Elektroluna pe kao potroa elektroenergetskog

sustava
Tomislav Radoevi
Ravel d.o.o., Zagreb, Hrvatska

Tomislav.radosevic@ravel.hr
Osiguravanje potrebnih karakteristika parametara kvalitete
elektrine energije postaje imperativ u dananje vrijeme.
Kvaliteta elektrine energije je u prolosti bila zanemareni
aspekt, ali danas je njen znaaj sve vei. Odreeni elementi
elektroenergetskog sustava zahtijevaju da odreeni
parametri budu u tono odreenim granicama inae ne
mogu funkcionirati ili mogu funkcionirati uz velike gubitke
i smetnje u radu. Neki potroai u elektroenergetskom
sustavu unose smetnje u sam sustav i zbog toga je potrebno,
pri prikljuenju svakog potroaa na elektroenergetski
sustav, provjeriti kako e njegovo prikljuenje utjecati na
parametre
kvalitete
elektrine
energije
u
elektroenergetskom sustavu. Poseban utjecaj na parameter
kvalitete elektrine energije je vidljiv pri prikljuenju
nelinearnih i nesimetrinih potroaa.
Kljune rijei Kvaliteta elektrine energije,
elektroluna pe, flikeri, frekvencija, THD, sinusoidalnost.

I.

UVOD

Kvaliteta elektrine energije je danas vaan

faktor pri projektiranju elektroenergetskih postrojenja.
Prije nego se bilo koje postrojenje izgradi potrebno je
napraviti Preliminarnu analizu mogunosti prikljuka u
kojoj e se analizirati utjecaj budueg postrojenja na
parametre kvalitete elektrine energije. No kvalitetu
elektrine energije treba definirati. Kvaliteta elektrine
energije je bilo koji problem koji rezultira naponskim,
strujnim i frekvencijskim devijacijama koje za rezultat
imaju kvar ili krivu proradu korisnikih ureaja [1]. U
ovom radu e se najvie panje usmjeriti na kvalitetu
napona, koja se definira kroz nekoliko parametara.
Parametri kvalitete napona su:
- Frekvencija napona,
- Iznos napona u stacionarnom stanju,
- Brze dinamike promjene napona (flikeri),
- Nesimetrinost napona,
- Harmoniko izoblienje valnog oblika napona,
- Meuharmonici napona.
- Propadi napona,
- Prenaponi mrene frekvencije,
- Tranzijentni prenaponi,
- Naponi signaliziranja (MTU) [2]
II.

FREKVENCIJA NAPONA

Frekvencija napon predstavlja broj ponavljanja

naponskog vala u sekundi. U Republici Hrvatskoj nazivna
frekvencija elektroenergetskog sustava iznosi 50 Hz.
Bitno je napomenuti da je frekvencija jedinstvena za cijeli
elektroenergetski sustav, tj. ona je ista u cijelom

elektroenergetskom sustavu (dodue treba napomenuti da

postoje malene razlike izmeu frekvencija jako udaljenih
dijelova elektroenergetskog sustava) i zato je ona globalna
veliina, za razliku od npr. napona koji je lokalna veliina
(tj. mijenja se od dijela do dijela elektroenergetskog
sustava). Frekvencija je jedna od najvanijih parametara u
procjeni operacionih karakteristika elektroenergetskog
sustava. Budui da je ista u svim tokama mree zahtjeva
centraliziranu kontrolu ili kontrolu na razini
elektroenergetskog sustava [3]. Nazivna frekvencija
elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj iznosi
50 Hz, no frekvencija se ne moe drati na fiksnom
iznosu, zato su doputena neka odstupanja od 50 Hz. U
normalnim pogonskim uvjetima i pri radu hrvatskog
sustava u interkonekciji frekvencija se odrava u
granicama od 49,95 Hz do 50,05 Hz. U normalnim
pogonskim uvjetima u izoliranom radu hrvatskog sustava
frekvenicja se odrava u granicama 49,5 do 50,5 Hz. U
poremeenim uvjetima pogona frekvencija se moe kretati
od 47,5 Hz do 51,5 Hz [4]. Promijene frekvencije ovise o
odnosu ukupne proizvodnje i ukupne potronje u sustavu.
Ako se proizvodi vie elektrine energije nego to je se
troi tada e frekvencija rasti, dok e u suprotnom sluaju
frekvencija padati. Mjerenja frekvencije u sustavu se
moraju provoditi tjedan dana, pri tome se uzorak
frekvencije mora uzimati svakih 10 sekundi, pri tome
99,5% uzetih uzoraka mora biti unutar odgovarajuih
granica.
III.

