperature. Zato se
kod svakog mjerenja otpora obavezno mora biljeiti i temperatura namota. Kod mnogih
mjerenja se postupa i obratno; iz izmjerenog otpora toplog namota, a uz poznati otpor hladnog
namota, rauna se temperatura namota.
Za promjenu otpora s temperaturom, za bakrene namote, vrijedi:
R = R o
(235 + )
(235 + o)
gdje je
R - otpor kod temperature (topli otpor)
Ro - otpor kod temperature o (hladni otpor)
235 - konstanta za bakar kod 20oC
37
esto se temperatura "hladnog" namota podudara s temperaturom okoline. Ili, uz poznati

"hladni" i "topli" otpor (Ro, R te temperaturu hladnog namota (o), rauna se temperatura
toplog namota
= R
( 235 + o )
R o
- 235 = ( R - 1 ) ( 235 + o )
R o
5. Mjerenje otpora namota istosmjernog kolektorskog stroja U-I metodom

Mjerenje se provodi U-I metodom prema sl.1. Dodatnim promjenjivim otporom R
udeava se veliina mjerne struje.
Veliinu mjerne struje treba odabrati prema veliini nazivne struje dotinog namota i to
tako da ne prelazi 10% nazivne struje jer se samo tada moe zanemariti poveanje otpora uslijed
zagrijavanja koje izaziva mjerna struja.
Mjerno podruje instrumenata (ampermetra i voltmetra) treba tako odabrati da im otklon
bude to vei (preko 2/3 punog otklona) kako bi pogreka mjerenja bila to manja.
Obavezno se mora zabiljeiti temperatura namota (odnosno okoline) kod koje je vreno
mjerenje otpora. Kada nema podatka o temperaturi okoline, pretpostavlja se 20oC.
S obzirom da se radi o mjernom krugu s induktivitetom, mjerna struja e postepeno rasti
i to sporije to je vei induktivitet. Zato se oitanje voltmetra smije provesti tek kad se struja
stacionira, tj. dosegne svoju konanu vrijednost.
Prije iskljuivanja struje potrebno je odspojiti voltmetar (milivoltmetar) kako ne bi dolo
do njegovog oteenja zbog induciranja visokog napona pri iskljuivanju struje u krugu s
induktivitetom. esto se koriste posebni mjerni iljci, kod kojih se najprije otspaja voltmetar a
tek ond prekida strujni krug.
Prilikom mjerenja otpora namota armature potrebno je mjerenje pada napona provesti
direktno na kolektoru (da se ne mjeri i pad napona etkice i prelazni pad napona na kontaktu
kolektor - etkica) - vidi sl.3.
sl.3 Mjerenje otpora armature kolektorskog stroja
38

Cilj vjebe:
Upoznavanje naina oznaavanja stezaljki istosmjernih strojeva.
Zadatak vjebe:
1.U smislu propisa odrediti oznake svih stezaljki stroja
2.Skicirati prikljunu ploicu s rasporedom stezaljki stroja
Opis vjebe:
1.Oznake stezaljki prema propisima
2.Definiranje naina oznaavanja
3.Odreivanje oznaka stezaljki
1.Oznake stezaljki prema propisima
Stezaljke istosmjernih strojeva se prema propisima oznaavaju:
- A1-A2 namot armature
- B1-B2 namot pomonih polova
- C1-C2 kompenzacijski namot
- D1-D2 namot serijske uzbude
- E1-E2 namot poredne uzbude
- F1-F2 namot nezavisne uzbude
Za druge specifine sluajeve slini je princip oznaavanja.
Na primjer:
- 1C1-1C2 podijeljeni namot kompenzacije
2C1-2C2
- 1F1-1F2 dva odvojena namota nezavisne uzbude
2F1-2F2
2.Definiranje naina oznaavanja
Dva uzbudna namota imaju potpomagajue magnetsko djelovanje, ako u oba namota
struja prolazi od stezaljke s niim (viim) brojem dodanim iza slova oznake namota k stezaljci s
viim (niim) brojem dodanom iza slova oznake namota.
Magnetska polja namota pomonih polova i kompenzacijskog namota imaju ispravni
polaritet jedno prema drugom i prema magnetskom polju namota armature, ako u svim ovim
namotima struja prolazi od stezaljke s niim (viim) brojem dodanom iza slova oznake namota k
stezaljci s viim (niim) brojem dodanom iza slova oznake namota.
Odnos izmeu oznaka stezaljki i smjera vrtnje
Desni smjer vrtnje (smjer vrtnje je onaj koji se vidi gledanjem sa strane kraja osovine) bit
e ako su spojevi namota izvedeni prema sl.1.
Na sl.2 je jedan primjer oznaavanja stezaljki i jedan od moguih spojeva namota
kolektorskog istosmjernog stroja.
39
sl.1 Oznake stezaljki i smjer vrtnje
sl.2 Primjer oznaavanja stezaljki
40
3.Odreivanje oznaka stezaljki

Za jedan od namota treba proizvoljno izabrati i oznaiti jednu stezaljku. Najee se za
armaturni izvod direktno s etkica uzima oznaka A1.
Svi uzbudni namoti pri toku struje od stezaljke s niim (viim) brojem k stezaljci s viim
(niim) brojem, moraju davati magnetsko polje istog smjera.
Ukljuivanjem "+" istosmjernog napona na stezaljku s niim brojem jednog uzbudnog
namota u drugom uzbudnom namotu se inducira napon s "+" na stezaljci s niim brojem
(npr.sl.3).
sl.3 Odreivanje oznaka stezaljki uzbudnih namota
Namot pomonih polova i kompenzacijski namot moraju imati potpomagajue

djelovanje, a prema namotu armature moraju djelovati suprotno kad struja u njima tee od
stezaljke s niim brojem k stezaljci s viim brojem. Ovo se odreuje ve navedenom metodom
(vidi sl.4).
41
sl.4 Odreivanje oznaka stezaljki namota armature,

sl.4 Veza oznaka pomonih polova i kompenzacijskog namota
sl.5 Veza oznaka namota armature i uzb. namota

Veza oznaka stezaljki armaturnog namota i uzbudnog namota dobiva se pokusom prema
sl.5. Ako struja tee od stezaljke s niim brojem k stezaljci s viim brojem uzbudnog namota pri
zakretu rotora u desno na stezaljci s niim brojem armaturnog namota inducira se "+" napona.
42
204 NEUTRALNA ZONA

Cilj vjebe:
Odreivanje i podeavanje neutralne zone
Zadatak vje_be:
1.Odrediti poloaj neutralne zone
2.Postaviti etkice u neutralnu zonu
Opis vjebe:
1.Neutralna zona
2.Metode odreivanja neutralne zone
3.Provedba metode indukcije i izmjenine metode
1. Neutralna zona
Zonu u simetrali izmeu glavnih polova nazivamo neutralnom zonom.
U ovu se zonu smjetaju etkice kolektorskog stroja. Kod novijih strojeva se etkice
postavljaju tono u neutralnu zonu jer se tako postie ispravna komutacija i dobivaju se
karakteristike stroja koje se podudaraju za oba smjera vrtnje, a to je vano kod strojeva za oba
smjera vrtnje. Kod malih strojeva starije izvedbe bez pomonih polova ponekad se pomicao
poloaj etkica u odnosu na geometrijsku neutralnu zonu kako bi se utjecalo na poboljanje
komutacije pod optereenjem. Noviji i vei strojevi redovito imaju pomone polove pa se njima
rjeavaju problemi komutacije, a etkice se postavljaju tono u neutralnu zonu. Poslije
remontnih radova na sklopu kolektor - drai - etkice, ili u sluaju potekoa s komutacijom,
uvijek je dobro kontrolirati poloaj etkica te ih postaviti tono u neutralnu zonu.
43
2.Metode odreivanja neutralne zone

a) metoda indukcije
Metoda se zasniva na fizikalnoj injenici da se na etkicama koje lee tono u neutralnoj
zoni nee, pri bilo kakvoj promjeni uzbudne struje, pojaviti inducirani napon. To je zato, to
etkice koje stoje tono u neutralnoj zoni izvode napon sa grupe svitaka ija se os tono poklapa
s poprenom osi stroja, odnosno ovi svici imaju os koja je okomita (elektriki) na os kroz glavne
polove (uzdunu os) pa se u njima ne moe (transformatorskim djelovanjem) inducirati nikakvi
napon. Koristei ovu injenicu postavlja se i metoda. Na uzbudni namot se ukljuuje istosmjerni
izvor, a na etkice osjetljivi voltmetar, koji registrira inducirani napon pri ukljuenju, odnosno
iskljuenju izvora na uzbudni namot (sl.1). Ako su etkice postavljene tono u neutralnu zonu,
voltmetar e imati malene otklone pri ukljuivanju i iskljuivanju, odnosno njegov e otklon
biti (teorijski) nula. Registrira li se znatniji otklon voltmetra treba nosa etkica tako pomicati da
se postigne stanje koje odgovara dobroj udeenosti. Kao poloaj s otklonom nula uzima se
sredina izmeu lijevog i desnog poloaja s jednakim vrlo malim otklonima u suprotnom smjeru.
Kako bi se postigla dobra tonost, etkice moraju biti dobro ubruene i ispravno postavljene.
Metoda je univerzalno primjenjiva, ima veliku osjetljivost i jedna je od najee
koritenih metoda.
sl.1 Odreivanje neutralne zone metodom indukcije
44
b) izmjenina metoda
Ova se metoda koristi istom fizikalnom injenicom kao i prethodna. Razlika je u tome da
se uzbudni napon trajno napaja, ali sada izmjeninom strujom. Direktno na kolektoru se mjeri
inducirani napon pojedinih svitaka, dakle mjeri se napon izmeu dviju susjednih lamela.
Maksimum ovog napona javlja se za onaj svitak koji se nalazi u neutralnoj zoni, pa se prema
tom maksimumu odreuje poloaj neutralne zone. Dobro je etkice podignuti s kolektora
(podloiti ih) kako na rezultat ne bi utjecalo kratko spajanje pojedinih lamela etkicom, odnosno
kako bi se izbjegao eventualni utjecaj loe ubruenosti etkica. Isto se tako moe odreivati
poloaj neutralne zone i kad nosa etkica uope nije postavljen (sl.2a i 2b).
a) shema spoja
b) naponi meu susjednim lamelama

sl.2 Odreivanje neutralne zone izmjeninom metodom
45
c) metoda momenta
Ako se pomoni polovi i namot armature istosmjernog kolektorskog stroja napajaju
istosmjernom strujom, nee se pojaviti nikakvi moment na osovini ako su etkice tono u
neutralnoj zoni. U protivnom e se na osovini osjetiti zakretni moment, pa se opaanje momenta
moe koristiti za postavljanje nosaa etkica u neutralnu zonu.
d) usporedba karakteristika
Usporedbom karakteristika za oba smjera vrtnje moe se utvrditi dobar poloaj etkica u
neutralnoj zoni. Naime, podudarnost karakteristika za oba smjera vrtnje pokazuje da su etkice
dobro postavljene u neutralnu zonu.
3. Provedba metode indukcije i izmjenine metode
Provedba metode indukcije
Na nain opisan u to.2a) provede se utvrivanje poloaja i udesi neutralna zona. Nakon
pritezanja vijka koji uvruje poloaj nosaa etkica treba ponovno kontrolirati poloaj
neutralne zone, jer prilikom pritezanja moe doi do pomaka iz neutralne zone.
S obzirom da uzbudni namot ima veliki induktivitet dobro je paralelno s uzbudnim
namotom spojiti nul-diodu kaja e omoguiti, pri isklopu istosmjernog izvora, postepeno
opadanje struje u uzbudnom namotu, odnosno njeno zatvaranje preko nul-diode (sl.1).
Provedba izmjenine metode
Prema to.2b) i slici 2a postavi se napajanje uzbudnog namota. U najveem broju
sluajeva, prikljukom izmjeninog izvora 50Hz iznosa napona jednakog kao to je nazivni
napon uzbudnog namota, potee izmjenina struja bitno manja od nazivne uzbudne struje
(nekoliko postotaka nazivne struje), sve zbog utjecaja induktivnog otpora uzbudnog namota koji
je znatan, meutim u pravilu je i ta veliina struje dovoljna da inducirani naponi koji se mjere na
susjednim lamelama budu veliine prikladne za mjerenje. Kod strojeva s lameliranim
magnetskim krugom i uz podignute etkice ne treba oekivati tkoe kod primjene ove metode,
ali u sluaju masivne izvedbe magnetskog kruga i uz eventualno sputene etkice treba paziti na
utjecaj vrtlonih struja i opasnosti (oteenje etkica i kolektora) zbog induciranih struja u svitku
koji je kratko spojen etkicom na kolektoru.
Izmjerene inducirane napone meu susjednim lamelama prikladno je ucrtati u dijagram
pri emu se na apscisu nanosi redni broj lamele a na ordinatu izmjereni napon (sl.2b). Tada
poloaj maksimuma induciranog napona pokazuje i poloaj neutralne zone. Kako je najee taj
maksimum slabo izraen treba njegov poloaj odreivati povlaenjem simetrale na hrptove
krivulje induciranog napona.
Primjena metode je opisana za jednovojne petljaste namote armature. Za druge vrste
namota je takoer primjenjiva, ali se tada, npr. kod valovitih namota, ne mjeri samo napon
jednog svitka nego cijele grupe svitaka, ili treba mjeriti napon ne na susjednim, nego za jednu
lamelu razmaknutim lamelama (za dvovojne namote npr.) i tome slino.
U sluajevima specifinog spoja namota kolektorskog stroja, kad se moe dogoditi da
uzbudna struja eventualno tee i nekim namotima u poprenoj osi stroja, moraju se oni odspojiti,
jer se u protivnom, ovom metodom, dobivaju posve pogreni rezultati.
46
205 BADARNE KRIVULJE GUBITAKA

Cilj vjebe:
Odreivanje badarnih krivulja istosmjernog stroja
Zadatak vjebe:
1.Za razliite uzbudne struje snimiti ovisnost Po = f(n)i = konst.
2.Izvriti korekciju za elektrike gubitke u etkicama i namotu armature i pomonih polova
Po' = Po - 2 Io - (Ra + Rpp) I
3.Korigiranu karakteristiku prikazati u dijagramu.
4.Izraunati i prikazati u dijagramu teretne gubitke istosmjernog stroja, za 20oC i pogonski
toplo stanje (75oC).
5.Na osnovi nacrtanih krivulja odrediti korisnost stroja za nazivnu radnu toku. Gubitke u
uzbudi pokriva nezavisni izvor.
Opis vjebe:
1.Badarenje istosmjernog stroja
2.Strujno ovisni gubici
3.Gubici praznog hoda
4.Provedba mjerenja badarnih krivulja
1. Badarenje istosmjernog stroja
Kod mnogih ispitivanja elektrinih strojeva koristi se istosmjerni kolektorski stroj kao
stroj za pogon, odnosno optereenje. Tada je potrebno poznavati gubitke stroja za bilo koje
pogonsko stanje. U tu svrhu se provodi badarenje istosmjernog stroja, tj. pojedinano se
odreuju gubici za pojedina pogonska stanja.
2. Strujno ovisni gubici
Gubitke ovisne o struji optereenja (struji armature) ine:
-gubici u bakru armature I2Ra
-gubici u bakru svih u seriju spojenih namota (namot pomonih polova, kompenzacijski
namot, dodatni namot serijske uzbude (kompaundacijski) I2RS
-gubici uslijed prelaznog otpora na etkicama UI
-dodatni gubici (nee se dalje detaljnije razmatrati)
Svaki od ovih gubitaka se moe odrediti raunski za poznatu vrijednost (izmjerenu)
otpora pojedinih namota a preraunatu na pogonski toplo stanje i struju armature kao parametar,
odnosno uz poznatu vrstu etkica i time poznati pad napona U~.
Krivulje pojedinih gubitaka pojedinano se ucrtavaju u dijagram ovisnosti o struji

armature (sl.1).
47
sl.1 Strujni gubici istosmjernog stroja

3. Gubici praznog hoda
Istosmjerni stroj se prikljuuje, uz nezavisnu uzbudu kao konstantni parametar, na mreu
te radi u motorskom radu u praznom hodu. Snaga koju uzima armaturni krug, iz istosmjerne
mree, su gubici praznog hoda. Pri tome se uzbudni gubici pokrivaju iz nezavisnog izvora kojim
se napaja uzbudni namot.
Tzv. "ui gubici praznog hoda" se dobivaju ako se od gubitaka praznog hoda, koji se
dobivaju mjerenjem, odbiju strujno ovisni gubici za navedeno strujno optereenje (u praznom
hodu), a koji se dobivaju raunski prema to. 2.
Ui gubici praznog hoda prikazuju se u ovisnosti o brzini vrtnje uz uzbudnu struju kao
parametar (sl.2).
sl.2 Uì gubici praznog hoda istosmjernog stroja

sl.2 Krivulja uih gubitaka praznog hoda
48
4. Provedba mjerenja badarnih krivulja

Istosmjerni motor s nezavisnom uzbudom prikljuuje se na istosmjernu mreu u
motorski rad neoptereen na osovini (sl.3) a uzbuen iz posebnog nezavisnog izvora. Za razliite
uzbudne struje (kao konstantni parametar) mijenja se brzina vrtnje promjenom napona
istosmjerne mree a oitava se snaga uzeta iz mree (UI).
Odreuju se ui gubici praznog hoda Po' te ucrtavaju u dijagram u ovisnosti o brzini
vrtnje. Raunaju se strujno ovisni gubici i ucrtavaju u dijagram u ovisnosti o struji armature.
motor je u praznom hodu - neoptereen na osovini

sl.3 Shema spoja snimanja badarnih krivulja
49
206 KRIVULJA MAGNETIZIRANJA (petlja histereze)

Cilj vjebe:
Utvrivanje magnetskog stanja i prilika u magnetskom krugu kolektorskog stroja.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti karakteristiku zasienja U = f(Im)n = konst. od
histereze), Umax = 110 - 125% Un.
- Umax do +Umax (cijelu petlju
2.Snimljenu karakteristiku prikazati u dijagramu i oitati nazivnu uzbudu praznog hoda Imo.
Opis vjebe:
1.Krivulja magnetiziranja
2.Generatorska metoda
3.Motorska metoda
4.Provedba snimanja karakteristike magnetiziranja
1. Krivulja magnetiziranja
Krivulja magnetiziranja (karakteristika praznog hoda, petlja histereze) prikazuje ovisnost
induciranog napona E (koji je jednak naponu na stezaljkama stroja U u praznom hodu) u ovisnosti o uzbudnoj struji Im uz konstantnu brzinu vrtnje (sl.1).
Uzbudnu struju treba podii do najvee vrijednosti pa je zatim samo smanjivati do nule,
zatim joj promijeniti smjer te je samo podizati do najvee negativne vrijednosti i na isti nain
vratiti natrag do poetne vrijednosti. Ovo treba initi na ovaj nain zato da se stalno ostane na
istoj petlji histereze. Mijenjajui uzbudnu struju u cijelom navedenom rasponu dobiva se cijela
petlja histereze.
Petlja histereze je u pravilu uska pa se esto radi s nekom srednjom krivuljom
magnetiziranja. Kada je petlja histereze dovoljno iroka, radi se na silaznoj grani krivulje.
50
sl.1 Krivulja magnetiziranja istosmjernog generatora

2. Generatorska metoda
Kod ove metode ispitivani stroj radi kao generator u praznom hodu. Dakle, treba imati
pogonski stroj koji odrava vrtnju konstantnom brzinom vrtnje. Promjenama uzbudne struje, na
nain naveden u to.1., mijenja se inducirani napon opisujui cijelu petlju histereze.
Snimanje se moe provesti i kod brzine vrtnje razliite od nazivne jer se inducirani
napon E' lako preraunava s neke druge brzine n' na nazivnu brzinu n jednostavno
proporcionalno promjeni brzine ( E=E' n/n' ).
3. Motorska metoda
Za motorsku metodu nije potreban pogon. Ispitivani stroj se prikljuuje na istosmjernu
mreu promjenjivog napona kao motor u praznom hodu, dok se uzbuda napaja iz posebnog
nezavisnog izvora.
Povienjem napona U istosmjerne mree poveat e se brzina vrtnje n. Ako se tada
povea uzbudna struja da se brzina vrtnje opet smanji na onu poetnu kod koje se snima karakteristika zasienja, dobiva se par vrijednosti U,Im za n = konst. Uz pretpostavku pada napona od
1 V po etkici inducirani napon e biti: E = U-2
te imamo sve podatke za crtanje karakteristike zasienja
E = f (Im ) | n = konst .
51
4. Provedba snimanja karakteristike magnetiziranja

Generatorski postupak
Shema spoja za snimanje prema generatorskom postupku prikazana je na sl.2. Postupak
treba provesti prema to.2.
sl.2 Shema spoja snimanja krivulje magnetiziranja istosmjernog generatora

Motorski postupak
Shema spoja za snimanje prema motorskom postupku prikazana je u vjebi
BADARNE KRIVULJE GUBITAKA, sl.3. Postupak mjerenja je prema to.3.
Nee biti mogue snimanjem odrediti cijelu karakteristiku zasienja jer se u motorskom
radu uzbudna struja ne smije spustiti sasvim nisko (nestabilnost brzine vrtnje) ali to u najveem
broju sluajeva ne stvara tekoe jer je zanimljiva karakteristika zasienja u radnom podruju
stroja, a to je oko koljena karakteristike zasienja, a u podruju, koje se (zbog male uzbudne
struje) teko snima, ova je karakteristika linearna (pravac).
52
207 VANJSKE KARAKTERISTIKE NEZAVISNO UZBUENOG GENERATORA

Cilj vjebe:
Utvrivanje svojstava stroja kao izvora istosmjernog napona (struje) mjerenjem
ovisnosti napona o struji optereenja u generatorskom radu.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti vanjsku karakteristiku generatora s nezavisnom uzbudom Ua = f(Ia), n = konst.,
Im = konst.
2.Karakteristiku snimiti:
a) bez kompaundacije,
b) s kompaundacijom,
c) s protukompaundacijom.
3.Snimljene krivulje prikazati u dijagramu.
4.Oitati sa krivulja nominalne podatke
Opis vjebe:
1.Vanjska karakteristika
2.Kompaundacija i protukompaundacija
3.Snimanje vanjskih karakteristika
1. Vanjska karakteristika
Vanjska karakteristika nezavisno uzbuenog generatora prikazuje ovisnost napona na
stezaljkama U o struji optereenja I uz konstantnu uzbudnu struju Im i konstantnu brzinu vrtnje
n (sl.1).
U = f ( I ) | Im = konst, n = konst .
Ova karakteristika pokazuje blago opadanje napona s porastom struje optereenja

