FAKULTET ZA BIZNIS I TURIZAM BUDVA

MJESTO YIELD MENADERA U SISTEMU UPRAVLJANJA

PRIHODIMA

PROF. DR IVO P. UPANOVI

Student: Bubanja Nikola 42/13

Budva, decembar 2015

SADRAJ

UVOD.3
1. POJMOVNO DEFINISANJE YIELD MENADERA..4
2. ULOGA YIELD MENADERA U SISTEMU UPRAVLJANJA PRIHODIMA5

3. UPRAVLJANJE PRIHODIMA..9
4. LOW COST KOMPANIJA EASYJET KAO PRIMJER ADEKVATNOG
UPRAVLJANJA PRIHODIMA U YIELD MENADMENTU...10
ZAKLJUAK14
LITERATURA

UVOD

Yield management je menaderska tehnika kontrole izvrenja marketinga, a sadri u sebi

postupke i procese planiranja i realizacije optimalne profitabilnosti programa, odnosno hotelskog
preduzea.1
Pojmovno izvedeno iz engleskih rijei yield i management. Yield u najirem se smislu
prevodi kao dodatna dobit ili zarada od neke aktivnosti mislei na prihod ili kao rezultat:
prepustiti, popustiti, ustupiti, odstupiti, predati, izruiti, ali uvijek u smislu donijeti neki novi
rezultat.2
U savremenim uslovima kada uspjenost poslovanja nije jednoznaan pojam, shvatanje politike,
procedura i alata koje omoguavaju maksimiziranje prihoda i profita, te biti sposoban upotrijebiti
ih, efikasne su vjetine za koje se danas podrazumijeva da ih moderni yield menader posjeduje.
Menadment prinosa (eng. Yield management) je zajedniki pojam za sveukupnost
menaderskih tehika kojima se omoguuje u uslunim djelatnostima ostvarivanje maksimalnog
prihoda i profita sa ogranienim kapacitetima.
U osnovi, izvorna ideja menadmenta prinosa je maksimiziranje efikasnosti premjetanjem
teita sa masovnog trita na diferenciranje cijena, kontrolu i alokaciju kapaciteta i
segmentaciju klijenata na mikro tritu.
Sve to se radi u cilju maksimiziranja ukupnog oekivanog profita u svim subjektima koji
menadment prinosa primjenjuju. Ne radi se o sniavanju cijena ve ostvarivanje najveeg
mogueg profita. U ekstremnim sluajevima moe znaiti i poveanje cijene (ako je potranja
vea od ponude).
Yield management se uspostavlja nainom vrednovanja i praenja trokova u odnosu na ukupan
prihod. Trokovi se analiziraju odvojeno kroz fiksne i varijabilne trokove. Cilj je postii
potpuno pokrie varijabilnih trokova i ako je mogue fiksne trokove, ali ako to nije mogue,
onda barem dio fiksnih trokova, to je posebno vano u uvjetima kada se na turistikom tritu
smanjuje potranja (predsezona i posezona).
1 http://lumens.fthm.hr/edata/2011/ecc7c574-7cfd-4ee9-bc79-c3785c10c329.pdf
2 http://lumens.fthm.hr/edata/2011/9ece6646-45c5-4e44-9063-a11cf2a128c6.pdf
3