IZNOS NAPONA U STACIONARNOM STANJU

Iznos napona definira se kao efektivna vrijednost

napona na mjestu predaje elektrine energije u odreenom
trenutku, mjerena u odreenom vremenskom periodu. [2].
Kao i frekvencija i iznos napona nije stalan, ve se mijenja
ovisno o stanju u elektroenergetskom sustavu. Iznosi
napona mogu utjecati na rad odreenih potroaa
elektroenergetskog sustava, poseban utjecaj iznosa napona
je vidljiv pri radu niskonaponskih potroaa, npr.
elektrine rasvjete. Poveanje napona od samo 5% od
nazivnog napona e poveati svjetlosni tok za 20%, ali e
doi i do smanjenja ivotnog vijeka za 2 puta. Ako se pak
napon smanji za 5% nazivne vrijednosti doi e do
smanjenja svjetlosnog toka od 20%, ali e se i ivotni
vijek produiti.
Mjerenje iznosa napona, u VN mreama, se provodi
tijekom jednog tjedna, uzimajui uzorak svakih 10 minuta,
pri tome 95% uzetih uzoraka mora biti unutar
odgovarajuih granica. U normalnim pogonskim uvjetima
iznos napona se odrava u sljedeim granicama:
-

u mrei 400 kV: 400 -10%/+5% = 360 420 kV

u mrei 220 kV: 220 kV -10%/+10% = 198-242

kV

u mrei 110 kV: 110 kV -10%/+10% = 94-127

kV [4].

Pri tome vrijednost nesimetrije ne bi trebala biti vea

od 2% [9].

U poremeenom pogonu doputeno je odstupanje

napona od 15%.
IV.

BRZE DINAMIKE PROMJENE NAPONA (FLIKERI)

Brze dinamike promjene napona (flikeri) se, kod

niskonaponskih potroaa, mogu oitovati kao titranje
elektrine rasvjete ili zaslona osobnog raunala. Uzroci
samih flikera jesu velike i nagle promjene optereenja
koje mogu biti uzrokovane radom velikih potroaa koji
troe velike i promjenjive koliine struje iz mree (npr.
elektrolune pei). Takoer, flikeri mogu biti uzrokovani
pokretanjem elektrinih motora, jer oni pri pokretanju
vuku struje koje su nekoliko puta vee od njihovih
nazivnih struja. Osim rada velikih i promjenjivih troila na
pojavu flikera uzrokovati i ispadi optereenja i kratki
spojevi.
Prema [5] i [6] definiraju se dva mjerenja flikera:
-

kratkotrajni fliker (
 ) mjeren u periodu od 10

minuta;

dugotrajni fliker koji se rauna iz 12 izmjerenih

vrijednosti kratkotrajnog flikera kao:

 = 




(1)

Pri emu je:

   .

! =

"#

NESIMETRINOST NAPONA

100%

HARMONIKO IZOBLIENJE VALNOG OBLIKA

NAPONA

Harmoniko izoblienje valnog oblika napona

podrazumijeva prisutnost viih harmonika u sustavu. Vii
harmonici su nepoeljni u sustavu jer uzrokuju probleme
u radu opreme koja zahtijeva isti sinusni signal (npr.
medicinska oprema), a koja je u pravilu jako osjetljiva.
Industrijska troila kao to su ureaji energetske
elektronike, motori promjenjive brzine i indukcijske
elektrolune pei su generatori viih harmonika [2].
Harmoniko izoblienje se moe izraziti preko ukupnog
harmonikog izoblienja (total harmonic distortion THD) i prema [5] se rauna kao:
4
56
34 "3

"7

100%

(3)

Pri emu je:

Do nesimetrinosti napona dolazi kada se na

simetrino troilo prikljui na nesimetrini izvor
napajanja ili kada se nesimetrino troilo prikljui na
simetrini izvor napajanja. Pojava nesimetrije negativno
utjee na parametre kvalitete elektrine energije i na
odreena troila. Pogotovo su osjetljivi sinkroni i
asinkroni strojevi. Kod njih inverzna komponenta struje
stvara suprotni moment i to za posljedicu ima smanjenje
korisnog momenta i poveano zagrijavanje strojeva.
Nesimetrinost napona se definira kao omjer inverzne i
direktne komponente napona (inverzna komponenta
napona je direktna posljedica nesimetrinosti napona).
Nesimetrinost napona se prema [7] rauna kao:
"

VI.

