ANDRIJA ZIRDUM

POECI NASELJA I
STANOVNITVO
BRODSKOG!
GRADIKOG KRAJA

1698.- 1991.

Slavonski Brod, 2001.

SADRAJ

Predgovor

." . . .11

Uvodni dio:

,,. . . . , .... . . . .15

SLAVONSKA POSAVINA NA PRIJELAZU IZ XVII; U XVIII. STOLJEE . . . .15

1. Slavonska Posavina pod osmanlijskom vlau
15
2. Veliki beki rat, osloboenje slavonske Posavine te ratovi do sredine XVIII. st. . . . .18
3. Stanovnitvo slavonske Posavine potkraj XVII. i u prvoj polovini XVIII. stoljea . . . 22
4. Vjerske prilike u slavonskoj Posavini
27
Glavni dio:

33

I. OPINA BEBRINA
1. Banovci . . .
2. Bebrina
3.Duboac
4. Kania
5. Stupniki Kuti
6. Sumee
7. Zbjeg .
II. OPINA BRODSKI STUPNIK
1. Brodski Stupnik
2. Krajaii
3. Lovi
4. Stari Slatnik
III. OPINABUKOVLJE
1. Bukovlje
2. Jeevik
3. Korduevci
4. Vranovci

33
.33
.34
35
37
41
42
45
48
48
49
.49
50
.52
52
.53
55
55

IV. OPINA CERNIK.

1. Bain Dol . . . . .
2.Banievac
,....'
3. Cernik
4. Giletnici
5. Golobrdac
6. Opatovac
7. Oprinac
8. Podvrko
9. Sinlije
10. agovina Cernika
11. umetlica
V. OPINA DAVOR
1.Davor
2. Orubica
VI. OPINA DONJI ANDRIJEVCI
1.DonjiAndrijevci
2. Novo Topolje
3. Sredanci
4. Staro Topolje
VII.OPINADRAGALI
1. Donji Bogievci
2. Dragali
3. Gorice
.
4. Mai
5. Medari
6. Poljane
. . , .
VIII. bPINA GARIN
1. Bicko Selo .
2. Garcin .
3. Klokoevik
4. Sapci
5.Selna
6. unjevci
. .
7. Tranjani
8. Vrhovina . . ,'
9. Zadubravlje
IX. OPINA GORNJA VRBA
1. Donja Vrba
2. Gornja Vrba
X. OPINA GORNJI BOGIEVCI . . .
1. Dubovac
2. Gornji Bogievci
3. Kosovac . . . .
4. Ratkovac
5. Smrti
6.Tmava .

'
.

. . . .

. .

58
58
59
59
64
..65
65
65
66
66
67
.70
71
71
73
75
.75
76
V
. 78
. .80
80
. . 80
. 82
-83
-84
88
-90
90
93
96
.98
. . . . 100
102
. 104
107
110
112
112
115
116
. 116
\\1
120
120
122
123

XI. OPINA GUNDINCI

1. Gundinci
XII. OPINA KLAKAR
1. Donja Bebrina .
2. Gornja Bebrina
3. Klakar . . / . . . . . .
4. Ruica
XIII. GRAD NOVA GRADIKA
1.Kovaevac
2. Nova Gradika . . . .
3. Ljupina . . i
4. Prva
XIV. OPINA NOVA KAPELA . .
1. Batrina
2. Bili Brig
3. Donji Lipovac
4.Dragovci
5. Gornji Lipovac
6.MagiMala
7. Nova Kapela
.
8. Pavlovci
9. Seoce
lO.Sie
11. Srednji Lipovac .
12. Stara Kapela
XV. OPINA OKUANI
1. Benkovac ; . . .
2. Bijela Stijena . . . ./
3. Bobare
4.Bodegraj . .
5. Cage
.....,
6. aprginci
7. ovac
8. Donji Rogolji
9. Gornji Rogolji
10. Laevac
11.Ljetani . . . . '
12. Okuani
13.agovinaMaika
14. irinci
15.Trnakovac
16. Vrbovljani
17. uberkovac . . .
XVI. OPINA OPRISAVCI
1. Kupina
2. Novi Grad
3. Oprisavci . .
4. Poljanci
. .

.v

. . . .

. .

. .125
.125
.129
129
. . .132
.134
137
141
141
.142
.144

145
148
.148
. .150
,151
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
152
t
.153
.154
.154
155
156
156
160
162
. . . . . . .163
.163
163
167
167
170
172
173
173
.175
175
.177
177
.182
183
. .185
-185
.186
188
188
.189
.190
. .
.193

5. Prnjavor
.
6. Struani
7.,Svilaj . . :

8. Trnjanski Kuti
9. Zoljani
XVII. OPINAORIOVAC
1.Beic .
2. Ciglenik
3. Kujnik
4. Luani. .

108

LJ5

199

-202
2 0 5

-206
2 0 6

2 0 7

.207
.208

'

5. M a l i n o . .

6. Oriovac
7. Priac
8. Radovanje
.
9. Slavonski Koba
10. ivike
XVIII. OPINA PODCRKAVLJE
1. Brodski Zdenci
2. Crni Potok
3. Donji Slatinik
4. Dubovik .
5. Glogovica
6. Gornji Slatinik.
. 7. Grabarje
. .
8.Kindrovo
9. Matkovi Mala . '
10. Oriovi

11.Podcrkavlje . . .
12.Rastuie .
13. Tomica
XIX.OPINAREETARI
1.Adamovci
2. Brani

3. Bukovica .
4. Drenik
5. Gunjavci
-
6. Reetari
7. Zapolje .
:.....
XX. OPINA SIBINJ
1. Bartolovci
2. Brino
3. elikovci
4. Gornji Andrijevci
5. Griii
6. Grgurevii
7. Gromanik
8. Jakaina Mala
9. Ravan

-211
2 1 2
2 1 6
2 1 7
2 1 9
2 2 1

.221

2 2 4
225

..:.

-226

2 2 9

2 3 0

23i

'

233

2 3 3
2 3 4

.235
L>J

. .242

2 4 2
2 4 4
2 4 4

245

2 4 6

'

2 4 6

-247
2 4 9

. .249
-249
2 5 0

2 5 1

. .253
254
. . .

260
-260

10. Sibinj
11. Slobodnica
12. Zavrje
XXI. OPINA SIKIREVCI
1. Jaruge
2. Sikirevci
XXII. GRAD SLAVONSKI BROD
1. Brodski Varo
2. Podvinje
3. Slavonski Brod
XXIII. OPINA SLAVONSKI SAMAC
1. Kruevica
2. Slavonski amac
XXIV. OPINA STARA GRADIKA
1. Donji Varo
2. Gornji Varo
3. Greani
4. Novi Varo
5. Pivare
6. Stara Gradika
7. Uskoci
XXV. OPINA STARO PETROVO SELO
1. Blaevi Dol
2. Donji Crnogovci
3. Godinjak
4. Gornji Crnogovci
5.Komarnica
.
6. Laze . . . .;
7. Otri Vrh
"
8. Starci
9. Staro Petrovo Selo
10. tivica
. . . .
11. Tisovac
-.
12. Vladisovo
13.Vrbova
,
XXVI. OPINA VELIKA KOPANICA
1. Beravci
2. Divoevci
3. MalaKopanica
4. Velika Kopanica
XVII. OPINA VRBJE
1. Bodovaljci
2. Dolina
3. Makovac
4. Savski Bok
5. Siice
. .
6. Visoka Greda . . .
7. Vrbje

260
.265
269
270
270
271
275
275
276
.279
286
286
287
289
289
289
290
290
290
.291
293
294
294
294
. . 296
297
297
298
299
299
300
302
305
. . 306
.306
.309
309
..310
310
311
- . 31.7
317
.318..
318
319
320
322
.322

XXVIII. OPINA VRPOLJE . .

1. ajkovci
2. Stari Perkovci
3. Vrpolje
Saetak
Kratice
Izvori i literatura
Kazalo zemljopisnih pojmova
Kazalo osobnih imena

.325
325
-326
32?

'
..,..

329
331
.332
. 337
345

PREDGOVOR

U ovoj studiji sabrana je graa o poecima suvremenih naselja te rastu stanovnitva

brodskog i gradikog kraja od 1698. do 1991. godine, a povod je 300. obljetnica popisa
kuedomaina i njihove imovine u Slavoniji. Radi se, dakle, o kraju koji se nalazi izmeu
planina Psunja, Poekog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, na 2034 etvorna km,
to ini 3,59% Republike Hrvatske. On je prostorno izduen u pravcu zapad-istok, 116 km
zrane udaljenosti, a prosjene je irine od 10-15 km. U njegovu su sastavu dva grada, Slavonski
Brod i Nova Gradika te 26 opina, to skupa ini 185 naselja.
1. Zamoljen sam da s latinskoga jezika prevedem i pripremim za tisak dio izvorne grae
koju je Ive Mauran objavio pod naslovom Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine,
Osijek 1988., a to se odnosi na podruje Brodsko-posavske upanije. Kad sara to uradio, naao
sam se u dvojbi. Premda je to najstariji i vrijedan izvor, zbog ondanjeg nesreena politikog i
upravnog stanja te smetnji na koje su popisivai nailazili, on je nepotpun pa bi suvremene
itatelje mogao navoditi na krive zakljuke. Naime, spomenuti popis obradio je samo 71
naselje, pri obradi spomenuto je jo 29 susjednih naselja koja nije obradio, a u to su vrijeme ve
postojala gotovo sva sadanja naselja. I kad sam tom popisu dodao 8 sela-krajinika iz 1702.
god., rad iste Komisije, to je (1891.) objavio Tade Smiiklas, ni time slika slavonske Posavine kako uvjetno nazivam podruje brodskog i gradikog kraja - nije bila mnogo cjelovitija.
Da dobijem vjerniju sliku ivota i zbivanja, posegnuo sam za arhivskom graom iz
Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Naime, od 1699. do 1773. podruje brodskog i gradikog
kraja - osim okolice Vrpolja - pripadalo je Zagrebakoj biskupiji. Uz arhivsku grau kanonskih
izvjea iz 1730., 1746., 1756., 1758., 1760., 1761., 1765., 1769,, 1775. i 1800. god., sluio sam
se starim katastarskim i vojnim zemljovidima, opisom sela u dijelu Vojne krajine (1780.) te
objavljenim izvorima i znanstvnom literaturom. Da bih rjeio neke dvojbe, koristio sam dosta
pouzdane suvremene vojne zemljovide te osobno obilazio naselja. Moja istraivanja su,
uglavnom, do 1800. a ostalo sam, kratko, preuzeo iz izvora i literature.
2. Studiju sam podijelio po opinama, abecednim slijedom, a unutar njih abecednim redom
naselja. Zbog velikog broja naselja, svako od njih odredio sam zemljopisno po udaljenosti od
gradova Slavonskog Broda, odnosno Nove Gradite, te opine kojoj pripada..
Budui da ljudi ine naselje naseljem, njima sam posvetio glavnu pozornost. U tome je
vrijedan spomenuti komorski popis iz 1698. i 1702. u kome je - u ovom dijelu slavonske
Posavine - poimenice zabiljeeno 79 naselja sa 1502 kuedomaina. Od 71 sela opisanih 1698.,

u njih 24 spominju se doseljenici iz Bosne. Te izvore sam doslovce preveo i tiskao kurzivom.
A kad se zna kako je nakon toga slijedilo burno etrdesetgodinje razdoblje, ustrojenja krute
Vojne krajine, te dva rata u kojima je moralo sudjelovati cijelo stanovnitvo, onda je jasno da se
ranija slika stanovnita gotovo posve izmijenila. Zato sam - iz kasnije arhivske grae - pobiljeio
gotovo svako spomenuto ime jer su to bili uglavnom vodei ljudi u selima. A onda sam, iz
Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, uzeo popis kuedomaina iz 1760., to je, vjerujem, temelj
sadanjem puanstvu. Budui da u to doba nije bilo zastupljeno nacionalno razlikovanje
suvremenog oblika, zadrao sam ondanji nain izraavanja: katolik, pravoslavac.
3. Dok gledamo sadanja naselja, pa se onda vratimo tristo i vie godina unatrag, neto nam
je jasnije zato je o selima malo povijesne grade. U poetku su prigorska sela bila gue
napuena od onih u ravniarskom dijelu. Selo je, zapravo, bilo vea ili manja skupina ratrkanih
kua, napravljenih od pletena iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom, drvenim
korama ili daskom. U sluaju potrebe, opasnosti ili voljom gospodara lako su se premjetali.
Neka su sela bila velika pa su se kasnije dijelila, druga su se smanjivala ili ak nestala. Njihov
spomen biljeen je u poreznim i crkvenim knjigama. A kad je u naselju bila sagraena kapela, u
kojoj je povremeno sluena misa i dijeljeni sakramenti, time je selo - zbog crkvenog goda
(kirvaja) - bilo predstavljeno i iroj okolini. Njihovi odnanji duobrinici-franjevci uzimali su
zatitnike sela to im je nudila tradicija, ili su birali nove u skladu sa svojim shvaanjima,
planovima i mogunostima djelovanja. I kad su se tijekom vremena naselja preseljavala pored
novih prometnica, najee su sauvala svoje zatitnike.
4. U svom radu, kao svaki istraiva, nailazio sam na tekoe i nejasnoe. Kako sam ih
rjeavao, i jesam li ih rijeio, sudit e itatelji.
Komorsko izvjee iz 1698. pisano na latinskomjeziku - to za podruja brodskog i gradikog
kraja obuhvaa 162 stranice izvornog teksta - podijeljeno je, uglavnom, u tri dijela. U prvom su
pobiljeeni kuedomaini i njihov imetak, 13 pitanja u drugom dijelu odnose se na obveze koje su
imali i imaju prema novoj, vojnoj vlasti, a u 15 pitanja treeg dijela opisan je poloaj naselja, granice,
opseg, kvaliteta zemljita to obrauju, granine utvrde i drugo. Popisivaima su pitanja bila
odreena i oni su od predstavnika sela - pod prisegom da e govoriti istinu - traili njihove odgovore.
Kako pod vojnom vlau u dijelu slavonske Posavine na mnoga pitanja nije bilo nikakva odgovora,
ispustio sam suvine brojeve to bi samo ometalo itatelja.
Latinski jezik nije klasini, nego inovniki s puno ve ranije ustaljenih fraza iz pravne i
gospodarske terminologije dravne administracije. Neke rijeci i izraze nisam uope naao u
latinskom jeziku pa sam morao tragati po drugim europskim jezicima. Latinske reenice su
ponegdje duge i do jedanaest redaka. Njih sam, naravno, zbog razumijevanja, razdijelio u krae
reenice.
U starim tekstovima nastaju tekoe oko itanja hrvatskih glasova koji se u suvremenoj
gramatici nazivaju slivenici (c, , , d, ) i tjesnanici (s, , z, , f, h), a koje su stariji popisivai
pisali razliito, bilo maarskim, talijanskim ili nekim svojim posebnim nainom. Uz to, pisali
su onako kako su ljudi u selu izgovarali i kako ih je on uo. I pored toga to sam u tome imao
iskustva iz ranijih radova, ovdje je bilo dosta tekoa, a rjeavao sam ih poglavito pazei kako su
popisivai pisah nazive ve poznatih sela u.kojima su bili spomenuti glasovi. U komorskom
popisu i ime i prezime - kako stoji u tekstu - prenio sam doslovice, a u popisu 1760., prezimena
sam tranliterirao, preslovio, a imena pisana latinskim jezikom preveo u skladu sa suvremenim
imenima. Popisivai su razlikovali "" i "", a u popisu su davali prednost slovu "" - to sam,
naravno, potivao - a to je u suvremenim prezimenima manje uobiajeno. Uz to se susree
dvojnost pisanja u istom tekstu pa sam i to sauvao. Neki su popisivai pravili razliku izmeu
kratkih i dugih glasova (Kolleszarisc, Millics, Vallics, Ulakovacz, Mattan, Illia; Matho, Thomo,
Marhia), na to se, zbog naravi studije, nisam mogao obazirati. Budui da je u istom selu bilo i

po nekoliko domaina s istim imenom i prezimenom, popisiva je to - da itatelj ne bi pomislio

da je greka - naznaio s 1,2,3. Ja sam to ispustio. U popisu iz 1760. uz kuedomaina stoji broj
obitelji, lanova u kui, te broj onih koji su primili neke sakramente. Ja sam u zagradi ubiljeio
samo broj obitelji i lanova. Ako je jedan suprunik umro, popisiva to ne smatra punom
obitelji, pa je stavio crticu. Kod sabiranja lanova popisivai su esto grijeili, pa sam te njegove
greke ispravio.
Komorski popisi prave razliku izmeu katolika i pravoslavaca, ali ih kod popisa
kuedomaina ne razdvajaju. U kanonskom popisu iz 1760. popisani su samo katolici, njih
5151 kuedomain, a pravoslavci su - kao to su to inili i oni sami - navedeni samo po broju
kua. Njih je oko 1760. prema mojim istraivanjima - najvie u zapadnom dijelu, u tzv. Maloj
Vlakoj - bilo 1108 kua. Kad se uzme daje u 5151 katolikoj kui ivjelo 41250 katolika, to
je prosjeno osam lanova po kui, onda je na tlu sadanje upanije 1760. bilo 6259 kua sa
oko 50110 stanovnika. U to doba deset najmnogoljudnijih katolikih naselja bila su: Kopanica
(1074), Brod (1016), Lipovac (967), tivica (948), Koba (943), Orubica (924), Sikirevci
(844), Sie (805), Gundinci (787), Reetari (778).
Pratei oblikovanje naselja, na ovom podruju nakon izgona Osmanlija, tragao sam i za
njihovim najranijim spomenom. Glavni mi je izvor bio maarski istraiva Csanki - koga je
Bosendorfer najveim dijelom samo prepisao - te druga povijesna graa. Doao sam do
zanimljivih podataka. Naime, sadanjih 70 naselja u upaniji spominju se poimenice jo u
srednjem vijeku. Toponime, uglavnom, nisam ni pokuavao odgonetavati, ali - da bih drugima,
evantualno, u tome pomogao - u fusnote sam stavio najstarije nazive pojedinih naselja, nain i
godinu kako su nekad pisana.
Da bi se prijelomno doba za slavonsku Posavinu moglo bar djelomice razumjeti, potrebno je
prethodno proitati uvodnu studiju.
Dva su me prijatelja, gosp. Petar tajduhar i gosp. Slavko Mirkovi, nagovorili na ovaj posao
i hrabrili da ustrajem, a dr. Ma to Artukovi, mr. Luka Marijanovi i neki drugi, opskrbili su me
tee pristupanim izvorima i strunom literaturom. Svima im hvala!
Nadam se da e ova studija biti poticaj za daljnja ira pojedinana istraivanja, to e
pridonositi dubljoj svijesti o naem identitetu.

UVODNI DIO

SLAVONSKA POSAVINA NA PRIJELAZU IZ

XVII. U XVIII. STOLJEE
Uvodni dio nema namjere iscpnije obraivati tu opirnu temu, nego eli biti povijesni okvir
itatelju kako bi lake razumio skupljenu grau. Zato e se, iz irih povijesnog zbivanja, vie
panje i neto opirnije baviti slavonskom Posavinom, odnosno njezinim dijelom od Stare
Gradike do Gundinaca. Bit e govora o osmanlijskoj upravi, osloboenju spomenutog kraja
ispod osmanske vlasti, dvama ratovima u prvoj polovini XVIII. st., stanovnitvu i njihovim,
obvezama, vojno-komorskoj upravi te crkvenom ivotu u to doba.
1. Slavonska Posavina pod osmanlijskom vlau
U cijeloj slavonskoj povijesti nita nije ostavilo tako dugotrajno teke tragove i posljedice
kao to su to bile borbe s Osmanlijama1, njihova osvajanja i vlast u slavonskoj Posavini. Premda
je osmanska vlast trajala oko sto pedeset godina, ipak je sav ivot u njoj, i blizu dva stoljea
nakon osloboenja, bio uvjetovan ratovima, obranom, spreavanjem pljakakih upada,
ivotom i izdravanjem Vojne krajine.
1) Jo potkraj XV. st. Osmanlije su stvorili vrsta uporita u sjevernoj Bosni odakle su ee
provaljivali prema sjeveru i zapadu. U tome su ih djelomice sprjeavale Jajaka i Srebrenika
banovina. U vrijeme pohoda Sulejmana II. protiv Ugarske 1526., prethodnica osmanske vojske
zauzela je sve gradove i Osijek (14.VIII.1526.) do akova. Kod Osijeka su sagradili veliki
most, preko njega preli rijeku Dravu, a onda ga poruili. Nakon pobjede na Mohakom polju
(29.VIII.1526.) - gdje je poginuo kralj Ludovik II. Jagelovi (1508.-26.) i puno ugarskohrvatske vojske - Osmanlije su uli u Budim i Petu, popalili ih te se, zbog buna na Istoku,
urno vratili. Mohaka pobjeda omoguila im je lake zauzmanje Jajca (krajem 1527.), Banja
Luke (1528.) i drugih utvrda Jajake banovine jer su se njihove, prorijeene i slabo
opskrbljivane posade povlaile u dolinu Save.
1
Naziv za vladajuu dinastiju u Osmanskom Carstvu i vladajui sloj u toj dravi. Ime potjee od osnivaa drave Osmana koji je
vladao 1288.-1326. Drava je kao kneevina osnovana 1288. god. Posljednji vladajui lan bio je Mchmct VI. (1918.-22.).
Osmanski sultani igrali su kljunu ulogu u razdoblju uspona Carstva. - Turci, narod skupine turkijskih naroda naseljen u Maloj
Aziji, bili su samo dio Osmanlija. Islamizirani Hrvati bili su Osmanlije, a ne Turci.

Osmanska vojska u svojim osvajakim pohodima sluila se ve ranije prokuanim

metodama. Zapoinjala je pljakakim upadima u krajeve to ih je namjeravala osvojiti. Time ih
je gospodarski oslabila, puanstvo prorijedila odvoenjem u ropstvo ili ga prisiljavala da bjei u
sigurnije krajeve. Time je, ujedno, poljuljala moral i ulijevala strah meu one koji su ostali.
Nakon toga slijedilo je osvajanje, nametanje osmanskog dravnog, drutvenog i gospodarskog
poredka.
I pored neposredne i stalne opasnosti od Osmanlija, smrt Ludovika II. dovela je u Slavoniji
i Ugarskoj do unutranje borbe za prijestolje. Ferdinand I. Habsburki (1503.-64.) polagao je
svoje pravo na osnovi ranijih ugovora, ali je vei dio ugarskog plemstva za kralja izabrao
erdeljskog kneza Ivana Zapolju (1487.-1540.). Hrvatsko plemstvo na saboru u Cetini
(l.I.1527.).odluciIo se za Ferdinanda jer ih je on uvjeravao da e im pomoi u obrani zemlje.
Tjedan dana kasnije slavonsko je plemstvo za kralja izabralo spomenutog Zapolju. Unutranje
borbe - to su Osmanlije potajno poticali - olakavale su im pljakake upade u hrvatske
krajeve, to je jo vie siromasilo i slabilo zemlju. Budui daje Zapolja sve vie gubio oslonac i
doivio poraz, sa sultanom je sklopio savez protiv Ferdinanda. Sultan mu je, kao svom
podloniku, potvrdio posjede i gradove u Bosni i Slavoniji, a zapovjednik sultanovih janjiara
(14.IX.1529.) ustoliio gaje na ugarsko kraljevsko prijestolje. Zapolja e se zato, neto kasnije,
pridruiti sultanovoj vojsci u drugom pohodu na Be.2
Ujesen 1529. - na povratku s neuspjele vojne - dio osmanske vojske popalio je Poegu,
pustoio Slavonijom te kod Kobaa preao Savu i vratio se u Bosnu. Od tada je puanstvo iz
straha sve vie poelo naputati slavonsku Posavinu. U takvom ozraju ni Ferdinandov poziv na
vjernost kralju, ni poziv na borbu protiv Osmanlija, nije nailazio na oekivani odaziv jer su po
Slavoniji jo bili voeni lokalni okraji meu Ferdinandovim i Zapoljinim pristaama.
Te unutranje borbe Osmanlije su iskoristili da proire i uvrste svoju vlast. Husrev-beg se,
krajem 1535. i poetkom 1536., sukobio sa slavonskim velikaem Stjepanom Berislaviem koji
je u tim borbama bio ubijen.3 Husrev-beg mu je odmah zauzeo gradove Dobor i Kobas u Bosni,
Brod na Savi, Staru Gradiku i drugo. Brod je pao 31. srpnja 1536., Poega 25. sijenja 1537. a s
njom i itava Poeka upanija. Prvi i jedini Ferdinandov pokuaj da preko generala Ivana
Kacijanera zaustavi osmanska osvajanja i oslobodi Slavoniju, zavrio je/u listopadu 1537.,
tekim porazom njegove vojske kod Gorjana nedaleko od akova. Premda je ve tada
Osmanlijama bio otvoren put u ostale dijelove Slavonije, zbogsukoba s Mleanima, nakratko
su ostavili Slavoniju na miru pa su osvajanja nastavili 1540. zauzimanjem Jasenovca i Novske, a
1543. Bijele Stijene.4
Kransko je plemstvo ponegdje ostavljano na svojim posjedima, ali se moralo odrei
znatnog dijela svojih dobara i prava. Ako je plemi primio islam, stjecalo je naslov bega5, a time
mu je pruana mogunost da doe na vise poloaje/'
||
3

Usp. Branislav urdcv, "Srijem, Baka i Banat" vi Historija naivclu Jugoslavije, II, Zagreb, 1959, /kratica; urdev (1959^
I75s; Vjckoslav Klai, Povijest Htvata, IV, Zagreb, 1973, 417-426; V, 73-132 /kratica: Klai (1973/; Mirko Markovi, Bral\{
Kulturno povijesna monografija, Slavonski Brod, 1994, 91 /kratica: Markovi (1994)/; Hazim abanovi, Bosanski paalim
Sarajevo, 1982, 56s /kratica: abanovi (1982)/.
3
Stjepan Bcrislavi, naslovni srpski despot (+1535), Ivanov sin, pripadao je malobrojnim slavonskim velikaima koji* su
pristali uz austrijskog nadvojvodu Ferdinanda. U poetku je od Osmanlija uspjeno branio svoje posjede Vukovskoj urniji
tc gradove izmeu Dunava i Tise. Budui da nije dobivao dostatno pomoi, gradove je 1529. prepustio Osmanlijama. Zat.o je
bio uhien i skupa s majkom zatvoren u Budimu. Za pohoda Sulcjmana II. na Be 1532. pobjegao jc iz zatvora i stupiti^
sultanovu slubu koji mu je povratio posjede i gradove. Od tada je ratovao na strani Zapoljinih pristaa te im je pomog^ou
osvajanju Slavonije. Kad se pokuao izmiriti s Ferdinandom, ubio gaje bosanski sandak Husrev-beg. Usp. Hrvatski biografski
leksikon, l, Zagreb, 1983, 688-690; Hr\>atsku enciklopedija, 3, Zagreb, 1941, 424.
4
Usp. abanovi (1982), 58s, 61, 180.
5
beg - gospodin, naslov viih plemia.
" Usp. Sabanovi(l 982), 16-20.

2) Neto prije 30. sijenja 1538. u sredinjoj Slavoniji ustrojena je nova vojno-upravna
jedinica, Poeki sandak7, u sastavu Budimskog ejal.eta,8 - kome je. pripadala i slavonska
Posavina - a od 1600., kad je osnovan Kaniki ejalet, pripojen je njemu.9 Unutar spomenutog
sandaka, ubrzo je osnovan brodski kadiluk/0 premda se prvi put spominje 1545. god. U
brodskoj tvravi bila je jaka posada od 1500 vojnika, a unutar kadiluka, uz Brod, bile su varoi
Novigrad i Sikirevci te skela i varo u Dubocu. U brodskom kadiluku, uz nahiju" Brod, bile su
(1545.) nahije: Vrhovine sa selima Zdenci, Zavrje, Slatinik, Donja Glogovica, Grabarje i dr.;
Brezna za sela sjeveroistono od Broda te nahija Ravna (Ravan), sjeverozapadno od Broda, za
sela na jugozapadnim padinama Dilja.12
U poecima osmanske uprave, nakon pada Jajake banovine, u Bosanskom Kobau osnovan
je kadiluk, kome su, uz ranije posjede Jajake banovine, prikljueni dijelovi slavonske Posavine,
dok 1557. nije osnovan azmanski, odnosno Pakraki, sandak - koji je bio u sastavu
Bosanskog ejaleta - a ije e sjedite iz sigurnosnih razloga, neto prije 1607., biti preneseno u
Cernik, koji je bio ujedno i sjedite kadiluka. Tu su sredinom XVI. st. nahije: Ceraik, Pakarski
Sredel (u blizini Okuana), Bila Stina, Podvrki i agovina.13
3) Sve do osmanskih provala stanovnitvo slavonske Posavine bilo je uglavnom katolike
vjeroispovijedi s neto drugih narodnosti, posebno Maara. S osmanskim prodiranjem dolazi
novo puanstvo, pravoslavci i muslimani a neto se starosjedilaca islamiziralo. Tijekom
osmanske vladavine veinsko poljodjelsko stanovnitvo bilo je katoliko, a muslimani su
nastanjivali utvrene gradove, varoi i trgovita te plodnije zemlje oko njih. Na naputena
zemljita Osmanlije su sustavno naseljavali novo ljudstvo iz unutranjosti. U tom su naroito
koristili pokretljive Vlahe14 koji su na taj nain zadravali svoje stare i stjecali nove povlastice te
donekle izbjegavali podreenost i kmetski odnos.
Ve u poetku osmanske vladavine susreemo pravoslavne Vlahe kao njihove martologe.'5
Poseban poloaj tog pravoslavnog ivlja - zbog granice s Hrvatskom - bio je u Pakrakom
odnosno Cernikom sandaku, naroito u gorskim predjelima. U tom kraju Osmanlije su,
tvrave slavonske vlastele, pretvorili u sjedita svojih nahija, stavili u njih svoje posade, a po
okolnim selima naselili gotovo iskljuivo Vlahe. Zato je taj kraj i nazivan Mala Vlaka.16 Ti su
Vlasi imali obveze vojnika-krajinika, poglavito da straare na rjeici Ilavi i drugim
pograninim mjestima. Uz njih je u martolokim etama bilo i neto katolika koji su nazvani
"predavcima".17
Dio muslimanskog stanovnitva inili su doseljenici iz Srbije i Bosne a naroito domai
ljudi koji su preli na islam. Naime, Osmanlije su u svojim osvajakim pohodima vrili jaku
promidbu pozivajui sve stanovnitvo da ostane u svojim kuama a onima, koji se dragovoljno

'sandak - vojna i upravno teritorijalna jcdinica u Osmanskom Carstvu.

ejalet, paaluk, bcgicrbegliik - najvia vojno-upravna jcdinica u Osmanskom Carstvu, sastavljena od vie sandaka.
" Usp. Ncnad Moaanin, Poega i PoeStina u sklopu Osmanlijskog caivtva (1537.-1691.), Jastrebarsko, 1997, 32-34 /kratica:
Moaanin (1997)/; Ive Mauran, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988, 17 /kratica: Mauran
(1988)/.
111
kadiluk - kotar, sudsko i upravno podruje u Osmanskom Carstvu. Vie kadilika sainjavalo je sandak, '
11
nahija - upravna jedinica manja od kotara, okruja,
12
Usp. abanovi (1982), 217-219.
n
Usp. abanovi (1982), 223-225.
w
viah - u prolosti je oznaavao pastira, karavanskog prijevoznika, plaenog vojnika. Vlasima su Osmaniije nazivali krane,
U Hrvatskoj je to bio naziv za pravoslavce.
13
martolozi - naoruani ljudi, pripadnici vojnog ustroja koji su Osmanlije organizirali u pograninim krajevima radi zatite
granice, prikupljanja podataka i sudjelovanja u ratovima. v
,f
' U tom kraju Vlasi su imali posebnu organizaciju. Usp, abanovi (1959), 206-208.
" Naziv jc od rijei "predati se", ostati pod Osmanlijama.
x

pokore njihovoj vlasti, da se nee nita dogoditi.18 Pozivali su stanovnitvo da primi islam jer e
tako, uz zemlju, sauvati i svoje povlastice te ravnopravno sudjelovati u izgradnji i podjeli nove
vlasti. Naime, Osmanlije nisu pravili razlike po krvi, jeziku i narodnosti, nego samo po vjeri. To
je potaklo neke krane - izmuene ratovima i zbog straha glede budunosti u tuim krajevima da prihvate islam. Nakon poetnih veih prelazaka na islam,19 daljni proces islamizacije u
slavonskoj Posavni bio je spor i nije imao ire razmjere. Meu rijetkim plemstvom na islam je
preao Krsto Zeampe Svetaki, koji je drao tri-etiri grada u posavskoj Slavoniji, predao ih
(1540.) sultanu a od njega dobio manji posjed s prihodima. Njegov sin Sulejman-beg bio je
slavonski spahija20 a neki od njegovih potomaka beg u Kobau.21
Ubrzo su i na krane u, slavonskoj Posavini primijenjivani erijatski22 propisi prema
nemuslimanskim podanicima. Oni su djelomice ovisili o raznim imbenicima, poglavito o
politikim prilikama te brojanom odnosu muslimana i nemuslimana. Temeljne erijatske
odrednice bile su: kranima je doputena sloboda kulta, sigurnost duhovnika i zatita imovine
uz plaanje danka.23 Nisu smjeli podizati niti popravljati crkava ni samostana, niti napadati
islam ili bilo koga ometati da prijee na islam. Pokuaj obraenja muslimana kanjavan je
smru. Djeca iz mjeovitih brakova morala su biti muslimani. Bili su obvezni potivati
muslimane i odijevati se razliito od njih. Osmanlijski porezni sustav bio je sloen a temeljni
porezi bili su: zemljarina, glavarina, carine, nameti na sitnu stoku, obveza odravanja putova,
mostova, primanje na konak, opskrba vojske hranom, popravljanje tvrava, prijevoz namirnica i
vojnog materijala te feudalne obveze, kao desetina i slino.24
2. Veliki beki rat, osloboenje slavonske Posavine te ratovi do sredine XVIII. st.
Nakon poraza osmanske flote kod Lepante (1571.), sruen je mit o njihovoj nepobjedivosti.
Jo jae je u Europi odjeknuo osmanlijski poraz na kopnu pod Siskom (1593.), ime je
zaustavljeno prodiranje u Hrvatsku i prema zapadu. I pored poraza pod Siskom, Osmanlije su u
daljem ratovanju osvojili (1600.) Kaniu (Nagykanizsa) i tu ustrojili Kaniki ejalet. God. 1606.,
nakon etrnaestgodinjeg rata, bili su prisiljeni sklopiti mir na uurijekeitve u Dunav koji e
dugo trajati. Uzrok postupnog slabljenja Osmanskog Carstva bio je gospodarske naravi, jer je

w
Bosanski kralj Stjepan Tomaevi (1461.-63.) u jednom dopisu papi Piju H., tui sc kako Osmanlije iz osvojenih tvrava
pozivaju seljake da prijeu njima i kako im obeaju slobodu. Kralj strahuje, jer ti jednostavni ljudi ne predmnijevaju da su
Osmanlije lukavi i prijevarni. Usp. Marko Pcrojcvi, "Stjepan Tomacvi", Poviest hrvatsMi zemalja BiH, Sarajevo, 1942,
556.
''' Krajem studenog 1536. zagrebaki biskup imun Brdody pisao je hrvatskom banu Franji Baaniju kako jc, prema njegovoj
procjeni, za pol godine oko etrdeset tisua katolika prel na islam. Usp. Markovi (1994), 92s.
211
spahija - naziv za bolje stojeeg domaina islamske vjere koji jc bio posjednik spahiiuka (lena) tc je u sluajurata bio duan
ii u osmansku vojsku.
21
Usp. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1980, 159 /kratica: Kreevljakovi (1980)/;
abanovi (1959), 208, Najvei dio osvojene Slavonije Osmanlije su podijelili na vlastelinstva-timare. U Pakrakom sandaku
(1563.) bilo jc trideset spahijskih timara od kojih sii samo dva pripadala kranskim spahijama; Ju iju Katiu i Stjepanu sinu
Krste Svetakog. Usp, abanovi (1959), 210.
22
erijatsko pravo je religiozno-graanski kodeks kojim sc ustrojava religiozni i podaniki ivot muslimana svake islamske
drave, a u izuzetnim sluajevima primjenjivao se i na nemuslimane kad se obrate erijatskom sudu. Ono sadri propise o
pravu vlasnitva, obveznom obiteljskom, nasljednom i kaznenom pravu, p sudskom postupku i si,
23
Uz ostale bio je i "danak u krvi", tj. uzimanje djeaka za janiarc, U naim se zemljama taj danak plaao do etrdesetih
godina XVII. st., a od poetka tog stoljea mogao se pretvoriti u novani iznos. Tako jc 1604. umjesto 200 mladia,, koje jc
uirne danka u krvi trebalo skupiti iz Poekog sandaka, plaeno 400 dukata. Nekako u to vrijeme uveden je i dulus koji su
plaali franjcvci zato to su po Ahd-nami bili osloboeni nekih dravnih davanja. Usp, Hazim abanovi, "Slavonija", HNJ, II,
Zagreb, 1959, 625, /kratica: abanovi (1959)/,
24
Vani sultanovi prihodi bili su od mostarina, skelarina, carina te porez na ribarenje. Stanovnici varoi i sela pored rijeka
morali su popravljati i odravati mostove, odravati skele i sluiti kao vozari na njima i slino. Usp. urev (1959), 9-49;
abanovi (1959), 2'1'ls; S.M. Daja, "Pravno-povijcsni obris poloaja krana u turskom carstvu", Katolici u Bosni i zapadnoj
Hercegovini na prijelazu iz JS. u 19. stoljee, Zagreb, 1971, 19-33, /kratica: Daja (1971)/; Hamid Hadibcgi, "Porez na sitnu
stoku i korienje ispaa", POF, VIII-IX/1958-59, Sarajevo, 1960, 63-109.

izostajao ratni plijen te je sve vie dolazilo do izraaja raslojavanje i korumpiranje

vojnofeudalne drave.25
a) U ljeto 1683. Osmanlije su, s golemom vojskom na elu s Kara-Mustafom, posljednji put
izvrili prodor u srednju Europu, napali sjevernu Ugarsku i pokuali osvojiti Be. Nadali su se
uspjehu jer je habsburki dvor bio zaokupljen agresivnom politikom francuskog kralja Luja
XIV. (1638.-1715.) na zapadnim granicama Njemake te ureenjem odnosa s ugarskim
velikaima. Beka je posada dva mjeseca odolijevala napadima dok joj nije stigla u pomo
austrijska i poljska vojska. Poljake je predvodio kralj Jan III. Sobjeski (1629.-96.) pa su zajedno
12. rujna 1683. pod Beom teko porazili Osmanlije. Car Leopold I. (1640.-1705.) odmah je
ponudio primirje, ali ga je veliki vezir odbio pa je udruena kranska vojska nastavila
potiskivati Osmanlije.
Vijest o porazu pod Beom odjeknula je Europom a naroito u osmanlijskim pograninim
krajevima. God, 1684, u Slavoniji je dolo do ustanka pod vodstvom fra Luke Ibriimovia26.
Zbog toga je muslimansko stanovnitvo zahvatio strah, te se ono u velikom broju poelo
povlaiti prema Bosanskom paaluku. God. 1687. osloboeni su Osijek, Vukovar, akovo i
vei dio Slavonije, osim Broda i Gradike. Ba odatle Osmanlije su vrili protuupade i
protunapade pa j e ratna srea dugo vremena bila promj enjiva i neizvjesna.
Poetkom 1688. Osmanlije su upadali u poeku kotlinu pljakali je a krane odvodili u
roblje. Da bar donekle sprijei te upade, general Aenea Caprara, zapovjednik vojske u Slavoniji,
naredio je da se razore tvrave u Cerniku i Bijeloj Stijeni a cerniko stanovnitvo da se silom
preseli u Poegu.27 Posljednjih dana srpnja 1688. carska je vojska porazila Osmanlije i osvojila
Brod a ve poetkom kolovoza i Gradiku. Ali, zbog poraza austrijske vojske u Srbiji,
Osmanlije su ponovno sve ee upadali i pustoili Slavonijom. Kad su oni ponovno
(18.IX.1690.) zauzeli Beograd, austrijska posada napustila je Brod a uoi povlaenja poruila
tvravu i opkope, bacila u Savu 43 topa, unitila streljivo i hranu. Tako su Osmanlije ponovno
preli Savu, zauzeli Brod, Gradiku, Cernik, Bijelu Stijenu, Pakrac i Poegu te napali Osijek.
Meutim, u vanoj bitki kod Slankamena (19.VIII.1691.) osmanska je vojska doivjela teak
poraz, a u tom je boju poginuo i veliki vezir sa oko 20000 vojnika. Vijest o porazu obeshrabrila
je osmanske posade u Slavoniji pa su same neputale poloaje u Brodu, Gradiki i Pakrau.
Tako je carska vojska 12. listopada 1691. lako, zastalno, ula u Brod, tri dana kasnije u
Gradiku, a 17. listopada 1691. u Pakrac. Time je zavren rat za osloboenje Slavonije koji je
trajao, od srpnja 1684. do listopada 1691. god.
Budui da je u veljai 1695. umro sultan, a na prijesto doao ratoborni Mustafa II. (1644.1703.), koji je kod Temivara (1696.) pobijedio Friedricha Augusta I. nadajui se uspjehu,
krenuo je i dalje. Kod Sente je osmansku vojsku, na elu s velikim vezirom Mehmed Elmaspaom, 11. rujna 1697. teko porazila austrijska vojska na elu s princom Eugenom Savojskim.
Ubrzo nakon te bitke Savojski je preao Savu i dolinom rijeke Bosne od 11. listopada do 5.
studenog 1697. otiao do Sarajeva, popalio ga i odmah se vratio. U ratu, koji se naziva beki rat,

* Usp. Daja (1972), 27-30; Mauran (1988), 17.

Luka Ibriimovi (O.1620.-98.), franjevac, bio je gvardijan franjevakog samostana u Velikoj i vikar zagrebakog biskupa
za Slavoniju. esto jc putovao u Be, Zagreb i Varadin pa je Osmanlijama bio sumljiv. Zato je dvaput bio zatvaran
(jedanput osuen i na smrt) i oba puta uz otkup bio puten. Istaknuo se u borbama za osloboenje Slavonije (1687.-91.),
naroito Poege.
27
Postupak generala Caprare izazvao je negodovanje u narodu i medu krajikim zapovjednicima. Ban Nikola Erd6dy pisao jc
zagrebakom biskupu Mikuliu kako ruenje tvrava ne znai zapreku nego olakanje Osmanlijama da nesmetano
mogu harati susjednim selima i odvoditi narod u roblje. U istom pismu ban iznosi kako mu je pisao zapovjednik iz Velike da
su Osmanije, odmah nakon ruenja tvrave, spalili Cernik. Usp. Radoslav Lopai, "Slavonski spomenici za XVII. viek.
Pisma iz Slavonije u XVII. vieku (1633.1709.)",- Starine JAZU, sv. 30, Zagreb, 1902, 80s /kratica: Lopai (1902)/; Ive
Mauran, Izvjetaj Caraffine komisije o ureenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Osije
1989, 13, /kratica: Mauran (1989)/.
2,i

Sveta liga (Austrija, Venecija, Poljska i Rusija) je nakon 13 godina ratovanja zastalno protjerala
Osmanlije iz velikog dijela Panonije. Ti su vojni uspjesi i zvanino potvreni mirom u
Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699. god.28
b) Karlovakim mirom Osmansko Carstvo moralo je napraviti najvee zemljine ustupke u
svojoj-povijesti i poslije toga nikad vie nije predstavljalo ozbiljniju opasnost susjednim
dravama. Premda je mir sklopljen i povuene nove granice, ni pobjednici ni poraeni nisu bili
zadovoljni.
Prvo je naruen "vjeni mir", to ga je Porta2" 7. veljae 1699. potpisalas Mletakom
Republikom koja je, premda gospodarski osiromaena, i dalje nastojala zadrati svoj nekadanji
sjaj i ugled. Budui da su (1714.) Osmanlije poeli poduzimati ire vojne akcije protiv
crnogorskih pobunjenika, a od mletake vlasti traili da ih ona ne pomae niti prima u svoje
podruje, osmanske ete hvatajui pobunjenike upadale su i u mletako Primorje. Porta je
predmnijevala da su lanice Svete lige zauzete sobom pa ne mogu pomoi Mleanima. Kako su
se tamonje vlasti ogluivale o osmanlijske zahtjeve, Porta je 9. prosinca 1714. slubeno objavila
rat Mletakoj Republici, koja je za to bila nespremna. Vei vojni sukobi poeli su u proljee
sljedee godine.30
I Austrija se, gradnjom utvrda du svoje granice, pripremala za obranu i rat. Premda
Osmanlije nisu to oekivali, Austrija je sredinom 1716. ula u rat na irokoj bojinici. Da bi,
donekle, olakao osmanskim etama kretanje u smjeru Ugarske, Ibrahim-paa je upao u
slavonsku Posavinu ali je kod Kobaa bio poraen i vraen. Glavna bitka bila je 5. kolovoza
1716. kod Petrovaradina u kojoj je Eugen Savojski ponovno porazio osmansku vojsku.
Nakon te pobjede austrijska je vojska poela upadati i u sjevernu Bosnu. Pukovnik Petra31 s
krajinicima je napao i osvojio Bosanski Brod. U borbama oko Dervente 15. kolovoza 1716.
pobjedio je zapovjednika derventske tvrave Belagia te se s 200 krana i ratnim plijenom
vratio u Slavoniju. Ohrabren tim uspjehom, pet dana kasnije, napao je Bosansku Gradiku koja je smatrana najboljom tvravom na desnoj obali Save - i zauzeo je. Dvije ete prele su Savu
kod Bosanskog Kobaa zauzeli ga i sa sobom dovele 100 krana. Poetkom rujna carska vojska
krenula je od Gradike prema Banja Luci i ondje porazila osmansku vojsku.
U studenom 1716. Petra je s krajinicima ponovno preao Savu zauzeo vanu tvravu u
Derventi, poruio je, a stanovnitvo oglobio. 20. studenog 1716. zauzeo je Odak i Dobor-kulu.
Doborski se beg predao bez borbe a u dogovoru s austrijskim asnicima s 30 lanova posade
otiao u Graanicu. Drugi odred carske vojske napao je Doboj - tvravu nije zauzeo - popalio je
naselje, na povratku i Kotorsko, te su se oba odreda ve 24. studenog 1716. vratila u Brod. Tako
je koncem 1716. austrijska vojska osvojila uski pojas bosanskog tla u sjevernoj Bosni.32

28

Usp. Lopai (1902), 98; Jorio Tadi, "Ratovi i oslobodilaki pokreti od II. opsjede Bea do beogradskog mira", HNJ, II,
Zagreb, 1959, 811-818, 825-828; Mauran, (1989), 11-19; Tade Smiiklas, Dvjestogodinjica ailoboctenja Slavonije. Drugi dio:
Spomenici o Slavoniji u XVII. vijeku (1640.-1702.), Zagreb, 1891, 34-37/kratica: Smiiklas (1891)/; Markovi (1994), 11104; Ercf Kovacvi, Granice Bosanskog pasulitka prema Austriji i Mletakoj republici po odredloama karlovakog mira,
Sarajevo, 1973; Jozo Dambo, "Iz prve ruke o vojnom pohodu Eugena Savojskog na Bosnu 1697.", Bosna franciscana, 9
(1998), 137-148,/kratica: Dambo (1998)/.
2J
' Porta (Visoka porta) - diplomatski naziv za osmaniijsku carsku vladu u Carigradu.
?u
Usp. Enes Pelidija, Bosanski ejalet ocl Karlovakog do Poaremkog mira, Sarajevo, 1989, 34-38, /kratica: Pelidija (1989)/;
Jorio Tadi, "Austrijsko-turski ratovi u prvoj polovini XVIII. stoljea, HNJ, II, Zagreb, 1959, 830s, /kratica: Tadi (1959)/.
31
Maksimilijan Petra (1668.-1724.) kao pukovnik postao je (1711.) zapovjednik brodske tvrave. U ratu 1716. bio je ranjen,
a nakon rata postaje generalom i zapovjednikom osjeke tvrave. Kao odtetu za rane i za hrabrost dobio je (1717.) trgovite
Ccrnik i dio cernikog vlastelinstva, pa je obnavljao cerniku utvrdu. Njegova ena Marija von Beckcrs dopustila je
franjevcima proiriti gradilite i graditi samostan. Usp. Julije Janula, Povijest Cernika i cemika samostanska kronika,
1980, 163-164, /kratica: Janula (1980b)/.
1Ccrnik,
1
Usp. Pelidija (1989), 189-206; Gustav Bodcnstcin, "Povijest u Posavine god. 171S-1739", GZM, god. XIX. (1907), 575-578,
/kratica: Bodcnstcin (1907)/; Tadi (1959), 83ls. U ovom ratu posebno znaajno bilo je zauzimanje Beograda 17. kolovoza
1717. god.

Prema planu Eugena Savojskog trebalo je zauzeti Zvornik, Banja Luku i druge manje utvrde
te podruje sjeverne Bosne pretvoriti u obrambeni bedem. Meutim, austrijska vojska, uz
mnogo gubitaka, nije uspjela zauzeti Zvornik. Njezin drugi odred poraen je kod Bosanskog
Novog pa je taj plan propao.
Na Porti je, zbog unutranjih nemira, i pored gubitka Banata, dijela Beogradskog paaluka i
pograninih mjesta u Bosni, rastao broj pristalica miljenja da je bolje im prije sklopiti mir s
Beom negoli doivjeti koji tei vojni poraz. Na slina razmiljanja bio je prisiljen i Beki dvor,
kako bi imao slobodnu vojsku u ratu sa panjolskom - jer su panjolci u meuvremenu (1717.)
zauzeli Sardiniju - to je za habsburke interese bilo vanije. U mirovne pregovore uspjeli su
ukljuiti i Mletaku Republiku premda su joj Osmanlije tijekom rata preoteli Pelopenez i
skoro sve posjede na Levantu. Osmanlijama je uspjelo da se Austriji ustupi samo ono to je
vojskom ve bila osvojila, a ne i one dijelove do kojih su dopirale njene predhodnice i gdje su
drale strae. Vrlo povoljan mir za Beki dvor potpisan je 21. srpnja 1718. u Poarevcu. Tim
mirom Austriji je pripao i uski zemljinji pojas sjeverne Bosne, zavisno od oblija tla. Uz
politike potpisani su i povoljni trgovaki ugovori. Od sredine listopada 1718., za nepuna dva
mjeseca, postavljene su granine humke u udaljenosti, jedna od druge, od etvrt do sat i pol
hoda.33
c) U ratu za poljsko nasljedstvo (1733.-35.) austrijska je vojska trpjela poraze navie bojita
pa su joj protivnici na kraju preoteli Siciliju, Napuljsko Kraljevstvo i manji dio Lombardije.
Istodobno se Rusija spremala za rat s Portom i napala je, ujesen 1735., im je prestao
spomenuti rat. Po ugovoru s Rusijom iz 1726. Austrija ju je morala pomagati u ratu jednim
jakim korpusom, a poto je izgubila rat sa zapadnim dravama, nastojala je, zbog iscrpljenosti,
izbjei svoju obvezu. Ipak se odluila za rat u nadi da e, osvajanjem Bosne i nekih drugih
krajeva na Balkanu, nadoknaditi ono stoje izgubila u Italiji.
U meuvremenu vojska bosanskog ejaleta sudjelovala je u ratovima s Perzijom. Odande se
vratilo samo 10% bolesnih i iscrpljenih vojnika. God. 1732. pojavila se kuga koja je s prekidima
harala deset godina. Meutim, im je Rusija zaratila s Osmanlijama, deset tisua vojnika bilo je
otpremljeno na bojite od kojih je njih veina (14.VII. 1737.) izginula od eksplozije streljiva, a
svi ostali bili su zarobljeni. Tijekom spomenutog rata pogranini kapetani iz sjeverne Bosne
izvjeivali su bosanskog vezira Ali-pau Hekim-oglua kako se austrijska vojska priprema
napasti Bosnu. On je ta izvjea prosljeivao velikom veziru koji je svakako elio da se ne
remeti mir s Austrijom pa je naredio da bosanska vojska bude suzdrana.
Ali kad je ve bilo posve oito da e Austrija napasti Bosnu, "skupi k sebi na vijee pasa s
mulom, svu gospodu bosansku koliko prija i uini vijee. ta (da se radi), jerbo jur od cara
pomoi ne mogadijahu imati, budui da se on zabavio s Moskovom na Oziji. Indi (onda)
maknu paa po svemu paaluku da svatko imade ustati na vojsku tko godi more'sablju nositi. I
tko ne bi poao da se imade obisiti na svojizijeh vratije." U srpnju 1737. austrijska je vojska
napala Ostrovicu i Zvornik, a njezina glavnina - njih oko dvadeset tisua na elu s princom
Hildburghausenom - krenula je na Banja Luku. Granine ete, a s njima i puanstvo, povlaili
su se prema gradu. Budui da je princ oklijevao, Banja Luci je doao u pomo bosanski vezir

??
Opirna karta s novom granicom, selima na desnoj obali Save i slavonskim straarnicama iz L7I8. pod naslovom "Carta von
dem Theil Bosnicn" nalazi se u prilogu spomenutog Bodensteinova lanka. - Mieanima je bilo krivo to jc poarcvakim
mirom Dubrovaka Republika zadrala granicu uspostavljenu jo nakon karlovakog mira, a njihove su se posade morale
povui iz Popova polja, Hutova, Carin i Zubava, kao i s uskog zemljinog pojasa koji se protezao od Herceg Novog i Risna.
Povlaenje Mlcana iz navedenih mjesta Dubrovanima nije bilo dostatno sigurno pa su Osmanlijama ustupili Kick
i Ncum na sjeveru, a Sutorinu na jugu, kako ni na jednom mjestu ne bi graniili s Mletakom
Republikom. Tako jc Bosanski ejalet dobio dva izlaza na Jadransko more. Usp. Pclidija (1989), 239-259; Bodenstein (1907),
575-597; abanovi (1982), 93.

Ali-paa i u odluujuem boju 4. kolovoza 1737. nanio austrijskoj vojsci teak poraz i protjerao
je preko Save. Ta pobjeda unijela je veliko samopouzdanje u redove osmanske vojske u Bosni, a
mirom u Beogradu (1.IX. 1739.), Austrija je izgubila sva prodruja to ih je dobila
poarevakim mirom. Pod Banjom Lukom su propali planovi Bekog dvora da se proiri na
Balkanski poluotok. Punih pedeset godina nakon toga Austrija - gospodarski iscrpljena i bez
sposobnih vojnih zapovjednika - nije protiv Bosne poduzimala nikakve vojne pohode.34
3. Stanovnitvo slavonske Posavine potkraj XVII. i u prvoj polovini XVIII. stoljea
Tri okrutna rata tijekom samo pedeset godina imali su tragine posljedice na stanovnitvo
Slavonije i Bosne jer je ljudstvo praktiki - zbog popunjavanja vojnih redova i gospodarstva bilo najtraeniji i najvredniji ratni plijen.35
a) Selidbe puanstva
Osmanlije su sa sobom donijeli nemilosrdni nain ratovanja u kome se vodila borba ne
samo s vojskom nego i s cjelokupnim puanstvom napadnute zemlje. Osmanski graniari, i
mimo ratnih pohoda, esto su upadali u Slavoniju, pljakali je, ubijali i odvodili ljude u ropstvo
pa je ona u vrijeme osmanskog zauzimanja bila djelomice pusta. Nova vlast je, kao to je ve
spomenuto, u naputene i opustjele krajeve dovodila novo stanovnitvo, esto stoare iz
dinarskih krajeva. Budui daje i to dovedeno kransko stanovnitvo ponekad bjealo meu
austrijske podanike, osmanske su vlasti bile prisiljene da ga pojaaju naseljavanjem
muslimanskog ivlja. Tako je i s osmanske i s habsburke strane bilo nasilnog preseljavanja,
raseljavanja i u mirno doba, naroito ako je neka oblast bila zaraena hajduijom.36
Uz ratna i planska preseljavanja, desetljeima je trajao i tihi odlazak ljudi u bolje i
zatienije krajeve. Biskup fra Marijan Maravi u izvjeu od 15. oujka 1655. biljei kako je iz
Bosne, u posljednjih deset godina, u Prekosavlje i druge susjedne krajeve, preselilo preko 2000
obitelji, to je vie od 15000 katolika.371 pored nekih pojedinanih podataka, tijekom stoljea i
pol osmanske vladavine imamo malo sauvane grae o etnikoj slici slavonske Posavine.38
1) Da je tijekom bekog rata slavonsko stanovnitvo bilo izloeno velikim pogiblima,
svjedoi pismo fra Luke Ibriimovi zagrebakom biskupu Aleksandru Mikuliu (24.11.1688.)
u kome se tui na slabosti carske vojske koju e Osmanlije, ako dou, protjerati. "Naime, vojska,
koja se ovdje nalazi, nije dosada usmjeravala pozornost na ouvanje ovih krajeva, nego na
upropatavanje Kristovih vjernika. A ucviljeni se kranski puk u velikom broju raselio, zato to
nema nikakvih sredstava za ivot, pa se, ili opet podloe Turcima, ili e, ako ostane ovdje,
umrijeti od gladi. A to se nipoto ne bi smjelo dogoditi, budui da je ivenih namirnica
preostalo u veoma zadovoljavajuoj koliini, kako od kmetskih poreza, tako i od zapljene

Usp. Andrija Zirdum, Filip Lastri-Oevac 1700.-1783, Prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1982, 1012, /kratica: Zirdum (1982a)/; Hazim abanovi, "Bosanski paaluk u XVIII. stoljeu", HNJ, II, Zagreb, 1959, 1324-1326;
Tadi (1959), 835-839.
35
Isto je vrijedilo i u ponovno feudaliziranoj Slavoniji, Jo sredinom XVIII, st. Marko Pcjaevi dao je nekom Butkoviu 200
for. "da na njegova imanja dovede naseljenika iz hrvatske i jo mu obea za svaku dovedenu glavu pet marijaa. Mnogi koji
nisu bili zadovoljni sa novoureenom krajinom, prelazili sii takoer u graansku Slavoniju i dobivali trogodinji oprost od
poreza." Josip Bosendorfer, Crtice iz slavonske povijesti.., Osijek, 1910; II. izdanje, Vinkovci, 1994, 408, /kratica:
Boscndorfer (1994)/.
Usp. Vasa ubrilovi "Seobe i etnike promjene u jugoslavenskim pokrajinama od XV. do poetka XIX. stoljea", HNJ,
II,
Zagreb, 1959, 840-853.
37
Usp. Euzcbije Fermcndin, Acta Bosnaepotissimum ecdesiastica... ab anno 95 usgue ad annum 1752, Zagrabiae, 1892, 475480,/kratica: Fermendin (1892)/.
M
Buturac predpostavlja da je, potkraj osmanske vladavine, u Slavoniji bilo oko 100000 muslimana, oko 70000 katolika,
oko 30000 pravoslavnih i oko 10000 kalvina. Usp. Josip Buturac, Katolika crkva u Slavoniji za turskog vladanja, Zagreb,
1970, 213, /kratica: Buturac (1970)/.

kruarica od Turaka. Stoga se samo, zbog nebrige gore spomenute vojske za na osiromaeni
kranski puk, gotovo dvije tisue ljudi obaju spolova nalazi jo uvijek u turskim rukama u
ropstvu." Petnaestak dana kasnije Ibriimovi ponovno javlja kako Osmanlije ubijaju i odvode
krane u ropstvo te, ako uskoro ne stigne neka pomo, propast e taj puk jer je vrlo
malobrojan.39 Da Ibriimovi nije pretjerivao, svjedoi, etiri mjeseca kasnije, izvjee princa
Ludvika Badenskog caru u kome ustvruje kako stanovnici Slavonije "ele prebjei u
neprijeteljsku zemlju", jer je nova vlast* zbog vojnih potreba, stavljala na stanovnitvo nesnosne
namete.
Da bi sprijeio iseljavanje, odnosno bijeg puanstva, i da bi privukao nove doseljenike u
zemlju, car se 1689. obratio svim podancima, uzeo ih u zatitu i kroz tri godine oslobodio daa,
osim javne tlake i nekih drugih obveza.40
2) Tijekom sedam godina ratovanja muslimansko i dio pravoslavnog stanovnitva napustilo
je Slavoniju i preselilo se u Bosnu i Srbiju, jer su starim gospodarima i tamo trebali vojnici i
kmetovi. Bosanski franjevci - koji su cijelo vrijeme osmanske vladavine bili duobrinici i
Bosne i Slavonije - neto iz straha od osvete a vie u nadi za boljim i sigurnijim ivotom preseljavali su puk iz Bosne u Slavoniju, Srijem i Podunavlje. O tome nam svjedoe nepotpuni i
esto uopeni podaci o vremenu i broju preseljenih.
Tako je iz dijela upa bosanske Posavine - to je potvrdio i biskup fra Nikola Ogrami - oko
1691. u Slavoniju preselilo 22300 katolika: Duboac 2700, Velika (Plehan) 2300, Majevac
1500, Vasiljevo (Penik) i Radunjevac (Dubica) 6500, Soanica 4500, Kusmadanj (Komuina)
5300.41 Pouzdaniju sliku o seobama u Slavoniju moemo naslutiti iz usporedbe izvjea
biskupa fra Nikole Ogramia i izvjeafranjevakog pohoditelja Ivana de Vietrija.
Naime, po Ogramievu izvjeu u sjevernoj se Bosni 1675. - na dijelu koji je donekle bio
naslonjen na slavonsku Posavinu - nalazilo 15 katolikih upa sa 35183 katolika: Gradika
7000, Lijeve 1649, Orubica 1308, Linja 1180, Zablae 1670, Kusmadanj (Komuina) 2050,
Soanica 1400, Duboac 2000, Derventa l200, Majevac 860, Vasiljevo 930, Radunjevac 1600,
Modria 4120, Crkvie (Crkvina) 1915, remonica (Tramonica) 6301 katolika. Tome broju
treba dodati 5900 katolika iz doline rijeke Bosne: Sarajevo 922, Visoko 300, Maglaj 467842 za
koje je opravdano predpostavljati da ih je Eugen Savojski poveo sa sobom. On je, naime, u svom
dnevniku 24. listopada 1697. zapisao: "Cjelokupni krani dolaze u grupama, trae zatitu i
mole za dozvolu da smiju sa svojim stvarima doi u tabor, budui da ele napustiti zemlju i poi
s nama. Ja se takoer nadam da u sve krane, koji se nalaze u zemlji, moi odvesti preko
Save".43 Da se na tome sustavno radilo, svjedoci nam izvjea franjevakog pohoditelja fra Ivana
de Vietrija koji 1708. u sjevernoj Bosni nije zatekao nijedne od ranije spomenuti katolikih
upa.44 Uzimajui samo spomenute pouzdane podatke, iz Bosne je u Slavoniju prelo ili
stradalo u ratu 41083 katolika, ne raunajui one iz drugih dijelova Bosne, posebno
tuzlanskoga kraja, te pravoslavni ivalj to je skupa s katolicima prelazio ili silom preveden pod
habsburku vlast. Neki su od njih, novonaseljenim selima, davali imena svojih sela iz sjeverne
Bosne kao Rogolji, Bobare, Cage i slino45

39

Usp. Lopai (1902), 73-76; Mauran (3989), 12s, Prema saetom popisu iz 1688. u iroj okolici Osijeka,
Poege i Virovitige bilo je samo 70 naseljenih, a 425 raseljenih seia i naselja. Usp. Smiiklas (1891), 32s. :
Usp. Jaroslav Sidak, ^Hrvatska", HNJ, II, Zagreb, 1959, 1002; /kratica: Sidak (1959)/.
Usp. Julian Jeleni, Spomenici kulturnog rada, I, Mostar, 1927, 3s; Mijo Batini, Djelovanje pwijevaca u Bosni
i Hercegovini za pmh est viekova njihova boravka, II, Zagreb, 1882, 176.
42
Arhiv Propagande, Rim, SC, Bosnia, vol. II, f. 8l3r-841r.
43
Dambo (1998), 140.
44
Usp. Mijo Batini, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti, Zagreb, 1885, 10-22.
45
Usp. Buturac (1970), 48s.
40
41

Mauran raunu daje 1696. god. "Slavoniju nastanjavalo svega oko 40000 stanovnika, to je
oko 2{)% stanovnitva koje je Slavonija imala oko 1680. godine. Toliko demografskog
unitavanja nije zabiljeeno nigdje u pisanoj povijesti Evrope."46
b) ivot i obveze stanovnitva u slavonskoj Posavini
Vojna krajina u hrvatskim zemljama bila je podruje s posebnim vojnim poretkom na kojem
je u XVI. st. s Osmanskim Carstvom uspostavljena granica kao vojnoobrambeni sustav i
zdravstvena pogranina sluba. Nakon karlovakog mira njezin je teritorij proiren i na
slavonsku Posavinu.
1) Premda se tijekom rata ivot sporo vraao u Slavoniju, Beki dvor se pourio da
novoosvojene krajeve u Slavoniji stavi pod upravu Dvorske komore.47 Prema planu njezina
predsjednika kardinala Leopolda Kolonia pripremljen je plan (1688.) da se popiu postojea i
biva naselja, utvrdi njihov opseg, te pobiljee nekadanji vlasnici. Sa stanovnicima je trebalo
ugovoriti godinji iznos poreza, a vlasnicima dobara prije osmanske okupacije - ukoliko
vlasnitvo dokau - trebalo je vratiti dobra a ostala prodati na javnoj drabi. Pokuaj uvoenja
komorske uprave, vojne vlasti u Slavoniji doekale su s nepovjerenjem, a protunapadi
Osmanlija i ponovno zauzimanje slavonske Posavine odgodili su njezin rad.
A kad su ujesen 1691. prestali ratni pohodi, stanovnitvo je i dalje ostalo u svojim gorskim i
umskim sklonitima jer se carska vojska svojim postupcima nije razlikovala od Osmanlija.
Ona je, zbog slabe i neredovite opskrbe, otimala sve do ega je mogla doi.
Nastupom proljea 1692. zapoo je pokret slavonskog stanovnitva koje se polako poelo
vraati u svoja nekadanja sela i selita ili osnivati nova naselja. Sve kue bile su male i skromne
- to se moe vidjeli iz njihova opisa po selima - napravljene od pletena iblja, omazane blatom,
pokrivne slamom, korama od drveta ili daskama. U poplavnim krajevima bile su izdignute od
zemlje, na stupovima (sovama). Na osnovi odnosa na bojnom polju i ranijih iskustava, bilo je
oito da e budua granica ii rijekom Savom. Zato su na prijedlog Ratnog savjeta povojaena
sva sela slavonske Posavine, premda to nije bilo u interesu Dvorske komore.
Komora je u studenom 1695. poslala svog izaslanika Martina Zemljaka s uputama da popie
sva imanja i podvrgne ih komorskoj vlasti a pusto zemljite da dadne u zakup na nekoliko
godina, da nadzire rad drugih slubenika, uredi sudstvo u kojem e, umjesto vojnih sudaca,
suditi komorski slubenici. Smetnje su im stavljali vii i nii vojni zapovjednici. Oni su sav
prihod na grub i nemilosrdan nain uzimali sebi, tako da je u zadnje tri godine, prema
tvrdnjama slubenika, iz Slavonije pobjeglo vise od 500 obitelji.48 Iste godine general Guido
Starhemberg, vrhovni zapovjednik u Slavoniji, izdao je proglas da e se Vojna krajina odvojiti
od ostale zemlje u Slavoniji. U proglasu, uz ostalo, stoji, da je car "meni generalu i visokom
komisionu svoje komore zapovidio i naredio, da se vojnik od teaka razlui, da se stanoviti
meai od kraine postave i broj vojnikov da se upie i mista zabilee, u koim e pribivati i stajati,
a ostalim krajinikom da se zabilee zemlje koje e posidovati brez ikakva danka i nameta, koju
e milost uivati i oni, koi plau budu uzimati, i tako krainici nee biti podloni nikakvu

Mauran (1988), 9; usp. Vojna enciklopedija, 8, 522.