(karakteristika je tvrda), zbog pada napona na otporima u krugu armature od struje optereenja
(struje armature) i zbog reakcije armature koja izaziva smanjenje magnetskog toka (sl.1).
Takav oblik vanjske karakteristike istosmjernog nezavisno uzbuenog generatora
pokazuje da e u sluaju kratkog spoja struja biti veoma velika s velikom opasnou
prvenstveno za sklop kolektor-etkice (kolektorska kruna vatra).
53
a) prirodna
b) kompaudirana
c) protukompaudirana
sl.1 Vanjske karakteristike nezavisno uzbuenog istosmjernog generatora
sl.2 Shema spoja nezavisno uzbu|enog generatora za desni smjer vrtnje

2. Kompaundacija i protukompaundacija
Doda li se nezavisno uzbuenom generatoru dodatni namot serijske uzbude (kojim tee
struja optereenja) i spoji li se na takav nain da njegovo protjecanje pomae osnovnom
protjecanju nezavisne uzbude (pojaava glavni magnetski tok) dobiva se generator s
kompaundacijom (sl.2a).
Ovakvim dodavanjem kompaundacije kompenziraju se padovi napona pod optereenjem
pa se odgovarajuim dimenzioniranjem (izborom odgovarajueg broja zavoja serijskog namota)
postie vanjska karakteristika generatora sa znatno manjim opadanjem napona pod
optereenjem, tj. postie se praktiki priblino konstantan napon generatora u cijelom opsegu
optereenja (sl.1). U sluaju izrazito jakog utjecaja serijskog namota moe se postii i poveanje
napona s optereenjem.
Spoji li se serijski namot tako da njegovo protjecanje izaziva smanjenje glavnog
magnetskog toka dobiva se generator s protukompaundacijom (sl.2b). Tada e vanjska karakteristika biti jo meka, s izrazititijim padom napona pod optereenjem, nego kod tzv. prirodne
karakteristike (sl.1).
54
3. Snimanje vanjskih karakteristika

Snimanje se provodi prema shemi na sl.3. Pogonskim motorom se osigurava konstantna
brzina vrtnje, a ispitivani generator se tereti na promjenjivi otpornik. Nezavisni izvor osigurava
konstantnu uzbudu generatora.
Za istu vrijednost uzbude (nazivnu uzbudu) snimaju se prirodna karakteristika,
karakteristike s kompaundacijom i protukompaundacijom.
sl.3 Shema spoja snimanja vanjske karakteristike nezavisnog ist. generatora
55
208 VANJSKE KARAKTERISTIKE POREDNO UZBU\ENOG GENERATORA

Cilj vjebe:
Upoznavanje svojstava poredno uzbuenog generatora; samouzbuivanje, vanjska
karakteristika.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti vanjsku karakteristiku generatora s porednom uzbudom Ua = f(Ia), n = konst.,
Rm = konst.
2.Karakteristiku snimiti:
a) bez kompaundacije
b) s kompaundacijom
c) s protukompaundacijom
3.Snimljene krivulje prikazati u dijagramu.
4.S krivulja oitati nazivne podatke.
Opis vjebe:
1.Uzbuivanje porednog generatora (samouzbuda)
3.Snimanje vanjske karakteristike
1. Uzbuivanje porednog generatora
Kod porednog generatora uzbudni namot se napaja sa stezaljki armaturnog namota (sl.1).
Ako su ispunjeni potrebni uvjeti za tzv. samouzbudu, napon remanencije generatora e potjerati
neku malu struju uzbude koja e izazvati poveanje napona armature. Ovo poveanje napona
izaziva daljnje poveanje uzbudne struje i proces se nastavlja sve dok se generator ne uzbudi. Da
bi proces samouzbuivanja tekao na ovaj nain moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti:
a)stroj mora imati napon remanencije ispravnog polariteta
b)ukupni otpor uzbudnog kruga ne smije biti prevelik, mora postojati sjecite pravca tog
otpora i karakteristike magnetiziranja (sl.2)
Nije li ispunjen uvjet a) (novi stroj koji nema napona remanencije ili pogreni spoj) nee
niti zapoeti uzbuivanje ili e se stroj sasvim razbuditi, napon e se jo smanjiti u odnosu na
napon remanencije.
Prevelik ukupni otpor uzbudnog kruga, kad je nagib pravca tog otpora vei od poetnog
nagiba karakteristike magnetiziranja, nee omoguiti uzbuivanje, pa otpor treba smanjiti.
56
sl.1 Poredni generator
sl.2 Karakteristika magnetiziranja

i pravac samouzbude
57
Vanjska karakteristika porednog generatora pokazuje ovisnost napona generatora (U) o
struji optereenja (I) uz konstantnu brzinu vrtnje (n) i konstantni otpor uzbudnog kruga (R).
U = f ( I ) | n = konst, R m = konst .
U podruju radnih optereenja (od I=0 do I=1,5In) vanjska je karakteristika vrlo slina
vanjskoj karakteristici nezavisno uzbuenog generatora (sl.3). Napon uzbude se pri tim
optereenjima malo mijenja pa odatle ta slinost. Ipak, karakteristika je neto meka od one
nezavisnog generatora jer s porastom struje opada uzbudni napon (armaturni napon). Pri
znatnijim porastima struje, a osobito ve blizu kratkog spoja, dolazi do naglog razbuivanja
generatora, napon opada i struja se smanjuje na veliinu koju odreuje napon remanencije.
Kompaundacija i protukompaundacija utjeu, u podruju radnih optereenja, na vanjsku
karakteristiku porednog generatora na slian nain kao i kod nezavisno uzbuenog generatora.
58
sl.3 Vanjske karakteristike poredno uzbuenog istosmjernog reneratora

3. Snimanje vanjske karakteristike
Snimanje se provodi prema shemi na sl.4. Pogonskim motorom se osigurava konstantna
brzina vrtnje, a ispitivani generator se tereti na promjenjivi otpornik. Otpornik u uzbudnom
krugu se dri na konstantnoj vrijednosti koja u praznom hodu daje nazivni napon.
Za istu vrijednost otpora u uzbudi snimaju se prirodna karakteristika, karakteristike s
kompaundacijom i protukompaundacijom.
sl.4 Shema spoja snimanja vanjske karakteristika

porednog istosmjernog generatora
59
209 KARAKTERISTIKE REGULACIJE ISTOSMJERNOG STROJA

Cilj vjebe:
Utvrivanje svojstava istosmjernog stroja i njegove stabilnosti u generatorskom i
motorskom radu mjerenjem ovisnosti struje uzbude o struji armature.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti karakteristike regulacije istosmjernog stroja s nezavisnom uzbudom
Im = f( I ) n = konst, U = konst.
a) bez kompaundacije - prirodna karakteristika
b) s kompaundacijom,
c) s protukompaundacijom
za generatorski i motorski rad
2.Snimljene karakteristike prikazati u dijagramu
3.Odrediti stabilnost stroja za sve sluajeve
Opis vjebe
1.Karakteristike regulacije
2.Kompaundacija i protukompaundacija
3.Snimanje karakteristika regulacije
1. Karakteristike regulacije
Karakteristike regulacije nezavisno uzbuenog istosmjernog stroja prikazuju ovisnost
uzbudne struje Im o struji armature I uz konstantni napona na stezaljkama (U) i konstantnu
brzinu vrtnje n za generatorski i motorski rad (sl.1).
U generatorskom radu pri porastu struje armature I valja poveavati struju uzbude Im
kako bi se uz konstantnu brzinu vrtnje odrao i konstantni napon U, dok u motorskom radu treba
pri poveavanju optereenja za odravanje brzine vrtnje konstantnom, smanjivati uzbudnu
struju.
Pri veim optereenjima se moe javiti nestabilnost koja se u motorskom radu oituje
potrebom poveanja uzbude, tj. za istu uzbudnu struju mogu se dobiti dvije razliite struje
optereenja!
60
2. Kompaundacija i protukompaundacija
Kompaundacija stroja u generatorskom radu dijelom smanjuje potrebu za poveanjem
uzbudne struje, a kod jake kompaundacije treba uzbudnu struju ak smanjivati s optereenjem
emu odgovara nestabilni rad generatora.
U motorskom radu kompaundiranom stroju treba jo vie poveavati uzbudu (nego u
sluaju prirodne karkateristike)-motor postaje stabilniji.
Protukompaundacija kod generatora trai poveanje uzbude s optereenjem i stabilizira
generator, dok kod motora trai smanjenje uzbude do nekog optereenja a zatim poveanje javlja se nestabilnost motora.
Treba uoiti da isti elektrini spoj namota za kompaundaciju pri generatorskom radu
odgovara protukompaundaciji pri prelasku u motorski rad (mijenja se smjer struje armature, a
time i smjer struje u kompaundnom namotu serijske uzbude ali bez promjene smjera struje u
namotu osnovne - nezavisne uzbude).
a) prirodna
b) kompaudirana
c) protukompaundirana
U = konst
n = konst
sl.1 Krivulje regulacije istosmjernog stroja
61
3. Snimanje karakteristika regulacije

Snimanje se provodi prema shemi na sl.2. Za svako promijenjeno optereenje uzbudom
se udesi konstantni napon i konstantna brzina vrtnje za motorski i generatorski rad.
Karakteristike regulacije se snimaju za istu vrijednost osnovne uzbude (nezavisnu
uzbudu) i to prirodna, s kompaundacijom i s protukompaundacijom, sve pri konstantnom
nazivnom naponu.
sl.2 Shema spoja karakteristika regulacije istosmjernog stroja
62
210 VANJSKA KARAKTERISTIKA NEZAVISNO UZBUENOG MOTORA

Cilj vjebe:
Mjerenjem ovisnosti brzine vrtnje o struji (momentu) optereenja utvrditi ona svojstva
istosmjernog motora koja karakteriziraju njegovo ponaanje prema radnom mehanizmu.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti karakteristike brzine vrtnje istosmjernog motora s nezavisnom uzbudom
a) bez kompaundacije,
b) s protukompaundacijom,
c) s kompaundacijom.
n = f( Ia )
U = konst, Im = konst.
2.Snimljene karakteristike prikazati u dijagramu.

3.Odrediti u kojem dijelu karakteristike stroj radi u stabilnom a gdje nestabilnom reimu
rada.
Opis vjebe:
2.Regulacija poljem i naponom
3.Stabilnost
Vanjska karakteristika nezavisno uzbu|enog motora pokazuje ovisnost brzine vrtnje
motora n o struji optereenja I uz konstantni napon U te konstantnu struju uzbude Im (sl.1).
n = f ( I ) | U = konst, Im = konst .
Brzina vrtnje blago opada s porastom optereenja (tvrda vanjska karakteristika). Uz

konstantnu uzbudnu struju (magnetski tok) motor se vrti tolikom brzinom vrtnje da inducirani
napon bude toliki da on uvean za sve padove napona u armaturnom krugu, a koji ovise o struji
optereenja, bude jednak konstantnom narinutom naponu (prema II Kirchoffovom zakonu). Pri
tome je struja optereenja (armature) tolika da s magnetskim poljem proizvede potrebni moment
jednak momentu tereta.
63
a) prirodna
b) kompaudirana
c) protukompaudirana
sl.1 Karakteristike brzine vrtnje nezavisno uzbuenog istosmjernog motora

2. Regulacija poljem i naponom
Kako je inducirani napon proporcionalan brzini vrtnje i magnetskom toku moe se pisati
E = k U n
a za motor za armaturni krug II. Kirchoffov zakon glasi
U = E + I R + Uc
Iz navedene dvije relacije se dobiva
n =
( U I - I R - Uc )
k U
Kako su svi padovi napona u armaturnom krugu mali prema naponu U moe se rei da
brzina vrtnje praktiki proporcionalno ovisi o naponu.
O veliini magnetskog toka (polja) brzina vrtnje ovisi obratno proporcionalno.
Dakle, brzina vrtnje istosmjernog nezavisnog (porednog) motora moe se mijenjati
promjenama napona U (regulacija naponom), gdje vii napon daje veu brzinu vrtnje, i
promjenom uzbudne struje Im koja izaziva promjenu magnetskog toka (regulacija poljem), gdje
vea uzbudna struja daje manju brzinu vrtnje.
Promjena brzine vrtnje se ne odvija obratno proporcionalno promjeni uzbudne struje, jer
zbog zakrivljenosti (zasienja) karakteristike magnetiziranja magnetski tok nije proporcionalan
uzbudnoj struji.
64
3. Stabilnost
Kod veih optereenja dolazi uslijed djelovanja reakcije armature do smanjenja
magnetskog toka (unato konstantne uzbudne struje), to dovodi do nekontroliranog porasta
brzine vrtnje (naravno i do porasta armaturne struje), odnosno kae se, motor postaje nestabilan
(poveanje tereta izaziva poveanje brzine vrtnje!).
Dodatni serijski namot, koji moe biti spojen za kompaundaciju ili protukompaundaciju,
utjecat e na vanjsku karakteristiku a i na stabilnost motora. Kompaundacija e jaati glavno
polje s optereenjem pa e djelovati u smislu smanjivanja brzine vrtnje, odnosno djelovat e
stabilizirajue, dok e protukompaundacija samo pojaavati destabilizirajue djelovanje reakcije
armature.
4. Snimanje vanjske karakteristike
Snimanje se provodi prema shemi na sl.2. Napon na motoru i struja uzbude se dre
konstantnim, dok se promjene optereenja ostvaruju opteretnim generatorom tereenim na
otpornik.
Za istu vrijednost napona i uzbudne struje snimaju se prirodna karakteristika,
karakteristike s kompaundacijom i protukompaundacijom
sl.2 Shema spoja snimanja motorskih karakteristika istosmjernog stroja

u povratnom radu
211 PAD NAPONA NA ETKICI; CRNI POJAS KOMUTACIJE
65
Cilj vjebe
Upoznavanje osnovnih svojstava sklopa kolektor, drai, etkice, tipinih karaktera
komutacije, te metoda za njihovo odreivanje.
Zadatak vjebe:
1.Uz U = Un i I = 0 - 150% In snimiti krivulju pada napona na etkici i odrediti komutacijsko
stanje stroja
2.Krivulje prikazati na dijagramu
3.Uz U = Un i I = 0 - 150% In snimiti crni pojas komutacije u generatorskom (motorskom)
reimu rada.
4.Krivulje prikazati na dijagramu
5.Odrediti komutacijsko stanje stroja
6.Izraunati eventualno potrebnu korekciju zranog raspora pomonog pola
7.Usporediti rezultate pokusa crnog pojasa sa snimanjem pada napona po etkici
Opis vjebe:
1.Karakter komutacije
2.Krivulja pada napona na etkici
3.Crni pojas komutacije
4.Snimanje karaktera komutacije i udeenosti pomonih polova
1. Karakter komutacije
Na odvijanje procesa komutacije utjee veoma veliki broj faktora mehanike, kemijske,
elektrike i termike prirode.
Zato je ispitivanje komutacije veoma sloen postupak, a tumaenje dobivenih rezultata
trai veliko iskustvo i dobro poznavanje problematike.
Prema nainu promjene struje u svitku koji komutira mogu se razlikovati tri osnovna tipa
komutacije:
- linearna komutacija
- natkomutacija
- potkomutacija
Na slici 1a prikazana je krivulja promjene struje u svitku koji komutira za navedena tri
sluaja.
Za dobru komutaciju se zahtijeva stanje blage natkomutacije.
2. Krivulja pada napona na etkici
66
Utvrivanje karaktera komutacije moe se provesti snimanjem pada napona na etkici u

toku komutacijskog procesa pod optereenjem. Izmeu oblika krivulje pada napona po etkici i
toka struje svitka u komutaciji moe se uspostaviti veza koja je za navedena tri karaktera
komutacije prikazana na sl.1b.
Snimanje se provodi u vrtnji i pod optereenjem tako da se snima napon izmeu
svornjaka draa etkica i kolektora i to na tri mjesta: na ulaznom bridu etkice, u sredini etkice
i na izlaznom bridu etkice u smjeru vrtnje prislanjanjem odgovarajueg mjernog iljka (npr.
grafitni iljak) direktno na kolektor.
sl.1 Osnovni tipovi komutacije i pad napona na etkici
3. Crni pojas komutacije

Mjerenje crnog pojasa komutacije (podruja rada u kome stroj radi bez iskrenja) provodi
se na itavom podruju optereenja u kome se stroj moe nai.
Stroj se optereti, a iz pomonog istosmjernog izvora niskog napona alje se dodatna
struja kroz namot pomonih polova (sl.3). Zbog pada napona na pomonom polu, koji je vei od
praga dioda ispravljaa (20.8 V) u seriju s izvorom mora se ubaciti jedna ili vie dodatnih dioda,
inae kod oduzimanja struje pomonh polova pad napona na pomonom polu je dovoljno velik
da protjera nekontroliranu struju kroz ispravlja.
Mjeri se struja armature i dodatna struja kroz namot pomonih polova. Za svaku se struju
optereenja mijenja dodatna struja, te se odredi gornja i donja vrijednost kod koje poinje
iskrenje. Te vrijednosti u relativnim iznosima Id/In nacrtane iznad struje optereenja I/In na
apscisi daju crni pojas komutacije na temelju koga se moe procijeniti djelovanje pomonih
polova (sl.2). Ocjenjuje se potrebna vrijednost Id/In koja bi u itavom podruju optereenja dala
zadovoljavajuu komutaciju. Iz tih rezultata se moe zakljuivati i na eventualnu korekciju
raspora pomonih polova ime se utjee na pojaavanje ili slabljenje njihovog djelovanja.
67
sl.2 Crni pojas komutacije istosmjernog stroja

4. Snimanje karaktera komutacije i crnog pojasa komutacije
Za konkretni stroj treba prema shemi na sl.3 i nainu iz to.2 i 3 snimiti pad napona na
etkici i crni pojas komutacije.
Iz dobivenih rezultata treba zakljuiti o karakteru komutacije i eventualno potrebnoj
korekciji pomonih polova.
sl.3 Shema spoja snimanja crnog pojasa komutacije istosmjernog stroja
68
212 VANJSKE KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNOG MOTORA

SA SERIJSKOM UZBUDOM
Cilj vjebe:
Mjerenjem ovisnosti brzine vrtnje o struji (momentu) optereenja utvrditi ona svojstva
istosmjernog motora koja karakteriziraju njegovo ponaanje prema radnom mehanizmu.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti karakteristike brzine vrtnje istosmjernog motora sa serijskom uzbudom u ovisnosti
o struji armature za slijedee sluajeve:
a) prirodna karakteristika (U = Un)
b) prirodna karakteristika (U = Un/2)
c) predotpor u armaturnom krugu (Rp = Un / (2 In), U = Un)
d) entirana armatura (U = Un, I = In/2)
e) entirana uzbuda (U = Un, I = I/4)
2.Snimljene karakteristike prikazati u dijagramu
Opis vjebe:
Vanjska karakteristika istosmjernog motora sa serijskom uzbudom (sl. 1.) prikazuje
ovisnost brzine vrtnje motora n o struji optereenja I uz konstantni napon U.
n = f ( I ) | U = konst .
Osnovna jednadba za brzinu vrtnje istosmjernog motora glasi:
n=
U-I R -2
ke U
R - otpor svih namota spojenih u seriju

Jednadba vrijedi dakako i za serijski uzbueni motor, samo su elementi drukije
povezani, pa motor ima bitno drugaije karakteristike.
69
Za razliku od nezavisno uzbuenog motora iznos magnetskog toka ne moe se vie

nezavisno podeavati jer je uzbuda nuno protjecana armaturnom strujom.
I = Im
Magnetski tok i struja motora I su proporcionalni u podruju malih uzbuda (nezasien

magnetski krug):
= k I
U nezasienom podruju vrijedi za tok i moment:
M = k m I = k k m I 2
k - koeficijent proporcionalnosti izmeu struje i magnetskog toka
Poraste li struja armature znatnije, magnetski krug se zasiti pa za moment motora vrijedi:
= konst
M = km I
Suvremeni motori ope namjene prilino su zasieni ve kod nazivne snage. Zato im se vanjska
krakteristika (n = f(M)) mijenja od kvadratne hiperbole pri malim optereenjima, koja se sve
vie "izravnava" kako optereenje raste, do priblino pravca kod velikih tereta (struja).
Zbog svojstva da serijski motor razvija veliki moment pri malim brzinama i mali
moment pri velikim brzinama idealan je za upotrebu u vui. Dananji stupanj razvoja reguliranih
elektromotornih pogona omoguava postizanje slinih karakteristika i sa nezavisno uzbuenim
motorima. Primjena ovakvih reguliranih elektromotornih pogona potiskuje upotrebu serijskih
motora.
Istosmjerni motor sa serijskom uzbudom u praznom hodu uzima iz mree malu struju.
Kako je to ujedno i struja magnetiziranja, tok bit e mali i motor e se morati vrtjeti velikom
brzinom. Brzina vrtnje u praznom hodu moe biti znatno vea od nazivne. Na tim brzinama
vrtnje javljaju se velika mehanika naprezanja na rotor, koja mogu dovesti do unitenja motora.
Da bi se uklonio taj neugodan nedostatak pri rastereenju, entira se armatura motora. U
tom reimu rada uzbudna struja se razlikuje od struje armature:
Im = I + I _
entiranjem armature serijski uzbudni namot preuzima i funkciju porednog namota, pa u

praznom hodu motor ima konanu brzinu vrtnje (sl. 1.d)
70
2. Snimanje vanjskih karakteristika

2.1. Snimanje prirodne karakteristike za U = Un i U = Un/2 provodi se prema shemi na slici 2a,b.
Korekcije osnovne sheme za snimanje vanjskih karakteristika sa predotporom u armaturi na slici
2c, sa entiranom armaturom na slici 2d, a sa entiranom uzbudom dana je na slici 2e.
Pri rastereenju motora potrebno je paziti da ne doe do pobjega.
2.2. Kod velikih strojeva iz sigurnosnih razloga (velika opasnost od pobjega) snimanje vanjske
karakteristike serijskog motora izvodi se u spoju s nezavisnom uzbudom, snimanjem familije
krivulja optereenja za razliite uzbudne struje. Karakteristika serijskog motora dobiva se
rekonstrukcijom snimljene familije krivulja. Sa svake snimljene karakteristike uzima se po jedna
toka. Odabre se ona toka za koju vrijedi: Im = I jer ta odgovara serijski uzbuenom stroju.
a) prirodna
b) pola napona
c) predotpor u
armaturi
d) ent u armaturi
e) ent u uzbudi
sl.1 Karakteristike brzine vrtnje istosmjernog motora sa serijskom uzbudom
71
sl.2 Shema spoja snimanja karakteristika serijskog istosmjernog motora
72
III
ASINHRONI STROJEVI
73