1. POJMOVNO DEFINISANJE YIELD MENADERA

Yield menader je menader u kompaniji koji treba da maksimizira profit od prodaje ogranienih
kapaciteta, npr. avio sjedita, hotelskih soba na nain da se kontrolie cijena i kapacitet i
diferenciraju proizvodi i usluge za razliite segmente klijenata.3
Posao yield menadera je posljednjih nekoliko godina postala jedna od najzanimljivijih
menaderskih tehnika u turizmu, s ciljem maksimiziranja ukupnih prihoda i profita ostvarenih u
hotelu, turistikoj agenciji itd.. Iako je sam pojam yield menadera star ve 30 godina, u kriznim
uslovima, kada se poslovanje suoava sa sve manjim brojem gostiju s jedne strane, a sve veom
konkurencijom s druge strane, menadment prinosa je menaderska tehnika koja pomae
turistikoj kompaniji u suoavanju sa krizom.
Menadment prinosa kao pojam potie od deregulacije amerikog avio prijevoza krajem 1970.-ih
(PEOPLExpress Airlines vs. American Airlines/United Airlines) kada su avio kompanije shvatile
da pametnim upravljanjem cijenama i veim prilagoavanjem kupcima mogu bolje prodati svoje
kapacitete.
Cilj yield menadera prinosa u npr. avio kompanijama je bio i ostao maksimalno iskoritavanje
vremenski ogranienih resursa, odnosno prodaja to vie avio karata po najveim cijenama.
Identifikovati problem predstavljao je vremensko ogranienje osnovnog resursa.4 Ukoliko se ne
proda avioa karta na letu danas, mogunost prodaje je nepovratno izgubljena i taj prihod se nee
moi nadoknaditi i predstavlja proputen prihod. Zbog toga yield menader mora pronai pravu
cijenu koja e privui potencijalnog putnika da se odlui za let, iako je u razmatranju imao drugi
termin.
Posljedica je da su avio karte jeftinije nekoliko mjeseci ili nedelja prije leta, nego neposredno
prije samog polijetanja aviona, jer putnik u sluaju dueg vremenskog razdoblja ima vei
vremenski horizont u odluivanju za taj let sa popustom. Klijenti koji biraju putovanja vremenski
3 . Hung, C. T. (2004), Revenue Management of the Hotel Industry in Hong Kong, City
University HongKong, Submitted for Department of Marketing Science, str. 87

4 http://hrcak.srce.hr/file/200172
4

blie samom letu obino imaju obvezu koju ne mogu izbjei i oni predstavljaju sigurnog kupca
kojem se naplauje cijena bez popusta.
Ovaj model preuzet je i u hotelijerstvu. Pojedinano, svaki hotel analizira potranju za svojim
smjetajnim kapacitetima i na temelju dobivenih podataka odreuje cijene soba. U hotelijerstvu
se preko metoda rezervacija, odvija funkcija menadera prinosa.
Metod hotelskih rezervacija je posebno znaajan jer je cilj svakog hotela popuniti u cijelosti
smjetajni kapacitet te ostvariti to veu prodaju svojih usluga, a ujedno povezuje hotel s
vanjskim okruenjem, odnosno s klijentom (gostom ili posrednikom) koji se nalazi u vanjskom
okruenju u odnosu na hotel.5
Na osnovu odreenih podataka radi se predvianje na rok od 45-90 dana u cilju odreivanja
hotelskih cijena i predvianja profitabilnosti. Jedna od osnovnih razlika izmeu hotela i avio
kompanije je mogunost hotela u prodaji i drugih usluga, osim standardih, kao to je noenje (u
sluaju avio kompanije leta). Hotel prodaje hranu i pie, wellness i ostale usluge, zbog ega i
ovi inioci moraju biti ukljueni u odluivanje.6

2. ULOGA YIELD MENADERA U SISTEMU UPRAVLJANJA PRIHODIMA

Yield menader treba da sadri skup znanja i vjetina o poveanju ukupnog prihoda, gdje nije
osnovni cilj kontrola trokova ve je osnovni cilj poveanje prihoda iz prodaje osnovnih i
pomonih kapaciteta i sadraja.7
Tenja za to veim prihodom, po jednoj sobi u hotelu ili po jednoj stolici u restoranu, je prvi
menaderski zadatak, yiel menadera, kojim se eli pridobiti gost, primjenom trinih zakona

5 Kotler, P., Bowens, J.T., Marketing u ugostiteljstvu hotelijerstvu i turizmu, MATE,

Zagreb, 2010, str.65
6 http://issuu.com/enescirikovic/docs/uvod_u_ekonomiku_poslovanja_skripta/77
7 http://lumens.fthm.hr/edata/2011/ecc7c574-7cfd-4ee9-bc79-c3785c10c329.pdf
5