Dvorska komora je odjei za gospodarstvo i financije Beke vlade, carska blagajna. Ona je postala jedini vlasnik
zemlje iji su prihodi trebali biti upotrebljeni za izdravanje krajike vojske, inovnitva i drugog.
48
Usp. Mauran (1989), 21.
4

danku i nametu kao dosada, a oni, koi budu izvan kraine, u miru e posidovati svoja dobra i
zemlje."49
Na traenje vojne komisije Zemljak je 3. travnja 1697. poslao izvjee o brojnom stanju
vojske u Slavoniji. U dijelu slavonske Posavine bilo je: u Buju 4 konjanika i 50 pjeaka, u
Cerniku 8 konjanika i 80 pjeaka, u Gradikoj 50 konjanika i 150 pjeaka, u Orubici 34 pjeaka,
u Makovcu 20 pjeaka, u Davoru (Svinjaru) 50 pjeaka, u Siicama 40 pjeaka, u Kobau 100
konjanika i 150 pjeaka, u Dubocu 20 konjanika i 70 pjeaka, u Brodu i okolnim mjestima sve
do Babine Grede 50 konjanika i 1012 pjeaka, ili ukupno 220 konjanika i 1526 pjeaka.50
Oekujui uspjene mirovne pregovore, Beki dvor je donio odluku da u novoosvojene
krajeve poalje komisiju koja e u Slavoniji provesti novu organizaciju vlasti te odijeliti vojnu od
graanske uprave. Carskim ukazom od 18. listopada i 7. prosinca 1697. na elo te komisije
tavljenje Don Ferdinand Carl Grof Caraffa di Stigliano a uz njega je bilo nekoliko uglednih
slubenika. Komisija je 14. sijenja 1698. stigla u Osijek i poela razgovore s generalom
Guidom von Starhembergom iji su zahtjevi glede vojske bili pretjerani. Caraffa se tome
suprotstavio smatrajui daje njemaka vojska duna braniti tvrave, a za narodnu miliciju je
dovoljno da se oslobodi plaanja daa i dozvoli joj da se bavi obrtom i drugim poslovima. Neto
novca moglo bi joj se dati za odore i obuu, odnosno kapu, opanke ili izme. On je smatrao da
se ureenje zemlje ne moe provesti ako se prethodno ne izvri popis naselja, zemljita i
puanstva. Tek kad se to uradi, mogue je odrediti iznos zemljinog poreza i pristupiti
razdvajanju seoskog stanovnitva od graniara.,
Dok se Komisija bavila naelnim pitanjima, komorski nadzornik Martin Zemljak izradio je
(30.1.1698.) ope i pojedinane upite buduim popisivaima. Za okruja: Brod, Duboac,
Koba, Cernik, Dijanovac (Okuane) i Gradiku komorski slubenici bili su iz Baje: Franjo
Balog i Georg Hapcz. Popisivai i njihovi pomonici sastali su se u Osijeku gdje su 3. oujka
1698. prisegnuli da e vjerno obaviti popis a izvjea uvati u tajnosti.51
Vojne vlasti, u novom pograninom podruju, zahtijevale su izgradnju tvrava, oruana,
vojarni, stanova za asnike i drugo. Od puanstva su traile razne usluge, uzimale od njih
proizvode a da nisu plaali. Nii vojni zapovjednici globili su narod, otimali ito, stoku ivino.
Bezakonja i nepravde injene su u sudskim i upravnim postupcima. Prema izvjeu carskih
povjerenika iz kraja 1698., vojska je sudovanje pretvorila u pljaku i bogaenje. Neki su
zapovjednici prednjaili u nasilonom prisvajanju tuih prihoda i nisu se osvrtali na prosvjede
komorskih nadzornika.52 Tijekom popisa biskup fra Nikola Ogrami nije dopustio popisivati
akovo i sela koja su pripadala njegovoj vlasti."
U svom radu Caraffa se pozivao na carsku odluku da se u Slavoniji, uzdu rijeke Save,
odvoji Vojna krajina a vojniki status prizna samo onim stanovnicima koji ive na tom prostoru
i obavljaju vojnu slubu. Zato je posebna komisija pregledala prostor od Babine Grede do
Kraljeve Velike, uzdu rijeke Save, u irini jedne do dvije milje te je 27. srpnja 1698. izdala
dokument o razdvajanju vojnika-graniara od seljatva.54

"" Lopai (1902), 129; Mauran (1989), 2is.

Usp. Mauran (1989), 22s.
51
Usp. Mauran (1989), 24s; Lopai (1902), 161.
52
Usp. Lopai (1902), 124s, 129; Mauran (1989), 18-30; idak (1959), 1003.
a
Usp. Mauran (1989), 31, 53. Nakon pogibije' biskupa fra Nikole Ogramia Oiovia, Caraffa je akovako vlastelinstvo
podloio upravi Dvorske komore.
* Usp. Mauran (1989), 28, 31.

Tako je vojno-komorsko suvlae znailo uspostavu novog feudalizma i podjelu

stanovnitva na podlonike Dvorske komore i vojnike-graniare u sastavu Vojne krajine.
2) Mirom u Srijemskim Karlovcima (26.1.1699.) mjesno stanovnitvo, uzdu nove granice,
moralo je podizati straamice (ardake). Na spomenutom dijelu slavonske Posavine, uz rijeku
Savu, bile su sljedee straarnice: Babina Greda, Sikirevci, Jaruge, Sivrica, Kopanica, Brodac,
Novi Grad, Oroak, Keina, Svilaj, Oprisavaki Brod, Bogaz, Guska, Gradina, Butnaa,
Kruka, Kamengrad, Bijala Kapa, Macal, Beg, Glogova, Bjelina, Viu, Brod, Melite,
Slobodnica, Vrguzovci, Mamia Brod, Ukrina, Duboac, Struga, Gerlica, Busje, Oriovac,
Pipli, Priac, Kamen, Kon, Cernik, Sopot, Kaoci, Vrbova, Mlinite, Grabrik, Topolje,
Orubica, Trnava, Korana Beg, Mali Strug, Veliki Strug.55
14. rujna 1700. vladinim povjerenicima bilo je nareeno da urede Vojnu krajinu u Slavoniji.
Nakon obavljenog novaenja, vojsku je trebalo rasporediti du granice, u postajama i
straamicama.56 Svakom asniku57 i vojniku, prema inu i slubi, pripadala je plaa. U gotovini
su primali jednu treinu, a za druge dvije treine dobivali su zemljite kao vojno leno, na
uivanje i koritenje, s tim to je Dvorska komora bila gospodar a vojnik samo uivalac i
korisnik zemljita. Ako je netko od njih izgubio krajike povlastice, bio je duan plaati sve
javne obveze.58
U proljee 1702. zapoela je raspodjela zemljita i novaenje krajinika pa je do kraja rujna
bila osnovana Vojna krajina. Krajiko stanovnitvo bilo je podijeljeno u etiri razreda. Prvom su
pripadali oni koji su izabrani za vojnike bez obzira na in i vrstu slube. Drugi razred inili su
straari u straarnicama (ardacima), a u treem krajinici zasluni u ratu. U etvrti razred
pribrojani su oni koji su eljeli biti vojnici ali, zbog ograniena broja, nisu bili primljeni.
Pripadnici svih etiriju razreda bili su osloboeni javnih poreza i davanja, osim ako se netko
bavio trgovinom. Da bi se bolje razlikovali, krajinici su morali nositi oznake svog razreda i
vojnog ina.
Tijekom vremena poloaj graniara se mijenjao. Graniari su sami morali popravljati
utvrde. U poetku im je bila plaana nadnica a onda je to ukinuto. A kako im je obveza tlake
koila rad u poljoprivredi, radije su plaali prireze za izgradnju tvrava kako bi se nje
oslobodili. No vlasti su prirez poveale i pretvorile ga u zemljini porez, a uz to su ponovno
traile tlaku. Zato je krajinik-graniar bio opetreeniji nego drugi seljak jer je uz zemljine
obveze morao vriti i vojnu slubu. Prema jednom izvjeu iz 1725. posavski su krajinici u
tolikoj bijedi da nisu imali ni koulje na tijelu i da su posljednju imovinu prodavali kako bi
platili zemljini porez. Tome zlu pridruilo se i "dobrovoljno" davanje darova asnicima i
doasnicima jer plaa, koju su neki od njih dobivali, jedva im je dostajala za odoru i opremu te.
su bili upueni na prihode sa zemlje pa su tjerali vojnike daje obrauju. Krajinici su postali
neke vrste kmetovi svojih asnika.5'' Tako sudbina nije bila sklona puanstvu Slavonije.

v Usp. Mauran (1989), 37s. Prema karti iz 1718. broj straarnica je smanjen.
56
U Babinoj Gredi bila je eta pjeaka (100 ljudi: porunik, zastavnik, narednik, etiri desetara i 93 vojnika) i eta konjanika
(50 ljudi: porunik, zastavnik, narednik, dva desetara i 45 vojnika), U Brodu je rasporeeno 100 pjeaka i 100 konjanika, u
Kobau 100 pjeaka! 100 konjanika, a li Gradiki 100 pjeaka i 100 konjanika. Usp. Mauran (1989), 38s.
57
Brodski zapovjednik pukovnik Johann Ferdinand Kyba (Giba) barun od Kienstelda traio je od komisije 1200 forinti
gostbine (Tafclgeld) i 600 forinti dodatka na poloaj, a od 2-3 tisue za izgradnju utvrda i 300 forinti za plaanje uhoda, zatim
selo Pleternim ili Lipovac, pusta sela apnu i Ljcskovicu u okolici Plctcmice, a u okolici Broda majur s mlinom i 6 rali
oranica, 200 kopaa vinograda, vei broj kosaca livada i kuu u Brodu. Komisija je zakljuila da sc pukovniku dade 1000
forinti godinje plae i dva pusta sela na uivanje u trajanju pet godina. Usp. Mauran (1989), 37-39.
^ Usp. Mauran (1989), 37-39.
59
Svaki krajinik (graniar) bio je vojnik od 16. do 60. godine. Budui da su se sami morali odijevati i hraniti, osim u ratu,
izbila je 1751. njihova pobuna kojom nisu popravili svoj poloaj. Pobune su nastavljene sve dok poneto nije popravljeno.
Usp. Sidak (1959), 1044s.
'

"Umjesto aga i begova oni dobivaju nove gospodare u liku komorskih slubenika, vojnih vlasti i
zemljoposjednika, pod ijom se upravom njihovi ivotni uvjeti pogoravaju i moda ak postaju
tei nego za osmanske vladavine."60
Kad je poslije 1715. uvoena stajaa vojska, vojni zapovjednici - smatrajui slavonsku
Posavinu svojom kolonijom - nalazili su naina izrabljivanja globama i tlakom. Tijekom
vremena vrena su preoblikovanja unutar Vojne krajine, ali ona, uglavnom, nisu puno
popravljala poloaj krajinika. Sve je to, donekle, znalo kransko stanovnitvo u susjednoj
Bosni - od kojih su neki iz Vojne krajine prebjegli u Bosnu - pa je zato brodski zapovjednik
Petra tijekom vojnih pohoda 1718. preporuio da ih se naseli u osvojenom dijelu Bosne ili ih
se preda komorskoj vlasti u Osijeku da im ona d o z n a i zemljita pored Drave, jer "ti ljudi radi
svog promjenjivog i uvijek na:zlo naginjajueg -osjeaja ne bi trebalo da se ostave blizu rij eke
Save".6'
Osnivanjem Vojne krajine prostor uz rijeku Savu u Slavoniji bio je pretvoren u golemu
vojarnu i stalno izvorite vojske koja e ii na bojita diljem Europe. Kad je tu dolazilo do veih
zalouporaba, krajinici su -pristajali da odlaze izvan Krajine samo na tono odreeni rok. Na
pokuaje da ih silom zadre u borbi, odgovarali su -masovnim bijegom ili odmetanjem u
hajduke.62
4. Vjerske prilike u.slavonskoj Posavini
Budui daje prostor, to obraujem, uski pojas uz rijeku Savu, o njemu je, glede vjerskih
prilika, malo grae. Njegov, posebno prigorski kraj, bio je gusto naseljen. To svjedoi i injenica
da se od sadanjih 185 naselja, njih 70 poimenice spominje u srednjovjekovnim povijesnim
izvorima.
Prema povijesnim pokazateljima, u slavonskoj Posavini su tijekom srednjeg vijeka ivjeli
katolici. Glede crkvenih struktura, glavnina je pripadala Peujskoj, uski zapadni dio do
Dragalia Zagrebakoj, a prostor od rijeke Save do akova JBosanskoj biskupiji. Da je .na tom
prostoru bio bujan vjerski ivot nasluujemo - zahvaljujui komorskim popisivaima*-1,
kanonskim i drugim izvjeima - po malobrojnim sauvanim srednjovjekovnim crkvama i
kapelama, a mnogo vie po njihovim ruevinama i starim crkvitima. Nakon 150-godinje
osmanske vladavine, u spomenutim su izvorima, zabiljeene 38 kamenih crkava, kapela ili
njihovih ruevina. To su, navodim od zapada prema istoku: Bijela Stijena (sv. Barbare),
Laevac (nepoznatog sveca), Dragali (sv. Ivana Krstitelja), Prva (Svih svetih), Cernik
(nepoznatog sveca), Reetari (sv. Ivana Krstitelja), Opatovac (sv. Stjepana), Zapolje (sv.
Nikole), Bain Dol (sv. M. Magdalene), Drenik (sv. Grgura), Banievac (sv. Martina), Tisovac
(sv. Kria), Otri Vrh (sv. Ladislava), Staro Petrovo Selo (nepoznatog sveca), Vrbova (sv.
Jurja), Bili Brig-Dubovac (BDM), Srednji Lipovac (sv. Luke), Pavlovci (sv. Nikole), Dragovci
(sv. Mihovila), Luani (sv. Margarete), Oriovac (sv. Emerika), Koba (BDM), Lovi (sv,
Martina), Gornji Andrijevci (nepozatog sveca), Brino (Snjene Gospe), Grgurevii (sv. Jurja),
Brodski Zdenci (sv. Petra), Glogovica (sv. Stjepana), Gornji Slatinik (sv. Katarine),
Podcrkavlje (sv. Benedikta), Grabarje (sv. Josipa), Podvinje (sv. Antuna), Brod (sv. Marka),
Klakar (nepoznatog sveca), unjevci (sv. Martina i sv. Mihovila), Vrhovine (sv. Jurja) i Garin
(sv. Petra).64
a" Mauran (1989), 9.
fr
' Bodenstein (1907), 581.
"J Usp. idak (1959), 1031-1035.
M
U srednjem vijeku crkve od kamena biic su ujedno i utvrde u koje se u vrijeme bilo kakve opasnosti moglo skloniti
stanovnitvo. Komorski ih inovnici biljee iz slinih fortifikacijskih potreba.
M
Usp. str. 166, 170, 87, 146, 62, 243, 65, 248, 58, 246, 59, 305, 299, 301, 308, 150, 160, 155, 152, 210, 214, 217, 49, 252.
250, 256, 223, 229, 230, 236, 232, 278, 281, 136, 103, 108,- 98.

Tijekom prodora Osmanlija i zauzimanjem slavonske Posavine raspale su se crkvene

hijerarhijske strukture i ustrojstva redovnikih zajednica. Sveenici, redovnici i mnogobrojni
krani morali su seliti prema sjeveru ili sjeverozapadu. Zarobljeni su dijelom prodani u roblje,
islamizirani, ili su ostali kranski kmetovi. Najvei dio kranskih graevina bio je poruen a
neke od njih pretvorene su u islamske bogomolje.65
Brigu za malobrojno katoliko puanstvo u Slavoniju preuzeli su franjevci provincije Bosne
Srebrene.66 Oni su od ranije bili zatieni Ahd-namom, poveljom sultana Mehmeda II. to je

(1463.) dana fra Anelu Zvizdoviu. Franjevaka pokretljivost i djelatnost tijekom XV. i XVI.
st. slikovito je izraena rijeima: "Kud god Turin ordom (maem), tamo fratar torbom!" Taj
novi duobriniki sustav bio je pretpostavka da su mogli preivjeti osmanske prodore i
nastaviti djelovanje pod tekom i dugotrajnom nekranskom vlau. Bez stalnog boravita,
gostovali s-u po katolikim kuama, oblaili graansko odijelo, a u sumnjivim okolnostima
predstavljali se kao rodbina, "ujaci", domaina gdje su zateeni.

U drugoj polovici 1660. muslimanski putopisac Evlija clcbi proao je Slavonijom. U svom putopisu biljei kako se u
Cerniku "nalaze prizemne i jednospratne kue, a sve su pokrivene sindrom. Od bogomolja ima dvadeset i jedna damija
(mihrab). U tri se klanja duma-ntimaii. Samo te damije nisu pokrivene olovom. Damija u ariji je lijepa," U Bijeloj
Stijeni ima jedna damija. U brodskoj tvravi nalazi se "SuIcjman-hanova damija, koja je ranije bila crkva". Usp. Evlija
elcbi, Putopis, Sarajevo, 1967, 230, 232, 239, /kratica: elcbi (1967)/.
'''' Jo su pape Urhan V. (1369,) i Etigen IV. (1446.) franjevcima u Bosni - u njihovu radu s bosanskim krstjanima - predali
misijsku odgovornost i katoliko duobrinitvo. Dugogodinji raci i izvanredni uvjeti te zahtjevnost cvadeoskog svjedoenja
silila ih je na prilagodbu, traenja svoga identiteta u novim prilikama. Stvarajui program katolikog djelovanja nisu robovali
davnim propisima ili ustaljenim sustavima, nego su - vodeni cvacoskim duhom - traili i stvarali nove oblike pa se njihova
djelatnost) u ve uhodanim strukturama, ponekad inila kao nedosljednost ili ak nered.

a) Bosanski franjevci u slavonskoj Posavini

1) irenjem Osmanskog Carstva, rasla je i provincija Bosna Srebrena. Ona se, od sredine
XVI. st., prostirala na golemom prostoru od Budima i Temivara na sjeveru, do granica
Dubrovake Republike te uz jadransku obalu do Karina i Obrovca na jugu i jugozapadu,
Bihaa, Petrinje (untia) i Virovitice, na zapadu. Zbog nepovoljnih politikih prilika, slabe
prometne povezanosti i pogibeljnosti putovanja, svoju duobriniku djelatnost ustrojili su po
samostanskim podrujima!
Mnogo tekoa imali su zbog nedostatka osoblja. Zato je svaki samostan, uz duobriniko,
ve od poetka morao biti i odgojno sredite. Po upama su sabirali djeake, pouavali ih u

BOSNA SREBRENA PRED DIOBU 1735.GOD.

SASTAVIO' ANORIJA ZlROUM

IZRAOfO: NIKOLA BADANKOVlC, U99.GOO

osnovama pismenosti, a onda poneke od njih slali na kolovanje u samostane gdje su za to bili
odreeni uitelji. Neki od njih su, nakon samostanske kole, ili na vii studij u inozemstvo.
Kad su se u Slavoniji ustalile politike prilike, franjevci su (1575.) od Osmanlija dobili
doputenje da obnove ranije naputeni franjevaki samostan sv. Augustina u Velikoj kod
Poege. Taj je samostan postao jedan od sredinjih samostana Bosne Srebrene i on je preuzeo
duobriniku djelatnost u velikom dijelu Slavonije.67 Iz njega e franjevci - a nakon bekog rata
i iz novoosnovanih samostana u Brodu, Cerniku i Staroj Gradiki - sve do 1753. voditi
duobrinitvo cijele slavonske Posavine.
fi7

Usp. Franjevci Hrvatske provincija AT. irila i Metoda, Zagreb, 1992, 27.

O franjevakoj djelatnosti saznajemo djelomino iz oskudnih izvijea tijekom XVII. st.

Veliki su franjevci (1623.) - ne raunajui Poetinu i okolicu - sluili upe: Cernik, Posavinu,
Ratkovicu, Brod, Dubovik i Vrhovine; samostan u Visokom, Gradiku i Orubicu, a samostan u
Modrii Sikirevce.68
Djelomina slika kranskog ivota moe se dobiti iz biskupskih duobrinikih pohoda
slavonskom Posavinom. Tako je biskup fra Tomo Ivkovi (1626.-30.) u upama i podrunim
kapelama na tlu slavonske Posavine krizmao: u Garinu 585 katolika, u Vrhovinama 880, u
Brodu 1005, u tivici 260, u Luanima 1291, u Brinu 111, u Buju 594 i u Sikirevcima
(Rastiu) 650. Premda se nekoliko puta navraao u neke upe, ili njihove podrune kapele,
ipak 5376 krizmanih katolika puno govori.69 Desetak godina kasnije (u travnju i svibnju 1638.)
biskup fra Jeronim Lui krizmao je: u Buju 376, u Brinu 157, u Duboviku 372, u Garinu
480, u Vrhovinama 586, u Brodu (Podvinju) 1523, u Luanima 449, u Ratkovici 345 i u
Cerniku 530 katolika, tj. 4818 krizmanika.70 Izneseni podaci, a i drugo, govori o napuenosti
slavonske Posavine i plodnoj duobrinikoj djelatnosti bosanskih franjevaca.71
2) Beki rat izmijenio je politiku kartu jugoistone Europe pa se franjevaka provincija
Bosna Srebrena - najprostranija crkvena organizacija u povijesti Hrvata - koja je stoljee i pol
skladno djelovala, nala u tri meusobno neprijateljske drave: Habsburkoj Carevini,
Osmanskom Carstvu i Mletakoj Republici. Dok je u Bosni propalo 70% samostana, a neki
njihovi lanovi preli u novoosloboene krajeve, dotle je u Slavoniji - gdje su 1693. bila dva
samostana (Velika i Naice) - njihov broj brzo rastao. Duobrinitvo u slavonskoj Posavini, uz
Veliku, Modriu i Kraljevu Sutjesku, preuzeli su jo i franjevci iz Broda, Cernika i Stare
Gradike, a cijeli kraj, osim okolice Vrpolja, bio je pripojen Zagrebakoj biskupiji.72
upe su i dalje, po franjevakim duobrinikim povlasticama, bile crkveno-pravno vezane
uz spomenute samostane a vodili su ih poglavito lanovi dotinog samostana. Tu ustrojbu u
poetku prihvaa Zagrebaka biskupija a franjevci u njoj nastavljaju svoju djelatnost.
U postavljanju upnika gvardijani su - uz suglasnost provincijala i biskupa - imali odlunu
rije i oni su, nekoliko put godinje, nadgledali njihov rad, o njemu izvijeivali provincijala i
brinuli se o trajnoj duobrinikoj formaciji upnika i njihovih pomonika. Budui da je
upnika sluba imala niz obveza i zadataka, franjevci su - uz svjedodbu o uzornom vladanju pred posebnom komisijom polagali upniki ispit i tek nakon njega preuzimali upu.
Sadraj ispita, uz ostalo, bio je u vjeronaunoj pouci djece i odraslih, to je bila osobita
dunost svakog upnika. Franjevaki pohoditelj fra Ivan de Vietri u svom izvjeu (1708.)
izraava zadovoljstvo nad katehetskim radom franjevaca po upama, spominjui kako mnogi
upnici pruaju djeci i prve spoznaje u itanju i pisanju. Tijekom premjetaja upnici nisu
smjeli, osim osobnih stvari, sa sobom nita nositi. Suviak je iao u samostan za izdravanje
kola te starih i bolesnih lanova.

68

Usp. Pandi Basilius, "Rclatio dc provincia Bosnac Argcntinae O.F.M. an. 1623 s. Congrcgationi dc Promaganda Fide
exhibita", u Ratlovi Htvatskog povijesnog instituta u Rimu, Rim, 1965, 211-234, /kratica: Padi (1965)/; Andrija Zirdum,
"Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovia (1563.-1631.), Zbornik radova o Matiji Divkoviu, Sarajevo,! 982,
288, /kratica: Zirdum (1982b)/. U Velikoj kao duhovnom i vjerskom sreditu tijekom vremena boravilo jc 20-30 franjevaca
sveenika,
f>
" Usp. Krunoslav Draganovi, "Izvjee fra Tome Ivkovia, biskupa skradinskog, iz godine 1630.", Croatia sacra, god. IV,
Zagreb, 1934, 74-77, /kratica: Draganovi (1934)/.
711
Usp, Krunoslav Draganovi, "Biskup fra Jeronim Lui, njegovo doba i izvjee Svetoj stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji
(1638), CCP, god, VI., br. 10, Zagreb, 1982, 90s, /kratica: Draganovi (1982)/. Medu njima nije moglo biti puno odraslih
osoba, jer je fra Tomo Ivkovi, prije desetak godina, krizmao u istom kraju.
71
Kako nizanje arhivske grae iz uljeg vremenskog razdoblja i na irem prostoru, poglavito iz konfliktnog stanja, bez ireg i
dubljeg sagledavanja problematike - daje sve bilo jasno ne bi se obraali Kongregaciji - moe dati nepotpunu i krivu sliku
zbivanja, primjer je Buturac (1970), 64-162,
72
Usp. Zirdum (1982a), 17s. Stare granicc biskupija bile su zaboravljene pa jc spor izmeu zagrebakog i bosanskodakovakog biskupa, oko novog razgraniavanja, trajao sve do 1701. god,

Velike radne i druge obveze te ve spomenuto siromatvo puka nije franjevcima doputalo
ozbiljnije graditeljske pothvate. Po selima su, esto na ruevinama crkava ili pored njih, graene
drvene kapele u kojima su povremeno sluili mise, ispovijedali i prieivali za Uskrs i Boi te
drali blagoslove polja. Zatitnici (patroni, kirvaji) kapela bili su crkvena protenja po kojima
su pojedina sela postala poznata i prihvaena u okolini.73
upni domovi bili su od drveta, mali i neprimjereni, a odravao ih je upnik uz pomo
upljana. upnikovi prihodi bili su vrlo skromni, jer veina upljana nije mogla plaati ni takse
ni lukno74 pa su se upnici izdravali vlastitim vrtom, vinogradom ili pronjom. A kad su se
prilike ve ustalile - u Vojnoj krajini donator je bio austrijski car - god. 1734. izvren je opis
prihoda upnika koji je trebao posluiti kako bi se vidjelo koliko pojedinim upnicima
nedostaje za pristojan ivot. Rezultati oituju veliko siromatvo.75
Kad je ve bilo oito da e franjevcima biti oduzete sve upe u Slavoniji, zapovjednik Vojne
krajine general Franjo de Gaissruck svojim dopisom od 20. veljae 1752. zagovarao je njihov
ostanak. Kao razloge navodi - to je ujedno i karakteristika njihove djelatosti - kako franjevci,
zbog stoljetnog zajednitva s pukom, uivaju njihovo povjerenje i potovanje. Dolaskom
svjetovnih sveenika puk e upasti u dvostruki troak, izdravanja novih upnika a i pomaganja
franjevcima. Franjevci su, u svojoj skromnosti, primali i prinose u hrani, a ne samo novac. On
misli da e sveenike trebati izdravati iz sveenike blagajne jer nee imati dovoljno prihoda
po upama. Za Ratno vijee kao patrona "upa u Krajini biti e velik izdatak dovoenje
sveenika na upe u Slavoniji, jer nema svjetovnog sveenstva u blizini. Uz to, ranije su vojnim
vlastima bila predloena tri kandidata, od kojih su oni jednog izabrali, a sad to nee moi biti" i
slino.76
3) Ubrzo nakon ratnih sukoba koncem XVII. st, poela su presizanja u franjevaku
duobriniku i drugu djelatnost. Zato su lanovi Bosne Srebrene sabirali svjedoanstva o svojoj
dugoj prisutnosti i djelovanju tijekom osmanske vladavine kao i svojim prinosima tijekom
bekog rata. Potvrde o tome dala su razna slubena tijela ili osobe, vojni zapovjednici, gradske
uprave, pojedini biskupi te carevi Leopold I. (1703.), Josip I. (1705.), kardinal Koloni, Karlo
VI. (1712.)77 a poslije i Marija Terezija (1741.). Na osnovi prispjelih svedoanstava
Kongregacija je (1712.) odobrila franjevako duobriniko djelovanja a kaznila neke koji se s
time nisu mirili.78 Onda pojedini biskupi nisu vie otvoreno radili na oduzimanju upa, nego su
pojedine podrune crkve proglaavali upama.
Spomenuta svjedoanstva i pokuaji obrane franjevake duobrinike djelatnosti vrijedili
su dok se na carskom dvoru nije promijenilo raspoloenje prema redovnicima uope, pa time i
premafranjevcima/Naime, Marija Terezija dola je pod utjecaj jansenista, iji su stavovi sve vie
dolazili do izraaja u crkvenim pitanjima, ukljuujui tu i oporbu prema redovnitvu openito,
a njihovu duobrinitvu napose, to e pod Josipom II. (1741.-90.) dovesti do ukidanja
redovnikih zajednica, samostana i oduzimanja njihovih dobara. Tako je Beki dvor utke

73

Usp. Emanuel Hoko, "Slavonsko-podunavski dio Bosne Srebrene u doba njezinih dviju dioba", Kai, god, XVII, Split,
1985, 110-120, /kratica: Hoko (1985)/; Batini (1885) 10-22; Kronika Franjevakog samostana u Brodu, na Savi, 1. (1706.1787.), SSav. Brod, 1995, 45-73, /kratica: Kronika I (1995)./.
74
lukno - davanje Crkvi u novcu ili proizvodima.
75
Usp. Stjepan Sran, Katolike upe u istonoj Htvatskoj 1733J34. godine, Osijek, 1995, /kratica: Sran (1995)/.
Usp. Emericus Pavich, Ramus viridantis olivae.seu paraphrastica et topographica descriptio provinciae nuper Bosnae
Argentinac jam veros. Joannis a Capistrano noncupatae..., Budae, 1766,183-185, /kratica: Pavich (1766)/; Hoko (1985), 115.
77
Usp. Filip Lastri, Pogled starina Bosanske provincije, Sarajevo, 1977, 102-107; /kratica: Lastri (1977)/; Hoko (1985), 110116.

Kongregacija je zabranila biskupu Bakicu dirati u duobrinika prava Bosne Srebrene, pa mu je bilo nareeno da napusti
akovo. Od 1729. do 1740. boravio je u Varadinu i u vezi s tim do smrti nije vie nita poduzimao. Usp. Emericus Gai,
Brevis consectus historicus dioecessium bosnesnis-diakovensis et Syrmiensis, Osijek, 1944, 37-39.

preao preko postupka zagrebakog biskupa Franje Thauszyja, kad je 16. rujna 1753. oduzeo
upu u Poegi, a ubrzo i sve upe u slavonskoj Posavini, osim samostanskih upa u Cerniku i
Staroj Gradikoj.79
b) Duobrinitvo pravoslavaca
Pravni poloaj Pravoslavne crkve u Osmanskom Carstvu uredio je sultan Mehmed II.
(1453.) kad je osobno uveo u posjed patrijarha Genadija Skolarisa. Od tada je njihov visoki kler
Porta, na prijedlog svetog sinoda, imenovala carskim ukazima. Zato je vii pravoslavni kler bio
izuzet ispod osmanlijske lokalne vlasti, a imao je pravo od svojih vjernika legalno ubirati
dabine.
Time je Pravoslavna crkva ostala u svojim feudalnim stukturama koje je imala i u
Bizantskom Carstvu. Vlasti se nisu mijeale u njihove obiteljske, brane i nasljedno-pravne
odnose, koje su oni rjeavali po obiajnom pravu. Suci su bili vjerske starjeine ili knezovi.80
Pravoslavni ivalj naseljen je u veem broju u zapadnom dijelu Slavonije, na ondanjoj
granici prema Hrvatskoj, tj. od Poekog polja do Pakraca i stubotskog grada, na sjever do
Voina. God. 1563. u tom je kraju bilo 410 vlakih kua koje su imale svoju posebnu
ogranizaciju. Njihova je zadaa bila uvati granicu prema Hrvatskoj na rijekama: Ilovi,
Breznici>-Bukovici i Dobrovici.
S pravoslavcima su doli i njihovi sveenici. Potkraj XVI. st. spominje se Poeka eparhija, a
duhovno sredite bilo je manastir u Orahovici, gdje je 1593. sagraena nova crkva. Njihov
episkop je 1595. preao u Hrvatsku, to je bio povod mnogima da se (1593.-1603.) presele pod
austrijsku vlast, s istim obvezama a povoljnijim ivotnim uvjetima.81 Poto je pogranini dio
Hrvatske prema Osmanlijama bio gusto naseljen, austrijski carevi su odredili da se - bez njihove
posebne dozvole - pravoslavci vie ne smiju naseljavati.
U vrijeme bekog rata, neki su pravoslavci prebjegli u Hrvatsku a nakon osloboenja opet se
vraali u svoja sela. Oko 1691. u Slavoniju je dolo novih pravoslavaca iz Bosne koji su, ne
samo popunili ranija, nego i naselili mnoga stara opustjela sela, krei ume za kue, livade i
vinograde. A kad je 1702. u slavonskoj Posavini ustrojena Vojna krajina, poelo je stalno
doseljavanje pravoslavaca iz Banovine i Like.82
Pravoslavci su imali vie pravoslavnih upa (parohija), posebice u zapadnom dijelu
slavonske Posavine, a neke od njih - prema popisu kua 1734. i 1759. - bile su male.83
Ovaj povijesni okvir trebao bi pomoi kod itanja i razumijevanja sabrane izvorne grae1.
Prevedeno izvjee komorske komisije vrlo je vrijedno, ali ga u nekim izjavama, bilo zbog
neznanja ili straha, treba uzimati s rezervom. Slino je i s postupcima vojnih vlasti, koji u
izvjeima djeluju i previe otmjeno.

''' Usp. Hoko (1985), 110-116; Julije Janula, Franjevci u Cerniku, Poega, 1980,/kratica: Janula (1980a)/.
Usp. Daja, (1971), 25.
Usp. abanovi,(1959), 207s, 623s, Buturac (1970) 35, 40, 49, 70; Mirko Valenti, "O etnikom korijenu hrvatskih i
bosanskih Srba", asopis za suvremenu povijest, 24 (3), Zagreb, 1992, 1-21; Snjeana Buzov, "Vlako pitanje i osmanlijski
izvori", Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992, 39-60.
K
Usp. Spomenica o srpskom pravoslavnom vladianstvu pakrakom u slavu etrdesetgodinjice episkopstva, ezdesetgodinji
svelenilui slube, i osamdesetpetogodinjice ivota vladike Mirona, Izdanje svetenstva vladianstva pakrakog, Novi Sad,
1930, 18-21,/kratica: Spomenica (1930)/.
Usp. Spomenica (1930), 211-214.
m

GLAVNI DIO

I. OPINA BEBRINA
1.1. BANOVCI
Banovci se nalaze 16 km jugozapadno od Slav. Broda, izmeu autoceste i rijeke Save, 3 km
juno od Bebrine, 90 m n/m.
Svoje su ime, ini se, dobili po vojnicima iz banove ete koji su ondje boravili.1 Selo se
spominje 1451. kao vlasnitvo jednog od potomaka plemike porodice Jakua (Jakuevia).
Nije obraeno u komorskom popisu 1698., ali ga je, samo godinu dana kasnije (1699.), Muller
ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac. Iz spomenute karte vidi se kako je okolica
bila obrasla umom.2
Nakon odlaska Osmanlija, tragova dugogodinjeg rata i kasnijih vojni na Bosnu, Banovci su
ubrzo ponovno postali vitalno selo. Prema izvjeu kanonske vizitacije 1730., imalo je 40 kua,
novu drvenu kapelu sa slikom Preobraenja Gospodnjeg te groblje etvrt sata udaljeno od sela.
Izvjee su (1734.) ispred sela potpisali desetar uro Halavani i Mihovil Halavani.3 God.
1746. u Banovcima su bile 33 kua i 54 obitelji. U izvjeu 1758. napominje se kako im je
kapela, dimenzija 4x3 m4, dotrajala, da su mjetani eljni graditi novu ali im to - jer su
preoptereeni obvezama i nametima - jo nije mogue. Pored ulaza u kapelu, bilo je postavljeno
zvono od oko 40 kg.5 Crkvenjak u selu bio je Juro osi.
God. 1760. Banovci su imali 36 kua, 52 obitelji i 3196 katolika. Kuedomaini bili su:
Josip Alavani (3 obitelji, 15 lanova), Petar osi (1,2), Matija Alavani (1,4), Anto Karali

Usp. Rjenik hivatskog ili srpskog jezika, I., 71) /kratica; RHSJ/.
Usp. Dezso Csanki, Magyarorszdg tdrtbelmi a Hunyadiak kordban, Budapcst, 1894, 339 /kratica: Canki (1894)/;
Bosendorfer (1994), 182; Markovi (1994), 74. U izvorima stoji: Banoucz (1451), Banovczy (1730)..
3
Usp. Sran (1995) 42.
4
Dimcnijc sc biljee u orgijama. Orgija, hvat (seanj, klafter) - stara jedinica za duljinu. Posljednji jc iznosio 1,896 m.
Izvcdne jedinice: prostorni (metriki) hvat upotrebljava sc u narodu za mjerenje zemljita i pravilno naslaganih drva,
iznosi 4 kubna metra.
_
s
U izvorima teina jc izraena u librama. Jedna trgovaka ili beka libra (funta) bila jc 0,56 kg.
6
U izvorniku stoji 329. Popisiva sc brojei esto zbunio, pa sam, prema izvorniku, ponovno prebrojio i ispravio.
2

(2,8), Tadija Alavani (1,7), Petar Alavani (1,9), Martin Pavi (-,7)7, Mato Bazadi (1,8),
Mara8 Alavani (2,11), Toma Alavani (1,5), Mato Koli 1,4), Manda Koli (-,6), Mato
Filakovi (3,13), Lovro oi (1,4), Juro Coi (2,11), Ivan Coi (1,5), Martin Stivi (3,17),
Marija Pavi (-,8), Manda Petkovi (-,3), Petar Grgaevi (2,9), Tomo Grgaevi (2,14),
Stjepan Grgaevi (-,2), Stjepan Olojevi (3,14), Tadija Kobai (1,9), imo Petkovi (2,13),
Ivan Orozovi (1,7), Matija Tadianovi (1,4), Lovro Tadianovi (2,11), Ivana Alavani (-,2),
Petar Orozovi (2,13), Bartol Bonjai (1,6), Marko Mikajevi (1,9), Marko Boi (2,12),
Josip Petri (1,10), Mijo Petri (2,13), Matija Mikajevi (5,24).
God. 1769. selo je imalo 34 kue, 55 obitelji i 287 stanovnika.'-1
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Banovcima pie: "Bara Osatno, koja protjee jednim plitkim
udubljenjem, i koja je kod sela premoena drvenim mostom, iroka je 30 do 40 koraka, u ovom
kraju nikad ne presui, a osim preko tog drvenog mosta ovdje nije prohodna. Meutim, ostala
barska udubljenja iznad i ispod sela utjeu u to udubljenje, ljeti povremeno presue. (...) Put
prema umeu za suha je vremena dosta suh i dobar za vonju. Ostali ovdanji putovi su,
osobito za vlana vremena, za laka kola zbog stalnoga blata oteano prohodni. Seoska crkva
drvene je grae."10
Oko 1800. Banovci su imali 355," 1837. 400, katolika12 1857. 481, 1890., 379, 1931. 501,
1953. 519,113 a 1991. 39914 stanovnika.
1.2. BEBRINA
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km jugozapadno od Slav. Broda, 90 m n/
m.

Selo nije uvrteno u komorski popis 1698. ali se spominje1. God. 1730. Bebrina je imala 40
kua a usred sela drvenu kapelu dimenzija 8,5x4,5 m sa slikom sv. Marije Magdalene. Ispred
Bebrine izvjetaj iz 1734. potpisali su Toma uri i Mihovil Jozi.2 God. 1746. broj je kua
porastao na 57, sa 65 obitelji. Pored kapele sagradili su tornji sa zvonom od oko 45 kg.
Crkvenjak je bio Stjepan Mirkovi. Sahranjivali su se u Klotru kod Kobaa oko crkve
Uznesenja BDM.
God. 1760. Bebrina je imala 57 kua 103 obitelji i 543 katolika. Kuedomaini su bili:
Martin Grgi (1,3), Matija uri (1,5), Nikola Luki (1,8), Matija Podravac (1,8), Lovro uri
(1.7), Juro uri (2,8), Matija uri (2,6), Marko uri (2,6), Anto Joi (2,9), Lovro Joi
(1.8), Toma Joi (1,12), Marko Jozi (1,8), Matija Jozi (1,6), Toma Jozi (2,6), Mijo Luki
(1,7), Ivan Luki (1,5), Martin Luki (1,6), Stjepan Luki (1,11), LovrO Mirkovi (2,7), Tomo
Starevi (1,6), Anto Starevi (4,18), Grgo Starevi (1,7), Mijo Starevi (2,11), ivan

Domaica jc umrla, Martin jc udovac, I pored sedam lanova, popisatelj ih ne biljei kao obitelj.
" Mara = Marijan.
,J
Usp. Nadbiskupski arhiv Zagreb /kratica: NAZ/ Prot. 29/1, SI, 114; 30/11, 304-305, 309; Acta ecclesiastia, kutija 89,
Cathalogus Domoiiim Personarum et ex his confesstonis, comnumionis capacium confiimalum et Matiimonio Junctarum pm
tn Pamchut... Aniio Damini 1760. confecim..." (rukopis), 136s; 31/11, 104s; 3l/III, 84; 32/IV, 169. (kratica: popis,
kut 89/.
1,1
Hivatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 1. Gradika pukovnija, pripremili A. Buczynski, M. Kruhck, M. Valcnti;
Iransiitcrirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb, 1999, /kratica: HNTZ (1999)/, 179s.
11
Usp. NAZ Prot. 213, 274,
12
Usp. Schemutismus deri dioecesis zagmbiensis pro anno MDCCCXXXV1I
(1837), 50; /kratica: Schematismus eleri/.
13
Usp. Mirko Korcni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979, 645,/kratica: Koreni, (1979)/.
14
Svi podaci iz 1991. uzeti su iz: Popis stanovnitva 1991., Zagreb, 1992, 180.
' Usp. Mauran (1988) 182, U izvorima stoji: Bebrina (1698), Bebeniija (1760).
2
Usp. Sran (1995), 42.

Starevi (-,2), imo Didovi (7,25), Josip Bonjakovi (1,4), Filip Markuli (3,10), Stjepan
Alvani (5,28), Mijo Mirkovi (3,17), Marijan Mirkovi (3,14), Nikola Mirkovi (1,11),
Stjepan Mirkovi (3,10), Matija Crnevi (1,7), Bartol Crnevi (2,20), Doroteja Crnevi (-,2),
Tomo Mirkovi (3,16), Ivan Bonjakovi (1,8), Petar Bonjakovi (3,11), Mijo Feri (3,16),
Franjo Grgi (2,7), Filip Grgi (5,23), Jakov Grgi (1,7), Ivan Grgi (1,3), Petar Grgi (3,20),
Anto Grgi (1,5), Matija Grgi (1,7), Manda Grgi (-,4), Matija Miloovi (1,9), Matija
Frankovi (4,21), Ivan Sofi (1,4), Toma Soakovi, (1,7), Stjepan Soakovi (1,6), Mijo Sofi
(1,7), Mijo Sofi (3,12), Tomo Miloevi (2,6), Jela Miloevi (-,5), imo Joi (2,11).
God. 1769. selo je imalo 53 kue, 113 obitelji i 618 katolika.3
O Bebrini, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Bare Brazolja i Bistra, od kojih je Bistra dolje
na putu prema Kutima premoena drvenim mostom, povremeno ljeti potpuno presue; inae
su te bare samo po prolaznim putovima vrlo oteano prohodne; a i ti putovi za vrlo vlana
vremena postanu neuporabljivi. Sipraje u polju oko selo vrlo je gusto zaraslo. Ovdanji putovi,
osim puta koji odavde vodi za Kaniu, a koji je za suha vremena i suha tla prohodan za sva teka
vozila, gotovo su stalno blatnjavi, a za loa su vremena i domaim tekim kolima vrlo oteano
prohodni. Staza do kordonskog ardaka Brusija konjima je samo za suha vremena prohodna
kroz baru Osatno. Crkva i asniki stan u selu, kao i sve druge zgrade, izgraene su od drveta..."4
Katolika upa u Bebrini osnovana je 1789., a pripala su joj sela Banovci i Kuti. Oko 1800.
Bebrina je imala 703,5 1837. 783,5 1857. 867, 1890. 769, 1931. 952, 1953. 893,7 a 1991. 536
stanovnika. Sadanja crkva sv. Marije Magdalene graena je 1825. god.8
1.3. DUBOAC
Duboac je naselje nastalo na visokoj lijevoj obali rijeke Save, 20 km jugozapadno od Slav.
Broda, 6 km juno od Bebrine, 92 m n/m. Na desnoj obali je Bosanski Duboac. Oba naselja
bila su na staroj skeli koja je spajala cestu iz Bosne s onom u Slavoniji uzrijekuOrljavu prema
Poegi te onoj prema Brodu. Oba su naselja imala svoje crkve.
U srednjovjekovnim izvorima Duboac se spominje 1259., 1275., 1317., 1322., 1323.,
1339., 1356., kao posjed 1395., 1401., 1408., 1432., 1477., 1478., 1491., te kao utvrda l300.
god. Bio je u posjedu plemena Borievia, obitelji Berislavia, koja je u Dubocu sagradila
tvravu - a nakon toga je i u Bos. Dubocu podignuta tvrava - te su njih dvije bile jaka obrana
prijelaza preko Save i cijeloga kraja.
God. 1536. Osmanlije su zauzeli tvravu i naselili se oko nje. Zbog blizine veih naselja
Broda i Kobaa, Duboac se nije naroito razvijao. God. 1626. imao je 25 muslimanskih kua.
Veu ulogu od njega dobivao je Bos. Duboac, jer u susjedstvu - osim nove Dervente - nije imao
veeg naselja, pa je on 1626. imao oko 230 muslimanskih kua. Tijekom XVII. st. tvrava u
slavonskom Dubocu proirena je pa je imala neto vei utjecaj na okolna sela.1

Usp. NAZ Prot. 29/1, 81,114; 30/11,305s, 309; popis, kut. 89, 135s; 31/11,104; 32/IV, 169.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 179.
* Usp. NAZ Prot. 213, 274.
'' 782 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus eleri (1837), 50.
7
Usp. Korcni (1979), 645.
K
Usp. Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji, Zagreb, 1975, 86, /kratica: Draganovi (1975)/.
!
Usp. Csanki (1894), 395; Bosendorfer (1994); 126; Hrvatska enciklopedija, V, (1945), 356. U izvorima stoji: Terra
Dobouch (1259), Aqua Dobouchpotoka (1275), Posscssio Doboch (1395), Districtus Doboucz (1408), Opidum Dwbowcz
(1500), Dubocchiz (1623), Dubocsacz (1698).
4

36

j
i

Tijekom bekog rata Duboac je doivio velike promjene. Odselilo je muslimansko j

stanovnitvo a katolici s bosanske strane - njih je u upi Bos. Duboac 1672. bilo oko 20002 - {
pod vodstvom fra Andrije Sipraia, Duboanina - preli su na slavonsku stranu i naselili su u
' pusti Duboac i .okolicu1: U prvom kartografskom prikazu (1697.) vidi se da je tvrava sa svih
strana bila utvrena obrambenim jarcima. Kue su bile poredane u pet nizova, pa je oito da je
Duboac u to doba imao znaaj manje varoice. Popis-1698. nije ga obuhvatio premda se kao
tvrava esto spominje. Na Miillerovoj topografskoj karti (1699.) prikazan je kao utvreno
\ naselje, ali bez oznaenih kua.3 Nakon karlovakog mira (1699.) - i nove granice prema
Osmanskom Carstvu koja je ila rijekom Savom - naselje sve vie gubi na znaenju jer skela
preko Save nije prometovala.
U crkvenom pogledu Slav. Duboac je 1334. pripadao poekom arhiakonatu. Cijelo
vrijeme osmanske vladavine upu su - koja je bila jedna s obje strane rijeke Save - sluili
franjevci iz Kraljeve Sutjeske. Ona se spominje u prvom popisu upa 1623.4 a i kasnije. Da su
franjevci nakon bekog rata samo premjestili svoje sjedite na slavonsku stranu, govori i
podatak da se grupa franjevaca 2. svibnja 1699. sastala u Dubocu kako bi potpisala izjavu da je
bosanski biskup oduvijek vrio vlast u Slavoniji,5 te da je upa i dalje neprekinuto nastavila
svoju djelatnost.
Budui daje od 1718.-39. dio bosanske Posavine pripao Austriji, muslimani su pobjegli iz
nje, a stanovnici iz Duboca i susjednih sela - koji su ranije preli u Slavoniju - obraivali su
ondje svoje nekadanje posjede. Kad je beogradskim mirom (1739.) Osmanska Carevina vratila
bosansku Posavinu, gradove su ponovno naselili muslimani; a neto katolika ostalo je na svojim
ranijim posjedima.6
Prvi popis stanovnika slavonskog Duboca poznat je iz 1723. god. U njemu je tada bilo 70
naseljenih kua.7 Prema kanonskom izvjeu 1730. upu sv. Mihovila, arkanela, ve je etiri
godine sluio fra Luka Soljanin (Tuzlak) iz samostana Kraljeve Sutjeske. Uz Duboac, koji je
tada imao 60 katolikih kua, pripadalo mu je i selo Zbjeg. Crkva je bila drvena s tri oltara i dva
zvona. Neto kasnije (1746.) selo je imalo 66 kua i 289 katolika. Groblje s kapelom sv. Luke
nalazilo se petnaestak minuta udaljeno od sela. Iz izvjea 1758. saznajemo kako je u selu
sagraena nova drvena crkva (dimenzija oko 17x7 m), s tri oltara, drvenim korom iznad
ulaznih vrata te drvenim tornjem s dva zvona. U istom izvjeu se napominje kako je 22. srpnja
1756. fra Franjo Lavanin predao upu svjetovnom sveeniku vl. Emeriku Cvetkoviu.
God. 1760. Duboac je imao 69 kua 68 obitelji i 387 katolika. Kuedomaini su bili:
Bartol Arambai (-,9), Josip Sedmak (1,7), Petar Domuzovi (1,3), Mijo Domuzovi (1,8),
Juro elatrovi (-,1), Mijo Loi (2,5), Marko Glogi (2,6), Mijo Stubarovi (1,5), Franjo
Domuz (1,7), Ivan Filipovi (2,7), Martin Karamovi (1,5), Mijo Sokevi (2,7), Josip Kusi
(1,6), Marija Maleuk (1,2), Petar Tafri (-,7), Ivan Tafri (-,3), Bartol usti (1,6), Juro Vui
(1,4), Kata Kujundi (-,1), Ivan Lui (1,4), Iva Petrinovi (-,3), Juro Markelevi (2,5), Marko
Markelevi (1,7), Jakov Stupar (-,3), Ivan ivkovi (2,9), Mijo Opaar (1,4), Ivan Sari (1,8);

Rimski arhiv, SC, Bosnia vol. II., f. 821 v.

* Usp. Markovi (1994), 158s; Mauran (1988), 158, 172, 176,184.
4
Usp. Zirdum (1982b), 288.
s
Usp. Buturac (1970), 159.
" Da ivot uz granicu nije bio siguran, svjedoe izvjea Ijetopisaca i drugi izvori; "1739, Ovoga ljeta nekolicina Turaka
zvani balije preplovili su nou jednom trodjelnom laom rijeku Savu izmeu Broda i Duboca i napali nae strae, puki
ardak, potajice. Ubivi jednog krajinika, drugoga sa sobom povevi, a dvojicu ili trojicu u bijeg natjeravi, Turci su sc
vratili. Davi uzbunu u krajini, krajinici su sc skupili i krenuli u potjeru za Turcima balijama preko rijeke Save,
Natjeravi,u bijeg Turke, krajinici su kao plijen u Brod dovezH trodjelnu ladu." Kronika I. (1995), 89. Dulje vrijeme u
brodskom franjevakom samostanu djelovao jc propovjednik fra imun iz Duboca. Usp. Kronika I (1995), 27, 31, 33.
7
Usp. Markovi (1994), 158. '

Anto Ivakovi (1,6), Josip Bari (1,5), Bartol Goli (-,3), Juro Biledi (1,5), Ivan Tadi
(2,12), Juro Seki (2,16), Marko Biledi (3,11), Kata uri (-,1), Ivan Bori (1,7), Martin
Golubovi (2,12), Juro Pulekovi (1,5), Petar Cigi (1,4), Ivan Kujundi (1,2), Andrija
Gavranovi (1,6), Anto Matkovi (2,13), Manda Agati (-,4), Marija Andri (-,1), Ivan Bukvi
(1,8), Marko Kopi (1,3), Bartol Haanovi (1,4), Mijo Bukvi (1,4), Manda Andri (-,1),
Ivan Vui (2,7), Jakov Jurjevi (1,4), Anto Augustinovi (1,5), Stjepan Stipani (1,6), Marko
Marzig (1,5), Juro Praski (2,12), Anto Meni (1,9), Martin Peri (2,10), Juro Mihaljovi
(1,10), Marija Saraii (-,3), Matija Haanovi (1,2), Bartol Kreci (1,6), Luka Zikai (1,6),
Luka Kuhavii (1,6), Nikola Soli (-,1), Ivan Domuzovi (1,4), Martin Vukovi (1,2), Nikola
Bonjakovi (1,5), Mijo Pori (1,4), Bartol Vueti (1,5).
God. 1769. Duboac je imao 65 kat. kua, 76 obitelji i 400 katolika te 6 pravoslavnih kua.8
Da je u Dubocu koncem XVIII. st. bila razvijena privredna djelatnost, svjedoe nam
narudbe brodskog brodovlasnika Antuna Tomia. On je svoje lae naruivao kod tamonjih
graditelja i plaao ih gotovinom u dukatima.9
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dubocu pie: "Stalna bara Osatno, koja ovdje jednom tri do
etiri stope dubokom grabom tee u rijeku Savu, iroka je 40 do 50 koraka. Meutim, puno je
ua u blizini rijeke, gdje je, prije ulijevanja urijeku,premoena drvenim mostom. Ta bara, koja
od svog mosta gore prema Banovcima sve do rijeke Save ini granicu izmeu Gradike i
Brodske pukovnije, nikad ne presui, a i bez spomenutog mosta ne moe se prijei. (...) Nad
selom i nad podrujem s ove strane sela dominiraju umovite uzvisine u blizini turskog sela
Duboac, koje se nalazi preko puta ovoga sela na desnoj obali Save. Kordonski komunikacijski
put, koji na ovostranoj obali nizvodno od Kobaa vodi kroz ovaj kraj i dalje nizvodno sve do
Broda..., sve dok Sava ostane unutar svojih obala, u svako je doba prohodan za natovarena
vozila, ali za loa vremena neto oteano. (...) Crkva, upni stan, asniki stan i straarski
ardaci u selu drvene su grae. Pored straarskih se ardaka, meutim, nalaze jo neki ostaci
uruena zidanoga straarskog tornja."10
Oko 1800. - nakon to je 1773. dio slavonskih upa predan akovakoj biskupiji - upa
Duboac ostala je bez Zbjega, a selo je imao 512 katolika,11 1837. 668,121857. 657,1890. 637,
1931. 571,1953. 477,n a 1991. 268 stanovnika.
1.4. KANIA
Naselje se nalazi izmeu autoceste irijekeSave, s june strane Mrsunje, 11 km jugozapadno
od Slav. Broda, 4 km istono od Bebrine, 90 m n/m. To je neko bio izrazito poplavan kraj pa,
moda, na to upuuje i .samo ime.
U srednjem vijeku selo se izravno ne spominje ali je zemljite pripadalo brianskom
posjedu koji se spominje 1428. god. Na njega nas podsjea lokalitet Brisnica, koji je neto
sjevernije od Kanie. Posjed je pripadao raznim gospodarima, a dulje vrijeme Truteljeviima.1

* Usp. NAZ Prot. 29/1, 59s, 106s; 30/11, 24s; 295-301; popis, kut. 89, 139s; 32/IV, 132-133.
9
Usp. Markovi (1994), 199.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), ISOs.
11
Bilo jc 490 katolika i 22 pravoslavaca. Usp. NAZ Prot. 213, 273.; /kratica: Spomenica, (1930), 212.
12
650 katolika i 18 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 51.
i* Usp. Korcni (1979), 645.
1
Usp. Markovi (1994), 69, 155.