Cilj vjebe:
Zadatak vjebe:
1.S natpisne ploice ispitivanog stroja oitati potrebne podatke stroja: Un, In, Pn, nn, te
proizvoaa i serijski broj stroja (ili inventarski broj).
2.Odrediti vrstu namota stroja
Opis vjebe:
1. Natpisna ploica
Redovito su na natpisnoj ploici asinhronog stroja navedeni podaci za: napon, struju,
snagu, brzinu vrtnje, (za kolutni stroj napon na otvorenim stezaljkama rotora i nazivna struja
rotora), spoj namota, vrstu zatite, vrstu pogona, godinu proizvodnje, klasu izolacije pojedinih
namota, propisi kojima odgovara gradnja stroja, intermitenciju, tvorniki broj, tip, vrstu izvedbe,
naziv proizvoaa.
Natpisna ploica ima zadau da dade osnovne podake o gradnji stroja te o njegovim
prematanju, promjeni naina hladjenja i sl.) s obaveznom naznakom imena izvo|aa ovih promjena.
2. Namoti asinhronog stroja
Namoti asinhronog stroja :
-statorski namot (viefazni ili jednofazni; trofazni spojen u trokut ili zvijezdu)
-rotorski namot (kavezni ili kolutni)
74

Cilj vjebe:
1.Provjera stanja izolacije stroja prije putanja u pogon
2.Upoznavanje metoda mjerenja otpora namota, provedba mjerenja otpora namota U-I
Zadatak vjebe:
1. Ispitati stanje izolacije ispitivanog stroja pomou mjeraa izolacije
2. Izmjeriti otpor svih namota asinhronog stroja
Ukoliko otpor voltmetra unosi pogreku mjerenja, korigirati izmjereni otpor.
3. Rezultate mjerenja preraunati:
- na 20oC
- na pogonski toplo stanje (75oC)
4. Skicirati raspored stezaljki stroja
5. Rezultate mjerenja prikazati u preglednoj tabeli
Opis vjebe:
1. Otpor izolacije namota
5. Mjerenje otpora namota asinhronog motora
Detaljni opis toaka 1 do 4 nalazi se u opisu vjebe OTPOR NAMOTA I IZOLACIJE
istosmjernog stroja.
5. Mjerenje otpora namota asinhronog motora U-I metodom
Mjerenje se provodi U-I metodom prema vjebi OTPOR NAMOTA istosmjernog stroja
(sl.1).
Dodatnim promjenjivim otporom R udeava se veliina mjerne struje. Veliinu mjerne
struje treba odabrati prema veliini nazivne struje dotinog namota i to tako da ne prelazi 10%
nazivne struje jer se samo tada moe zanemariti poveanje otpora uslijed zagrijavanja koje
izaziva mjerna struja.
75
mjerenje otpora.
induktivitetom.
Kod trofaznih izmjeninih strojeva mjeri se otpor namota izmeu stezaljki (sve tri
kombinacije). Ukoliko se mjeri otpor pojedine faze, mora se navesti pogonski spoj stroja, zbog
raunanja gubitaka u bakru. Kada je poznat otpor izmeu stezaljki, pogonski spoj namota nije
nuno poznavati.
2
2
PCu = 1.5 R st I = 3 R f If
Otpor namota kliznokolutnog rotora mjeri se direktno na kliznim kolutima (nelinearni

prelazni otpor etkica ne ulazi u otpor namota).
76

Cilj vjebe:
Upoznavanje naina oznaavanja stezaljki asinhronih strojeva.
Zadatak vjebe:
1. U smislu propisa odrediti oznake svih stezaljki stroja
2. Skicirati prikljunu ploicu s rasporedom stezaljki stroja
Opis vjebe:
1. Oznake stezaljki prema propisima
2. Odreivanje oznaka stezaljki
Stezaljke asinhronih strojeva se prema propisima oznaavaju:
- U, V, W
- U, V, W, N
namoti statora spojenog u trokut

namoti statora spojenog u zvijezdu s izvedenim zvijezditem
- U1-U2, V1-V2, W1-W2

- K, L, M, Q
namoti statora, ako su izvedena oba kraja
namoti kliznokolutnog rotora spojenog u zvijezdu
2. Odreivanje oznaka stezaljki trofaznog asinhronog motora (kontrola spoja namota)

Ukoliko su na stezaljke izvedeni svi krajevi faznih namota, odreivanje oznaka provodi
se na slijedei nain:
- ommetrom se odredi pripadnost stezaljki pojedinim faznim namotima;
- za svaki fazni namot treba jedan od krajeva namota proizvoljno izabrati i oznaiti s U2,
V2, odnosno W2, te ih meusobno kratko spojiti. Ostale stezaljke su poeci faznih namota U1,
V1, W1. Na jedan od faznih namota, npr. na U1-U2 narine se izmjenini napon iznosa U.
Izmeu stezaljki U1-V1 i U1-W1 mora se pojaviti napon iznosa 1.5 U (teoretska vrijednost, u
praksi 1.2 do 1.3 U), jer su osi namota koji su izvedeni na ove stezaljke pomaknute za 120o el.,
odnosno 240o el. u odnosu na napajani namot. Izmeu stezaljki V1-W1 mora se pojaviti napon 0
jer je os namota izvedenih na ove stezaljke pod pravim kutom u odnosu na napajani (vidi sliku
1.);
- ukoliko spoj nije ispravan, dobivaju se drugaiji iznosi napona, npr. 0.5 U, U i 1.5 U
- redoslijed stezaljki pri prikljuivanju na trofazni sistem odreuje se tako da se pri prikljuku
sistema L1,L21,L3 na stezaljke UVW dobije desni smjer vrtnje.
- stezaljke se u prikljunoj kutiji redovito raspor|uju na nain prikazan na sl.2, kako bi se
omogu}ilo jednostavno prespajanje u zvijezdu ili u trokut.
77
sl.1 Ispravan i neispravan spoj namota
trokut
zvijezda
sl.2 Prikljuak stroja za spoj trokut i zvijezda
78

Cilj vjebe:
Utvrivanje magnetskog stanja i prilika u magnetskom krugu asinhronog stroja.
Zadatak vjebe:
1. Snimiti ovisnost struje i snage koju motor u praznom hodu uzima iz mree pri naponu od
U = 1,2 Un do U = 0,25 Un.
2. Nacrtati karakteristiku
coso=f(Uo).
praznog hoda Io = f (Uo), krivulju gubitaka Po = f (Uo), te
3. Oitati struju praznog hoda Io, faktor snage cos o i gubitke Po za nazivni napon Un.
4. Nacrtati krivulju uih gubitaka praznog hoda P = f (Uo).
5. Oitati gubitke trenja i ventilacije Ptr,v i ukupne gubitke u eljezu
Opis vjebe:
1. Karakteristika zasienja
2. Gubici u praznom hodu
1. Karakteristika zasienja
Karakteristika zasienja prikazuje struju magnetiziranja u ovisnosti o induciranom
naponu, to u odreenom mjerilu predstavlja uzbudno protjecanje u ovisnosti o magnetskom
toku . U praksi se uvijek kao struja Io uzima srednja vrijednost struje sve tri faze, a inducirani
napon se zamjenjuje naponom na stezaljkama U.
Kod znatnog snienja napona u praznom hodu porasti e onaj dio radne komponente
struje koji otpada na gubitke trenja i ventilacije (vidi sliku 1). Kako su ti gubici ovisni samo o
brzini, koja je u praznom hodu bliska sinhronoj, pri snienju napona dolazi do poveanja radne
komponente struje Io i cos te se zbog toga ne snima karaktristika zasienja ispod 20-30%
nazivnog napona.
Drugi uzrok izlaska iz stanja praznog hoda je porast klizanja. Za odravanje potrebnog
momenta trenja i ventilacije (M = k Irot) nuna je vea struja u rotoru (zbog smanjenog toka).
Poveanje struje rotora se moe postii poveanjem induciranog napona rotora (E = s E20), tj.
poveanjem klizanja. Mjerenje prekinuti kad klizanje poraste preko 1% .
Mjerenje se izvodi prema slici 4, od najveeg napona prema najmanjem.
79
sl.1 Krivulja magnetiziranja asinhronog motora

2. Gubici u praznom hodu
U praznom hodu neoptereenog stroja moraju se iz mree pokriti:
-gubici u eljezu uzrokovani histerezom i vrtlonim strujama PFe1o
-gubici u namotima statora PCu1o
Na raun mehanike snage pokrivaju se
-gubici zbog trenja i ventilacije Ptr,v
-dodatni gubici P (povrinski i pulzacioni gubici koji su uzrokovani utorima statora i rotora,
te strujama u praznom hodu)
-dodatni gubici P" (gubici koje statorske struje uzrokuju na povrini i na zubima rotora i
obrnuto)
U dijagram se unosi (sl.3):
-mjereni gubici praznog hoda Po
-ekstrapolacijom do 0 dobiveni Ptr,v, koji su konstantni u cijelom podruju. Ekstrapolacija se
provodi tako da se nacrta krivulja Po = f(U2). U podruju 30-70% Un ova krivulja je
priblino linearna, te se njenom linearnom aproksimacijom do ordinate pouzdano dobije
vrijednost Ptr,v, (vidi sl. 2.).
-odbijanjem PCu1o = 1,5 Rst Io od Po, za svaku toku, dobiva se P (ui gubici praznog hoda P
= Po - PCu1o)
-razliku izmeu P i Ptr,v ine gubici PFe1 + P + P".
80
sl.2 Aproksimacija gubitaka pomou kvadratne skale
sl.3 Raspodjela gubitaka praznog hoda asinhronog motora
81
sl.4 Shema spoja pokusa praznog hoda asinhronog motora
82

Cilj vjebe:
Utvrivanje iznosa struje kod ukljuivanja, te poteznog momenta.
Zadatak vjebe:
1. Izmjeriti struju, snagu i potezni moment zakoenog motora prikljuenog na snieni napon
U. Maksimalnu vrijednost snienog napona podesiti tako da struja ne prelazi vrijednost 3
- 3,5 In. Kontrolirati zagrijavanje mjerenjem otpora namota nakon svake izmjerene toke
(sl.1).
2. Prikazati u dijagramu krivulje Ik = f (U), Mk = f (U), cos k = f (U).
3. Preraunati potezni moment i poteznu struju na nazivni napon.
4. Odrediti raunski potezni moment Mk iz snage P12
5. Usporediti raunski i mjereni potezni moment Mk za nazivni napon; komentirati razliku.
Opis vjebe:
1. Struja kratkog spoja
2. Potezni moment
1. Struja kratkog spoja
Pokus kratkog spoja daje ovisnost struje statora Ik, cos k i momenta zakoenog
asinhronog stroja Mk o naponu na stezaljkama (sl.2).
Krivulja Ik = f (U) imala bi linearni karakter a cos k = f (U) bi bio konstanta kada bi
djelatni otpori i reaktancije, mjerodavni za veliinu struje kratkog spoja, bili konstante.
Djelatni otpori se znatno mijenjaju sa zagrijanjem. Kako bi se to vie eliminirao utjecaj
zagrijavanja na izgled karakteristike, vri se mjerenje to bre. Poinje se s najviim naponom,
koji se za daljnje toke snizuje, tako da se temperatura hladnih namota u poetku brzo podigne, a
poslije praktino stagnira. Ako je zagrijanje naroito naglo i veliko, potrebno je mjeriti
temperaturu namota prije i poslije snimanja svake toke i provesti korekciju.
83
sl.1 Shema spoja snimanja pokusa kratkog spoja asinhronog motora

Glavni faktor, koji kvari linearnost karakteristike Ik = f (U), je ovisnost rasipnih
reaktancija o veliini struje. Ako se snima karakteristika samo kod niih napona i ekstrapolira na
nazivni napon po pravcu, dobit e se vrijednosti struje za 20-50% preniske (slika 3). Zbog toga
se tei da se mjerenje provodi kodto veeg napona.
Ako je raspoloivi izvor u ispitnoj stanici slab, moe se stroj prespojiti iz u Y, i
rezultate mjerenja u Y preraunati na .
84
sl.2 Karakteristike kratkog spoja asinhronog motora
Iknrac = Ikmj
U kn - U t
U kmj - U t
Ikn = Iknrac + Ikn
sl.3 Struja kratkog spoja asinhronog motora i njeno preraunavanje na nazivni napon
85
2. Potezni moment
Potezni moment za nazivni napon moemo dobiti na slijedee naine:
-mjerenjem kod nazivnog napona
-mjerenjem kod snienog napona i preraunavanjem po kvadratnoj ovisnosti o naponu na
nazivnu vrijednost
-raunski iz snage koja prelazi sa statora na rotor pri mjerenom naponu i struji kratkog spoja
P12 = Pk - 1.5 R st Ik =
M kmj =
2
3 U k Ik cos k - 1.5 R st I2k
Ovaj rezultat se mora preraunati na nazivni napon i spoj stroja.

Koja metoda e se primijeniti u konkretnom sluaju ovisi o mogunostima ispitne stanice i
zahtjevanoj tonosti.
86
306 POKUS OPTEREENJA I NAZIVNI PODACI

Cilj vjebe:
Odreivanje nazivnih podataka i usporedba s podacima natpisne ploice
Zadatak vjebe:
1.Kod nazivnog napona snimiti struju, snagu, moment i klizanje asinhronog motora.
2.Prema propisima izraunati korisnu snagu na osovini, koristei rezultate pokusa praznog
hoda.
3.Izraunati cos , , M, n, s u ovisnosti o primljenoj snazi.
4.Nacrtati karakteristike optereenja, te za nazivnu snagu P2 = P2n oitati iz krivulja

optereenja nazivne podatke stroja i usporediti s podacima natpisne ploice.
Opis vjebe:
1. Karakteristika optereenja
Karakteristike optereenja su ovisnosti: brzine vrtnje n, klizanja s, snage na osovini P2,
gubitaka u motoru Pg, cos , struje uzete iz mree I1, korisnosti i momenta na osovini motora
M o snazi uzetoj iz mree P1 (sl. 1 i 2).
2.
Odreivanje karakteristika optereenja iz podataka mjerenja dobivenih pokusom
optereenja i mjerenjem momenta i brzine vrtnje na osovini.
Struja I1, snaga P1 i moment Mmj su mjerene veliine. Pri veim klizanjima brzina vrtnje
se takoer mjeri. Pri brzinama bliskim sinhronoj mjeri se klizanje pomou stroboskopa.
s% =
2 N
100%
T
N -broj prolazaka oznake na rotoru ispod oznake na statoru u vremenu T

T -vremenski interval u kojem se mjeri broj prolazaka oznake na rotoru ispod oznake na
statoru
Preraunavanje brzine vrtnje u klizanje i obrnuto vri se prema izrazu :
n = ns ( 1 - s )
87
sl.1 Krivulje optereenja asinhronog motora;

struja, ulazna snaga, moment, klizanje
sl.2 Krivulje optereenja asinhronog motora;

izlazna snaga, cos , korisnost, brzina vrtnje, gubici
Snaga na osovini izraunava se izrazom:
88
P2 mj = M mj
Ukupni gubici iznose:
Pg = P1 - P2 mj
Korisnost se odreuje iz izraza:
P 2 mj
P1
cos se odreuje iz izraza:

cos =
P1
3 U I1
Zbog male tonosti s kojom se moe odrediti snaga na osovini P2, ova metoda se koristi
samo za manje strojeve i za vea klizanja. Npr, kad bi stroj imao korisnost = 0.99 i ako se P2
odreuje s grekom 1% tada bi greka odreivanja Pg bila 100%.
3. Odreivanje karakteristika optereenja iz podataka mjerenja dobivenih pokusom
optereenja i pokusom praznog hoda
Ako se ne raspolae s mogunou mjerenja momenta na osovini tada su za odreivanje
krivulja optereenja potrebni i podaci praznog hoda. Iz pokusa optereenja poznati su podaci o
struji I1, snazi P1 i brzini vrtnje n, odnosno klizanju s.
Odreivanje snage P2:
Pcu 1 = 1.5 R st I1
Dogovorno se relativno mali iznod Pdod rauna prema:
Pdod = 0.005 P1 (
I1 2
)
In
PFe1 i Ptr,v se uzimaju iz pokusa praznog hoda.

P12 = P1 - PCu 1 - PFe 1 - Pdod
PCu 2 = s P12
Pmeh = ( 1 - s ) P12
P2 = Pmeh - P tr, v
Moment se odreuje iz izraza:
89
M = P2
Ostale karakteristike izraunavaju
se kao to je opisano u toki 2.
Ova metoda se koristi za vee strojeve i manja klizanja i openito je tonija od metode koja
zahtijeva direktno mjerenje momenta.
4. Postupak odreivanja nazivnih podataka iz krivulja optereenja
Za nazivnu snagu motora Pn, proitanu s natpisne ploice, iz krivulje P2 = f (P1) odredi
se snaga P1 koju motor pri nazivnom optereenju, uzima iz mree. Iz snage P1 i krivulja
optereenja mogu se oitati svi ostali nazivni podaci.
5. Tolerancije pri odreivanju podataka natpisne ploice
Zbog rasipanja karakteristika motora podaci natpisne ploice odstupat e od podataka
izmjerenih na ispitivanom motoru. Tolerancije koje su pri tome doputene dane su u tablici 1.
Veliina
Dozvoljeno odstupanje
Faktor snage cos
1/6 ( 1 - cos ) ali najmanje 0.02 a najvie 0.07
Korisnost
metodom pojedinanih gubitaka - 0.1 ( 1 - )

metodom ulazne i izlazne snage- 0.15 ( 1 - ) ali najmanje 0.7 %
Klizanje s
20 %
Potezna struja
20 %
Potezni moment
- 10 %
Prekretni moment
- 10 %
Tablica 1 - Dozvoljena odstupanja veliina od podataka na natpisnoj ploici
90
6. Mjerenje klizanja
Postupak mjerenja klizanja opisan u tokama 6.1 i 6.2 omoguava mjerenje klizanja do
5%. Za vea klizanja, klizanje se odreuje mjerenjem brzine vrtnje.
6.1 Mjerenje klizanja stroboskopom
Na rotor se postavi markica i osvijetli stroboskopom koji je okidan frekvencijom mree.
Ako se rotor vrti sinhronom brzinom, promatra e zbog tromosti oka vidjeti mirnu sliku
markice. Ovisno o broju pari polova motora vidjet e se jedna ili vie mirujuih markica. Izmeu
dva bljeska stroboskopa markica prije|e uvijek jednaki put. Kod brzina manjih od sinhrone
markica e izmeu dva bljeska stroboskopa prevaliti put manji od punog okretaja pa e
promatra dobiti dojam da markica putuje u suprotnom smjeru od smjera vrtnje motora. Izmjeri
se vrijeme T potrebno da markica napravi odre|eni broj prolazaka N ispod oznake na statoru.
Kvocijent N/T predstavlja razliku broja okretaja u jednoj sekundi statorskog okretnog polja i
rotora.
N
= f = fs -fr
T
Klizanje se izraava u postocima frekvencije statora fs, koja iznosi 50 Hz:
s% =
100% =
fs
N 100% 2 N
=
%
50
T
T
Ako stroj ima p pari polova, po obodu se pojavljuje p markica, koje putuju p-puta sporije, pa je
f isti, i klizanje se mjeri jednako kao kod 2-polnog stroja.
6.2 Mjerenje klizanja galvanometrom
Kod ne prevelikih klizanja mjerenje se moe vriti tako, da se mjeri frekvencija rotorskih
struja i usporedi s frekvencijom mree:
s= f2
f1
Kod kolutnih motora mjerenje f2 je lako provedivo. Potrebno je prikljuiti dovoljno
osjetljiv voltmetar na dva rotorska izvoda. Ako je upotrebljen voltmetar sa zakretnim svitkom za
mjerenje istosmjernih napona, brojanjem pozitivnih otklona u vremenu T dobiva se broj cijelih
perioda u tom vremenu, pa je prema tome:
f2=
91
N
T
Ako je upotrebljen voltmetar za mjerenje izmjeninih napona s mekim eljezom,

elektrodinamski ili s ispravljaem, broj pozitivnih otklona identian je s brojem poluperioda, pa
vrijedi:
f2 =
N
2T
Kavezni motori ne doputaju direktno mjerenje frekvencije u rotoru, ali se vrlo esto
moe ta frekvencija indirektno izmjeriti. Oblik rasipnih polja mijenja se zbog nesimetrija i
nesavrenosti u izvedbi i ovisi o meusobnom poloaju statorskog okretnog polja i rotora.
Promjene rasipnog polja pokazuju periodinost, i to s onom frekvencijom s kojom se periodiki
mijenja taj meusobni poloaj. To je upravo frekvencija f2. Primakne li se motoru svitak s puno
zavoja, rasipna polja e u njemu inducirati napon frekvencije f2. Na taj svitak se moe prikljuiti
galvanometar i odrediti f2 na isti nain kao kod mjerenja na kliznim kolutovima.
7. Snimanje karakteristike optereenja
Snimanje se provodi prema shemi na slici 3. Napon na motoru se dri konstantnim. Prije
poetka mjerenja potrebno je dovesti motor u pogonski toplo stanje jer promjena otpora moe
znatno utjecati na izmjerene karakteristike. Radi ravnomjernijeg zagrijavanja motora snimanje
se vri od radne toke s najveim optereenjem prema praznom hodu. Maksimalna struja
optereenja (srednja vrijednost struje sve tri faze ) neka ne prelazi 120% nazivne vrijednsti.
Tereenje asinhronog motora vri se promjenom otpora opteretnog otpornika ili promjenom
uzbude istosmjernog generatora. Snimati: struju motora u sve tri faze, snagu uzetu iz mree,
moment na osovini motora i brzinu vrtnje, odnosno klizanje za brzine vrtnje bliske sinhronoj.
92
sl.3 Shema spoja tereenja asinhronog motora na otpornik
93
sl.4 Shema spoja tereenja asinhronog motora u povratnom radu
94
307 MOMENTNA KARAKTERISTIKA