ponude i potranje u kojoj nezaobilaznu ulogu ima cijena usluge, po metodu vrijednost za
novac (eng. value for money).
Cijena usluge u pojedinom hotelskom preduzeu je rezultat odnosa ponude i potranje na tritu
i stvarne mogunosti prodaje s druge strane.
Ako u jednom danu nije prodata jedna hotelska soba ili nije prodana stolica u restoranu za
odreeni obrok, to je isti gubitak za hotel jer se za taj dan vie nee prodati (Cerovi, 2003).Sve
to mora da organizuje yield menader.8
Zbog navedenog menader ukljuuje primjenu informacijskih metoda i strategiju odreivanja
cijena u svrhu raspodjele odgovarajue i ograniene jedinice opreme i inventara odgovarajuem
kupcu na odgovarajuem mjestu u odgovarajue vrijeme (metoda postizanja najveeg prihoda /
profita iz postojeih kapaciteta).
Yield menader u sistemu upravljanja prihodima moda nije i najsretnije ime, jer se ne radi ni o
kakvim prinosima nego o istoj maksimizaciji prihoda uz ograniene kapacitete sa kojima neki
gospodarski subjekt raspolae. Zato se esto koristi i ime menadment prihoda - eng. Revenue
management (Prester, 2008).
Cilj yield menadera u npr. hotelijerstvu je pronai primjerenu cijenu za primjerenu sobu
primjerenom gostu u primjereno vrijeme. U dananjem vremenu internetskih prodajnih kanala,
mobilnog oglaavanja i e-marketinga moe se dodati i preko primjerenih prodajnih kanala.
Razliiti prodajni kanali podrazumijevaju razliite cijene i strategije upr, vljanja prihodima, to
takoe znai da hoteli moraju uvesti vei broj faktora prema kojima se obraunava konana
cijena, a sve u svrhu ostvarivanja to veeg prihoda po smjetajnoj jedinici.
Upravljanje prihodima podrazumijeva detaljno analiziranje podatka o gostima i rezervacijama i
na osnovu tih podataka prilagoavanje cijene paketa smjetaja sastavljenih od noenja i ostalih
usluga (doruak, ruak, veera, koritenje dodatnih usluga kao to su wellness).9

8 http://hrcak.srce.hr/file/200172
9 http://issuu.com/enescirikovic/docs/uvod_u_ekonomiku_poslovanja_skripta/77
6

Tu ulaze i faktori kao to su duina boravka i ogranienja poput mogunosti i uslova

otkazivanja. Kako oprema i inventar u hotelima s ogranienim kapacitetima nije nita drugo nego
vrijeme kroz koje je jedinica kapaciteta dostupna, ako predmetna jedinica nije zauzeta u
odreenom vremenu, taj neiskoriteni dio nepovratno nestaje.

Umjesto brojanja kupaca odnosno izraunavanja prosjenog prihoda po gostu, savremeni

hotelski yield menaderi e sve vie mjeriti prihod i profit po raspoloivoj vremenski
utemeljenoj jedinici inventara [PHVUJI] .U stvarnosti PHVUJI predstavlja prosjenu cijenu
iskoritenja uslunog kapaciteta.
Kontrolom promjene cijena i obima prodanog kapaciteta menadmentom prinosa kompanije
postiu znaajno poveanje prihoda. Iako je menadment prinosa prvenstveno alat koji
omoguuje maksimalnu iskoritenost postojeih, ogranienih resursa, isti istrauje i podatke o
kretanju potranje za uslugama na tritu.10
Yield menader u upravljanju prihodima ukljuuje veoma paljivo definisanje usluge, klijenta,
vremena i cijena po kojim se nude usluge. Pojedini autori (Withiam, 2001) kao strateki nivo
menadementa upravljanja prihoda navode 4 Cs: kalendar, sat, kapacitet i trokovi (eng.
calendar, clock, capacity and cost), povezano zajedno sa 5-im C: klijentom (eng. Customer).
Menadment upravljanja prihoda u odnosu na CRM2 , ija marketinka filozofija je fokusirana
na elje i zadravanje klijenata, je sofisticiran nain upravljanja ponudom i potranjom, koji
segmentira klijente na razliite grupe, temeljem njihove spremnosti za prihvatanjem ponuene
cijene usluge i alokacijom kapaciteta na razliite segmente, sve u cilju maksimiziranja prihoda
ostvarenog od ogranienih kapaciteta.11
Ovaj koncept se u pravilu rabi u servisnim operacijama s visokim fiksnim i niskim varijabilnim
trokovima u usklaivanju potranje (eng. Chase strategy lov za potranjom) a u cilju to
maksimalnijeg iskoritavanja kapaciteta.
10 http://hrcak.srce.hr/file/200172
11 http://hrcak.srce.hr/file/200172
7