U komorskom popisu 1698. selo se naziva Vrguzovci. Prema Miillerovoj topografskoj karti
i drugim pokazateljima ono je identino s dananjom Kaniom. Kada je i zbog ega promijenilo
ime, nije poznato. God. 1698. ovako je opisano:
a? 1) Popis stanovnika i podlonika:
Marko Veselii, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 5, jutar
penice 4, vozova3 sijena 5, najamnik41.
Ivan Jandii, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 4, jutara penice
vozova ijem 3.
Martin Sotikovi5, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 4, kopaa6 vinograda 2, jutro peni
1, voz sijena 1.
Marian Stefani, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 2,
jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bla Bertolovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena
2.

Lovren Nesironovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 5, konica 1, jutara
penice 2, vozova sijena 2} najamnik 1.
Mato Vranjeevi, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 2, jutara penice 2, v
sijena 1, najamnika 2.
Miho Soldosokovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Bla Stefanovi, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 4} konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 3.
Franjo Petrakovi, keri 2, vol l, krava 1, junadi 2, vozova sijena 2.
Luka Simievi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutara penice 3, vozova sijena
Mihal Domankosi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara
penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Filip Horozovi, sinova 2, keri 3, krava 1, june 1, konica 2} jutro penice1, vozova sijena 2.
Anto Stefanovi, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 4, kopaa vinograda 3
jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Mihael Matievi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograd
1, jutara penice 2, vozova sijena 3,
Joso Rogaevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june I, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena
Miho Vuinovi, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Mari7 Stoievi, sinova 2, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Marian Lui, sin 1, ki 1, vol 1, kmva 1, svinja 5, konica 5, jutara penice 2, vozova sijena
Grga Milevi, sinova 2, ki 1, volova 2; krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 5, jutara penice
vozova sijena 3, najamnik 1.

Mauran (1988), 180-182. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Vcrguzovezy (1698), Malla Kanisa (1730),
Kanisa (1746).
3
voz - natovarena zaprena kola kao mjera koliine tereta.
4
U izvorniku jc inkvilin (inquilinus) - stanar, zakupnik stana; doljak, nametnik, najamnik. Po hrvatsko-ugarskom
privatnom pravu to je kmet koji nije imao zemlje ili je njezina povrina bila manja od jedne osmine selita.
* Kao svjedok i prvak u selu zabiljeen je kao Sutokovi. Koji jc oblik ispravniji, teko je rei. ini se da bi mogao biti
ovaj drugi, jer jc on bio nazoan i razgovarao s popisivaem.
" kopa vinograda - to jc povrina koju moe jedan radnik dnevno uraditi. Ima i drugih naziva za tu vrstu rada, kao jedna
motika i slino. Obino sc rauna 275 etvornih hvata. Predstavnici vojnih vlasti traili su da jutro oranice i kosac livada
iznosi 220 koraka u duljinu i 50 koraka u irini. Meutim, Caraffa jc zakljuio da jutro oranice i kosac livade iznosi 3 80
koraka u duljinu i 40 koraka u irinu, isto kao u Maarskoj i1 Austriji. Usp. Mauran (1989), 42.
7
MSri, s kratkosilaznim naglaskom na slovu "a", je umanjenica, ime od milje, od Marijan, kako bi sc mogli razlikovati u
selu. Kad su nekoga u selu tako zvali, onda su ga tako i upisali. Kasnije emo susretati imena: Benak, Martini, Fiiak,
MihaJi, Starec i slino (Vrpolje).
'

'

Nikola Zotolkovi, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 5, konica 3, kopaa
vinograda 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
MihoMatovi, sin 1, ki 1, krava 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1
Jakob Lui, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 4, konica 2, jutro penice 1,
voz sijena 1, najamnik 1.
Grga Matievi, sin 1, ki 1, ovaca 2 jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Miho Babavi, sin 1, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 5, konica 10, jutara penice 3
vozova sijena 4najamnika 3.
Martin Seniki, sin 1, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 5, najamnik 1
Stevo Meserovi, sinova 2, ovaca i koza 5, jutro penice 1, voz sijena 1.
Grgo Brzi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 4, konica 4, jutara
penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bartol Orozovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 2
Stepo Mikevi, sinova 2, ovaca i koza 3.
Ukupno: sinova 36, keri 23, konja 5, volova 26, krava 31, junadi 46, ovaca i koza 43, svinja
56, konica 56, kopaa vinograda 13, jutara penica 52.5, vozova sijena 66, najamnika 17.
2) Ovi su stanovnici pokorni zapovijedima svojih nadlenih poglavara.
Ovdje nazoni Marko Veselii, Ivan Jandri i Martin Sutokovi, nakon prisege, osobno
ispitivani, izjavili su:
Stanovnici ovoga, tijesna i movarna, posjeda, zbog nedostatka radne stoke ne uspijevaju
obraditi svoje poljodjelsko gospodarstvo. Oni su ovaj posjed batinili od svojih prea, bez
doznake i komorske dodjele, te ga stalno sve do sada obraduju te do sada na njega nisu plaal
nikakav porez ni namet na zemlju.
Gospodin pukovnik Gibas sudac je ovim pograninim stanovnicima u svim sluajevima i tu
slubu obavlja besplatno.
Ovi pogranini stanovnici, graniari, do sada nisu plaali nikakve vojnice'}. Ipak su morali
izdravati, nekad vie nekad nekoliko, narodnih vojnika kapetana Sekule10.
Stanovnici ovoga sela morali su zapovjedniku brodskog otoia godinje besplatno davati 28
kosaca sijena.
Ovi pogranini stanovnici, za utvrivanje brodske tvrave 1687. g, morali su dati 16 radnika
koji su po dva dana radili bez plae i hrane.
Za spomenute radove stanovnicima nita nije plaano.
Stanovnici se nita ne sjeaju o nekim zaprekama komorskom gospodarstvu ili o smutnjama
dunosnika.
3) Ovo mjesto nalazi se na povienom tlu meu movarama. Selo se od pamtivijeka zvalo
Vrguzovci Udaljeno je od Broda tri etvrtine milje11, od Osijeka 10, od Petrovaradina 24 milje
U osmansko doba svi su ovi stanovnici bili kmetovi12, a sada su graniari}S, rimokatolike
vjeroispovijedi.

* Giba, Kyba, Johann Ferdinand Freiherr von Kinsfeld, pukovnik, zapovjednik tvravske posade u Brodu, a kasnije Vojne
krajine vi Slavoniji.
portio militarLs - razni nameti za potrebe vojske, vojnica. U ratno i nemirno vrijeme oni su bili vei, raznolikiji a esto su
bili ovisni o volji vojnih zapovjednika.
1,1
Janko Sckula, krajiki kapetan.
11
U tekstu se rabe dvije veliine milje. ee jc ugarska: 8,362 km, a ponekad je i njemaka 7,586 km milja. itatelj e
zapaziti kako su procjene udaljenosti naselja proizvoljne.
11
kmet - stanovnik naseljen na zemlji zemljevlasnika za iju jc obradu morao gospodaru davati u naravi, novcu (dae),
radu (tlaka), slubi na imanju, dvorcu i slino.
13
U izvorniku stoji "haydones", u znaenju hajduci, pjcaci, narodna vojska; ovdje graniari,

Imaju 30 kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom, a zbog izlijevanja voda izdignute
su od zemlje14. Imaju tri cijela narodna selita15. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo oko
pola milje. S istoka mu je brodska tvrava, sa zapada selo Bebrina, s juga selo Sumee, a sa
sjevera mei sa selom Andrijevcima'6. Granice su mu s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga
Duboac, a na sjeveru dotie Poegu.
Posjed ima oko 60 jutara17 oranica i neobradiva movarna, zbog toga manje plodna,
zemljita. Rtova,s nema. Ima oko 20 jutara boljih sjenokoa, te oko 30 jutara uma, hrastovih i
johovih, za loenja i lake gradnje.
Ne nazire se trag nijednoj graevini19, a nemaju nijedne vodenice. Imaju oko 15 jutara
ironosnih uma, do sada slobodnih od irovine20. Oko sela ima dosta ribnjaka ili mlaka koje
obiluju ribama i kornjaama.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je sarajevski teftedar21 kome je svaki stanovnik
godinje morao platiti 1florin22 i 20 denara23 i drugo nita.
Stanovnici nikada nisu plaali desetine24 od proizvoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru nisu plaali nikakva poreza, ali su zato stalno morali odravati carske
putove.
Njegovu Velianstvu, osim to neprestano vre vojniku slubu i obveze prema narodnoj
vojsci, do sada drugo nita nisu plaali
Spomenuta ukonaenja vojnika25 stanovnicima je odredio kapetan Sekula.
Skupa sabrani stanovnici su dragovoljno rekli da su istinite sve ove toke.
b. Kanonsko izvjee 1730. biljei da selo Mala Kania ima oko 20 kat. kua i kapelu. Ve
sljedee izvjee (1746.) napominje da je selo posve katoliko i da ima 53 kue sa 433
stanovnika te drvenu kapelu sv. Grgura, sa zvonom. Ovako velika razlika u broju kua, nakon
samo petnaest godina, daje naslutiti da se dio stanovnitva bio vratio ti bosansku Posavinu, a
onda - nakon beogradskog mira (1739.) - ponovno morao doi u Kaniu. Kasnije se (1758.)
opisuje drvena kapela sv. Grgura, dimenzija oko 12x4 m, sa dva zvona. Sahranjivali su se u
zajednikom groblju sa umeem.
God. 1760. Kania je imala 79 kua, 105 obitelji i 629 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Marko Matievi (1,9), Tomo Babai (1,5), Grgo Odi (1,4), Mijo Topalovi (1,3), Karlo
Lui (1,4), Matija Babai (1,4), Mijo Blaanovi (1,3), Marko Ivaki (9,39), Marin Veselii

14
U narodu sc to obiavalo rei "na sojama". Takve kue, izdignute od zemlje, graene su u Posavini sve do novijega
vremena.
15
sessio - selite, batina, okunica. Sesija jc imala 24 jutra obradive zemlje, ukljuivi tu livadu i vinograd. Kao
ekvivalent za kopaa (motiku) vinograda bila su dva jutra oranice, a kosac livade bio je istovjetan s jutrom obradivog
zemljita. Usp. Mauran (1989), 44. Takva selita dobivali su obino vlaki martolozi, dok su kranske obitelji imale
selite, okunicu s polovicom sesije to jc bilo dostatno za ivot jedne obitelji od pet do est lanova.
Selo Gornji Andrijevci.
17
jutro - jcdinica za povrinu zemljita; beko jutro = 0,575 hektra, a madarsko jutro = 0,431 hektra.
18
promenthorium - rt, uzviica, podbreje. Tlo prikladno za vinograd i vonjak.
w
U srednjom vijeku kamena graevina, bilo crkvcna ili svjetovna, bila je ujedno i utvrda. Zato se u popisu stavlja i to
pitanje.
20
irovina, irovna teksa, irovnica - taksa za skupljanje i koritenje plodova hrasta i bukve. Zirovanjc jc bio tradicionalni
nain prehrane svinja koje su cijelu jesen lutale po umama. ak su po umama improvizirali svinjce i svinje izvlaili pred
kolinje.
21
teftedar - raunovoa, tajnik.
22
florin, forinta, fiorin - novana jedina u Habsburkoj Carevini i Ugarskoj. Forinta je 5 marijaa ili 20 groa ili 60
krajcara (crucigerus) ili 100 novia.
23
denar - novi.
y
desetina - deseti dio ljetine koju kmet daje gospodaru.
25
U izvorniku stoji quarteria - konaita, ukonacenje vojske.

(5,22), Augustin Luki (1,4), Karlo Luki (1,6), Matija Veselii (1,2), Petar Vilakovi (-,4),
Karlo Veselii (1,2), Tadija Veselii (-,5), Mijo Mikendi (1,3), Julijana Jozievi (-,2), Ivan
Jozievi (-,3), Grgo Babai (-,3), Tomo Odi (1,9), Matija Saraii (4,18), Luka Maroii
(1,7), Bartol Matievi (-,4), Ivan tivanovi (1,2), Ilija Babai (1,8), Ivan Soltokovi (1,5),
Tomo Soltokovi (2,9), Marin Soltokovi (3,12), ivko Babai (1,7), Marin Blaanovi (2,10),
Anto Ivandi (1,6), Pavo Ivandi (1,3), Marko Ivandi (1,5) Iva Miki (-,1), Marko Sinii
(-,1), Ivan tiviic (2,13), Mijo Fili (3,19);
Kata Babai (4,21), Anto Soltokovi (-,4), Marko Mikendi (2,12), Anto Abramovi (1,7),
Josip Grgeti (-,5), Nikola Sudarevi (3,12), Martin Babai (1,4), Martin Orozovi (1,8),
Demeter Bari (3,32), Ivan Starevi (-,4), Stanko Luki (2,10), Tomo tivanovi (2,5), Ilija
Vuinovi (1,5), Ana Sinii (-,2), Stjepan Stipatovi (1,6), Stanislav Miki (1,11), Anto Stai
(1,11), Marin Grgeti (1,9), Bartol Miki (2,11), Lovro Saraii (2,5), Franjo Saraii (3,21),
Ivan Matievi (1,5), Andrija Beli (1,8), Ana tivanovi (-,4), Marko tivanovi (1,5), Anto
Brzi (2,11), Andrija Begovi (1,7), Ivan Jozi (2,7), Mijo Sinii (1,6), Filip Maroii (-,16),
Franjo Miki (2,18);
Nikola Stipatovi (1,6), Jela Babai (-,3), Mato Jozanovi (1,8), Elizabeta tivii (-,4),
Augustin Matievi (1,6), Martin Miki (1,7), Mato Miki (2,10), Grgo tivanovi (2,7), Ivan
Miki (2,8), Anto Kreinovi (1,5), Petar Babai (1,6).
Da je selo bilo vitalno svjedoi i izvjee iz 1769. gdje je Kania imala 75 kua, 143 obitelji i
882 katolika.26
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei izmeu bara i movara pokraj potoka
Matnik, koji tuda protjee. On nastaje iz bara kod Kuta i povezan je s barskim grabama kod
Bebrine. Te se grabe, kao i potok, zbog stalno duboka blata ne mogu prijei niti onda kad nisu
ispunjene vodom. Potok se moe prijei samo preko drvenog mosta ispod sela. Istih su svojstava
i barske grabe Kernadi i Duac. One vodom natapaju potok Kostreevica, koji iz njih nastaje te
utjee u potok Mrsunju. Potok Mrsunja dolazi iz bara kroz ume Jelas, kod Kuta i odavde tee
kroz stalno neprohodnu movaru zvanu Rit, kroz umu Rakitje i dalje. (...) Bara tik uz selo,
koja je ljeti potpuno suha, za kina vremene ni na koji nain nije prohodna. (...) Crkva i asniki
stan u selu drvene su zgrade."27
God. 1789. Kania je odvojena od Broda i postala je samostalnom upom. Crkva sv. Grgura
Velikog sagraena je 1840. God. 1837. selo je imalo 1136 katolika23, 1857. 887, 1890. 905,
1931.1167,1953.125429, a 1991.779 stanovnika. Koncem XIX. st. u Kaniu se doselilo neto
Rusina iz Galicije.
1.5. STUPNIKI KUTI
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km zapadno od Slav. Broda, a 3 km
sjeverno od Bebrine, 90 m n/m.'

2,1

Usp. NAZ, Prot. 29/1, 64, 95; 30/11, 279; popis, kut. 89,154-157; 32/1V, 124.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 184s.
Usp. Schematismus venerabilis deri dioecesium Bosnensis scu Diakoviariensis et Syrmiensis... pm anno...
MDCCCXXXVIU
Pcstini, 37. /kratica: Sdicmatismus (1837)/.
* Usp. Korcnii (1979), 645.
J
Usp. Markovi (1994), 156.
1
Sama rije "kut" praslavenskog jc podrijetla. Uz redovito znaenje dijela ravnine koju zatvaraju dva pravca, u
prenesenom znaenju to jc malo i skriveno ili usko mjesto odakle se tcSko moe izai. Usp. RHSJ, V, 836s. U izvorima
stoji: Kutty (1730), Kutti (1746).
27
28

Selo nije uvrteno u popis iz 1698. niti se u njemu spominje. Meutim, ve 1730. Kuti su
imali 20 kat. kua i drvenu kapelu sv. Katarine. Petnaestak godina kasnije (1746.) u selu je u 30
kua sa 45 katolikih obitelji. Uz kapelu, dimenzija oko 6x4 m, bilo je postavljeno zvono od
oko 40 kg. Sahranjivali su se u Klotru, pored Kobaa, oko crkve Uznesenja BDM. Crkvenjak je
(1758.) bio Mijo Feri, a (1760.) Augustin Imbrovi.
God. 1760. Kuti su imali 33 kua, 58 obitelji i 321 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo
Pavukovi (1,8), Pavao tivi (1,11), Ignacije Feri (1,5), Matija Feri (1,7), Marko Feri
(3.15), Martin Feri (3,18), Juro Matolovi (1,2), Matija Feri (1,9), Klara Feri (-,1); Marko
Feri (-,12), Mato Alavi (1,8), Mato Feri (3,14), Ilija Bogdanovi (2,11), Mijo Imbrovi
(3,139), Pavao oi (2,79), Ivan Vukovi (3,17), Ilija Stvorovi (1,9), Petar Imbrovi (1,6)
Marko Imbrovi (4,18), Tomo Imbrovi (2,7), Ana Bogdanovi (-,3), Marijan Ivanievi (1,7),
Matija Agi (2,18), Mijo Dikanovi (1,9), Marko Dikanovi, 4,14), Mijo Dikanovi (2,7), Josip
Alagi (1,4), Franjo Alagi (2,7) Stjepan Imbrovi (1,8), Ivan Imbrovi (3,13), Anto Feri
(3.16), Lovro Feri (2,10), Mijo Feri (1,6).
God. 1769. selo je imalo 31 kuu 80 obitelji i 384 katolika.2
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Kutima pie: "Cijelo podruje oko sela barovito je i blatno i
pokriveno takvim grabama. Blatno podruje i bara kraj sela, te one izmeu sela i ume Jelas,
kao i proizlazee barske grabe Borisav i ICernadi, koje ta bara natapa, u ovom kraju za
dugotrajnih vruina ljeti presue. One su, osim ako vrijeme nije stalno kino, na prolaznim
putovima prohodne za ovdanja vozila. Za loa se pak vremena vrlo oteano prolaze. Velika
bara Uvoz, iz koje se natapa potok Mrsunja, tek u kasno ljeto presui, a i to ne svake godine. (...)
Poplave, koja Sava prouzroi... svake godine dva do tri puta, a zbog kojih cijeli ovaj kraj stoji
pod vodom, i to uvijek onda kada se ta rijeka izlije, stvaraju ve opisana blatna podruja i bare,
kako u umi tako i izvan nje. (...) Crkva u selu izgraena je od drveta;1'3
Oko 1800. Kuti su imali 441 katolika.4 God. 1837. 5345, 1857. 624, 1890. 587,1931. 712,
1953. 722,6 a 199L 430 stanovnika.
1.6. UMEE

Naselje je smjeteno nedaleko od savske obale, 15 km jugozapadno od Slav. Broda, a 4 km

jugoistono od Bebrine, 90 m n/m. Premda je teko utvrditi podrijetlo imena, ini se, daje selo
dobilo ime po okolnim umama, jer je u poetku bilo na istini okruenoj umama.1
U komorskom popisu 1698. Sumee je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
uro Sokolovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 4.
Marko Cerlenovi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 1, jutara penice 4, vozov
sijena 5, najamnik 1.
Ivan Jandrakovi, sin lt vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 1, jutara penice 3, jutro
jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 80s, 114; 30/11, 306s; popis, kut. 89,137s; 31/111, 105; 32/IV, 169.
HNTZ, Gradilai pukovnija (1999), 177-179.
Usp. NAZ Prot. 213, 274.
* Usp. Schematisitms cimi (1837), 50.
" Do 1931. selo se zvalo Kuti, a onda mu jc - za razliku od drugog naselja - dodan pricijevak Stupniki. Usp. Korenei
(1979), 646s.
1
Druga mogunost jc po "umljenju" potoka koji tuda protjee. Usp. Markovi (1994), 157; RHSJ, XVII, 879.
2
Mauran (1988) 182-184, Prijevod s latinskog jezika. U izvornima stoji: Sumccsa (1698), Sumcchi (1730), Szumcchc
(1746), Sumcche (1760).
1
4

Juro Martinovi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2.5, jutro jema 0.5,
vozova sijena 6.
Ivan Kovaevi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 2, jutara penice 3, vozova
sijena 3, najamnik 1.
Marko Jandrakovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 1.5, vozova
sijena 2.
Miho Kumbejac, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3svinja 2, konica 3, jutara penice 3,
jutro jema 1, vozova sijena 7, najamnika 2.
Mari Sokolovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutara penice 4, vozova sijen
2, najamnik 1.
Jerko Ivanovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2,
najamnik 1.
Marian Dedovi', sin 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, svinja 2,-jutara penice 3, vozova sijena 4,
najamnik 1.
Lukas Kumbovi, sin 1, konica 1, vozova sijena 2.5.
Grgo Sokolovi, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Nikola Cesralovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 3,
najamnik 1.
uro Pavlo, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Franjo Kemzizovi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 4.
Andre Kumbavi, sinova 2, vol 1, Icrava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2
laka Jeli, vol 1, krava 1, junadi 2, vozova sijena 2.
Marko Kolesavi, svinja 1, najamnik l.
Jakob Davidovi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Miho Cerlenovi, sinova 2, krava 1, june 1} voz sijena 1.
Ukupno: sinova 19, keri 4, volova 13, krava 21, junadi 30, svinja 23,. konica 11, jutara
penice 36, jutara jema 2, jutro zobi 1, vozova sijena 60.5, najamnika 12.
2) Pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno su doli Ivan Jandrakovi, uro Martinovi3, Marko Cerlinovi4, koji, nakon prise
ispitivani, rekli su:
Ovi pogranini stanovnici nisu kadri obraditi svoje seosko gospodarstvo i zemljite, budui da
je ono najveim dijelom movarno te zato ne trae drugo susjedno zemljite. Stanovnici ovaj
posjed batine od svojih preda pa do sada nisu nita plaali u ime poreza ili nameta na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba i kapetani narodne vojske suci su ovim stanovnicima, a sudske
sluajeve meu njima vre besplatno.
Vojnicu do sada nisu plaali Ipak, imali su obvezu, nekad manju nekad veu, glede
zbrinjavanja narodne vojske kapetana Sekule; drugog nikakvog nameta do sada nisu plaali.
Ovi pogranini stanovnici moraju, bez kruha i plae, danju i nou obavljati vojniku slubu i
strae na Savi Svaki stanovnik, isto tako, mora godinje brodskom prekosavskom zapovjedniku
mjesec i pol dana kositi, kupiti i vui. A taj zapovjednik, ako je nezadovoljan njihovim radom,
silom obiaje odvui sijeno to su ga sebi priskrbili. Isto tako, svakoga mjeseca moraju nasjei i
dovui 20 hvata drva za loenje.
Za brodsku tvravu moraju nasjei i svojim kolima besplatno dovui 400 palisada5 i 300
snopia prua. Svaki stanovnik godinje cijeli mjesec mora raditi kao obini radnik.
3
4
5

U popisu ga nema, osim ako ne odnosi na uru Sokolovia.

U popisu jc erlcnovi.
palisada (franc.) - ograda ili prepreka od meusobno spojenih balvana, greda ili kolaca.

Za gornje radove stanovnicima nikad nita nije plaano.

Stanovnici nita ne znaju o zaprekama komorskom gospodarstvu.
3) Ovo mjesto, smjeteno u ravnici i ugodno, posjed je upravitelja skele u Dubocu. Selo se
naziva Sumae. Udaljeno je od Duboca pola sata hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 24
milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, a sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 20 razasutih, laganih, slamom i daskama pokrivenih kua te dva narodna selita.
Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prostoru od oko pola milje. S istoka mu je selo
Zbjeg, sa zapada selo Banovci, s juga Duboac i Sava, a sa sjevera medi s Vrguzovcima
(Kaniom). Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Duboac, a na sjeveru
dodiruje Poegu.
Selo ima oko 200 jutara obraenih oranica i neobraene, esto plavljene zemlje; nema
nijednog rta te ima oko 120 jutara plavljenih sjenokoa. Posjeduje oko 10 jutara uma za
gradnju, a uma za loenje nema.
U mjestu se ne naziru tragovi nekoj graevini, nema vodenice niti hrastovih ironosnih uma.
Oko sela ima puno bara koje vrve kornjaama.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je nasor6, tj. brodski carski upravitelj. Svaki mu je
stanovnik godinje plaao 12 denara i nita dmgo.
Desetine nikad nikakve nisu plaali jer su u osmansko doba sluili na skeli u Dubocu.
Svaki je stanovnik godinje osmanskom cam plaao po jedan florin i 20 denara.
Njegovu Velianstvu, osim obveza vojnike slube koju su duni besplatno vriti, stanovnic
do sada nita dmgo nisu davali.
Zajedno sabrani, stanovnici su dragovoljno i jednoduno potvrdili da su istinite gornje toite.
b. Selo je 1730. imalo 20 kat. kua i kapelu. ini se da seje, petnaest godina kasnije (1746.),
nakon beogradskog mira, zbog ponovnog dolaska katolika iz bosanske Posavine, njihov broj
znatno poveao pa je imalo 37 kue i 271 stanovnika. U selu je bila drvena kapela Pohoenja
BDM, dimenzija oko 4x3 m. Uz nju je bilo zvono od oko 45 kg. Druga kapela sv. Spasitelja, i
oko nje groblje, bila je etvrt sata udaljena od sela.
God. 1760. u umeu je bila 41 kua, 58 obitelji i 357 katolika. Kuedomaini su: Marko
Crljenovi (2,13), Petar Kovaevi (1,5), Marko Kovaevi (1,3), Josip Kovaevi (3,14),
Martin Varoi (2,13), Marko Varoi (-,4), Mijo Crljenovi (1,6), Antun Kolesari (-,5),
Matija Kolesari (1,6), Martin Filipovi 1,5), Antun Jaki (2,9), Jakob Jandrakovi (1,7),
Nikola Jandrakovi (1,7), Marko Crljenovi (1,7), Bartol Zlatarovi (1,6), Marko Gemi
(4,25), Ilija Sokolovi (-,5), Petar Diedovi (1,8), Franjo Kombovi (1,8), Stjepan Komazli
(1,7), imo Sokolovi (2,15), Ivan Sokolovi (2,11), Marko Klipan (1,7), Augustin Pesutovi
(1.10), Marko Kombovi (1,12), Adam Diedovi (2,10), Marko Komazli (2,7), Stjepan
. Martinovi (2,15), Josip Kombovi (2,10), Bonaventura Kombovi (2,13), Stjepan Diedovi
(3.11), Marko Jeli (1,11), Marko Toki (1,5), Martin Jeli (1,8), Franjo Martinovi (3,11),
Juro Martinovi (3,10), Franjo Joldi (3,15), Grgo Jeli (1,7), Petar Kombovi (-,4) i Juro
Martinovi (1,2).
God. 1769. umee je imalo 43 kue, 70 obitelji i 433 stanovnika.7

b
7

nasor, nasir (tur.) - pomoga, pomonik.

Usp. NAZ, Prot. 29/1, 64, 95; 30/11, 280s; popis, kut. 89, 142; 32/1V, 133.

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na jednom otrom zavoju kod stalno duboko
muljevitog i 15 do 20 koraka irokog potoka Matnika koji tuda protjee. U ovom kraju ni po
kojem vremenu prijelaz preko potoka, osim preko njegova tri mosta, nije mogu, iako se voda
ljeti povremeno iz njega potpuno povue. Blatna mjesta Dersalo i umeica ljeti su za
dugotrajnih vruina suha. (...) Put za Duboac vodi kroz nezaobilazne bare pa je kroz cijelo to
podruje teko prohodan i lakim kolima, a za kina vremena nije uporabljiv. Do ume Medoga
moe se jahati stazom. asniki stan, crkva i sve ostale kue u selu drvene su grade."8
upa u ast sv. Ladislava, kralja, osnovana je 1807. a kasnije je (1858.) sagraena crkva
Pohoenja Marijina.9 God. 1837. umee je imalo 389 katolika10,1857. 350,1890. 370,1931.
582,1953.63611, a 1991.602 stanovnika.
1.7. ZBJEG

Naselje se nalazi nedaleko od obale rijeke Save, 13 km jugozapadno od Slav. Broda, 6 km

jugoistono od Bebrine, 90 m n/m. Naziv je dobilo od rijei zbjei se, bijeg, bjeanje.1 Nastalo je
oko 1690., u nizinskom kraju pored Save, u prostranim hrastovim umama bez pristupnih
putova, u vrijeme protuosmanskih napada u Slavoniji. Tu se sklanjalo stanovnitvo iz susjedne
Bosne, ali i okolnih sela, jer su strahovali od obje vojske. Poslije spomenutog vojnog pohoda^
neki su tu ostali i tako je nastao Zbjeg.
U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Joanit Jerievi, sinova 3, ki I, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutara penice 2
vozova sijena 4.
Miho Kucibradovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 3, jutara peni
2, vozova sijena 4.
Marian Stoi, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, konica 5, jutara penice 2,
vozova sijena 3. ._...
Stoi Culek, krava 1, june 1, jutro penice 0.25, voz sijena L
Marko Tomievi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 2, jutro penice
1, vozova sijena 3, najamnik L
Josip Dragovi, vol 1, krava 2, june l,, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozova sijena 2,
najamnika 3.
Jakob Bencevi, najamnik 1.
Maro Kucibradi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutro penice 1, vozova
sijena 3, najamnik 1.
Luka Pliava, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Ivan Miloi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Ivan Verlanji, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
VidakPavli, sin 1.
Luka Jegovi, sin 1. krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1,
Ivan Belobradi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ilia Kirezovi.
* HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 183s.
'' Usp. Draganovi (1975), 153.
Usp. Schematismus (1837), 38.
!1
Usp. Korcni (1979), 646.
1
Usp. RHSJ, XXII, 660s. U izvorima stoji: Zbicgh (1698), Zbigh (1730), Zbicgh (1746); Zbig (1760).
2
Mauran (1988), 184-187. Prijevod s latinskog jezika.

Marko Stoianovi, sin 1, ki 1, ovaca i Icoza 3konica 2, najamnik L

Ivan Boi, sin 1, krava 1, junadi 2, voz sijena 1, najamnika 2.
Miho Vuini, sin 1, konica 3.
Luka Gigi, ki 1.
Milovan Bail, sin 1, volova 2, krava 2, june 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Vuka Diini, ovaca 2, najamnik1.
Stepan Kopio, voz sijena 1, najamnik 1.
Kostadin Popovi, sin 1, bava 1, june 1, voz sijena L
Ivan Petrui, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1.
Stanivuk Milenovi, najamnika 2.
Malcsim Ostoi, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1.
Bla Mandaki, ki 1,
Todor Desetnik, krava 1, june 1, najamnik 1.
Ilia Cegovi, najamnik 1.
Andria Vei, jutro penice 1.
Nikola Redi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice L
Ostoia Gruii, ovaca i koza 4.
Andria Veri, sin 1, krava 1, jutro penice 1.
Petar Migi, ovca i koza 6.
Andro Kustura, krava 1, june 1, jutro penice 1.
Anton ii, sinova 2, I<rava 1, june 1, jutro penice 1.
tipan Dragovi, sin 1, konja 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 2.
Martin Cvitani.
Mihal Buagia.
Ilia Drini, najamnik 1.
Ukupno: sinova 25, keri 10, konja 1, volova 9, krava 29, junadi 32, ovaca i koza 24, konic
18, jutara penice 14.5, vozova sijena 42, najamnika 20.
2) Gore spomenuti stanovnici jednoduno i dragovoljno ele nastaviti zapoeti vojniki ivot.
Osobno nazoni Marian Stoi, Ivan Bilii i Luka Martinovi, nakon prisege, ispitivani po
tokama, rekli su:
Ovi pogranini stanovnici nemaju dovoljno zemljita za svoje poljodjeljstvo, pa su prisiljeni
koristiti i zemljite sela Vrguzovaca (Kanie) protiv volje njihovih stanovnika. Oni su na ovaj
posjed doli iz Bosne prije devet godina i posjeduju ga bez doznake pa su slobodni od poreza.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima a pravne usluge vri besplatno.
Budui da ovi stanovnici ive pod vojnom vlau, do sada nisu plaali vojnice niti nameta.
Stanovnici ovog sela, gonjeni vojnom prisilom, moraju svake godine zapovjedniku brodskog
otoia, bez naknade, davati 100 kosaca. Isto tako, svakoga su mjeseca prisiljeni besplatno
dovui 12 hvata diva za loenje.
Stanovnici ovoga sela, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno dati 1500 veliki
palisada, 400 snopia prua te stalno davati pet obinih radnika sve do njihove zamjene.
Za spomenute radove stanovnicima nikada nita nije plaano.
O smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici ne znaju nita.
3) Ovo je mjesto u ravnici, a prije devet godina naselili su ga stanovnici iz Bosne. Selo se zove
Zbjeg. Udaljeno je od Duboca sat hoda, od Osijeka 10, od Petrovaradina 24 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniaii, mjeovite
vjeroispovijedi: katolici i pravoslavci.
Imaju 40 skromnih kuica sagraenih od johova drveta, pokrivenih slamom te jedno
narodno selite. Stanovnici ne znaju na kolikom se teritoriju prostire ovo mjesto jer ovdje prije nij

bilo sela, nego su ga - kao to je reeno - prije devet godina nastanili Bosanci. Ovo mjesto s istolr
mei s Brodom, sa zapada selom Sumaem, sa juga pustim Koraem3, a sa sjevera utvrdom
Sibinjem. Granice mu dotiu, s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Teanj4, a sa sjevera
Poegu.
Budui da posjed nije bio nastanjen niti je selo postojalo, stanovnici o drugim tokama nita
ne znaju. Oni ipak njegovu Velianstvu ovih devet godina slue u vojsci bez plae, a prisiljeni su
besplatno raditi teke seljake poslove.
Za ove pobiljeene toke svi, ponovno upitani, dragovoljno su rekli da su posve istinite.
b. God. 1730. selo je imalo 30 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Jurja, a petnaest godina
kasnije (1746.) 35 kat. kua 42, obitelji i 240 katolika. Kapela im je bila opskrbljenu priborom
za sluenje mise i zvonom od oko 40 kg. Sahranjivali su se u umeu pored kapele sv.
Spasitelja. Kasnije je u selu sagraena nova kapela dimenzija oko 8x6 m.
God. 1760. Zbjeg je imao 47 kua i 72 obitelji i 385 katolika. Kuedomaini su: imo
Hrvaevi (1,4), Ilija Ostoi (1,9), Pavao Stoi (2,12), Josip Brasni (2,6), Andrija Hercegovi
(1,5), Tadija Hercegovi (1,7), Jela Belobradi (-,4), Nikola Klari (1,6), Petar Klari (4,20),
Ivan Klari 3,14), Jakov Pavi (3,10), Anto Ostoi (1,9), Marko Markovi (2,11), Tadija
Markovi (1,4), Ana Markovi (-,2), Jakov Okovanovi (1,2), Ivan Okovanovi (1,10), Stjepan
Kovaevi (3,11), Petar Pilipovi (2,11), Mijo Brki (3,13), Matija Jagodi (3,20), Nikola Puzo
(1,2), Juro Verlazi (1,3), Franjo Bilii (3,20), Petar Lacmovi (3,16), Petar Lui (1,5), Juro
Lui (1,5), Ivan Matokovi (1,6), Petar Kicevi (2,7), Jakov Trgovevi (2,6), Marko Stoi
(2,13), Jakov Boi (1,8), Josip Trgovevi (1,9), Manda Kicevi (-,3), Ivan Matoevi (3,12),
Martin Kuebradi (1,6), Nikola Kuebradi (1,6), imo Trgovevi (2,8), Luka Matkovi
(1,7), Marko Rebi (1,3), Ilija Kicevi (1,4) Martin ie (2,11), Marko Luketi (1,6), Nikola
Vezi (1,8), Ilija Rai (1,8), Petar Mami (3,10) i Petar Luketi (-,3).
God. 1769. selo je imalo 45 kua, 64 obitelji i 363 katolika i 7 pravoslavnih kua.5
U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok zvan Matnik, koji tuda protjee,
presuuje za vrua ljeta, ali njegov ustajali duboko pjeskoviti talog ne presuuje nikada. irok je
15 do 20 stopa6, a obale su mu ravne. Kraj sela premoen je drvenim mostom, a kod
straarskog ardaka Korae, gdje kroz dva rukavca utjee u Savu, nalaze se jo dva takva mosta,
te se osim preko njih potok drugdje ne moe prijei. Barske grabe Svrata i Posavje ljeti su
povremeno posve suhe. (...) Sava, gledano od sredine sela, tee etvrt sata nizvodno udaljeno od
njega. Nizvodno od ardaka Rupa, gdje zavrava Gradika i poinje Brodska pukovnija, iroka
je do 320 koraka, kod straarnice Korae, gdje joj.se s desne strane ulijeva rijeka Ukrina, iroka
je 360 do 390 koraka. (...) Na Savi u podruju straarnice Korae, kao i ispod ardaka Hambar,
stoje tri laomlina. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."7
God. 1837. Zbjeg je imao 405,s 1.857. 380, 1890. 319, 1931. 372, 1953. 344,y a 1991. 450
stanovnika.

Korae je katoliko selo s desne strane rijeke Save.

Teanj, grad tvrava u Bosni, nedaleko od Doboja. Osmanlije su ga zauzeli prije 1489. god. Neko vrijeme drali su ga
Vlasi koji su pripadali carskom posjedu. Usp. abanovi (1982), 150.
5
Usp. NAZ, Prot. 29/1, 60, 106; 30/11, 297s; popis, kut 89, 141; 31/111, 110; 32/IV, 133. U Spomenici (1930), 212, stoji da
Je u Zbjegu 1734. bilo 12, 1759. 9, a 1779. 7 pravoslavnih kua.
stopa - stara jcdinica duljine, 1/6 hvata; posljednja je iznosila 31,6 cm.
'HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 18M83.
K
Usp. Schematismus (1837), 38.
" Usp. Korcni (1979), 647.
4

II. OPINA BRODSKI STUPNIK

2.1. BRODSKI STUPNIK

Brodski Stupnik je naselje 16 km zapadno od Slav. Broda uz regionalnu cestu u smjeru
Zagreba, 104 m n/m.
Da je okolica Brodskog Stupnika od davnina bila naseljena, pokazuje otkriveno naselje
poljodjelskog tipa na barovitu tlu (1949.), iz ranofeudalnog doba, datirano u X.-XIII. st. Naselje
je imalo potkovasti oblik s promjerom oko 80 m. Rubni su mu dijelovi bili utvreni zemljanim
nasipom, ispred koga je bio zatitni jarak. irina nasipa u razini iznosila je 12 m, pri vrhu 6 m, a
visina 2 m. Sredinji dio naselja unutar nasipa bio je povien. Naselje je stradalo u poaru. Uz
dosta keramike pronaeno je kovanih avala, eljeznih brava, okova za vrata i si. Nastambe su
bile drvene, oblijepljene ilovaom. Pretpostavlja se da je bilo 15-20 kua ili oko 100
stanovnika.1
U srednjovjekovnim izvorima Stupnik se spominje 1358., 1381., 1413., 1451., 1483., 1484.
god.2
Selo je postojalo 1698. ali nije uvrteno u komorski popis 1698.3 God. 1730. Stupnik je
imao 30 kat. kua, drvenu kapelu sv. Ilije sa slikom zatitnika i grobljem.
God. 1760. Stupnik je imao 29 kua, 44 obitelji i 212 katolika. Kuedomaini su bili: Luka
Keli (2,6), Ivan imi (2,14), Matija Keeri (1,6), Ivan Ilari (1,6), Marko Glogi (1,4), Ivan
Stojani (1,8), Pavao Stojani (3,13), Mijo Blai (2,8), Marijan Anii (1,8), Nikola Anii
(2.5), Juro Anii (1,4), Antun Anii (1,5), Ilija Benovi (1,3), Nikola Feri (3,13), Petar
Komendatovi (1,6), Luka Sekuli (3,9), Ivan Paldakovi (3,14), Anto Glavaevi (-,6), Grgo
Valeki (3,11), Antun Tanculi (4,17), Matija Tanculi (2,8), Grgo Grgi (1,2), Anto Grgi
(1,4), Anastazija Grgi (-,1), Franjo Bogdanovi (-,4), Ivan Peurli (3,11), Marko Valeki
(1.6), Pavao Trebi (-,3), Marijan Crepuli (1,7).

1
Rije "stupnik", ovclje bi, uz druga, mogla imati preneseno znaenje: mjesto, zemljite, brclo s kojeg sc dalje vidi. Usp.
RHSJ, XVI, 827; Markovi (1994), 62s.
2
Usp, Csanki (1894), 428; Bosendorfer (1994), 152. U izvorima stoji; Stupnok (1358), Ztupnuk (1381), Zthwpnok (1483),
Ztupnik (1698), Sztupnik (1730).
s
Usp. Mauran (1988), 178, 189, 196.

Izvjee 1761. navodi da je kapela na breuljku, u groblju, blizu sela, da je nedavno

nabavljeno zvono od oko 50 kg. God. 1769. Stupnik je imao 28 kat. kua, 42 obitelji i 218
katolika.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Pavlaak... koji je do dva hvata irok i stopu
do dvije dubok, izvire iz jednog jakog izvora u gorju koje se uzdie na sjeveru ispod brda
Vinogradite, Dva mala potoka - od kojih jedan tee gore, u neposrednoj blizini sela, a drugi,
zvan Kevia dol tee prema Slatniku - na pola sata od sela, kod gore spomenutoga gorja,
sputaju se nizvodno i gube u livadama pored ume Jelas. (...) uma se Jelas ispod sela stere
ravnicom sve do Kuta... Uzvisina Brdo dominira nad selom, a sa spomenutih, umom obraslih
brda Rastovica i Gaj vidljiva je zemaljska cesta izmeu ovdanjeg podruja i Slatnika. Meutim,
nad svim tim uzvisinama opet dominira brdo Mosovac. (...) Satniki stan u selu kamena je
graevina, a crkva sv. Ilije, koja je udaljena punih etvrt sata od sela, ispod brda Mosovac, i koja
stoji na putu za Lovi, samo je drvene grae."5
Oko god. 1800. naselje je imalo 2736,1837. 3707,1857. 382,1890. 724,1931.1206,1953.
1440,8 a 1991.1636 stanovnika. U drugoj polovici XIX. st. u Stupnik se doselilo puno Liana
tako da su oni neko vrijeme inili veinu.9
2.2. KRAJAII
Selo se nalazi na zapadnim obroncima Dilja, na odvojku ceste u smjeru Pleternice, 14 km
sjeverozapadno od Slav. Broda, a 6 km sjeveroistono od Brodskog Stupnika. Ime je dobilo po
posjedniku imanja.1
Stanovnici Krajaia u starini nisu posebno biljeni, nego su pribrojavani prostranom
naselju koje se skupnim imenom zvalo Odvorci.2 Njihovih 11 kua uneseno je u vojni zemljovid
iz 1780. pod imenom Krajaii (Odvorci).3
Krajaii su 1857. imali 61,1890. 64,1931.121,1953.147,4 a 1991.127 stanovnika.
2.3. LOVI
Lovi je smjeten na zapadnim padinama diljskog gorja 16 km sjeverozapadno od Slav.
Broda, 5 km sjeverno od Brodskog Stupnika, oko 149 m n/m.
Spomenuto gorje u starini je bilo gusto naseljeno pa je imalo svoju upu koja je tijekom
vremena mijenjala ime. Ponad sela bila je zidana crkva sv. Martina pa e Lovi nastaviti
tovanje toga sveca.1

Usp. NAZ Prot. 29/1, 76; popis, kut. 89; 31/111, 177; 32/IV, 161.
HNTZ, Gradifca pukovnija (1999), 171-173.
' Usp. NAZ Prot. 213, 270.
1
Usp. Schematismus deri (1837), 52. U selu jc tada ivjelo 335 katolika i 35 pravoslavnih. U Spomenici (1930), 212, stoji
da su 1839. u Stupniku bile 3 kue i 20 pravoslavnih.
* Do 1890. naselje sc nazivalo Stupnik, 1900. Stupnik Slavonski, a od 1910. nosi sadanje ime.-Nekad su se odvojeno
biljeili dijelovi naselja Riino Polje i Stupniko Brdo. Usp. Koreni (1979), 645, 647.
" Usp. Pavii (1953), 246.
1
U XVI. st. spominju se Toma Krajai (1550) i Mihal Krajai (1581). Usp. RHSJ, V, 440.
2
Budui da su Grgurevii nositelji tradicija Odvoraca, u njima su pobiljeeni stanovnici iz 1760. koji su djclomice
nastanjavali i Krajaie.
3
Usp, HNTZ, Gradika pukovnija (1999), S11-C2.
4
Usp. Koreni (1979), 645, 647.
!
Usp. Draganovi, (1982), 90; Buturac (1977), 73.
5
f

Ne spominje se u starijim kanonskim izvjeima, jer su njihove ratrkane kue, u upi Buje
(Zagrade) bile pribrojane nekom od okolnih veih sela. U izvjeu 1734. stoji: "upa ima staru
zidanu filijalnu crkvu sv. Martina, biskupa, izmeu sela Buje i Slatinika, kojoj treba popraviti
idove i krov, a crkva je i bez oltara i ostalog ukrasa. Da se sve to uredi, trai se 600 forinti.
Crkva je udaljena od matice pola sata hoda."2 Kad je sagraen regionalni put izmeu Nove
Gradike i Broda, stanovnitvo se poelo naseljavati uz put, a oni koji su ostali grupirali su se
oko Lovia.
O Loviu, uz vojni zemljovid 1780., pie: "To mjesto usred gorja, sa svih strana omeeno
umom, dio je sela Buje. Zbog velike udaljenosti od Buja nosi svoje ime... Potok Popovac
izvire ovdje nedaleko od sela, premoen je drvenim mostom, irok je do dva hvata, dubok
stopu do dvije... Meu mnogobrojnim brdima, koja dominiraju selom sa svih strana, najvie su
povezane uzvisina Plehan i uzvisina na kojoj se na etvrt sata udaljenosti od sela nalazi crkva sv.
Martina. (...) Crkva sv. Martina, odakle su vidljivi oblinji prolazni putovi prema Zagradu i
Odvorcima, zidana je."3
Oko 1800. selo se spominje u upi Buje a imalo je 174,4 1837. 2005,1857. 260,1890. 316,
1931. 332,1953. 3206, a 1991.118 stanovnika.
2.4. STARI SLATINIK
Naselje se nalazi uz regionalnu cestu izmeu Gornjih Andrijevaca i Brodskog Stupnika, 14
km zapadno od Slav! Broda, 114 m n/m.1
God. 1730. selo je imalo 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Josipa2, a 1760. 41 kue, 49
obitelji i 304 katolika. Kuedomaini su bili: imo Kopori (3,17), Mijo uri (2,10), Luka
uri (1,11), Matija Grgi (1,4), Tomo Galami (1,8), Ivan Matelovi (1,7), Mijo Kopori
(2,18), Matija Kopori (1,6), Antun Kopori (1,6), Stanislav Matelovi (1,3), Marko Svraki
(1,3), Marijan Svraki (3,10), Juro Galoni (2,4), Pavao Salanti (2,11), Tomo Augustinovi
(1,7), Mijo imonovi (1,7), Antun Dragojevi (2,11), Luka Dragojevi (1,5), Andrija
Hrvaanin (2,6), Ivan Marti (1,5), Petar Hrvaanin (-,4), Luka Franievi (1,4), Matija
Kneevi (1,4), Luka Kneevi (2,8), Juro Topi (2,6), Luka Kaapovi (1,8), Luka Vidojevi
(-,5), Luka Suni (2,9), Boo Kovaevi (1,9), Stjepan Marti (-,5), Toma Bai (3,11), Martin
Lovri (3,11), Marijan Kopori (1,5), Mijo Kopori (1,9), Matija Kopori (1,5), Matija
Kopori (1,5), Matija Kopori (1,3), Bla Kopori (1,5), Matija Danki (1,6), Anto
Kopori (4,14), Marko Kopori (1,9). Te godine selo je imalo novu drvenu kapelu sv. Josipa,
dimenzija oko 12x5 m, s tri oltara: sv. Josipa, sv. Katarine i sv. Jelene te s ostakljenim
prozorima3.
God. 1769. Slatinik je imao 44 kue, 71 obitelji i 358 katolika.4

2
3
4
5
ft
1
2
J
4

Sran (1995), 89.

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I65s.
Usp. NAZ Prot. 213, 273.
Usp. Schamaiismus cleri (1837), 51.
Usp. Koreni (1979), 646.
U izvorima stoji: Szlatinijk (1730). Szlatinik i Slatinik-(1760).
Usp. NAZ Prot. 29/1, 76. '
Usp. NAZ Prot. popis, kut, 89,
Usp. NAZ Prot. 32/IV, 152.

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie:"... Sva tri potoka, Bijeli zdenac, Zavrki potok i Potoina
izviru u oblinjem sjevernom gorju. Prva dva spomenuta potoka, od kojih Zavrki potok tee
kroz selo, gube se jo u ovoj sekciji, a Potoina se gubi u barovitim poljima izmeu uma i
ipraja na junoj strani ravnice koja ovdje zavrava. Sva su tri potoka na zemaljskoj cesti, koja
ih sijee, premoena drvenim mostovima. (...) asniki stan u selu zidana je graevina."5
Nakon pripajanja dijela slavonskih upa akovakoj i Srijemskoj biskupiji (1773.), Slatinik,
kao granino selo, pripojen je spomenutoj biskupiji, odnosno Sibinju. God. 1837. imao je 553fi,
1857. 475,1890. 542,1931. 821,1953. 8507,1991.1386 stanovnika. Koncem XIX st. u selo se
doselilo povei broj Liana.8

HNTZ; Gradika pukovnija (1999), 173s.

Imao je 512 katolika i 41 pravoslavaca Usp. Schematismus (1937), 38. U Spomenici (1930), 212, stoji da je 1839. u selu
bilo 6 pravoslavnih kua sa 51 lanom.
' Do 1900. naselje je nazivano Slatinik ili Slatinik Gornji, a onda - da bi se razlikovalo od druga dva istoimena naselja nazvano je dananim imenom. Dio naselja Pisci 1921. biljeeno je odvojeno, a poslije je i ono ukljueno u sadanje
naselje. Usp. Koreni (1979), 646-648.
" Usp. Pavii (1953), 246.
6

III. OPINA BUKOVLJE

3.1. BUKOVLJE
Bukovlje se nalazi na junim padinama Dilja 4 km sjeveroistono od Slav. Broda, 111 m n/
m.

Srednjovjekovno Bukovlje spominje se u izvorima 1422., 1428., 1446., 1450., 1482., 1483.
god.2 Pripadalo je tomikom posjedu koji je mijenjao gospodare. Stanovnici sela uspjeli su se
odrati tijekom osmanlijske vladavine.3
Selo se 1698. spominje, ali nije obraeno4. God. 1730. Bukovlje je imalo 8 kua i kapelu;
1746.15 kua, 26 obitelji i 131 katolika, a 1754. kapelu posveenu sv. Ivanu Krstitelju.
God. 1760. u Bukovlju je bilo 16 katolikih kua, 39 obitelji i 202 katolika. Kuedomaini
su bili: Anto Fugadi (4,19), Franjo Fugadi (2,9), Marin Fugadi (1,10), Matija Fugadi
(2,14), Anto Alkovi (2,14), Matija Alkovi (3,18), Marin Alkovi (2,6), Ivan Boi (4,19),
Nikola Alkovi (4,19), Matija Alkovi (2,9), Marin Petrovi (2,12), Mijo Petrovi (3,6), Luka
Petrovi (2,8), Franjo Alkovi (1,9), Gabrijel Fugadi (4,21) i Grgo Fugadi (2,9).
Izvjee 1765. navodi kako je u selu nedavno sagraena nova kapela sv. Ivana Krstitelja i uz
nju tornji. Crkvenjak je bio Matija Alkovi. God. 1769. Bukovlje je imalo 16 kua, 44 obitelji i
201 stanovnika/
Na vojnom zemljovidu iz 1780. vidi se selo sa 24 naseljene kue, uvrstane samo uz sjevernu
stranu zemaljske ceste. Iz sredita sela, prema sjeveru, odvajao se put prema starom Selitu gdje
se nalazilo srednjovjekovno Bukovlje. Tu se uzgajala vinova loza. Na istonom kraju sela vidi se
kapela. U opisu stoji: "Selo se nalazi ispod brda Igra na prolaznoj zemaljskoj cesti koja vodi od
Nove Gradike prema Vinkovcima, Mitrovici i dalje. Ovdje se jo spaja s cestom od Broda
prema Osijeku. (...) Putovi prema Gornjoj Vrbi za suha vremena lako su prohodni tekim
kolima... Put prema Tomici i Podvinju u podnoju brda Igra, koje ostaje s desne strane, do
Tomice krai je od zemaljske ceste... Putovi koji preko golog brda Igraa vode prema Tomici i
' Naziv jc, ini sc; dobilo po nekad dominantnom biljnom pokrovu.
Usp. Csanki (1894), 398. U izvorima stoji: Bokolya (1422), Bukovlya (1446), Bukovjc (1483), Bukovye (1698),
Bukovilia (1730), Bukovie (1746), Bukovlyc (1760).
I Usp. Markovi (1994), 70, 171.
Usp. Mauran (1988), 152,156.
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11, 368; popis, kut. 89, nepaginirano; 31/111, 65; 32/IV, 113.
2

Jeeviku strmi su i samo oteano prohodni lakim vozilima. Crkva na kraju sela drvene je
grade."6
God. 1837. Bukovlje je imalo 2647,1857. 226,1890. 358,1931. 501,1953. 596,8 1991. 902
stanovnika.
Tijekom XIX. i poetkom XX. st. stanovnitvo se, uz poljodjelstvo, bavilo i uzgojem svilaca
pa je uz cestu od Broda prema Bukovlju bila zasaena aleja dudova. Zadnjih sto godina, zbog
blizine grada, poeli su se zapoljavati u industriji.9
3.2. JEEVIK

Jeevik se nalazi u diljskom gorju, na umskoj krevini Dolice, 7 km sjeveroistono od Slav.

Broda, 3 km sjeverno od Bukovlja, 182 m n/m. Ime je dobio po jeevima, sisavcima
kukcodercima.
Selo je nastalo u osmansko doba kad su tu stigli vlaki martolozi, iskrili dio uma, podigli
malo naselje i ivjeli uglavnom od stoarstva. Kad su se tijekom bekog rata Osmanlije povukli,
u selu su ostale etiri obitelji.
U komorskom popisu 1698. Jasevik je ovako opisan:
a. 1 1) Imena stanovnika ipodlonika:
Lovak Kasapovi, svinja 1, konica 1, jutro penice 0,5, najamnik 1.
Grgo Kasapovisin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Jakob Kasapovi, ki 1, krava 2, junadi 2, svinja 3, konica 2, jutro penice 1.5, vozova sijena
2, najamnik 1.
Jovica Bonjak.
Ukupno: sin 1, keri 2, krava 3, junadi 3, svinja 3, konica-.4, jutara penice 3, vozova sijena
2, najamnika 3.
2) Ovi su se stanovnici prilagodili svojim susjedima i zapovijedima svojih predpostavljenih.
Doavi osobno ovi graniarski stanovnici s prezimenima Lovaka Kasapovia s ostalim,
nakon obavljene prisege, rekli su:
Ovi stanovnici zbog nedostatka radne stoke ne mogu orati zemlju svoga seoskog
gospodarstva, nego sve rade kopajui i zato ne trae druga susjedna zemljita. Sadanji
stanovnici svoj posjed nisu dobili dodjelom komorskih slubenika, nego su ga batinili od svojih
prea. Do sada, uime poreza ili nameta na zemlju, nisu nita plaali.
Glavni sudac ovim stanovnicima, u svim parnicama, je gospodin pukovnik Giba, a onda
voe narodne vojske. Oni su im do sada pravne usluge vrili besplatno.
Vojnice nikad nisu plaali, ali su ipak etiri tjedna na hrani izdravali jednog njemakog
vojnika s drugom dvojicom. Kao nadomjestak vojnice, drugo nita nisu plaali niti su bilo kome
to davali.
Po nalogu gospodina pukovnika Gibe stanovnici ovog seoca, za njemaku posadu u Brodu,
morali su godinje besplatno nasjei i dovui pola hvata drva za loenje.
Stanovnici ovoga posjeda, za utvrivanje brodske tvrave, bili su prisiljeni besplatno nasjei i
''HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 70.
263 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 36.
U starijim izvjeima selo sc naziva Bukovlje, da bi sc neko vrijeme nazivalo Bukovlje Podvinjsko. Od 1953. Bukovlje
Brdo poelo sc odvojeno biljeiti kao dio naselja, da bi u novije doba i ono bilo ukljueno u naselje. Usp. Koreni (1979),
645-647. Pavii (1953), 268, tvrdi da u Bukovlju pedesetak starih porodica dri dvije treine sela, a medu naseljenieima
ima desetak kua Liana,
" Usp. Markovi (1994), 205, 165, 267.
1
Mauran (1988) 151-153. Prijevod s latinskog jezika,1 U izvorima stoji: Jessevics (1698), Jcssevik (1746), Jescvijk
(1760).
7
8

dovui 50 veih palisada te godinje davati jednog radnika da deset dana besplatno radi
Za gore spomenute radove stanovnicima nije nita plaano.
O komorskim gospodarskim smetnjama i slubenicima stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto u zaklonu dvaju breuljaka. Uvijek je bilo malo i stalno se zvalo Jeevik
Udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 ugarskih milja.
Ovi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi, osim jednog.
Imaju 4 skromne kuice napravljene od prua, pokrivne slamom, a nemaju nijednog
narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na udaljenost od jednoga sata hoda. S istok
su mu Korduevci, sa zapada selo Podvinje, s juga selo Bukovlje, sa s sjevera mei sa selom
Crnim Potokom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Poega, s juga Teanj - preko
Save na granici s Osmanlijama -a na sjeveru Podgora2.
Imaju oko 50 jutara obraenih oranica i neobrene zemlje razmjetene po gorju i dolinama;
rtova nemaju, a boljih sjenokoa imaju oko 6 jutara. Suma za loenje iza gradnju i to hrastovih,
tisovih i zelenike, posjeduju oko 50 jutara.
U ovom mjestu ne naziru se tragovi crkvene ili svjetovne graevine; nema nijedne niti
poruene vodenice. Imaju oko 10 jutara zironosnih hrastovih uma, slobodnih od irovine.
Nemaju ribnjaka niti jama s ribama.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bijae brodski spahija Omeri, kome je svaka kua kao
naknadu godinje plaala 80 denara, davala tri radnika te za svaku tovljenu svinju plaala 4
denara.
Njemu su davali i desetinu od svih prihoda, na koje se ona odnosila, i dmgo nita.
Budui da nisu imali rtova, nisu plaali desetinu vina.
Osmanskom caru plaali su godinje 3florina te su morali raditi na mostovima preko
potoka Brezine3.
Njegovu Velianstvu, osim to su duni besplatno obavljati vojniku slubu, drugo nita ni
plaali
Oponovnoj rasporedbi vojnice, budui da do sada nita nisu plaali, nita ni ne znaju.
Stanovnici, skupa pozvani, dragovoljno su rekli da su ove toke posve istinite.
b. Tijekoni sljedeih godina u Jeevik e doselilo nekoliko izbjeglih porodica iz Bosne. U
izvjeu 1730. selo nije posebno spomenuto, premda izvjee iz 1746. napominje kako ono, kao
i u ranijem izvjeu, ima 5 kua.
God. 1760. u selu je bilo 13 nastanjenih kua i to 6 katolikih sa 7 obitelji i 48 katolika te 7
pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Toma Kasapovi (1,5), Marin Kasapovi
(1,9), Pavao Kasapovi (1,7), Mijo elekovi (2,14), Juro Kasapovi (1,8), Marko elekovi
(1,5).
God. 1769. u Jeeviku je bilo 6 kat. kua, 11 obitelji i 51 katolika.4
Na vojnom zemljovidu iz 1780. vidi se kako je selo smjeteno unutar male krevine, sa svih
strana okruene umama. U to doba Jeevik je imao 13 uz kolnik uvrstanih kua. "Klanci, koji
se uzdiu ispod uzvienja kraja i Rastuke doline, natapaju se iz malih izvora, a iz njihova
sutoka izvire Potok. Preko njega... na putu odavde za Tomicu vodi drveni most, a klanci zbog
svojih strmih uzvisina nisu prohodni. Suma na bregovima Cerovac i Vijenac see do brijega

Podgora - naselje 11 km jugoistono od Naica. Tu jc bio srednjovjekovni grad. U osmansko doba bila je tu varo,
sjedite kadiluka, s oko 60, a 1698. imala je 10 kua. Usp. abanovi (1982), 220; Mauran (1988), 97.
U izvorniku stoji Tergin.
4
Usp. NAZ Prot. 29/1, 91. 30/11,242; popis, kut. 89,218; 31/111,154; 32/1V, 101. Izvjeu iz 1761. navodi da u selu ima
7 pravoslavnih kua. U Spomenici (1930), stoji da je 1734. bilo 5 pravoslavnih kua.