012" =

   ;

V.

Slika 1. Primjeri nesimetrinosti napona u vremenskoj i

faznoj domeni

(2)

012" + )( .9  ;

,: )+   +( );
, )+ +- +( ).
Kao to je vidljivo iz formule (3) za izraunavanje
ukupnog harmonijskog izoblienja se koriste izmjerene
vrijednosti svakog od prvih 40 harmonika i vrijednost
nazivnog napona, tj. prvog harmonika [8]. U [9] se nalaze
tablice koje prikazuju doputene razine viih harmonika u
NN i SN mreama.
Tablica 1. Doputene razina napona viih harmonika u
NN i SN mreama
neparni vii
harmonici

parni vii harmonici

nisu viekratnici 3.

viekratnici 3.

red.
br.

Uh/U1
(%)

red.
br.

Uh/U1
(%)

red.
br.

Uh/U1
(%)

6,0

3*

5,0

2,0

, - . )+   +;

5,0

1,5

1,0

,/   )+   +.

11

3,5

15

0,5

624

0,5

Pri emu je:

!  () ( +;

13

3,0

17

2,0

19

1,5

23

1,5

25

1,5

21

0,5

Takoer bitno je napomenuti da harmoniko

izoblienje valnog oblika napona utjee na gubitke u
transformatorima (harmonici napona proizvode dodatne
gubitke u transformatorskoj jezgri), izmjeninim
motorima (harmoniko izoblienje uzrokuje dodatne
gubitke u magnetskoj jezgri motora), ali i uzrokuju
probleme u radu elektromehanikih releja (ovisno o
dizajnu releja on moe djelovati bre ili sporije od
oekivanog uslijed djelovanja harmonikog izoblienja
napona) [11].
VII. OSTALI PARAMETRI KVALITETE ELEKTRINE

manipulacijama). Kada se taj kvar ukloni nestaju i

prenaponi mrene frekvencije. Njihovi iznosi ovise o
nainu uzemljenja mree. Prema nekim klasifikacijama u
kategoriju privremenih prenapona ulaze oni prenaponi
kod kojih povienja traju dulje od pet perioda pogonskog
napona [11].
Tranzijentni prenaponi su visokofrekvencijske
promjene napona u trajanju kraem od 10 ms. Izvori
ovakvih prenapona su atmosferska izbijanja i sklopne
operacije.
VIII. ELEKTROLUNA PE
Elektroluna pe se obino sastoji od
vatrostalnog omotaa u koji se stavlja ara (metalni
ostaci koji e se topiti). Tri velike elektrode, najee od
grafita, se nalaze na specijalnim spajalicama strukture
koja omoguuje dizanje i sputanje elektroda ovisno o
zahtjevima [12].

ENERGIJE

Naponi meuharmonika su sinusoidalni naponi

koji nisu viekratnici osnovne frekvencije 50 Hz. Mogu
se javiti u mreama svih naponskih razina, a osnovno
izvori meuharmonikih napona su pretvarai
frekvencije, asinkroni motori i elektrolune pei.
Meuharmoniki naponi u nekim sluajevima mogu
prerasti u flikere [2].
Naponi signaliziranja slue za prijenos
informacija u javnoj distribucijskoj mrei. Razlikuju se
sljedei signali napona u javnoj distribucijskoj mrei:
-

Signali mrenog, tonfrekvencijskog upravljanja:

opskrbnom naponu superponirani sinusni
signalni napon u frekvencijskom opsegu od 110
Hz do 3000 Hz;
Signali visokofrekvencijske veze: opskrbnom
naponu superponirani sinusni signalni napon u
frekvencijskom opsegu od 3 kHz do 148,5 kHz;
Signalne oznake na opskrbnom naponu:
opskrbnom naponu superponirane kratkotrajne
promjene napona u izabranim tokama krivulje
napona. [2]

Propad napona je pojava kada donja granina

vrijednost nazivnog napona ( ,: 10% ) biva
prekoraena [8]. Propadi napona su sluajni, nepredvidivi
dogaaji iji su uzroci nagle promjene optereenja. U
uzroke propada napona mogu se ubrojati pokretanje
motora i ukljuenje transformatore, no glavni uzroci su
ipak kratki spojevi. Kratki spojevi uzrokuju velike struje
koji uzrokuju velike padove napona na impedancijama
mree.
Prenaponi mrene frekvencije su poveani
naponi na odreenim mjestima elektroenergetske mree
koji su najee uzrokovani nekim kvarom u
distribucijskoj mrei (ali mogu biti uzrokovani i sklopnim

Slika 2. Elektroluna pe.