Cilj vjebe:
Snimanje ovisnosti momenta i struje o brzini vrtnje.
Zadatak vjebe:
1. Kod snienog napona U = U/3 snimiti struju I1, moment M i brzinu vrtnje n za brzine
vrtnje od n=0 do praznog hoda.
2. Nakon svakog mjerenja kontrolirati zagrijanje namota statora U - I metodom.
3. Snimljene vrijednosti momenta i struje korigirati na nazivni napon. Tako korigirane
vrijednosti prikazati u dijagramu u ovisnosti o brzini vrtnje n. Iz dijagrama oitati
potezni i prekretni moment, poteznu struju i prekretno klizanje.
4. Posebnu panju obratiti na ponaanje stroja u okolini sinhrone brzine.
Opis vjebe:
Momentna karakteristika je ovisnost momenta motora o brzini vrtnje n, odnosno o
klizanju s (sl.1). Snima se od brzine vrtnje n=0 do praznog hoda. Ovisnost struje o brzini vrtnje
prikazana je na sl.2.
sl.1 Momentna karakteristika
sl.2 Struja asinhronog motora
asinhronog motora
95
Snimanje je poeljno vriti pri nazivnom naponu. Ako se ne raspolae dovoljno jakim
izvorom i opteretnim strojem za snimanje momentne karakteristike, ili se ne eli termiki preoptereivati ispitivani stroj, snimanje se vri pri snienom naponu. Veliine izmjerene pri snienom
naponu (struja i moment ispitivanog stroja) potrebno je preraunati na nazivni napon.
Preraunavanje momenta na nazivni napon:
Un 2
)
U mj
M Un = M Umj (
Preraunavanje struje na nazivni napon:
IUn = IUmj
Un
U mj
Pri nazivnom naponu kod veine asinhronih motora prisutno je zasienje u eljezu, pa se
upotrebom izraza za preraunavanje momenta i struje na nazivni napon unose u rezultat vee ili
manje greke, ovisno o stupnju zasienja motora.
Snimanje se provodi prema shemi na slici 3. Napon na motoru se dri konstantan.
Promjena optereenja (radne toke) vri se promjenom otpora otpornika u krugu stroja za
tereenje (istosmjernog generatora) ili promjenom uzbudne struje odnosno napona na
stezaljkama stroja za tereenje. Radi velikih termikih optereenja potrebno je nakon svake
radne toke izvriti kontrolu zagrijanosti namota ispitivanog asinhronog motora U - I metodom.
Snimati:
- moment koji motor daje na osovini
- struju motora u sve tri faze
- brzinu vrtnje.
Ako stroj za tereenje nije dinamovaga tada nije mogue direktno mjeriti moment
razvijen na osovini motora. Moment se tada odreuje raunski iz izraza:
M = P2
P2 predstavlja snagu na osovini generatora i odreuje se iz izraza:

P 2 = U I + P t + Po
Snagu Pt i Po potrebno je za svaku radnu toku oitati sa badarnih krivulja opteretnog

stroja.
Pri mjerenju treba voditi rauna da vea termika preoptereenja rotora mijenjaju izgled
momentne karakteristike: poveavaju potezni moment odnosno iznos momenta na velikim klizanjima i smanjuju nagib momentne karakteristike na klizanjima manjim od prekretnog odnosno
poveavaju prekretno klizanje.
96
sl.3 Shema spoja snimanja momentne karakteristike asinhronog motora
97
308 KRUNI DIJAGRAM - POLARNI DIJAGRAM STRUJA

Cilj vjebe:
Snimiti polarni dijagram struja u ovisnosti o brzini vrtnje.
Zadatak vjebe:
1.Kod snienog napona U = U/3 snimiti struju I1, snagu koju stroj uzima iz mree P1 i
brzinu vrtnje n za brzine vrtnje od 0 do praznog hoda.
2.Nakon svakog mjerenja kontrolirati zagrijanje namota statora U - I metodom.
3.Snimljene vrijednosti struje korigirati na nazivni napon.
4.Nacrtati dijagram struja I1 = f () u istom mjerilu i obliku kao i kruni dijagram iz pokusa
praznog hoda i kratkog spoja. Oznaiti nazivnu radnu toku.
5.Usporediti polarni dijagram struja dobiven mjerenjem s polarnim dijagramom struja
dobivenim iz krunog dijagrama.
Opis vjebe:
Polarni dijagram struja (sl.1) prikazuje ovisnost struje ispitivanog stroja o faktoru snage
u polarnom dijagramu za brzine vrtnje n=0 do brzine praznog hoda. Iz krunog dijagrama
asinhronog motora takoer je moge odrediti polarni dijagram struja. Tako dobiveni dijagram
odreen je samo na osnovu podataka pokusa praznog hoda i kratkog spoja. Kod motora sa
izraenim potiskivanjem javljaju se, na veim klizanjima, gdje je i potiskivanje znatnije
izraeno, znatna odstupanja polarnog dijagrama struja dobivenog iz krunog dijagrama od polarnog dijagrama struja dobivenog mjerenjem. Razlog tome je greka koja se unosi pri odreivanju
krunog dijagrama pretpostavkom da su parametri rotora konstantni (neovisni o klizanju).
98
sl1. Kruni dijagram - polarni dijagram asinhronog motora

Postupak snimanja polarnog dijagrama struja
Shema i postupak mjerenja jednaki su shemi i postupku pri odreivanju momentne
karakteristike, jedino je jo potrebno mjeriti ulaznu snagu u svakoj radnoj toki radi odreivanja
faktora snage (sl.2).
Postupak snimanja momentne karakteristike i polarnog dijagrama struja provode se u
pravilu zajedno.
99
sl.2 Shema spoja snimanja krunog dijagrama
100
309 KRUNI DIJAGRAM IZ POKUSA PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA

Cilj vjebe:
Nacrtati kruni dijagram iz podataka pokusa praznog hoda i kratkog spoja. Usporediti
oblik sa stvarnim stanjem (polarni dijagram struja).
Zadatak vjebe:
1 Nacrtati kruni dijagram asinhronog motora iz podataka pokusa praznog hoda i kratkog
spoja u istom mjerilu kao i polarni dijagram struja.
2. Iz krunog dijagrama oitati nazivni, potezni i prekretni moment i usporediti ih s
rezultatima oitanim s momentne karakteristike.
Opis vjebe:
Kruni dijagram se odreuje iz
-podataka pokusa praznog hoda:
- struja praznog hoda Io pri nazivnom naponu
- gubici praznog hoda Po pri nazivnom naponu
-podataka pokusa kratkog spoja:
- struja kratkog spoja Ik pri nazivnom naponu
- gubici kratkog spoja Pk pri nazivnom naponu
Iz gornjih podataka odredi se faktor snage u praznom hodu cos o i faktor snage u
kratkom spoju cos k. Konstrukcija krunog dijagrama prikazana je na slici 1. Ako se ucrta
vertikalno vektor napona U, i unesu vektori struja praznog hoda Io i kratkog spoja Ik dobiju se
dvije toke krunog dijagrama, O i K. Sredite S lei na horizontali koja raspolavlja vertikalnu
udaljenost toke O od smjera Ik. Vertikala kroz toku K do apscisne osi podijeli se u omjeru
reduciranog otpora rotora i otpora statora.
Otpori namota se odreuju iz jedne mjerene toke pokusa kratkog spoja. Topli otpor jedne
faze statora se dade izmjeriti, a reducirani otpor rotora u toplom stanju se dobije iz izraza:
R 2 f
- 3 R1f If2
= P2 el 2 = Pk
3 If
3 If2
Nain odreivanja elektri~nih gubitaka P2el u rotoru opisan je u vjebi POKUS

OPTEREENJA. Struja If je struja faze statora pri kojoj nastaju elektrini gubici u rotoru iznosa
P2el.
101
sl.1 Kruni dijagram asinhronog motora

iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja
Pravac kroz toke O i R predstavlja liniju momenta M ili liniju snage P12, i odsijeca
toku klizanja s = . Spojnica toaka O i K predstavlja liniju mehanike snage P2 a abscisna os
liniju primarne snage P1. Ovakav dijagram daje slijedee podatke:
- struju statora I1 i njezin fazni kut
- pripadnu rotorsku struju I = I1 - Io
- snagu P2 i P12 koje se mjere u smjeru tangente u toki O
- snagu P1 koja se mjeri u smjeru ordinatne osi
Sve te duìne imaju dimenziju struje, pa treba svaku od njih mnoiti s mU (m - broj
faza, U - fazni napon) da se dobije snaga. Na osnovu krunog dijagrama mogu se izraunati
slijedei podaci:
- klizanje
s = P12 P2
P12
- gubici u statoru
P g1 = P1 - P12
- gubici u rotoru
PCu 2 = P12 - P 2
= P2
- korisnost
P1
102
Dakle, kruni dijagram prua sve potrebne podatke i sve karakteristike motora se mogu dobiti na
osnovu dvaju jednostavnih pokusa, pokusa praznog hoda i kratkog spoja. itav ovaj dijagram
zasniva se na pretpostavci, da su reaktancije konstantne, to u stvari nije sluaj. Reaktancija
glavnog magnetskog kruga jako pada sa zasienjem. Porastom optereenja uz konstantan napon
na stezaljkama smanjuje se inducirani napon na statoru zbog porasta pada napona na rasipnoj
statorskoj reaktanciji. Osim reaktancija mijenja se i djelatni otpor rotorskog namota uslijed
pojave potiskivanja.
U sluaju kolutnog motora gdje potiskivanja nisu jako izraena, tonost podataka
odreenih krunim dijagramom je zadovoljavajua. Za kavezni motor ove podatke uzimamo s
rezervom i u nudi, kada nema mogunosti direktnog mjerenja.
103
310 NADOMJESNA SHEMA

Cilj vjebe:
Odreivanje parametara asinhronog motora
Zadatak vjebe:
Odrediti slijedee parametre asinhronog motora:
Rs - nadomjesni otpor namota statora
Rr - nadomjesni otpor namota rotora
Ls - rasipni induktivitet statora
Lr - rasipni induktivitet rotora
Ro - nadomjesni otpor gubitaka u eljezu
Lo - glavni induktivitet
J - moment inercije
Opis vjebe:
Parametri asinhronog motora odreuju se klasinim postupkom iz pokusa praznog hoda,
kratkog spoja i pokusa zaustavljanja. Parametri asinhronog motora daju se po fazi nadomjesne
zvijezde (sl.1).
Bez obzira kako su fiziki spojeni namoti asinhronog motora pretpostavlja se da su oni
spojeni u zvijezdu.
Otpor statora nadomjesne zvijezde odreuje se U - I metodom prema slijedeem izrazu:
Rs =
R st = U
2 2 I
Rst - otpor izmeu stezaljki namota statora

Rs - nadomjesni otpor faze statora
Treba napomenuti da vrijednost otpora nadomjesne faze statora (ovisno o spoju) u
pravilu ne odgovara stvarnoj vrijednosti otpora jedne faze ispitivanog motora.
Ako je motor spojen u trokut:
R f = 1.5 R st
Dok se za nadomjesnu shemu Rs odreuje iz izraza:
Rs =
R st = R f
2
3
Slino vrijedi i za ostale parametre.
104
Iz pokusa praznog hoda koriste se podaci izmjereni pri nazivnom naponu Uo, Io, P.
Io - linijska struja u praznom hodu pri nazivnom naponu
Po - gubici u praznom hodu
P - ui gubici u praznom hodu
2
Po = Po - 1.5 Io R st
Iz podataka pokusa praznog hoda takoer se odreuju gubici trenja i ventilacije Ptv koji
se koriste za odreivanje momenta inercije J.
U praznom hodu vladaju takve prilike u stroju da se utjecaj otpora u fazama i rasipnih
induktiviteta statora i rotora mogu zanemariti, pa se glavni induktivitet izraunava prema
sljedeem izrazu:
Zo =
Uo
3 Io
Ro =
Xo =
Zo
=
sin o
cos o =
Po
3 U o Io
Zo = Po
cos o 3 Io2
2
2
Zo - R o
Lo =
Xo
2 f
Ro - otpor u praznom hodu

Zo - impedancija u praznom hodu
Xo - reaktancija u praznom hodu
U kratkom spoju djelovanje statorskog i rotorskog toka se meusobno ponitava i ostaju
samo rasipni tokovi. U takvim prilikama moe se zanemariti utjecaj glavnog induktiviteta Lo.
Iz pokusa kratkog spoja koristimo slijedee podatke preraunate na nazivni napon: Uk, Ik
i Pk. Pomou ovih podataka izraunavaju se otpor nadomjesne zvijezde statora Rs i rotora Rr i
ukupni rasipni induktivitet L.
Ik - linijska struja u kratkom spoju pri nazivnom naponu
Pk - gubici u kratkom spoju
Zk =
Uk
3 Ik
R k = Zk cos k =
cos k =
Pk
3 I2k
Pk
3 U k Ik
R r = R k - R s
105
X k = Zk sin k =
2
2
Zk - R k
L =
Xk
2 f
Zbog nemogunosti odreivanja statorskog Ls ili rotorskog Lr rasipnog induktiviteta

uzima se:
L s = L r ' =
L
2
Moment inercije se uzima iz pokusa zaustavljanja.
a) Potpuna nadomjesna shema
b) Nadomjesna shema za prazni hod
c) Nadomjesna shema za kratki spoj

sl.1 Nadomjesne sheme asinhronog motora
106
311 POKUS ZAGRIJAVANJA

Cilj vjebe:
Mjerenjem prirasta otpora namota i klizanja odrediti konanu nadtemperaturu namota
statora i rotora, toplinske vremenske konstante statora i rotora te toplinsku graninu snagu
stroja.
Zadatak vjebe:
1.Izmjeriti hladni otpor jedne faze namota
2.Stroj opteretiti nazivnom strujom (momentom)
3.U pravilnim vremenskim razmacima mjeriti prirast otpora namota statora (prirast
temperature namota statora) i klizanja stroja (prirast temperature namota rotora)
4.Iz prirasta temperature namota statora odrediti konanu nadtemperaturu stroja
5.Iz prirasta klizanja procijenite konanu nadtemperaturu namota rotora stroja
6.Odrediti toplinsku vremensku konstantu namota statora i rotora
7.Iz rezultata pokusa odredite toplinsku rezervu snage, odnosno toplinski graninu
dozvoljenu snagu stroja.
Opis vjebe:
1. Nain tereenja
Asinhroni motor se tereti pomou istosmjernog generatora na otpornike ili u povratnom
radu. Tokom cijelog pokusa dri se konstantna struja optereenja promjenom uzbude ist.
generatora.
U pravilnim vremenskim intervalima (npr. 10 min) prekida se pogon i mjeri otpor
namota. Pauza za mjerenje otpora namota mora biti konstantna i zanemariva prema ciklusu
tereenja (npr.20-30 sec). Optereenje tokom ponovnog zaleta se zanemaruje. Kod velikih
visokonaponskih strojeva je ovakvo isprekidano mjerenje teko ostvariti. Noviji strojevi u
pravilu imaju ugraene otpornike termometre za trajno praenje temperature namota. Kod
starijih postrojenja, gdje motori nemaju ugraene otpornike termometre, mogu se koristiti
posebni naponski i strujni filteri za mjerenje otpora namota pod naponom.
2. Odreivanje prirasta temperature namota statora
Prirast temperature namota statora odreuje se iz prirasta otpora namota statora. Pri tome
se smatra cijeli stroj toplinski homogenim tijelom (zanemaruje se vremenska konstanta prelaza
topline sa namota u eljezo stroja).
= ( R t - 1 ) ( 235 + o 1 ) + ( o 1 - o 2 )
Rh
Rh- otpor hladnog namota na poetku snimanja pri temperaturi o1

107
Rt- otpor toplog namota u mjerenoj toki

o1- temperatura okoline na poetku pokusa
o2- temperatura okoline u mjerenoj toki
3. Odreivanje prirasta temperature namota rotora
Prirast temperature namota rotora odreuje se iz prirasta klizanja rotora. Pri tome se
smatra cijeli rotor toplinski homogenim tijelom (zanemaruje se vremenska konstanta prelaza
topline sa namota u eljezo stroja).
= ( s t - 1 ) ( 235 + o 1 ) + ( o 1 - o 2 )
sh
sh- klizanje na poetku snimanja (hladno)

st- klizanje u mjerenoj toki (toplo)
o1- temperatura okoline na poetku pokusa
o2- temperatura okoline u mjerenoj toki
4. Odreivanje konane nadtemperature
Pokus zagrijavanja se obino prekida prije postizanja konane nadtemperature (pokus bi
trajao predugo), stoga se konana nadtemperatura odreuje grafikim postupkom.
Kad se stroj razmatra kao homogeno tijelo, zagrijavanje tee po eksponencijalnom
zakonu:
t
= m ( 1- e - T )
- nadtemperatura
m- konana nadtemperatura
T- toplinska vremenska konstanta
derivacija daje
d =
t
1
m e-T d t
T
a kako je
t
dobiva se
m e-T =m -
d =
1
( m - ) d t
T
ili ako se s diferenciranja prijee na male priraste
108
t
t
m
T
T
Uz t = konst t/T = konst je linearno ovisno o

Za = 0 = m
Prirasti se za iste priraste t oitaju s krivulje zagrijavanja = f (t) i ucrtaju u

dijagram = f () koji je pravac a na osi ordinate odsijeca konanu nadtemperaturu m (sl.1)
toka
n = n+1 - n
sl.1 Odreivanje konane nadtemperature

5. Odreivanje toplinske vremenske konstante
Toplinska vremenska konstanta se oita ( prema sl. 2 ) kao ono vrijeme od poetka
pokusa zagrijavanja, za koje nadtemperature postigne 63.2% konane nadtemperature m.
Povlaenje tangente na krivulju zagrijavanja ne daje dobre rezultate zbog nehomogenosti
stroja (ustvari postoji nekoliko vremenskih konstanti - namot prema izolaciji, izolacije prema
eljezu, eljezo prema zraku, zrak prema kuitu i kuite prema okolini). Zato se odreuje neka
nadomjesna toplinska vremenska konstanta, gore opisanim postupkom.
109
sl.2 Odreivanje toplinske vremenske konstante

6. Odreivanje toplinske granine snage
Kada je konana nadtemperatura manja od dozvoljene za klasu izolacije), stroj ima
odreenu toplinsku rezervu; smije se opteretiti s veom strujom, to znai veu nazivnu snagu.
Smatra li se da preteni dio zagrijavanja dolazi od strujnih gubitaka (to za male priraste
struje vrijedi), toplinski dozvoljena struja iznosi:
d = Pgd k Id2 = Id
m Pg k I2m Im
Id I m
d
m
Id- toplinski dozvoljena struja

Im- mjerena struja u pokusu zagrijavanja
d- dozvoljena nadtemperatura za klasu izolacije
m- izmjerena konana nadtemperatura
Kada je toplinska rezerva velika, mora se u raunicu uvrstiti i gubitke u eljezu (omjer
PCu : PFe ulazi u jednadbu).
110
sl.3 Shema spoja snimanja pokusa zagrijavanja
111
312 POKUS ZAUSTAVLJANJA ASINHRONOG STROJA

Cilj vjebe:
- Odreivanje momenta inercije
- Odreivanje karakteristike momenta zaustavljanja o brzini Mz = f (n)
Zadatak vjebe:
1. Snimiti ovisnost brzine vrtnje stroja o vremenu za vrijeme zaustavljanja.
2. Odrediti moment inercije J grafikim i numerikim postupkom.
Opis vjebe:
1. Postupak snimanja:
Prema shemi na slici 1 spoji se mjerna i energetska oprema. Podesi se uzbuda
istosmjernog motora i provjeri da li je armaturni napon na sklopki motora nula. Nakon uklopa
sklopke u krugu istosmjernog motora i podizanjem armaturnog napona pogonskog istosmjernog
motora, cijeli agregat (asinhroni motor, pogonski istosmjerni motor i istosmjerni stroj kao
tahogenerator) zaleti se na 1.2ns.
Prije snimanja potrebno je:
a) Odabrati i podesiti prijenosni omjer izolacijskog pojaala tako da izlazni napon na kraju
zaleta bude manji od 10 Vp. Odabrani prijenosni omjer mora omoguiti podesno
mjerilo za prikaz.
b) Izvriti probno zaustavljanje radi podeenja osciloskopa.
c) Snimiti zaustavljanje agregata i dobivene podatke pohraniti na magnetski medij.
Umjesto tahogeneratora naponski signal o brzini vrtnje moe se dobiti i iz istosmjernog
nezavisno uzbuenog generatora koji je spojen na osovinu s asinhronim motorom. Naponski
nivo signala brzine vrtnje podesi se uzbudnom strujom. Treba napomenuti da se time mijenja i
moment zaustavljanja, jer se uzbuivanjem istosmjernog generatora javljaju gubici u eljezu
koje treba pokriti energijom iz zamanih masa agregata. Za odreivanje ukupnih gubitaka za
vrijeme zaustavljanja potrebno je raspolagati badarnim krivuljama gubitaka istosmjernog
motora i generatora.
112
sl.1 Snimanje pokusa zaustavljanja asinhronog motora
113
2. Odreivanje momenta inercije iz pokusa zaustavljanja

U pokusu zaustavljanja snima se vremenska ovisnost brzine vrtnje ispitivanog stroja.
Za vrijeme zaustavljanja energija pohranjena u zamanim masama stroja troi se na
gubitke pri zaustavljanju. Kada bi moment usporenja pri zaustavljanju bio konstantan krivulja
zaustavljanja bila bi pravac. Na osnovu ove injenice moe se odrediti moment inercije
ispitivanog stroja. Za moment zaustavljanja u nekoj radnoj toki vrijedi:
Mz = J
d
dt
snaga gubitaka pri tome iznosi:
Pg = M z = J
d
dt
Povue li se tangenta na krivulju zaustavljanja u nekoj radnoj toki, derivacija d/dt se moe
pisati kao diferencijal /t.
Grafiki postupak odre|ivanja subtangente T prikazan je na slici 2.
sl.2 Brzina vrtnje asinhronog motora tokom zaustavljanja

Uz poznatu snagu gubitaka u odabranoj toki brzine vrtnje n moment inercije J se moe
izraunati iz izraza:
J=
Pg
114
Za brzinu vrtnje u r/min dobiva se numerika relacija:

9. 552 Pg
J=
T
2
n
[ kgm2 ; W, s, r / min ]
Pg -gubici u toki brzine vrtnje koji koe stroj pri zaustavljanju (trenje, ventilacija itd.
ispitivanog stroja odnosno cijelog agregata ako je na osovinu ispitivanog stroja spojen
jo neki stroj).
Tako se dobiva ukupni moment inercije agregata. Da se odredi moment inercije
asinhronog motora treba od ukupnog momenta inercije oduzeti moment inercije svih ostalih
strojeva koji su mehaniki vezani na osovinu.
Subtangenta se moe odrediti i numerikim postupkom. U programskom paketu
ASYSTANT izvri se deriviranje krivulje zaustavljanja. Deriviranjem krivulje zaustavljanja
dobiva se krivulja dn/dt (sl.3). Prikae li se derivirana krivulja u ovisnosti o brzini, lako je
odrediti vrijednost dn/dt za eljenu brzinu vrtnje. Subtangentu T za radnu toku N za koju su
poznati gubici Pg tada odreujemo iz izraza:
T=
Mz = k
nN
| d n / d t |N
n
t
sl.3 Moment usporenja asinhronog motora tokom zaustavljanja