Vijenac niz dolinu blizu Korduevaca, i na ovoj je strani obrasla visokim drveem i gusto
prorasla."5
God. 1837. Jeevik je imao 736, 1857. 71, 1890. 87, 1931. 153, 1953. 1367, 1991. 71
stanovnika.
3.3. KORDUEVCI
Korduevci se nalaze u diljskom gorju, u uskoj izduenoj dolini kroz koju protjecu potoci
Brezna i Djedov Potok, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda a 5 km od Bukovlja, 160 m n/m.
Ime mu, ini se, potjee od maarske rijei kardo (ma).
U srednjem vijeku Korduevci su bili jedno od mnogih sela u sastavu velikog posjeda
Vrhovina. Spominje se 1474. god.1 U osmansko doba starosjedioci su bili prisilno udaljeni, a na
njihovo su mjesto naseljeni pravoslavni Vlasi koji su Osmanlijama sluili kao pomone ete.
Dio tih Vlaha napustio je selo u vrijeme bekog rata, tijekom povlaanja Osmanlija. Komorska
komisija nije ga popisala, premda je u selu bilo nekoliko naseljenih kua.2 Kasnije se u njega
naselilo neto katolikih izbjeglica iz Bosne.
God. 1730. Korduevci su imali 8 kat. kua i kapelu sv. Josipa; petnaest godina kasnije 9, a
1758. 13 kat. kua i 16 obitelji. God. 1760. u selu je bilo 30 kua, 11 kat. kua s 12 obitelji i 67
katolika te 19 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Matija Petrovi (2,7), Anto
Velikanovi (2,9), Marin Augustinovi (1,7), Tadija Petrovi (1,6), Mato Dereli (1,4), Mijo
Velikanovi (1,4), Mato Feri (-,8), Mato Kokanovi (1,5), Marko Stani (1,5), Martin
Kokanovi (1,5) i Grgo Kokanovi (1,7).
God. 1769. broj se kat. kua smanjio na 9 kua, s 11 obitelji i 67 katolika.3
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Korduevci su selo sa 22 - uz kolnik u smjeru unjevaca uvrstane kue okruene vonjacima. U opisu stoji: "Dvije do tri stope irok i do dvije stope
dubok potok, koji se u ovom kraju zove Pocerje, pjeice i konjima nije prohodan samo po
prolaznim putovima, nego i na vie drugih mjesta... Dva potoka istoga imena Butnaa izviru u
velikoj umi, ispod gorskog grebena, s kojeg je vidljiva u planu naznaena granica izmeu
vojnog podruja i Provincijala s druge strane. Ti potoci nakon svog sutoka ispod brijega Trojak
ine potok Kolievac, koji se u 14. sekciji zove Brezna, gdje je premoen drvenim mostom. (...)
Suma na bregovima Trojak, Vinogradite, Panje i Babina njiva visoka je, rijetka, pomijeana sa
iprajem..."4
God. 1837. Korduevici su imali 176 stanovnika,5 1857. 136, 1880. 137,' 1921. 267, 1953.
313,6 a 1991.174 stanovnika.
3.4. VRANOVCI
Naselje lei uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 6 km sjeveroistono od Slav. Broda,
povezano s Bukovljem, 111 m n/m.
5

HNTZ, Brodsku pukovnija (1999), 69s; Markovi (1994), 186.

23 katolika i 50 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 36.
7
Usp. Koreni (1979), 645.
1
Usp. Csanki (1894), 274, 325; Bosendorfer (1994), 166. U izvorima stoji: Kordsevvcz (1474), Kordusevczy (1698),
Kordusscvczi (1730).
2
Usp. Mauran (1988), 152.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 91; 30/11, 241s; 31/111, 154; 32/IV, 101. Spomenica (1930) 212, navodi da je u selu 1734. bilo
10, a 1779.18 pravoslavnih kua.
4
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 60s.
5
104 pravoslavca i 72 katolika. Usp. Schematismus (1834), 212; U Spominici (1930), 212 stoji da je 1839. u selo bilo 14
pravoslavnih kua sa 74 pravoslavaca.
6
Usp. Koreni (1979), 645.

Selo se u srednjovjekovnim ispravama spominje 1422., 1428., 1446., 1450., 1467., 1481.,
1482., 1483., 1498. god.1 Pripadalo je tomikom posjedu kojim su upravljali Truteljevii.
Starosjedioci su se tijekom osmanske uprave uspjeli odrati, a 1698. selo je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Franjo Biori, keri 2, ovaca i koza 2 svinja 1, vozova sijena 1, najamnik 1.
Marian Halievi, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Franjo Doboli, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1.
Luka epi, sin 1, krava 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Marian Keverovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2. svinja 1, konica 1, jutro penice 1,
vozova sijena 2.
Marko Dereli, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5.
Mihal Cakalovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutr
penice 0.5, vozova sijena 2.
Juro Ponadi, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 1, konice 1, kopa vinograda
voz sijena 1.
Antol Alkovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, kopa vinograda 1,
jutro penice 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Mikola Petrovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro
penice 1, voz sijena 1, najamnika 2.
Filip Bendari, sinova 2, jutro penice 0.5.
Ukupno: sinova 11, keri 8, volova 2, krava 9, junadi 8, ovaca i koza-4, svinja 8, konica 11
kopaa vinograda 5, jutara penice 8, vozova sijena 9, najamnika 6.
2) Ovi stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Franjo Topoli3, Mihal akalovi i Luka epi, nakon prisege, ispitivani,
rekli su:
Stanovnici ovog posjeda, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo i svoju zemlju te ne koriste susjedno zemljite. Ovaj posjed nisu dobili doznakom i
razdjelbe komorskih slubenika, nego su ga batinili od svojih prea te do sada nisu plaali
nikakvih poreza na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba, i njemu podloni asnici, suci su ovim stanovnicima a pravne
usluge vre besplatno.
Sadanji stanovnici, zbog vojnih povlastica, do sada nisu plaali vojnice, niti su to davali kao
naknadu za nju.
S ovog posjeda, za brodsku tvravu, morali su nasjei, odvui i ukopati 245 veih palisada.
Isto tako, morali su godinje davati tri radnika, kojima je svakom od njih dnevno plaano po 12
denara.
Za radove, u svezi s dovoenjem spomenutih palisada, nita im nije plaano.
O zapreci komorskom gospodarstvu, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto smjeteno je u prigorju s lijepim pogledom u daljinu4 Selo se oduvijek zvalo
Vranovci. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 20 milja.
Svi ovi stanovnici u osmanslco doba bili su kmetovi, sad su graniari, katolike vjeroispovijed
Imaju 12 bijednih kuica napravljenh od iblja, pokrivenih slamom te etvrtinu narodnog
1
Ladislav, sin Petra eha, dao jc u zalog (1448) "possessiones suas Wranovacz... in commitatu de Poscga". U izvorima
stoji: Branocz (1422), Vranolcz (1428), Wranoucz (1446), Wranocz (1450), Wranacz (1467), Vranovczy (1698). Usp,
Csdnki (1894), 431; Bosendorfer (1994), 155. Od 1890. kao dio naselja Vranovci-Brdo povremeno je biljeeno odvojeno.
3
Mauran (1988), 149-151. Prijevod s latinskog jezika.
n
U popisu stoji Doboli.
4
Selo jc bilo neto sjevernije na padinama Dilja. Kasnije je preneseno u ravnicu.

selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda u daljinu. S istoka mu je selo Tomin Kut5, s
zapada selo Tomica, s juga Vrbova6, a sa sjevera mei s Jeevikom. Granice su mu, s istoka
Babina Greda, sa zapada Koba, s juga Doboj, a na sjeveru dotie Naice.
Ima olco 60 jutara dosta plodnih, obradivih oranica i neobraene zemlje razmjetene po gorj
uglavnom obrasle trnjem, tri jutra pustih nova i 15 jutara sjenokoa. Nema uma za divenu
grau, ali ima olco 10 jutara uma za loenje.
Ovo mjesto nema ni svjetovne ni crkvene graevine, ni vodenice. Isto tako nema ni ironosnih
uma, ni ribnjaka, ni jama s ribama, osim jednog potoka.
Prema prianju prea znaju dodue da je kranski gospodar ovog posjeda bio neki Vuk
Despot7, a o njegovim pravima i prihodima ne znaju nita.
Stanovnici meu sobom, glede raspodjele zemlje, nemaju nikalcvih tekoa.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ali-beg skupa s brodskim franjevcima, koji su u
ovom selu imali jednu vodenicu. Njemu je svaka kua kao naknadu plaala godinje po 12
denara i davala tri radnika; drugih nameta nisu plaali.
Spomenutom osmanskom gospodaru zemlje svake su godina davali desetinu od svih
prihoda.
Istom osmanskom gospodaru zemlje davali su i desetinu vina ali u odgovarajuoj novanoj
protuvrijednosti.
Ovo alodijalno8 seoce osmanskom je caru godinje plaalo jedan grki dufmt.
Njegovu Velianstvu, osim vrenja vojnike slube, do sada drugo nita nisu plaali.
Budui da do sada nisu plaali vojnice, nita ne znaju o ponovnoj razdiobi.
Prisutni su stanovnici gornje toke potvrdili jednoduno i dragovoljno.
b. God. 1730. Vranovci su imali 15 kat. kua i kapelu sv. Bartola; 1746. selo je podijeljeno
meu podvinjskom, u kojoj je bilo 9 kua s 10 obitelji i 88 katolika, i vrhovakom upom sa 12
kat. kua i kapelom sv. Ivana evaneliste. I u izvjeu 1758. selo je s 30 kat. kua u dvije
spomenute upe. U podvinjskom dijelu Vranovaca bila je kapela Uznesenja BDM.
God. 1760. Vranovci su imali 15 kua s 15 obitelji i 96 katolika. Kuedomaini su bili:
Pavao Luki (2,11), Franjo Tobolevi (1,7), Petar Tobolevi (-,3), Martin Keverovi (1,9),
Andrija Keverovi (1,4), Martin upi (-,2), Matija Dereli (1,5), Vid Dereli (1,6), Marko
Dereli (2,10), Ivan Vaidi (2,8), Mijo Dereli (1,5), Marin Topolevi (-,3), Mato Luki
(1,10), Mijo upi (1,7), Mato upi (l,6).y
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Vranovci su selo sa 25 uvrstanih kua s obje strane
zemaljske ceste, U opisu stoji: "Mali potoci Vinkovac, Topola i Dolica izviru u ovom podruju
ispod sjevernih uzvisina koje su obrasle visokim mjeovitim drveem i gustim grmljem. Zbog
svojih dubokih graba potoci su na prolaznoj cesti premoeni drvenim mostovima. (...) Punih
pola sata od sela u smjeru Trnjana od ove se ceste odvaja na lijevu stranu zemaljska cesta koja
vodi od Broda za Osijek, a na etvrt sata od Klokoevika vodi za Novo Topolje,"1"
God. 1837. Vranovci su imali 226," 1857. 248, 1890. 280, 1931. 456,1953. 470,'2 a 1991.
475 stanovnika.
5

Dio Trnjana.
Donja Vrba.
' Bcrislavi, plemika obitelj. Slavonski Berislavii nose pridjevak Grabarski po svom glavnom imanju Grabarju kod
Broda. Izumrli su 1535. god.
* alodij - nasljedno imanje. U Hrvatsko-ugaTskom kraljevstvu posjedovanje alodija od XV. st. bilo je mjerilo za
odredivanje plemikog statusa. U hrvatskim pisanim spomenicima alodij sc oznaavao izrazima plemenina ili baina,
premda ta dva pojma mogu imati i ire znaenje.
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 89s; 30/11, 241, 268, 271; popis, kut. 89, 219.
1,1
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 69s.
11
221 katolika i 5 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 36.
12
Usp. Koreni (1979), 647.

IV. OPINA CERNIK

4.1. BAIN DOL

Naselje se nalazi na padinama Poeke gore, 7 km sjeveroistono od Nove Gradike a 4 km
od Cernika. Ime je dobilo po prezimenu Baca (Bain)'.
U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1458. i 1501. god. Premda u vrijeme osmanske
vlasti nemamo o njemu podataka, prema nekim pokazateljima moglo bi se zakljuiti da se tu
stalno zadralo starosjedilako stanovnitvo.
Bain Dol nije uvreten u komorski popis iz 1698. niti se u njemu spominje. God. 1730.
imao je 16 kat. kua. Ispod sela, na ruevinama kamene crkve, bila je drvena kapela sv. Marije
Magdalene, sagraena tako da je "s tri strane drvena a s etvrte, sjeverne strane ostao je stari
kameni zid". Petnaest godina kasnije (1746.) selo je imalo 18 kua i 192 katolika.
U izvjeu 1758. spominje se kako se za sluenje mise u kapeli sv. Marije Magdalene, na
groblju, pribor uzima iz kapele sv. Blaa koja je u selu, ali koja je u loem stanju daje nadzornik
upa Ivan Paxy naredio da se stvari i zvono prenesu u spomenutu kapelu. A gdje se nalazila
kapela sv. Blaa, teko je rei, jer je selo - prije rasijano po gorama i dolovima - u meuvremenu
preneseno pored puta. Nazivi okolnih njiva i danas poneto govore o smjetaju nekadanjega
sela.
God. 1760. Bain Dolje imao 39 kua sa 109 obitelji i 484 katolika. Kuedomaini su bili:
Ivan Lui (5,23) Marijan Mandi (2,11), Iva Dobi (-,2), Juro Lui (3,14), Marko Mori
(3,11), Grgo Peiani (1,6), Marijan Lui (2,14), Matija Bigovi (2,13), Mato Bigovi (3,13),
Antun Miki (3,20), Martin Fratrovi (2,11), Nikola Lui (7,35), Stjepan Bigovi (6,28), Juro
Bigovi (3,17), Matija Bonjak (2,15), Mijo Bonjak (4,15), Matija Terzi (4,20), Matija
Aleki (1,8), Ivan Spai (1,4), Toma Merkovi (3,10), Nikola Merkovi (3,11), Nikola
Martokovi (3,10), Filip Martokovi (1,6), Ivan Tubi (1,7), Marko Martokovi (1,6), Ivan
Kova (2,12), Petar Tui (2,13), Tomo osi (2,7), Tomo Lui (5,8), Mika Gerdi (4,12),

1
U izvorima stoji g. "Bagyaweige possessio" (1458), Batyawelg (1501), Bachin Do! (1730). Baehindoll (1746), Bachindo
(1760). Neki povjesniari tvrde da je utvrda Graanica bila nedaleko od Bain Dola. Usp. Csanki (1894), 399;
Bosendorfer (1994), 129,123.

Mijo Jaki (1), Stjepan Panduri (7,13), Anto Kii (4,14), Andrija Ozeren (2,8), Grga
Lukievi (1,8), Franjo Debeljakovi (4,22), Bla Terzi (6,20), Nikola Aleki (1,8) i Nikola
Jaki (1,8).
God. 1778. selo je imao 36 kua, 103 obitelji i 473 katolika.2
Bain Dolje imao 1857.420,1890. 497,1931. 605,1953. 613,3 a 1991. 441 stanovnika.
4.2. BANIEVAC
Selo se nalazi na sjevernoj strani Poeke gore 12 km sjeveroistono od Nove Gradike u
smjeru Poege, 8 km od Cernika.
Na banievakom groblju bila je kamena crkva. Tu je (1939.) pronaen nadgrobni
spomenik iz 1403. s plemikim grbom i latinskim natpisom a neto kamenja od stare crkve
ugraeno je u novu.1
Banievac se ne spominje u komorskom popisu 1698. naselja. God. 1730. imao je 8 "isto
katolikih kua". Izvjee te godine kapelu sv. Martina stavlja u Bain Dol "uz cestu kojom se
ide iz Poege u Cernik pored starih ruevina s vlastitim ograenim grobljem". God. 1746.
napominje se kako selo skupa sa Sinlijama ima 10 kua i 45 katolika. Izvjee 1758. biljei da je
u selu kapela sv. Ivana evaneliste, a da se stanovnici sahranjuju kod kapele sv. Martina na
brdacu blizu ceste, koja je nainjena od dasaka pa je u njoj zbog tronosti zabranjeno sluiti
misu. Dakle, crkva a kasnije i kapela sv. Martina, nalazila se ne u Bain Dolu, nego u
Banievcu.
God. 1760. Banievac je imao 12 kua, 28 obitelji i 141 katolika. Kuedomaini su bili:
Tomo Valei (7,40), Juro Dugali (1,6), Antun Kneevi (2,11), Stjepan Kneevi (2,7), Juro
Kneevi (2,11), Nikola Kneevi (3,15), Josip Jeloni (2,10), Josip Vinkovi (3,18), Luka
Blaevi (1,7), Martin Kneevi (1,5), Stanislav Kneevi (2,6), Petar Kneevi (2,5).
God. 1778. selo je imalo 16 kua 36 obitelji i 155 osoba.2 God. 1857. Banievac je imao
242,1890. 326,1931. 412,1953. 447,3 a 1991. 281 stanovnika.
4.3. CERNIK
Cernik se nalazi u podnoju Psunja, 3 km sjeverno od Nove Gradike.
U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1372., 1381., 1396., 1403., 1407., 1408., 1413.16., 1421., 1445., 1454., 1455., 1463., i 1464. god.! Njegova okolica u predosmansko doba bila
je gusto naseljena. Uz njega se spominje vise plemikih rodova, posebice Desislavii. God.
1520. plemii Desii pribavili su Cerniku pravo drati nedjeljom tjedni, a na sv. Franju godinji
sajam. Poetkom XVI. st. Desii su na brdu u Cerniku sagradili tvravu. Osmanlije su ga
osvojili 1536. god. U njemu je ve 1550. bilo sjedite nahije, a od 1582. sjedite kadiluka. Neto
prije 1607. Cernik je postao sjedite sandaka pa je time ubrzo dobilo vee znaenje meu
muslimanskim naseljima.2
Atanazije Jurjevi (Georgiceo), u svom opisu Cernika 1626. biljei da varo ima 500-600
kua i 700 vojnika, da je opasana zidovima s tvravom koja ima nekoliko tornjeva i tri teka
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26, 117s; popis, kut. 89, 73-75;31/III, 73.
-1 Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Janula (1980b), 97s. U aktima vizitacija stoji: Banichevacz (1730).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26, 118; popis, kut. 89, 72s; Janula (1980b), 212, 243, 288.
3
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Bosendorfer (1994), 132. U izvorima stoji: Chernnyk (1372), Cernuk (1381), Chernek (1403), Cernek (1408),
Cernizza (1623), Zernich (1646), Czernik (1698).
2
Usp. Hivatska enciklopedija, III, Zagreb, 1942, 680s; Janula (1980b), 144-160; abanovi (1982), 224s,

topa. Biskup fra Jeronim Lui 19. svibnja 1638. krizmao je - uz asistenciju devet franjevaca 530 katolika. U svom izvjeu napominje da Cernik ima od kamena sagraenu crkvu, da u
njemu boravi paa i drugi osmanlijski dostojanstvenici, da upu vode fra Ivan Poljianin sa
pomonikom. Putopisac Evlija elebi biljei daje tvrava sagraena od tvrdog matrijala, na
niskom brdu u obliku etverokuta "izmeu dva prostrana brijega sa vinogradima i baama na
obali rijeke umetlice", da u njoj ima dovoljno streljiva, spremite ita i begov dvor. U tvravi se
nalazila i mala damija, a ispred gradskih vrata preko opkopa bio je drveni visei most. U njoj
su stanovali samo gradski zapovjednik i sandak-beg. U varoi, uz vie bogomolja, "nalazi se
jedna tekija (derviki samostan), tri osnovne kole, dva hana, jedan mali hamam (javno
kupalite)" i mnogo duana. "Kue koje lee s desne i lijeve strane ove rijeke kao i ostale kue
imaju svoje bae, divne kao zemaljski raj. Na ovoj rijeci okreu se mnoge vodenice... Kako je
klima prijatna, tu i tamo se nailazi na hrvatske ljepotice. Na glasu su im i vrlo poznati vinogradi
i maslo". God. 1680. Cernik je imao oko 1000 kua. Premda je dolaskom Osmanlija oko
polovica stanovnika prela na islam, katolici su u Cerniku stalno imali svoju upu. Oko 1630.
cernika je upa imala oko 1500 katolika a sluili su je dva franjevca.3
U vrijeme bekog rata oko Cernika su dugo voene borbe. Austrijski general Aenea Caprara
smatrao je da je Cernik loa tvrava i nesposobna da se brani pa ju je 14. svibnja 1688. poruio,
u varoi spalio sve kue, a Cerniane prisilio da se presele u Poegu. God. 1691. Cernik je
osloboen a muslimansko stanovnitvo preselilo se u Bosnu.4
U komorskom popisu 1698. Cernik je ovako opisan:
a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika:
Juro Dugonovi, sinova 2, keri 3\ konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograd
6, jutara penice 3, vozova sijena 3.
Ivan Kutnjak; sinova 3, konj 1, volova 2, ovaca i koza 10, svinja 4, konica 5, kopaa
vinograda 5, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 2.
Petar Sandukia, sin 1, konj 1, vbl 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 4, jutar
penice 3, vozova sijena 2.
Mato Vidakovi, keri 2, konj 1, junadi 5, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 2,
vozova sijena 1.
Mato Simi, sin 1} konj 1, vol 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova
sijena 1.
Marko Sagovac, sinova 2, ki 1, konj 'l, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa
vinograda 6, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6.
Ilia Gerguri, sin 1, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 1,
kopaa vinograda 3, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Petar Vuiievi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1, jutara penice 2
vozova sijena 2.
tipan Buadi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 1,
kopaa vinograda 5, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Ivan Mirkovi, sinova 3, ki 1, konj 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1
voz sijena 1.

Usp. eJcbi (1967), 230; Hivatska enciklopedija, III, 680s; Draganovi (1982), 91.
Usp, Janula (1980b), 15ls; Gjuro Szabo, Srednjovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1920, 122s, /kratica:
Szabo (1920)/.
5
Mauran (1988), 230-233.

tipan Poti, sin 1, konj 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Marian is, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa
vinograda 4jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3.
Ivan Klai, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 5, kopaa
vinograda 5, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6.
Toma Mirkovi, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, kopa vinogarada 1, jutro penice 1, jutr
zobi 1, voz sijena 2.
Marko Poparovi, sinova 2, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 2,
jutara penice 3, vozova sijena 2.
Pavo Leta, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara penice
jutro zobi 1, voz sijena 1.
Mato Golubi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, voz
sijena 1.
Mato Terzanoc, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutro penice 1.
Marko Bukvi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, motika vinograda 1, jutara penice 1.5
voz sijena 1.
Juro Vinkovi, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice
jutro zobi 1, vozova sijena 2.
Anton Bukovi, ken 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2,
vozova sijena 2.
Marko Pauii, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 2, vozov
sijena 2.
Marin Kukanovi, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, june 1, konica 2, kopaa vinograda 2,
jutara penice 4, vozova sijena 3.
Ivan Kliki, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 1, kopaa vinograda
jutara penice 4, vozova sijena 2.
Marko Ceped, sin 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Mihal ipan, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 6, kopaa vinograda 3, jutara
penice 2, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Luka Bukva, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova
sijena 2.
Mato Jelaavi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, juta
penice 2, vozova sijena 2.
Marko Gerguri, sinova 2, keri 3, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 3, jutr
jema 1, vozova sijena 2.
Mato Glei, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa
vinograda 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Mato Blaevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinogi-ada 1, jutara penice
voz sijena 1.5.
Ivan Radai, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, voz sijen
1.5.
Itvan Torok, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, jutro
jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 2.
Ukupno: sinova 42, keri 33, konja 17, volova 32, krava 35, junadi 59, ovaca i koza 29,
svinja 22, konica 23, kopaa vinograda 84.5, jutara penice 87.5, jutara jema 6.5, jutara zob
7.5, vozova sijena 72, najamnika 6.

2) Prije spomenuti stanovnici svi redom ele ivjeti vojnikim ivotom.

Osobno su doli Juro Dugonovi, Ivan Kutnjak i Petar Kandukia6 koji, nakon prisege,
ispitivani rekli su:
Ovi tvrdavski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo ni svoju zemlju i zato ne trae susjedna zemljita. Oni su na ovom posjedu, skupa s
muslimanima, ivjeli jo od osmanskog doba i do sada nisu nita uzimali od komorske razdjelbe,
niti su do sada ita plaali uime poreza ili nameta na zemlju.
Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim tvravskim stanovnicima, a pravne usluge
vri besplatno.
Vojnicu ili namete do sada nisu plaali pod izlikom da su prilikom ulaska i izlaska carske
vojske u svojim privatnim poslovima pretrpjeli goleme gubitke.7 Zato o drugim tokama ne mogu
nita rei.
3) Ovo je mjesto smjeteno u dolini i na padinama dvaju lijepih gorskih rtova. Tvrava se
zove Cernik. Udaljena je od Osijeka 12 a od Petrovaradina 30 milja.
Ovi su stanovnici, kao graani, u osmansko doba stanovali meu muslimanima; sada su svi
graniari rimokatolike vjeroispovijedi
Imaju nekoliko starih muslimanskih kua, sagraenih od drveta, pokrivenih indroms, dobro
namjetenih, a glavnina je - ukupno ih je 60 - poput raanskih,J, napravljena od prua. Imaju
etiri cijela narodna selita. Teritorij ove tvrave obuhvaa prostor od oko pola ugarske milje.
istoka joj je selo Reetari, sa zapada selo Kovaevac, s juga selo Prva a sa sjevera mei selom
Sumetlicom. Granice su: s istoka Poega, sa zapada Pakrac, s juga Gradika, a na sjeveru dotie
Sira'".
Tvrava posjeduje oko 200 jutara oranica i neobraene zemlje smjetene u ravnici i prilino
plodne, oko 100 jutara rtova smjetenih na gorju s istone strane, te oko 150 jutara dobro
odravanih sjenokoa. Suma nema, osim za loenje.
Usred tvrave postoji etverokutna ruevna kula, okruena trostrukim opkopom, jos dobr
stojea. Pored nje protjee ugodna rjeica u kojoj se mogu uloviti manje ribe, kao ribice (fundul
rakovi, a za obilnijeg dotoka vode i pastrmke. Na rijeici su sagraene etiri potone vodenic
napravljene poput raanskih. Vide se i ruevine neke crkve koja je poruena do temelja ". Do nje
je druga drvena cr/cva gdje franjevci obavljaju slubu. Na ovom teritoriju nema ironosnih u
ni ribnjaka, osim spomenute rjeice.
Stanovnici nemaju drugih povlastica osim onih koje su stanovnicima dali gospoda
zapovjednik uprave Nagy12 i nadglednik Zemljak o slobodnom stanovanju i koritenju ovoga
zemljita.
Stanovnici ove tvrave, zbog imanja i zemljita, imaju stalne nesporazume i parnice sa
susjednim seljacima, oekujui skoru podjelu komorskoga zemljita.
Gospodar ove tvrave bio je osmanski car kome stanovnici nisu plaali naknadu ili neto to
bi njoj odgovaralo, nego su sluili njegovoj vojsci
h

U popisu pie Sandukia.

Tu se, vjerojatno, misli na ruenje utvrde i spaljivanje grada.
" indra (njem. Schindcl) - otesana daica za pokrivanje krova; sluila je umjesto crijepa.
'' raani - naziv za pravoslavce. Raka (Rascia) je srednjovjekovni naziv za srpsku dravu u kojoj jc prijestolnica bio grad
Ras. Zato su mnogi susjedni narodi Srbe zvali Raanima. Hrvatski leksikograf Ivan Belostenec (1594.-1675.) u svom
djelu Cazophylacium} naziv Raa izjednauje s Trakija, Velika Vlaka, odnosno Vlaki orsag, a rije rascianus =
valachus, viah.
1,1
Sira se kao posjed i utvrda prvi put spominje 1334. god. U srednjem vijeku promijenio je vie feudalnih gospodara.
Pod osmanskom vlau bio je od 1542. do 1687. god. Usp. Bosendorfer (1994), 86; elcbi (1967), 233; abanovi (1982),
180, 223, 225.
11
Na koju se tu crkvu misli, teko je rei jer povijesni izvori nisu uvijek jasni. Usp. Janula (1980b), 91s.
12
Ladislav Nagy, upravitelj Dvorske komore u Slavoniji.
7

Desetinu apsolutno ni od ega nisu davali.

Njegovu Velianstvu, osim sluenja u vojsci, do sada drugo nita nisu radili.
Stanovnici skupa sabrani jednoduno i dragovoljno su potvrdili ono to su, glede spomenutih
toaka, rekla trojica gore pribiljeenih stanovnika.
b. U vrijeme spomenutog popisa u Cerniku je stanovao i gradiki zapovjednik De Bourg, a
za stanovnike se kae da su imuni ljudi. Premda naselje nije imalo puno stanovnika - to je
znak da se nije doselilo mnogo novih - bilo je ipak vee od drugih pa je u njemu ostalo sredite i
trgovite za cijelu okolicu. Cernikom vlastelinstvu pripadalo je trgovite i 12 posjeda, tj. 98,5
selita. Cernik je, sa zapadnim dijelom vlastelinstva, car 10.IX.1707. dao Maksimilijanu
Petrau13. Deset godina kasnije to mu je opet potvreno u znak zahvalnosti za hrabrost i za rane
zadobivene u ratu (1715.-17.). Maksimilijan je ponovno gradio, ali nije dovrio, poruenu
cerniku tvravu o kojoj u izvjeu 1730. stoji, kako je "nedavno obnovljena i sagraena na etiri
ugla sa svoja etiri tornja".14 Istoni dio vlastelinstva od carske komore uzeo je kasnije (1727.)
Petraev sin Josip.
U vrijeme habsburko-osmanskog rata 1736.-39. vojska, koja je ratovala u Bosni, skupljala
se u Cerniku. Njihov zapovjednik Josip Hildburghausen krenuo je 7.VII. 1737. prema Banja
Luci i utaborio se pred gradom u mjestu Trn. Zbog odugovlaenja, Osmanlijama je pristigla
pomo iz drugih krajeva Bosne te su 4.VIII.1737. habsburke ete bile poraene, a mnogi
Hrvati izginuli. U povratku ih je zahvatila zarazna bolest (diarrhea) pa se u Cerniku i okolici
sabralo oko 6000 bolesnika. Poslije je zavladala kuga od koje je 21. VI. 1739. umro i cerniki
gvardijan fra Bartol Kai. Rat je zavrio poarevakim mirom 18.IX.1739. kojim je granica
Osmanskog Carstva ponovno vraena na rijeku Savu.*5
U osmansko doba franjevci velikog samostana vodili su duobrinitvo u Cerniku i okolici.
upa se spominje 1623. u prvom popisu upa franjevaca Bosne Srebrene.16 God. 1660. u
Cerniku su djelovali fra Bernardin i fra Grgur, a 1695. fra Mijo Poeanin. U Cerniku su imali
drvenu kuu koju su sagradili uz pomo gospodarice Cernika Ane Marije Petra. God. 1711.
podignuta je drvena crkva i nabavljena zvona. God. 1728. cerniki su se franjevci osamostalili i
ustanovili svoju rezideniciju. Temeljac novom samostanu stavio je fra Andrija od Kutjeva i do
1735. sagraeno juno krilo dananjeg samostana. Temeljac sadanjoj crkvi sv. Petra stavljen je
26.VIII.1736. i ona je do 1744. bila uglavnom dovrena.17
U izvjeu 1746, stoji kako je sagraena nova crkva s tornjem sa pet zvona. Opaa se kako je
kuga prorijedila Cernik te je u naselju samo 60 kua i 220 katolika. God. 1760. Cernik je imao
89 kua, 98 obitelji i 506 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mato idolovi (1,7), Mato
uriakovi (-3), Petar Zkec (2,8), Anto Bokuni (2,6), Josip Palekovi (1,4), Ivan Kuni
(3,10), Ivan evisovi (1,3), Marko agovac (1,4), Marija Bosanka (-,6), Iva Bosanka (-,3),
Franjo Tapea (-,1), Luka uri (2,11), Mijo uri (2,9), Pavao iorkovi (2,8), Antun
Andraevi (3,9), Ivan uri (2,13) Juro Kovaevi (2,13), Pavao Kovaevi, (-,1), Andrija
Netigovi (1,7), Mato Sai (1,6), Lucija Budimli, (-,1), Mato uri (2,7), Antun Vlaini

" Maksimilijan Petra /Maximilian Frcihcrr von Pctrasch/ (Olomouc, 1668 - Fiirstena, 24.8.1724), Moravac (eh) kao
mladi stupio jc u habsburku vojsku te poslije postao asnik. Za Rakocijeva ustanka pao jc u ropstvo. im jc
razmijenjen, brzo je napredovao. 1711. postao je pukovnik i zapovjednik brodske tvrave. Tada se oenio s Marijom
Dorotejom, kerkom baruna von Buckcrsa, graditelja osjeke tvre. Sudjelovao je 1716.-18. u habsbursko-osmanskom ratu
gdje je bio ranjen. 1718. postao je general, a 1721. zapovjednik osjeke tvre te izgradio krunsku utvrdu s druge strane
Drave. Po njemu jc sauvano ime vinorodnog brda u Cerniku Pctrascvac. Usp. Janula (1980b), 164-168.
14
Usp. NAZ Prot. 29/1, 19.
15
Usp. Zirdum (1982a), 10-12; Janula (1980b), 168-175.
Ifi
Usp. Zirdum (1982b), 288.
" Usp. Ivan Stracmanac, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, Zagreb, 1993, Priredio, preveo i uvod napisao
Stjepan Sran, 278-283. /kratica: Stracmanac (1993)/.

(2,5), Marko atlai (2,11), Marko Devegi (1,3), Juro Ulagi (1,5);
Ivan Andri (1,6), Manda Saraili, (-,3), Nikola Lulagi (1,5), Grgo Perkoii (1,5), Tomo
Jankovi (2,6), Ivan Jankovi (1,2), Ivan Vlaini (1,5), Marija Tui (-,4), Marija Borova (-,4),
Antun Kokanovi (-,3), Mato Usurac (1,8), Mijo Rosnii, (-,4), Mijo Abri (1,4), Ivan
Petrovi (1,5), Marko Lui (1,7), Stjepan Makarovi (2,10), Juro Telebaa (1,4), Franjo
Mikatovi (1,5), Antun Pauri (2,10), Emerik 01mayer (1,2), Mato Jogunovi (2,5), Mato
Bursi (1,7), Anto Ordani (2,14), Juro Bursi (1,4), Jela Barunovi, (-,6), Anto Radovi (2,6),
Petar Kurjakovi (2,6), Filip Senjo (1,5), Petar Lemi (1,10), Mijo Kova (1,3), Ivan
Petrievi (1,5), Anto Batrovi (1,6), Anto Jelini (2,10), Franjo ivkovi (1,10), Mato erni
(1,10), Anto Matkovi (2,11), Anto oki (1,4), Ivan Papi (1,2), Mato imi (1,6), Anto
ivkovi (1,4), Mato agovac (1,5), Mijo Matkovi (1,6), Ivan Antunovi (1,3), Bla Alai
(1,9), Jakov Gi (1,2), Franjo oki (1,9), Pavao Laniar (1,4), Kata Binkovi (-,3), Josip Miali
(1,3), Martin Greguri (1,7), Stjepan Kapetanovi (1,6);
Juro Rui (1,4), Ivan Bonjak (1,4), Jela Tersi (-,2), Mato Matekovi (2,8), Mijo
Martinkovi (2,10), Mato Bukvi (1,3), Marijan Bukvi (1,6), Jela Stojakovi (-,1), Pavao
Horvat (-,1) Ivan Bori (-,2), Ivan Kling (2,3), Stjepan De Markovi (-,3). '*
God. 1787. Cernik je imao 711 stanovnika, oko 1800. 759,1815. 1013,20 1857. 1410,
1890.1649,1931.1907,1953. 2155,21 a 1991. 2017 stanovnika.
4.4. GILETINCI
Naselje se nalazi na obroncima Psunja, 6 km od Nove Gradike, 3 km sjeverno od Cernika.
Ime je dobilo po nazivu posjeda, po plemiima kojima je pripadao. Nazivano je i Trnavica.
Spominje se 1396., 1445. i 1488.1 Giletinci se spominju i poetkom XVII. st. u seobama
katolikog puanstva iz okolice Cernika u smjeru sjeverozapada (u okolicu Krievaca).2
U komorskom popisu iz 1698. naselje se spominje ali nije obraeno.3 U izvjeu 1730. stoji
daje selo isto katoliko i da ima 8 kua. Petanestak godina kasnije (1746.) naselje je imalo 6
kua i 36 stanovnika.4
God. 1760. Giletinci su imali 14 kua, 21 obitelj, 104 katolika i to: Ivan Bonjakovi (1,6),
Marko Martinovi (1,6), Tomo Bokuni (1,6), Nikola Vinceti (3,9), Marko Bokoni (1,9),
Petar Vinceti (1,6), Marko Perosovi (1,6), Petar Terzi (3,10), Antun Farkovi (1,5) Andrija
agova (1,5), Grgo Grgi (1,5), Andrija Grgi (2,12), Ivan Martinovi (1,6), Juro Turkovi
(3,18).5
God. 1778. selo je imalo 16 kua, 34 obitelji, 202 stanovnika, a spominje se i njihovo staro
groblje udaljeno pola sata od sela. U njemu je bila drvena kapela sa slikom sv. Mateja. God.
1815. selo je imalo 20 kua i 225 stanovnika.6 God. 1857. Giletinci su imali 158, 1890. 220,
1931. 326,1953. 3337, a 1991. 289 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 115-117; popis, kut. 89, 64-68; 31/111, 72; Janula (1980b), 208-210.
Usp. NAZ Prot. 213, 252.
Usp. Janula (1980b), 229,232.
-" Usp. Koreni (1979), 421.
1
"Fiuvius ct poss. Tarnocha" (1396), Gilctyncz, Gilctincz (1445), "supra posscsioncm Gylcthyncz al. nom. Tharnowcza
(1488), Usp. Csanki (1894), 408s, Gclcntichy (1698). Gilctinchi (1760).
J
Usp. Pavii (1953), 214s.
3
Usp. Mauran (1988), 519.
4
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118.
5
Usp. NAZ popis, kut. 89, 76s.
" Usp. Janula (1980b), 214,245s.
7
Usp. Koreni (1979), 421.
111

4.5. GOLOBRDAC
Golobrdac je malo selo na junim padinama Psunja, pored rjeice Grabac, na samoj granici
upanije, udaljeno 13 km sjeveroistono od Nove Gradike a 10 km od Cernika.
Ne spominje se u starijim izvorima. Ako je i bilo nekoliko kua, one su ranije bile
pribrojane Podvrkom. God. 1857. Golobrdac je imao 165,1890. 230, 1900. 251, 1931. 218,
1953.113,' a 1991.46 stanovnika.
4.6. OPATOVAC
Opatovac je naselje na junim padinama Psunja, pored potoka Grabca, 9 km sjeveroistono
od Nove Gradike, a 6 km od Cernika.
Samo mu ime govori daje smjeteno na prostoru nekadanje benediktinske opatije Rudina,
koja se u izvorima spominje 1279., 1366., 1380., 1443., 1444., 1455., 1500. i 1506. god. Na to
potsjea i potok koji se zove Rudinski. Opatija je bila posveena sv. Mihaelu, a patronatsko
pravo tijekom vremena imale su nad njom obitelji Podvrki, Cerniki, Godesanski i Tomaii.
Dio posjeda bio je u Sinlijama.1 ini se da se Opatovac ranije zvao i Ljupina. God. 1500.
spominju se Sv. Stjepan i Ljupina kao dva razliita posjeda kaptola Podvrko. Posjed Sv. Stjepan
leao je oko vrlo starog groblja koje je i danas zajedniko Opatovcu i Podvrkom. Na njemu je,
neto iznad Opatovca, u srednjem vijeku bila crkva sv. Stjepana.2
U komorskom popisu naselja iz 1698. selo se ne spominje. God. 1730. Opatovac je imao 11
kat. kua i kapelu sv. Stjepana kralja. Pored nje su bile neke ruevine. U vrijeme kuge (1739.),
ispod spomenute kapele sagraena je nova, sv. Roka, s tornjiem i zvonom. God. 1746. selo je
imalo 14 kua i 115 stanovnika.3
God. 1760. Opatovac je imao 17 kua, 55 obitelji i 294 osobe. Kuedomaini su bili: Mato
Jurkovi (4,20), Juro Josipovi (6,34), Marko Marianovi (4,16), Mijo Tomi (4,15) Grga
Gudovi (3,18), Marko Gudovi (2,8), Josip Gudovi (4,19), Stjepan Curi (-,10), Luka Curi
(2,9), Mijo Markovi (6,29), Grgo Martinovi (5,19), Ilija Curi (2,10), Bla Mati (2,18),
Marko Curi (6,30), Mato Franji (1,8), Josip Curi (2,10), Matija Curi (2,21).4
God. 1778. Opatovac je imao 20 kua 69 obitelji i 330,1815. 25 kua i 379 stanovnika.5
God. 1857. naselje je imalo 314,1890.428,1931.559,1953.539,6 a 1991.385 stanovnika.
4.7. OPRINAC
Oprinac je malo selo na sjevernim padinama Babje gore, 11 km sjeveroistono od Nove
Gradike, 9 km od Cernika a 2 km jugoistono od Banievca.
Njegovi su stanovnici, ranije, bili pribrojani Banievcu. God. 1857. Opriinac je imao 47,
1880.171,1910.186,1931.185,1953.136,5 a 1991.73 stanovnika.

Usp. Koreni (1979), 421.

Abbas dc Rodina (1279), . Abbas dc Rudina (1366), Abbacia ccclcsie dc Rudyna in comitattu de P. (1443), Usp. Csanki
(1894), 424s; Bosendorfer (1994), 150, 289, Opatovecz (1730), Opatovczi (1746).
1
Usp. Janula (1980b), 98s.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 117s.
1
Usp. NAZ popis, kut. 89, 70.
5
Usp. Januia (1980b), 246s
h
Usp. Koreni (1978), 422.
1
Usp. Koreni (1979), 422.
1

4.8. PODVRKO
Podvrko je naselje, na padinama Psunja, uz potok Grabac, 12 km sjeverno od Nove
Gradike, a 9 km od Cernika.
U izvorima se 1264. spominje kao "zemlja zvana Podvrko" te 1380. i 1403. God. 1413.
navodi se kao plemika kua za stanovanje. Kasnije je (1443.) Podvrko kula koja je imala etiri
posjeda: Sv. Stjepan, Laholc, Deevci i Kovaicte 1446., 1500. i 1506. god.1 Nije spadala u
vee utvrde. Od njezinih tragova - bila je smjetena pod brijegom - nazire se samo jedna okrugla
graevina. ini se da je bila slina cernikoj.2
Osmanlije su Podrvko zauzeli skupa s cijelim krajem. God. 1565. u njemu je bilo sjedite
nahije kojoj je pripalo i selo Hrgodol.3
U komorskom popisu 1698. Podvrko se ne spominje. God. 1720. selo je bilo raspreno po
gorju te se napominje kako usred sela postoji kamena kula s neto ruevina, o kojoj nitko od
ljudi ne zna nita rei.4
God. 1730. Podrvko je katoliko selo sa 17 kua, a 1746. sa 20 kua i 215 katolika.5
God. 1760. naselje je imalo 40 kua, 108 obitelji i 570 stanovnika. Kuedomaini su:
Marko Topkia (6,30), Stanislav Pei (2,16), Marijan osi (1,6), Marko Vini (2,10), Stjepan
Vinkovi (2,12), Petar Reli (1,6), Mato Mihali (2,8), Ivan Mihali (9,31), Grgo Reli (1,4),
Stjepan Josipovi (2,9), Filip Mikanovi (4,17), Nikola Dukanovi (3,19), Toma Dukanovi
(3,19), Nikola Martinovi (2,19), Josip Martinovi (2,21), Ivan Terzi (3,15), Josip Dolji
(7,31), Pavao Trobi (3,15), Stjepan Trobi (3,17), Mato uri (4,13), Ivan Teri (6,34),
Josip Vranievi (5,20), Matija Vranievi (3,19), Ilija Anti (-,5), Mato Anti (2,5), Stjepan
Kovaevi (1,6);
Grgo Kovaevi (1,8), Tomo Mati (-,7), Andrija Teri (2,8), Stjepen Cerljenkovi (9,42),
Petar Filipovi (3,19), Franjo Luki .(1,5), Juro Luki (-,5), Mijo Bilobrk (3,15), Antun
Petrui (-,6), Marijan Vinkovi (4,18), Matija Relji (1,8), Grgo Kovaevi (1,8), Ivan
Monduin (1,10), Petar Dukanovi (1,3)*
God. 1787. Podvrko je imalo 46 kua i 608 stanovnika,71857. 574,1880. 621,1910. 775,
1931. 705,1953. 682,8 a 1991. 402 stanovnika.
4.9. SINLIJE
Sinlije su malo selo na padinama Psunja, uz potok Orljavicu, 12 km sjeveroistono od Nove
Gradike, a 9 km od Cernika.
Selo se spominje u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno1. U izvjeu 1746. Sinlije su
pribrojane Banievcu, uz napomenu, da su tu katolici meu pravoslavcima.2 God. 1760. selo je

1
Usp. Csanki (1894), 398; Bosendorfer (1994), 127, 124. U izvorima stoji: Podvvrs (1264), Podvvers (1380), Podvvarsa
(1403), Opidum Podvversa (1506), Podversky (1730), Podcrsko (1760).
2
God. 1443. Podvrko jc kupio Ivan de Thomassi. God. 1443. budimski kaptol uvaa u posjed Lovru Hedcrvarskog i sina
mu Emcrika, a protiv toga prosvjeduje (1453) bivi vlasnik Lorantovi. God, 1521. Hedervari zalae posjed za 3000
forinti Petru Kegloviu, a kad je Hedervari izgubio Beograd, kralj mu za kaznu uzeo Podvrko i tvrdu dao u posjed
imunu Mcriu. Usp. Szabo (1920), 122.
3
Usp. abanovi (1982), 224.
4
Usp. Janula (1980b), 84s.
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26,118.
" Usp. NAZ kut. 89,70-72.
7
Usp. Janula (1980b), 248.
8
Usp. Koreni (1979), 422.
' Usp. Mauran (1988), 326, 342. U izvorniku stoji: Sinliae (1698), Szinlie (1746), Sinlia (1760).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1,118.

imalo 7 kua, pet pravoslavnih i dvije katolike, i to: Juro Mihi (2,9) i Marko Sohalovi (2,9).3
God. 1848. Sinlije su imale 60 stanovnika, 56 pravoslavnih i 4 katolika,4 1857. 42,1890. 69,
1921.61,1953.82,5 a 1991.41 stanovnika.
'
4.10. SAGOVINA CERNIKA

Na obroncima Psunja sjeverozapadno od Nove Gradike postoje dvije Sagovine: Cernika i

Maika, koje su tri km udaljene jedna od druge. Cerniku agovinu, koja je 7 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 5 km od Cernika, nastanjuju katolici, a Masiku pravoslavci.
U srednjem vijeku bilo je vie posjeda s nazivom Sag (Saag, Sagh). U dokumentu kralja
Andrija II., kojim on 1210. redovnicima templarima potvruje darovane zemlje te, opisujui
njihove mee, napominje kako je ona ila do mjesta gdje je on - jo dok je bio herceg - ubio
vepra i urezao najednom stablu znak kria. A tu su upravo tri mee Markova sina, koje vode k
izvoru iji se potoi zove Rakonia. Tu se agovina izriito ne spominje, ali je to posjed koji
bi, po smjetaju, odgovarao dvjema dananjim Sagovinama i poloaju nekadanje utvrde Saga.
God. 1464. Ladislav, Silvestar i Nikola Sag optueni su zbog nasilja i teta. Poveljom kralja
Matije (1476.) Stjepanu, sinu Dee Cernikog, potvruje se imanje Nikole Saga, jer je Stjepan
(1473.) kupio agovinu i neke druge posjede. Poveljom kralja Ferdinanda (1528.) oduzeti su
posjedi Andriji Drenikom - proglaen je izdajicom - a meu njima je i agovina, koju je kralj
dao Nikoli Ostoiu de Giletinci. God. 1543. Krsto Svetaki preao je sultanu i predao mu
svoje etiri utvrde. Tako su Osmanlije zauzeli agovinu. U njoj se 1565. spominje sjedite
nahije.1
Premda o tvravici Sagu nema izvora, ostaci ruevina svjedoe da je ona postojala.
Povjesniar Szabo je na brdu kod Sagovine otkrio neto zida istoimene tvravice, koja je bila
graena kao i susjedne, bolje poznate, a oko nje je bio dubok jarak.2
U komorskom popisu 1698. agovina je ovako opisana:
a 3 1) Imena stanovnika i podlonika:
Paval Matievi, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, svinja 1, kopaa
vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 7, najamnik 1.
*
Petar Lui, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 3, kopaa vinograda 3,
jutara penice 2.5, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Vuina Bogoievi, sinova 4, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 1,
jutara penice 6, jutro zobi 1, vozova sijena 5.
Jovica Uglesi, sinova 2, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 15, svinja 5, jutar
penice 4, jutara zobi 2, vozova ijem 3, najamnik 1.
Marian Kovaevi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1.
Bozo Ivanovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 1
jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1, najamnika 2.
Radoa Njirkovi, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova
sijena 4, najamnik 1.
Mato Markovi, sinova 3, volova 2, krava 1, junadi 2, ovca 1, svinja 4, kopa vinograda 1,
jutara penice 3, jutro jema 1, voz sijena 1.
3
4
5
1
5
i

Usp. NAZ popis, kut. 89, 73.

Janula (1980b), 250.
Usp. Koreni (1979), 422.
Usp. Janula (1980b), 61s; abanovi (1982), 224.
Usp. Szabo (1920), 122s.
Mauran (1988), 235-237. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sagovina (1698), Shagovina (1730).

Mato Davkovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 4, vozova sijena
3, najamnik 1.
Marko Stimai, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara
penice 4, vozova sijena 3, najamnik 1.
Andria Mikovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 6, konica 3, kopaa
vinograda 2, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Martin Lukaevi, sinova 2, ki 1, konja 2, krava'2, junadi 4, ovaca i koza 16, svinja 18,
konica 4, kopaa vinograda 5, jutara penice 7, jutara zobi 2, vozova .njena 4, najamnika 3.
Mato Jurekovi, sinova 2, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, jutara penice 3
jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnika 2.
Tadia Bogoievi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 14, svinja
jutara penice 6, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Vuk Lukanovi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, jutro zobi 1, voz
sijena 1.
Petar Vlah, sinova 4, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 16, svinja 6, kopaa
vinograda 2, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3.
Stivan Vulei, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jut
zobi 1, vozova sijena 2.
Paval Kivi, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 10, kopaa vinograda
jutra penice 4, jutra zobi 2.
Mihal Lui, sinova 3, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 8,
konica 2, kopaa vinograda 4, jutara penice 4, jutro jetna 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5.
Juro Begovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara
penice 2, vozova sijena 2.
Mato Terzi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 1,
jutara penice 4, jutara zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Luka Coi, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, jutara penice 5, jutro zobi
1, vozova sijena 4.
Tadia Jurkovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinogara
5, jutro zobi 1, vozova sijena 5.
Vinko Bogdanovi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, jutara penice 4, jutro
zobi 1, vozova sijena 4.
Martin Hatmazi sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 10,
jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1.
Ivan Curi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, Jcopa vinograd
1, jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2.
Ukupno: sinova 41, keri 26, konja 19, volova 33, krava 28, junadi 46, ovaca i koza 120
svinja 49, konica 7, kopaa vinograda 25, jutara penice 79.5, jutara jema 6, jutara zobi 17.5
vozova sijena 62, najamnika 16.
2) Svi popisani stanovnici vojni su obveznici
Osobno prisutni Paval Matievi, Petar Lui i Vuina Bogoievi, nakon prisege, ispitivani po
tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraditi svoje seosko
gospodarsko ni svoju zemlju pa ne koriste susjedno zemljite. Svoja selita u ovom mjestu
batine od svojih prea, a nisu ih dobili doznakom ili komorskom dodjelom te do sada nisu
plaali poreze ni namete na zemlju.
Sudske poslove meu stanovnicima besplatno vri gradiki zapovjednik gospodin
potpukovnik De Burgh.

Stanovnici ovoga sela platili su vojnicu samo za 1697. god. skupa s cijelim cemikim
vojvodstvom4 razmjerno svome imovnom stanju.
Po zapovjedi prvog povjerenika gospodina Ernesta Kestlera, stanovnici ovoga sela morali su
1697. god. dati etiri vola pod izlikom da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, od kojih su t
uginula u temivarskom logoru i za njih nisu dobili naknadu.
, Za pretrpljene tete, kao to je spomenuto, stanovnicima nije nita isplaeno.
O autoru komorskih gospodarskih zapreka i slubenicima, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto nalazi se na brdu. Selo se zove Sagovina. Udaljeno je od Cernika jednu milju,
od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja.
U osmansko doba svi su ovi stanovnici sluili pri osmanskoj vojsci, sada su takoer graniari,
mjetovite vjeroispovijedi, katolike i grkog obreda.
Imaju 10 malih kua sagraenih od drveta, pokrivenih djelomice slamom, a djelomice
daskom. Ovaj teritorij prostire se jednu ugarsku milju u daljinu. S istoka mei cemikom
utvrdom, sa zapada selom Raenovcima, s juga selom Trnavom, a sa sjevera je selo Zaberie5.
Granice mu dotiu sa istoka Cemik, sa zapada Bijelu Stijenu, s juga Gradiku, a sa sjevera Sira
Selo ima oko 60 jutara oranica i neobraene, neplodne, zemlje, oko 8 jutara dobro obraenih
rtova, te oko 25 jutara oskudnih sjenokoa. Ima oko 100 jutara hrastovih uma i zelenike za
loenje i manje gradnje.
Ovdje nema tragova nekoj graevini. Imaju dvije potone vodenice na rjeici Trnavi. U gor
imaju oko 50 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih od irovine. Ribnjaka nemaju.
Gospodar ovoga sela bio je sam osmanski car, kome su stanovnici sluili kao vojnici i po kui
godinje plaali 1 fl. i 20 denara.
Desetinu nikada, ni od ega i nikome nisu davali.
Njegovu Velianstvu jedne godine, skupa s cijelim vojvodstvom, dali su vojnicu to je
povjerenik Kestler odredio a kapetan Staki naplatio. Drugo nita nisu plaali, osim to
besplatno obavljaju vojniku slubu.
Istinitost gornjih toaka potvrdili su dragovoljno i jednoduno svi a i svaki pojedini stanovnik.
b. Budui da je selo bilo rasuto po gorju, u komorski su popis uvrteni skupa stanovnici
Cernike i Maike Sagovine.
God. 1730. Cernika agovina imala je l l kat. kua, a petnaest godina kasnije (1746.) 13
kua sa 78 katolika.5
God. 1760. selo je imalo 24 kue, 38 obitelji i 207 katolika i to: Petronila uri (-,8),
Vinko Mati (2,12), Petar uri (2,6), Juro Grgi (2,13), Matrin Markovi (1,5), Franjo
Matoevi (4,19), Filip Matoevi (2,10), Josip Matoevi (1,4), Nikola Matoevi (1,5), Mato
Marjanovi (1,4), Juro Matievi (2,15), Ivan Valenti (2,10), Franjo Jagodi (2,11), Mato
Jagodi (2,5), Tomo Jagodi (2,8), Marko Jagodi (2,10), Marko Matoevi (1,8), Martin
Kuli (2,16), Ivan Korogli (2,6), Mijo Matievi (2,8), Petar Frani (2,9), Luka Novak (1,7),
Ivan Mati (1,5), Ana Jagodi (-,3).
God. 1778. Cernika agovina je imala 30 kua, 58 obitelji i 312 katolika,7 oko 1800. 344,8
1848. 426,y 1857.428, 1890.458,1931. 546,1953. 550,50 a 1991. 354 stanovnika.

4
5

vojvodstvo - politika jedinica na elu s vojvodom, vodom plemena i niim vojnim zapovjednikom.
Nije poznato gdje se nalazilo to selite.
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118.
7
Usp. NAZ kut. 89, 75s, popis; Janula (1980b), 213s, 249.
s
Usp. NAZ Prot. 213, 252.
'' Usp. Schematismus deri (1848), 35.
Usp, Koreni (1979), 422.

4.11. UMETLICA
umetlica je selo na junim padinama Psunja, na rjeici umetlici, 7 km sjeverno od Nove
Gradike, a 4 km od Cernika.1
Spominje se kao posjed 1464. god. koji je 1497. bio vlasnitvo Pavla sina Benedikta od
emeka te je tada dvorski sudac Stjepan Bator odredio da se u taj posjed uvede Stjepan, Dein
sin.2
God. 1734. umetlica je imala 12 pravoslavnih kua3; 1760. 16 prav. i 2 kat. kue i to:
Nikola aki (1,3) i Josip aki (2,4).4 Izvjee 1761. navodi daje umetlica pravoslavna upa,
da u njoj boravi pravoslavni sveenik, koji slui selo sa 18 kua i Sinlije sa 5 prav. kua.5 God.
1848. umetlica je imala 386 stanovika,61857. 366,1900. 745,1731. 566, 1953. 315,7 a 1991.
332 stanovnika.