Nakon to se pe napuni sa arom taljenje
zapoinje sputanjem elektroda da bi se upalio elektrini
luk izmeu elektroda i are. Toplina generirana s tri
elektrina luka osigurava topljenje i rafiniranje are.
Energija koja se oslobaa u tom procesu procjenjuje se na
100 ;<=)> po volumenu elektrinog luka pri strujama
od 60 kA to rezultira temepraturama od oko 10 000C u
sredini luka [13].
Pojavom elektrinog luka zapoinje proces
topljenja koji se odvija u dvije faze. U prvoj fazi (fazi
topljenja) koja traje oko 25 minuta, potronja pei je
neravnomjerna [14]. Druga faza (faza rafinacije) ima
ravnomjerniju potronju i traje oko 30 minuta. U drugoj
fazi otopljena ara se zagrijava do potrebne temperature,
ubacuju se drugi materijali potrebni za finalni proizvod
[14].

Slika 3. Radna i jalova snaga u toku jednog ciklusa

topljenja.

Slika 5. Vrijednost frekvencije napona na 110 kV

sabirnicama u TS 110/35(33) kV eljezara 1 u razdoblju
od 26.05.2010. do 02.06.2010.

Kao to je vidljivo sa slike 3 u prvoj fazi (fazi

topljenja) potronja energije je jako velika i moe dosei
ak i 80% ukupno potroene energije tijekom jednog
ciklusa, pogotovo u poetnim minutama ciklusa.
IX.

PARAMETRI KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE PRI

RADU ELEKTROLUNE PEI

Elektroluna pe je nesimetrian i nelinearan

potroa koji slui za topljenje materijala. Njen nain
rada je vrlo jednostavan u samu pe se stavi materijal
(ara) koji se mora otopiti. Nakon toga izmeu
materijala i jedne ili vie elektroda dolazi do pojave
elektrinog luka koji generira veliku toplinu i pri tome
dolazi do topljenja are u pei. Pri radu elektrolunih
pei mogue su pojave flikera, tijekom itavog radnog
procesa mijenja se spektar viih harmonika, kao i iznos
pojedinih harmonika. U razdoblju od 26. 05. 2010. Do
02. 06. 2010. su provedene mjerenje na lokaciji CMC
Sisak, 110 kV sabirnice u TS 110/35(33) kV, eljezara 1.
Mjerenje su se vrila u svrhu ispitivanja kvalitete
elektrine energija u postrojenju CMC Sisak nakon
ugradnje nove elektrolune pei. Na temelju tih mjerenja
su napravljeni dijagrami, i pomou tih dvaju dokumenata
se moe vidjeti kako elektrolune pei utjeu na
parametre kvalitete elektrine energije. Iz [13] se moe
vidjeti:

Slika 6. Usporedba kratkotrajnih flikera, po fazama, na

110 kV sabirnicama u TS 110/35(33) kV eljezara 1 u
razdoblju od 26.05.2010. do 02.06.2010.

Slika 7. Usporedba dugotrjajnih flikera, po fazama, na

110 kV sabirnicama u TS 110/35(33) kV eljezara 1 u
razdoblju od 26.05.2010. do 02.06.2010.

Slika 4. Efektivne vrijednosti napona na 110 kV

sabirnicama u TS 110/35(33) kV eljezara 1 u razdoblju
od 26.05.2010. do 02.06.2010.


@A.L = M2.81 0.1 = 2.80

I za dugotrajni fliker:

@A.L = M1.64 0.09 = 1.64
Prema Mrenim pravilima (NN 36/06)
vrijednost dugotrajnog flikera u prijenosnoj mrei ne
smije biti vea od 0.8, a vrijednost kratkotrajnog flikera
mora biti manja od 0.6. Kao to je vidljivo, vrijednosti
flikera, pri radu elektrolune pei, prelaze te vrijednosti.
Slika 8. Postotna vrijednost nesimetrinosti napona, na
110 kV sabirnicama u TS 110/35(33) kV eljezara 1 u
razdoblju od 26.05.2010. do 02.06.2010.

