Professional Documents
Culture Documents
STRUKTURA ATOMA I
PERODNI SISTEM ELEMENATA
Modeli
Poto je atom suvie
mali da bi se video do
sada najmonijim
mikroskopom
naunici se oslanjaju
modele koji nam
pomau u
razumevanju osobina
i strukture atoma.
Dalton
Atomi odreuju sastav
J. J. Thompson
OTKRIE ELEKTRONA
Joseph John Thompson
(1865 1940) je 1897
godine krunisao napore
mnogih prethodnika
otkriem elektrona.
Prvi put je bila otkrivena
estica manja od
najmanjeg atoma
Tompson je pretpostavio
da ova estica potie iz
samog atoma
od mase elektrona
Mora postojati
mnogo praznog
prostora u atomu
RADIOAKTIVNOST
zraci jezgra helijuma
masa 4
naelektrisanje +2
zraci elektroni
1/2000 mase H
naelektrisanje -1
zraci
elektromagnetno
zraenje
RADEFORDOV EKSPERIMENT
OTKRIE ATOMSKOG JEZGRA
Rutherfords Gold-Foil Experiment
JEZGRO ATOMA
Alpha particles scatter from the gold foil.
JEZGRO ATOMA
Masa (amu)
Naboj
Proton
1.0073
+1
Neutron
1.0087
Elektron
0.00055
-1
Emisioni spektar
Linijski spektri
Energija je kvantizovana
Energija zraenja se moe
emitovati ili apsorbovati
samo kao celobrojni
umnoak odreenog
najmanjeg kvantuma
energije, kvanta, koji je za
svaku frekvencu razliit i
njoj proporcionalan.
E = h
h = 6,6256 10-34 Js
E = nh
BOROVI POSTULATI
1. Elektron krui oko jezgra atoma po
odreenim, doputenim, putanjama a da
pri tome ne emituje energiju. To je
stacionarno stanje. Najnia od tih putanja
je osnovno ili normalno stanje atoma.
2. Apsorpcija i emitovanje energije od
strane atoma se deava samo prilikom
skoka elektrona sa jedne doputene
putanje na drugu.
E2 E1 = h
Elektronske putanje
Po Borovom modelu elektroni se kreu po
elektronskim putanjama.
to je elektron dalji od jezgra ima veu energiju
ORBITALA
Obuhvata talasnu i
korpuskularnu prirodu
elektrona
Sloena jednaina
Talasna funkcija
opisuje kretanje
elektrona i
verovatnou
nalaenja
zadana
verovatnoca
nalazenja
elektrona
verovatnoca
nalazenja
elektrona na
rastojanju r
od jezgra
x ; y ; z
r
r
r
KVANTNI BROJEVI
Proizilaze iz reenja talasne funkcije
Kvantni brojevi daju optu lokaciju
elektrona u atomu i opti oblik orbitala u
kojima se nalaze
Po redingeru imamo tri kvantna broja
Glavni kvantni broj n
Sporedni kvantni broj l
Magnetni kvantni broj ml
SPIN
Dirak i Pauli kasnije uvode i etvrti kvantni broj
spinski kvantni broj
Ovaj kvantni broj definie obrtanje elektrona oko
sopstvene ose u orbitali
Vrednosti l
Slovne oznake
Tip orbitale
s orbitale
Vrednost l = 0
Imaju oblik lopte
(sfere)
Prenik sfere raste sa
porastom vrednosti n
p orbitale
Vrednost l = 1
Imaju dva renja i vor izmeu njih
d orbitale
Vrednost l = 2
etiri od pet
orbitala imaju
po etiri renja
a peta podsea
na p orbitalu sa
evrekom oko
centra
Energije orbitala
Elektronske konfiguracije
Popunjavanje atomskih orbitala
Pravila
Paulijev princip iskljuenja
Princip minimuma energije
Hundovo pravilo
vrednost n
1s
broj elektrona
u podnivou
podnivo
Li
1s
Orbitalni dijagrami
Svaki kvadrat predstavlja jednu orbitalu
Strelice predstavljaju elektrone
Smer strelice predstavlja spin elektrona
2s
Hundovo pravilo
Elektroni u podnivou
zauzimaju maksimalni
broj orbitala
Elektroni popunjavaju
podnivo tako da se
dobije maksimalni
sumarni spin
NE
DA
Adrese elektrona
Razmetanje elektrona
Zakon oktava
John Newlands (18381898) je 1863 je reao
hemijske elemente prema
rastuim atomskim
masama i utvrdio da se
pojedine osobine
ponavljaju kod svakog 8
elementa.
Ova postavka se
pokazala uspena samo
kod prvih 20 elemenata.
Zakon periodinosti
Dmitrij Ivanovi
Mendeljejev (1834 -1907)
je 1869. objavio tablicu
periodnog sistema i
zakon periodinosti.
Hemijske i fizike osobine
hemijskih elemenata su
periodina funkcija
njihovih atomskih masa.
Ostavio je prazna mesta
za neotkrivene elementa i
prevideo njihove osobine.
Nedoslednosti:
Ar i K
Co i Ni
Te i I
Atomski broj
Henry Moseley (1887 1915)
1913. god. Radei sa X-zracima
odredio je stvarni naboj jezgra
atoma (atomski broj) hemijskih
elemenata.
Presloio je hemijske elemente
prema atomskom broju.
U atomu postoji fundamentalna
vrednost koja se pravilno
poveava kako idemo od jednog
elementa do sledeeg. Ova
vrednost moe bit samo naboj
pozitivnog jezgra.
Atomski broj
Broj protona u jezgru (atomski broj )
odreuje hemijski elemenat
PLEMENITI GASOVI
Elektronska konfiguracija
Broj elektrona
1s2
Element
2
He
1s2 2s22p6
10
Ne
18
Ar
36
Kr
54
Xe
86
Rn
Valentni elektroni Si
Valentni elektroni Se
4f
5f
d10
d5
d1
ns2np6
ns2np5
ns2np4
ns2np3
ns2np2
ns2
ns2np1
ns1
Veliina atoma
Energija jonizacije
Taka topljenja
Gustina
Atomska zapremina
Elektronski afinitet
Metalni karakter ......
Energija jonizacije
Energija jonizacije (ili jonizacioni
potencijal) je energija koju je potrebno
dovesti jednom molu atoma ili jona u
gasovitom stanju da bi se odstranio jedan
mol elektrona.
Mg(g) Mg+(g) + e- (prva E jonizacije)
Mg+(g) Mg 2+(g) + e- (druga E jonizacije)
Elektronski afinitet
Atomi nekih elemenata primaju elektrone i
grade anjone
Elektronski afinitet je energija koji atom u
gasovitom stanju prima ili otputa kada
prima elektron i postaje anjon
Cl(g) + e- Cl- (g) H = - 349 kJ/mol
Metalni karakter