Karakteristika momenta zaustavljanja odreuje se postupkom numerikog deriviranja u
programskom paketu ASYSTANT. Osnovne upute za rad sa programskim paketom
ASYSTANT dane su u vjebi UP-ASYST.
115
313 POKUS ZALETA ASINHRONOG STROJA

Cilj vjebe:
Odrivanje karakteristika asinhronog motora iz pokusa zaleta
Zadatak vjebe:
1.Prikljuiti asinhroni stroj na mreu. Snimiti vremensku ovisnost brzine vrtnje, struje
armature i dva linijska napona na stezaljkama motora za vrijeme zaleta uz razliite
napone ili spojeve motora (trokut, zvijezda).
2.Postupkom numerikog deriviranja odrediti momentnu karakteristiku asinhronog stroja i
ovisnost struje armature o brzini vrtnje.
3.Po potrebi korigirati momentnu karakteristiku zbog propada napona
4.Sa momentne karakteristike odrediti potezni, minimalni i prekretni moment (Mpot, Mmin,
Mmax ), te pripadna klizanja.
5.Sa strujne karakteristike oitati poteznu struju ( Ik ).
Moment inercije asinhronog stroja J uzeti iz pokusa zaustavljanja.
Snimanje izvriti digitalnim osciloskopom, a dobivene podatke pohraniti na magnetski
medij.
Obradu snimaka izvriti programskim paketom "ASYSTANT"
Opis vjebe:
1. Postupak snimanja:
Prema shemi na slici 1 spoji se mjerna i energetska oprema.
Zakretnim transformatorom T1 podesi se napon mree na nazivni napon asinhronog
stroja.
a)Odabrati i podesiti prijenosni omjer izolacijskih pojaala, tako da izlazni napon tokom zaleta
bude manji od 10 Vp.
b)Izvriti probni zalet radi podeenja osciloskopa.
c)Zaustaviti motor.
d)Snimiti zalet motora i dobivene podatke pohraniti na magnetski medij.
116
sl.1 Snimanje pokusa zaleta asinhronog motora
117
2. Odreivanje momentne karakteristike

Promjena brzine je proporcionalna momentu ubrzanja.
M(t)=J =J
d
J
dn
=
d t 9.55
dt
Uzrok smetnji u signalu brzine vrtnje iz tahogeneratora su nemogunost idealnog

centriranja tahogeneratora na osovini motora, vii harmonici brzine vrtnje viekratnici lamelnog
koraka tahogeneratora, nejednolikost zranog raspora u tahogeneratoru, vibracije postolja,
elektromagnetske smetnje iz okoline.
Postupkom deriviranja smetnje u signalu tahogeneratora se znatno pojaavaju. Poveanje
smetnje obrnuto je proporcionalno vremenskoj konstanti derivatora. Zato je prije numerikog
deriviranja potrebno filtrirati izmjereni signal. esto samo filtriranjem nije mogue dovoljno
snanjiti nivo smetnje u signalu, pa se zato u postupku deriviranja krivulja koju se derivira po
dijelovima aproksimira polinomom vieg stupnja i odreuje se njegova derivacija.
3. Korekcija momentne karakteristike zbog propada napona
esto tokom zaleta dolazi do propada napona zbog slabe mree. Zato se dobivenu
momentnu karakteristiku treba preraunati na nazivni napon. Za male promjene napona vrijedi
izraz:
Un
M kor ( t ) = M ( t )
U mj
S drugom potencijom napona ovisi moment razvijen u zranom rasporu. Moment na

osovini koji se posredno mjeri u pokusu zaleta je moment razvijen u zranom rasporu umanjen
za moment trenja i ventilacije. Moment trenja i ventilacije ne ovisi o naponu. U sluaju da je
mrea vrlo slaba pokus zaleta se izvodi u spoju zvijezda. Moment u zranom rasporu (spoj
zvijezda) je tri puta manji od momenta u zranom rasporu (spoj trokut). U ovakvim prilikama
udio momenta trenja i ventilacije u ukupno razvijenom momentu nije zanemariv, pa bi se
korekcijom momenta izmjerenog na osovini uinila znatna pogreka. Zato se prije korekcije
treba momentu izmjerenom na osovini pribrojiti moment trenja i ventilacije odreen u pokusu
zaustavljanja. eli li se nakon korekcije momenta u zranom rasporu dobiti korigirani moment
na osovini potrebno je od korigiranog momenta u zraom rasporu oduzeti moment trenja i
ventilacije.
118
sl.2 Brzina vrtnje asinhronog motora tokom zaleta
sl.3 Struja asinhronog motora tokom zaleta
sl.4 Derivacija brzine vrtnje asinhronog motora tokom zaleta
119
sl.5 Preraunavanje momentne karakteristike na nazivni napon
sl.6 Momentna karakteristika asinhronog motora
sl.7 Struja asinhronog motora u toku zaleta
120
IV
SINHRONI STROJEVI
121

Cilj vjebe:
Zadatak vjebe:
1.S natpisne ploice ispitivanog stroja oitati potrebne podatke stroja: Un, In, Sn, nn, cos n, te
proizvoaa i serijski broj stroja (ili inventarski broj).
2.Identificirati namote sinhronog stroja
Opis vjebe:
1.Natpisna ploica
Redovito su na natpisnoj ploici sinhronog stroja navedeni podaci za: napon, struju,
snagu, brzinu vrtnje, cos , vrstu napajanja uzbude (nezavisna, samouzbudna, kompaundna),
struju uzbude, napon uzbude, vrstu zatite, vrstu pogona, godinu proizvodnje, klasu izolacije
pojedinih namota, propise kojima odgovara gradnja stroja, intermitenciju, tvorniki broj, tip,
vrstu izvedbe, naziv proizvoaa.
Natpisna ploica ima zadau da dade osnovne podatke o gradnji stroja te o njegovim
prematanju, promjeni naina hladjenja i sl.) s obaveznom naznakom imena izvoaa ovih promjena.
2.Namoti sinhronog stroja
-namot armature (trofazni ili jednofazni; trofazni namot je redovito spojen u zvijezdu) - u
pravilu smjeten na statoru
-uzbudni namot - u pravilu smjeten na rotoru
-priguni namot - smjeten u polnim papuama
122
402 MJERENJE OTPORA NAMOTA

Cilj vjebe:
1. Provjera stanja izolacije stroja prije putanja u pogon
2. Upoznavanje metoda mjerenja otpora namota, provedba mjerenja otpora namota U-I
Zadatak vjebe:
1. Ispitati stanje izolacije ispitivanog stroja pomou mjeraa izolacije
2. Izmjeriti otpor svih namota sinhronog stroja
Ukoliko otpor voltmetra unosi pogreku mjerenja, korigirati izmjereni otpor. Rezultate mjerenja
preraunati na 20oC i pogonski toplo stanje (75oC). Otpor namota na rotoru mjeriti
direktno na kliznim kolutima.
3. Skicirati raspored stezaljki stroja
4. Rezultate mjerenja prikazati u preglednoj tabeli
Opis vjebe:
1. Otpor izolacije namota
5. Mjerenje otpora namota sinhronog stroja U - I metodom
1. Otpor izolacije namota sinhronog stroja
Kad je stroj pod naponom kroz njegovu izolaciju tee nekakva mala struja. Ova struja
ima kapacitivnu komponentu (kroz kapacitet namota) i radnu komponentu (struja voenja kroz
otpor izolacije). Zato otpor izolacije nije beskonaan jer se to ne moe posti. Dakle, otpor
izolacije elektrinih strojeva ima konanu vrijednost. On ovisi o veliini stroja, o izolacijskom
materijalu i njegovoj koliini, o temperaturi i vlazi koju sadri izolacija. Koliki izolacijski otpor
treba imati elektrini stroj teko je propisati jer se taj otpor mijenja. Nema sumnje da je lo znak
za stanje izolacije ako je njen otpor malen iako je zrak suh i stroj hladan.
Bez obzira na sve tekoe postoje razliite upute koja govore o veliini izolacijskog
otpora odreenog stroja.
Na vjebi se pomou mjeraa otpora izolacije (indukcioni M-metar) mjeri otpor
izolacije. Standardne veliine induciranog napona M-metra pri jednolikom zakretanju ruice
brzinom cca 1-2 okretaja u sekundi iznose 100, 500, 1000 i 2500 V. Potrebno je izmjeriti otpor
izolacije: armatura - masa; uzbuda - masa; armatura - uzbuda
Ako je otpor izolacije vei od 1 M (za nn strojeve do 1 kV), stanje izolacije je
prihvatljivo. Otpor izolacije ispod 1 M znai da je potrebno namot suiti.
Opi propisi za niskonaponske mree dozvoljavaju izolacijski otpor 1 k po 1 V
pogonskog napona.
123
Prema IEC propisima veliina ispitnog napona za stator generatora ispod 10 MVA i
uzbudni namot uzbudnika iznosi 2 Un+1000 V (ali najmanje 1500 V). Ukoliko ne doe do
proboja izolacije za navedene ispitne napone, moemo zakljuiti da je izolacija ispravna.
Detaljni opis toaka 2 do 4 nalazi se u opisu vjebe OTPOR NAMOTA I IZOLACIJE
istosmjernog stroja.
5. Mjerenje otpora namota sinhronog stroja U-I metodom
Mjerenje se provodi U-I metodom prema vjebi OTPOR NAMOTA istosmjernog stroja
(sl.1).
Dodatnim promjenjivim otporom R udeava se veliina mjerne struje. Veliinu mjerne
struje treba odabrati prema veliini nazivne struje dotinog namota i to tako da ne prelazi 10%
nazivne struje jer se samo tada moe zanemariti poveanje otpora uslijed zagrijavanja koje
izaziva mjerna struja.
mjerenje otpora.
induktivitetom.
Kod trofaznih izmjeninih strojeva mjeri se otpor namota izmeu stezaljki (sve tri
kombinacije). Ukoliko se mjeri otpor pojedine faze, mora se navesti pogonski spoj stroja, zbog
raunanja gubitaka u bakru. Kada je poznat otpor izmeu stezaljki, pogonski spoj namota nije
nuno poznavati.
Gubici u bakru namota se raunaju:
2
2
PCu = 1.5 R st I = 3 R f If
Otpor namota rotora (u pravilu uzbuda) mjeri se direktno na kliznim kolutima (nelinearni
prijelazni otpor etkica ne ulazi u otpor namota).
124

Cilj vjebe:
Upoznavanje naina oznaavanja stezaljki sinhronih strojeva.
Zadatak vjebe:
1. U smislu propisa odrediti oznake svih stezaljki stroja
2. Skicirati prikljunu ploicu s rasporedom stezaljki stroja
Opis vjebe:
2. Odreivanje oznaka stezaljki
Stezaljke sinhronih strojeva se prema propisima oznaavaju:
- U, V, W, N namoti statora spojenog u zvijezdu s izvedenim zvjezditem
- U1-U2, V1-V2, W1-W2 namoti statora kada je izvedeno svih est stezaljki
- F1-F2 uzbudni namot sinhronog stroja
2. Odreivanje oznaka stezaljki trofaznog sinhronog stroja
Ukoliko su na stezaljke izvedeni svi krajevi faznih namota, odreivanje oznaka provodi
se na isti nain kao i za asinhroni stroj, vidi vjebu OZNAKE STEZALJKI asinhronog stroja.
125
404 POKUS PRAZNOG HODA - GENERATORSKI POSTUPAK

Cilj vjebe:
Utvrivanje magnetskog stanja i prilika u magnetskom krugu sinhronog stroja.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti generatorskim postupkom ovisnost induciranog napona i gubitaka o uzbudnoj struji
Uo=f(Im) i P=f(Im) u praznom hodu.
2.Nacrtati karakteristiku praznog hoda Uo = f(Im).
3.Nacrtati krivulju gubitaka sinhronog stroja Po = f(Um).
4.Oitati struju praznog hoda Imo (za zasieno stanje), Io (za nezasieno stanje) i gubitke Po,
PFe, Ptr,v, sve za nazivni napon Un. Oitati napon remanencije.
Opis vjebe:
1. Pokus praznog hoda - generatorski postupak
Ispitivanja u praznom hodu daju podatke o magnetskim prilikama u stroju: o
funkcionalnoj ovisnosti magnetskog toka o uzbudnoj struji, o obliku krivulje induciranog
napona koji ovisi osim o konstrukciji namota o rasporedu magnetskih silnica u zranom rasporu
stroja; napokon, ispitivanja u praznom hodu daju podatke o gubicima koje uzrokuje magnetski
tok koji rotira u eljezu statora, o gubicima koji nastaju pri rotaciji uslijed trenja u leajima i
uslijed ventilacije stroja.
Karakteristika praznog hoda prikazuje napon neoptereenog stroja u ovisnosti o
uzbudnoj struji Uo=f(Im) (sl.1). Ona u stvari predstavlja karakteristiku mag. kruga stroja u
odreenom mjerilu = f() (pri n=konst.).
Crta se krivulja praznog hoda sinhronog generatora Uo=f(Im) i oita se uzbudna struja
praznog hoda Imo i Io (zasiena i nezasiena) (sl.1). Odbivi gubitke pogonskog stroja na temelju
badarnih krivulja, nacrta se krivulja gubitaka sinhronog stroja Po = f(Im) (sl.2). Oitaju se
gubici Po, PFe, Ptr,v, sve za nazivni napon Un. Mjerenje u praznom hodu generatorskim
postupkom vri se prema slici 3.
Ispitivani sinhroni generator se pogoni istosmjernim motorom iji je pogon prikazan na
slici 4. Podeavanjem uzbude pogonskih generatora, podeava se napon armature pogonskih
generatora, odnosno pogonskog motora, tako da se pogonski motor i ispitivani stroj vrte
sinhronom brzinom vrtnje n=ns. Sinhrona brzina vrtnje kontrolira se tonim mjerenjem
frekvencije induciranog napona sinhronog generatora, odnosno tahometrom.
126
Nakon toga se podigne uzbuda sinhronog stroja do iznosa koji inducira u armaturi
vrijednost napona od 1,1 do 1,25 Un.
-u koracima se smanjuje iznos uzbude Im (iznos uzbude se samo smanjuje zbog petlje histereze);
-za svaku vrijednost uzbude oita se inducirani napon sinhronog generatora, te napon i struja
istosmjernog pogonskog motora;
-nakon to se uzbuda ispitivanog stroja smanji na nulu, potpuno se iskljui i oita napon
remanencije.
sl.1 Krivulja magnetiziranja
sl.2 Raspodjela gubitaka praznog
sinhronog generatora
hoda sinhronog stroja
127
S-PHMOT
vjeba: sinhroni stroj
sl.3 Shema spoja snimanja krivulje magnetiziranja sinhronog stroja

Pri odreivanju gubitaka ueljezu za radnu toku pod teretom nuno je oitati gubitke u
eljezu s krivulje Po = f(Im) jer struja uzbude Im odreuje inducirani napon E koji se moe bitno
razlikovati od napona na stezaljkama U.
128
S-PHMOT
sl.4 Shema spoja pogona sinhronog stroja
129
S-PHMOT
405 POKUS PRAZNOG HODA - MOTORSKI POSTUPAK

Cilj vjebe:
Utvrivanje magnetskog stanja i prilika u magnetskom krugu sinhronog stroja.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti ovisnost induciranog napona i gubitaka o uzbudnoj struji Uo = f (Im) te Po = f (Im) u
praznom hodu. Pri tome upotrijebiti motorski postupak.
2.Nacrtati karakteristiku praznog hoda Uo = f (Im). Nacrtati karakteristiku Po = f (Im) i
= f (Im).
3.Oitati struju praznog hoda Imo (za zasieno stanje), Io (za nezasieno stanje).
4.Odrediti gubitke trenja i ventilacije Ptr,v iz krivulje P = f (U2).
5.Oitati Po, PFe, Ptr,v za nazivni napon.
6.Usporediti karakteristine veliine dobivene pokusom praznog hoda u motorskom i
generatorskom postupku. Komentirati razlike.
Opis vjebe:
1. Pokus praznog hoda - motorski postupak
Ispitivani sinhroni generator radi kao motor (sl.1), prikljuen na sekundarne stezaljke
zakretnog transformatora. Zalet se provodi postepenim podizanjem napona transformatora. Pri
asinhronom zaletu stezaljke uzbude su spojene preko otpora vrijednosti 10-20 Ru. Postepenim
poveanjem napona stroj se dovodi do brzine vrtnje bliske sinhronoj. Prespajanjem uzbudnog
namota s otpora na izvor uzbudne struje, stroj se sinhronizira.
Nakon toga se regulacionim transformatorom u krugu armature sinhronog generatora
podigne napon sinhronog stroja do iznosa napona od 1,1 do 1,25 Un. Uzbudna se struja podesi
tako da se dobije cos = 1, tj. minimum armaturne struje. Kako minimum struje nije izrazit,
pogodnije je pratiti omjer otklona vatmetara i podeavati 1 / 2 = 1. Mjerenje se provodi na
slijedei nain:
-
u koracima se smanjuje struja uzbude Im (uzbuda se samo smanjuje),
za svaku vrijednost uzbude se podeava regulacionim transformatorom napon na

stezaljkama tako da se dobije minimum struje armature. U tom trenutku je inducirani
napon jednak naponu mree, stroj je u praznom hodu i iz mree uzima samo radnu
komponentu struje za pokrivanje elektrinih i mehanikih gubitaka.
oitava se struja uzbude, napon mree i snaga.
Na temelju izvrenog ispitivanja treba nacrtati krivulju praznog hoda sinhronog generatora Uo = f(Im) (sl.2) i oitati uzbudu praznog hoda Imo i Io (zasiena i nezasiena).
130
S-PHMOT
Odbivi gubitke u namotima statora od gubitaka u praznom hodu, nacrtati krivulju

gubitaka praznog hoda u uem smislu P = f (Imo) (sl.3). Odrediti gubitke trenja i ventilacije Ptr,v
iz krivulje P = f(U2) (sl.4). Oitati ukupne gubitke u eljezu za nazivni napon.
Usporediti karakteristine veliine dobivene pokusom praznog hoda u motorskom i
generatorskom postupku. Komentirati razlike.
sl.1
Shema
pokusa praznog hoda
sinhronog generatora motorskim postupkom (asinhroni zalet i snimanje)
131
S-PHMOT
sl.2 Krivulja magnetiziranja
sl.4 Aproksimacija gubitaka

kvadratnom skalom
sl.3 Raspodjela gubitaka

u praznom hodu
132

Cilj vjebe:
Utvrivanje ovisnosti struje armature o uzbudnoj struji pri trajnom tropolnom kratkom
spoju.
Zadatak vjebe:
1.Izmjeriti struju i snagu kratkospojenog sinhronog stroja.
2.Prikazati u dijagramu krivulje Ik = f (Im) i Pk = f (Im).
3.Odrediti Pdod i PCu.
4.Oitati Imkn.
Opis vjebe:
1. Pokus kratkog spoja sinhronog generatora
U pokusu kratkog spoja dobivaju se podaci o struji uzbude potrebnoj da armaturom
potee nazivna struja u kratkom spoju, te o potrebnoj snazi za pokrivanje gubitaka u bakru i
dodatnih gubitaka zbog skin efekta i vrtlonih struja.
Mjerenje se provodi prema slici 1. Kontrolira se zagrijavanje mjerenjem otpora namota
prije i nakon pokusa.
Uzbuda pogonskog motora se podigne na odredjeni iznos. Nakon ukljuenja sklopke u
armaturnom krugu pogonskog stroja se podie napon armature, dok pogonski stroj ne postigne
brzinu vrtnje n=ns koja se odrava konstantnom. Uzbuda se podie do iznosa koji u armaturnom
krugu rezultira strujom neto veom od In. Smanjivanjem uzbudne struje sinhronog generatora,
uz n=ns, se oitava veliina armaturne struje i podeene uzbudne struje sinhronog generatora.
Nakon izvrenog ispitivanja treba nacrtati krivulju kratkog spoja sinhronog generatora
I=f(Im). Oitati nazivnu uzbudu kratkog spoja Imkn (sl.2.). Odbivi gubitke pogonskog stroja (na
temelju badarnih krivulja gubitaka) nacrtati gubitke kratkog spoja sinhonog stroja Pk. Odrediti
gubitke trenja i ventilacije Ptr,v sinhronog stroja. Preostale gubitke razdvojiti na PCu i Pdod
(PCu = 1,5 Rst . I2), (sl. 3).
133
sl.1 Shema spoja snimanja pokusa kratkog spoja

sl.3 Gubici kratkog spoja

sl.2 Struja kratkog spoja

134
407 REAKTANCIJE SINHRONOG STROJA

Cilj vjebe:
Upoznavanje s pojedinim reaktancijama sinhronog stroja, njihovo mjerenje i utjecaj na
ponaanje sinhronog stroja
Zadatak vjebe:
1. Odrediti sinhronu reaktanciju iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja
2. Izmjeriti poprenu sinhronu reaktanciju reverziranjem uzbude.
3. Izmjeriti poetnu poprenu i uzdunu sinhronu reaktanciju na mirnom rotoru.
4. Odrediti prolaznu sinhronu reaktanciju
5. Odrediti inverznu sinhronu reaktanciju
6. Izmjeriti nultu sinhronu reaktanciju
7. Sve reaktancije odrediti u i u postocima.
Opis vjebe:
Nadomjesna shema sinhronog stroja prikazana je na sl.1. Kod strojeva s istaknutim
polovima uvodi se i pojam poprene sinhrone reaktancije.
Vrijednost svih reaktancija sinhronog stroja se izraava u ili u postocima nazivne
reaktancije. Daje se po fazi nadomjesne zvijezde, bez obzira na stvarni spoj namota.
Nazivna reaktancija je definirana kao:
Xn =
Un
= 100 %
3 In
Kod veih strojeva je radni otpor zanemariv prema reaktanciji, stoga se, u pravilu,
mjerenu impedanciju proglaava reaktancijom. Korekcija zbog radnog otpora se provodi prema
potrebi.
135
1. Sinhrona reaktancija iz pokusa praznog hoda i kratkog spoja.