Menader u sistemu uoravljanja prihodima uspostavlja vrednovanja i praenja trokova u odnosu

na ukupan prihod. Trokovi se analiziraju na fiksne i varijabilne te je cilj s ogranienim
kapacitetima ostvariti dodatne prihode za postizanje potpunog pokria varijabilnih trokova i ako
je mogue fiksnih.
Ali, ako to nije mogue, onda se nastoji pokriti dio fiksnih trokova u razdoblju kada su hoteli
otvoreni, to je posebno vano u hotelijerstvu razdoblju predsezone i posezone kada se na tritu
smanjuje potranja.
Niski varijabilni trokovi doputaju neto fleksibilniju politiku odreivanja cijena i yield
menaderima daju mogunost sniavanja cijena u vrijeme smanjene potranje. Uz napomenu da
se metode i tehnike menadmenta prihoda ne mogu poistovjetiti s politikom sniavanja cijena, da
bi se poveao broj gostiju (putnika ili posjetitelja), ve je to stalni proces mjerenja kapaciteta,
koji nisu popunjeni i koji se stvarno mogu prodati na tritu, po cijeni koju prihvata trite. Cilj
menadera u sistemu upravljanja prihodima nije sniavanje cijena, nego ostvarivanjen najveeg
profita od zadanih, nepromjenjivih kapaciteta.12
Primjena metode upravljanja prihodima je najefikasnija kada je koriste kompanije sa sljedeim
obiljejima:13
razmjerno nepromjenjivi kapacitet (koji propada ako nije konzumiran, ne moe se skladititi prazna soba je isti izgubljen prihod)
vremenski nepostojana (jako varijabilna) i neizvjesna potranja
mogunost segmentiranja trita ako se moe odrediti koja kategorija gostiju dolazi (npr.
poslovna i ekonomska klasa)
kratkotrajne / prolazne zalihe
odgovarajua struktura trokova i cijena, tana i velika baza podataka sa IT u realnom vremenu
(Kimes, 1989.)
12 Lonarevi, R., Menadment, Univerzitet Sigidunum, Beograd, 2006, str, 46
13 Lonarevi, R., Menadment, Univerzitet Sigidunum, Beograd, 2006, str, 47
8

3. UPRAVLJANJE PRIHODIMA
Upravljanje prihodima odreuje koliinu svakog proizvoda koji e se ponuditi na prodaju. Ovaj
proces odreuje koliko ukupno prodati usluga, i kako dostii najbolju kombinaciju full fare,
discount i grupnih rezervacija i tako ostvariti najbolji prihod. 14
Temeljni cilj svake kompanije je ostvariti profit, to znai postii to vei prihod uz to nie
trokove. Osnovni preduslov za uspjenu optimizaciju prihoda predstavlja cjenovna politika. Za
navedenu svthu kompanije, yield menadzeri razvijaju posebnu poslovnu fuknciju ciji je cilj
postizanje optimalnog ukupnog prihoda.
U praksi se za tu funkciju koriste razliiti engleski termini kao npr. inventory management,
revenue management i yield management, od kojih pojam revenue management najvjernije i
odraava svrhu ove funkcije, a to je upravljanje ukupnim prihodima u kompaniji.
Osnovni elementi yield menadzmenta su predvianje potranje, optimizacija i planiranje
prekapaciranosti. Takva implementacija donosi poveanje ukupnog godinjeg prihoda na nivou
2-6 %.
Npr. praksa prekapaciranosti aviona je najstariji primjer tehnike upravljanje ukupnim prihodom
na letu. Avionske kompanije povremeno prodaju vie karata za odreeni let nego to postoji
raspoloivih sjedita i to iz dva razloga:15
Smanjuje se rizik od neprodatih sjedita ime se tei maksimizaciji prihoda,

14 https://bib.irb.hr/datoteka/291696.MiseticSteinerTatalovic-ZIRP06.pdf
15 https://bib.irb.hr/datoteka/291696.MiseticSteinerTatalovic-ZIRP06.pdf
9

 Veem broju putnika omoguava se dobijanje mjesta na letu koji je bio njihiv prvi
izbor
Sve navedeno u praksi treba rezultirati optimizacijom prihoda po letu, pri emu se mora voditi
rauna o sve veem uticaju niskotarifnih avionskih kompanija, zbog ega promjene tehnike u
revenue managementu se prilagoavaju nainu na koje oni upravljaju prihodima.