Slika 9. Vrijednost faktora ukupnog harmonikog

izoblienja napona po fazama na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35(33) kV eljezara 1 u razdoblju od 26.05.2010.
do 02.06.2010.
Kao to je vidljivo svi parametri kvalitete
elektrine energije se nalazi unutar propisanih vrijednosti,
osim kratkotrajnih i dugotrajnih flikera. Kratkotrajni
fliker ima vrijednost oko 0.1, a dugotrajni oko 0.09 kada
novougraena elektroluna pe ne radi. Fliker koji je
uzrokovan radom nove elektrolune pei moe se
izraunati temeljem dvaju mjerenja (sa elektrolunom
pei u pogonu i van pogona) pomou izraza (za oba
pokazatelja) doprinos prema opem sumacijskom
zakonu iz tehnikog izvjetaja IEC 61000-3-7:2008 za
=2 (bliska prisutnost vie troila koja uzrokuju fliker i
mogu raditi istovremeno)[15]:



@A. = 
@C@DEFGCH. I@ FK/

@C@DEFGCH. I@ :@ FK/

(4)

Takav izraun vrijedi zbog toga to se doprinos

novougraene elektrolune pei emisiji flikera ve
postojeem flikeru u mrei ne dodaje linearno. Ako se
prema navedenom izrazu izrauna doprinos rada
novougraene elektrolune pei, s tim da se u izraz uvrste
tipine vrijednosti (u ovom sluaju uvrtene su najvee
zabiljeene vrijednosti), za fliker kada je pe bila van
pogona i kada je pe bila u pogonu dobiju se sljedee
vrijednosti za kratkotrajni fliker [15]:

X.

ZAKLJUAK

Kvaliteta elektrine energije u dananjem svijetu

poprima sve veu i veu vanost. Potroai mogu
zahtijevati odreenu kvalitetu elektrine energije na
mjestu isporuke od opskrbljivaa elektrinom energijom.
Zato
se
danas
prije
izgradnje
bilo
kojeg
elektroenergetskog objekta mora napraviti Preliminarna
analiza mogunosti prikljuka koja pokazuje promjenu
parametara kvalitete elektrine energije nakon izgradnje
novog objekta. Veliki i nesimetrini potroai poput
elektrolunih pei mogu znaajno utjecati na promjene
parametara kvalitete elektrine energije
i zato je
prouavanje ove problematike izuzetno vano.
Elektrolune pei posebno utjeu na problematiku flikera
to je i jasno prikazano u ovom radu, te se vidi na slikama
6. i 7. no flikeri nisu jedini parametri kvalitete elektrine
energije na koje utjeu elektrolune pei. Budui da su
elektrolune pei nesimetrini potroai one takoer
mogu znaajno utjecati na nesimetriju napona i
harmoniko izoblienje napona.
XI.

LITERATURA

[1]

Dugan R., McGranghan Ma., Santoso S., Wayne

Beaty H.:Electrical power system quality,
Mcgraw-Hill 2004.

[2]

Tehniko rjeenje dinamike kompenzacije flikera

u 110 kV mrei na lokaciji CMC Sisak d.o.o.,
Ravel Zagreb, listopad 2010.

[3]

Bagnini A.: Handbook of power quality, John

Wiley & Sons 2008, The Atrium, Southern gate,
Chichester.

[4]

Mrena pravila elektroenergetskog sustava (NN

36/06).

[5]

Europska norma EN 50160.

[6]

Technical report IEC 61000-3-7.

[7]

Pavi
I:
Predavanja
iz
predmeta
Elektroenergetske mree 2010, Zagreb.

[8]

Novinc .: Kakvoa elektrine energije

Graphis 2006., Zagreb.

[9]

Tehnical report IEC 61000-3-6.

[10]

Sankaran C.: Power quality CRC Press 2002,

Boca Raton.

[11]

Uglei I.: Tehnika visokog napona, FER

2007, Zagreb.

[12]

Issouribehere P., Issoutibehere F., Barbera G.:

Power quality measurements and operating
characteristics of electric arc furnace.

[13]

Manchur G.: Development of a model for

predicitng flicker from electric arc furnace,
IEEE Transmissions on a power delivery, Vol.
7, No. 1.

[14]

Panti V., Radovi J.: Prikaz mjerenja uticaja

rada elektrolune pei na kvalitet elektrine
energije, INFOTEH-JAHORINA, Vol. 11.

[15]

Mjerenje optereenja i kvalitete napona na

lokaciji CMC Sisak i u okolnoj prijenosnoj
elektroenergetskoj mrei nakon prve faze