U kratkom spoju struja je praktiki induktivna. Zasienja praktiki nema. Reaktancija
izmjerena u kratkom spoju je uvijek uzduna reaktancija.
Sinhrona reaktancija:
Un
Imk
3 In
Imo
Xd =
()
relativna vrijednost sinhrone reaktancije
xd =
Imk
Imo
xd
= xd 100
xd =
Imk
Imo
xd
= xd 100
zasiena sinhrona reaktancija
2. Mjerenje poprene sinhrone reaktancije reverziranjem uzbude.

Poprena sinhrona reaktancija se ne moe mjeriti u kratkom spoju kao uzduna.
Moe se stroj prikljuiti na mreu i pogonskim strojem ga natjerati u asinhroni rad s
malim klizanjem. Pri tome se prati napon i struja koji njiu od maksimalne do minimalne
vrijednosti kako rotor prolazi kroz uzduni odnosno popreni poloaj, pa je:
Xd =
U max
3 Imin
()
Xq =
U min
3 Imax
()
Kad nije na raspolaganju dovoljno veliki pogonski stroj, teko je zadrati asinhroni rad uz
malo klizanje. U takvom sluaju se stroju u praznom hodu uzbuda polako reverzira (sl.2). Pri
tome e rotor preskoiti za 1 polni korak. Poprenom poloaju rotora odgovara maksimalna
struja.
Xq =
U min
3 Imax
()
Mjerenje se ponavlja nekoliko puta i kao rezultat se uzima srednja vrijednost.
136
a) Reaktancije za simetrine komponente trofaznog sustava
b) Reaktancije kod prelaznih pojava

sl.1 Nadomjesna shema sinhronog stroja
137
sl.2 Asinhroni zalet sinhronog stroja,

sl.2 Mjerenje poprene sinhrone reaktancije reverziranjem uzbude
138
3. Mjerenje poetne poprene i uzdune sinhrone reaktancije na mirnom rotoru.

Uz kratkospojenu uzbudu i narinuti jednofazni napon na stezaljke stroja U - V moe se
izmjeriti uzduna i poprena poetna sinhrona reaktancija (sl.3 ).
sl.3 Shema spoja snimanja poetnih reaktancija na mirnom rotoru

Rotor se zakree dok struja u rotoru ne postigne maksimalnu vrijednost. Tada se os rotorskog
namota podudara s rezultirajuom osi statorskih namota U - V. U uzbudnom namotu, polnim
nastavcima i prigunom namotu se induciraju struje frekvencije 50 Hz, koje potiskuju tok u
rasipne puteve van rotora (isto kao kod brzih pojava na poetku udarnog kratkog spoja). Mjeri
se, dakle, poetna sinhrona reaktancija.
Poto je rotor u uzdunom poloaju i napon je narinut na dvije faze u seriju
Xd " =
U
2 Id
U poloaju, kada nema struje u rotoru, mjeri se poprena poetna reaktancija
Xq " =
U
2 Iq
Zbog zagrijavanja prigunog kaveza i polnih nastavaka treba mjeriti brzo i s relativno
malim strujama (do 25 % In).
4. Prolazna sinhrona reaktancija
139
Prolazna reaktancija kod strojeva s istaknutim polovima je u poprenom poloaju

jednaka poprenoj sinhronoj reaktanciji:
Xq = Xq
Kad stroj nema priguni namot (kavez), onda je poprena poetna reaktancija jednaka
prolaznoj:
X q " = X q
Za lamelirane polne nastavke i bez prigunog namota poetna i prolazna reaktancija su
jednake i za uzduni poloaj:
X d " = X d
5. Inverzna sinhrona reaktancija

Inverzna reaktancija X2 suprotstavlja se strujama inverznog sistema, tj. simetrinom
sistemu struja u sve tri faze, koje daju okretno polje suprotnog smjera od smjera vrtnje rotora.
Statorsko okretno polje s obzirom na rotor se mijenja s dvostrukom frekvencijom, tok e biti
potisnut iz rotora. Reaktancije e odgovarati poetnim vrijednostima a poto rotor naizmjence
prolazi uzduni i popreni poloaj, onda je inverzna reaktancija:
X2 =
Xd " + Xq "
2
6. Mjerenje nulte sinhrone reaktancije

Nulta reaktancija se mjeri tako, da se narine struja kroz sve tri faze spojene u seriju ili
paralelno.
Xo =
Uf
If
Ako je nuno uzeti u obzir i radni otpor, mjerimo i snagu, odn. cos .
Rotor moe mirovati, rotirati ili ak biti izvaen.
140
b) sve tri faze u seriji

sl.4 Shema spoja snimanja nulte sinhrone reaktancije sinhronog stroja
141
408 SINHRONIZACIJA
Cilj vjebe:
Sinhronizacija sinhronog stroja na mreu
Zadatak vjebe:
1.Odrediti uvjete sinhronizacije stroja na mreu
2.Sinhronizirati stroj na mreu
Opis vjebe:
1. Sinhronizacija pomou sinhronizacionog ureaja
Kad se generator stavlja u pogon mora ga se prikljuiti na mreu. Pri tome treba paziti da
naponi mree i generatora budu po veliini jednaki, imaju istu frekvenciju, imaju isti redoslijed
faza i da su u fazi (istofazni). U protivnom sluaju se mora uslijed razlike napona izmedju mree
i generatora oekivati struja izjednaenja, koja e biti to vea, to je vea razlika napona u
trenutku ukljuivanja. Najnepovoljniji sluaj bio bi kad bi vektori napona istoimenih faza bili u
opoziciji (180o). Razlika napona u tom sluaju je jednaka dvostrukom naponu na stezaljkama
generatora pa e i udarna struja kratkog spoja biti teoretski dva puta vea. Takav udarac moe
unititi namot generatora, ili unititi uinsku sklopku itd. Da do toga ne bi dolo mora se ispuniti
sve uvjete sinhronizacije prije ukljuivanja generatora na mreu.
Prije svega potrebno je provjeriti REDOSLIJED FAZA pomou smjera vrtnje malog
asinhronog motora. Pomou malog asinhronog motora redoslijed faza se provjerava na strani
prema mrei i na strani prema generatoru pri emu je sklopka otvorena. Ukoliko je smjer vrtnje
malog asinhronog motora identan s obje strane sklopke, govori se o identinosti redoslijeda faza
mree i sinhronog generatora.
S obzirom da je pogonskim strojem sinhroni generator pokrenut priblno do sinhrone
brzine vrtnje (koja je odreena frekvencijom mree i brojem pari polova sinhronog generatora)
uzbudi se generator tako, da je napon generatora priblino jednak naponu mree. Nakon toga
potrebno je postii da u trenutku ukljuenja sklopke nema razlike napona izmeu kontakata iste
faze to se prati na nul-voltmetru. Ako vektor napona generatora vremenski zaostaje za vektorom
napona istoimene faze mree, pogonski stroj se mora ubrzati i obratno. Obino se ne moe
postii potpuni sinhronizam, no prolaz kroz sinhronizam je relativno spor tako da se moe
ukljuiti sklopka u pravom trenutku.
U blizini istofaznosti (mree i GS) teko je prosuditi da li se generator jo prebrzo ili
presporo vrti. Zato se ureaju za sinhronizaciju dodaje jedan svjetlosni uredjaj s tri puta po dvije
sijalice (tzv. "mijeani spoj").
142
sl.1 Shema spoja sinhronizacije i rada na mrei

sinhronog stroja
Tvorniki sinhronoskopi za ovu svrhu koriste kompleksne elektronike ure|aje.
143
Napon na sijalicama njie (s frekvencijom koja je jednaka razlici frekvencija mree i

generatora) od nule do dvostrukog napona; iz istog razloga njie i svjetlost sijalica, jer je razlika
frekvencija relativno vrlo mala pa se promjena svjetlosti moe pratiti okom. Njihanje svjetlosti
pojedinih sijalica je medjusobno fazno pomaknuto za 120o pa se dobije osjeaj kao da se
svjetlost okree u jednom ili drugom smjeru. Iz smjera prividnog okretanja "tamne mrlje" moe
se zakljuiti na prebrzu ili presporu vrtnju sinhronog generatora.
2. Sinhronizacija - prisilna kod snienog napona
Postupak vrenja prisilne sinhronizacije kod snienog napona vri se kad sinhronizacioni
uredjaj, ili nije dostupan (nema ga), ili kad je u kvaru. Prisilna sinhronizacija se vri pri snienom
naponu radi smanjenja udarca struje u trenutku prikljuenja na mreu. U tom sluaju se
pogonskim strojem koji se napaja preko agregata - asinhroni motor i dva istosmjerna generatora upusti sinhroni generator do sinhrone brzine vrtnje n=ns. Tada se ukljui uzbuda sinhronog
generatora i provjeri redoslijed faza (sinhronog generatora i mree) pomou malog asinhronog
motora. Uzbuda sinhronog stroja se podesi na nulu. Nakon toga, i ukoliko je smjer vrtnje malog
asinhronog motora identian s obje strane sklopke koja se nalazi u armaturnom krugu sinhronog
generatora, zatvara se sklopka, ime je sinhroni generator prikljuen na mreu preko
regulacionog transformatora. Regulacionim transformatorom u armaturnom krugu sinhronog
generatora postepeno se podie napon do odreene vrijednosti, a zatim se podizanjem uzbude
sinhronog generatora pokua izvriti sinhronizacija. Ukoliko ne dodje do sinhronizacije to znai
da je snieni napon ipak prenizak te ga je potrebno poveati. Ovaj postupak mogue je izvriti i
tako da se sinhroni generator prikljui direktno na snieni napon, a ne postepenim podizanjem
regulacionim transformatorom uz neku uzbudnu struju sinhronog generatora. Nakon prikljuenja
napona postepenim podizanjem uzbudne struje izvri se sinhronizacija.
Gotovo identina metoda je prisilna sinhronizacija pomou predotpora ili prigunice koji
ograniavaju udarce struje do kojih dolazi u trenutku prikljuka generatora na mreu. Nakon
izvrene sinhronizacije predotpori se sklopkom kratko spoje.
144
409 RAD SINHRONOG STROJA NA MREI

Cilj vjebe:
Analiza podruja rada sinhronog stroja
Zadatak vjebe:
1. Na osnovu podataka natpisne ploice i reaktancija Xd i Xq (Xs) konstruirati vektorske
dijagrame za zadanu radnu toku i motorski i generatorski reim rada.
2. Na osnovu vektorskog dijagrama analizirati podruja rada sinhronog stroja
Opis vjebe:
1. Vektorski dijagram
Na osnovu vektorskog dijagrama mogue je analizirati cjelokupni rad sinhronog stroja na
mrei i odrediti nazivnu uzbudu. Zbog slabe preglednosti vektorskog dijagrama, prilikom analize
rada sinhronog stroja na mrei, koriste se i drugi dijagrami i krivulje:
-V krivulje
-krivulje regulacije
-kut optereenja el = f (Pr), el = f (I)
-pogonska karta
-vedski dijagram
-ameriki dijagram
2. Konstrukcija vektorskog dijagrama
Vektorski dijagram najee se crta u relativnim veliinama i pri tome je:
Unr = 1 nazivni napon na stezaljkama stroja - linijski
Inr = 1 nazivna struja armature - fazna
Eor - inducirani napon - fazni
- kut izmeu napona na stezaljkama i struje armature (cos - faktor snage)
- kut izmeu induciranog napona i napona na stezaljkama (kut optereenja, oznaava se
i s )
- kut izmeu induciranog napona i struje armature
Za konstrukciju vektorskog dijagrama (sl.1, sl.2) potrebno je poznavati iznos sinhrone

reaktancije Xs za turbogenerator ili iznos uzdune Xd i poprene Xq sinhrone reaktancije za
hidrogenerator. U zadanoj radnoj toki potrebno je poznavati iznose triju fizikalnih veliina koje
opisuju stanje sinhronog stroja u toj radnoj toki. eli li se odrediti uzbudna struja potrebno je
raspolagati i krivuljom magnetiziranja.
145
sl.1 Potpuni vektorski dijagram sinhronog generatora

s izraenim polovima (hidrogenerator)
sl.2 Fiktivni i stvarni padovi napona u vektorskom dijagramu (turbogenerator)
146
3. Podruja rada sinhronog stroja

Ako se nacrta vertikalno vektor konstantnog faznog napona mree U, i pod kutom
vektor fazne struje I (slika 3), pa ako se zamisli mjerilo vektora struje pomnoeno s 3Uf, onda
e vektor struje predstavljati ujedno prividnu snagu stroja.
sl.3 Prikaz radne toke

Projekcija tog vektora u smjer napona U predstavljat e radnu snagu Pr, a projekcija u
smjer okomit na U jalovu snagu Pj.
Iz toga odmah slijedi, da je za svaki horizontalni pravac u ovakovom dijagramu radna
snaga konstantna, tj. da su geometrijska mjesta konstantne radne snage horizontalni pravci. Isto
tako geometrijska mjesta konstantne jalove snage su vertikalni pravci. Krunice iz ishodita O
predstavljaju geometrijska mjesta konstantne prividne snage, a ujedno i konstantne struje statora
I. Pravci iz ishodita O predstavljaju geometrijska mjesta konstantnog faktora snage cos
Uz odabrani nain promatranja moe se itavo podruje rada podijeliti na 4 kvadranta
prema slici 4.
4. Veza meu pojedinim karakteristika sinhronog stroja
Sve karakteristike kod kojih je U = konst. prikazuju vezu etiri veliine: Im, I, Pr, cos,
dok jedna od njih slui kao parametar. Osim toga, im su poznate dvije veliine od ukupno tri:
Pr, I, cos , onda je pri U = konst. poznata i trea. Kako god se odabere parametar, i koje god
dvije veliine se prikau u meusobnoj ovisnosti, odreena je veza izmeu svih etiriju veliina
unutar prikazanog podruja. Jedini je zahtjev, da uzbuda Im bude bilo parametar, bilo jedna od
mjerenih veliina. Tako npr. na V krivulji se moe odrediti toka krivulje regulacije. Odabere se
radna snaga Pr1 i cos 1 pa se odredi I1.
I1 =
P r1
3 U cos 1
147
Potrai se toka na V krivulji Pr1 = konst. a I = I1, pa se moe oitati pripadna uzbuda Im1, tj. par
vrijednosti I = f(Im) za krivulju regulacije cos 1 = konst. Na isti nin se mogu preraunati i
ostale karakteristike, pa je dovoljno snimiti jednu grupu karakteristika, da bi se iz nje mogle
izvesti sve ostale.
sl.4 Podruja rada sinhronog generatora
148
410 RAD SINHRONOG STROJA NA MREI - V KRIVULJE

Cilj vjebe:
Odreivanje V krivulja ispitivanog sinhronog stroja
Zadatak vjebe:
1.Snimiti V krivulje ispitivanog sinhronog stroja za radne snage Pr: 0, 0.5, 1.0 Pn.
2.Snimljene krivulje prikazati na dijagramu.
3.Oitati nazivnu uzbudu Imn i Imncos = 0 ind iz V krivulja.
Opis vjebe:
V krivulje su karakteristike koje prikazuju ovisnost struje optereenja I o uzbudnoj struji
Im, uz konstantni napon armature U, frekvenciju f i radnu snagu Pr uzetu iz mree (sl. 1.).
1. Postupak mjerenja
Snimanje se provodi prema vjebi SINHRONIZACIJA (slika 1.). Najprije je potrebno
izvriti sinhronizaciju sinhronog stroja na mreu. V krivulje poeti snimati u induktivnom
podruju pri optereenju Pr = 0 i uzbudnoj struji za koju struja armature iznosi 1,2 In. Nova toka
krivulje (radna toka) postie se smanjivanjem uzbudne struje i snage pogona sinhronog stroja.
Podeavanje konstantne snage sinhronog stroja postie se promjenom uzbudne struje istosmjernog generatora (stroja za tereenje). U kapacitivnom reimu rada V krivulje se snimaju do
uzbudne struje kod koje stroj ispada iz sinhronizma ili do uzbude nula. U induktivnom reimu je
sinhronizacioni moment suvie velik i pogonski motor ne moe izbaciti stroj iz sinhronizma.
149
sl.1 V krivulje sinhronog stroja
150
411 RAD SINHRONOG STROJA MA MREI - KRIVULJE REGULACIJE

Cilj vjebe:
Snimanje krivulja regulacije sinhronog stroja
Zadatak vjebe:
1.Snimiti krivulje regulacije za cos: 0, 0.5, 0.8, 1 induktivno i kapacitivno u motorskom ili
generatorskom radu.
2.Snimljene krivulje prikazati u dijagramu
3.Odrediti nazivnu uzbudnu struju Imn i Imn cos= 0 ind iz krivulja regulacije.
Opis vjebe:
Karakteristikama regulacije se nazivaju krivulje I = f(Im) uz uvjet cos = konst,
U = konst. Svakoj uzbudnj struji Im uz konstantan faktor snage odgovara odredjena vrijednost
struje I. Krivulje regulacije prikazane su na slici 1.
1. Postupak snimanja
Da bi se snimila karakteristika regulacije za odredjeni cos = konst. potrebno je odrediti
omjer otklona vatmetara (koji su spojeni u Aronovom spoju):
cos = 0
1 = -1
2
cos = 0,5
1 = 0
2
cos = 0.8
cos = 1
1 = 0.394
2
1 = 1
2
otklon vatmetara isti uz razliit predznak
otklon prvog vatmetra iznosi 0
omjer otklona vatmetara iznosi 0,394
otklon vatmetara isti uz isti predznak
Pri prijelazu iz induktivnog u kapacitivno podruje i obrnuto za omjere otklona vatmetara vrijedi:
1 = 2
2 1
Vrijednost kvocijenta otklona vatmetara slijedi iz jednadbe za Aronov spoj koja glasi:
151
1 =
2
3 - tg
3 + tg
Nakon izvrene sinhronizacije moe se poeti sa snimanjem krivulja regulacije I = f(Im)

za cos kao parametar uz Un = konst. Snimanje poinjemo za krivulju cos = 0 induktivno i
uzbudnu struju pri kojoj je armaturna struja 1.2 Ian. Postepenim smanjivanjem uzbudne struje
sinhronog stroja mijenja se radna toka. Pri tome se za svaku radnu toku podeava eljeni cos
promjenom optereenja istosmjernog generatora (stroja za pogon i tereenje). Promjena
optereenja postie se promjenom uzbudne struje istosmjernog generatora.
Snimanje se izvodi prema shemi iz vjebe SINHRONIZACIJA (slika 1.).
sl.1 Krivulje regulacije sinhronog stroja
152
412 ODREIVANJE NAZIVNE UZBUDE

Clj vjebe:
Grafiki odrediti nazivnu uzbudnu struju ispitivanog sinhronog stroja.
Zadatak vjebe:
1.Odrediti nazivnu uzbudnu struju iz vedskog dijagrama.
2.Odrediti nazivnu uzbudnu struju iz amerikog dijagrama.
3.Usporediti tako dobivene rezultate sa nazivnom uzbudnom strujom odreenom iz krivulja
regulacije.
Opis vjebe:
Uzbudna struja za neku radnu toku sinhronog stroja moe se odrediti iz vektorskog
dijagrama (vjeba RAD SINHRONOG STROJA NA MREI slike 1 i 2). Posebne konstrukcije
za odreivanje uzbudne struje (npr. vedski i ameriki dijagram) primjenjuju se zbog
jednostavnije konstrukcije i zato to se podaci za vedski i ameriki dijagram mogu snimiti i
tamo gdje se ne moe izvesti mjerenje pod optereenjem.
1. vedski dijagram
vedskim se dijagramom mogu odrediti potrebne uzbudne struje za razliita optereenja
iz podataka pokusa praznog hoda i kratkog spoja.
Za odreivanje uzbudne struje potrebni su slijedei podaci:
-uzbudna struja u praznom hodu Imo
-uzbudna struja u kratkom spoju Imk (to je ona uzbudna struja koja u kratkom spoju potjera
nazivnu struju armature)
-uzbudna struja Imcos = 0 ind (to je uzbudna struja koja pri cos = 0 ind. potjera nazivnu struju
armature)
-cos, I radna toka, nazivne vrijednosti
Uzbudna struja Im za odreeno optereenje sinhronog generatora moe se odrediti
pomou "vedskog dijagrama".
vedski dijagram se konstruira na temelju vektorskog dijagrama na slijedei nain:
Na vektor struje praznog hoda Imo, koji je postavljen na apscisu, okomito se nacrta vektor
struje kratkog spoja Imk koji pripada promatranom optereenju pomnoen s iskustvenim
faktorom (1 - 1,1). Na apscisu se poloi vektor uzbudne struje Im cos = 0 ind (uzbudna struja za
promatranu struju optereenja I i cos= 0 ind). Vrhovi vektora struja (1 - 1,1) Imk i Imcos = 0 ind lee na krunici kojoj je sredite S na apscisi. Nanijevi kut moe se odrediti iznos
uzbudne struje Im (iji vrh vektora lei na konstruiranoj krunici) za nazivni napon i promatrano
optereenje i cos. Konstrukcija vedskog dijagrama prikazana je na slici 1.
153
sl.1 vedski dijagram

2. Ameriki dijagram (Potijerov trokut)
Prema amerikom dijagramu odreuje se uzbudna struja vektorskim zbrajanjem uzbude
praznog hoda nezasienog stroja I'o i uzbude kratkog spoja Imk, s time da se rezultanta povea za
onaj iznos Im, koji je potreban da se pokrije zasienje u eljezu pri induciranom naponu E1.
Napon na stezaljkama sinhronog stroja dobije se vektorskim zbrajanjem induciranog
napona E1 i "Potierovog napona" Upot.
U pot = I X pot
pri emu je Xpot Potierova reaktancija koja predstavlja rasipnu reaktanciju pogonski zasienog
stroja.
Za odreivanje nazivne uzbudne struje potrebni su slijedei podaci:
-krivulja magnetiziranja
-uzbudna struja u kratkom spoju Imk (to je ona uzbudna struja koja u kratkom spoju potjera
-uzbudna struja Imncos = 0 ind (to je uzbudna struja koja pri cos = 0 induktivno potjera
-cos , I (radna toka)
2.1 Konstrukcija amerikog dijagrama

U koordinatni sustav U, Im unese se krivulja magnetiziranja i u toki O povue se
tangenta na krivulju magnetiziranja. Taj pravac predstavlja krivulju magnetiziranja zranog
raspora. Na apscisnu os nanese se struja Imcos = 0 ind, a na ordinatnu os napon U.
154
Neka toka B ima koordinate (Imcos= 0 ind, U). Prema slici 2 ucrta se struja Imk s poetkom
u toki B. Kraj fazora struje Imk oznai se tokom A. Paralelno s krivuljom magnetiziranja
zranog raspora provue se pravac kroz toku A.
sl.2 Ameriki dijagram (Potijerov trokut)