Kod Pakraca postoje seia Gornja i Donja umetlica opisana u komorskom izvjeu. Usp. Mauran (1988), 450-453.
Usp. Janula (1980b), 87.
Usp. Spomenica (1930), 213.
4
Usp, NAZ popis, kut. 89, 75; Janula (1980b), 213.
5
Usp. NAZ, Prot. 31/111, 73.
r
' 341 pravoslavnih i 45 katolika Usp. Schematismits deri (1848), 35.
7
Usp. Koreni (1979), 422,
1
1

V. OPINA DAVOR

5.1. DAVOR
Davor je naselje na lijevoj obali Save, nasuprot uu rijeke Vrbasa, 20 km jugoistono od
Nove Gradike, 92 m n/m. Do 1890. nazivao se Svinjar.
O njemu nemamo podataka u Srednjem vijeku. Da je i onda postojalo naselje, svjedoi
injenica da je ono ubrzo nakon pada pod osmansku vlast, dobilo status varoi i skelu preko
Save. Njom se prelazilo u Bosnu na putove dolinom Vrbasa. U Davoru se 25.V.1638. biskup fra
Jeronim Lui prevezao preko Save da bi ga na bosanskoj strani doekalo mnotvo puka na
konjima i pratilo ga u smjeru Banja Luke1.
U komorskom popisu 1698. Davor se spominje ali nije obraen. Po nainu kako se
spominje, tu je bila granina utvrda to je titila prijelaz preko rijeke.2 God. 1730. imao je
drvenu kapelu sv. Jurja, sa zvonom i slikom sveca na platnu. Izvan sela bilo je groblje s kapelom
sv. Bartola. Budui daje u to vrijeme i desna obala rijeke Save, s bosanske strane, pripadala
Austriji, i na njoj su imali kapelu sv. Katarine, to pokazuje na raniju povezanost puka. U selu je
bilo oko 40 katolikih i nekoliko pravoslavnih kua. God. 1734. izvjee ispred sela potpisali
su Martin Mrai i Toma Beni. Nakon poraza austrijske vojske pod Banja Lukom 1737. broj
se katolika u Davoru vie nego udvostruio. God. 1746. naselje je imalo 98 kat. kua, 102
obitelji i 384 katolika.3
U izvjea 1758. stoji daje u selu od drvenih greda sagraena nova kapela sv. Jurja, veliine
oko 12x6 m, s drvenim korom i pet oltara. Bila je oblijepljena ilovaom i obijeljena, s tornjem i
zvonom od oko 15 kg.
God. 1760. Davor je imao 83 kue, 123 obitelji i 624 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija
Aneli (1,7), Antun Aneli (1,6), Luka Aneli (3,16), Gapar Beni (1,5), Marko Blaeki
(1,5), Antun Butumovi' (1,3), Lovro Biskupovi (-,6), Matija Brli (4,17), Bla Blai (4,15),
Juro Balani (-,2), Matija Buki (2,9), imo Beni (3,13), Ilija Brli (1,5), Pavao Brli (1,4),

Usp. Draganovi (1982), 92. U izvorima pie: Svigniar (1638), Szvinyar (1698), Szviniar (1730), Szvinijar (1760).
Usp. Mauran (1988), 206. 215, 217, 219, 222, 234, 241. Popis krajinika i njihovih posjeda 1725. god! Usp. Bodenstcin
(1907), 171-175.
3
Usp. NAZ Prot. 29/1, 17s, 122; Sran (1995), 57.
2

Mijo Blagi (2,9), Martin Cipri (1,6), Marko oli (1,6), Nikola melevi (1,8), Matija
esikovi (-,2), Mijo elepirovi (2,7), Stanislav Cipri (1,4), Stanislav uusovi (2,5), Bla
elepirovi (-,8), Mijo Daki (3,10), Ivan Daki (2,13), Ivan Devi (1,4), Ivan Furi (2,6), Mijo
Forkaevi (1,5), Grgo Filipovi (1,7), Stanko urevi (3,10), Marko Gelimanovi (1,7),
Mijo Gelimanovi (2,10), Martin Gelimanovi (2,5), Josip Gelimanovi (1,4), Matija
Esterhazi (4,20), Ilija Jugovi (1,3), Mijo Ivanei (3,8), Nikola Jurevi (1,4);
Stanislav Jakirevi (2,11), Stanislav Ivani (1,6), Juro Kori (1,9), Marko Komarii
(1,6), Vid Klari (2,6), Juro Kovaevi (1,6), Matija Kerdi (1,9), Stjepan Lonarevi (1,4),
Stanislav Matoevi (1,10), Matija Matoevi (1,7), Franjo Mati (1,8), Tomo Marai (1,8),
Juro, Marini (1,9), Franjo Marjanovi (2,10), Jela Mii (-,3), Josip Mihi (1,4), Mijo Mati
(2,12), Pavao Marianovi (3,12), Franjo Oholi (3,12), Matija Pioni (-,6), Juro Popi (-,4),
Nikola Pioni (1,5), Andrija Porobevi (-,4), Petar Banovi (1,6), Toma Ralkovi (2,7),
Luka Raljkovi (1,7), Mijo Reljkovi (4,18), Anto Reljkovi (1,3), Marko Smoljanovi (1,11),
Petar Zlatanovi (1,4), Luka kvorevi (1,7), Grgo egi (1,3), imo egi (1,3), Stjepan ii
(1.6), Tomo Stuburi (1,11), Stanislav Staumovi (1,8);
Ivan tubari (2,9), Ilija tivi (2,9), Mijo erbi (2,9), Grgo Svitlanovi (2,11) Luka ii
(1.7), Nikola tivi (3,10), Petar kvorevi (1,4), Matija Smoljanovi (1,5) i Ivan tivin (3,11).
God. 1769. Davor je imao 90 kua, 153 obitelji i 660 katolika. Uz katolike bilo je i 30
prav. kua.4
Davor je pripadao upi Orubici, sve dok 1789. nije osnovana samostalna upa sv. Jurja. Kao
obrazloenje navodi se, kako je naselje oko sat i pol udaljeno od Orubice te da je u vrijeme
izlijevanja Save - a to je cijelu zimu - bilo posve odsjeeno od upe. Oko 1800. Davor je imao
925 katolika.5 God. 1866. sagraena je nova upna crkva.6
Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo se nalazi na lijevoj obali Save, u koju ovdje, s druge
strane turskoga podruja, utjee rijeka Vrbas, iroka oko 200 koraka. Sava, u svako doba
plovna, iroka je od postaje Mlatura nizvodno do ardaka Skela 300 do 310 koraka..., cijelom
svojom duinom ima strme, pet,' est i do sedam hvati visoke obale... Graba Crnac, koja potjee
iz bare Krnjad, kroz ovdanje livade i polja utjee u umu Veliki lug i kroz nju kod kordonske
postaje Crnac utjee u Savu... uma Veliki lug ima mjetovito, veinom gusto obraslo visoko i
srednje visoko drvee. (...) Bare, tik iza sela, na prolaznim su putovima, dok nema poplave,
prohodne i za suhih ljeta potpuno suhe. Voda koja se inae u njima nalazi koristi se za napajanje
stoke. (...) Crkva u selu drvene je grade. Laomlinovi na Savi ispod sela nemaju stalni poloaj.
Vidljivi su samo jo urueni ostaci staroga anca u selu - gradnja kojeg je zavrena u vrijeme
zadnjeg rata s Turcima radi spreavanja ulaza u Savu iz rijeke Vrbas."7
God. 1837. naselje je imalo 1468, 1857. 1478, 1900. 1610, 1931. 1928, 1953. 2326,lJ a
1991.2603 stanovnika.

4
Usp. NAZ Prot. 30/11, 320; popis, kut. 89, 105-107; 32/IV, 193; Prema Spomenici (1930), 212, Davor (Svinjar) je bio
pravoslavna upa u kojoj jc 1734. bilo 10, 1759. 16, 1809. 27, a 1839, 24 pravoslavnih kua sa 166 pravoslavaca.
s
Usp. NAZ Prot, 213, 274.
'' Usp. Buturac (1931), 241; Draganovi (1975), 85.
''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 140s.
* 1305 katolika i 163 pravoslavaca. Usp. Schematismus deri (1837), 53.
"Usp. Koreni (1979), 421.

5.2. ORUBICA
Orubica je naselje na lijevoj obali rijeke Save, 14 km jugoistono od Nove Gradike, a 6 km
sjeverozapadno od Davora, 93 m n/m.11 na desnoj, bosanskoj, obali Save postoji manje selo
istog imena.
God. 1339. spominju se plemii od Zapolja kao sinovi nekog Demetrija od Orubice ili
"pokraj Save". U prvom popisu upa Bosne Srebrene navodi se i Orubica, a sluili su je franjevci
iz Visokog.2 Biskup fra Tomo Ivkovi u vremenu od 1626.-30. u Orubici je krizmao 200
katolika. Biskup fra Jeronim Lui bio je 10.VII.1638. u upi i tu, u pratnji 8 franjevaca,
krizmao 436 katolika. upa, koja je obuhvaala obje strane rijeke Save a veim dijelom bila u
zapadnom meurjeju Save i Vrbasa, nije imala crkve. upnik je bio fra Jakov iz Majdana.
Biskup fra Marijan Maravi u Orubici je 6.X.1649. krizmao 304 katolika.3 Orubiku upu
pohodio je 28.111.1672. fra Nikola Ogrami i od 1715 upljana krizmao ih je 1308. U upi nije
bilo ni crkve ni njezinih tragova, a upnik nije imao ni kue ni stalnog boravita nego je
gostovao po katolikim kuama.4 U vrijeme bekog rata veina katolika prela je na lijevu
obalu rijeke Save. S njima je preao i upnik pa time preneeno i sjedite upe. God. 1695.
upnik je bio fra Grgo iz Gradike.5 Selo se ne spominje u komorskom popisu 1698. god.
God. 1730. upna crkva sv. Ilije, sagraenu od drveta, zbog poplave, bila je izdignuta od
zemlje na stupove, soje, a na groblju je bila kapela sv. Roka. upnik fra Augustin Spai, bio je
lan starogradikog franjevakog samostana. U izvjeu iz 1734. stoji da je drveni upni dom
neudoban. "upa ima malen vrt, a od ostalog nema nita; niti vinograda, niti kakve oranice za
usjeve, niti livadu. Koliko tko treba dati upniku u penici nije odreeno, ve svatko daje prema
svojim mogunostima i urodu. Odatle upnik moe imati jedva neto penice, budui da je
upljani unazad vie od sedam godina nisu sijali zbog estih poplava. U prosu upnik moe
imati oko 30 mjera, a kukuruzu oko 10 mjera, (...) Nema nikakvih davanja u novcu kao niti u
kruhu ili vinu, budui da upljani nemaju vinograde," Izvjee su, u ime sela, potpisali Marko
Balakovi i zastavnik Ivan Striki/5
Nakon poraza habsburke vojske pod Banja Lukom (1737.) selo se povealo tako da je
1746. imalo 103 kua, 126 obitelji i 545 katolika. Uz crkvu je bio postavljen drveni tornji sa
zvonom. Uz groblje sv. Roka, spominju se i druga dva groblja na bosanskoj strani koja su ostala
pod osmanskom vlau. upnik je bio fra Filip evapovi. U upi je (1758.) sagraena nova
drvena crkva sv. Ilije, dimenzija oko 16x5 m, pa se - jer je bila uz Savu - napominje, kako je
gotovo jedan metar izdignuta od zemlje na stupovima. Pred ulaznim vratima bio je tornji sa
zvonom od oko 25 kg. upu je, po biskupovoj odredbi, 25.VI.1756. fra Luka Cakali predao
svjetovnom sveeniku vl. Matiji Dirkou, rodom iz Bosiljeva kod Karlovca,
God. 1760. Orubica je imala 108 kua, 206 obitelji i 925 katolika. Kuedomaini su bili:
Marijan Ai (1,4), Ilija Berbanac (1,4), Mijo Blaekovi (4,15), Anto Bakali (4,12), Mijo
Burazorovi (3,12), Mijo Balakovi (3,17), Ilija Blaanovi (4,14), Ivan Crlja (3,12), Anto
1
Dijelovi naselja: Duboac Orubiki, Krst Orubiki, Mutniko i Voe, nekad su biljeeni odvojeno. Uz Duboac na Savi
kod Bebrine u kanonskim sc izvjeima sredinom XVIII. st. spominje i selo Duboac koje sc nalazio izmeu Stare i Nove
Gradike. God. 1730. Duboac Orubiki imao je 8 katolikih kua, 1746. 4 kue s 30 lanova, 1760. 6 kua, 9 obitelji i 58
lanova, a kuedomaini su bili: Ivan Juranovi (4,22), Juro Valaki (1,4), Grgo Kai (1,6), Josip Lonca rov i (1,8),
Stjepan Bcrsakovi (1,8) i Luka Filipovi (1,10); 1769. 6 kua, 13 obitelji i 73 katolika, da bi mu sc u kasnijim izvorima
izgubio trag. Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; 32/1V, 193; Janula (1980b), 219.
2
Usp. Janula (1980b), 102; Zirdum (1982b), 288.
5
Usp. Draganovi (1934), 75; Draganovi (1982), 94; Maravi (1887), 151.
4
Usp. Arhiv Propagande - Rim, SC, Bosnia vol. II., f. 81 Iv. U izvorima stoji: Oruguiza (1623), Horugiza (1638),
Orugbizza (1649), Orugbicza (1730), Orubicza (1760).
5
Usp. Lopai (1902), 119.
'' Usp. MAZ Prot. 29/1, 16; Sran (1995), 56s.

Cvitanovi (4/14), Mijo Duki (2,9), Ivan Dai (-,4), Mijo Drami (1,4), Matija Greguri
(3.10), Ivan Gali (7,23), Marijan Gali (3,6), Matija uki (1,4), Stjepan uri (-,2), Matija
Gavranovi (1,3), Pavao Griguri (1,4), Mijo Karasovi (-,2), Bla Griguri (1,6), Lovro
Griguri (1,7), Ivan Griguri (2,9), Franjo uri (2,13), Lovro uri (1,5), Matija Grgi (1,3),
Matija Haidi (2,7), Ivan Ivanei (3,11), Franjo Juri (3,14), Martin Ilievi (2,5), Stjepan
Koi (2,7), Martin Koa (3,14), Josip Karasovi (3,12);
imo Kneevi (3,13), Ivan Klari (1,5), Juro Kovaevi (2,4), Marko Klasni (2,11),
Martin Katalinovi (1,7), Ivan Kovaevi (4,20), Luka Lovri (3,11), Ivan Leinjak (1,7), Juro
Lasunovi (4,21), Franjo Lovri (3,15), Anto Mitrovi (-,4), Bla Markovii (1,6), Ivan
Margeti (1,5), Martin Margeti (1,4), Matija Mihaljevi (4,14), Jakov Mikli (1,6), Juro
Mikli (2,10), Luka Mihalini (4,18), Mijo Matiaevi (4,13), Stjepan Makarevi (-,3), Josip
Mihaljevi (1,5), Juro Mihaljni (2,15), Mijo Mikovi (2,11), Bla Margeti (1,6), Mijo
Pustai (1,4), Stjepan Pustai (1,6), imo Pustai (1,5), Martin Petrovi (1,4), Ivan Pei
(2.11), Luka Jaki (-,4), Martin Poli (2,7), Pavao Pei (3,10), Stjepan Ragoini (1,4), Nikola
Ragoini (1,5), Bla Svili (5,20), Josip Soeri (2,8), Gapar Zeli (2,5);
Stjepan tivevi (2,8), Mijo deri (2,12), Bla Soeri (2,11), Mijo Svai (2,6), Ivan
Severovi (1,8), Josip Siverovi (1,5), Mijo tivi (5,21), Ilija tivii (-,8), Luka tivevi
(2,7), Mijo triki (3,23), Andrija tivii (4,11), Marko Stipi (1,6), Pavao Smoli (3,10),
Luka Smoli (3,16), Marijan Soki (2,6), Matija tivii (1,4), Ivan Soki (1,4), Josip tivii
(2,14), Mijo oki (4,15), Mijo oki (1,4), Franjo tivevi (2,10), Bernard tivevi (1,4),
Marko Sarevi (1,10), Ivan Soki (1,8), Martin Soeri (1,5), Matija Soeri (2,7), Manda Semi
(-,1), Jela urinovi (-,1), Marija Ivanei (-,1), Martin Drumi (-,1), imo Soki (1,4), Franjo
Tomaevi (2,8), Petar Tomi (2,9), Ivan Marievi (1,8), Juro Tomi (3,13), imo Tomi
(1,7), Josip Vizoli (2,7), Josip Valijui (2,7).
God. 1769. Orubica je imala 106 kua, 221 obitelji i 942 katolika.7
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei na Savi, koja ovdje ispod sela ini zavoj...
Njezino izlijevanje, koje se dogaa tri do etiri puta godinje, preplavi ovdanju ravnicu u irini
od sat vremena,... nakon to se voda povue, ostaju loi putovi i blatna podruja, koja samo
sporo isuuju. (...) Dok je teren preplavljen, odavde se, ovisno o vremenskim uvjetima, pet do
est dana pa i tri do etiri tjedna nikamo ne moe prolaziti bez brodova. asniki je stan u selu
zidana zgrada; crkva i kordonski ardaci izgraeni su od drveta, a ardaci stoje na drvenim
stupovima.1"5
Oko 1800. Orubica je imala 1157 katolika9, 1837. 1400,10 1857. 1376, 1900. 1404, 1921.
1365, 1953. 1492,11 a 1991. 855 stanovnika. upna crkva u ast sv. Iliji sagraena je 1829.
godine.52

I
K

Usp. NAZ Prot, 29/1, 121-123; 30/11, 318-324; popis, kut. 89,102-104; 32/IV, 193.
HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 138-140.
'' Usp. NAZ Prot. 213, 264.
111
Usp. Schematismus deri (1837), 49.
II
Usp, Koreni (1979), 422s.
13
Usp. Buturac (1931), 233.

VI. OPINA DONJI ANDRIJEVCI

6.1. DONJI ANDRIJEVCI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu 23 km istono od Slav. Broda u smjeru Vrpolja, 90 m

n/m.
.
U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1428. i 1474. kao selo koje je pripadalo
Levanjskoj Varoi,1 U starini je pripadalo dragotinskoj upi, koja je bila gusto naseljena i sluila
sela istonog diljskog gorja. Budui da je selo bilo u posjedu bosanskog biskupa fra Nikole
Ogramia Olovia, komorska ga komisija 1698. nije popisivala.
a. U popisu 1702. u selu su ivjeli sljedei domaini: Fila Cupi, Bla Vulcainovi, Luka
Stefaniov, Bla Danovi, Marian Markovac, Bla Markovac, Luka Markovac, Franjo
Markovac, Pavo Selatkovi, Tadian Beni, Ivan Markovac, Beno Vukovi, Mato Bonjak,
Stepan ivkovi, Birta Zupani, Miho Maruovac, Luko uraani, Beno Balievi, Matan
uraanovi, Marian Zupani, Petar Cupi, Nikola Seletkovi, Marko Keli, Bura Stepanio
Bla Stepaniov, Grga Keli.
Ukupno posjeduju: 7 cijelih selita, 11 oenjene brae, 3 oenjenih sinova, 7 najamnika, 4
konja i drijebadi, 10 volova, 12 krava, 17 junadi, 26 ovaca i koza, 49 svinja i prasadi, 9 konic
ukupno 14 jutara penice, 22.5 jutara neobraene zemlje, 2 jutara jema, 2 jutara zobi, 31
vozova sijena.2
b. Opis sela u izvornom jeziku iz 1702. glasi:
"Atari3 ovoga sela andrijevakoga u komiluku selom Cajkovci i priimlju od ume Laze
zvane do vode Bia od istoka i kraj Bia uzhodei do Varcagia potok tako zvani od podneva4, a
odtuda Vukainoviov gaj do Velike struge bare zvane, koja jest od ponoja5.
Seonici6 od ovoga mista jesu od starine Slovinci, svi katolici; u vrime Turaka svojega

Usp. Bosendorfer (1994), 180. U izvorniku stoji: Androwcz (1428), Andrewcz (1474), Andrcjovczy (1702)
Ive Mauran, Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966, 101, /kratica: Mauran (1966)/.
Prijevod s latinskog jezika.
3
atar (hatar) - kraj, predio, kotar.
4
od podneva - s june strane.
5
od ponoja - od sjevera.
6
seonik - stanovnik.
2

gospodina imae u Djakovu nikojega Usaina Begia tako zvana, kojemu sve poslove i desetinu
od sviju stvari davahu i plaahu, a za cara turskoga na krajine kanike davae haraa na godite
forinti osam.
Za odaaem turakime komandat diakovaki, koji bie, s njima zapovidae i njihov
gospodin bie do doaa pokojnoga biskupa7, koji do smrti njegove jest njihov gosp odin bit,,
kojemu tolikojer sve poslove i desetinu davahu i plaahu.
Sume imadu jednu zvanu Laza, u kojom jesu drva za vatru za jutara okolo'tri jt<) me; jo )
Cupi gaj, u kojem jest drvje irovno za jutara oko dvi stotine; jote Keli gaj, u ,ernu je li
jote drva za vatru i irovna za jutara reku dvi stotine i trideset; jote Donovica gaj u kojemu
jesu drvenja irovna i za vatru za jutara reku dvi stotine i pedeset; jote Vitkoveki gaj u
kojemu jest drvenje irovno reku za jutara tri stotine.
Pae svi imadu za ivinu k vodi Biu, ritove zvane za jutara reku etiri stotine. ajera8 za
kositi nahodi se od kosaca devedeset i pet. Zemalja orai za jutara sto i etrdeset, a neoranih
zemalja nahodi se rekui tri stotine dvadeset i pet.
Pustoseline9 jesu tri, prva Surblavci, druga Ninjakovci, trea Markovci, od kojizi zemlje
oratne i ajera vee su u umi zaraslo, budui odavno pusto, drva pitoma od voa jesu okolo sela
reku za deset jutara."J"
c. God. 1734. Donji Andrijevci su pripadali vrpoljskoj upi; imali su drvenu kapelu, a
izvjee su ispred sela potpisali seoski knez Franjo Markovac i imun Balievi."
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Svrnica irok je pet do deset koraka, ima jako
muljevito dno, ljeti je veinom suh, a prohodan je osim preko mosta u selu i na raznim drugim
mjestima. Sipraje oblinjih polja, proraslo s neto visokih hrastova, svugdje je gusto i osim po
uobiajenim prolazima pjeice je samo oteano prohodno. Velika uma, prostirui se prema
sjeveru, obrasla je visokim drveem i gustim grmljen. (...) Ostali ovdanji putovi za kina su
vremena tee prohodni... asniki stan u selu izgraen je od kamena a crkva je samo drvene
grae."12
upa u Donjim Andrijevcima osnovana je 1789. god. God. 1837. selo je imalo 1382
stanovnika,n 1857. 1428, 1880. 1320, 1921. 1427, 1953. 264714, a 1991. 2787 stanovnika.
Crkva sv. Andrije graena je od 1826., groblje sv. Mihovila je od 1866. god.
6.2. NOVO TOPOLJE
Naselje se naslanja na Staro Topolje u smjeru jugoistonih padina Dilja. Nalazi se 18 km
sjeveroistono od Slav. Broda, a 5 km sjeverozapadno od Donjih Andrijevaca, 102 m n/m.
U izvjeu nadglednika garinske upe iz 1761. stoji, kako u granicama upe u selu Topolje,

Fra Nikola Ogrami Olovi, biskup, (Poega, 1639 - akovo, 14.VIII. 1701). God. 1670. posveen jc za biskupa. Na
brdu Lopati kod Kreeva bio je sagradio sebi kuu koju jc 1682. zastalno napustio. Kao vojni sveenik i carski savjetnik
sudjelovao jc u bekom ratu. Ubili su ga u akovu u njegovoj rezideniciji, mrnjom zavedena dva straara, koji su - kako
svjedoi oevidac akovaki upnik don Ivan Grlii - poslije za to u Makarskoj vrili javnu pokoru. Tijelo mu je
preneseno u Naice, a na grobu je napisano: "Ovdje u grobu lei olovski biskup, nepravedno ga jc potenog, neprijateljska
ruka predala nasilnoj smrti. On je bio na eiu svojim ovcama trideset godina, sjajnim naukom i pobonou ukraen".
Usp. Z. Baoti "Uloga franjevaca u sjeveroistonoj Bsni u XVII. st." u Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici
12.-14.Vili. 1986., Subotica, 1987, 556s.
" air - livada, poljana, panjak.
" pustoselina - naputeno selo.
Smiiklas (1891), 313s.
11
Usp. Sran (1995), 87s.
13
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 92s.
" 1365 katolika i 17 pravoslavaca. Usp. Scbemalismus (1837), 29.
14
Usp. Koreni (1979), 645.

"koje narod naziva Gornie Topolie", ima 18 pravoslavnih kua. Tu je bila i pravoslavna upa sa
pravoslavnim sveenikom.1 U izvjeu iz 1775. selo se naziva "Novo Topolije" a u njemu je bio
45 pravoslavnih kua.2
Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo lei u podnoju velikog umom obrasloga gorja. Na
grebenu toga gorskog lanca protee se granica izmeu vojnog i civilnog dijela Slavonije... Mali
potok Beravci na kraju sela premoen je drvenim mostom... Okolnosti su sline i oko izvora.
Izvori iz gorja teku izmeu ovdanjeg kraja i uz crkvu sv. Petra... Oni se takoer mogu prijei
samo prolaznim putovima i preko mostova. Voda im se gubi u poljima. (...) Selom i njegovim
krajobrazom dominira padina umskoga gorja. S gologa gorskoga grebena brda Ilinsko preko
ume, s ove strane, u pravcu juga prua se pogled na veliku udaljenost, sve do Save. (...) U selu
su zidane graevine asniki stan i'gostionica, odakle je vidljiva prolazna cesta."3
God. 1809. selo je imalo 36 kua i 260 pravoslavaca, 1837. 248 pravoslavaca i 7 katolika,4
1857. 246,1880. 313,1831.,417, 1953. 388,5 a 1991. 223 stanovnika.
6.3. SREDANCI
Naselje se nalazi izmeu autoceste i potoka Bia, 22 km istono od Slav. Broda a 4 km
juno od Donjih Andrijevaca, 87 m n/m.
Spominje se u komorskom popisu 1698., ali nije obraeno.1 God. 1730. Sredanci su imali
oko 30 kat. kua i novu drvenu kapelu. Sahranjivali su se u grobljima Hrastiu i Gradcu.
Izvjee iz 1734. u ime sela potpisali su desetar Andrija Rei i Mihovil Ferjenevi. God.
1746. u selu je bilo 30 kat. kua sa 119 stanovnika, kapela sv. Roka za 20-ak osoba i zvono od
oko 10 kg. Crkvenjak je bio Juro Reji. Sredinom XVIII. st., zbog blizine i lakeg prometa,
selo je iz kopanike pripojeno svilajskoj upi.
God. 1760. Sredanci su imali 37 kua 51 obitelji i 224 katolika, Kuedomaini su bili: Juro
Rei (6,19), Stanislav Rei (2,8), Marija ivi (-,3), Marko ivi (1,7), Marko Jerkovi (1,5),
Juro Kristanovi (1,7), Vinko Kristanovi (1,4), Mato ivi (1,4), Josip Kristanovi (1,4), Juro
ivi (2,7), Juro Daani (-,7), Mijo Kaleevi (1,2), Mato Kaleevi (1,6), Tomo ivi (1,4),
Petar ivi (1,5), imo ivi (1,4), Ivan ivi (1,8), Franjo ivi (3^9), Mato ivi (3,13),
Bartol ivi (1,3), Josip Bonjakovi (3,14), Ivan ivi (-,3), Andrija ivi (1,3), Petar Iliai
(-,2), Matija Iliai (1,4), Marko Iliai (1,4), Marijan Tomaevi (2,9), Mijo Amii (1,4),
Vinko Amii (2,8), Nikola Utvi (1,3), Marijan Utvi (1,4), Tadija Balei (1,4), Ivan uki
(1,2), Jakov Balai (1,5), Tomo Balai (3,8), Marko uki (1,5) i Andrija uki (2,13).
God. 1769. Sredanci su imali 40 kua, 67 obitelji i 409 katolika2.
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Mala rijeka Bi, ili Bi, od svoga gornjeg do donjeg mosta
kod Divoevaca iroka je 40 do 70 koraka... Dno joj je jako muljevito te zbog toga u ovom kraju,
osim preko mosta, nije prohodna, izuzev za vrlo sunih ljeta, kad u ovom kraju ponekad presui,
zapravo rijetko tijekom nekoliko godina. Za jakih kia ili dugotrajno vlana vremena ta se rijeka
izlije po livadama i po umi, koja raste uz drugu stranu obale, pa nastaju mnoga blatna mjesta,
posebice u toj umi. Zato za vrijeme poplave, to traje dodue samo nekoliko dana, prolazni

' Usp. NAZ Prot. 31/111, 149.

NAZ Prot. 32/IV, 592.
- HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 89-91.
4
Pravoslavnoj upi Novo Topolje, koja jc 1759. imala 20 pravoslavnih kua, pripadala su sela: Novi Grad s 4 i ajkovei s
jednom pravoslavnom kuom. Usp. Spomenica (1930), 214; Schematismus (1837), 34.
s
Nekad su sc odvojeno biljeili zascoci Kozjak i Surduk. Usp. Koreni (1979), 646s.
1
Usp. Mauran (1988), 117. U izvorniku stoji Szrcdan (1698), Szredanczi (1730), Szredanczi (1760).
2
Usp. NAZ Prot., 29/1, 53, 97; Sran (1995), 43s; 30/11, 209; popis, kut. 89, 169s; 31/111, 128; 32/IV, 89.
2
Usp.
1

putovi nisu uporabljivi, a i nakon povlaanje vode prolaz je jo dugo vrlo otean jer se ta mjesta
vrlo sporo isuuju. Neposredno uz selo prostire se barska graba Osatna. Sadri vodu samo za
vrua vremena, a kad presui, moe se prijei i drugdje, a ne samo preko dvaju mostova. are
Dvojnajsti Jelas, s druge strane grabe Osatna, nikad ne presue, a ostala barska mjesta na
okolnim livadama isuuju se samo ljeti. Suma uz rijeku Bi u ovom je kraju visoka i rijetka. (...)
Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."3
God. 1837. Sredanci su imali 387 katolika,4 1857. 278,1890. 436, 1931. 495, 1953 539,5 a
1991. 381 stanovnika.
6.4. STARO TOPOLJE

Naselje se nalazi 18 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 4 km zapadno od Donjih

Andrijavaca, izmeu eljeznike pruge i lateralnog kanala - koji je pokupio vode brojnih malih
potoka to su nekad tekli s diljskog gorja - na odvojku s regionalne ceste u smjeru Vrpolja, 90 m
n/m.
Selo je pripadalo garinskoj upi koja je i u osmansko doba bila aktivna te svoju djelatnost
nastavila i nakon bekog rata. Spominje se u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno.1
a. God 1702. u Topolju su ivjeli sljedei kuedomaini: Martin Petrovi, Tomo ttiai,
Andria Gaborjanovi, Stepan Sudi, Andria Perovi, Fila Ilii, Tomo Kolesari, Martin Ili
Andria Terzi, Toma Sudi, Mika Sudi, Jakob ivkovi, Grga Matani, Tomo Ivanovi.
Ukupno posjeduju: 3 cijele, jednu polovicu i pola etvrtine selita, 6 oenjene brae, jedan
oenjeni sin, 2 konja i drjebadi, 28 volova, 30 krava, 37 junadi, 50 ovaca i koza, 137 svinja i
prasadi, 41 konicu pela, ukupno: 31,5 jutara penice, 47 jutara neobraena zemljita, 0.5
jutara jema, 0.5 jutara zobi 0.5, 42 kosaca livada.2
b. Izvoran opis sela iz 1702. glasi: "Atare ima selo Topolje u komiluku selom andrievskim
i priimlje od Varcagie potoka odonuda do vode; Bia, do bare Garinec zvane, koja jest od
podneva, a odonuda k Stepii gaju do druma velega broskoga k Radakovci mei, koja jest od
ponoja, a od tuda k potoku Varcagia, koji jest od strane istoka.
Seoniki ovoga mista jesu Slovinci, svi katolici, u vrime turako svoga gospodina imae u
Osiku, nikojega Turina Ma(h)mud-bega tako zvana, kojemu na godite od svake kue davae
po dva teaka3 i plaahu i davahu desetinu od svata, vie toga caru na krajinu kaniu4 haraa
forinti deset.
Po odaau turskome sve ljudstvo ovoga mista bie hajduko5, s kojima zapovidae
komandat diakovaki do doasa pokojnoga biskupa, koji za tizim sve paore6 uini i njihov
gospodin bie do smrti, kojemu sve poslove i desetinu davae i plaae.
uma imadu Lug zvani, u komu jesu drva irovna, za grau i vatru za jutara okolo hiljadu.
Pau seosku drugu ne imadu, vee po umah pasu njihovu marvu.
ajera koseih nahodi se za kosac etrdeset i dva. Zemalja orai nahodi se jutara sedamdeset
i devet, zemalja neorai nahodi se okoli tri stotine jutara, a kada izie Sava, tek da ne potopi vas
3

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 98s.

Usp. Schematismus (1837), 31,
Usp. Koreni (1979), 646.
Usp. Mauran (1988), 114.
Mauran (1966), 102. Prijevod s latinskog jezika.
3
radnika.
4
Kania (Nagykanizsa), grad jugozapadno od Blatnog jezera, u kome je od 1600. bilo sjednite ejaleta, paaluka. Usp.
abanovi (1982), 61.
s
od rijei haydones - graniar, narodni vojnik,
h
paor - seljak, poijodjelnik.
4

5
1
3

atar koliko ga jest."7

c. God. 1730. Topolje je imalo 12 kat. kua i kapelu sv. Lovre. Izvjee 1734. u ime sela
potpisali su Andrija Terzi i Antun Petrovi. God. 1746. u selu je 19 kua i 76 katolika,8 a
1758. uz kapelu je bilo malo zvono.
God. 1760. Topolje je imalo 31 kat. kuu, 48 obitelji i 273 katolika. Kuedomaini su bili:
Ilija Koleari (1,6), Jeronim Petrovi (4,19), Grgo Teri (2,11), Matija Matoi (1,7), Nikola
Petrovi (1,6), Marko Petrovi (2,9), Vinko Petrovi (1,7), Matija Sudi (2,13), Luka Sudi (,5), Ivan Sudi (2,8), Matija Petrovi (1,8), Matija Matoi (3,14), Marin Matoi (1,9), Petar
Vukainovi (-,4), Mijo Iliai (1,5), Josip Sudi (1,5), Juro Sudi (3,10), Marin ivkovi
(4,19), Mijo Sudi (1,10), Ilija Sudi (2,8), Franjo Terzi (2,14), Tomo Terzi (1,7), Bla
Iliai (2,12), Anto Petrovi (3,19), Mijo Bonjakvoi (2,8), Marko Iliai (1,5), Bla Blaevi
(-,4), Boo Petrovi (1,8), Ilija Tunukovi (1,6), Luka Pavlovi (1,5), Mijo Lui (1,2).
God. 1769. u selu je bilo 39 kua 58 obitelji i 339 katolika, a 1775. 37 kua, 47 obitelji i
404 stanovnika.9
Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Potok Beravci koji tuda protjee, zbog dubokog korita u
selu je premoen drvenim mostom te u podruju sela otjee u baru Jelas... Potok Varezasi, u
umi obrasloj visokim gusto zaraslim drveem, pokree obinu liaricu... Ljeti je esto bez
vode, koja je pitka ako tee... Bara Jelas premoena je mostom na prolaznom putu za
Oprisavce... Ljeti se esto potpuno isui, za kina pak vremena prijelaz je njome otean, a
povremeno je i potpuno neprohodna. uma odavde do Garina obrasla je visokim i gusto
proraslim drveem. (...) Crkva i asniki stan drvene su grae.""1
God. 1837. Staro Topolje imalo je 454," 1857. 387, 1900. 398, 1931. 589, 1953. 764,12 a
1991. 789 stanovnika. Crkva sv. Lovre sagraena je 1851." U selo se koncem XIX. i tijekom
XX. st. doselilo Gorana, Liana, Bosanaca i Dalmatinaca.14

Smiiklas (1891), 314.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 229s; Sran (1995), 29.
Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 209s; 31/111,148; 32/IV, 95, 592.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 93s. U Kronici II. (1997), 43, za kolovoz 1807. pie: "Oko blagdana sv. Stjepana
kralja u Starom Topolju u kui obitelji Petrovi uz crkvu, roen je djeak s repom. Na kraju repa, koji je bio dugaak pola
ovjekova lakta, nalazio se vor od mesa, poput jabuke. Osmi dan jc umro i bio pokopan".
" Usp. Schematismus (1837), 34.
12
Usp. Koreni (1979), 646.
13
Usp. Schematismus (1921), 51.
14
Usp. Pavii (1953), 269.
8

VII. OPINA DRAGALI

7.1. DONJI BOGIEVCI

Naselje se nalazi izmeu autoceste irijekeSave, 10 km jugozapadno od Nove Gradike, a 3
km od Dragalia, 109 m n/m.
Selo pod nazivom Bogievci spominje se 1599. prigodom Herbersteinova preseljavanja
Vlaha.' U to doba, a i kasnije, Donji i Gornji Bogievci bili su jedinstveno selo, a stanovnitvo
je, zbog graninog podruja, bilo lako pokretljivo.
God. 1734. Donji Bogievci su imali 29, a 1759. 30 pravoslavnih kua. I u izvjeu 1761. u
selu se spominje 30 pravoslavnih kua.2
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Pomalo muljeviti potok Draevac, koji je u ovdanjem
kraju do etiri hvata irok i dvije stope dubok, na pola sata nizvodno od sela, nakon to se spaja
s potokom Stara mijenja ime, pa se nadalje kroz umu do rijeke Save naziva Crnac... Gore kod
sela premoen je drvenim mostom... Izvorska voda, kojoj je odvodna graba kod sela
premoena s dva drvena mosta, pitaka je... Prolazna zemaljska cesta od Stare Gradike oteano
je provozna od Donje Varoi kroz umu kad je gotovo bez vrste podloge, a potpuno je
neprohodna u vrijeme poplave, kad se Sava prelije. Ovdje se spomenuta cesta dijeli i preko
Gornjih Bogievaca i dalje vodi u Bjelovar i Zagreb u Hrvatskoj i dalje, a preko Dragalia itd.
za Novu Gradiku."3
God. 1779. selo je imalo 38, a 1809. 23 kue sa 202 stanovnika.4 God. 1857. imalo je 231,
1890. 280,1931. 423,1953. 429,5 a 1991. 327 stanovnika.
7.2. DRAGALI
Naselje se nalazi 7 km zapadno od Nove Gradike, na odvojku s regionalne ceste 2 km juno
od Medara.

1
2
3
J
s

Usp. Pavii (1953), 213.

Usp. NAZ Prot. 31/111, 53. Tu pie: "Infcriori Bogichcvczij".
HNTZ, Gradiki pulcovnija (1999), llOs.
Usp. Spomenica (1930), 213.
Usp. Koreni (5979), 421

U selu se 1334. spominje katolika upa. Posjed je pripadao redovnicima ivanovcima pa su

oni izmeu Dragalia i Bogievaca uredili njegovo sredite, s utvrenim prostranim dvorcem, i
posvetili ga sv. Ivanu. U njemu je bilo sijelo njihova visokog inovnika koji je upravljao okolnim
posjedima Trnavom, Starom i Ljesnicom. U blizini Dragalia bila je sagraena crkva sv. Ivana
Krstitelja koja je okolnim selima bila i upna crkva.
Prodorom Osmanlija starosjedilako stanovnitvo je izginulo ili pobjeglo a ono
islamizirano preselilo se u Gradiku i Cernik. Poslije su u taj kraj doli pravoslavni Vlasi. U
vrijeme seljenja "Vlaha i krana" (1599.) u Krievaku krajinu, spominje se i Dragali.
Tijekom bekog rata bilo je ponovno veliko premjetanje puanstva. Neto stanovnika doselilo
se iz sjeverne Bosne, Povrbasja, a neto iz sisake i ivanike Posavine.1 U komorskom popisu
1698. Dagali se naziva vilom.2 Obveze i posebnosti sela opisane su skupa sa selom Medarima.
U Dragaliu su bili sljedei kuedomaini:
a.3 Imena stanovnika:
Stoi Dereza, sinova 2, konja 3, volova 4krava 4, junadi 4, svinja 12, kopaa vinograda 4,
jutara penice 7, jutara jema 2, jutara zobi 2, jutara prosa4 4, vozova sijena 6, neobraene
zemlje 6 jutara.
Minko Matoa, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro prosa 1.
Mitar Vukoievi, brat 1, sin 1, ovaca 3, voz sijena 1.
Klava Ratkovi, brat 1, vol 1, ovaca 4, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2,
neobraene zemlje 2 jutra.
Nikula Stipanovi, brat 1, ki 1, ovaca 4, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra.
Miho Bonjak, ki 1, ovaca 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 5 jutara.
Stifan Mihi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, jutro prosa 1,
vozova sijena 4.
Miho Magisteri, keri 6, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 6,
neobraene zemlje 2 jutra.
Andreas Glavaevi, brae 2, ovaca 3, vozova sijena 1.5.
Mato Kraiai, vol 1, krava 1, june 1, svinja 6, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro
prosa 1.5, vozova sijena 5.
Grubea Milinovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, jutro penice 1, neobraene zemlje 1
jutro.
Filip Bartolovi, sinova 2, volova 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Marian Potrovi, sin 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Grgo Ivani, brae 2, volova 2, ovaca 3, jutro penice 1.
Baiza Tomi, brae 2, konj 1, krava 2, junadi 2, svinja 5, konica 2, jutara penice 3, jutro
jema 1, jutro prosa 2, vozova sijena .4, neobraene zemlje 3 jutra.
Ukupno: brae 10, sinova 8, keri 9, konja 5, volova 14, krava 15, junadi 15, ovaca 22, svinj
26, konica 2, kopaa vinograda 5, jutara penice 26, jutara jema 3, jutara zobi 2, jutara prosa
10.5, vozova sijena 36.5, neobraene zemlje 21 jutro.5

1
2

Usp. Hivatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 231s; Pavii (1953), 213.

Poloaj te "villc" pokazuju i sve donedavni nazivi njiva na tom mjestu: "Varo", "Varoina", Usp, Hrvatska
enciklopedija, V, 231,
3
Mauran (1988), 512. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Draganich (1698), Draganich (1730), Dragalich
(1746), Draga!ijeh (1760).
A
proso - jednogodinja biljka iz porodice trava; uzgaja se od davnina; zmje sc koristi a prehranu ljudi, stoke i peradi.
5
Sve drugo jc skupa sa selom Medarima jer je Dragali pripadao pod nadgledniku vlast Radivoja Raanovia, Usp,
Mauran (1988), 510-514.

b. God. 1730. iznad Dragalia vidjele su se "ruevine crkve sv. Ivana Krstitelja blizu potoka
Trnave". U selu je bilo sedam kat. kua.6 U sljedeem izvjeu (1746.) Dragali je iz
duobrinikih razloga prikljuen upi Stara Gradika; tada je imao 34 kat kue, 53 obitelji i
247 katolika. God. 1758. u Dragaliu je bila drvena kapela sv. Ane, sa starom slikom na platnu.
Uz kapelu je bilo zvono od oko 10 kg.
God. 1760. u Dragaliu je bilo 35 kua, 70 obitelji i 306 katolika. Kuedomaini su bili:
Petar Marianovi (1,10), Anto Petrai (1,9), Ivan Tambura (2,7), Andrija Korai (2,10),
Mato Dreanin (5,21), Ilija Dreanin (3,11), Luka Ivanovi (2,9), Matija Petrievi (2,6), Juro
Zukanovi (2,18), Mijo Kovai (3,11), Tomo Zukanovi (3,9), Mato Francuz (2,7), Nikola
Bradaevi (1,8), Marko Gaki (1,8), Ivan Bradaevi (1,5), Marko Ribarevi (5,17), Mato
Duda (2,5), Boo Boanec (2,5), Petar Babi (2,11), Andrija Krajai (1,10), Juro Babi (1,3),
Tomo Viini (1,6) Mijo Babi (3,12), Mato Filipovi (1,3), Ivan Opat (4,17), Petronila
Jelini (-,1), Mato Zukanovi (3,10), Andrija Vini (1,3), Nikola Zebi (2,8), Marko
Marianovi (1,5), Mijo Petrievi (2,11), Juro Maistorovi (2,7), Andrija aulak (1,6), Anto
Valjuga (1,3) i Mijo Bradaevi (4,14). Uz 35 katolikih zabiljeeno i 5 pravoslavnih kua.
God. 1769. Dragali je imao je 33 katolike kue, 65 obitelji i 315 katolika.7
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dragaliu pie: "Potok Trnava, koji ovdje pokree razne
uobiajene liarice, irok je u ovdanjem kraju est do osam stopa, dubok stopu do dvije, ima
mjestimino plitke i opet dvije do tri stope visoke obale te pitku vodu, pjeskovito dno; na cesti
za Medare premoen je drvenim mostom, a na mogim je mjestima prohodan pjeice i konjima.
Veinu vremena suha graba izmeu ovdanjeg podruja i Donjih Bogievaca za kina vremena
opskrbljena je vodom iz male bare, koja je etvrt sata udaljena od sela, a malog je opsega te je
ljeti prohodna... Cestom iz pravca Stare Gradike, koja ovuda prolazi za Novu Gradiku, od
Donjih je Bogievaca za loa vremena i duboko blatna tla vrlo je otean prolaz. (...) Satniki
stan u selu zidana je graevina."8
Oko 1800. selo je imalo 284 katolika," 1837. 295,,(11857. 246,1890. 412,193L 657,1953.
717," a 1991. 655 stanovnika.
7.3. GORICE
Selo se nalazi na povienom tlu izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km jugozapadno od Nove
Gradike, a 4 km juno do Dragalia, na 139 m n/m.
God. 1734. starogradiki franjevci su u Gorici imali dio svog posjeda. "Tu su i samostanske
oranice za usjeve do 3 jutra i vinograd od 15 kopaa."1 God. 1746. spominje se kako se u
vinogradima, zvanim Gorice, nalazi kapela sv. Vida.2 U izvjeu 1760. goriki alodij (nasljedno
imanje) ima 4 katolike kue 5 obitelji i 18 katolika. Katoliki kuedomaini bili su: Ivan
Bunievac (1,4), Luka Anii (1,4), Ivan Puia (2,6), Zaharia Kapetanovi (1,4) i 9 pravoslavnih
kua.3

Kapela je bi!a slina onoj na groblju kod Drcnika. Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 121; 30/11, 53, 333; popis, kut. 89, 61s; 32/IV, 206. U Spomenica (1930), 213, 1734. u Dragaliu
su 5, a 1759. 4 pravoslavne kue.
HNTZ, Gvadiska pukovnija (1999), 109s,
* Usp. NAZ Prot. 213, 266.
272 katolika i 23 pravoslaca. Usp. Schematismus deri (1837), 47.
" Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Sran (1995), 33.
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 120,
3
Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 62; 31/111, 53; Spomenica (1930), 213, 1759. spominje 6, 1779. 18, 1809. 28 pravoslavnih
kua.
7

Uz vojni zemljovid iz 1780. o Goricama pie: "Povieni teren na kojem lei ovo selo
dominira nad oblinjim krajobrazom. (...) Oblinja uma zvana Veliki lug prekrivena je
potocima i grabama, za kina je vremena jako blatna, a nije prohodna, osim preko prolaznih
putova. uma prema rijeci Savi toliko je pod vodom kad se ta rijeka izlije, da je u to vrijeme
zadugo potpuno onemoguen prolaz bez brodova. Ta uma obrasla je drveem srednje visine,
najveim dijelom gusto proraslim iprajem. Put za Donje Bogievce uvijek je prohodan...".4
Oko 1800. Gorice su imale 31 katolika i kapelu sv. Vida.5 God. 1837. 124,6 1857. 173,
1890. 276,1931. 392,1953. 400,7 a 1991. 220 stanovnika.
7.4. MAI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba 4 km zapadno od Nove Gradike, a 4

km sjeverno od Dragalia.
Spominje se 1602. u napadu ivanikih graniara na osmansko podruje kad su oni zapalili
Cernik i okolna sela a vlako puanstvo poveli i naselili u okolicu Ivania.1 U komorskom
izvjeu 1698. stoji "villa Masichy", a selo je ovako opisano:
a.2 1) Imena stanovnika:
Stania Jovanovi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro
jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 5 jutara.
Stanko Dragaevi, brata 2, sin 1, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 7,
konica 5, kopaa vinograda 5, jutara penice 5, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene
zemlje 8 jutara.
Miho Prakolovac, brat 1, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara
penice 3, jutara zobi 3, jutara prosa 2, vozova sijena 3neobraene zemlje 3 jutra.
Vuk Jovanovi, brat 1, sinova 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 4,
neobraene zemlje 4 jutra.
Ninko Markovi, brata 2, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda
jutara penice 2, jutara zobi 2, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 4 jutra.
Novak Petkovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 6, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro
jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 6 jutara.
Ukupno: brae 6, sinova 7, konja 4, volova 7, krava 8, junadi 8, svinja 9, konica 5, kopa
vinograda 13, jutara penice 17, jutro jema 1, jutara zobi 7, jutara prosa 10, vozova sijena 21,
neobraene zemlje 30 jutara.
2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je s istone strane gradike utvrde oko dv
i pol sata hoda, a sa zapadne strane cernike utvrde oko pol sata hoda.
Ova toka je kao u selu Medari.
Imaju male kue. Nekad su imali samo jedno cijelo selite, a krenjem je zemljite proireno i
podijeljno u etiri selita. Njihov se teritorij prostire u duljinu treinu sata, a u irinu pola sata
hoda. Mee su mu, s istoka utvrda Cernik, sjuga Prva, sa zapada Poljane a sa sjevera Giletinc
Posjeduju 150 jutara plodne i isto toliko neplodne zemlje. Imaju 25 kopaa obraenih
vinograda, 58 jutara sjenokoa, te oko 50 jutara uma za loenje. O ostalom nema nikakvih
podataka.
4

HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 111.

Usp. NAZ Prot. 213, 266.
'' 80 pravoslavaca i 44 katolika. Usp. Schematismus cleri (1837), 49.
7
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Pavii (1953), 213.
2
Mauran (1988), 518s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Masichy (1698), Marsich (1760), Mashich (1769).
5

U drugim tokama kao u selu MedarL3

b. God. 1734. selo je imalo 20 pravoslavnih kua,4 a 1760. 23 pravoslavne i 8 katolikih
kua. U spomenutim katolikim kuama ivjelo je 16 obitelji i 75 lanova, a kuedomaini su:
Nikola Builovi (5,15), Ivan Matoevi (3,11), Antun ui (1,11), Magalena Samardi (1,6),
Marko Puilovi (3,13), Pavao Matoevi (2,12), Petar Samardi (1,5), Ivan Roi (1,4)/
God. 1769. u selu je, uz pravoslavne, bilo i 11 katolikih kua s 20 obitelji i 80 lanova.6
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Maiu pie: "Splo se nalazi ispod brda Medarsko Kutjete i
brda Vinograd, izmeu kojih tee mali potok Brstanica, a koji u obliku dubokog zavoja vodi niz
neprohodnu dolinu. U selu je premoen drvenim mostom, a dalje nizvodno do grabe Veprijak
pet je do est stopa irok i do stope dubok, ljeti obino presui, a voda mu je inae pitka. Strme
padine spomenuta dva brda dominiraju nad selom i njegovim krajobrazom. Meu njima je brdo
Vinograd najvia uzvisina. (...) Stazom, koja od brda Medarsko Kutjete vodi dalje za agovinu i
uberkovac, moe se jahati. Satniki i asniki stan u selu zidane su zgrade, a crkva je drvene
grae."7
God. 1837. Mai je imao 148,8 1857. 217, 1890. 513,' 1931. 647, 1953. 576/J a 1991. 649
stanovnika.
7.5. MEDARI

Naselje se nalazi na rjeici Trnavi, uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba 6 km zapadno od

Nove Gradike, a 2 km sjeverno od Dragalia.
Spominje se 1599. kad je general Herberstein iz cernikog kraja izveo vlake krajinike i
nastanio ih oko Ivania.1 U komorskom opisu 1698. Medari su ovako opisani:
a. 2 1) Imena stanovnika
Srean Vukosavi, brat 1, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopaa
vinograda 4, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 4, neobraene zemlje
jutara 6.
Jovo Miloevi, sin 1, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca 4, svinja 10, konica
kopaa vinograda 5, jutara penice 5, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena
5, neobraene zemlje 15 jutara.
Mlaan Damianovi, brat 1, sinova 2, ki 1, krava 3, june 1, svinja 2, kopaa vinograda 2
jutro penice 1, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 8 jutara.
Makaria Ruinovi, brata 2, ki 1, junadi 2, ovaca i koza 10, kopaa vinograda 2, jutara
penice 3, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 7 jutara.
Mihalia Radkovic, brat 1, sinova 2, krava 2, june 1, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara
penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1.5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Mili Milini, brata 2, sinova 2, konja 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 1, kopa
vinograda 1.5, jutara penice 2, jutro prosa 1.5, voz sijena 1.5, neobraene zemlje 6 jutara.

Budui da nekoliko sela pripada istom vojvodstvu, popisiva se - da ne ponavlja - poziva na izvjee o seju Medari.
God. 1759. u Maiu jc 26, 1779. 30,1809. 25 pravoslavnih kua sa 157 lanova. Usp. Spomenica (1930), 211.
Usp. NAZ, popis, kut. 89, 81.
<' Usp. NAZ Prot. 32/IV, 207.
7
HNTZ, Gradika pulwvnija (1999), 104s.
8
145 pravoslavaca i 43 katolika. Usp. Schematisrnus deri (1837), 48.
9
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Pavii (1953), 213.
2
Mauran (1988), 510-514. Prijevod s latinskog jezika.
4

Tadia Miroslavi, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda
jutro penice 1.5, jutro prosa 0.5, vozova sijena 4, neobraene zemlje 15 jutara.
Radi Stoiaovi, brata 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutr
penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara.
Zaleta Vukosani, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, kopaa vinograda 4 juta
penice 4, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 7
jutara.
Peter Kneevi, sin 1, keri 2, icrava 1, june 1, ovaca 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda
jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra.
Troa Kneevi, brat 1, konj 1, krava 1, june 1, svinja 5, konica 1, kopa vinograda 1, ju
penice 1, jutro prosa 0.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 7 jutara.
Jovan Kneevi, brat 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 4, jut
penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara.
Ostoia Neaki, keri 2, ovaca 2, konica 1, jutro penice 0.5, jutro prosa 1, voz sijena 1,
neobraene zemlje 4 jutra.
Stoian Popovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, jutara
prosa 2, vozova sijena 2, neobraena zemljita 6 jutara.
Vuk Ramini, brat 1, sin 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Jovo Lubeni, brat 1, konja 2, krava 1, june 1, ovaca 4, konica 1, jutara penice 2, vozova
sijena 3, neobraene zemlje 8 jutara.
Jovo Kraiais, sin 1, konica 1, jutro penice 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2
neobraene zemlje 6 jutara.
Simo Sudar, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 8, konica 1, kopaa vinograda
3, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 0.5, vozova sijena 2, neobraena zemlje 3 jutra.
Buro Ivanovi, brat 1, sinova 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 3,
jutara penice 1.5, jutara jema 5, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara.
Mato Panis, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 4, kopaa vinograda 2, jutro penice 1
jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Gfgo Kj aiais, sin 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutro prosa 1, voz sijena
neobraene zemlje 5 jutara.
Radivoi Mectak, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro pros
1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara.
Janko Urankovi, brat 1, sin 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro prosa 0.5.
Cvio Daki, brat 1, sinova 3, june 1, jutro penice 0.5, jutro jema 0.5.
Vueta Novovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, jutro jema 0,5, jutro prosa 0.5.
Jovan Ciganosin, brat 1, sin 1, ovaca 4, kopa vinograda 1, jutro penice 0.5.
Stania Bonjak, sin 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena
1, neobraene zemlje 3 jutra.
Ukupno: brae 18, sinova 27, keii 11, konja 11, volova 14, krava 25, junadi 27, ovaca i
koza 34, svinja 47, konica 24, kopaa vinogi-ada 46, jutra penice 39, jutara jema 13, jutar
zobi 1.5, jutra prosa 22, vozova sijena 54, neobraene zemlje 155 jutra.
2) Istrani opis cijelog vojvodstva Radivoja Raanovia openito te sela Medara posebno.
Knez Sran, Jovan Miloiis3, Vaso Mili, Vueta Skoi4, Mlaan Damianovi, glavar

;1
4

U popisu stoji Jovo Miloevi.

Ovoga nema na popisu.

stanovnika ovog vojvodstva, prisegnuti te ispitivani rekli su:

Stanovnici ovog mjesta imaju dovoljno zemlje za svoje seosko gospodarstvo, ali je vei dio
pod umom, na movarnom tlu i premda ga kre, zbog izlijevanja rijeke Save, esto je uniteno.
Nikakvo im zemljite nije dodijeljeno.
Sudske stvari u manjim sluajevima rjeava gospodin gradiki zapovjednik a u teim
parnicama gospodin general Gvido od Storumbergha. U ovoj toki tui se Vaso Mili5 kako j
prije kakvih dvije godine vojvoda, zvani Klaic, oko blagdana sv. Jurja, s nekoliko pripremljen
ljudi, u noi, razbivi vrata, silom i snagom provalio u kuu spomenutog Vase Milia i iz nje ote
jednu ensku te ju je spomenuti vojvoda Klaic htio odvesti sebi za enu. Budui da se enska
opirala te i jedna a i druga strana opalila iz samokresa, jedan od ljudi iz mraka, u vojvodovo
pratnji - koji je ne znajui prolazio - pao je mrtav. Zbog toga ubojstva i ina gospodin gradiki
zapovjednik kaznio je ijednu i drugu stranu. Vaso Mili morao je spomenutom zapovjedniku dat
30 dukata, tj. 127,50 fl.6 Osim toga, eni ubijenog mua dosudio je da se dadne 60 florina i jed
krava, od kojih je ve isplaeno 30 fl. a ostatak urgira da se sada mora isplatiti. A spomenut
Petar Klaic, vojvoda, morao je istom gospodinu gradikom zapovjedniku platiti 25 dukata, tj
106 fl Tako je i jedna i dmga strana, kako poinitelj tako i uzronik napada, oglobljena i
kanjena.
Ve sedam godina plaaju vojnicu i primaju konaenja. KJ OZ svih sedam godina vojvod
Radivoj Radanovi ju je sabirno i dostavljao u kasu Ratnog komisarijata. Kolike su bile obveze
vojvode i njegovih podanika, nisam mogao doznati jer im nije obiavao davati nikah>e
priznanice. Godine 1697. sabirno je Ivan Staki7 - za to je nekima davao i priznanice - a koliko,
nisam mogao doznati. Godine 1698. ovo je vojvodstvo, prema namiri pod slovom "Akoju je
odredio gospodin Schlintenpuch*, platilo 318 florina.
Ovo se vojvodstvo ali kako su Osmanlije, u vrijeme zauzea Beograda, meu ostalim
utvrdama bili ponovno zauzeli i Bijelu Stijenu. Kako ih je ve sljedee godina carska vojska
stjerala u polje, a stanovnici ovog vojvodstva, zatvorivi Osmanlije u spomenutu Bijelu Stijenu,
oekivali su pomo carske vojske. Meutim, u vrijeme dok su se oni borili protiv Osmanlija(>,
navalili su Virovitiani, Voinci i stanovnici Jugova Polja, ne da se bore protiv neprijatelja, ne
na stoku siromanoga naroda. Otjerali su svu stoku i uzeli je sebi i to: ovaca i koza 850, konja 26
krupne rogate stoke 176, svinja 166, 26 konja natovarenih pokustvom, samokresa 25, sablji 16
Oni ponizno mole asnu Komisiju da im se teta namiri
Godine 1697. cijelo je vojvodstvo izdravalo - bez plae ili odbitka obveza - 4 govedara i 12
volova, da bi ujedno za magistrova kola bili obvezni dati jedno kunino krzno i pet lisiijih u
vrijednosti od 10 florina.
Godine 1696. dali su, bez ikakve naknade, 6 kola te pojedinano 6 ujarmljenih volova,
ukupno 36 glava, pod izlikom da moraju dovesti hranu iz Osijeka do granice s ove strane Save,
od kojih je 9 volova uginulo, u vrijednosti 180 fl.
Davali su prijevoz za dovoz hrane, drati su strae na savskim straamicama, radili su na
opkopima oko gradike granine utvrde, a za sve to nikada nisu dobili nikakvu plau.
3) Opis zemlje i njezinih osobina.
Ovo je mjesto od davnina bilo selo. Udaljeno je od gradikih opkopa oko dva sata hoda na
sjever, a od rijeke Save oko sat i pol.
Ovo mjesto, i u osmansko doba a i sada, nastanjavaju stanovnici-vojnici grkog obreda.
5

Vase Milia nema u popisu.

Ta suma je u vrijednosti od oko est volova.
Ivan taki bio je kapetan.
s
Georg Johann Schlintenbuch, vrhovni vojni zapovjednik u Slavoniji,
godine 1687.

ft
7

Imaju male kue. Jo u osmansko doba tu su bile etiri cijele batine, a poslije je to zemljite
podijeljeno na 15 dijelova. Njihov se teritorij prostire pola sata hoda u duljinu i irinu. Na istoku
dotie sela Mai i Poljane, na jugu Dragali, a na zapadu Trnavu.
Oranice imaju, manjim dijelom u prigorju, a ostalo je na vlanu tlu; na suhu je oko 300
jutara, u ravnici na movarnu mjestu oko 200jutara. Sjenokoa imaju oko 150 jutara, obraenih
vinograda 50 kopaa, neobraenih nema, a ovaj prigorski kraj prikladan jeza sadnju vinograda
Zironosne ume, koje posjeduju skupa s vilom Dragali, prostiru se sat hoda u duljinu a pola sata
u irinu.
Na ovom teritoriju ima zidana crkva sv. Ivana10, otkrivena i djelomice uruena. Imaju dvije
vodenice na rjeici Trnavi; svaka od njih, kad melje dan i no, moe samljeti oko jedan cent"
brana. Porez na vodenice nije plaan ni u osmansko doba niti nakon osloboenja ovih krajeva.
Ovo je mjesto blagajniki (fiskalni) kraj. Kranska vlast nije priznavala niije vlasnitvo,
je ikome drugome davala pravo na vlasnitvo.
Osmanski gospodar ovoga zemljita zvao se Igin Bai, koji je boravio u Gradici. Njemu je
godinje svako selie plaalo 120 denara te nije davalo druge nikakve namete. A to se tie
radnika, od svakog su selia morali davati po jednog eteoca, po jednog oraa sa zaperegom
po jednog kosca. A u svako vrijeme bili su obvezni biti na usluzi osmanskoj vojsci.
U mimo doba osmanskom caru nisu davali nikakvih poreza. Nakon rata poeli su - nekad
vie nekad manje - plaati, a koliko, nisam mogao sigurno doznati.
b. God, 1734. selo je imalo 22 pravoslavne kue.12 U izvjeu 1761. stoji daje selo ima 28
pravoslavnih kua, da su u njemu ranije boravila dva sveenika i da su odatle sluili i druga
okolna sela,13
Budui da su sela Medari i Trnava u vojnom zemljovidu iz 1780. ucrtana jedno pored
drugoga, skupa su i opisani. "Ta dva sela lee vrlo blizu jedno drugome na prolaznoj zemaljskoj
cesti od Nove za Staru Gradiku, i za Bjelovar i Zagreb u Hrvatskoj, a dijeli ih samo potok
Trnava koji tee izmeu njih. (...) est do deset stopa irok i stopu do dvije dubok, potok Trnava
na prolaznoj je cesti, kao i izvan sela na cesti za Dragali, premoen drvenim mostom; ima
stopu do etiri stope visoke obale, najveim dijelom obrasle grmljem, pjeskovito korito i pitku
vodu, a za jakih kia naglo nabuja i prijee obale, ali voda se ve za nekoliko sati opet povue.
Mali potok Veprijak, koji je zbog svoje grabe ispred Medara na cesti od Nove Gradike
premoen drvenim mostom i koji se dalje nizvodno sjedinjuje s potokom Brstanica iz pravca
Maia, tik prije Poljana utjee u potok Trnavu... Brdo Trnava kao i brdo Medarsko Kutjete,
koje je najveim dijelom obraslo hrastovim stablima srednje veliine i gustim iprajem... na
strani sela Medari dominira nad oba sela i njihovim poljima dolje u ravnici. (...) Crkva pokraj
sela Medari drvene je grae.1"4
God. 1839. Medari su imali 22 pravoslavne kue sa 150 lanova, 1857. 198, 1880. 262,
1921. 499,1953. 496,15 a 1991. 452 stanovnika.