4. LOW COST KOMPANIJA EASYJET KAO PRIMJER ADEKVATNOG

UPRAVLJANJA PRIHODIMA U YIELD MENADMENTU

EasyJet kompanija je druga najvea niskotarifna avio-kompanija u Evropi. Samo u 2010. je

prevezla 48,7 miliona putnika, dok je prva u brani, Ryanair prevezla 72 miliona. Odrava
ukupno 387 linija ka 129 aerodroma irom svijeta, dok Ryanair odrava 950 linija ka 161
aerodroma. Flota EasyJet kompanije raspolae sa 176 aviona, dok Ryanair sa 264. Sami
aerodrom je u neposrednoj blizini za 163 miliona ljudi koji ive na svega od jedan sat vonje od
EasyJet - ovih aerodroma, to ukazuje na smanjenje trokova prevoza do aerodroma.
Osniva ove kompanije je Stelios Haji-Ioannou, koji je voen svojom idejom uvidio da Velikoj
Britaniji i Evropi nedostaju niskotarifne kompanije. Samostalno otpoinje razvoj i tako se po prvi
put poinje sa prodajom prvih mjesta za premijerni let ta prodaja obavlja se preko telefona.
Prvi let je bio London Glazgov. Nakon toga, dolazi do prve kupovine aviona i prvi
meunarodni let bio je London Amsterdam. Tek od 1997. poinje sa radom web site
EasyJet.com, a 1998.i prva prodata karta preko Interneta.
to se tie modela po kome EasyJet posluje, oni su usavrili se i iskoristili sve povoljnosti koje
su im se pruile, pa tako nemaju prodajnih agenata i tu su utedjeli na radnoj snazi i platama.
Prodaja i rezervacija mesta vri se iskljuivo putem Interneta, na taj nain imaju utedu od 25%.
Uteda je ak i na tampanju avionskih karata, zapravo dovoljno je prilikom rezeracije upamtiti
broj rezervacije i na alteru isti rei uz priloenu linu ispravu.

10

Opredijelili su se za jednu vrstu aviona, Boeing 737-500, zbog njegovih karakteristika. Avioni su
maksimalno iskoriteni 11, 5 sati letenja dnevno, to je duplo vie od prosjeka. Dakle, njihova
politika se zasniva na yield menadmentu upravljanje prinosom. Uz sve pomenute preduslove,
oni sebi ne dozvoljavaju da i u jednom momentu zapostave svoj cilj, a to je poveanje profita i
dobiti.

Da sumiramo, zbog ega je yield menadment potreban upravljanju prihodima u kompanijama

poput EasyJeta:
Za razliku od veine aviokompanija, struktura cijena u EasyJet-u ima veoma nizak stepen
fleksibilnosti, rasponi cijena koji su na raspolaganju za bilo koju destinaciju su niski. Na primjer
za jednu od destinacija, poetna cijena iznosi 35$, a najvea iznosi do 129$, to u zavisnosti
broja napravljenih rezervacija i broja dana do polijetanja.
U British Airways-u za slian let, cijena varira od 284$ za ekonomsku klasu, do 351$ za
poslovnu klasu.
EasyJet ne nudi mogunost rezervisanja preko agencija, ve direktno putem telefona ili
Interneta. Zato je bitno da imaju brz i lagan rezervacioni sistem koji nivelira razliite nivoe
cijena.
Ovaj sistem omoguava osoblju da ostvari visok nivo efikasnosti zahvaljujui sigurnosti,
preciznosti i jednostavnosti, to je vano za kompaniju i operatere koji se plaaju u odnosu na
ostvarene rezervacije.
Sistem se pokazao toliko uspjenim da je tokom novembra 2005.godine ostvario svjetski rekord
u rezervacijama preko Interneta, to je inilo 60 % ukupnih rezervacija u toku odreenog dana.
Dalje, treba naglasiti koje su kljune distinkcije izmeu tradicionalnog sistema upravljanja
prihodima koje koriste standardne i low cost kompanije:

11

 Standardne avio-kompanije imaju vezane letove, to znai da se upravljanje

prihodima moe koristiti kako bi se poveao prihod na vie letova,dok low cost
nemaju vezane letove.
EasyJet nema mogunost otkazivanja, dok standardni avio prevoznici pruaju ovu
mogunost.
EasyJet ne omoguava pravljenje rezervacija preko agenata.
EasyJet posluje sa manjim i udaljenijim aerodromima i ima jedinstvenu
rezervacionu bazu sa ogranienom ponudom destinacija.
EasyJet koristi samo jednu vrstu aviona, a to je Boeing 737-500, to proces
rezervacija ini jednostavnijim.
EasyJet nudi samo nekoliko usluga tokom leta. Ono to je kljuno pitanje na koje
postoje itava paleta odgovora zbog ega low cost kompanije, odnosno EasyJet
posveuju toliku panju yield menadmentu:
EasyJet vri segmentaciju trita prema vrsti destinacije i vremenu leta.
Cijene su diktirane od strane operativnog sistema za upravljanje prihodima.
Raspoloivost i upravljanje kapacitetima: kapacitet mjesta je fiksan i njime
semenaderie postizanjem adekvatne cijene, da bi se maksimizirala iskorienost
kapaciteta.
Rezervacije i pregovaranje: EasyJet je limitiran jer posluje sa jednom vrstom
proizvoda, a cijena je fiksna bez obzira na tip ili segment konzumenta.
Slika broj 1. Komparacija yield plan i booking ostvarenja na primjeru EasyJet-a16

16 www.cengage.co.uk/ G.L.Barlow, Yield management in budget airlines: The case

of EasyJet, str.8
12

Slika broj 2. : Prikaz ostvarenih jedininih prihoda na osnovu razliitih cjenovnih nivoa
rezervacija17

17 Izvor: www.cengage.co.uk/ G.L.Barlow, Yield management in budget airlines: The

case of EasyJet, strana 10.
13

ZAKLJUAK
Brojni inioci utiu na optimalno pozicioniranje kompanije, koje yield menader mora da obavi.
U uslovima globalne konkurencije i stalnim pritiscima za poveanjem prihoda a
upotrebljavajui istu koliinu raspoloivih resursa, hotelskim operacijskim menaderima, i
ostalim koji se bave turizmom, nameu se sve vei zahtjevi u cilju efikasnog poveanja nivoa
iskoritenja smjetajnih kapaciteta (Hung, 2004).
Tehnike menadmenta prinosa i modeli prebukiranja, ako se primjenjuju prikladno, pomau u
dugoronom poveanju hotelskih prihoda, boljoj sposobnosti upravljanja i sl. uvaavajui i
dinamiku prirodu hotelijerske servisne djelatnosti (Kamath i sur. 2008).
Primjena tehnika menadmenta prinosa nije nimalo lagan zadatak i numeriki je veoma
intenzivan. Razmatranje velikog broja mogunosti izbora u rjeavanju odreenog problema, s

14

neumoljivim vremenskim pritiskom, ini odluke s kojima se yield menaderi susreu i to ih ini
jo teima i odgovornijima.
Posljedice nepruanja usluge hotelskim klijentima mogu biti jako negativne (gubitak prihoda od
smjetaja, nezadovoljstvo klijenata, smanjena lojalnost klijenata, gubitak ugleda hotela i sl.).
U principu zadnju rije u odluivanju ima ovjek sa svim svojim limitima a ne raunar. U praksi
stoga zahtjeva se timski rad i bliska saradnja izmeu donositelja odluke, yield menadera,
operacijskih istraivaa i klijenata na koje e donesena odluka djelovati.
Uprkos navedenim potekoama, poznavanje i primjena savremenih metoda i tehnika upravljanja
prihodima i profitom u turizmu, te bre i efikasnije uvoenje novih, u svjetskoj praksi ve
priznatih modela menadmenta prihoda, postaje nezaobilazan resurs u ostvarivanju ciljeva
turistikog poslovnog svijeta i poboljanja efikasnosti poslovanja u turizmu, koja djeluje u
uslovima globalnog trita.

LITERATURA
1. Hung, C. T. (2004), Revenue Management of the Hotel Industry in Hong Kong, City
University Hong Kong, Submitted for Department of Marketing Science
2. Kotler, P., Bowens, J.T., Marketing u ugostiteljstvu hotelijerstvu i turizmu, MATE,
Zagreb, 2010
3. Lonarevi, R., Menadment, Univerzitet Sigidunum, Beograd, 2006
Internet izvori;
1.
2.
3.
4.
5.

https://bib.irb.hr/datoteka/291696.MiseticSteinerTatalovic-ZIRP06.pdf
http://hrcak.srce.hr/file/200172
http://issuu.com/enescirikovic/docs/uvod_u_ekonomiku_poslovanja_skripta/77
http://lumens.fthm.hr/edata/2011/ecc7c574-7cfd-4ee9-bc79-c3785c10c329.pdf
www.cengage.co.uk/ G.L.Barlow, Yield management in budget airlines: The case of
EasyJet
6. www.cengage.co.uk/ G.L.Barlow, Yield management in budget airlines: The case of
EasyJet
15

16