Taj pravac sijee krivulju magnetiziranja u toki C. Udaljenost duine AB od toke C
predstavlja Potijerov napon Upot.
Duina FK na slici 2 predstavlja uzbudnu struju praznog hoda nezasienog stroja Imo'.
Nanoenjem struje Imo' na apscisnu os dobiva se toka D. Pod zahtijevanim kutem nanese se
struja Imk i dobije toka G. Duina OG predstavlja uzbudnu struju za eljenu radnu toku u
nezasienom stanju.
U smjeru okomice na duinu DG nanese se u toci F Potijerov napon Upot i dobije se
napon E1. Napon E1 nanese se na ordinatnu os i dobije se toka H. Paralela sa apscisnom osi
kroz toku H sijee krivulje magnetiziranja u tokama L i M. Duina LM predstavlja struju
Im. Algebarskim zbrajanjem struje uzbude u nezasienom stanju i dodatne struje uzbude
Im zbog zasienja pri naponu E1 dobiva se nazivna uzbudna struja Im zaeljenu radnu toku.
155
413 KUT OPTEREENJA

Cilj vjebe:
Odreivanje praktine granice stabilnosti sinhronog stroja
Zadatak vjebe:
1. Za uzbudnu struju jednaku: 0, 0.25 i 0.5 Imo treba snimiti ovisnost kuta optereenja o
armaturnoj radnoj snazi el = f (Pr) i struji el = f (I).
2. Za svaku krivulju odrediti granicu stabilnosti
Opis vjebe:
1. Odreivanje kuta optereenja
Kut optereenja el je kut zakreta rotora kod odreenog optereenja prema poloaju
rotora u praznom hodu.
Maksimalni kut optereenja odnosno granica stabilnosti iznosi 90o za turbogeneratore,
dok je kod hidrogeneratora ta granica izmeu 50o i 90o ovisno o omjeru sinhronog i reluktantnog
prekretnog momenta. Praktina granica stabilnosti hidrogeneratora ne prelazi 50o.
Na polnu papuu rotora stavi se oznaka koja se obasjava stroboskopskom bljeskalicom
sinhroniziranom s frekvencijom napona generatora (tj. mree ako je stroj sinhroniziran na mreu.
Kada je stroj u sinhronizmu, poloaj slike oznake na rotoru prema statora se ne mijenja. Kut
optereenja u praznom hodu je el = 0. Iznad mirujue slike oznake oznai se na statoru
referentna toka. Optereivanjem sinhronog stroja raste kut optereenja i razmak izmeu oznake
na statoru i rotoru. Ako se na ispitivanom stroju vide statorski utori i zubi tada je kut optereenja
najlake izraziti u utorskim koracima statora. Za preraunavanje u elektrne stupnjeve koristi se
slijedei izraz:
el = 360 p
N
N uuk
Nu- kut optereenja izraen u utorskim koracima

Nuuk- ukupan broj utorskih koraka na obodu statora ispitivanog stroja
Ako se na ispitnom stroju ne vide statorski utori, potrebno je izraditi prirunu skalu sa
geometrijskim stupnjevima i fiksirati je na kuite ili na rotor sinhronog stroja pokraj mjesta gdje
je mogue postaviti oznaku na osovini ispitivanog stroja. Sada se kut optereenja moe oitavati
u geometrijskim stupnjevima. Pomnoi li se tako dobiven broj sa brojem pari polova ispitivanog
stroja dobiva se kut optereenja el. Nedostatak ovakvog postupka je greka koja se unosi ako
skala u geometrijskim stupnjevima nije radijalno centrirana.
2. Postupak mjerenja
156
Nakon sinhronizacije ispitivanog stroja na mreu podesi se eljena uzbudna struja i

dovede stroj u prazni hod. Postupkom opisanim u toki 1 odredi se referentna toka na statoru.
U svakoj radnoj toki oita se struja u sve tri faze, kut optereenja el i radna snaga Pr.
Ispitivani stroj se optereuje poveanjem uzbudne struje istosmjernog, odnosno
opteretnog stroja. Snimanje se provodi do ispada stroja iz sinhronizma.
Snimanje izvesti prema shemi u vjebi SINHRONIZACIJA (sl.1).
sl.1 Ovisnost kuta optereenja o radnoj snazi
sl.2 Ovisnost kuta optereenja o struji armature
157
414 POGONSKI DIJAGRAM

Cilj vjebe:
Odreivanje dozvoljenog podruja rada sinhronog stroja (pogonski dijagram, pogonska
karta).
Zadatak vjebe:
Koristei rezultate snimanja rada sinhronog stroja na mrei potrebno je nacrtati pogonski
dijagram sinhronog stroja. Nazivne struje smatrati termiki maksimalno dozvoljenim.
Opis vjebe:
1. Pogonski dijagram
U pogonu sinhronog generatora koji radi na mreu postavlja se niz ogranienja radi
sigurnosti i pogona i samoga stroja. Sva se ta ogranienja prikazuju u tzv. pogonskom dijagramu
odnosno pogonskoj karti generatora. Ogranienja koja se postavljaju pri pogonu generatora su
slijedea:
Struja armaturnog namota I ne smije biti vea od odreenog dozvoljenog iznosa zbog
opasnosti od nedopustivog zagrijavanja namota (I<Imax). Struja uzbudnog namota Im ne smije
biti vea od odredjenog dozvoljenog iznosa zbog opasnosti od nedopustivog zagrijavanja namota
(Im<Immax). Optereenje pogonskog stroja ne smije prijei dozvoljeni najvei iznos; zbog toga je
ograniena najvea doputena aktivna snaga generatora (Pr<Prmax). Optereenje turbine pogonskog stroja ne smije biti manje od propisanog tehnikog minimuma (minimalna
proizvodnja pare u kotlu), zbog toga je ograniena najmanja aktivna snaga generatora (Pr
>Prmin). Generator e raditi stabilno jedino ako je kut optereenja manji od 90o (za stroj s
neizraenim polovima). Na taj je nain odredjena teorijska granica stabilnosti. Radi vee
sigurnosti dozvoljava se, meutim, rad samo do tzv. praktine granice stabilnosti, koja se
odreuje tako da se do teorijske granice predvidi uvijek rezerva od 10% aktivne snage. Struja
uzbude Im ne smije biti manja od nekog minimalnog iznosa Immin. Tom uvjetu udovoljavaju
automatski regulatori uzbudne struje. Njima se poste da se uzbudna struja ne moe smanjiti
ispod iznosa koji odgovara uzbudnom naponu to titi generator od gubitka stabilnosti.
158
2. Konstrukcija pogonskog dijagrama

Pogonski dijagram crta se relativnim jedinicama (vidi sliku 1.).
P n = 1 = 100 %
In = 1 = 100 %
Maksimalna snaga sinhronog generatora odreena je snagom pogonskog stroja, a

minimalnu snagu odreuju tehnoloki zahtjevi postrojenja pogonskog stroja. Za minimalnu
snagu uzima se 10% radne snage.
-S krivulje regulacije za cos n i In oita se nazivna struja uzbude sinhronog generatora koja se
smatra termiki dozvoljenom.
-Vrijednost Sn = In Un 3 = 1 = 100% nanese se pod kutem n u koordinatni sustav.
-Iz ishodita koordinatnog sustava nacrta se polukrunica radijusa Sn = 1. Ova polukrunica
ograniava podruje trajne nazivne prividne snage odn. termike trajne struje Imax statora
sinhronog generatora. Pogonske toke izvan tog podruja predstavljaju u trajnom pogonu
termiko preoptereenje statorskog namota.
-Na ordinatnu os nanese se iznos maksimalne i minimalne snage.
-Sa krivulja regulacije oita se, za razliite radne toke i dozvoljenu vrijednost uzbudne struje,
struja I i produkt S = I Un 3 i nanese pod odgovarajuim kutem u koordinatni sustav.
Na taj nain se dobiju toke (vrhovi) koje spojene predstavljaju granicu trajnog rada sinhronog generatora a da ne dodje do termikog preoptereenja rotorskog namota.
-Na identian nain se oita struja armature sinhronog generatora I s krivulja kuta optereenja
el = f(I).
Radna toka sinhronog generatora mora uvijek leati na pogonskom dijagramu unutar
nacrtanih ogranienja.
sl.1 Pogonski dijagram sinhronog stroja
415 NESIMETRINI KRATKI SPOJEVI

159
Cilj vjebe:
Odreivanje reaktancija na temelju snimanja ovisnosti struje armature o uzbudnoj struji
pri nesimetrinim kratkim spojevima
Zadatak vjebe:
1.Snimiti struju kratkog spoja za nesimetrine kratke spojeve:
- dvopolni,
- dvopolni prema zvjezditu,
- jednopolni
2.Prikazati u dijagramu krivulje Ik=f(Im)
3.Iz snimljenih rezultata odrediti sinhronu, inverznu i nultu reaktanciju
4.Vrijednosti reaktancija usporediti s prije odre|enim; komentirati razlike.
Opis vjebe:
Kod nesimetrinih kratkih spojeva razlikujemo:
- dvopolni kratki spoj,
- dvopolni kratki spoj prema zvjezditu,
- jednopolni kratki spoj.
Pripadni spojevi i odgovarajue karakteristike prikazani su na sl. 1 i 2, na kojima je
prikazan i tropolni trajni kratki spoj.
sl.1 Sheme spoja simetrinog i nesimetrinih kratkih spojeva

Snimanje se provodi, za odgovarajui spoj na jednak nain kao i tropolni kratki spoj.
Zbog poveanog zagrijavanja eljeza (inverzna komponenta!) treba mjeriti brzo uz manje
vrijednosti struje armature.
160
sl.2
Dijagra
se
prikazuje
Ik = f(Im), a na
temelju
snimljenih
vrijednosti
raunaju
se
reaktancije.
mom
Kao omjer napona i struje (uz zanemarenje omskog otpora) slijedi:

-iz tropolnog kratkog spoja dobiva se uzduna sinhrona reaktancija Xd
Imk =
Xd
Imo
-iz dvopolnog kratkog spoja dobiva se inverzna reaktancija X2
Imk
2
Imo
( Xd + X 2 )
2
-iz dvopolnog kratkog spoja prema zvjezditu dobiva se nulta reaktancija Xo
Imk 2
Imo
( Xd X 2 + Xd Xo + X 2 Xo )
3
-iz jednopolnog kratkog spoja prema zvjezditu dobiva se zbroj reaktancija - dakle kontrola
tonosti odreivanja pojedinih reaktancija
Imk
1
Imo
( Xd + X 2 + Xo )
3 X2
161
416 TROPOLNI UDARNI KRATKI SPOJ SINHRONOG STROJA

Cilj vjebe:
Odreivanje parametara sinhronog stroja na temelju udarnog kratkog spoja.
Zadatak vjebe:
1.Snimiti valne oblike armaturnih struja i1(t), i2(t), i3(t) i uzbudne struje im(t) za vrijeme
trajanja prelazne pojave tropolnog udarnog kratkog spoja.
Snimanje izvriti uz takve uzbudne struje da armaturne struje u stacionarnom stanju iznose:
Ik( t = ) = 0.5 In
Ik( t = ) = In
2.Analizirati oscilogram udarnog kratkog spoja
Opis vjebe:
1.1 Teorijske podloge
U najopenitijem sluaju kratki spoj obuhvaa sve pojave u stroju od asa kratkog spajanja
stezaljki stroja, preko uspostavljanja stacionarnog stanja, do ponovnog otvaranja stezaljki.
Prijelazne pojave odreene su magnetskim prilikama i omskim otporima u pojedinim strujnim
krugovima stroja. Registriranje prijelaznih pojava u kratkom spoju i razrada dobivenih rezultata
omoguuje uvid u magnetske prilike u stroju, koje se nastoje prikazati odgovarajuim
karakteristinim reaktancijama i vremenskim konstantama. Ovako dobiveni rezultati omoguuju,
ne samo ocjenu prilika pri kratkom spoju generatora u pogonu, ve i razmatranje razliitih drugih
pogonskih stanja, kao to je kratki spoj na mrei, nagle promjene optereenja i slino.
Jednofazni idealni kratki spoj
Radi razumijevanja fizikalne slike zbivanja u kratkom spoju razmotrimo prvo tzv. idealni
kratki spoj, tj. pretpostavimo da su u prvom trenutku radni otpori svih strujnih krugova jednaki
nuli. Promotrimo sluaj prema slici 1. gdje je uzet samo jedan namot na statoru i rotor s
odgovarajuom uzbudom, i zamislimo, da je kratki spoj statorskog namota nastao upravo u
trenutku kad tok rotora nije ulanen s namotom statora, tj. tok kroz statorski namot neka je =0
(slika 1.a). Rotor se vrti dalje sinhronom brzinom, i nakon etvrtine okretaja dolazi u poloaj
prikazan na slici 1.b, kad je itav njegov tok ulanen statorskim namotom. Poto smo, meutim,
pretpostavili, da je omski otpor statorskog namota jednak nuli, to bi svaka i najmanja promjena
toka u statorskom namotu inducirala neizmjerno veliku struju. Kako se ta struja protivi toku, koji
je izaziva, jasno je da nee tei neizmjerno velika struja, ve uvijek upravo onolika struja, koja je
dovoljna da sprijei promjenu toka u namotu statora. U sluaju prema slici 2.b tei e, dakle,
struja oznaenog smjera, a takve veliine da njeno protjecanje spreava protjecanje rotora da
protjera tok kroz namot statora. Tok rotora mora se prema tome zatvoriti tako da ne bude ulanen
statorskim namotom, tj. uglavnom kroz rasipne putove.
162
kratki spoj nastupa u trenutku kada rotorski

tok nije ulanen statorskim namotom
sl.1 Idealni jednofazni kratki spoj
I za uzbudni namot smo pretpostavili otpor jednak nuli, a to znai da se ni tok kroz rotorski
namot ne smije promijeniti. Poto se taj tok nepromijenjene veliine sada zatvara velikim
dijelom kroz zrak, trebat e znatno veu uzbudu, nego u sluaju prema slici 2.a, kad se zatvarao
kroz eljezo. Struja e u rotorskom namotu porasti, a tome e odgovarati i struja u statorskom
namotu vea od one koja bi odgovarala uzbudnom protjecanju iz poloaja prema slici 2.a. Dalje
nakon etvrtine okretaja nastupa stanje prema slici c). Rotorski tok opet nije ulanen statorskim
namotom, rotorska struja smanjila se opet na poetnu vrijednost, a statorska struja je jednaka
nuli. Jo evrtinu okretaja dalje, prema slici 2.d, rotorska struja opet poraste na vrijednost kao
kod poloaja prema slici 2.b, a isto tako i statorska struja, samo to je sada promijenila
predznak. Na slici 1. e) prikazana su statorska i rotorska struja za vrijeme jednog punog okretaja,
prema gornjim razmatranjima. Vidi se da u statorskom namotu tee izmjenina struja, dok se u
rotoru istosmjernoj struji superponira izmjenina komponenta dvostruke frekvencije.
163
kratki spoj nastupa u trenutku kad je rotorski

tok maksimalno ulanen statorskim namotom
sl.2 Idealni jednofazni kratki spoj
Istosmjerna komponenta
Gornje razmatranje vrijedi za sluaj kratkog spoja u trenutku kad je tok ulanen sa
statorskim namotom upravo jednak nuli. Razmotrimo sada sluaj prama slici 2 gdje je kratki spoj
nastao u trenutku kad itav tok prolaz kroz statorski namot. U tom trenutku nema jo struje u
statorskom namotu, ali kako se rotor okree, struja raste, da bietvrtinu okreta kasnije kada rotor
sam vie ne bi tjerao nikakav tok kroz statorski namot, dosegla veliimu potrebnu da se odri
puni tok samo statorskom strujom. Jo etvrtinu okretaja kasnije statorska struja mora ak toliko
narasti, da protjecanje statora koje pri tome dri ravnoteu protjecanju rotora bude dovoljno da
protjera i statorski i rotorski puni petni tok kroz putove rasipanja, slika 2.c. Oito je, da e u
tom trenutku i statorska i rotorska struja dosei maksimalnu vrijednost. Nakon jo etvrtine
okretaja, slika 2.d vraamo se na stanje prema slici 2.b, da bi nakon itavog jednog okretaja sve
poelo nanovo. Statorska struja sadri u ovom sluaju osim izmjenine komponente koja
spreava varijacije rotorskog toka kroz statorski namot jo jednu istosmjernu komponentu, koja
odrava puni tok kroz statorski namot, koji je postojao u asu kratkog spoja. Rotorska struja,
osim istosmjerne komponente, koja odrava rotorski tok, i drugog harmonikog lana koji dri
ravnoteu inverznoj komponenti statorskog protjecanja, sadri jo jedan lan osnovne
frekvencije, koji svojom inverznom komponentom dri ravnoteu istosmjernom protjecanju
statorskog namota. Direktna komponenta izaziva pak struju dvostruke frekvencije u statoru, a
164
inverzna komponenta te struje uzrokuje pojavu daljnjih viih harmonikih lanova u struji rotora
i statora. Oito je, da se pri jednofaznom kratkom spoju mogu oekivati znatna odstupanja oblika
i veliine krivulja struje u statoru i u rotoru u ovisnosti o trenutku u kojemu je nastupio kratki
spoj.
Trofazni kratki spoj
Znatno su preglednije prilike, ako promatramo simetrini kratki spoj viefaznog
generatora. Za svaku fazu vrijedi dodue isto to je reeno za jednofazni kratki spoj; pojavit e se
dakle uz izmjeninu komponentu i istosmjerna komponenta ovisna o poloaju rotora i asu
kratkog spoja ali se inverzne komponente svih triju faza ponitavaju, pa vie nema njihovog
djelovanja na rotor i svih posljedica. U rotoru se pojavljuje uz osnovnu uzbudnu struju
izmjenina komponenta osnovne frekvencije, koja odgovara istosmjernoj komponenti statorskog
protjecanja, kao i dodatna istosmjerna struja, koja je potrebna da bi poetni rotorski tok odrala
unato tome to je taj iz statora potisnut u rasipne putove. Ova istosmjerna komponenta odgovara
dakle izmjeninoj struji statora, ili tonije protjecanju okretnog polja statora. Stator kao cjelina
treba proizvesti jedan mirujui tok, tj. da zadri tok na onom iznosu i poloaju prema statorskom
namotu kao to je to bio u asu kratkog spoja, a uz to jo da sprijei protjecanje rotora, da
proizvede tok, koji bi zahvaao statorski namot. To znai, da e stator proizvesti okretno
protjecanje suprotno protjecanju rotora, i istosmjerno protjecanje, u smjeru poetnog poloaja
rotora u asu kratkog spoja. Oba ova protjecanja superponiraju se, tako da se ponitavaju u
poetnom poloaju rotora, a daju maksimalnu vrijednost kad se rotor okrene za jedan polni
korak.
Istosmjerno protjecanje daju istosmjerne komponente struje u sve tri faze, koje moraju
biti takve, da se u zvjezditu ponitavaju, tj.
IR 0 + IS 0 + IT 0 = 0
Okretno protjecanje dat e izmjenine komponente struja u fazama, koje ine direktni sistem, tj.
za koje vrijedi:
IS = IR
2
IT = I R
gdje je kompleksni operator koji zakree fazor za 120o unazad. Struje pojedinih faza ovisit e o
poloaju rotora prema dotinoj fazi u asu kratkog spoja. Kad bi npr. kratki spoj nastao u asu
podudaranja osi rotora s osi faze R, protjecanje koje tome odgovara uspostavilo bi se strujom IRo
= 2 / 3 . Ido u fazi R, a strujama ISo = 1 / 3 . Ido i ITo = 1 / 3 . Ido u ostale dvije faze, gdje Ido
predstavlja ekvivalentnu struju, koja bi dala isto protjecanje u namotu jedne faze.
165
Kad bi se kratki spoj dogodio u bilo kojem trenutku (rotor zakrenuo prema fazi R za kut t),
struje u sve tri faze dale bi polje u smjeru rotora uz uvjet da je:
2
Id 0 cos ( t )
3
2
Id 0 cos ( t - 120o )
=
3
2
Id 0 cos ( t + 120o )
=
3
IR 0 =
IS 0
IT 0
To e biti istosmjerne komponente faznih struja, koje se oito u zvjezditu ponitavaju. To e biti
ujedno i momentane vrijednosti izmjeninih komponenti u asu kratkog spoja, ali s obrnutim
predznakom, jer okretno protjecanje mora u prvom asu prema slici 3) biti jednako i suprotnog
smjera od istosmjernog protjecanja. Iz toga slijedi, da e svaka fazna struja poeti s vrijednou
nula, te da e titrati oko svoje istosmjerne komponente kao srednje vrijednosti. Izmjenine
komponente struje bitie u sve tri faze iste veliine, ali pomaknute za fazni kut 120o.
Rotorski namot za koji isto tako pretpostavljamo da mu je otpor jednak nuli takoer ne
dozvoljava nikakve promjene toka. Budui da mu se protivi statorsko protjecanje, tok se zatvara
rasipnim putovima, a za to je potrebno znatno vee protjecanje. Istosmjerna komponenta
rotorske struje dri ravnoteu okretnom protjecanju statorskih izmjeninih struja, koje se vrti
sinhrono s rotorom i djeluje mu nasuprot. Izmjenina komponenta rotorske struje spreava
istosmjernoj komponenti statora da izazove promjenu toka u rotoru. Tono promatrano,
protjecanje ove izmjenine komponente moe se rastaviti u dvije okretne komponente, koje
rotiraju sinhronom brzinom relativno prema rotoru, i to jedna direktna u smjeru vrtnje rotora, a
druga inverzna, nasuprot smjeru vrtnje rotora. Inverzna komponenta prema tome miruje s
obzirom na stator i djeluje nasuprot istosmjernoj komponenti statora, dok direktna komponenta
rotira dvostrukom sinhronom brzinom s obzirom na stator, i time izaziva u statoru direktni sistem
struja dvostruke frekvencije.
Utjecaj prigunog namota
Razmatranje ne bi bilo potpuno, kad ne bismo uzeli u obzir i utjecaj prigunog namota,
bilo da se radi o prigunom kavezu u polnim nastavcima rotora, bilo da su polni nastavci
izvedeni iz masivnog nelameliranog eljeza, tako da djeluju kao kratkospojni namot, koji
obuhvaa pol. Ako i za priguni namot pretpostavimo otpor jednak nuli, onda struje prigunog
namota nee dozvoliti promjenu toka, koji kroz taj namot prolazi. Uslijed toga e tokovi u
rasipnim putovima imati mnogo manje prostora na raspolaganju, gustoa silnica e porasti, a
time i potrebno protjecanje. Statorske struje biti e znatno vee nego bez prigunog namota, jer
struje u prigunom namotu podravaju protjecanje rotora i time poveavaju ukupno protjecanje,
kojemu stator mora odrati ravnoteu. Za struje vrijedi sve to je reeno ranije, s time da rotorsko
protjecanje sada predstavljaju struje u uzbudnom namotu i struje u prigunom namotu zajedno.
166
Utjecaj radnog otpora