1(1
11

Usp. selo Dragali.

cent-52 kg.
Medari su bili sjedite pravoslavne upe. 1759. imali su 3'1, 1779. 27, 1809. 24 pravoslavne kue sa 150 lanova. Usp.
Spomenica (1930), 213. God. 1837. Medari s Trnavom imali su 431 stanovnika i to 391 pravoslavca i 40 katolika. Usp.
Schematismus cleri (1837), 47.
13
Usp. NAZ Prot. 31/11, 53.
w
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 103s.
15
Usp. Koreni (1979), 421.
12

7.6. POLJANE

Naselje se nalazi na rjeici Trnavi 5 km jugozapadno od Nove Gradike i 2 km jugoistono

od Dragalia, 105 m n/m.
Selo se ne spominje u ranijim povijesnim izvorima, a 1698. ovako je opisano:
a JI) Imena stanovnika:
Janko Ladian, ki 1, konj 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 0.5, vozova sijena 4, neobrae
zemlje 4 jutra.
Radoan Doiovi, brat 1, ki 1, konj 1, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 7, jutro penice 1
jutro jema 2, jutro prosa 4, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara.
Milisav Travisan, krava 2, junadi 2, ovaca 2, konica 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4.
Milia Stoi, brat 1, ki 1, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 10, kopaa vinograda 6, jutar
prosa 3, vozova sijena 6, neobraene zemlje 10 jutara.
urac Damianovi, brata 2, sinova 2, keri 2, konja 2, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 10
kopaa vinograda 5, jutro jema 1, vozova sijena 5, neobraene zemlje 10 jutara.
Pridolje Bonjak, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zamlje 3 jutra.
Juria Obrais, svinja 4, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra.
Luka Milankovi, brat 1, sin 1, svinja 5, kopa vinograda 0.5, vozova sijena 3, neobraene
zemlje 2 jutra.
Jovan Bear, svinja 5, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Voin Lasi, ki 1, konj 1, svinja 2, konica 1.
^ ..... ...
Stoiak Bonjalc, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 1, jutro jema 1.
Toma Bonjak, brat 1, sin 1, krava 1, ovca 1, jutro penice 1.
Trivul Bonjak, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, svinja 5, jutara penice 2, neobraene zemlje 2
jutra.
Boeta Bonjak, keri 2, konja 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlj
2 jutra.
Serdan, brat 1, sin 1, svinja 3, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Radoan Bonjak, brat 1, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, jutro prosa 1.
Sinvi Bonjak, brat 1, sin 1, keri 2, konja 2, krava 2, junadi 2, ovaca 1, svinja 1, jutro pros
1.
Radoa Bonjak, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, konica 5, kopaa vinograda 4, ju
jema 1, vozova sijena 2.
Nikula Markovi, brata 2, sinova 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, jutara penice
8, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 3 jutra.
Andreas Tomi, sinova 2, konj 1, ovaca 4, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2,
neobraene zemlje 2 jutra.
Marko Bogdanovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1 vozova sijena 4, neobraene zemlj
6 jutara.
Jovan Davidovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4,
neobraene zemlje 6 jutara.
Stoina Radonavovi, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4
jutra.
Tomas Matoevi, june 1, svinja 3, jutro penice 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 8
jutara.

Mauran (1988), 5l6s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: PolIyana (1698), Polijane (1746), Poljane (1760).

Ukupno: brae 122, sinova 13, keri 11, konja 11, volova 4, krava 18, junadi 23, ovaca i koz
25, svinja 63, konica 8, kopaa vinograda 15.5, jutara penice 22.5, jutara jema 5, jutara prosa
17, vozova sijena 54, neobraena zemljita 74 jutra.
2) Ovo je mjesto od davnina bilo selo. Udaljeno je od gradike utvrde oko dva sata hoda u
unutranjost prema sjeveroistoku.
Imaju male kue. Govore da je bilo samo jedno cijelo selite, ali nakon njegove podjele u tii
dijela i poto je zemljite kreno, teritorij je povean. A prostire se trietvrt sata u duljinu i irinu
Mee su mu, s istoka Piva, s juga rijeka Sava, sa zapada Dragali, sa sjevera Medari.
Imaju oko 150 jutara plodnih oranica, 54 jutra sjenokoa te 50 jutara obinih uma za
loenje. ironosnih uma imaju u duljinu trietvrt a u irinu etvrt sata hoda.
Selo posjeduje jednu vodenicu na rjeici Trnavi, koja za dan i no moe samljeti jedan cent
itarica. O drugim stvarima nita nisam doznao.
O ostalim tokama kao u selu Medari.
b. Poljane su 1734. imale 12 pravoslavnih kua.3 U izvjeu 1746. stoji kako je selo s
mjeanim puanstvom da ima 12 katolikih kua, 14 obitelji i 74 katolika. Izvjee 1758.
navodi daje od davnina drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana i daje crkvenjak Grgo Katii,
Blaev. Poslije su uz kapelu sagradili i tornji sa zvonom. Sahranjivali su se, skupa sa
Dragaliem, na groblju pored ruevina kapele Glavosjeka sv. Ivana Kristitelja. U selu je tada
bilo 13 kua i 86 katolika. God. 1760. Poljane su imale 19 pravoslavnih i 12 katolikih kua,
21 obitelj i 74 katolika. Kuedomaini katolici bili su: Bla Kati (2,6), Jakov Katii (1,2),
Mijo Katii (1,4), Marko Pavievi (3,8), Mlato Maroevi (2,4), imo Ivanovi (1,4), Mijo
Hrki (3,10), Mijo Ivanovi (2,10), Ilija Jeli (2,8), Ivan Krajai (2,8), Nikola Maroevi (1,5)
i Pavao Katii (1,5), a 1769.12 katolikih kua, 13 obitelji i 104 osoba.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. selo Poljane je ovako opisano: "Potok se Trnava iznad sela spaja
s malim potokom Veprijak; ima pjeskovito dno, u selu je premoen drvenim mostom, a u
umi, punih pola sata odavde, ima jo jedan most, etiri do pet stopa visoke, grmljem obrasle
obale te pitku vodu. Taj je potok u ovom kraju est do osam stopa irok i dubok do tri stope, a
izvan ume je za uobiajena vodostaja na razliitim mjestima prohodan pjeice i konjima. uma
Veliki lug, koju presijecaju Trnava i potok umetlica - voda kojih se mijea - oko tih potoka
najveim dijelom ima drvee srednje visine, gusto je prorasla, tlo joj je gotovo uvijek vlano te
nema drugog prolaza osim preko javnih, u planu navedenih prolaznih putova..."3
Oko 1800. naselje je imalo 303 stanovika,6 1837. 340,7 1857. 236, 1890. 325, 1931. 478,
1953. 420,K a 1991.412 stanovnika.

U izvorniku stoji pogreno: 3 brata, 17 sinova.

God. 1759. 26, 1779. 22, 1809. 24 pravoslavne kue sa 225 lanova, a 1839. 26 kua sa 167 lanova. Usp. Spomenica
(1930), 211.
4
Usp. NAZ Prot. 29/1, 121; 30/11, 328, 333; popis, kut. 89, 62; 31/111, 53; 32/IV, 206.
5
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 108s.
6
Usp. NAZ Prot. 213, 266. Tu stoji da je u selu, uz ranije spomenute pravoslavce, bilo i 78 katolika.
7
260 pravoslavnih i 80 katolika. Usp. Schematismus deri (1837), 47.
11
Usp. Koreni (1979), 422.
a

VIII. OPINA GARIN

8.1. BICKO SELO

v

Naselje se nalazi 14 km istono od Slav. Broda, na odvojku s regionalne ceste 2 km juno od

Garina, 90 m n/m. Ime je dobilo po rjeici Bid.1
U starijim se izvorima ne spominje, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Toma Cakmaza, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 5, jut
zobi 1, vozova sijena 5.
Mato Mazlani, vola 2, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik
Marian Cakmazovi, sinova 2, ki I, vol i, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara peni
3, vozova sijena 4, najamnik 1.
Paval Kamiia, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice
vozova sijena 4, najamnik 1.
Luko Lackovi, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, vozova sijena 2.
Joso Lackovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 3, jutro penice 1
vozova sijena 3. najamnik 1.
Petar Cakmazovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena
najamnik 1.
Nikola Maza lovi, sin 2, ki 2, vol 2, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 2 jutara penice
vozova sijena 3, najamnik 2.
Ukupno: sinova 20, keri 6, konja 2, volova 8, krava 9, junadi 23, svinja 26, konica 15, jut
penice 17, jutro zobi 1, vozova sijena 27, najamnika 5.
2) Gore spomenuti stanovnici dragovoljno i odvano izjavljuju da pripadaju vojsci.
Osobno nazoni Mato Mazalovi, Marian Cakmazovi i ostali, nakon prisege vjernosti, rekli
Ovi stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo
zemlju, pa ne mogu koristiti susjedno zemljite. Ovaj posjed stanovnici batine od svojih prea,
nisu mu ga dodijelili niti doznaili komorski slubenici. Oni su pozvani da ovamo dou dijelom
' U izvorima stoji: Biscka, a rjeica sc naziva Bics, Bicska (1698), Bicsko Selo (1730), Biczkovo Szello (1761), Biczko
Selio (1775).
2
Mauran (1988), 110-113. Prijevod s latinskog jezika.

Bosne a dijelom iz tibiskih krajeva*'. Ovi graniarski stanovnici nisu dosad na ovo zemljite plaa
nikakve poreze ni namete, ali zato stalno vre vojniku slubu.
Gospodin pukovnik Giba, i voditelji podlone mu narodne vojske, suci su ovim graniarima i do
sada pravne usluge nisu naplaivali stanovnicima.
Ovi graniarsl stanovnici nisu do sada plaali m redovite ni izvanredne vojnice, nego su u nek
godinama izdravali njemake vojnike, sad jednog, sad dvojicu, sad konja, sad posluitelje, dva
tjedna, do njihova razmijetanja. Tako su 1696. kroz tri mjeseca besplatno sijenom, zobi i ostalim
s cijelim vojvodstvom, izdravali 8 konja i dva posluitelja gospodina pukovnika Gibe; isto tako s
cijelu zimu izdravali pola ugarskog konjanika. Za te svoje usluge nisu dobili nikakvu nagradu n
plau.
Ovi se graniari ale da - uz stalne vojnike obveze na straarnicama, utvrdama i uz granicu
moraju davati kmetovske radnike za podizanja opkopa. Uz to, prole 1697., dok je carska vojsk
ila u Bosnu, zato to je gospodin pukovnik Giba puno potroio na gospodu zapovjednike,
pripremili su gospodinu pukovniku tri zapaena izleta u vrijednosti od 15 fl., ne na silu, nego to
eljeli udovoljiti njegovoj molbi Isto tako, zapovjedniku prekosavskih opkopa moraju godinje
besplatno odvui pet i pol hvata diva za loenje.
Od ovoga sela, k drugim selima i okolici, nije moglo pobjei pet stranaca zato to je tu, iz straha
od neprijatelja, neprestano prisutna narodna vojska skupa s kmetovima.
Stanovnici ovoga posjeda, uz stalnu vojniku slubu, morali su davati deset radnika za
podizanje opkopa zidovima na granici Broda, Doboja, brodskog otoia i straarnica na Savi,
zvanih ardaci, a prema potrebama i vie njih. Isto tako posluivali su, bez plae, orujem i drvima
ali, ipak, ima ve jedna godina, da im se za jednog graniara godinje daje 17 oka brana.
3) Ovaj je posjed smjeten u krasnom ravniarskom kraju, ali u vrijeme izlijevanja rijeka Save
obino biva poplavljen. Zove se Bicka. Udaljen je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovarad
20 ugarskih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, danas su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 8 divenih, neto boljih kua, pokrivenih slamom, a zbog estog izlijevanja Save, one su n
sojama izdignute od zemlje. Imaju jedno narodno selite. Cijeli je posjed uglavnom movaran, a
prostire se na prostoru od oko pola ugarske milje. Medi s istoka selom Oprisavcima, sa zapada
selom Zadubravljem, s juga selom Kutima, a sa sjevera selom Garinom. Granice su mu: sa istoka
Srebrenil, osmanska granica preko Save, sa zapada Brod, s juga Doboj, a sa sjevera Naice.
Ovaj posjed ima oko 80 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje koja, zbogplavljenja
Save, esto biva upropatena. Ima oko 4 jutra malih pustih rtova. Boljih, stvarno bujnih, sjenoko
ima oko 20 jutara. Mlaih hrastovih i tisovih uma za loenje i prikladnih za lake graevine ima
oko 30 jutara.
Ne nazire se neka crkvena ili svjetovna graevina. Gospodin pukovnik Giba dao je na rjeici
Biu sagraditi vodenicu i od nje ubire koiist. Imaju oko 10 jutara loe ironosne i hrastove ume d
sada slobodne odirovine. Za ribarenje koriste rijeicu Biu kojoj ima obilje dobrih riba, kornjaa
i rakova.
Stanovnici ovog posjeda tvrde da su uli kalco je kranski gospodar ovoga posjeda bio nek
brodski Vuk Despot. O njegovim pravima, osim o dostojanstvu, ne znaju nita.

3
4

ex patribus ad Tybiscum - stanovnitvo iz podruja rijeke Tise.

Srebrenik sc prvi put spominje 15. oujka 1333. Bio jc najtvri bosanski grad. Osmanlije su ga osvojili 1512. Od
mohake bitke do karlovakog mira bio jc grad bez naroite vanosti. Popravljen je 1777. god. Usp. Kreevljakovi
(19S0), 194.

Glede zemlje stanovnici nemaju nikakvih meusobnih razmirnica.

Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ahmed-beg brodsku Njemu su stanovnici po kui,
godinje, plaali 80 denara, i svaki mu je od njih morao besplatno raditi devet dana.
Spomenutom osmanskom gospodaru zemlje svake su godine davali desetinu od svih prihoda
na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru stanovnici nisu nikada nita plaali, ali su zato morali raditi na odravanju
mostova prema Osijeku.
Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih obveza i usluga te neprestane, besplatne vojni
slube, do sada drugo nita nisu plaali.
Gore spomenute namete odredio im je Schlintenbuch.
Na sve ovdje izneseno, svi stanovnici i svaki pojedini od njih dragovoljno i spontano dali su sv
suglasnost.
b. God. 1730. u Bickora Selu bilo je 15 katolikih kua i kapela sv. Tome, apostola; 1746.22
kue i 123 katolika.5 U izvjeu 1758. stoji kako je kapela na posjedu obitelji Cakmazovi, da ima
zvono od oko 15 kg i da je crkvenjak Ivan Vorgi, Sahranjivali su se dijelom u Oprisavcima,
dijelom u Klokoeviku pored crkve sv. Petra.
God. 1760. u Bickom Selu bilo je 26 kua, 37 obitelji i 210 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Juro Poli (2,10), Mijo Poli (3,18), imun Kamievi (2,13), Filip Lackovi (1,5), Ilija
Lackovi (2,11), Ivan Vidovi (1,7), Tomo Mari (1,4), Luka Zejecevi (4,21), Mijo Kova (1,6),
Anto Mari (1,4), imo Mirkovi (2,8), Nikola Koli (1,8), Tomo Peteli (1,5), Anto Peteli
(1,5), Martin Peteli (2,5), Ivan Vorgi (1,10), Martin Poli (1,4), Mato Kovaevi (1,6),
Franciska Mazanovi (-,5), Martin akmazovi (3,10), Martin Radovanovi (2,15), Marko
Radovanovi (1,7), Stjepan Vukovi (1,5), Marko akmazovi (1,7), Matija akmazovi (1,3),
Luka Poli (1,8).
God. 1769. selo je imalo 37 kua, 80 obitelji i 333 katolika, a 1775.37 kua, 70 obitelji i 329
stanovnika.6
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bickom Selu pie: "Mala rijeka Bi ili Bi, koja izvire iz velike
movare Jelas kod Kuta... u ovom je podruju premoena s dva drvena mosta. Preko gornjeg
mosta vodi put za Poljance, a preko donjeg, velikog mosta, put za Oprisavce. Osim preko njih
rijeka nigdje drugdje nije prohodna. Uzvodno je iroka 60 koraka, a prema velikom mostu i dalje
nizvodno do 110 koraka. U poetku je duboka hvat, zatim dva do tri hvata. Korito joj je jako
muljevito, a obale su joj naizmjenine visine dvije i etiri, pa i est stopa. Za dugotrajno kina
vremena nabuja i izlije se te preplavi okolne livade. Na njima, nakon povlaenja vode, koja brzo
nestane, ostaju mnoga blatnjava mjesta. Ona se vrlo sporo sue i tek za vrueg ljeta povremeno
presue. Ovdanji su putovi, ovisno o vremenu, dobro ili loe prohodni."7
God. 1837. Bicko Selo je imalo 312 stanovnika - a od 1863. kapelu Presv. Trojstva8 -1857.
289,1890.417,1831.542,1961.705,y a 1991.581 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. st. u
selo su se doseljavali Liani, Gorani, Bosanci i Dalmatinci te oni danas u selu prevlauju.'0

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93.

" Usp. NAZ Prot. 30/11, 228,233; popis, kut. 89, 21 ls; 3VIII, 143; 32/IV, 95, 592.
7
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 96.
* 299 katolika i 13 pravoslavnih, Usp. Schernatismus (1837), 34; (1928), 55.
* Usp. Koreni (1979), 645.
1,1
Usp. Pavii (1953), 269.

8.2. GARIN
m.!

Naselje se nalazi 14 km istono od Slav. Broda uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 96 m n/

Ime je dobilo po gradini Gardunu, to lei oko 5 km sjevernije od sela, na niskom brdu istog
imena. Rije "gardin" je, vjerojatno, od latinske rijei cardo, cardonis, tj. gornji, sjeverni kraj, jer se
nalazio sjeverno od prometnice, diljskog podgorja. Kasnije se selo saselilo uz regionalnu cestu.
Na istoimenom brdu ponad Garina nalazio se stari grad Gardun. Tvrava potjee, vjerojatno,
iz rimskog ili ranohrvatskog doba. Gradina, ije su se zidine sve do nedavno vidjele, sagraena je
vjerojatno u estom ili sedmom stoljeu i Hrvati su je zatekli skoro novu. Usvojili su njezino ime.
Svakako je Gardun morao imati vano znaenje za cijelu okolicu, jer su prema njemu nazvani
naselje i potok.
God. 1244. Garin je bio u sastavu posjeda Brezna, a kao tvrava (castellum Garchyn)
spominje se 1474., u vlasti bosanskog biskupa. Kad je, nakon pada Bosne, i Slavoniji zaprijetila
opasnost od Osmanlija, akovaki su biskupi u Garinu sagradili manju utvrdu. Osmanlije su je
zauzeli u jesen 1536., a utvrda je tijekom osmanske vladavine propala2.
U XVII. st. garinska upa bila je prostrana i vana. Biskup fra Tomo Ivkovi (1626.-30.), u
upi je krizmao 585 osoba, a biskup fra Jeronim Lui u svom izvjeu pie: "Prvog svibnja
(1626.) bio sam u garinskoj upi (Gargino), koja je podlona naoj brizi. U njoj su dvije kamene
crkve, pokrivene i opremljene, naime, sv. Petra i sv. Nikole3. Sakramente kranskim vjernicima
podijeljuje fra Marijan Dumnanin (Duvnjak). Tu sam pod sveenom misom, obuen u biskupski
ornat, uz asistenciju 10 franjevaca, sakrament potvrde podijelio 480 osoba obaju spolova".4 U
kanonskom izvjeu fra Petra Nikolia 1660. stoji: "U upi koja je zove Garin (Garchina) postoji
dvije crkve: prva, pod imenom sv. Nikole, za koju se davno, neki svjetovni sveenik Ivan, pobrinuo
da se sagradi i pokrij e, bila je stara crkva; i druga, pod nazivom sv. Petra apostola. Duobrinitvo
vodi neki fra Mato iz Naica, a obje su crkve dobro opremljene i uvane."s God. 1673. garinska
upa imala je 2200 katolika.6
Komorski izvjetaj 1698. o Garinu glasi:
a ? 1) Imena stanovnika i podlonika:
Filip Balentovi, sinova 2, ker 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 3,
vozova sijena 12.
1
Kao dio naselja nekad su posebno biljeene Surevice. U izvorima stoji: Garchyn (1474), Gareino (1630), Garcsin i
Gcrscin (1698), Garehin (1730), Gercsin (1769).
2
Usp. Bosendorfer (1994), 183, 163; Markovi (1994), 73, 174. Zahvaljujem gosp. Vinku Akamoviu i Luki Vinkoviu,
ljubiteljima povijesti i kulture, to su mi, tijekom ovoga rada, o svom selu ustupili vie arhivske grae nego to jc sam
skupio.
3
Crkva sv. Nikole jc kod Dubravnika, izvan podruja upanije.
4
Draganovi (1982), 90. Prijevod s latinskog jezika. Usp. Pavii (1953), 257, 263. Buturcvu pretpostavku - na temelju
izvjea biskupa Jeronima Luia (1638.) - da su neko vrijeme u Garinu "valjda slubovali svjetovni sveenici", usp.
Buturac (1970), 38, osporava sam biskup Lui svojim pismom iz Poege 29.IV.1639.: "Ovim naim listom izjavljujemo
svima nepokolebivom vjerom da su dolje navedene upe Poega, Rat kov Potok, Garin, Dragotin i Selca uvijek spadale
samostanima fratara sv. Franje, male brae u Velikoj i Naicama, izmeu rijeka Save i Drave, to znam kao starac sa 50
godina provedenih u redu sv. Franje; budui su spomenuti samostani i domovina imali malo pripadnika Reda, bosanski
biskupi su malo po malo otuivali i uzurpirali dotine upe reenim samostanima, koji se nisu mogli uzdravati i odgajati
mlade u svojim krajevima a da se spomenute upe ne vrate samostanima Velika i Naice. I zato oima tih samostana
dajemo svjedoanstvo ovim pismom i ovjerovljujemo ga naim peatom i potpisujemo vlastitiom rukom da dugujemo
spomenute upe reenim samostanima...". Draganovi (1983), 50. Da su tijekom XVII. st. pojedini biskupi uzimali
prihode garinske upe, to je ve drugo pitanje. U svom izvjeu biskup Lui 28. listopada 1637., nakon to jc sretno
preao rijeku Savu i u Sikirevcima "izaao iz Bosanskog kraljevstva i uao u Kraljevstvo Slavonije", u Selcima blizu
akova krizmao jc 246 katolika. "Tu su dvije crkve, jedna sv. Katarine, a druga sv. Nikole. Prva je od drveta, a druga od
kamena". Usp. Draganovi (1982), 88.
5
Smiiklas (1891), 10. Prijevod s latinskog jezika.
" Usp. Jcleni (1918), 144-146.
7
Mauran (1988), 134-136. Prijevod s latinskog jezika.

Franjo Primir, sin 1, ki 1, ovca 1, konica 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Petar Balentovi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 3, jutara penice 3.5, vozova
sijena 8, najamnik 1. '
Petar Osinjanin, sinova 2, keri 2, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 2.
Ivan Kundaki, ki 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
Ilia Ivanovi, ovaca i koza 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1
Mihailo Radievovi, sinova 2, ki 1, krava 1, junadi 2, ovca 1, konica 4, jutara penice 2,
vozova sijena 3.
SimoJanii, sin 1, ki 1, ovca 1, svinja 1, jutro penice 0.5.
Marko Ninkovi, ki 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Simon Balentovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 5, jutro penice 2, vozova
sijena 10.
Ivan Kneevi, krava 1, june 1, svinja 4, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1
Ukupno: sinova 9, keri 10, volova 2, krava 5, junadi 8, ovaca i koza 13, svinja 12, konica 2
jutara penice 14, vozova sijena 36, najamnika 4.
2) Ovi gore spomenuti stanovnici dragovoljno ele nastaviti ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Filip Balentovi, Franjo Demilis i Petar Balentovi, nakon uobiajene priseg
ispitivani, rekli su:
Ovi pogranini stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarsko, premda je zemljite
ovog imanja tako opisano da ga mogu uzorati tri oraa. Ovaj su posjed sadanji stanovnici od
davnina batinili od svojih prea, jo od vremena osmanske vlasti, a nije im komorski dodijeljeno
i do sada nisu plaali nikakav porez na zemlju.
Ovi stanovnici u svim sluajevima svoje parnice rjeavaju kod gospodina pukovnika Gibe i on
im to besplatno ini.
Ovi stanovnici, koji su pod vojnikom stegom, do sada nisu plaali vojnice, nego su kadkad ko
rasporedbe i premjetanja vojske bili obvezni hraniti ih. A za to nisu imali nikalcvih olalcica.
Stanovnici ovog posjeda morali su nasjei i zapovjedniku brodskog otoia dovesti jedan hvat
drva za loenje. Isto tako ili su besplatno orati gospodinu pukovniku Gibi.
Svaki stanovnik ovoga sela morao je do sada svake godine po jedan dan raditi na utvrivanju
brodske tvrave. Isto tako, cijelo je selo moralo besplatno nasjei i dovui 80 veih palisada
pomagati kod prijevoza.
Za sve spomenute radove stanovnicima do sada nije nita plaano.
Stanovnici tvrde kako su gospoda brodski vojniki asnici ometali brodsko komorsko
gospodarstvo.
3) Ovo je mjesto, u pravom smislu rijei, smjeteno meu umama. Zove se Garin. Udaljeno
od Broda jednu, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 16 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sad su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi
Imaju 9 skromnih drvenih kuica, pokrivenih slamom. Imaju etvrtinu- selita. Teritorij ovo
posjeda prostire se uokolo sat hoda. Mee mu seu: na istok pusti Boleevac'J, na zapad selo Seln
na jug Bicko Selo, na sjever selo Klokoevik. Granice su mu: sa istoka Babina Greda, sa zapada
Brod, juga Doboj, sa sjevera Naice.

* Vjerojatno sc misli na Franju Primira.

'' Neko mjesto kod Starog Topolja.

Selo posjeduje oko 150 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, koja je najee zarasla
u trnje. Pusti rt, smjeten na breuljku, ima oko 3 jutra. Ima oko 20 jutara dosta dobrih i korisnih
sjenokoa. Ima oko 50 jutara uma hrastovih i tisovih za loenje i pogodnih za graenje.
Na ovom teritoriju nalazi se kamena crkva sv. Petra apostola. Na rjeici Gerini10 ima jedna
potona vodenica. Posjed ima oko 25 jutara hrastovih, ironosnih uma i zelenike, do sada
slobodnih od irovine. Nemaju ni ribnjaka, niti jaruga s ribama.
Osmanski gospodar ovoga sela bio je Mohamet-beg brodski, kome je godinje, kao naknadu,
svaka kua davala 12 denara i tri radnika, i isto toliko dana. Ujedno su za svaku svinju plaali po
jedan denar te po kui oku i pol maslaca.
Istom su osmanskom gospodaru svake godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona
odnosila. (Nikad u ovom selu nije uzimana desetina od vina).
Osmanskom su caru stanovnici ovog posjeda za cijelo selo plaali 6fl. i 60 denara te po potrebi
besplatno su radili na mostovima prema Osijeku.
Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih kmetskih radova i besplatna sluenja u vojsci,
stanovnici do sada nita drugo nisu, davali.
O razdiobi povremenih nameta stanovnici stvarno nita ne znaju.
Ove su toke, uz prisegu trojice pribiljeenih predstavnika, stanovnici dragovoljno potvrdili.
b. U izvjeu 24.V. 1730. stoji da je "stara kamena crkva garinske upe sv. Petra i Pavia bez
tornja i zvona". Imala je tri oltara: glavni, apostolskih prvaka, sa slikom na platnu te oltare Duha
Svetoga i apostola Filipa i Jakova. upi su pripadala sela: Selna, Vaskovec, Klokoevik,
Dubravnik, Lapovac, Topolje, Oprisavci, Poljanci, Kuti, Bicko Selo i Sapci. Za potrebe
rasprenog puka upnik fra Augustin Blaevi iz Velike11 sagradio je u Garinu drvenu crkvu u
ast sv. Mateja, apostola i evaneliste, s drvenim tornjem i zvonom. Crkva je bila samo
blagoslovljena i u njoj je sluena misa. Uz crkvu je bio drveni upni dom. Mjesto je izloeno
poplavi. upnik nije imao oranica, ali je imao dva vinograda i to u Klokoeviku i Vaskovcima,
gdje je ranije bila upna kua, dok nije prenesena u sredite upe. Te godine u Garinu je bilo 15
katolikih kua, a sahranjivali su se uz staru crkvu sv. Petra i Pavla.12
God. 1734., crkve na podruju garinske upe ovako su opisane: "upa ima zidanu filijalnu
crkvu sv. Petra, apostola, nedaleko sela Klokoevika. Crkva je stara i njezini poboni zidovi
trebaju popravak, omazanje i lienje, a potreban je i novi krov i oltar, koji ima sliku. Udaljena je od
matice etvrt sata hoda. Druga je filijalna crkva zidana i takoer stara, crkva sv. Nikole biskupa,
smjetena u umi na prostoru akovakog vlastelinstva nedaleko sela Dubravnik. Njezini su
zidovi donekle dobri, crkva treba manji popravak, mazanje, lienje i novi krov. (...) Udaljena je od
matice sat hoda."13 God. 1746. Garin je imao 18 kua i 245 katolika, a upnik je bio
tridesetgodinjak fra Mato Jakopovi iz Radovanca.14 Po biskupovoj odredbi fra Grgo Tomaki
predao je 25. srpnja 1756. garinsku upu svjetovnom sveeniku vl. Iliji Ikasu, rodom iz
Kostajnice.
God. 1760. Garin je imao 26 kua, 30 obitelji i 239 stanovnika. Kuedomaini su bili: Matija
elikovi (2,17), Franjo elikovi (3,12), Matija Balentovi (1,6), Stanislav Balentovi (1,6),
Vinko Ivanovi (2,7), Franjo Balentovi (1,3), Mijo Ivanovi (1,7), Ilija Ivanovi (2,16), Marin

'" U izvorniku stoji Gercsina, danas Gardun.

" Usp. NAZ Prot. 29/1, 51s. lan jc franjevakog samostana u Velikoj, star 37 godina, filozofiju studirao u Poegi, a
teologiju u Firenci.
12
Usp. NAZ Prot. 29/1, 49s.
Sran (1995), 27.
14
Usp. NAZ Prot. 29/1, 92s.

Balakovi (1,5), Bla Balentovi (3,16), Marko Balentovi (3,13), Lovro Primiti (2,14), Juro
Kova (1,2), Nikola Akamovi (1,7), Josip Balentovi (2,9), Matija Ivanii (2,12), Vinko
Benakovi (4,23), Marko Benakovi (1,11), Antun Joi (2,7), Matija uri (1,8), imun esti
(1,5), Luka Marianevi (1,3), Tomo Kljui (1,6), Marko Miki (2,8), Franjo Ciganij, Juro
Ciganij (1,2).
God. 1769. Garin je imao 31 kuu, 49 obitelji i 227 katolika, a 1775.35 kua 57 obitelji 270
lanova.15
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Garin ima 40 kua. U opisu stoji: "Potok Garinac ima
muljevito dno i u ovom kraju nema prolaza, osim preko mosta na putu koji odavde vodi gore
prema velikom, umom obraslom, gorju kod Klokoevika. Samo ljeti, na mjestima na kojim esto
potpuno presui, prohodan je tu i tamo pjeice jer ima visoke obale. Sume su u ovom kraju obrasle
visokim drveem i gustim grmljem. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."16
God. 1837. Garin je imao 396 stanovnika,17 1857. 378,1890.554,1931.759,1953. 92418, a
1991.1088 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. st. u selo su se doseljavali Gorani, Liani,
Bosanci i Dalmatinci te oni danas prevlauju.
8.3. KLOKOEVIK

Naselje lei na rubu savske nizine i posljednih junih ogranaka Dilja, 12 km sjeveroistono od
Slav. Broda a 5 km sjeverozapadno od Garina, 140 m n/m. Ime mu, ini se, potjee od rijei
"kloko", vrste drveta to rodi plodom u kojem jezgra, kad se trese, klokoe.
U srednjovjekovnim povijesnim izvorima spominje se 1461. i 1471. i pripadao je posjedu
akovakog crkvenog vlastelinstva. Osmanlije su u vrijeme svoje vladavine raselili katolike
starosjedioce a na njihovo mjesto naselili pravoslavne Vlahe koji su im sluili u pomonim
etama. Ti su Vlasi zajedno s Osmanlijama 1687. napustili Klokoevik, pa je selo ostalo pusto.
God. 1696 u selo su dole izbjeglice iz Bosne.1 Komorsko izvjee iz 1698. glasi:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Petar Vuksanovi, sin 1, keri 2, konja 2, vola 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 2
jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4,
Mili Mileti, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3.
BlaKoreni, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, jutara penice 3jutro jema 0.5
vozova sijena 3, najamnik 1.
Peiak Verbanovi, sinova 2, krava 1, ovca 1, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Vuii Stoianovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, vozova sijena
Marko Pavlovi, sinova 2, ki 1, svinja 5, jutro penice 1.
Gavran Vuksani, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, jutro penice 0.5.
Petar Pustaija, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1.
Ukupno: sinova 9, keri 7, konja 3, krava 8, junadi 7, ovaca i koza 16, svinja 13, konica 5
jutara penice 13, jutro jema 1.5, jutro zobi 1, vozova sijena 13, najamnik 1.
2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno su prihvatili da nastave ivjeti vojnikim ivotom.

u
%
17
,s

Usp. NAZ Prot. 30/11, 225-233; popis, kut. 89, 207; 32/IV, 95, 592.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 95.
390 katolika i 6 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 34.
Usp. Koreni (1979), 645.
^ Usp. Pavii (1953), 269.
1
Usp. Csanki (1894), 325, 444, 447; Bosendorfer (1994), 203; Markovi (1995), 189. U izvorima se pie: Klokochcwyth
(1461), Clokocliewygh (1471), KJokosevacz (1698), Klokochcvik (1730), Klokocbcvigh (1760).
2
Mauran (1988), 146s. Prijevod s latinskog jezika.

Stanovnici ovog posjeda BlaKoreni, Mili Mileti, Peia Verbanovi, nakon prisege vjernost
rekli su:
Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke, nisu u mogunosti orati niti obraivati
svoje seosko gospodarstvo, zato do sada nisu, niti misle traiti na koritenje susjedno zemljite.
Ovaj posjed stanovnici nisu dobili iz razdjelbe komorskih slubeniku, nego su - prije dvije godine iz
Bosne ovamo dotjerani - ovdje se nastanili Oni, u ime poreza ili nameta na zemlju, do sada na ovo
zemljite nisu nita plaali.
Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ili pravni posrednik te voe narodne vojske. Oni su
dosad seljacima besplatno sudili.
Vojnicu nikad nisu plaali, nego su ove tekue godine deset dana na hram izdravali jednog
ugarskog vojnika prije njegova razmjetaja na dunost a za to im nije dana nikakva naknada.
Ovi graniari tvrde kako im je najtee to su, od vremena svoga prelaska iz Bosne ovamo,
prisiljeni neprestano besplatno obavljati vojniku slubu i godinje davati tri radnika.
Tijekom utvrivanja brodske tvrave morali su besplatno nasjei i dovui 80 veih palisada te
pomagati pri prijevozu hrane i drugih potreptina.
Kroz protekle dvije godine stanovnicima nije nita isplaivano za vojnike usluge i kmetske
radove.
O zapreci komorskom gospodarstvu i slubenicima nita ne znaju.
3) Ovo se mjesto nalazi u prigorju; selo je malo i odpamtivjelca se zvalo Kbkoevik. Udaljeno
je od Broda jednu, od Osijeka 8, od Petrovaradina 17 ugarskih milja.
Imaju osam skromnih od iblja napavljenih i slamom pokrivenih kuica te jedno cijelo
narodno selite. Ovaj posjed protee se sat hoda uokolo. S istoka mei sa selom Dobrovnik3, sa
zapada Vrhovinom, s juga Selnom a sa sjevera Hrkanovcima. Granice mu seu:.na istoku Babina
Greda, na zapadu Brod, na jugu Doboj, na sjeveru Naice.
Posjed ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje smjetene u prigorju, srednje kvalitete.
Ima oko 30 jutara pustih rtova, oko 50 jutara isto hrastovih uma za loenje i gradnju.
Ovdje se ne nazire nikakva kamena graevina. Ima jedna potona vodenica na potoku
Klokoevi. Ovaj posjed ima oko 70 jutara pravih hrastovih uma koje su dosad bile slobodne od
irovine. Ribnjaka ni jama s ribama nema.
O ostalim propisanim tokama stanovnici - budui da su ovamo doli prije dvije godine - ne
znaju nita rei.
Njegovu Velianstvu - osim to vojniku slubu i kmetske radove koje su kroz protekle dvije
godine besplatno radili - do sada drugo nita nisu davali Zato ne znaju ni o razdiobi nameta.
Gornje toke dragovoljno su izloili te, ponovno upitani, potvrdili da su istinite.
b. U Klokoeviku je neko boravio garinski upnik. Tu je ostao upni vinograd to ga je
zasadiofra Martin Teovan. God. 1730. selo je imalo 12 katolikih i 20 pravoslavnih kua. U selu
su pravoslavci sagradili kapelu, uz nju je stanovao kaluer koji je posluivao cijelu okolinu.4 God.
1746. selo je imalo 10 katolikih kua, 90 katolika i kapelu Sv. kria.5 U izvjeu 1758. opisuje se
dosta zaputena kamena crkva sv. Petra, nedaleko od sela, veliine oko 20x8 m, u koju su pribor
za misu donosili iz Garina. Oko crkve bilo je groblje u koje su se, uz mjestane, sahranjivali
katolici Garina, Selne, Sapca a dijelom i Vrhovina. Crkvenjak je bio Tomo Rui.

1
U istim izvorima ranije stoji Dobravinik, U izvjeu 1730. selo Dubravnik jc katoliko selo; ima 8 kua i staru zidanu
crkvu sv. Nikole biskupa. Usp. NAZ Prot. 29/1, 50s.
4
Usp. NAZ Prot. 29/1, 50. U selu jc 1759. bilo 42, 1779. 39, 1809. 32, a 1839. 34 pravoslavne kue. Usp. Spomenica
(1930), 213.
s
Usp. NAZ Prot. 29/1, 93.

God. 1760. u Klokoeviku je bilo 18 katolikih kua, 29 obitelji i 155 katolika, te 15

pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Kata Kavedi (-,5), Filip Rui (2,11), Luka
Rui (1,6), Marko Joi (2,13), Ivan Pejakovi (2,9), Ivan Petrovi (1,6), Filip Mili (1,6),
Franjo Paulji (1,11), Tomo Ivi (2,8), Matija Ivi (2,13), Anto Martinaevi (2,9), Ivan Garai
(2,6), Andrija Garai (1,7), Stanislav Garai (1,3), Franjo Blaevic (5,20), Nikola Markovi
(4,16), Andrija Markovi (1,4) i Josip Beni (1,2).
God. 1769. selo je imalo 18 katolikih kua, 32 obitelji i 162 katolika te 15 pravoslavnih kua,
a 1775.18 kua, 29 obitelji i 162 katolika.6
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo se djelomino nalazi ispod brda ania, koje dominira
nad selom. Mali potok Grdljivac ljeti je veinom bez vode. Meutim, zbog visokih obala konjima
i kolima nije prohodan, osim na prolaznim putovima i preko drvenih mostova. Potok Zveajac,
koji se nizvodno od mosta zove Garinac ima ista obiljeja kao i Grdljivac. (...) Granino umsko
gorje i uma u ravnici, izmeu ovdanjeg podruja i Selne, obrasli su visokim drveem i gustim
grmljem. Od golog obronka brda okovac preko ume, na junoj strani, prua se izvrstan pogled
nadaleko, sve do Save. (...) Crkva je zidana, a asniki stan u selu drvene je grae. Kapela sv. Petra,
na povienom terenu pola sata od sela, u pravcu Novog Topolja, izgraena je od kamena..."7
God. 1837. selo je imalo 500 stanovnika,81857. 485,1890. 667, 1931.1017,1953. 867,9 a
1991. 687 stanovnika.
8.4. SAPCI

Naselje se nalazi na regionalnoj cesti u smjeru Vrpolja 16 km sjeveroistono od Slav. Broda, 2

km istono od Garina, 87 m n/m.
Ne spominje se u starijim povijesnim izvorima, premda je ranije, posebice u vrijeme
Osmanlija, moralo postojati. U komorskom izvjeu 1698. ovako je opisano:
a} 1) Imena stanovnika i podlonika:
Miho Plaevi, keri 1, konj 1, krava 1, june 1, konice 3, jutara penice 1, vozova sijena 5
najamnik1.
Juro Plaevi, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 3, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 4.
Marian Plaevi, keri 2, konj 1, ovaca i koza 5, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro jem
0.5, vozova sijena 3.
Nikola Stevi, krava 1, ovaca i koza 4, svinja l, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 3,
najamnik 1.
Ivan Budini, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica l jutro penice 1,
jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Lovak Radai, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 3, svinja 3, konica 2, jutro penice 1, vozova sijen
3, najamnik 1.
Franjo Feri, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1 svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro jema 1
vozova sijena 3.
Antol Plaevi, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro zobi 0.2
vozova sijena 3, najamnik 1.
f
' Usp. NAZ Prot. 30/11, 229; kut. 89, 208s, popis; 32/IV, 95s, 592. Na koncu popisa katolikih kuedomaina stoji da u
selu ima 15 pravoslavnih kua, a da izmeu Kiokocvika i Vrhovina ima jo 25 pravoslavnih kua s 3 pravoslavna
sveenika,
7
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 88s.
8
334 pravoslavaca i 166 katolika. Usp. Schematismus (1837), 36.
9
Usp. Koreni (1979), 645.
1
Mauran (1988), 131-134. Prijevod s latinskog jezika.

Luka Bonjak, sin 1, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 8, keri 9, konja 4, volova 2, krava 7, junadi 8, ovaca i koza 18, svinja 12
konica 18, jutara penice 8.5, jutara jema 2.5, jutro zobi 0.25, vozova sijena 29, najamnika 6.
2) Svi ovi stanovnici dragovoljno prihvaaju ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Miho i Marian Plaevi, nakon uobiajene prisege, rekli su:
Ovi stanovnici smjeteni sred uma, prilino udaljeni od Save, zbog manjka radne stoke nisu u
mogunosti obraivati svoje ratarsko gospodarstvo - siju obino kukuruz2 - iza to ne trae drugo
zemljita. Ovaj su posjed batinili od davnina od svojih prea, a nisu im ga doznaili neki komors
slubenici. Do sada na ovo zemljite, u ime zemljinih nameta ili poreza, nisu nita plaali.
Gospodin punovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te voe narodne vojske, zvani
harambae, kojima za to do sada nita nisu plaali.
Vojnice do ovog asa nisu plaali. Ipak su, gotovo svake godine, kroz neko vrijeme, tri do e
tjedna, izdiavali jednog ili dva vojnika dok oni nisu dobili svoj raspored. Tako su pola ove teku
godine preko zime izdravali jednog ugarskog vojnika.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe ovi stanovnici moraju pripremiti i u Brod, u njemaku
vojarnu, besplatno dovui 6 hvati drva za loenje. Isto tako, svake godine moraju sudjelovati
kosidbi sijena.
Stanovnici ovog posjeda morali su sve do sada, za utvrivanje brodske tvrave, cijelo ljeto
besplatno davati po 8 obinih ranika. Isto tako, morali su sudjelovati u svakovrsnim prijevozima.
Za sve ove iznesene radove i za sluenje vojske stanovnicima do sada nita nije plaano.
O smetnjama komorskih slubenika ili o njihovom razlasku, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto udaljeno od Save, smjeteno je strogo sred uma. Selo je, i od pamtivjekaje bilo
zvano, Sapci.3 Udaljeno je od Broda jednu i pol, od Osijeka 8 a od Petrovaradina 16 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju osam boljih, od oblih drvenih greda, sagraenih kuica, pokrivenih slamom i daskom,
jedno narodno selite. Ovaj se posjed protee sat i pol hoda uokolo. S istoka mei selom Topoljefn
sa zapada Garinom, s juga Oprisavcima a sa sjevera Dobravnikom. Granice mu dotiu: naistoku
Babinu Gredu, na zapadu Brod, na jugu Doboj i na sjeveru Naice.
Selo posjeduje oko 6 jutara oranica i neobraene, neplodne zemlje, ba ikara i trnjaka. Ima
oko 20 jutara pustih rtova i loih sjenokoa. Ima oko 100 jutara tisovih, hrastovih i plodonosnih
uma za loenje i laldte gradnje.
Ne mogu se vidjeti ruevine neke kamene zgrade niti stanovnici ovog posjeda imaju vodenicu.
Dobro je to je na ovom prostoru gospodin pukovnik Giba na rjeici Biu dao sagraditi vodenicu.
Na ovom teritoriju ima oko 10 jutara oskudnih hrastovih ironosnih uma koje su do sada bile
slobodne od irovine. Ribnjaka i jama s ribama nema.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Broanin spahija Carizovi. Njemu kao naknadu
stanovnici nisu nita plaali nego je svaki od njih po pet dana morao raditi Na svaku svinju plaali
su po dva denara, a svaka kua morala je dati oku i pol maslaca.
Svake su godine, gore spomenutom spahiji, davali desetinu od svih proizvoda na koje se
odnosila. Desetinu od vina nisu plaali.
Osmanskom caru stanovnici ovog sela plaali su po jednom selitu 1,20florina. Radnike nisu
morali davati.

2
s

U izvorniku stoji "kukuruczarii".

U izvorniku pie: Sabcza (1698), Szapcza (1730), Sapczc (1760).

Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih manjih nameta, stalne vojnike slube i kmetskih
radova, do sada drugo nita nisu davali
Ako, naime, stanovnici, po uredbama Schlintenbucha, budu imali odreene namete, die da
to biti ostvareno po zapovijedi prvog komesara gospodina Kestlera.
Svi stanovnici, i svaki pojedini, dragovoljno su odobrili sve gornje toke.
b. Sapci su 1730. imali 15 katolikih kua i kapelu sv. Antuna, pustinjaka; 1746.21 kua 115
osoba i kapelu sv. Didaka.4
^
God. 1760. u Sapcima je bilo 31 kua, 33 obitelji i 232 stanovnika, a kuedomaini su bili:
Boo Lonarevi (1,8), Petar Mandi (1,7), Josip Kernjakovi (1,7), Mijo Kernjakovi (2,9), Ilija
Lonarevi (1,5), Mijo Loketi (1,8), Ivan Grabanevi (1,4), Marko Petrovi (2,9), Antun
Lokevi (1,5), Ivan Blaevi (2,10), Franjo Blaevi (2,10), Gapar Blaevi (2,7), Marta
Magudovi (-,2), Juro Ramnievi (1,79, Juro Utagalovi (1,6), Matija Vragulovi (1,6), imo
Bari (1,10), Ana Bari (-,3), Marin Feri (2,12), Mijo Feri (1,7), Matija Feri (1,4), Grgo
Lovakovi (3,19), Tomo Feri (2,12), Ivan Blaevi (1,6), Mijo Budini (1,4), Nikola
Gavranovi (1,8), Matija Gavranovi (2,10), Andrija Gavranovi (1,5), Franjo Blaevi (2,11),
Luka Feri (1,5), Tomo Loki (1,6).
God. 1769. selo je imalo 30 kua, 49 obitelji i 225 osoba, 1775. 36 kua, 49 obitelji i 221
stanovnika5.
Na vojnom zemljovidu iz 1780. u Sapcima je ucrtano 38 kua. U opisu stoji: "Potok Garinac
ljeti esto potpuno presui, a za jakih kia i inae dugotrajna vlana vremena preplavi oblinje
livade te na taj nain ispod sela stvara veliku baru Jelas. Ona vrlo sporo presuuje pa osim preko
mosta u selu konjima i kolima nema prolaza. U umi na tzv. Livadi prema sjeveru raste visoko
mjeovito i bunastorijetko drvee. uma je prekrivena mnogim blatnim mjestima, koja se samo
za vrueg ljeta isue, pa spreavaju prolaz umom, osim po uobiajenim prolaznim putovima."6
God. 1837. selo je imalo 231 stanovnika,71857.234,1890.322,1931,452,1953.613,8 a 1991.
575 stanovnika. U Sapcima je 1862. sagraena crkva sv. Ivana Kristitelja. Koncem XIX. i tijekom
XX. st. u selo su se doseljavali Liani, Gorani, Bosanci i Dalmatinci te oni sada u selu prevlauju.'J
8.5. SELNA

Selna se nalazi izmeu Trnjana i Garcina, uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 11 km

sjeveroistono od Slav. Broda, 98 m n/m.
U srednjovjekovnim se izvorima ne spominje. U osmansko doba u njoj je bilo neto vlakih
martologa,1 a nakon njihova povlaenja tu su se naselili veim dijelom katolike izbjeglice iz
Bosne. God. 1698. selo je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Nikola Bunjvac, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 3, ovca 1, konica 4, jutara
penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 15, najamnik 1.
Nikola Jureti, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, konica 2, jutara penice 2, vozov
sijena 3, najamnik 1.

4
5
r

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233.

Usp. NAZ Prot. kut. 89, 210B, popis; 32/IV, 96, 592.
> HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 94s.
7
Usp. Schematismus (1837), 34.
Usp. Koreni (1979), 646.
* Usp. Schematismus (1900), 94; Pavii (1953), 269.
1
Usp. Pavii (1953), 260.
2
Mauran (1988), 136-138. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Szelna (1698).

Marko Andri, sin 1, konj 1, june 1, konica 1 jutro penice 1, najamnik 1.

Cvetko Radoii, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1.
Petar Solanin, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1.
Marko Ivanovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Stoi Harambai, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Luka Kapriri, sinova 4, konj 1, vol 1, krava 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 4,
najamnik 1.
Miho Somadin, sin 1, vol 1, krava 1, vozova sijena 2.
Anton Pustaia, sin 1, konj 1, ovaca i koza 4.
Ukupno: sinova 10, keri 8, konja 5, volova 6, krava 9, junadi 10, ovaca i koza 8, konica 11
jutara penice 13, jutro jema 1, vozova sijena 28, najamnika 6.
2) Ovi navedeni stanovnici, protivei se kmetskoj tlaci, prihvatili su vojniki ivot.
Luka Kapriri3, Stoi Harambai, stanovnici prije opisanog posjeda u Selni, s ostalim, nakon
prisege rekli su:
Stanovnici ovoga graniarskog posjeda prije godinu dana doselili su se ovamo djelomice iz
Bosne, a djelomice iz drugih susjednih sela. Zbog manjka radne stoke i siromatva nisu u
mogunosti obraivati svoje zemlje. Ovo selite nisu dobili ni od slubenika hiti od svojih prea, je
su piije godinu dana iz Bosne i susjedstva ovdje nastanjeni. Njihova zemlja u ovom mjestu slobodna
je od plaanja zemljinog poreza.
Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te voe narodne vojske koji sudski
posreduju bez naplate.Vojnicu, i neke sline vojne namete, stanovnici ovog posjeda dosada nisu
plaali niti sit za takvo to imali neke olakice. Sadanji stanovnici ovog posjeda po zapovijedi
gospodina pukovnika Gibe moraju, bez ikakve naknade, obavljati vojniku slubu na
straarnicama i uz granicu. Od prekosavskog plijena, djelomice otetog od Osmanlija, gospodin
pukovnik ili uzima deseti dio, ili sve njima preputa i daje. U vrijeme utvrivanja brodske i
babogredske tvrave stanovnici ovog posjeda morali su, uz veliko zalaganje, bez plae, davati ok
60 velikih palisada i 50 obinih radnika s isto toliko dana. Isto tako, po zapovijedi spomenutog
gospodina pukovnika Gibe, morali su priskoiti u pomo prigodom redovitog prijevoza za potrebe
brodske vojarne ne obazirui se na svoj graniarski poloaj. Za sve ove vojne i kmetske spomenute
radove stanovnicima nije nita plaano.Stanovnici tvrde da su gospoda vojni asnici ometali
brodsko komorsko gospodarstvo.
3) Ovo je selo smjeteno sred uma na dobrom i suhom mjestu. Zove se Selna. Udaljeno je od
Broda jednu, od Osijeka 9, a od Petrovaradina 16 milja.
Ovi stanovnici, boravei u Bosni u osmansko doba, bili su njihovi kmetovi,, sad su svi graniari,
rimokatolike vjeroispovijedi.
Imaju 10 neuglednih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom. Imaju pola narodnog
selita. Kamo se protee ovaj teritorij i koliko prostora obuhvaa, ovi sianovnici-doljaci to ne znaj
Znaju da su mee ovoga sela na istok selo Grarin, na zapad selo Tominkut, na jug selo
Zadubravlje a na sjever selo Klokoevik. Granice su mu: s istoka osmanska granica Sokol4, sa
zapada Brod, s juga Doboj, a sa sjevera Naice.
Kau da posjed ima (koliko sami znaju i koliko su ih drugi obavijestili) oko 200jutara obradive
i neobraene zemlje. Ima oko 10 jutara pustih rtova, te oko 25 jutara sjenokoa obraslih trnjem i
trskom. Suma za loenje, i boljih hrastovih za gradnju, ima oko 25 jutara.
-1 U popisu stoji Koprivi.
4
Sokol, tvrava izmeu Gradaca i Graanice, prvi put sc spominje 2. lipnja 144.9. god. Osmanlije su je zauzeli 1512. Od
poetka XVIII. st. imala jc dizdara (katelana), zapovjednika tvrave, a popravaljana jc 1777. god. Usp. Krcevljakovi
(1980), 194.

Ne nazire se trag nekoj graevini niti vodenici, osim jedne poruene na potoku Rovaka. Nema
ribnjaka niti jaruga s ribama, niti ironosnih uma, osim ve spomenutih.
O drugim propisanim tokama stanovnici nita ne znaju, jer su nedavno iz Bosne doli ovamo.
Ne znaju ni o vladanju Njegova Velianstva, kome stanovnici ovogposjeda, osim to besplatno v
vojniku slubu i kmetske obveze, do sada drugo nita nisu plaali.
Ponovno o ovome po tokama upitani, svi su, a i pojedinano, posvjedoili da je sve pravo
reeno.
b. Selna je 1730. imala 15 katolikih i 2 pravoslavne kue te kapelu sv. Ilije. Petnaest godina
kasnije (1746.) u istom broju kua, ivjelo je 225 katolika, a kapela je bila posveena sv. Vidu.5
Sahranjivali su se pored crkve sv. Petra blizu Klokoevika.
God. 1760. u Selni je 18 katolikih kua, 17 obitelji i 108 katolika te 5 pravoslavnih kua.
Katoliki kuedomaini bili su: Juro Lonarevi, (1,5), Mari Mari (1,6), Franjo Mari (1,5),
Anto Marianevi (-,4), Mijo Lonarevi (1,5), Kata Marianevi (-,3), Antun Milevi (-,2),
Tadija Smilami (1,7), Marko Kopilii (1,6), Bartol Ciprianovi (1,4), Antun Lonarevi (1,5),
Juro Lonarevi (1,8), Mijo Kopilii (1,7), Mijo Dumevevi (3,17), Jakov Andri (1,4),
Bernard Andri (1,7), Matija Milevi (1,4) i Marin Milevi (1,9).
God. 1769. u Selni je 17 kat. kua s 18 obitelji i 91 katolika te 5 pravoslavnih kua, a 1775.16
kua 17 obitelji i 81 katolik.6
Na vojnom zemljovidu iz 1780. u Selni su ucrtane 24 kue. U opisu stoji: "Potok Orije ovdje
je na putu prema Klokoeviku premoen drvenim mostom. Punih etvrt sata od mosta nizvodno
ulijeva se u potok Garinac... Ni irina ni dubina potoka nije velika, meutim visoke obale i
muljevito dno spreavaju prolaz preko njega u ovdanjem poduju, osim preko spomenutog
mosta. U umi odavde do Klokoevika raste visoko, grmljem gusto obraslo drvee. Mala uma
Gaj obrasla je mladim gusto bunastim drveem."8
God. 1837. selo je imalo 139 stanovnika,9 1857.141,1890. 226,1921. 327,1953J. 418,10 a ,
1991.367 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. stoljea u selo su doseljavali Liani, Gorani,
Bosanci i Dalmatinci pa su oni sada veinsko stanovnitvo. U Selnoj je (1913.) sagraena kapela
sv. Antuna Padovanskog.11
8.6. UNJEVCI
Selo se nalazi na blago povienom tlu diljskog prigorja izmeu potoka Brezne i Bjeskovice, 9
km sjeveroistono od Slav. Broda, 7 km sjeverozapadno od Garina, 134 m n/m. Ime mu je nastalo
od osnove koju nalazimo u rijei "suanj", to znai lie i granje koje se skupljalo za stelju blaga, ili
za potpalu.
U srednjovjekovnoj ispravi iz 1464. selo se spominje u posjedu Nikole, Ivana i Martina
Berislavia.1 Nakon to su Osmanlije zagospodarili selom, starosjedioci su u njemu i dalje ostali.
Meutim, njih su postpuno preseljavali u druge krajeve a dovodili pravoslavne Vlahe, martologe.
Skupa s Osmanlijama povukli su se i Vlasi pa je selo ostalo pusto. U njega su se onda doselile
izbjeglice iz Bosne. U komorskom izvjetaju iz 1698. selo je ovako opisano:

Usp. NAZ Prot. 29/1, 50, 93.

Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 207s; 32/IV, 96, 592.
* HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 95s.
II
93 katolika i 46 pravoslavnih. Usp. Schemutismas (1837), 34.
III
Usp. Koreni (1979), 646.
" Usp. Schematismus (1928), 55; Pavii (1953), 269.
1
Usp. Csnki (1894), 425.
r>

a. 2 1) Imena stanovnicka i podlonika;

Augustin Stojevi, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Petar Vugdragovi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Jura Vidovi, ki 1, konj 1, krava 1, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Jura Grgi, sin 1, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Andria Gavi, sin 1, krava 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 3, ki 1, konja 2, krava 5, junadi 4, konica 4, jutara penice 8, vozova sijena
najamnik 1.
2) Ovi stanovnici, kao to ve jednu godinu vojniki ive, i nadalje to ele.
Osobno prisutni Augustin Stoievi, Petar Vukdragovi i Juro Vidovi, nakon prisege, ispitiva
po tokama, rekli su:

Ovi graniari, zbog manjka radne stoke, nisu u mogunosti obraivati svoje seosko
gospodarstvo ni svoju zemlju, i za to ne koriste druga zemljita. Oni su prije godinu dana preli i
Bosne na ovo imanje i tu se smjestili bez komorske doznake ili razdjelbe. Do sada nisu plaali
nikakva poreza.
Gospodin pukovnik Giba i voe narodne vojske suci su ovim stanovnicima i to im ine
besplatno.
Ovi stanovnici, boravei ovdje jednu godinu, nisu plaali ni vojnice ni nameta, niti su, zbog
povlastice, togod davali. Zato o drugim tokama ne mogu nita posebno rei.
3) Ovo mjesto nalazi se u ravnici. Priaju a je tu u ugarsko doba bila mala tvravica. Selo se
zove Sunjevci. Udaljeno je od Broda pola milje, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 17 milja.
Sadanji stanovnici u osmansko doba boravei u Bosni bili su kmetovi, sad su graniari,
rimokatolike vjeroispovijedi.
Imaju pet skromnih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom. Nemaju nijednog
narodnog selita. Dokle se protee ovaj posjed, stanovnici ne znaju. Ipak, s istoka mei selom
Tominkut, sa zapada Vranovcima, s juga Vrbom, a sa sjevera Vrhovinom. Granice mu dopiru n
istok do Babine Grede, na zapad do Broda, na jug do Doboja, a na sjever do Naica.
Selo ima oko 60 jutara obradive i neobraene gotovo puste zemlje. Ima oko 8 jutara sjenkoa
obraslih trnjem, oko 20 jutara hrastovih i tisovih uma za loenje i za lake gradnje.
Tu se nalaze ruevina crkve posveene sv. Martinu, biskupu, ije su kamenje Osmanlije prenijel
u Brod. Na ruevinama su stanovnici sagradili drvenu kapelu i dobro je pokrili i u njoj franjevci
katolicima vre slubu. Nemaju ni vodenice, ni ironosnih uma, ni ribnjaka.
O drugim propisanim tokama ovi stanovnici, budui da su nedavno doli pod vlast Njegova
Velianstva, nita ne znaju rei. Isto tako, osim to su jednu godinu sluili u vojsci, drugo nita
plaali.
Oni su ove ope i posebne toke pod prisegom dragovoljno potvrdili.
b. Sunjevci su (1730.) imali 11 katolikih i 13 pravoslavnih kua te katoliku kapelu sv.
Lovre.3 U izvjeu 1734. stoji: "Pokraj sela unjevaca nalazi se filijalna zidana stara crkva sv.
Mihovila arkandela. Zgrada i krov su u loem stanju; ako se njezini poboni zidovi to prije ne
obnove, sruit e se... Crkva ima oltar i sliku". Izvjee ispred sela potpisali su Luka Brki i Andrija
Vidakovi.4 God. 1746. selo je imalo 4 katolike kue i kapelu sv. Ane,5 U izvjeu 1758.

- Mauran (1988), 144-146, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Swsncwchy (1464), Susnycvczy (1698), Susnevczi
(1730), Sussnycvczy (1760).
Usp. NAZ Prot. 29/T, 58; Spomenica (1930), 212.
4
Sran (1995), 85.
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 90.

detaljnije je opisana spomenuta crkva sv. Mihovila. Obnovljena je dijelom kamenom a dijelom
drvetom, dimenzija je 20x4 m, potpoena je i kvalitetno pokrivena. Imala je kor od dasaka, a na
oltaru staru sliku na platnu sv. Mihovila, stari kip BDM te sav pribor za misu. Imala je dvoja vrata,
ali nije imala ni tornja ni zvona. Oko nje je bilo groblje u kojem su sahranjivanji katolici
unjevaca, Korduevaca, Crnog Potoka, Jeevika, Vranovaca, Hrpaa, Glavica, Zadubravlja,
Satnice, Trnjana i Tominkuta. Crkvenjak je bio Josip Maroevi.6
God. 1760. Sunjevci su imali 10 kua, 10 obitelji i 61 katolika te 9 kua pravoslavnih.
Katoliki kuedomaini bili su: Anto Vidasovi (2,10), Josip Vidasovi (1,5), Marko Gavri
(1,10), Karlo Berki (1,9), Stjepan Klari (1,3), Franjo Ivii (-,6), Juro Palai (1,6), Andrija
Vukovi (1,5), Marko Blaevi (1,4) i Martin Osinjanin (1,3).
God. 1769. selo je imalo 9 katolikih kua, 11 obitelji i 67 katolika te 18 pravoslavnih kua.7
Na vojnom zemljovidu iz 1780. u unjevcima je 25 kua. U opisu stoji: "Potok Brezna, zvan
Kolinevac, spaja se ispod uzvienja Breza s malim potokom Matakovac, u 12. sekciji zvanim
Pocerje. Nakon spajanja irina je potoku 10 do 12 stopa, a dubina tri do etiri stope. Oba potoka
i sjedinjeni potok, zbog visokih obala i dolinskih breuljaka bez prolaznih putova i njihovih
mostova vozilima ne bi uope bili prohodni, a pjeice samo na malo mjesta. Dno je tih potoka
kaljuavo, ali voda je pitka za ljude. U umama Gornje i Donje Praulje i edovci, koje meusobno
granie, kao i na umskoj povrini Kapelica, rastu narijetko mladi hrastovi, obrasli gustim
grmljem. Putovi koji vode odavde po suhom su vremenu za nudu uporabljivi. (...) asniki stan
u selu i crkva sv. Mihovila, koja se nalazi izvan sela, drvene su grae".8
God. 1837. unjevci su imali 220 stanovnika,91857.230,1890.340,1921.383,1948.568,10
a 1991. 239 stanovnika. Crkva sv. Mihovila sagraena je 1863.J1
8.7. TRNJANI
Naselje se nalazi na ravnom, humovitom, plodnom tlu pored regionalne ceste u smjeru
Vrpolja, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda a 4 km zapadno od Garina, 102 m n/m. Dananje
Trnjane tijekom XVIII. st. sainjavala su etiri naselja: Tominkut, Hrpae, Trnjani i Glavica.
Trnjani se u srednjem vijeku izriito ne spominju, ali po poloaju i kvaliteti zemljita morali su
biti naseljeni. Izmeu dananjih lokaliteta Dolnja Dolca i Trnjana nalazilo se naselje Tominkut,
stoje na katastarskoj karti 1781. oznaeno kao Tominako selite. Glavica je, vjerojatno, bila
naselje oko brdk Bourevac, a Hrpae su prema Donjoj Vrbi pa u dodatnoj biljeci 1746. pie
"aliter Vrba".
Tominkut, koji je danas u sastavu Trnj ana, u srednjem vijeku pripadao je imanju akovake
biskupije. Tada je, na humu ponad sela, stajala manja utvrda koja je uvala put od Broda prema
akovu. Spomenutu utvrdu 1536. zaposjeli su Osmanlije, ali su je napustili pa je ubrzo propala.
Tu su Osmanlije naselili pravoslavne Vlahe, a starosjedioce protjerali u dananju Madarsku. Kad
su oni 1687, napustili Brod, dio pravoslavnih Vlaha ostao je u selu. U meuvremenu se tu doselilo
nekoliko katolikih porodica iz susjedne Bosne.1

Usp. NAZ Prot. 30/11, 236s, 241. Prema Spomenici (1930), 212, u selu jc 1759. bilo 12, 1779, 19, 1809. 20 pravoslavnih
kua,
Usp. NAZ Prot. kut. 89, 217s, popis; 31/111, 217s; 32/IV, 101.
'"HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 71s.
'' 128 katolika i 92 pravoslavaca, Usp. Schematismus (1837), 36; 1928., 56.
111
Usp, Korenii (1979), 646.
11
Usp. Schematismus (1900), 99,
1
Usp. Markovi (1994), 172s.

U komorskom popisu 1698. dio Tranjana Tominkut ovako je opisan:

a ,21) Imena stanovnika i podlonika:
Filip Antolovi, sin 1, keri 2, voli, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3
Bartol Petrovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 3, konica 3, jutara penice 1.5, vozova sije
3, najamnik 1.
Nikola Kovaevi, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 3,
najamnik 1.
Grgo Koi, sin 1, vol 1, krava 1, svinja 5, konica 2, jutara penice 1.5, jutro jema 1, vozova
sijena 3, najamnik 1.
, Petar Babi, krava 2, junadi 3, konica 3, jutro penicel, vozova sijena 4, najamnik 1.
Jovan Sumanovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutro penice l, voz sijena 1,
najamnik 1.
Ilia Petrovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 4, jutro penice 1, voz sijena 1.
Cavlan Bonjak, sin 1, keri 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 6, konica 3, jutro penice 1,
vozova sijena 3.
Andria Markovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 4, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Radoica Vulakovi, sin i, krava 1, june 1, konica 3, jutro penice 0.5, vozova sijena 2, najamn
1.
Radivoj Makar, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, ovca 1, konica 3, jutro penice 1, vozova sijen
4, najamnik 1.
Juro Kuli, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 3, jutara penice 2, vozova sijen
3.
Marian Martali, sin 1, voli, krava 1, june 1, konica 2, jutro ita, kosaca 4.
Stano Ratkaj, sinova 2, june 1, ovaca i koza 4, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2,
najamnik 1.
Ukupno: sinova 13, keri 11, volova 7, krava 14, junadi 24, ovaca i koza 25, svinja 5, konica
34, jutara penice,15.5, jutro jema 1, vozova sijena 35, najamnika 8.
2) Pobiljeeni stanovnici, kako do sada tako i ubudue, prihvaaju vojniki ivot.
Predstavnici stanovnika Filip Antolovi, Bartol Petrovi i Nikola Kovaevi, doavi osobno
nakon prisege vjernosti, odgovorili su sljedee:
Ovi graniarski stanovnici zbog siromatva nisu u mogunosti obraivati svoje ratarsko
gospodarstvo i svoju zemlju i zato ne trae susjedno zemljite. Oni su piije dvije godine iz Bosne i
susjednih krajeva preli ovamo i svoj boravak i stanite stavili u ovo pusto mjesto bez komorske
doznake ili razdjelbe i zato do sada za svoje zemlje nisu plaali uobiajene poreze.
Gospodin pukovnik Giba je zapovjednik i sudac meu stanovnicima koji to ini besplatno te
voditelji ove narodne vojske.
Ovi stanovnici, koji djelatno vre vojniku slubu, do sada nisu plaali vojnice, nameta niti it
mgo u ime toga, niti su davali neku naknadu ili neto slino.
Stanovnici ovog posjeda, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, moraju godinje za brodsku
njemaku vojarnu nasjei i dovui 12 hvata diva za loenje. U viijeme Icosibe i obrade vina
pomau, takoer, spomenutom gospodinu pukovniku. On ih za to uvijek poasti dobrim piem.
Tijekom ut\>rivanja brodske tvrave, stanovnici ovoga posjeda davali su, u ljetno vrijem

2
Mauran (1988), 138-140. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Ternijani, Thominkutt, Herpache, Giavicza
(1760).

neprestano kroz tri godine po pet obinih radnika. Isto tako, 1696g. morali su besplatno nasjei
dovui 210 veih palisada to odgovaraju utvrdi. Uz to su morali besplatno pornagati u svakoj
potrebi kolskog prijevoza.
Za sve ove spomenute vojnike i kmetske radove stanovnicima nije nita plaano.
Stanovnici znaju da su vojni asnici ometali komorsko gospodarstvo, ali okolnosti ne znaju.
3) Ovo je mjesto podignuto usred uma i meu vonjacima. Selo se naziva Tominlait.3 Udaljeno
je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 16 ugarsldh milja.
Ovi su stanovnici u vrijeme Osmanlija djelomice bili kmetovi a djelomice straari, sada su svi
graniari mijeane, katolike i pravoslavne, vjeroispovijedi.
Imaju 14 skromnih kuica, napravljenih od iblja ili od drveta, pokrivenih slamom. Imaju dva
narodna selita. Ovaj posjed prostire se jednu ugarsku milju u daljinu. S istoka mei sa selom
Selnom, sa zapada Vranovcima, s juga Vrbom a sa sjevera Vrhovinom. Granice mu seu na isto
Nijemci4, na zapadu Poega, na jugu Doboj5, a na sjeveru Naice.
Selo ima oko 200 jutara obrcidive i neobraene zemlje, sada najee zarasle u trnje. Rtova
nema. Ima oko 20 jutara dosta dobrih sjenokoa. Suma hrastovih, tisovih i drugih za loenje i
prikladnih za graenje ima oko 250jutara.
Ovdje se ne nazire mjesto s crkvenom ili svjetovnom zgradom. Nemaju ni vodenice osim jedne
poruene na potoku Reica6. Imaju oko 6 jutara hrastovih ironosnih uma koje su do sada bile
slobodne odirovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama.
Sadanji stanovnici, o ostalim propisanim tokama, nita ne znaju jer nisu ovdje ranije boravil
Vlasti Njegova Velianstva do sada nisu nita davali, osim to besplatno vre vojniku slu
kmetske usluge.
Jednoduno su potvrdili sve ove toke u opim i pojedinanim odredbama.
b. God. 1730. na podruju dananjih Trnjana, koje je pripadalo vrhovakoj katolikoj upi,
bila su ova sela: Tranjani s 8 kat. kua i drvenom kapelom Snijene Gospe; Tominkut s 8 kat. kua
i Glavica sa 6 kat. kua i kapelom sv. Bernardina. Izvjee iz 1734. u ime Trnjana potpisuju Martin
Koji i Jakob Miladinovi. U sljedeem izvjeu (1746.) Trnjani su imali 6 kat. kua sa
spomenutom kapelom, Tominkut 9 kua, a Glavica 5 kua s kapelom sv. Stjepana, prvomuenika.
Svi su se oni sahranjivali u unjevakom groblju. God. 1758. u Glavicama je 6 kua, 8 obitelji i 38
katolika, u Tominkutu 16 kua, 20 obitelji i 61 katolik, a u Trnjanima 8 kua, 7 obitelji i 37
katolika. Spominju se kapele u Glavicama i Tominkutu, a u Trnjanima se ne spominje. U
Tominkutu je, uz kapelu, bilo zvono od oko 20 kg.
God. 1760 prostor dananjih Trnjana obraen je po zaseocima i to ovim redom:
Hrpae su imale 4 kue, 3 obitelji i 28 katolika. Kuedomaini su bili: Grgo Coi (2,13), Ivan
Vinakovi (1,6), Mijo oi (-,4), Stanislav Vlasanovi (-,5).
Glavice su imale 7 kua, 8 obitelji i 49 katolika. Kuedomaini su bili: Josip Odobai (3,15),
Anto Lonarevi (2,10), Matija Dardali (-,5), Mato Petrovi (1,5), Nikola Jakovljevi (1,8),
Tomo Lonarevi (1,5), Tadija Maroki (-,1).
Trnjani su imali 6 kua, 3 obitelji i 33 katolika i 33 pravoslavne kue. Katolici kuedomaini
bili su: Ilija Sopi (-,4), Ivan Belobrkovi (1,11), Andrija uri (1,9), Franjo Bukvi (-,2), Luka
Matievi (1,6), Matija Svinjarevi (-,1).
J

Kad sc geografski gleda, poloaj odgovara nazivu; a ima li kakve veze s "posscsio seu oppidim Tomycze cum tributo",
teko je rei. Usp. Bosendorfer (1994), 128.
4
Tvrava u Nijemcima spominje sc 1473., 1476., 1478. god. Bila jc u posjedu Loranda, a onda Zapoljskih. I u osmansko
doba bila jc tvrava. Imala je crkvu BDM. Usp. Bosendorfer (1994), 280.
5
Doboj sc prvi put spominje 1415. god. Osmanlije su ga zauzeli 22. veljae 1503. god. Od tada pa do 1835. u njemu je bio
dizdar (katelan) sa oko 30-ak vojnika. Usp. Kreevljakovi (1980), 166.
0
danas potok Brezna.

U Tominkutuje bilo 16 kua, 18 obitelji i 104 katolika. Kuedomaini su: Juro Kunii (1,4),
Franjo Petrovi (2,11), Ilija Petrovi (2,7), Mijo Petrovi (1,6), Tomo Antolovi (2,7), Bartol
Miki (1,7), Tomo Jeruljevi (2,11), Nikola,Radi (1,5), Manda Vrabac (-,6), Anto Franji (1,9),
Marin Franjek (1,5), Tomo Franji (1,7), Petar Franji (1,5) Ivan Kunii (-,3), Nikola Ciganin
(1,6) i Mato Koi (1,5).
God. 1769. u Trnjanima je 21 kat. kua, 20 obitelji i 132 katolika, u Glavici 6 kua, 12 obitelji
i 59 katolika. Tominkut se vie ne spominje. U to doba u Trnjanima je bilo blizu 30 pravoslavnih
kua.7
U jozefinskom katastarskom planu (1781.) Trnjani su uvrstani oko ceste to je vodila prema
Selni i Garinu. Selo je izdueno a na istonom kraju presijecao gaje potok Brezna. U sreditu sela
vidi se vea kua, to je sluila seoskom zapovjedniku, a nasuprot njoj kua vojne posade sa
skladitem. Stanovnici Tominkuta su se oko 1770. preselili uz cestu i spojili s novim Trnjanima.
Iz Trnjana kolinik je vodio u Klokoevik, odnosno u Zadubravlje.
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Brezna irok je est do osam stopa i tri do etiri stope
dubok. U selu i gore na putu od Vrhovine premoen je drvenim mostom, a osim preko njega ne
moe se prijei konjima i kolima. Potok Orije irok je dvije do tri stope i dubok stopu... uma
kroz koju potok Orije tee obrasla je visokim hrastovima i prorasla gustim bunjem. (...)
Uzvisina Plane dominira nad ovim podrujem, a s nje se prua dobar pogled na veliku udaljenost.
Isto se tako s povienog terena, gdje se na pola sata od sela nalazi groblje, preko ume prua irok
pogled na okolno podruje. (...) Satnikov stan u selu drvene je grae."8
God. 1828. u Trnjanima je sagraena crkva sv. Marka, pa je tu 1833. iz Vrhovina preneseno
upno sredite. God. 1837. Trnjani su imali 304 stanovnika,91857. 355,1890.578,1931. 665,
1953.691,1(1 a 1991.724 stanovnika.
8.8. VRHOVINA
Naselje se nalazi u diljskom prigorju, na ravnom i humovitom tlu, s prostranim dolovima, 11
lan sjeveroistono od Slav. Broda, 8 km sjeverozapadno od Garina, oko 155 m n/m.
U srednjem vijeku Vrhovina se nalazila u susjedstvu vlastelinstva Brezne koje je pripadalo
akovakoj biskupiji. Prvi poznati vlasnik imanja Bartolo spominje se 1231., a 1324. stekao gaje
Nikola Trutelj iz roda Borievia. U popisu tog imanja iz 1422. spominju se 33 sela, meu kojima
je najvee i najuglednije bilo Vrhovina, pa je cijelo imanje po njemu dobilo svoje ime. Od
srednjovjekovnih naselja spomenutog imanja, do danas su se odrala sela: Borojevci, Ratkov Dol,
Slobodna Vlast i Korduevci. Vrhovina se spominje 1408., 1470., 1489. god.1
Padom pod osmansku vlast kransko puanstvo ostalo je u svojim domovima i nije bilo voljno
prihvatiti islam. Zbog toga su doli u sukob s osmanskom vlau pa su neki morali napustiti svoj
zaviaj, a Osmanlije su u njega doveli pravoslavne Vlahe, martologe.2
U prvom popisu upa Bosne Srebrene 1623. upa sv. Mihovila u Vrhovinama pripadala je

Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 90; 30/11, 242; popis, kut. 89, 221s, popis; 3 J/III, 154, 222; 32/IV, 101. Sran (1995), 86; Za
pravoslavce stoji da ih ima blizu 30 kua, a u Spomenici (1930), 21*3 stoji, da je 1759. u Trnjanima i Sclnoj 24, 1779. samo
u Trnjanima 26, 1809. 24 pravoslavne kue.
* Usp. Markovi (1994), 173; HNTZ, Bivclska pukovnija (1999), 73s.
" 182 pravoslavaca i 122 katolika. Usp, Schematismus (1837), 36.
1(t
Usp. Koreni (1979), 646.
1
"Possessio Verhouyna" spominje sc zajedno s Ruevom. Usp. Csanki (1894), 430s.; Bosendorfer (1994), 154. U
izvorniku stoji: Werhowyna (1470), Vcrhovina (1698).
t
Usp. Markovi (1994), 188. Da je mjesto od davnina svjedoi i izvjee iz 1730. gdje stoji kako blizu stare crkve sv.
Mihovila "quondam fuissc cittas, vci oppidum, cuius adhuc invcniuntur vestigia rudera per Turcas destruetam et
desolatam" NAZ Prot. 29/1, 57.

velikom samostanu.3 Biskup fra Jeronim Lui, pohodio ju je 5.V.1638., te spominje kako su u
njoj kamene crkve sv. Mihovila i sv. Jurja, pokrivene i opremljene. upnik je bio fra Anto
Poeanin. Taj dan on je, uz sudjelovanje estorice franjevaca, podijelio krizmu 586 katolika.4
Biskup fra Marijan Maravi je u crkvi sv. Mihovila (30.XI.1646.) krizmao 183 katolika.5 U
vrijeme biskupskog pohoda fra Nikole Ogramia Oloviia (3. V. 1672.) u upi Vrhovina bilo je
670 katolika, a biskup ih je krizmao 416.6 A kad su Osmanlije 1687. naputali okolicu Broda, s
njima su otili i vlaki martolozi. U opustjelu Vrhovinu poeli su se doseljavati izbjegli bosanski
katolici. God. 1698. komorska komisija selo je ovako opisala:
a. 7 1) Imena stanovnika i podlonika:
Josef Matakovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 5, jutro penice 0.5, voz sijena 0.5.
Martin Galovi, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Franjo Imrikovi, sin 1, svinja 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 2. najamnik 1.
Tomo Domiani, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, konica 3, jutro jema 0.5, najamnik 1.
Stepan Babi, ovaca i koza 4, svinja 3, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Fila Malievi, krava 1, ovca 1, svinja 3, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Tomo Babi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik
Simon Imrikovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 6, keri 3, vol 1, krava 3, junadi 2, ovaca i koza 21, svinja 13, konica 10, juta
penice 6, jutro jema 0.5, vozova sijena 7.5, najamnika 5.
2) Svi pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Josef Matakovi, Martin Galovi i Galo Jurikovi8, nakon prisege, pitani po
tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo ni zemlju i zato ne trae dmgo susjedno zemljite. Oni su na ovaj posjed prije tri godin
doli iz Bosne i zaposjeli ga bez neke doznake komorskih slubenika i do sada nisu davali nikakvih
poreza to se odnose na zemlju.
Ovim je stanovnicima gospodin pukovnik Giba zapovjednik i sudac te voe narodne vojske.
Oni za svoje usluge nisu uzimali nita ni u novcu ni u naravi
Stanovnici ovog posjeda, kao vojni obveznici, do sada nisu plaali vojnice. Ipak su, po
zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, kroz tri mjeseca 1696. g., kao obvezu u naravi, morali
izdiavati tri njemaka konjanika. Druge obveze, za sline oproste, dosada nisu plaali
Stanovnici ovog posjeda moraju, ve tri godine neprestano bez ikakve plae i hrane, obavljati
vojniku slubu. Uz to, moraju priskoiti u pomo gospodinu pukovniku Gibi - premda to kmetovi
ne rade - u vrijeme konje sijena. Slino, kad ih pozove, moraju, uz pie, obraivati vinograd
brodskog kapetana gospodina Janika.
Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici su morali nasjei i dovui 72 veepalisade te su za
podizanje opkopa svake godine besplatno davali osam obinih radnika.
Za sve ove obavljane radove stanovnicima nije nita plaano.
O smetnjama komorskog gospodarstva stanovnici ne znaju nika/cva pozitivnog naravnog
razloga.

Usp. Pandi (1964), 223; Zirdum (1982b), 288. .

Usp. Draganovi (1982), 90.
Usp. Maravi (1887), 110.
Usp. Arhiv Propagande, SC, Bosnia IIu, f. 812vr8i.3r.
7
Mauran (1988), 147-149. Prijevod s latinskog jezika.
x
Nema ga u popisu.
4
5

3) Ovo mjesto smjeteno je na padinama gorja, meu samim vonjacima. Selo se zove
Vrhovina. Udaljeno je milju i pol od Broda, 8 od Osijeka a 18 milja od Petrovaradina.
Stanovnici ovog posjeda boravei u Bosni u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi
graniari rimokatolike vjeroispovijedi.
Imaju 8 vrlo bijednih kuica napravljenih od iblja, neoblijepljenih, pokrivenih slamom. Imaju
etvrtinu narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na prostoru od oko pola njemake
milje9. Mee su mu s istoka selo Klokoevik, sa zapada Jeevik, s juga unjevci a sa sjevera Rad
Dol. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jugDoboj, na sjever Naice.
Posjed ima oko 60 jutara obraivane i neobraene zemlje, smjetene po breuljcima i dolinama
Pustih rtova ima oko 10, a oskudnih sjenokoa takoer oko 10 jutara. Suma hrastovih i tisovih za
loenje, ali i prikladnih za gradnju, ima oko 150 jutara.
Ne mogu se vidjeti tragovi neke crkvene ili svjetovne graevine. Nemaju ni vodenice, a jedna
poruena na potoku to protjee kroz selo, lako bi se dala obnoviti. Imaju 8 jutara ironosnih
hrastovih uma na koje do sada nisu plaali irovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama.
O drugim propisanim tokama, ovi nedavni doljaci, nita ne znaju rei osim o vlasti Njegova
Velianstva. Njoj do sada nita drugo nisu davali, osim to vre vojniku slubu i kmetske poslo
su 1696. g., po zapovijedi gospodina Gibe, bili obvezni izdravati tri njemaka konjanika.
Zajedno sabrani gornje su toke pod prisegom dragovoljno potvrdili.
b. Vrhovina je bila katolika upa kojoj su pripadala sljedea sela: Satnica, Zadubravlje,
Tominkut, Glavice, Trnjani, Vranovci, unjevci, Hrpae, Jeevik, Korduevci, Crni Potok,
Varo, Musii, Majar, Ratkov Dol, Imrovci, Borojevci, Hrkanovci i Slobodna Vlast. God. 1730.
crkva sv. Mihovila, pored Sunjevaca, pola sata udaljena od sela, sagraena na ruevinama stare
kamene crkve, bila je samo nominalno upna crkva. Pola spomenute graevine bili su stari zidovi,
a druga polovica, prije 70-ak godina, bila je sagraena od drveta. Oko nje je bilo groblje. Budui da
je upnikfra Mato Kovaevi boravio u samom selu, u njemu je sagradio drvenu kapelu sv. Marka,
pa je spomenuta upna crkva ostala zaputena. U selu su tada bile 22 katolike i dvije pravoslavne
kue.
U izvjeu 1734. stoji: "upa Vrhovine, kojom upravlja jedanfranjevac, ima za svoga zatitnika
sv. Marka evanelistu. Kapela (zgrada, oltar i ostali ures) je u dobrom stanju. Izgraena je od
drveta i za sada je ne treba popravljati. (...) Postoji drveni upni dom, dosta jadan i uzak, smjeten
u selu Vrhovine, a treba mu popraviti krov. Popravke obavlja upnik sa upljanima. Postoji mali
vrt za kuhinju i jedan ljivik, u svemu do pola jutra." Izvjee su u ime sela potpisali Vinko
Matakovi i Bartol Babi. Oko 1746. 34-godinji upnik fra Nikola uri sagradio je u
Vrhovninama novu upnu kuu sa est prostorija.10 God. 1758. upa se ve naziva sv. Marka. U
Vrhovinama je tada bilo 27 katolikih i jedna pravoslavna kua. Fra Antun Cakali predao je
(14.VII.1756.) vrhovaku upu, svjetovnom sveeniku, 27-godinjem vl. Jurju Mulihu iz Hraa
(Turopolje).11
God. 1760. selo je bilo podijeljeno na dvije upe. U garinskom dijelu sela bilo je 8 kua, 17
obitelji i 86 katolika, te jedna pravoslavna kua. Katoliki kuedomaini bili su: Matija Vaskovac
(4,18), Stjepan Matanovi (4,20), Matija Franievi (1,12), Matija Imbrekovi (3,11), imo
Imbrekovi (3,11) Anto Jozi (-,1), Martin Matanovi (2,9), Nikola Jandri (1,4). U
vrhovakom dijelu upe bilo je 28 kua, 34 obitelji i 205 katolika. Kuedomaini su bili: Matija
Diakovi (4,23), Juro Beni (1,7), Mijo Vinkovi (2,9), Mijo Kazani (2,7), Martin Lovri (-,3),

Njemaka geografska milja iznosi 7,42 km.

Usp. NAZ Prot. 29/1,57-59; 90-92; Sran (1995), 85s.
" Usp. NAZ Prot. 30/11, 234-242.

Mijo Babi (1,7), Mijo Babi (1,4), Marin Bokovi (1,7), Mato Mii (1,9), Anto Rui (1,4), Ivan
Pei (2,12), Marin Babi (3,8), Kata Tomi (-,3) Mato Matakovi (-,4), Mijo Ivoi (1,5), Ivan
Ivoi (-,8), Josip Verovovi (2,15), Ivan Luki (1,5), Antun Luki (1,5), Grgo Balievi (2,16),
Marin Vickovi (1,6), Mijo Benakovi (1,5), Juro Benakovi (2,10), Lovro Balievi (1,6), Tomo
Beni (1,4), Ivan Pauli (1,3), Mijo Radoii (1,8) i Petar Matakovi (-,2).
God. 1769. selo je imalo 35 katolikih kua, 62 obitelji, 349 katolika te dvije pravoslavne
kue.12
U katastarskom planu sela iz 1781. vidi se kako Vrhovina ima veliko imanje, koje je na sjever
dopiralo do najvieg grebena Dilja. Selo se prualo usporedo s kolnikom koji gaje povezvao sa
susjednim Klokoevikom.
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Orije, u selu premoen drvenim mostom, irok je
etiri stope i stopu dubok, nizvodno kroz veliku umu, u kojoj izvire, nije prohodan zbog strmih
uzvisina... Mali sporedni potoci, koji se ovdje spajaju s potok Orije, a vodu dobivaju iz malih
izvora i esto potpuno presue, iz istih ve navedenih razloga, bez mosta i prolaznih putova nisu
uporabljivi kolima, ali prohodni su pjeice i konjima na razliitim mjestima. (...) uma izmeu
ovdanjeg sela i Korduevaca s ove strane obrasla je visokim hrastovim stablima, a najveim
dijelom mladim gustim raslinjem proraslim drveem. Nad selom, u blizini kojega se nalazi drvena
crkva, sa svih strana dominiraju oblinje uzvisine."13
God. 1833. sjedite upe iz Vrhovina preneseno je u Trnjane. God. 1837. Vrhovina je imala
286 stanovnika,14 1857. 279,1890.417,1931. 625,1953.502,15 a 1991. 280 stanovnika.
8.9. ZADUBRAVLJE
Naselje se nalazi 11 km istono od Slav. Broda izmeu autoceste i rijeke Save, 3 km
jugozapadno od Garina, 89 m n/m.
Pored sela je nekad protjecao potok Brezna, koji je u novije vrijeme presjeen lateralnim
kanalom, to odvodi vode junih obronaka Dilja prema Savi kod Poljanaca. Selo se u
srednjovjekovnim izvorima ne spominje. Nastalo je, vjerojatno, u osmansko doba kad je od glavne
ceste kod Trnj ana izgraen kolski odvoj ak do Donje Bebrine,
U komorskom popisu 1698. Zadubravlje se spominje, ali nije opisano.1 Prema izvjeu iz
1730. bilo je podijeljeno u dva dijela. U jednom je bilo 7 kat. kua s drvenom kapelom sv.
Mihovila, a u drugom 8 kua s kapelom bez posebnog zatitnika. Izvjee iz 1734. u ime sela
potpisali su Andrija Volarovi i Nikola Galavi. Prema kanonskom izvjeu 1746. u Donjem
Zadubravlju bila je kapela sv. Ladislava, u Gornjem sv. Augustina, a u oba su dijela bile 23 kat.
kue.2
God. 1760. napominje se kako je nova kapela Gospodinova uzaaa, dimenzija oko 12x6 m
sagraena od greda. Imala je i zvono od 10 kg. Sahranjivali su se kod kapele sv. Mihovila. U selu
je bilo 37 kua, 49 obitelji i 262 katolika, a kuedomaini su bili: Ivan Galovi (1,8), Vinko
Galovi (1,6), Juro Galovi (1,5), Marin Vrbljanevi (1,8), Stjepan Vrbljanevi (2,7), Baro
Vrbljanevi (2,4), Ivan Maarevi (1,5), Matija Maarevi (1,8), Juro Maarevi (1,6), Luka
Maroevi (1,9), Marko Maroevi (2,6), Josip Maroevi (1,3), Josip Andraovi (1,4), Marin
12
13

Usp. NAZ Prot. popis kut. 89, 208, 216s; 31/III, 154; 32/IV, 101.
Usp. Markovi (1994), 188; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 61.
278 katolika i 8 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 37.
Usp. Koreni (1979), 646.
1
Usp. Mauran (1988), 110, 137. Tu jc zabiljeeno kao: Zadobravie i Zadobrat (1698), te Zadubran (1730) i Zadubravjc
(1746).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 90; Sran (1995), 86.
14
15

Volarovi (1,5), Ilija Boani (1,10), Ilija Jerkovi (2,8), Marko Jerkovi (1,5), Marko Jerkovi
(1,4), Martin Vidakovi (2,7), Mijo Vidakovi (1,7), Stjepan Vidakovi (1,7), Grgo Vidakovi
(3,12), Martin Boani (1,5), Matija Vidakovi (1,5), Marin Vidakovi (-,5), Grgo Kneevi
(2,12), Franjo urevi (1,9), Petar urevi (1,7), Marin Bukovi (2,20), Pavo Bukvi (1,4),
Marko Radovanovi (3,11), Matija Radovanovi (1,5), imo Radovanovi (1,4), Ivan Perakovi
(1,4), Mijo Tomi (2,6), Franjo Jerkovi (1,8) i Marko Perakovi (2,13).
God. 1769. Zadubravlje je imalo 38 kua, 55 obitelji i 314 katolika.3
Na jozefinskom katastarskom planu (1781.) vidi se da je Zadubravlje bilo izgraeno s obje
strane kolnika, a potok Brezna daje tekao s njegove istone strane. Potok je kod crkve skretao u
sredite sela, a od crkve se odvajao kolnik prema Bickom Selu. Sredite sela, oko crkve, bilo je
oblikovano kao manji trg u ijem su sreditu rasli dudovi.
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Brezna nizvodno od Trnjana irok je est do deset
stopa i dubok stopu, dvije. U selu je premoen drvenim mostom. Zbog visokih obala i muljevita
dna nije prohodan. Od sela nizvodno do ulijevanja u baru Jelas kod Kuta, gdje postaje potpuno
plitak, za suha je vremena prohodan ne samo na prolaznim putovima, nego i na mnogim drugim
mjestima. Mala uma Gaj obrasla je mladim gusto proraslim drveem... Uzvisina Plane kod
Trnjana, koja se sputa iz pravca te ume, dominira nad selom i krajobrazom. (...) Seoska crkva
drvene je grae."4
God 1837. selo je imalo 422 stanovnika,51857.450,1890.514,1931.681,1953.887,6 a 1991.
1001 stanovnika. U Zadubravlju se rast stanovnitva bolje oitovao nakon izgradnje eljeznike
pruge, kad je na sjevernoj strani sela stavljena eljeznika postaja. Tijekom XX. st. u selo se
doselilo neto Liana.7

3
4
5
6
7

Usp. NAZ Prot. 31/111,152s; popis, kut. 89, 220s; 32/IV, 101; Markovi 1994., 164.
Usp. Markovi (1995), 165; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 75.
Usp. Schematismus (1837), 37.
Usp. Koreni (1979), 647.
Usp. Pavii (1953), 268s.

IX. OPINA GORNJA VRBA

9.1. DONJA VRBA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i eljeznike pruge 7 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 3

km sjeveroistono od Gornje Vrbe na 93 m n/m. Njegova imovina, daleko od rijeke Save, zahvaa
i poneto humlja junih izdanaka Dilja.
Selo se spominje 1422., 1428., 1446., 1447., 1448., 1450., 1467., 1483., 1498. kao posjed u
sastavu veeg imanja koje je imalo svoje sredite u Tomici a koje je pripadao najee feudalnom
rodu Borievia, odnosno njegovoj grani Truteljeviima. Stanovnici su preivjeli razdoblje
osmanske vladavine, a nakon nje postali su slavonski graniari.3 U komorskom izvjeu 1698.
Donja Vrba je ovako opisana:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Marian Babi, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 8, svinja 25, konica
10, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1. vozova sijena 15, najamnika 3.
Mato Valjeti, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 10, jutara penice 5, jut
jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 15.
Joso Doboii, sin 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 0.5.
Simon Doboii, sinova 3, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 7, konica 6, jutara
penice 5, najamnika IO.3
Mihal osi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 8.
Matan Laci, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 4, jutara penice 4, jutro
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 10.
Ilia Glavian, keri 3, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, jutara penice 2, vozova sijena 6, najamn
1>
Franjo Dobuisinova 2, konj 1, krava 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 4, vozova sijena 10.
Marko Dobui, sin 1, ovaca i koza 2, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1, .
Martin Dobori, sinova 3, keri 1, konj 1, ovaca i koza 15, svinja 10, konica 4, jutara penice
1
Usp. Csanki (1894), 430; Bosendorfer (1994), 128,154; Markovi (1994), 161. U izvorima se pie: BarbasMvva (1422),
Vcrbafalwa (1422), Wcrba (1446), Verbova (1698). Kad se imenu doda maarska rije felva, rije je o selu.
2
Mauran (1988), 142-144.
3
Znai !i to da sc kod njega smjestila brojna rodbina ili jc greka.

3, vozova sijena 5.
Stepan Borevi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica
3, jutara penice 5, vozova sijena 14, najamnika 2.
Ukupno: sinova 17, keri 11, konja 4, volova 9, krava 13, junadi 12, ovaca i koza 35, svinja 8
konica 30, jutara penice 35.5, jutara jema 3, jutara zobi 4, vozova sijena 83, najamnika 17.
2) Gore pobiljeeni stanovnici ele dragovoljno ivjeti vojnikim ivotom.
Marian Babi, Mato Valjeti, Joso Doboii, uz ostale, osobno prisutni, nakon poloene prise
rekli su:
Ovi pogranini stanovnici zbog nedostatka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo te drugog zemljita ni ne trae. Sadanji su stanovnici svoj posjed batinili od svoji
prea a ne doznakom komorsldh slubenika. Do sada na ovu zemlju nisu plaali nikakve poreze ni
namete.
Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima, a onda voe narodne vojske. Oni
su do sada meu njima besplatno dijelili pravdu.
Ovi stanovnici, budui da imaju vojne povlastice, do sada vojnice nisu plaali. Ipak su 1695. g
preko zime izdravali njemakog konjanika, a za naknadu im nita nije plaeno. Uostalom, drugi
redovitih ili izvanrednih daa nisu plaali, niti su - zbog olakica i povlatenosti - ita drugo u im
nameta i daa plaali.
Ove stanovnike najtee optereuje to to, po naredbi gospodina pukovnika Gibe, moraju stalno
vriti vojnike obveze i besplatno davati ljude na razliite savske strae. Isto tako, po zapovijed
gospodina pukovnika, moraju nasjei 11 hvata drva za loenje i odvui ih u opkope prelco Save.
Za brodsku tvravu i opkope svaka je kua godinje morala nasjei i besplatno odvui po 7
palisada, a cijelo selo onda 77palisada. Isto tako tijekom izvedbe radova, svaki je seljak morao
raditi najmanje 20 dana.
Kadgod je i kolikogod je trebalo iz Osijeka u Brod dovoziti namirnica i streljiva, stanovnici su
morali besplatno dovui.
Za sve ove obavljene radove nikome od stanovnika nije nita plaano.
O komorskoj gospodarskoj zapreci i slubenicima stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je selo u ravnici, smjeteno je uz potok. Zove se Vrba. Udaljeno je od Broda jednu, od
Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 milja.
Svi su ovi stanovnici u tursko doba bili kmetovi; sad su graniari rimokatolike vjeroispovijed
Imaju 15 jednostavnih od iblja napravljenih kuica, pokrivenih slamom, razbacanih po
umama ovdje-ondje. Imaju jedno narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se dva sata ho
S istoka mei s pustom Glavicom4, sa zapada Koprivnom5, s juga Ruicom, sa sjevera
Vranovcima. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jug Doboj, a na sjever
Naice.
Imaju oko 800jutara boljih oranica i neobraena zemljita dosta udaljena od Save. Nemaju
nijednog rta. Posjeduju oko 300jutara plodnih sjenokoa. Imaju oko 50 jutara uma za loenje al
nekvalitetnih za graenje.
Ne naziru se nikakvi tragovi ni crkvene ni svjetovne graevine. Nemaju vodenice niti poruene,
nego idu na Savu. Nemaju ironosnih uma, ni ribnjaka, ni jama s ribama, ali imaju jedan potoi.
Stanovnici znaju da je neki Vuk ili Wolfgangus Despot bio kranski gospodar zemlje ili posje
ali ne znaju o njihovim prihodima i pravima.

4
5

Vjerojatno Kukavice juno od Selnc.

Nepoznato mjesto.

Glede zemlje (zbog manjka radne stoke) nemaju meusobno nikakvih razmimica.
Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je tzv. brodski emin6, nadstojnik osmanskog cara.
Njemu je svaka kua godinje plaala lfl. i 20 denara, te davala jednog radnika i nita drugo.
Nikalzvu desetinu, niti desetinu od vina, nisu davali.
Osmanskom caru nisu davali nikakvih nameta, zato su morali davati radnike za most preko
Glogovice7.
Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube i kmetskih obveza koje su do sada besplatno
obavljali te izdravanja jednog njemakog konjanika, drugo nita nisu davali.
Spomenuti vojnik stavljen je ovim stanovnicima po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe.
Sve ove i ope toke, skupa sabrani stanovnici, dragovoljno su rekli da su istinite.
b. Donja Vrba je 1730. pripadala brodskoj upi, imala je 15 kua i drvenu kapelu. Petnaest
godina kasnije (1746.) broj se kua nije poveao, a katolika je bilo 92. Sahranjivali su se na
sadanjem brodskom groblju, zvanom Brekinja, kod kapele sv. Lovre.
God. 1760. u Donjoj Vrbi bilo je 18 kua, 20 obitelji i 124 katolika, a kuedomaini su bili:
Marko Babi (-,6), Tomo Babi (1,3), Martin Babi (1,6), Matija Babi (1,4), Ivan Babi (1,3),
Andrija Jakovljevi (1,5), Marko Adi (2,14), Ivan Maenovi (1,8), Ivan Bardari (1,6), Mato
Valjeti (2,14), Ivan Beni (-,4), imo Leevi (3,10), Luka Lai (1.9), Matija Lai (1,4), Lovro
Bai (1,10), Matija Bogdanovi (1,6), Andrija Babi (1,4) i Matija Valjeti (1,8).
God. 1769. oba dijela sela imala su 36 kua, 64 obitelji i 245 katolika.8
Na katastarskom planu (1781.), vidi se kako je selo uvrstano s obje strane kolnika. Oko njega
je malo obradiva zemljita; vie je uma, livada i panjaka.9 Tijekom 1785. u Donjoj Vrbi izvrena
je komasacija tako da su sve okunice bile jednake. Na planu sela, koji je tom prigodom uinjen,
vide se 24 naseljene kue. Graniarska straarnica nalazila se na poetku sela.
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo je mjesto dio sela Gornja Vrba. Stoga se oba mjesta
pojavljuju u popisnoj listi pukovnije samo kao jedno selo imenom Vrba, iako su mjesta jedno od
drugoga udaljena sat vremena. Mali potok tee nizvodno od Vranovaca kroz nisko ipraje u
poljima izmeu polja ovoga kraja i Gornje Vrbe. Prohodan je na prolaznom putu i na mnogim
drugim mjestima. No, ipraje koje poput neke vrste ivice raste oko razliitih polja gusto je
zaraslo i spreava prolaz kroz polja. Doka, gusto zarasla uma, obrasla drveem srednje visine,
neprohodna je, osim preko prolaznih putova. Ovdanji su putovi za lijepa vremena lako prohodni
a teka vozila, ali za kina su vremena suvie blatni i vonja je po njima oteana. Putom prema
Oprisavcima za kina se vremena kroz baru Jelas i grabu Grajina pretoka, u podruju Donje
Ruice, uope ne moe voziti. Po takvu vremenu jednako je otean i put odavde prema Donjoj
Ruici kroz baru Reica." Kasnije su se, diobama ili spajanjima, posjedovni odnosi poremetili pa
je 1861. slika sela neto drugaija.50
God. 1837. Donja Vrba je imala 316 stanovnika,11 1857. 369, 1890. 439,1931. 523,1953,
640,12 a 1991. 727 stanovnika. U selu je 1909. sagraena kapela sv. Filipa i Jakova.

'' emin - povjerenik, pouzdanik.

U izvorniku pie Glogova.
Usp. NAZ Prot. 30/11, 275; popis, kut. 89, 166s; 32/IV, 124.
" Usp. Markovi (1994), 161s.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 75s.
11
Usp. Schematismus (1837), 36; (1928), 56.
12
Usp. Koreni (1979), 645.
7
K

9.2. GORNJA VRBA

Naselje se nalazi 4 km istono od Slav. Broda, jedan km sjeverno od Save, 94 m n/m. Danas je
praktiki predgrae grada.1
Ono to je reeno od Donjoj Vrbi u prolosti, odnosi se djelomice i na Gornju Vrbu. Ona u
razdoblju osmanske uprave, vjerojatno, nije postojala pa se ni ne spominje u komorskom popisu
1698. god. Ne spominje se izdvojeno ni 1730., nego tek 1. srpnja 1746. god. U njoj je tada bilo 17 kua
sa 90 osoba. Moglo bi se pretpostavljati da su to doseljenici iz Bosne nakon tzv. banjalukog rata
(1737.), kad su Osmanlije ponovno stavili granicu na rijeku Savu. God. 1758. u selu je bila drvena
kapela sv. Nikole, sa sveevom slikom na platnu i zvonom od oko 25 kg. Seljani se sahranjuju na
Brekinji, kod kapele sv. Lovre.2
God. 1760. selo je imalo 20 kua, 24 obitelji i 120 katolika. Kuedomaini su bili: Matija
Borevki (1,13), Bartol Borevki (1,4), Matija Biri (1,4), Nikola Jozi (2,9), Ivan Babi (1,3),
Marija Doborevic (-,2), Bartol Doborevi (-,3), Luka Babi (2,11), Mijo Babi (2,5), Mijo
Doborevi (1,4), Toma Berki (3,15), Karlo Berki (1,6), Stjepan Berki (1,5), Luka Berki (1,5),
Filip Filipovi (,6), Josip Kruarovi (1,6), Marin Berki (1,3), Ivan Berki (1,7), Grgo Berki (1,3)
i Martin Borevki (2,6).3
Katastarski plan (1781.) pokazuje kako je Gornja Vrba bila uvrstana s jedne i druge strane
kolnika. Na zapadnom kraju stajala je crkva, a na istonom straarnica, zbog mogunosti
osmanlijskih upada preko Save. Obradivih povrina je bilo malo, oko kua su bili vonjaci, panjaci
i ponajvie ume. Ureivanje sela u skladu s terezijanskim propisima, obavio je 1785. zastavnik
Vukasovi, Selo je tada imalo 23 naseljene kue s jednakim okunicama. Uz vojni zemljovid iz 1780.
stoji: "Potoi Regava natapa se isldjuitvo kiom ili bujanjemrijekeSave. U ovom je podruju irok
est do osam stopa. Nema nikakva prijelaza, ali na vie se mjesta moe prijei pjeice. O gusto
proraslom ipraju u poljima odavde prema Donjoj Vrbi govoreno je u prolom broju. (...) Crkva
pored sela drvena je zgrada."4
God. 1837. Gornja Vrba imala je 268,5 1857.279,1890. 314,1931. 369,1953. 551,6 a 1991.
1264 stanovnika.

1
2
3
4
5
6

Neko vrijeme dio naselja Klis biljeen je odvojeno.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 94; 30/11,281.
NAZ popis, kut. 89,167s.
Usp. Markovi (1994), 159s; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 76.
Usp. Schematisnius (1837), 34.
Usp. Koreni (1979), 645.

X. OPINA GORNJI BOGIEVCI

IO.I..DUBOVAC
Naselje sp nalazi 13 km jugozapadno od Nove Gradike, 3 jugozapadno od Gornjih
Bogievaca, 104 m n/m.1
U srednjem vijeku pripadao posjedu Ljesnica koje je, ve u 1210., kraljevski dvor dao
templarima. Njih su naslijedili ivanovci. Zbog plodna zemljita kraj je bio gusto naseljen. Kad su
spomenuti kraj, oko 1540., zauzeli Osmanlije, zemljite je bilo pusto. Naselili su ga novim
stanovnicima koje se - ve prema potrebi ili boljoj ponudi - selilo dalje.2
Dubovac se u komorskom popisu 1698. ne spominje. Tijekom i nakon ratova u prvoj polovici
XVIII. st., tu su se doseljavali pravoslavci i katolici iz Bosne ili iz susjednih hrvatskih krajeva.
God. 1759. Dubovac je imao 23, a 1761.30 pravoslavnih kua, a u kanonskim izvjeima prvi put
je zabiljeen 1761, god.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok, nazvan po selu Dubovac, izvire dolje u selu, irok je
do tri hvata, dubok dvije stope, ima plitke obale obrasle ibljem te muljevito dno i vodu
uporabljivu za napajanje konja, a za vrua vremena na mnogim je mjestima, gdje presui, prohodan
pjeice i konjima.'14
God. 1857. selo je imalo 218, 1890. 300, 1931 794, 1953. 657.5 a 1991. 560 stanovnika.
Pavii tvrdi da su se u spomenuti kraj doseljavali Hrvati iz susjednih sela, a tijekom XIX. st.
pravoslavci iz Like, Kordina i Banovine.6

Nekad je biljeen kao Dubovac Okuanski. U izvorniku pie: Dubovacz (1761).

Usp, Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 231s.
3
Usp. NAZ Prot. 3I/III, 53; 1809. i L839. 27 pravoslavnih kua. Spomenica (1930), 213.
4
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 100.
* Usp, Koreni (1979), 421.
" Usp. Pavii (1953), 222.
2

10.2. GORNJI BOGIEVCI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu 10 km zapadno od Nove Gradike u smjeru Zagreba.

Prvi put se spominje 1599. u svezi s pothvatom generala Herbersteina glede preseljavanja 17
graniarskih sela na hrvatsku stranu i naseljavanja u okolici Ivania.1 U komorskom opisu 1698.
selo je ovako opisano:
a} 1) Imena stanovnika i podlonika:

Mihal Smuka, sinova 3, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 5, jutro jem
0.5, vozova sijena 4.
Luka Zbani, sin 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, konice 2, jutara penice 4, jutr
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Martin Stubli, sinova 2, volova 2, svinja 2, jutara penice 4, jutro jema 0.5, voz sijena 1.
Matko Jureni, sinova 2, konj 1, volova 4, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 2, jutara peni
8, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Mato Smero, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 4, jutro zobi 0.5,
vozova sijena 3, najamnik 1.
Ostoia Radmani, sin 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Lovren Rai, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 0.5,
vozova sijena 3, najamnik 1.
Ivan Kara, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, svinja 2, jutara penice 5, jutro zobi 0.5,
vozova sijena 2, najamnik 1.
Matia Blagoevi, sinova 4, ki 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijen
Martin Rinkovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, jutara penice 6, jutro zobi
vozova sijena 2, najamnika 2.
Mato Levordi, sinova 5, ki 1, konj 1, volova 4, Icrava 2, jundi 4, svinja 5, jutara penice 3, ju
jema 0.5, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2.
Mihal Karac, sinova 2, ki 1, volova 4, krava 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 8, vozova sije
3, najamnika 2.
Stanivuk Berisa, sinova 4, konj 1, volova 3, krava 3, junadi 6, svinja 2, konica 3, jutara penic
8, vozova sijena 4.
Vukoman Pokraiac, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, konica 3, jutara penice 8,
vozova sijena 3.
Nikola Radovanovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, vozova sijena 3.
Maksim Petrovi, sin 1, ki 1, voli, krava 1, june 1, konica 4, jutara penice 2, vozova sijena 2
Radomir Mirkovi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice
jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Raale Dragolovi, sin i, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 4, jutro jema
0.5, jutro zobi 0.5, voz sijena 1.
Mihat Vukovi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozov
sijena 2.
Serdia Vukojevi, sin 1, ki 1, vol 1, jutro penice 1, juto jema 0.5, voz sijena 1.
Radivoj Milinovi, sin 1, ki 1, vol 1, jutro penice 1, jutro jema 0.5, voz sijena 1.
Vukadin Dragoievi, sinova 2, ki 1, ovaca 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5.

1
2

Usp. Pavii (1953), 213.

Mauran (1988), 227-230. Prijevod s latinskog jezika.

. Jurica Martek, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, jutara penice 6, jutro jema 1, jut
zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Juro Kuleti, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 1, jutara penice 5, vozova sijena
Tevo Cigeri, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
MihalPoka, krava 1, june 1, jutara penice 5, voz sijena 1, najamnik 1.
Jurko Jegeti, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1.
Mihal Stepi, volova 2, krava 1, junadi 4, svinja 3, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijen
2, najamnik 1.
Ukupno: sinova 38, keri 15, konja 10, volova 40, krava 34, junadi 60, ovaca 2, svinja 42,
konica 18, jutara penice 109, jutara jema 9.5, jutara zobi 10.5, kola sijena 58, najamnika 14.
2) Gorepobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Mihalj Smuko, Mato urovi3 i Martin Stubli, nakon prisege, upitani po
tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke nisu sposobni obraivati svoje seosko
gospodarsvo ni svoju zemlju i zato ne koriste susjedno zemljite. Oni su ovamo, na ovaj posjed, prij
etiri godine slobodno preli i zaposjeli ga bez komorske doznake ili dodjele i na ovo zamljite nis
do sada plaali nikakve zemljine poreze ili namete.
Gospodin potpukovnik DeBourg sudac je ovim graniarskim stanovnicima u svim sluajevima.
Njemu je 1695. g. Mihalo Smuko, knez ovoga posjeda, posudio sedlo, dok je spomenuti gospodin
potpukovnik polazio u Be, kako bi se, idui od sela do sela, to prije mogao povratiti u Gradiku.
Kada je ono u mlce reenoga kneza bilo dolo, on vlasniku sedla nije htio da prizna, da mu j
pripadalo. I njega je za oku maslaca procijenjenu na 6 florina, kaznio s dvjema ovcama. Kada je
1696. g. vojska Njegova Velianstva prolazila kroz selo, prostaki je vrijeala i tukla stanovn
ovoga graniarskog posjeda. Zbog tih ina, gospodin poeki zapovjednik, kaznio ih je u ono
vrijeme s 20 florina.
Od svoga prelaska ovamo, stanovnici nisu plaali ni ope ni posebne vojnice. Ipak su morali,
bez priznanica, ukupno dati 700florina to su ih odredili dijelom Ivan Juraj Schlintenbuch, dije
tzv. dijanovski (okuanski) vojvoda Klari. A to se tie nameta u naravi, morali su gotovo svak
godine izdravati na hrani nekad tri a nekad etiri carska ili narodna vojnika. Tako i ove teku
godine izdravaju dva ugarska konjanika za ije izdravanje doznaeno je 20 florina iz ranije d
Schlintebuchove odredbe. Drugih nameta do sada nisu davali osim to im je 1697. g. dijanovski
(okuanski) vojvoda odredio da plate 30 florina pod izlikom olakica nameta od gospodin
generala Starembergha, ali tu olakicu stanovnici nisu ni u emu osjetili, zapravo ne znaju kako ih
je spomenuti vojvoda Klari upotrijebio.
Stanovnici ovoga graninog posjeda moraju gospodinu potpukovniku De Bourghu svake
godine, bez plae, davati osam kosaca i isto toliko dana.
Za radove na gradikoj utvrdi stanovnici ovog selo moraju stalno, sve do zamjene, besplatno
slati po tri obina radnika za sjeu palisada i pravljenje snopia prua.
Godine 1697. stanovnici su morali besplatno, iz ikakve naknade, izdravati dva gonia i es
carslah volova.
Za spomenute radove i usluge stanovnicima nije nita plaano.
O spreavanju komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo se mjesto nalazi u krasnoj i prikladnoj ravnici. Selo se zove Bogievci4. Udaljeno je od
Gradike pola milje, od Osijeka 15, a od Petrovaradina 30 milja.

5
4

Nema ga u popisu stanovnika sela.

U izvorniku stoji Bogicvczy (1698), Bogichczcvczy (1730), Bogichcvvczi (1760).

Svi su ovi stanovnici u osmansko doba sluili vojsku u Hrvatskoj, u karlovakom generalatu,
sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi.5
Imaju 20 malih od kombiniranog drva prikladno sagraenih kua, pokrivenih slamom.
Posjeduju pet cijelih narodnih selita. Posjed im se prostire oko pola milje uokolo. Mei: s istok
selom Ratkovac, sa zapada utvrdom Dianovac (Okuani), sa sjevera selom Cage, a sa juga
Gradikom. Granice su mu: s istoka Cernik, sa zapada Jasenovac, s juga Banja Luka, sa sjevera
Bijela Stijena.
Selo posjeduje oko 100 jutara vrlo plodna ravniarskog obraena i neobraena zamljita.
Rtova nema. Ima oko 40 jutara sjenokoa. Ima oko 150 jutara hrastovih i drugih vrsta uma
prikladnih za loenje i gradnju.
U ovom mjestu nema tragova nekoj crkvenoj ili svjetovnoj graevini. Ima jednu potonu
vodenicu na rjeici Sloboini. Ima oko 50 jutara ironosnih uma na koje do sada nisu plaali
irovinu. Nemaju ni ribnjaka ni jama s ribama.
Stanovnici imaju neprilika sdijanovskim (okuanskim) Vlasima glede zemlje, koju su oni silo
pokuali oteti, nakon to su je ovi Hrvati dobro pripremili i obradili.
Budui da ovi stanovnici ne borave ovdje odavno, ne znaju o drugim propisanim tokama.
Njegovu Velianstvu, osim ranije spomenutih nameta i dodatnih obveza te uz stalno besplatno
obavljanje vojnike slube i kmetskih poslova, do sada drugo nita nisu plaali.
Gore spomenute obveze i namete odredio im je dijelom kapetan Staki, a dijelom Ivan Juraj
Schlintenbuck
Spomenute toke, ope i posebne, stanovnici su, zajedno sabrani, dragovoljno potvrdili.
b. Bogievci su pripadali starogradikoj upi sv. Mihovila, a 1730. imali su oko 55 isto
katolikih kua. U njemu je bila drvena kapela Duha Svetoga s tornjiem i zvonom. "U selu
redovito boravi jedan franjevac koga nazivaju kapelanom". Izvjee u ime sela potpisali su (1734.)
Jakov Smolko i desetar Toma Cauevi. God. 1746. naselje je imalo 53 katolike kue, 77 obite' ji
i 296 katolika.6
Izvjee 1758. ire opisuje kapelu Duha Svetoga, dimenzija oko 14x7m, sagraenu od greda,
pokrivenu daskom. Na oltaru je bila slika Duha Svetoga na platnu, pored ulaznih vrata tornji sa
zvonom od oko 25 kg. Oko kapele bilo je groblje. Bila je opskrbljena priborom za misu.
God. 1760 Bogievci su imali 52 kue, 71 obitelj i 289 katolika. Kuedomaini su bili:
Andrija mirig (2,5), Grgo Banovi (2,4), Luka mirig (2,5), Jakov Topoliak (1,5), Toma uke
(1,5), Marija Matiaevi (-,2), Mijo Matiaac (1,5), Matija Milekovi (2,6), Ivan Goleti (2,7)
Pavao Kerstanac (2,8) Mato Kerstanac (1,4), Tomo Lovri (3,11), Josip Dobrikovi (1,3), Mato
Matoevi (1,2), Nikola Klai (1,2), Kata Orei (-,3), Mijo Jelini (1,4), Matija Jelini (1,3),
Andrija abrajac (2,10), Mato urovi (2,7), Mato Jurii (1,6), Mato ugaja (1,7), Nikola But-ia
(1,4), Nikola Klavi (-,6), Luka uranac (1,5), Matija uranac (1,3), Andrija Posavac (2,7), Ju: :
Perekovi (3,10), Franjo Perek (1,3), Andrija urovi (3,9), Andrija Kovaevi (1,4), Ju:
Perekovi (1,7), Matija Smoljanovi (1,4), Marko Kova (1,5), Mijo Tkalac (1,4), Marij;,
ukanevi (-,4), Luka urovi (1,6), Mato Lukinovi (2,5), Martin Orii (1,5), Mato Koleai
(1,2), Juro Orei (1,4), Stjepan Landorovi (2,7), Ivan anevi (1,5), Mijo velinac (1,5), Malo
velinac (2,5), Stjepan Franji (3,11), Martin Cernojevi (1,5), Tomo Pikorac (1,6), Ivan ukic
(2,8), Juro Upoglavac (1,7), Mijo Upoglavac (3,17) i Nikola Upoglavac (1,2).

5
Po imenima pojedinih kucdomaina vidi se kako jc u sciu bilo i pripadnika grkoga obreda. Kad popisiva kae da su
svi rimokatolici, jesu li oni, moda, maranski unijati, kojih je bilo medu pravoslavnim uskocima, prebjezima i Vlasima u
Hrvatskoj?
6
Usp. NAZ Prot. 29/1,12, 121; Sran (1995), 33.

God. 1769. selo je pripojeno novogradikoj upi a imalo je 50 kua, 80 obitelji i 339 katolika.7
Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane dijelom zemaljske ceste a dijelom
pored puta u smjeru Donjih Bogievaca. U opisu stoji: "Potok Starca, premoen drvenim
mostom na cesti od Donjih Bogievaca, izvire u ovdanjem podruju, irok je do etiri hvata,
dubok tri stope, ima dvije stope visoke obale, za stoku pitku vodu i muljevito dno, a samo je za suha
godinjeg doba tu i tamo prohodan pjeice i jahanjem. Selom i njegovim krajem dominira dijelom
grmljem obrasla uzvisina, a na njezinoj se padini nalazi crkva drvene grae. (...) U selu se nalazi
zidani asniki stan."a
upa Gornji Bogievci ustanovljena je 1789., a naselje je oko 1800. imalo 377 katolika. God.
1837. selo je isto katoliko sa 435 osoba,91857.412,1890.556,1931.814,1953. 824,10 a 1.991.
881 stanovnika. Crkva Sv. Duha sagraena 1830. god.11
10.3. KOSOVAC
Kosovac se nalazi uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba, izmeu Gornjih Bogievaca i
Okuana, 12 km zapadno od Nove Gradike.
Selo nije obraeno niti spomenuto u komorskom popisu 1698. god. God. 1734. imalo 8
pravoslavnih kua,11761.12 pravoslavnih ijednu katoliku kuu Petra Grinovia (2,5). Osam
godina kasnije (1769.) u selu su bile 2 katolike kue, 3 obitelji sa 12 katolika.2
Uz vojni zemljovid s konca XVIII. st. pie: "Oblinje uzvisine, obrasle vinogradima,
dominiraju nad selom i njegovim krajobrazom, a nad tim uzvisinama opet dominira brdo
Plandite, povezano s uzvisinom. Prolazna zemaljska cesta, od Stare i Nove Gradike za Zagreb i
Bjelovar u Hrvatskoj, od Gornjih Bogievaca, kao i odavde dalje do Bodegraja, prohodna je u
svako doba tekim vozilima."3
God. 1837. Kosovac je imao 140 stanovnika,41857.117,1890.179,1931.493,1953.377,5 a
1991.232 stanovnika.
10.4. RATKOVAC

Selo se nalazi 10 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 2 km sjeverno od Gornjih

Bogievaca, na sj evernom odvojku s regionalne ceste, s desne strane potoka Stara.
Ratkovac se spominje 1599. u svezi s Herbersteinovim preseljavanjem graniara u okolicu
Ivania.1 God. 1698. u komorskom popisu ovako je predstavljen:
a. 2 1) Imena stanovnika:
Njegosav Markovi, brat 1, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 25, svinja 3
jutara penice 2, jutro prosa 1, vo sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 328, 333; popis, kut. 89, 59-61; 32/IV, 206.
* HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 102.
l>
Usp. Schematismus clen (1837), 47.
Usp. Koreni (1979), 421.
11
Usp. NAZ Prot. 213, 266; Draganovi (1975), 85.
1
God. 1779. imalo je 17, 1809. 12, a 1839. 13 pravoslavnih kua. Usp. Spomenica (1930), 213.
2
Usp. NAZ Prot. 31/11, 53; popis, kut. 89, 63; 32/IV, 207. U izvorniku stoji: Kosovacz, Koszovacz, Kossovacz (1760).
Oko 1800. u Kosovacu jc ivjelo i 16 katolika. Usp. NAZ Prot. 213, 266.
3
HUVZ, Gradika pukovnija (1999), lOls.
4
124 pravoslavca i 16 katolika. Usp. Schematismus deri. (1837), 47,
s
Usp. Koreni (1997), 421.
1 Usp. Pavii (1953), 213.
2
Mauran (1988), 522s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Ratkovacz (1698), Ratkovczi (1769).