Nije teko vidjeti kako e utjecati omski otpor namota na ova razmatranja. U prvom asu
tokovi se ne mogu promijeniti, i pri beskonano malenom otporu tei e tolike struje, da odre
tok na poetnoj veliini:
= poc = L I
Meutim, poto otpor nije beskonano malen, potrebna je neka mala promjena toka, da bi
inducirala napon potreban za savladavanje omskog otpora R, kako bi se struja I mogla odrati na
poetnom iznosu:
d
=I R
dt
Prema tome, svi tokovi koji su se sluajno zatekli u asu kratkog spoja, a nisu odravani
narinutim uzbudnim naponom, i koje smo u dosadanjem razmatranju zamiljali konstantnim u
strujnim krugovima beskonano malog otpora, u stvari e opadati, i to bre, to je vea struja
potrebna za odravanje toka. Struja e biti to vea, to je manji induktivetet L. Iz gornjih izraza,
koji vrijede za jednostavan strujni krug vezan s magnetskim tokom, moe se odmah vidjeti, da
je:
R
= poc e- L
di
R
=- dt
i
L
tj. da e struja i tok eksponencijalno padati, pri emu je vrijednost T = L/R vremenska konstanta
karakteristina za trajanje pojave, jer se poetna vrijednost struje odnosno toka nakon vremena t
= T smanji na 1/e = 0.368 svojeg iznosa. Unato mnogo zamrenijim prilikama pri nekoliko
magnetski vezanih strujnih krugova, ipak se pojave mogu svesti na razmatranja magnetskih
polja, koja se razgrauju po eksponencijalnom zakonu. Ako npr. promatramo tok kroz priguni
kavez, budui da je broj zavoja malen, to je i ulaneni tok i induktivitet malen, dok je omski
otpor s obzirom na mali raspoloivi presjek tapova relativno velik. Vremenska konstanta je
malena, pa se tok relativno brzo "oslobaa" prigunog namota, i time skrauje rasipne putove u
kojima se zatvara. To se zbiva u prvih nekoliko poluperioda kratkog spoja, a poslije toga je
vrijednost izmjenine komponente smanjena. Kae se da je kratki spoj iz "poetne" preao u
"prolaznu" fazu. Relativno brzo isezavaju i istosmjerne komponente statorskih struja i
izmjenina komponenta uzbudne struje koja im odgovara. Razlog je tome u velikoj struji koja je
potrebna za odravanje istosmjernog toka kroz dugake rasipne putove u zraku. Due traje
razgraivanje rotorskog istosmjernog toka, koji se dobrim dijelom zatvara kroz eljezo, pa je
induktivitet relativno vei, a otpor manji. Uslijed toga sporije opada dodatna istosmjerna
komponenta rotorske struje i izmjenine komponente statorskih struja, koje toj komponenti
odgovaraju. Napokon, kad je rotorska struja ponovo pala na vrijednost odreenu narinutim
uzbudnim naponom, u statorue tei samo izmjenine struje, koje svojim protjecanjem dre
ravnoteu poetnom protjecanju rotora, a preostaje samo toliko toka, da pokrije padove napona u
namotima. Prelazna pojava je zavrila, te je nastupio tzv. trajni kratki spoj.
1.2 Matematike podloge za analizu
167
Matematiki opis struja za vrijeme tropolnog udarnog kratkog spoja

Na osnovu prethodnog fenomenolokog razmatranja mogu se za udarni kratki spoj
postaviti diferencijalne jednadbe. Rjeavanjem diferencijalnih jednadbi dobiva se izraz za
vremenski tok struja za vrijeme trajanja prelazne pojave udarnog kratkog spoja.
t
" cos (1 t +
- )
U Ke1- TtK
Ii = U [ ( K1 + K
1+=K 3 e Td ) i cos( t + i ) 2
d
Xd
- 0.5 ( K 4 e Ta ) cos( =2 ( t1 +
e- Ta ) cos( i ) ]
1) +
" - i ) K5
K2
-
Xd
1
Xd
1
)
K3 = (
X d X d
1
1
")
K4 = ( " Xd
Xq
1
1
")
K5 = ( " +
Xd
Xq
Dakle, u stacionarnom stanju nakon prelazne pojave iznos struje trajnog kratkog spoja
ovisi jedino o konstanti K1 odnosno o iznosu uzdune reaktancije Xd i uzbudnoj struji. Fazni
pomak i predstavlja fiktivni pomak struje pojedine faze u trenutku nastajanja kratkog spoja.
Za vremenske konstante Td", Td' i Ta i reaktancije Xd", Xd' i Xd openito vrijedi:
T d " < T a < T d
X d " < X d < X d
Na osnovu ovoga moe se zakljuiti da e u trenutku nastajanja kratkog spoja prvi ili
drugi extrem struje armature biti najvei (Xd"<<), ali dae iznos vrlo brzo opadati jer je
vremenska konstanta Td" najmanja.
Interesantno je analizirati utjecaj lana:
t
K 4 e Ta cos (2 t + i )
Vidi se da je to lan dvostruke frekvencije. No iz snimke udarnog kratkog spoja rjetko e

se moi uoiti lan dvostruke frekvencije iz vie razloga:
-Zbog male armaturne vremenske konstante (Ta) komponenta dvostruke frekvencije brzo se
priguuje.
-Konstanta K4 predstavlja razliku poetne poprene i uzdune reaktancije. Znamo da se u
prvom trenutku svi tokovi zatvaraju kroz zrani raspor pa je razlika izmeu tih
reaktancija i kod rotora sa istaknutim polovima vrlo mala.
Maksimalni iznos istosmjerne komponente pojedine armaturne struje jako ovisi o
trenutku nastajanja kratkog spoja (cos(i)).
1.3 Postupak snimanja
Mjernu i energetsku opremu potrebno je spojiti prema shemi na slici 4, odnosno slici 5.
168
a)Grupu je potrebno zaletiti na sinhronu brzinu.

b)Kratko spojiti sinhroni stroj pri uzbudnoj struji jednakoj nuli.
c)Polako podizati uzbudnu struju, dok armaturna struja ne dosegne eljenu vrijednost.
d)Podesiti parametre osciloskopa.
-odabrati i postaviti prijenosni omjer izolacionih pojaala, tako da maksimalni izlazni
napon bude manji od 10 Vp.
-procijeniti trajanje prelazne pojave i postaviti vremensku bazu osciloskopa
e)Otvoriti sklopku, priekati stacionarno stanje
f)Zatvoriti sklopku, snimiti udarni kratki spoj i dobivene podatke pohraniti na magnetski
medij
Pri izboru mjerila voditi rauna da maksimum struje kratkog spoja moe biti do 30 puta
vei od stacionarne vrijednosti.
Pri provedbi pokusa udarnog kratkog spoja treba osobito paziti, da se sve tri faze kratko
spoje istovremeno i da pri spajanju ne doe do mehanikog odskakivanja kontakata. Radi
zahtjeva daljne numerike analize osigurati da je brzina vrtnje za vrijeme snimanja konstantna.
Pri snimanju se ne treba sluiti strujnim transformatorima, koji ne bi proporcionalno prenijeli istosmjerne komponente, nego treba upotrijebiti shuntove. Shuntovi i kontrolni ampermetri se iz
sigurnosnih razloga (visoki napon) ukljuuju u zvjezdite, a ne u izvode generatora .
169
sl.3 Shema spoja snimanja udarnog kratkog spoja
sl.4 Blok shema prihvata i ispisa podataka

pomou AD pretvaraa i raunala
2. Grafika analiza oscilograma udarnog kratkog spoja
170
Za grafiku analizu oscilograma tropolnog udarnog kratkog spoja treba izabrati

oscilogram one faze u kojoj se pojavljuje istosmjerna komponenta struje (sl.5). Postupak analize
je slijedei:
1.Povuku se envelope na krivulju i pa se udaljenost meu njima podijeli na polovice.
Udaljenost y od srednje linije predstavlja amplitudu izmjenine komponente u ovisnosti
o vremenu.
2.Veliina y se prenese u posebni dijagram y=f(t) (sl.6) pa se promatra eksponencijala
t
Um Um
) e- Td =
X d X d
1 = (
2 ( I - Ik ) e- Td
koja je superponirana na konstantni lan
Um
=
Xd
2 Ik
3.U samom poetku je tome pribrojen jo lan
2 = (
t
Um
U
" - m ) e- Td " =
Xd
X d
2 ( I" - I ) e- Td "
4.Od y se odbije konana vrijednost Ik2 i u novom, logaritamskom dijagramu prikae

yIk2 izuzimajui prvih nekoliko perioda (sl.7). Time se dobije 1=f(t) a u log-lin mjerilu
je to pravac.
5.Oita se Td'.
6.Sa slike 7 se u sliku 6 ucrta 1 (crtkano za nekoliko prvih perioda).
7.Sa slike 6 se oita 2 i prenese u log-lin mjerilo u sliku 8 te se odredi Td".
8.Sa slike 6 se oita
I m =
2 I =
2 I +
2 ( I - Ik )
to je amplituda prolazne udarne struje kratkog spoja pa se iz toga dobiva prolazna (uzduna)
reaktancija:
X d =
Uf
=
I
Um
=
2 I
U
3 I
9.Sa slike 6 se oita

Im " =
2 I" =
2 Ik +
2 ( I - Ik ) +
pa je poetna (uzduna) reaktancija
171
2 ( I" - I )
Xd " =
Uf
"=
I
U
3 I"
10.Iz struje trajnog kratkog spoja na kraju oscilograma se dobiva uzduna reaktancija
Xd =
Uf
=
Ik
U
3 Ik
U, Uf, Um su linijski, fazni, maksimalni napon prije kratkog spajanja.
sl.5 Oblik struje jedne faze pri tropolnom udarnom kratkom spoju
sl.6 Pomo}na konstrukcija-o~itanje sa slike 5

sl.6 Odreivanje izmjenine komponente
172
sl.7 Pomona
konstrukcija za
odreivanje Td'
sl.8 Pomona konstrukcija za odreivanje Td"
173
417 IDENTIFIKACIJA PARAMETARA SINHRONOG STROJA IZ SNIMAKA

STRUJA DOBIVENIH POKUSOM UDARNOG KRATKOG SPOJA
Cilj vjebe:
Odreivanje parametara sinhronog stroja:
Td" -poetna vremenska konstanta
Td' -prijelazna vremenska konstanta
Ta -vremenska konstanta armature
Xd -uzduna reaktancija
Xd' -prijelazna uzdu`na reaktancija
Xd" -poetna uzduna reaktancija
Xq" -poetna poprena reaktancija
Zadatak vjebe:
1.Snimke dobivene pokusom udarnog kratkog spoja i pohranjene na magnetskom mediju
potrebno je preformatirati i uitati u programski paket MATRIX.
2.U MATRIX-u izvriti:
- podatke potrebne za obradu uitati u MATRIX
- digitalne podatke pretvoriti pomou faktora pretvorbe u vrijednosti mjerene struje
- podatke normalizirati prema nazivnoj struji armature
- generirati vremenski bazu ( vremenski vektor)
- broj toaka po jednoj struji svesti na najvie 240 zbog ogranienja memorije raunala. Pri
tome paziti da po jednoj periodi (20 ms) ne bude manje od 20 toaka
- prikazati sve struje u dijagramu
- odabrati struju faze pogodnu za analizu
- pomou algoritma opisanog u ovim uputama odrediti traene parametre
- usporedno prikazati snimljenu i izraunatu struju dotine faze
- odrediti parametre grafikim postupkom
- usporediti i analizirati dobivene rezultate
3.Usporediti i analizirati rezultate dobivene grafikim postupkom i pomou raunala.
Opis vjebe:
1. Prilagodba podataka za uitavanje u MATRIX
Digitalni mjerni ureaji kojima se snimaju promatrane pojave pohranjuju podatke
digitalno u razliitim oblicima (formatima). Podaci se moraju prevesti u format koji zahtijeva
programski paket MATRIX. Za prilagodbu formata koristi se raspoloivi program.
174
2. Obrada u MATRIX-u
2.1 Priprema:
a)prema uputi za koritenje MATRIX-a uitati podatke iz datoteke u etiri razliite varijable
(struje)
b)pomou faktora pretvorbe podatke u varijablama preraunati u vrijednosti struja
c)normalizacija (svoenje na relativnu vrijednost u odnosu na nazivnu vrijednost) provodi se
dijeljenjem vrijednosti varijable (struje) nazivnom strujom
d)osnuje se nova varijabla, proporcionalna vremenu uzorkovanja podataka (vremenski vektor)
e) koristei PLOT naredbu prikazati sve etiri varijable (struje) na ekranu
f)odabrati struju faze s najveom istosmjernom komponentom za daljnju obradu
g) prema 2.2 odrediti traene parametre
h)koristei PLOT naredbu prikazati mjerenu i izraunatu struju faze na ekranu
i) prema 2.3 grafiki odrediti traene parametre
j)usporediti parametre dobivene analitiki, grafiki i eksperimentalno (iz prethodnih pokusa)
2.2 Odreivanje parametara (identifikacija):
Fizikalne pojave u promatranom stroju mogu se opisati matematikim modelom (jedna ili
vie jednadbi, koje opisuju ponaanje stroja u prijelaznoj pojavi), iji parametri (konstante) nisu
poznati. U ovom sluaju paramametri matematikog modela imaju fizikalno znaenje.
Identifikacija parametara sinhronog stroja na osnovu podataka snimljenih u pokusu
tropolnog udarnog kratkog spoja izvodi se postupkom matematikog optimiranja. Matematiko
optimiranje vri promjenu parametara matematikog modela usporeujui izmjereni i izraunati
odziv.
Za postupak optimiranja potrebno je oblikovati funkciju koju e se optimirati. U
tehnikoj praksi to je u veini sluajeva kvadratna funkcija, slijedeeg oblika:
n
[ I
rac
( x1 , x 2 , ..., x n ) - Imj ]
i =1
Imj -snimljeni odziv na osnovu kojeg se eli izvriti identifikacija parametara x1,x2,...,xn
Ira~ -izraunati odziv pomou raunskog modela s trenutnim parametrima x1,x2,...,xn
x1,x2,...,xn -parametri koje se eli identificirati, odnosno parametri koji se mijenjaju u
postupku optimiranja
U postupku optimiranja kroz vie iteracija mijenjaju se parametri stroja koji se ele
identificirati tako da minimizirana funkcija postigne to manju vrijednost, idealno vrijednost
nula.
Postoji razraeno vie matematikih algoritama za optimiranje. Od takovih algoritama
trai se da u to manje iteracija i za bilo koji poetni izbor parametara postignu to manju
vrijednost optimirane funkcije.
U praksi se pokazalo da gotovo ni jedan algoritam ne zadovoljava gore traene uvjete,
ak da postupak optimiranja divergira za lo izbor poetnih parametara. Zato je poetne
parametre potrebno odabrati procjenom na osnovu poznatih teoretskih razmatranja ili iz
175
iskustva. Takoer se pokazalo da se bolji rezultati postiu kod modela gdje je potrebno
identificirati manji broj parametara (3 - 4). Ovakovi postupci gotovo su potpuno neupotrebljivi
za identifikaciju vie od 10 parametara odjednom.
Identifikacija u programskom paketu MATRIXx
Radi prethodno opisanih problema postupak identifikacije izvodi se u nekoliko koraka.
Najprije se identificira manji broj parametara pomou jednostavnijeg modela a kasnije se
postupak uslonjava.
Za postupak identifikacije potrebno je pripremiti slijedee podatke i programe:
- Poetne parametre: P0 = (Xd", Xd', Xd, Xq", c, Td", Td', Ta)
- Ulaznu veliinu - vektor vremena
- Snimljeni odziv pomou kojeg se izvodi identifikacija (struja armature)
-Pomoni program koji e izraunavati odziv struje armature na osnovu trenutnih parametara.
Odziv struje armature izraunava se pomou jednadbe dane u vjebi snimanje tropolnog
udarnog kratkog spoja.
- potrebni programi su: MODEL1, OPTIM2 i OPTIM3
- Prvi korak identifikacije
Od tri snimljene struje armature za identifikaciju se odabire struja one faze koja ima
maksimalnu istosmjernu komponentu, jer bez nje nije mogue identificirati parametre koji
generiraju tu komponentu.
Kratki spoj se dogodio kad je rotor bio pod odreenim kutom prema osi izabrane faze. U
jednadbi za izraunavanje odziva struje je to kut . Taj nas parametar ne zanima ali je potreban
u postupku identifikacije i nepoznat je. Zbog velike osjetljivosti izraunatog odziva upravo na
kut potrebno je taj kut to bolje procijeniti.
-Ako izabrana struja ima veliku negativnu istosmjernu komponentu onda se kree u
rasponu od 30o do -30o
-Ako izabrana struja ima veliku pozitivnu istosmjernu komponentu onda se kree u
rasponu od 150o do 210o
Radi to tonijeg odrivanja kuta potrebno je nekoliko puta izraunati odziv struje uz
poetne parametre i varirati kut tako da se maksimumi izraunatog i izmjerenog odziva struje
to bolje poklope. Odziv struje izraunava se naredbom:
EXEC ( ' MODEL1 ' )
176
- Drugi korak identifikacije

Iz vjebe reaktancije sinhronog stroja uzimamo podatke o uzdunoj reaktanciji Xd,
poetnoj uzdunoj reaktanciji Xd" i poetnoj poprenoj reaktanciji Xq". Te podatke i podatak o
broju toaka kojima je opisana snimljena pojava unesemo u nekom od editora u program
MODEL2. Upiemo u varijablu P0 poetne parametre iju identifikaciju namjeravamo izvriti u
ovom koraku.
P 0 = ( X d , , T d " , T d , T a )
Naredbom:
EXEC ( ' OPTIM 2' )
zapoinje postupak identifikacije. Program OPTIM2 u sebi sadri rutinu koja vri optimiranje.
Po potrebi program se moe izvriti vie puta ovisno o kvaliteti aproksimacije koja se eli
postii.
Po zavretku programa na ekranu se prikazuje numeriki podatak o kvaliteti aproksimacije,
dobivena vrijednost parametara i grafiki prikaz izraunatog i izmjerenog odziva struje.
- Zavrni korak identifikacije
U ovom koraku svi parametri su "osloboeni", mogu se promijeniti u iterativnom
postupku. Prije samog postupka optimiranja potrebno je dopuniti poetni vektor novim
parametrima
Xd, Xd" i Xq" i sloiti ih ovim redoslijedom:
PO = ( Xd " , Xd , Xd , Xq " , , Td " , Td , Ta )

Naredbom :
EXEC ( ' OPTIM 3' )
zapoinje postupak identifikacije.

- Dodatna provjera kvalitete identifikacije
S identificiranim parametrima izraunati odziv struje za kut pomaknutim 120o odnosno
240o i usporediti ih sa preostale dvije izmjerene struje.
177

Ispitivanje Elektricnih Strojeva PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitivanje Elektricnih Strojeva PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA - ZAGREB

IVAN GAPARAC MIRKO CETTOLO

Prema odabranoj shemi spoja odabrati instrumentarij s obzirom na pretpostavljene

5. Rezultat rada u laboratoriju - ispitni protokol

414 POGONSKI DIJAGRAM

101 PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA

S obzirom da je tolerancija prijenosnog omjera malena (0,5 %) moraju i voltmetri kod

sl.1. Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera voltmetrom

1.2. Potenciometarska metoda

sl.2. Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera

1.3. Ureaj za mjerenje prijenosnog omjera

sl.3 Shema spoja mjerenja prijenosnog omjera

102 ISPITIVANJE IZOLACIJE

sl.1 Struja kroz izolaciju

sl.2. Shema spoja ispitivanja glavne izolacije transformatora

103 GRUPA SPOJA TRANSFORMATORA

sl.1 Raspodjela toka kod jednofaznog napajanja transformatora

sl.2 Odreivanje poetaka i krajeva svitaka

3. Kontrola grupe spoja

sl.3 Spoj transformatora Yd5

sl.4 Kontrola zadanog spoja

104 PODACI NATPISNE PLOICE

sl.1 Primjer natpisne ploice transformatora

105 OTPOR NAMOTA

sl.1 Shema spoja mjerenja otpora namota

106 POKUS PRAZNOG HODA

Sl.1 Ovisnost struje magnetiziranja o naponu

sl.3 Shema spoja snimanja pokusa

sl.2 Gubici praznog hoda transformatora

107 POKUS KRATKOG SPOJA

sl.1 Gubici kratkog spoja transformatora

sl.2 shema spoja snimanja pokusa kratkog spoja transformatora

Za jednofazni transformator vrijedi:

Za trofazni transformator vrijedi:

sl.1. Nadomjesna shema transformatora

s porastom temperature, za razliku od Jouleovih gubitaka u namotu koji s porastom temperature

201 PODACI NATPISNE PLOICE

2. Namoti istosmjernog stroja

sl.1 Primjer natpisne ploice istosmjernog stroja

sl.2 Skica poprenog presjeka kolektorskog stroja

202 OTPOR NAMOTA I IZOLACIJE

2. Metode mjerenja otpora namota

odnosno ako se rauna i s potrokom voltmetra

sl.1 Naponski spoj mjerenja otpora

Strujni spoj (sl.2) se koristi za vee otpore

Odnosno uz raunanje pada napona na ampermetru

sl.2 Strujni spoj mjerenja otpora

esto se temperatura "hladnog" namota podudara s temperaturom okoline. Ili, uz poznati

5. Mjerenje otpora namota istosmjernog kolektorskog stroja U-I metodom

sl.3 Mjerenje otpora armature kolektorskog stroja

203 OZNAKE STEZALJKI

sl.1 Oznake stezaljki i smjer vrtnje

sl.2 Primjer oznaavanja stezaljki

3.Odreivanje oznaka stezaljki

sl.3 Odreivanje oznaka stezaljki uzbudnih namota

Namot pomonih polova i kompenzacijski namot moraju imati potpomagajue

sl.4 Odreivanje oznaka stezaljki namota armature,

sl.5 Veza oznaka namota armature i uzb. namota

204 NEUTRALNA ZONA

2.Metode odreivanja neutralne zone

sl.1 Odreivanje neutralne zone metodom indukcije

b) naponi meu susjednim lamelama