Ilia Vuiis, brat 1, sinova 2, keri 3, konj 1, volova 4, Ja'ava 3, junadi 3, ovaca i koza 15, svi
konica 2, jutara penice 6, jutro jema L5, jutro zobi 1.5, jutara prosa 3, vozova sijena 7,
neobraene zemlje 8 jutara.
Vui Vuiis, brat 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 30, svinja 10, jutara pen
3, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 3 jutra.
Tatomir Dragovi, brata 2, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 4, krava 4, junadi 4, ovca 1, konic
2, jutara penice 10, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 8, neobraene zemlje
5 jutara.
Marko Vukmani, sin 1, ovaca 5, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, voz sijena. 1
neobraene zemlje 3 jutra.
Radoica Stekovi, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutro penice 1, jutro
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 7 jutara.
Milosav Germanovi, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutara penice 2, jutro zobi 1,
jutara prosa 4, vozova sijena 5, neobraene zemlje 5 jutara.
Heimovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutara penice 3, jutara zobi 2, jutro prosa 1
voz sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra.
Mislen Vanavi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 5, jutara zobi 2, jutar
prosa 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 3 jutra.
Gruica Jovanovi, brat 1, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 2, jutro zobi 1
jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra.
Jovan Vuianovi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, konica 1, jutar
penice 3, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje 3 jutra.
Relja Markovac, brat 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca 5, svinja 2, konice 2, jutro penice
jutro jema 1, jutro prosa 1, kola sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra.
Stepan Jankovi, brat 1, vol 1, krava 1, junadi 3, konice 2, jutara penice 2, jutro prosa 1,
vozova sijena 2.
Mihat Tatomir,-konica 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena 1.
Blagoie Mikuli, brat 1, junadi 5, konica 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena 1.
Toor Sladovi, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 0.5, juta
penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Ukupno: brae 11, sinova 16, keri 13, konja 4, volova 19, krava 19, junadi 28, ovaca i koza
konica 14, svinja 18, kopa vinograda 0.5, jutara penice 46, jutara jema 8.5, jutara zobi 4.5
jutara prosa 30, vozova sijena 45, neobraene zemlje 53 jutra.
2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je ocl Gradike na sjever oko dva sata hoda
Imaju sh-omne kuice. Tvrde da su od starine imali samo dva cijela selita, poslije je to zemlji
podijeljeno na sedam kua. Teritorij se prostire treinu sata u duljinu i irinu. Mee su mu: na is
Smrti do potoka Starca, na jug Bogievci do izvora urenovca, na zapad do Dianovca
(Okuana) do mee Cviina Livada i Podegajci proteui se do puta prema Bijeloj Stijeni, na sjev
Cage do mee Grobje i Sirinci sve do mee Babina njiva.
Ima plodnih oranica smjetenih uprigoiju 50 jutara i neplodnih 200jutara. Sjenokoa 50 jutara
Mjeovitih uma za loenje, djelomice sa ironosnim stablima, ima oko 50 jutara.
Mala vodenica na potoku Starca za dan i no ne moe samljeti vie od pola centa pa zato ne
plaa nikakva poreza.
O ostalom se ne moe nita zapaziti na ovom terenu.

Glede stanovnika poziva se na selo Me dare.

O drugim tokama sve se slae sa selom Medari, osim to tvrde da su osmanskom gospodar
zemlje plaali desetinu i sa nezasijene zemlje. A s vlastite, otkupljene, nisu davali nikakve desetine
b. Ratkovac je 1734. imao 29 pravoslavnih kua i bio sredite istoimene upe. God. 1759. u
selo je bila 31,1779.27,1809.22 pravoslavnih kua.4
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Ratkovac je opisan skupa sa Smrtiem. Tu pie: "Ta dva sela
razdvojena su potokom Draevcem. Selo Smrti, jednim dijelom u 7. sekciji, lei lijevo, a
Ratkovac desno od upravo spomenutog potoka, kojeg natapa vie manjih potoka koji se spajaju i
svi zajedno u podruje irinaca dolaze iz umskoga gorja Psunj. (...) Potok Dabrovac... dolazi iz
istoga goija... kod Ratkovca u njega utjee mali nevaan potok Klipavac i ulijeva se odmah ispod
sela u potok Draevac, gdje je na svim mjestima prijelazan. Breuljci na strani Smrtia dominiraju
nad oba sela i nad ravnicom u dolini koja se prostire na strani sela Ratkovac; tom ravnicom i
spomenutim breuljcima s druge strane opet dominira Rizvanovo brdo iznad Ratkovca. (...)
Crkva kod Ratkovca drvene je grade."5
God. 1857. selo je imalo 171,1890.196,1931.365,1953.316/' a 1991.327 stanovnika.
10.5. SMRTI

Naselje se nalazi 10 km sjeverozapadno od Nove Gradike, uz potok Staru, pred Ratkovcem,

na sjevernom odvojku s regionalne ceste.
Spominje se 1599. u svezi s Herbersteinovim preseljavanjem graniara u okolicu Ivania.1U
komorskom popisu 1698. Smrti je ovako opisan:
a.21) Imena stanovnika:
Janko Nikuli, brat 1, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 20, sv
4, jutara penice 10, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 20 jutara.
uria Bulakovi, brat 1, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, konica 2,
kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutara prosa 4, vozova sijena 4, neobraene
zemlje 15 jutara.
NikulaArahami, sinova 3, keri 2, voli., krava l, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova
sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara.
Stanoe Komakovi, brata 2, ki 1, konj 1 vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 4, jut
zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara.
Ostoia Stoievi, brat 1, ki 1, krava 1, ovaca 4, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijen
3, neobraene zemlje 10 jutara.
Blagoie Cviovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutara prosa 3, vozova sijena
neobraene zemlje 11 jutara.
Cvino Vuiao, brata 2, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro jema 1, jutro prosa 1
vozova sijena 4, neobraene zemlje 20 jutara.
Ivan Ivanovi, brat 1, sinova 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 25
svinja 2, konica 4, jutara penice 5, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 6, neobraene
zemlje 5 jutara.
Ilia Ivanovi, brata 3, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 8, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova si
2, neobraene zemlje 12 jutara.
Vuen Manani, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutara prosa 2, vozov
4
5

Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53.

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 84s, 102s.
" Usp. Koreni (1979), 422.
1
Usp. Pavii (1953), 213.
2
Mauran (1988), 519s, Prijevod s latinskoga jezika. U izvorima stoji; Zmcrtich, Zmertichy (1698), Smirtichi (1761).

sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra.

Vuko Tucakovi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 7, jutara penice 2, jutro jem
1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara.
Janko Milanovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 4,
neobraene zemlje 7 jutara.
Dragolo Knez, brat 1, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 4, jutro prosa 1,
vozova sijena 4, neobraene zemlje 8 jutara.
Bozo Zeevi, brata 3, sinova 2, vol 1, krava 3, junadi 2, ovaca i koza 10, jutara penice 2, jutro
jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 15 jutara.
Ukupno: brae 17, sinova 18, keri 11, konja 5, volova 16, krava 19, junadi 16, ovaca i koza 5
svinja 24, konica 6, kopaa vinograda 2, jutara penice 44, jutara jema 4, jutara zobi 2, jutara
prosa 25.5, vozova sijena 48, neobraene zemlje 151 jutro.
2) Prvaci stanovnika sela Janko Mikuli, uria Bulatovi, Jovan Radoti3, nakon zaldetve
upitani odgovorili su:
Na ono to je zabiljeeno u opem izvjeu u opisu sela Medari, nisu imali nikakve posebne
primjedbe.
3) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od Gradike, prema sjeveru, dva sata
hoda.
Imaju skromne kuice. Uosmanlijsko doba imali su dva cijela selita, a proireno krenjem
zemljite podijeljeno je na 15 kua. Njihov teritorij prostire se oko trietvrt sata u duljinu, a treinu
sata u irinu. Mee su mu: na istoku selo Tmava do Duge mee, juno sve do Save nema nilcalcv
sela, a protee se do mee Cmopolje, na zapadu Ratkovac do mee Stari, na sjever Zuberkovci d
mee zvane Spahina Rosula.
Ima 100 jutara plodnih oranica smjetenih u prigorju, 200jutara neplodna zemljita, 50jutara
sjenokoa te dva kopaa vinograda. Zironosnih uma ima pola sata u duljinu i etvrt sata u irinu
Ima jednu vodenicu to radi samo u kino doba, a za dan i no moe samljeti pola centa i do
sada se na nju nije plaao porez.
O ostalim se tokama nita ne moe rei, osim to su osmanskom gospodaru zemlje od svakog
selita davali 120 denara. Davali su i desetinu od svega uroda. Budui da su ivjeli uz granicu, vr
su vojniku slubu te na druge usluge i davanja nisu bili obvezni.4
b. Smrti je 1734. imao 38,1761.32,1779.31,1809.28,1839.29 pravoslavnih kua.5 God.
1857. 232,1890.309,1931.397,1953. 330,6 a 1991.486 stanovnika.
10.6. TRNAVA

Naselje se nalazi 8 km zapadno od Nove Gradike na regionalnoj cesti u smjeru Zagreba, a 2,5
km sjeveroistono od Gornjih Bogievaca. Neko vrijeme selo je zvano Gornja Trnava.
Naselje je postojalo u osmansko doba, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano:
a. 1 1) Imena stanovnika:
Vaso Mili, brata 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja 10, konica 5, kopaa
vinograda 7, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 7, neobraen
zemlje 10 jutara.
Vueta Kovi, brat 1, ki 1, konj 1, voli, ovaca i koza 10, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara
3
4

.5
6
1

Nema ga u popisu.
Sve ostalo jc slino kao u selu Mcdarima.
Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53.
Usp. Koreni (1979), 422.
Mauran (1988), 514-516. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Tcrnava (1698), Timova (1760).

penice 4, jutro jema 1, jutro prosa 2, vozova sijena 7, neobraene zemlje 10 jutara.
Mareta Skori, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 8, kopaa vinograda
jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 7, neobraene zemlje 7 jutara.
Stoi Boronis, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara.
Radoi Vukomanovi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3,
jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 8, neobraene zemlje
lOjutara.
Berian Vuiis, brata 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava l,june 1, ovaca i koza 7, svinja 6, kon
1, kopaa vinograda 3, jutara penice 5, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutro prosa 2, kola sijena 5
neobraene zemlje 4 jutra.
Radivoi Radanovi, brat 1, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 6, konica 3,
jutara penice 4, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara.
Ilia Miievi, sinova 3, ovaca 4, jutro penice 1, jutara prosa 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Vukalia Mlaenovi, sinova 3, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, juta
penice 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 5 jutara.
Ninko Bonjak, sin 1, keri 2.
Stoiaa Radoevi, brata 2, sinova 2, ovaca 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutr
prosa 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Radoan Dobrevi, brat 1, sin 1, vol 1, ovaca 5, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutara je
2, jutro zobi 0.5, neobraene zemlje 3 jutra.
Milo Belaj, brat 1, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro jema 1, jutara prosa 2.
Tadia Ranielevi, brat 1, vol 1, krava 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1.
Dvoiko Bonjak, jutara penice 2.
Ivan Ognanovi, sin 1, vol 1, jutro jema 1.
Ilia Dobroevi, brat 1, jutara penice 4, jutro jema 1, neobraene zemlje 2 jutra.
Vuk Vukoievi, brat 1, sin 1, ovaca i koza 6.
Vukoman Bonjak, ovaca 3, jutara penice 2, neobraene zemlje 2 jutra.
Milovan Bonjak, sin 1, ki 1.
Rektamani2, sin 1, vol 1, svinja 1, jutara jema 2.
Miter Bonjak, brata 2, sinova 2, vol 1, krava 1, jutro penice 1, jutro jema 1.
Ukupno: brae 16, sinova 223, keri 10, konja 5, volova 16, krava 11, junadi 9, ovaca i koza 6
svinja 26, konica 9, kopaa vinograda 21, jutara penice 38, jutara juma 13.5, jutara zobi 5,
jutara prosa 18.5, vozova sijena 38, neobraena zemljita 72 jutra.
2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od utvrde u Gradiki oko dva sata hoda
prema sjeveru.
Imaju skromne kuice. Kau da su imali samo tri cijela selita podijeljena na 14 kua. Njihov s
teritorij protee oko pola sata u duljinu i irinu. Mee su: mu na istok Medari, na jug Dragali, n
zapad Smrti, na sjever Sagovina.
Plodnih oranica ima oko 200jutara, obraenih vinograda 21 kopaa, neobraenih nema, a
mjesto je prikladno za njihovo saenje. Sjenokoa ima oko 50, a uma za loenje oko 200jutara.
Imaju dvije vodenice na potoku Tmavi, a svaka od njih kroz dan i no moe samljeti cent ita.
Ostale se toke slau sa opisom u selu Medari.
b. Trnava je 1734. imala 23,1761.25,1779.32,1809.24,1839. 28 pravoslavnih kua.4 God.
1857. 202,1890. 381,1931. 476,1953. 415,5 a 1991. 414 stanovnika.
2

ini sc da su ga zvali po nadimku "pravoruk", pa su ga tako i zabiljeili.

U izvorniku grekom stoji 2.
Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
4

XI. OPINA GUNDINCI

GUNDINCI

Gundinci su ponad autoceste u smjeru upanje, 37 km istono od Slav. Broda, 86 m n/m.

Ne spominju se u starim povijesnim izvorima, ali su postojali u osmansko doba.1 U
komorskom popisu 1698. ovako su opisani:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Filip Kokanovi, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 4, krava 1, june 1, ovaca i koza 20, svinja 1,
konica 2, jutara penice 8, jutro jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 10.
Jakob Bai, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 5, jutara penice 2.
Tomo Matepanin, sinova 5, keri 2, vol 1, ovaca i koza 3, svinja 5, jutara penice 2, vozova
sijena 3.
Bartol Ognanovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 2,
najamnik 1.
Bartol Galubii, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Marian Babi, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1.
Stefan Lukaevac, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Stefan Mikuli, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1
Tomo Vari, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Jurka Biberovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 4, jutro penice 1.
Ilia Jusbai, sin 1, lei 1, svinja 5, jutro penice 1.
Marko Balinevi, sin 1, ki 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Nikola Belakovi, sin 1, keri 3, krava 2, june 1, jutro penice 1.
Paval Babi, keri 2, konj 1, krava 1, jutro penice 1.
Ivan Kadi, sinova 2, ovaca i koza 3, svinja 1, jutro penice 1.
Petar Kadi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutara penice 2, jutro zobi 1,
vozova sijena 3, najamnik 1.

1
1

Usp. Pavii (1953), 261.

Mauran (1988), 125-128. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Kundincz (1698), Gundinezi (1730), Gundinci
(1760).

Franjo Saroli, keri 2, svinja 5, najamnik 1.

Miho Vari, keri 2, vol 1. krava 1, june 1, svinja 5, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova si
Marian Husarevi, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, najamnik 1.
Marko Mihi, sinova 2, la-ava 1, svinja 3, jutro penice 1, voz sijena 1.
Mato Karasangi, ki 1.
Franjo Vari, sin 1, ovaca i koza 3, svinje 2, najamnik 1.
Tomo Kadi, keri 2, ovaca i koza 2, jutro penice 0.5.
Luko Vineti, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 2.
Mitar Usarevi, ki 1, konj l, krava 1, june 1, svinja 8, vozova sijena 3.
Joan Jerg Baktek, ki 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miica Balintevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena
najamnik 1.
Filip Buigia, ki 1, krava 1, june 1, svinja 6, najamnik 1.
Jura Bui, keri 2, vola 2, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 3,
najamnik 1.
imo Koganovi, ki 1, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 2, jutro penice 1.
Bernjak Mali, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 6.
Bemjak Veliki, keri 2, vol 1, ovaca i koza 4.
Stepan Mihi, keri 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4.
Dominko Oroli, krava 1, june 1.
LovakLei, sini, volova2, krava 1, junadi2, najamnik 1.
Dimitar Jovanac, sinova 2, ki 1, svinja 5.
Nikola Kokanovi, sin 1, ovaca i koza 5, svinja 4, konica 3, jutara penice 2, voz sijena 1.
Matan Paprei, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Jaka Mihia, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 4, jutara penice 2, vozova sijena 2,
najamnik 1,
Ukupno: sinova 33, keri 40, konja 4, volova 24, krava 27, junadi 34, ovaca i koza 61, svinja
konica 6, jutara penice 46.5, jutara jema 2, jutara zobi 3, vozova sijena 42, najamnika 13.
2) Jakov Bai, Toma Vari i drugi Tomas Mateanin3 s ostalim, kojih je bilo mnogo osob
nazonih, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo, zato ne trae druga zemljita. Oni su ovaj posjed, od njihovih prea u kmetskoj
uporabi, do sada u miru koristili, bez komorske doznake. Na njega nisu plaali ni vladarski
zemljini porez.
Gospodin pukovnik Giba redoviti je sudac ovim stanovnicima u svim sluajevima, to ini
oinski besplatno.
Vojnicu ili namet ovi stanovnici, koji su u vojnikoj slubi, do sada nisu plaali.
Stanovnitvo se osobito i opravdano tui da im je najtee i gotovo nesnosno to tolike vojnike,
a ujedno i kmetske, obveze moraju bez plae dragovoljno initi. Oni su za utvrivanje brodske
tvrave, Icadje bila potreba ili kad je bilo traeno, bili duni besplatno kroz pol godine slati
obinih radnika koji su stalno, do zamjene, radili. Zbog toga su etvorica stanovnika odlui
preseliti se u susjedni kraj.
Za brodsku tvravu i utvrdu na otoiu, stanovnici ovog posjeda besplatno su nasjekli i odvuk
400 veih palisada, a dobivali su ipak carski kruh.

U tekstu stoji Matcpanin,

Ve prema potrebi, morali su iz Osijeka u Brod prevoziti ivene namirnice, a 1696. g. ak do

Banja Luke. Kad je, zbog nedostatka potrebite hrane, kapetan Maleni, silom uzeo vola od
stanovnika Marka Balenevia4, koga je spomenuti stanovnik bio sakrio, zato ga je reeni kapetan
dao zatvoriti i kaznio ga sa dvije svinje.
Za gore spomenute radove i za vojnike usluge stanovnicima nije nita plaano, osim to su
dobili neto malo kruha.
O zapreci komorskom gospodarstvu stanovnici ne znaju nita.
3) Ovo mjesto smjeteno je meu movarama i johovim umama. Selo se zove Gundinci.
Udaljeno je od Broda etiri, od Osijeka osam a od Petrovaradina 15 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sad su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Selo ima 30 kua sagraenih od obla drveta, pokrivenih djelomice slamom, a djelomice
daskama. Ima etiri i pol cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo oko dvi
ugarske milje. Granice su mu: s istoka pusta upanja5, sa zapada selo Beravci, s juga selo Sikirevci
sa sjevera slabo obraene prkovake pustare. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada
Brod, s juga ruevine tvrave Dor6, sa sjevera Mikanovci.
Ovaj teritorijima oko 300jutara obraena zemljita i neobraena, najee zarasla johovinom
i trnjem. Rtova nema. Ima oko 40 jutara boljih sjenokoa. Suma za loenje te hrastovih, tisovih,
johovih i topola prikladnih za gradnju, ima oko 200jutara.
Na ovom prostoru nema ni traga kamene graevine ni crkvene ni svjetovne. Ima jedna potona
vodenica na rjeici Beravi7, te oko 100 jutara ironosnih uma slobodnih odirovine. U selu je dos
ribnjaka i mlaka u kojima imariba a posebice obilje malih kornjaa.
Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je brodski spahija Mehmed kome stanovnici, kao
godinju naknadu, nita nisu davali nego je svaki od njih po sedam dana morao raditi. Za svaku
svinju plaali su po denar, a svaki doljak, koji je imao koze, morao je platiti dvanaest denara.
Svake su godine istom osmanskom gospodaru davali desetinu od svih vrsta prihoda, osim
desetine od vina koju - nemajui rtova - nisu plaali.
Svaka je kua osmanskom caru godinje davala po 3 florina, ukupno 30 florina, a deset kuica
morale su raditi na poslovima to su se ticali osjekih mostova.
Njegovu Velianstvu, osim tekih vojnikih i kmetskih usluga to ine besplatno, do sada nis
plaali nikakve druge namete.
Za spomenute obveze nita im nije plaano.
Obje skupine gornjih toaka, svi stanovnici i svaki pojedini, dragovoljno su prihvatili i potvrdili
b. God. 1730. selo je imalo oko 30 katolikih kua i drvenu kapelu, a 1746.42 kue sa 452
katolika.8 Izvjetaj su iz 1734. u ime Gundinaca potpisali Bernjak Jankovi, desetar, i Baria
Mihi.lJ U izvjeu 1758. Gundinci su imali 72 kue, a umjesto stare, sagraena je nova kapela sv.
Mateja, dimenzija oko 14x8 m, sa zvonom pred ulaznim vratima od oko 50 kg. Kapala je imala
svoj pribor za misu i u njoj je jednom mjesenoj i na neke druge svetkovine, sluena misa.
Sahranjivali su se u groblju nedaleko od Beravaca.
God. 1760. Gundinci su imali 72 kue, 151 obitelji i 787 katolika. Kuedomaini su bili: Bla

4
s

Nema ga na popisu.
U izvorniku stoji: "dcscrto Supanic", u to doba upanja Blato.
Trdava Dorr nalazila sc izmeu sela Jaruge i Prnjavor. O njezinu postojanju svjedoi danas rudina Dorovo. Usp,
Mauran (1988), 128.
7
U izvorniku stoji Garava.
8
Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97.
Usp. Sran (1995), 44.

Uarevi (5,11), Nikola Uarevi (4,24), Nikola Uarevi (3,10), Bartol Vari (3,9), Matija
Vari (3,9), Ivan Vari (5,13), Juro Uarevi (2,10), Ivan Uarevi (1,11), Martin Uarevi
(4,20), Anto Matoevi (1,13), Marijan Vari (-,3), Augustin Vari (1,5), Marko Vari (1,6),
Matija Mihi (3,12), Petar Vari (5,23), Andrija Kodi (1,8), Ivan Mihi (1,6), Karlo Mihi
(2,16), Petar Mihi (2,18), Juro Kokanovi (4,20), Vinko Kokanovi (1,4), Andrija Kokanovi
(3,10), Mijo Vladi (3,9), Ivan Kokanovi (1,6), Bla Kokanovi (5,19), Marko Kokanovi
(2,10), Pavao Lui (1,8), Ilija Lui (3,12), Bernard Matoovi (2,10), Anto Matoovi (1,11),
Ivan Matoovi (1,7), Mijo Horvatovi (3,11), Andrija Vari (1,4), Ivan Vari (1,7), Martin
Jankovi (2,8), Luka Karavidovi (2,8);
imo Karavidovi (2,10), Marko Kokanovi (2,23), Bla Kokanovi (3,17), Juro Kokanovi
(2,9), Marko Kokanovi (2,6), Anto Papratovi (2,10), Marijan Papratovi (2,7), Petar Kodii (-,9),
Juro Kodii (3,18), Bla Kodii (2,10), Petar Mihi (4,11), Marko Kodii (4,22), Ivan Mihi (2,20),
Bartol Kodii (1,5), Jeronim Kladi (1,5), Franjo Kodi (1,7), Mijo Kodii (1,12), Marijan Kadi
(2,9), imo Kadi (2,7), Juro Kokanovi (3,139, Lovro Kadi (1,5), Marijan Kokanovi (3,22),
Grgo Kokanovi (1,10), Andija Jankovi (2,11), Andrija Jankovi (3,14), Toma Jankovi (1,8),
imo Kneevi (2,10), Juro Mihi (1,10), Luka Mihi (1,7), Mato Mihi (1,5), Grgo Mihi (6,31)
Petar Mihi (2,10), Jeronim Vari (2,8), Marijan Mihi (1,7), Jeronim Vari (1,8), Petar Mihi
(1,8).'

Uz vojni zemljovid izl780. pie: "Natopljena barska graba Velika Berava iroka je 10 do 20
koraka, a u 16. sekciji do rijeka Bi i do 40 koraka... Gore u selu premoena je drvenim mostom.
Iako ljeti povremeno presui, na ovom podruju ni po kojem vremenu nije prohodna, osim preko
mosta. Barska graba Mala Berava nastaje iz Velike Berave ispod mosta preko grabe. Prolazi u
neposrednjoj blizini sela i nie kroz selo, a zatim vodi u Babinu Gredu, U selu je premoena s tri
drvena mosta... Manja barska mjesta na livadama s obje strane ovih barskih graba ljeti se za
dugotrajno vrua vremena esto potpuno isue... ikarom je obrasla bara ersina u umi
Gundinaki lug. Iz nje izvire barska graba Mala Bitulijai spaja se s grabom Velika Bitulija, a
nakon spajanja premoena je drvenim mostom. Ispod njega se spojena graba uskoro opet rastae
u dva rukavca. (...) Velika uma izmeu ovoga podruja i Perkovaca s ove se strane zove
Gundinski lug. Kroz nju se proteu prethodno opisane barske grabe. (...) asniki stan i crkva
drvene su grae."'1
upa u Gundincima ustanovljena je 1789. odvajanjem od Kopanice. Naselje je 1837. imalo
2121 stanovnika,12 1857. 2163,1890. 2070,1921.1992,1953. 2463,13 a 1991. 2186 stanovnika.
Crkva sv. Mateja sagraena je 1852., a kapela sv. Josipa, u groblju, 1894. god.K

Ul

Usp. NAZ Prot. 30/H, 206,212; popis, kut. 89,187-190. Ima i drugi neto izmijenjen popis str. 200-202; 31/111, 139,
143.
" HNTZ, Bivclska pukovnija (1999), 130s.
12
2100 katolika i 21 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 30.
13
Usp. Koreni (1979), 645.
14
Usp. Schematismus (1928), 48.

XII. OPINA KLAKAR

12.1. DONJA BEBRINA

Naselje je smjeteno u velikom luku Save, u prostranoj aluvijalnoj ravnici srednje visine 88 m
n/m, 2 km udaljeno od rijeke, 15 km jugoistono od Slav. Broda, a 3 km od Klakara.
Donja Bebrina zbog povoljna poloaja bila je naseljena u neolitsko doba, a pripadala je tzv.
sopotskom kulturnom krugu. Tu su otkrivene i keltske poluukopane nastambe, da bi pred
dolazak Rimljana imali karakter lokalnog sredita. Pored sela je u srednjem vijeku ila granica
Poeke i Vukovske upanije.1 Selo je postojalo u osmansko doba, a komorska gaje komisija
1698. ovako opisala:
a. 2 1) Popis stanovnika i podanika:
Juro Baboseti, sin 1, vol 1, krava 2, jutro penice 2, voz sijena 2, najamnik 1.
Nikola Baboseti, keri 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 4, konica, 2, jutara penice 2, vozov
sijena 2, najamnik 2.
Mato Siroti, sin 2, ki 2, vo^l, krava 1, june 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena
Toma Coi, sinova 3, krava 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 2,.voz sijena 1.
Marian Svaganovi, ki 2, krava 2, june 1, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 2
najamnik 2.
Anton Svaganovi, sin 2, ki 2, krava 2, june 2, voz sijena 2, najamnik 2.
Jakov Baloti, ki 2, konj 2, vol 2, krava 2, svinja 2, jutro penice 2, vozova sijena 2, najamnik
Petar Siroti, konj 2, vol 1, krava 2, june 2, svinja 2, jutro penice 2.
Grgo Svaganovi, ki 2, krava 2, june 2, svinja 2, jutro penice 0.5, voz sijena 2.
Mato Baboevi, ki 2, konj 2, vol 2, krava 2, svinja 2, jutro penice 2, vozova sijena 2, najamn
Luka Siroti, ki 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik
uro Svaganovi, ki 1, krava 2, konica 2, jutro penice 2, voz sijena 2, najamnik 2.
Marko Siroti, sinova 2, vol 2, krava 2, june 2, jutro penice 2, voz sijena 2.
LovakAnakovi, sin 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 2, vozova sijena
4, najamnik 2.
' Usp. Markovi (1994), 29, 38, 44; Zvonimir Toldi, Narodna nonja Donje Bebrine, Zagreb, 1997.
Mauran (1988), 103-105. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Dolnya Bebrina (1698), Bebrina Dolnia i
Bebrignia inferior (1730).
2

Juro Siroti, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, jutara penice 2, jutro jem
1. vozova sijena 3, najamnik 1.
Jakob Baboevi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 3
vozova sijena 3, najamnik 1.
Juro Baboevi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 5, jutara penice 2, jutro jema 1
vozova sijena 4, najamnika 2.
LukaAnakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutro penice
1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marko Baloi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, kr&va 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 3,
najamnik 1.
Juro Baloi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Franjo Lehovi, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, vozova sijen
Vinko Lehovi, sin 1, ki 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2 konica 2, jutro penice 1, jutr
jema I, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bernard Anakovi, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Ukupno: sinova 17, keri 17, konja 8, volova 15, krava 24, junadi 19, svinja 28, konica 1
kopaa vinograda 2, jutara penice 32.5, jutara jema 4, jutro zobi 1, vozova sijena 45, najamnika 1
2) Navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni LovakAnakovi, Jakov Baboevi, Juro Seroti i ostali, nakon prisege, rekli s
Svi ovi graniarski stanovnici ne mogu vlastitom radnom stokom obraditi svoju zemlju i
poljodjelsko gospodarstvo; do sada nisu traili niti sada trae drugoga zemljita. Stanovnici su s
posjed batinili od svojih prea i do sada na svoju zemlju nisu nita plaali. Veina ovih stanovnika
jo za osmanske vladavine u ovom Kraljevstvu Slavonije, doselila se iz Bosne.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima u svim sluajevima te vojni zapovjednici.
Njima do sada za pravne usluge nisu nita plaali, niti su ih kanjavali, osim to su ponekad bili
batinani.
Ovi stanovnici do sada nisu plaali nikakvih pristojbi. Ve etiri godine obvezni su neprestano
izdravati dva konjanika, a uime toga nisu im davane nikakve olakice.
Ovim je stanovnicima najtee to to, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, moraju na
granici besplatno stalno vriti napornu vojniku slubu i straariti. Isto tako, bili su prisiljeni,
vrijeme utvrivanja brodske tvrave i drugih savskih opkopa, davati deset radnika bez hrane
novane nalcnade.
O drugim tokama stanovnici poneto znaajnije znaju rei, ali ovo jednoglasno iznose i ale se
kako, uz tolike i talcve obveze, ne mogu dobiti nikafcvu naknadu.
3) Ovo mjesto nalazi se na obali Save na movarnu tlu. Zove se Donja Bebrina. Udaljeno je od
Broda jednu, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 20 ugarskih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi
Imaju 23 neto bolje kuice sagraene od popreno tavljenja drveta, pokrivene slamom.
Posjeduju jedno i po cijelo narodno selite. Posjed se prostire u duljinu i irinu sat i pol hoda. Sa
istoka mu je, preko Save, pusti Svilaj3, sa zapada selo Klakar, s juga preko Save pusti Vujalc4, n
sjeveru se vee sa susjednim selom Poljancima. Granice su mu: s istolca preko Save Solcol, sa
zapada Brod, s juga preko Save Doboj, sa sjevera Osijek

3
4

Donji i Gornji Svilaj, bili su iseljeni ili uniteni u vrijeme bekoga rata.
Vujak je goije s najviim vrhom od 368 m. Na njihovim su padinama danas sela Velika i Mala Brusnica. I u to vrijeme
kraj jc bio naseljen, ali je zbog rata bio naputen.

Imaju oko 60 jutara obraenog i neobraivanog zemljita. Inae, na takvom je mjestu koje je
vrlo esto izloeno poplavama rijeke Save. Imaju, s druge strane Save, oko 100 jutara pustih rtova
koje su ranije koristili prekosavski susjedni seljaci. Imaju oko 15 jutara, movarnih i obraslih aom
sjenokoa, te oko 50 jutara uglavnom johovih uma za loenje.
Nema tragova kamenoj crkvi ili utvrdi. Nemaju nijedne vodenice, nego se donekle slue savski
vodenicama. Nemaju ni ironosnih uma. Okolne movare, to ih ini Sava, obiluju ribama i
kornjaama.
Osmanlijski zastupniki gospodar ovoga posjeda bio je brodski emin kome su godinje po kui
kao naknadu stanovnici plaali 1 for. i 20 denara te im je u to bila uraunata desetina i drugi
nameti.
Desetinu nikada nikome nisu plaali
Ni desetinu od vina nisu davali, nego je to svaki domain podmirivao okom i pol maslaca.
Osmanskom caru, budui da su bili zakupljeni, nisu davali nita ni kao naknadu ni u obliku
radova.
Njegovom Velianstvu, osim gore spomenutih nameta i stalnog besplatnog vrenja vojnike
slube, do sada drugo nita nisu davali.
Voe ili narodne harambae ove vojske odreivali su ovim stanovnicima prije navedene namete
i vojniku slubu.
Ove ope i posebne toke stanovnici su jednoduno i dragovoljno potvrdili.
b. Donja Bebrina je 1730. imala oko 20 kua i drvenu kapelu, a sluili su je brodski franjevci.
Neto kasnije (1746.) imala je 31 kuu sa 254 katolika s drvenom kapelom i zvonom.
God. 1760. selo je imalo 84 kue, 106 obitelji i 548 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo
Matievi (1,6), Jakov Zviroti (1,4), Bartol Zviroti (1,3), Andrija Leovi (3,9), imo Leovi
(2,11), Mijo Leovi (2,7), Franjo Leovi (1,8), Grgo Leovi (2,11), Toma Leovi (2,7), imo
Zviroti (2,7), Mijo Zviroti (1,5), Nikola Zviroti (1,4), Ivan Zviroti (2,9), Martin Zviroti
(3,10), Juro Zviroti (1,6), Matija Zviroti (1,9), Ivan Zviroti (1,4), Franjo Gali (2,9), Matija
Gali (1,5), Ivan Gali (2,7), Mijo Zviroti (-,3), Boo Zviroti (1,4), Andrija Zviroti (1,5), Kata
Zviroti (-,2), Martin Anakovi (1,6), Jakov vaganovi (1,4), Juro iprakovi (2,9);
<
Marko iprakovi (1,5), Franjo Mirkovi (-,6), Juro Anakovi (1,4), Anto Anakovi (2,6),
Bernardin Anakovi (1,7), Iva Anakovi (-,3), Toma Anakovi (1,3), Stanislav Anakovi (1,11),
Ivan Anakovi (1,8), Juro vaganovi (1,5), Nikola vaganovi (2,8), Matija vaganovi (3,10),
Nikola vaganovi (2,5), Marko Aidukovi (3,9), Adam Aidukovi (2,8), Anto Anakovi (2,10),
Josip Anakovi (2,10), Juro oli (2,10), Marin Anakovi (1,9), Matija Anakovi (3,8), Marko
Anakovi (1,7), Ivan Anakovi (1,4), Toma Baboseli (1,4), Luka Baboseli (1,6), Martin
Baboseli (1,6), Juro Anakovi (1,7), Cecilija Anakovi (-,3), Martin Baloi (1,8), Ivan
Blaevi (1,5), Petar Blaevi (2,15), Matija Blaevi (1,3), Nikola Blaevi (1,7), Marija
Blaevi (-,5), Martin Blaevi (1,5) imo Blaevi (1,11), Marko Baboseli (3,12), Josip
Baboseli (1,7), Andrija Baboselii (1,8), Juro Baboseli (2,9), Matija Puakovi (2,7), Ilija
Puakovi (1,6),
Bartol Matievi (1,3), Stanislav Baloi (-,6), Mijo Baloi (1,7), Petar Jednobrk (2,6),
Ivan Jednobrk (2,8), Magdalena Baloi (-,3), Luka tivi (1,5), Ilija Baboseli (1,8), Josip
Koli (1,6), Andrija Anakovi (-,5), Nikola Anakovi (1,4), Nikola vaganovi (1,6), Luka tivi
(1,7), Marko Baboseli (1,5), Franjo Baboseli (1,6) i Mijo Baboseli (-,4).
God. 1769. naselje je imalo 79 kua, 123 obitelji i 504 katolika.-5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 94; popis, kut. 89, 160-162; 32/IV, 124.

Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Ovuda prolazi nasip za spreavanje estih izljeva
Save. Sava kroz ovo podruje tee s one strane nasipa etvrt sata udaljenosti. Kod kordonskog
ardaka Berisavica rijeka je iroka 300 koraka, u podruju ardaka Kruka iroka je 310 koraka,
a zatim samo 300 koraka dolje kod straarnice Grabi, gdje prelazi u 18. sekciju... Stalna bara u
poplavnom podruju izmeu spomenutog nasipa i Save gusto je obrasla trskom i aem, a
prohodna je pjeice i lakim kolima samo u ponekim godinama za jako suhih ljeta, i to na podruju
gdje se spajaju grabe Sitnjaa i Osatna te od njihova spajanja nadalje. (...) asniki stan u selu
drvene je grae."6
U Donjoj Bebrini je 1830. otvorena puka kola, a tri godine kasnije uitelj je bio kaplar
Stanko Zvirovi. God. 1855. puku kolu pohaalo je 45, a 1872.106 uenika.7
God. 1837. selo je imalo 788 katolika, 1857. 810,1890. 814,1931. 693,1953. 669,9 a 1991.
483 stanovnika. God. 1887. u selu je sagraena kapala Duha Svetoga.
12.2. GORNJA BEBRINA

Naselje je, kao i Donja Bebrina, u velikom luku rijeke Save ali neto sjevernije, 9 km
jugoistono od Slav. Broda, 2 km zapadno od Klakara, 88 m n/m.
Prvi spomen Gornje Bebrine javlja se u ispravi iz 1422. kad se utvrivala granica izmeu
posjeda akovake biskupije i imanja feudalne porodice Truteljevia, a pripadala je posjedu
akovake biskupije.1 Tijekom osmanske vladavine puanstvo se dobro ouvalo. God. 1698. selo
je u brodskom podruju prvo opisano, a imena kuedomaina su isputena ili zagubljena. Ostalo
je ovako opisano:
a. 2 1) Miho Markoti, Mato Gemeec i Tadia Dankovi s ostalim, osobno prisutni, nakon
prisege da e govoriti istinu, na upite, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obavljati poljodjelske radove nit
obraivati zemlje. Oni ovaj posjed batine od svojih prea, koji su ga i u osmansko doba naprestan
posjedovali kao kmetovi, i do sada na zemlju nisu plaali nikakve poreze ni dae.
Gospodin pukovnik Giba sudac je i presuditelj ovim stanovnicima u svim potrebama i
besplatno obavlja izmirenje i sud meu pukom.
Ovi graniarski stanovnici, jer su vojni obveznici, do sada nisu plaali vojnice niti nameta. Niti s
ikome ita davali za potporu ili oporavak. Ipak, ove tekue godine morali su na hrani izdravati
jednog ugarskoga konjanika.
Stanovnici ovog posjeda moraju brodskom prekosavskom zapovjedniku svake godine
amcima besplatno dovui 15 hvata drva za loenje.
Ovi pogranini stanovnici morali su, pri utvrivanju brodske tvrave i opkopa sve do 1696. g.
kopanje opkopa i sjeu palisada, davati 100 obinih radnika i raditi isto toliko dana bez ikakv
hrane i novane naknade.
Za gore spomenute vojnike i kmetske radove, ovim stanovnicima do sada nije nikada nita
plaano.
Ozapreki komorskih slubenika stanovnici nita ne mogu znati.
2) Ovo se mjesto nalazi uz rijeku Savu. Selo se odpamtivjeka zvalo Gornja Bebrina. Udaljeno je
od Broda jednu njemaku milju, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 ugarske milje.
" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 84.
Usp, Toldi (1997), 9.
Usp. Schematismus (1837), 34; (1928), 55.
Usp. Koreni (1979), 645.
J Usp. Bosendorfer (1994), 182, 284.
Mauran (1998), 99s. Prijevod s latinskog jezika, U izvorniku pie: Gornya Bebrina (1698), Bebrina Gornia (1730).

7
x
y

Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi. Svaki trei dan moraju besplatno drati vojnike strae u Brodu i na savskim
straarnicama, zvanim ardaci.3
Imaju 30 laganih od iblja napravljenih kuica, oblijepljenih ilovaom i pokrivenih slamom.
Imaju tri cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda protee se na prostoru od pola njemake
milje. Mee mu dotiu: s istoka selo Klakar, sa zapada selo Slobodnicu, s juga Savu, sa sjeve
Bicko. Granice su mu: s istoka Novigrad, sa zapada Brod, s juga preko Save Doboj, sa sjevera
akovo.
Selo ima oko 150 jutara u ravnici, vrlo plodne, obraene i neobraene zemlje, koja je esto, zb
izlijevanja Save, poplavljena i unitena. Ima oko 8 jutara pustih rtova te oko 20 jutara sjenokoa
najee obraslih aem i trnjem. Ima oko 10 jutara johovih uma za loenje, prikladnih i za lake
graevine.
U mjestu se ne nazire nijedna ni crkvena ni svjetovna kamena graevina. Nema ni vodenice,
nego za nju se ide na Savu. Nema niironosnih uma. Za ribarenje koriste savski rukavac kojim je
selo podijeljeno u dva dijela iz koga, kao i iz same Save, dobivaju ribu i ostalo.
Stanovnici su uli kako je bosanski Despot odpamtivjeka bio kranski gospodar, a o njegovim
pravima i prihodima nita ne znaju.4
Stanovnici ive bez prepirki oko zemlje i imanja.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je sarajevski emin. Njemu su stanovnici, kao naknadu
za vlasnitvo, godinje po kui uime desetine i drugih davanja plaali 3 florina i 50 denara, kola
i voz sijena.
Desetine nisu plaali.
Uime desetine vina svaki je vinogradar od svoga vinograda, ili umjesto vina kao naknadu,
morao svome osmanskom upravitelju dati 80 denara i koko.
Osmanskom caru ni spomenutom sarajevskom eminu kao naknadu nita nisu plaali, nego su
morali obavljati tekue radove na mostovima u vrijeme izlijevanja Save.
Njegovu Velianstvu, osim stalne vojnike slube i stalnih kmetskih obveza na graninim
utvrdama, koje besplatno moraju obavljati, do sada drugo nita nisu plaali.
Zavrivi gornje toke stanovnici su - i skupno pozvani i pojedinano pitani - sami od sebe
slobodno i dragovoljno rekli da su istinite. Oni se ne protive obvezama nego sami besplatnim
sluenjem vre svoje vojnike obveze.
b. Selo je 1730. imao oko 20 katolikih kua i drvenu kapelu, a sluili su ga brodski franjevci.
Petnaest godina kasnije (1746.) selo se povealo pa su u njemu bile 33 kue i 189 katolika. Pribor
potreban za misu u kapeli pribavio im je fra Ambrozije Broanin.
God. 1760. naselje je imalo 51 kuu, 57 obitelji i 361 katolika. Kuedomaini su bili: Matija
Dankovi (1,5), Matija Kovaevi (1,12), Ivan iprokovi (4,14), Ilija Vidi (1,9), Matija
Ciprokovi (1,7), Marko Dvorkovi (1,10), Josip Petrovi (1,7), Marija Lukaevi (-,4), Nikola
urevi (-,7), Mato urevi (1,9), Mijo Fili (1,5), Juro Babi (2,11), Marin Bonjakovi
(2,11), Mijo Luki (1,5),
Ivan Luki (1,7), Mijo Novoselovi (1,6), Tomo iprakovi (-,6), Matija Kovaevi (-,2),
Adam Kovaevi (1,6), Marija Tuilovi (-5), Toma ami (3,7), Marin Novoselovi (1,5),
Pavao Lemei (-,7), Franjo Vidakovi (-,3), Ivan Lemei (1,11), Luka Barii (1,5), Antun
Barii (3,22), Bartol Tuilovi (1,6), Toma Dai (-,4), Boo Dai (1,2), Stjepan okevi (-,7),
Ilija Lakui (3,12), Bernard Lakui (1,5), Nikola Filipovi (1,4), Ivan Novoselovi (2,6), Bartol
Mati (-,3), Lovro Lovi (4,12), Ivan Lovi (1,10), Augustin Dianovi (2,11), Andrija Vidakovi
3
4

ardak - zgrada na stupovima od drva s izboenim gornjim katom.

Misli sc na Stjepana Bcrislavia Grabarskog.

(1,2), Jakov Vidakovi (1,2), Marin Tuilovi (1,8), imo Dankovi (2,10), Luka Birti (1,6),
Bartol Raki (1,7), Mijo Radi (1,4), Mato Surievi (1,9), Ivan Surievi (1,5), Mijo Dami
(1,4), Pavao Radi (-,7) i Matija Filjekovi (1,6).
God. 1769. u Gornjoj Bebrini je bilo 47 kua, 91 obitelj i 435 katolika.5
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gornjoj Bebrini pie: "Sava u ovom podruju ini duboki zavoj
kod kordonskog ardaka ljivi nizvodno do ardaka Berisavica. Od ardaka Macal pa sve do
ispod straarnice Bilokapa Sava je iroka do 310 koraka, od ardaka Vez do idueg ardaka
Kamen iroka je 320 koraka, a zatim opet do straarnice Berisavica samo 300 koraka. Ova strana
obala, irine est do sedam stopa, via je od onostrane obale, koja je gusto obrasla visokim
mjeovitim drveem. Rijeka se na ovom podruju izlijeva dva do tri puta godinje i preplavi cijelo
podruje sve do osam stopa visokog nasipa, koji se protee du okolnih sela. Nakon povlaenja
poplavne vode na tom podruju ostaju poznate stalne bare i duboko blatne grabe... Duboko blatna
graba zvana Drenovac s ove strane nasipa poinje ispod sela i svoj tok nastavlja do bare Jelas...
Uokolo je sela gusto obraslo grmlje, pomijeano s pokojim stablom johe..."6
God. 1837. selo je imalo 591 katolika,71857. 602,1890. 652,1931 653,1953. 632,8 a 1991.
503 stanovnika.
12.3. KLAKAR

Klakar se nalazi izmeu Gornje i Donje Bebrine, 11 km jugoistono od Slav. Broda, 89 m n/m.
Naziv sela je od latinske rijei klak, klaka1, to znai vapno, kre. Klakari su radnici koji su radili
na kreanama.
Selo se ne spominje u srednjovjekovnim ispravama pa je, vjerojatno, naseljeno u osmansko
doba. Naime, stanovnici Donje i Gornje Bebrine dovozili su s bosanske strane Save vapnenac,
palili ga na mjestu dananjeg sela. Poslije su tu, pored jama, podizali svoje nastambe te selo
prozvali Klakarjem. Palei vapno krili su ume i stvarali oranice, livade i panjake. Time su i
gospodarski ojaali.
U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Miho Dominevi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 3, krava 3, svinja 15, konica 5, jutara penic
4, vozova sijena 10, najamnika 2.
Bla Lehevi, sin 1, ker 1, volova 2, krava 3, junadi 3, svinja 7, konica 5, jutara penice 4,
vozova sijena 8, najamnika 2.
Jakob Stani, volova 2, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Ilia Tverdovi, keri 2, konj 1, volova 2, junadi 2, svinja 3, konica 4, jutro penice 1, vozov
sijena 4, najamnik 1.
Filip Jurkovi, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 3, svinja 10, konica 2, jutara penice 3, voz
sijena 10, najamnik L
Niko Gari, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena
najamnik 1.

Usp. NAZ popis, kut. 89, 162s; 31/(11,125; 32/IV, 124.

HNTZ, Brodska pulcovnija (1999), 82s.
Usp. Schematismus (1837), 35.
" Usp. Koreni (1979), 645.
1
Rije jcMatinskog podrijetla: calx, calcis. Usp. Markovi (1994), 163s; U izvorniku stoji: Klakar (1698), Klakary (1730),
Klakarjc (1746), Klakar (1760).
2
Mauran (1988), 101-103. Prijevod s latinskog jezika.
6
7

Gruica Tverdovi, volova 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena
najamnik 1.
Miho Pranje, vol i, krava 1, june 1, konica 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Pila Imrovi, lei 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, vozov
sijena 5, najamnik 1.
Ostoia Buleti, sin 1, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 4, najamn
1.
Toma Ili, volova 2, krava 2, junadi 2, konica 6, jutara penice 2, vozova sijena 5, najamnika
Jerko Caklovac, vol 1, krava 2, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Stepan Dabevic, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2, konica 4, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Marko Gabri, sin 1, voli, ovaca i koza 10, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamni
Ukupno: sinova 6, keri 9, konja 5, volova 30, krava 31, junadi 28, ovaca i koza 13, svinja 5
konica 53, jutara penice 27, vozova sijena 82, najamnika 15.3
2) Prisutni Miho Dominovi, BlaLehevi i Filip Jurkovi s ostalim, nakon prisege, ispitivani,
rekli su:
Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo ni svoju zemlju te zato ni ne trae susjedno zemljite. Oni svoj posjed od pradjedova
ukundjedova -a ne nekom doznakom - u miru koriste i do sada nisu plaali poreza ni zemljinih
nameta.
Gospodin pukovnik Giba je pravosudnik ovim stanovnicima. On ih ne optereuje niim dmgim
osim to obavljaju straarske slube i stalnu vojnu obvezu.
Budui da su u vojnoj slubi, stanovnici do sada nisu plaali vojnice, ali su ipak 1696. g. po
zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, preko cijele zime morali izdravati jednog njemakog
konjanika. Slino, ove tekue 1698. g., moraju izdravati jednog njemakog konjanika. Dosada
nemaju drugih doprinosa ni davanja.
Ovi pogranini stanovnici svake godine moraju besplatno dovoziti hranu iz Osijeka za
njemaku vojarnu u Brodu. Za to svaki graniar i narodni konj za hranu dobije samo jednu oku
brana. Ovi se stanovnici, isto tako, tue da slubene ivene namirnice to ih je Schlintenbuch
njima obeao za osloboenje od nameta i daa 5 mardurinskih koa4 za 1696. g. stanovnici nisu
mogli imali, zato zbog izbjegavanja srdbe i stvarne prisile, pristali su da im se ove godine stavi na
izdravanje jedan ugarski konjanik.
U vrijeme utvrivanja ograda i jaraka u Babinoj Gredi stanovnici ovoga sela morali su
neprestano davati deset obinih radnika za podizanje nasipa i sjeu palisada, i pored obeanja
ipak su ostali bez hrane i plae.
Za sve ove opisane vojnike i kmetske radove nikad nikome nita nije plaano.
Stanovnici dobro znaju o komorskim slubenicima, posebno istiu gospodina Ivana poljaria
i nekog brodskog tridesetnika5, za koje tvrde da su bili u svojim obvezama sprjeavani od vojni
asnika.
3) Ovo selo smjeteno je u jednoj dolinici uz obalu rijeke Save; od starina se zvalo Klakar.
Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovaradina 22 milje.

3
4

U izvorniku stoji pogreno: 9 sinova, 10 keri i 18 najamnika.

marturina (od martes, kuna) oblik poreza na zemlju koji sc plaao prvotno u kuninim koama (kunovina), a poslije u
novcu.
5
tridesetnik - carinik.

' Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi, koji besplatno vre vojnike i kmetske obveze.
Imaju 15 boljih kuica sagraenih od obla drveta, pokrivenih slamom. Imaju tri narodna
selita. Teritorij ovog posjeda prostire se pola njemake milje. S istoka mu je selo Donja Bebrina, s
zapada selo Gornja Bebrina s juga pusti kraj Vinske6, a sa sjevera mei sa selom Kuti. Granice su
mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga Doboj, sa sjevera akovo.
Selo posjeduje oko 180 jutara vrlo plodne, smjetene u ravnici, obraene i neobraene zemlje.
Imaju oko 50 jutara pustih rtova smjetenih po gorju s druge strane Save. Boljih sjenokoa,
djelomice pustih i neobraenih, ima oko 50 jutara. Ima i oko 30 jutara uma uglavnom tisovih za
loenje, ali i prikladnih za gradnju manjih zgrada.
U ovom mjestu naziru se ruevine kamene crkve, ali se ne zna kojem je svecu bila posveena.
Vidi se, isto tako, jedna lijepa kamena kula neposredno s druge strane Save, zvana Kamen7. Nem
nijedne vodenice, nego se slui savskim. Ima 15 jutara slabije i neplodne ironosne ume. U blizin
imaju baru, zvanu Bebrinica, koja je po dubini jednaka Savi, a u kojoj love ribe i drugo.
Stanovnici ovog posjeda imali su od osmanskog cara sigurnu povlasticu koja ih je branila od
nameta, jer im posjed stalno potapa Sava.
Osmanlijski zakupniki gospodar ovog posjeda bio je brodski emin kome je svaka kua
godinje plaala po 1 florin i 20 denara i svaki je stanovnik morao besplatno raditi po dva dana.
Korisnici zemlje nisu plaali desetinu u naravi, nego je svaki korisnik umjesto desetine morao
platiti po jedan dukat.
Slino ni desetinu vina stanovnici u naravi nisu morali davati, nego su umjesto njega morali dat
oku i pol masla ca.
Budui da su svi stanovnici bili zakupnici osmanskog cara, za obranu nisu morali nita davati
niti to bilo im nadomjestiti.
Njegovu Velianstvu do sada nita drugo nisu plaati osim to su stalno u vojnikoj slubi i to
dvije godine izdravali dva konjanika.
Spomenute obveze stanovnici su morati stalno vriti po zapovijedi gospodina Gibe.
Oni prethodne toke, ope i posebne, dragovoljno potvruju.
, b. U Klakaru - koji su sluili brodski franjevci - 1730. bilo je 12 kua i kapela sv. Jakova,
apostola, sa slikom na platnu.8 U obiajniku brodskog franjevakog samostana (1737.) pie: "U
predveerje sv. Jakova apostola jedan sveenik odlazi u selo Klakar, a na blagdan odlaze i otac
poglavar s ocem propovjednikom; ondje dri propovijed; kod kue nema propovijedi, jer i puk
odlazi, budui da je kapelica posveena tom svecu. Uprilien je i susret s gospodinom
zapovjednikom za vrijeme objeda." U prvi subotnji dan nakon Svih svetih "obiaj je da se jedna
sveta misa slui na groblju u Klakaru, a odre se i zadunice...".9
God. 1746. selo je imalo 26 kua i 166 katolika. U izvjeu 1758. stoji daje u selu sagraena
nova kapela, dimanzija oko 16x8 m, s dvoja vrata i korom od dasaka. Uz nju je bilo zvono od oko
35 kg. Oko kapele je bilo groblje u koje su sahranjivani stanovnici i susjedna dva sela. Svake je

" Biskup fra Marijan Maravi u svom izvjeu od 15.111.1655. navodi da jc u Vinskoj boravio katoliki upnik, to znai da
je to bilo veliko selo. Usp. Andrija Zirdum, "Povijest katolika plehanskog kraja: od poetaka do 1878.", u Plehan
(monografija), Plehan, 1987, 18.
7
Spomenutu kulu arheolozi su ovako opisali: Kamen, Donji Klakar. Na rubu breuljka uz Savu nalaze sc ostaci tornja
graenog od opeke, rimski burg i srednjovjekovno utvrenje. Bio je kvadratinog tlocrta, veliine s jedne strane 10 m.
Oko tornja je spram brijegu iskopan duboki jarak. ini se da je koriten i u srednjem vijeku. Usp. Arheoloki leksikon
Bosne i Hercegovine, 2, Sarajevo, 1988, 63 (04.17). Ovaj povijesni podatak daje mu novo znaenje.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 64.
* Kronika I. (1995), 61, 67.

nedjelje, osim mlade nedjelje,10 i svetkovine jedan franjevac redovito dolazio u Klakar i tu sluio
misu. Uz selo, tu su se okupljali katolici Gornje i Donje Bebrine te Kuta.11
God. 1760. u Klakaru su bile 44 kue 47 obitelji i 249 katolika. Kuedomaini su bili: Mato
Pei (1,8), Ivan Gai (1,4), Marko aklovi (1,2), Lovro Ili (1,8), Marko urkovi (1,7), Kata
urkovi (-,5), Mijo urkovi (1.4), Franjo urkovi (1,3), Marko urkovi (1,5), Ivan
Dapevi (1,8), Stjepan Ili (1,7), Toma Ili (1,2), Magda Ili (-,2), Andrija Gai (1,2), Ivan
Gai (2,10), Mijo Gai (1,10), Toma Stani (3,12), Marin Blaevi (1,5), Marko Gavri (1,3),
Bartol Bartoli (-,2), Tadija Stani (1,6), Juro Mandi (1,5), Marko Pitlovi (1,12), Martin Pei
(1,9), Marin Baanovi (1,8), Ivan Topalovi (-,3), Mato Atvanovi (-,1), Ana Atvanovi (-,3),
Juro aklovi (1,7), Anto Leovi (2,8), Stjepan Tverdoevi (2,8), Marin Tverdoevi (2,6), Mijo
Pitlovi (2,8), Marko Stani (1,3), Ivan Stani (1,5), Ilija Topalovi (1,4), Matija Buljevi (1,4),
Franjo Pitlovi (1,5), Ivan Pitlovi (1,3), Ivan Damievi (2,6), Ivan Tverdoevi (2,7), Stjepan
Leovi (1,5), Josip Leovi (1,8) i Stanislav Tverdoevi (1,6).
God. 1769. Klakar je imao 39 kua, 61 obitelji i 327 katolika.12
God. 1781. na poetku Klakara bila je kua graniarskog zapovjednika i red kua uz
sjeveroistonu stranu. U selo se moglo doi prisavskim kolnikom iz Ruice i poljskim putem iz
Kuta. Selo je bilo starim i novim savskim nasipom zatieno od poplave. Seoski posjed bio je
prilino velik, a jedan dio zemlje inile su movare i neplodno zemljite. Uz vojni zemljovid iz
1780. stoji: "Duboko blatna graba Bebrinica gotovo je stalno pod vodom i nije prohodna od sela
nizvodno do mosta preko nje. Ispod mosta preko dva rukavca na prolazu prema Kutima za suha je
vremena prohodna konjima i kolima. Za dugotrajnih kia ta se graba izlije te tada gore kod sela
ini veliku baru. Da bi se ta bara izbjegla, iz sela za Donju Bebrinu mora se voziti preko nasipa do
crkve sv. Jakova. Taj nasip podignut je da bi zaustavio poplave koje Sava prouzroi svake godine
u razliita doba. (...) Vozni put od kordonskog ardaka Kamen u poplavnom podruju preko
barskih graba Sanata i Jerkova premoen je drvenim mostovima. asniki stan u selu i crkva sv.
Jakova izvan sela drvene su grae.""
upa Klakar odijeljena je od Broda 1789., a pripadala su joj i sela Donja i Gornja Bebrina.14
Crkva sv. Jakova sagraena je 1828. godine.
Klakar je 1837. imao 378 stanovnika,151857.405,1890.386,1921.391,1953.422,16 a 1991.
306 stanovnika.
12.4. RUICA
Ruica se nalazi na cesti koja povezuje naselja uz savski nasip, 5 km jugoistono od Slav.
Broda - dijelom je povezana s Gornjom Vrbom a dijelom izlazi na savsku obalu - 7 km
sjeverozapadno od Klakara, 91 m n/m.
Selo se spominje u Poekoj upaniji 1422., 1448., 1450., 1453., 1454., 1455., 1459., 1482.,
1483., 1484., 1489., 1498. godine. Budui da je zemljite malo povieno, bilo je zatieno od

Mlada nedjelja je prva nedjelja iza mjeseca mlaaka.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 94; 30/11, 276, 293s.
Usp. NAZ Prot. 31/111, 126; popis, kut. 89, 164s; 32/IV, 124.
13
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 83; Markovi (1994), 164.
!4
U Kronici II. (1997), 55, stoji da jc 12.III.I808. "Mnogopotovani gospodin Nikola Filkovi, poslije peto mjesenog
podnoenja bolesti, budui da mu lijeenje nije nita pomoglo, umro jc u 12 sati nou u svojoj upi u Klakarju. Prcasni ga
jc gospodin upnik i ovdanji prepot, u pratnji oca gvardijana i vikara, koji su mu asistirali, ondje pokopao."
15
Usp. Schematismus (1837), 34s.
Usp. Koreni (1979), 645.
11

12

poplava. Pripadalo je feudalnom posjedu Borievia, odnosno njihovoj grani Truteljeviima, sa

sreditem u Tomici. Krajem srednjeg vijeka selo se dijelilo u tri dijela: Gornje, Donje i Srednje.
Kako su se Truteljivii parniili oko prava na posjed, o njemu iz sudskog dokazivanja imamo
neto vie pojedinosti.1 U osmansko doba stanovnitvo se tu uglavnom zadralo. God, '1698.
Ruica je u komorskom popisu ovako opisana:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Ivan urakovi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 5.
tivo Matakovi, sinova 2, ki 1, konj 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 6, jutara penice 3
vozova sijena 8,
Juro Nikolevi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2
najamnika 3.
tivo Mirkovi, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 5, jutara penice 4, vozov
sijena 15, najamnika 3.
Martin Bokovi, keri 2, vol 1, jutro penice 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Luka Bokovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bla Raki, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Franjo Matakovi, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 6, jutara penice 3, vozov
sijena 10.
uro Matakovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, svinja 6, konica 6, jutro penice 1, najamnik
1.
...
Bla Mirkovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, konice 3, jutro ita 1, kosaca 6.
uro Mirkovi, sinova 1, konja 2. vol 1, krava 2, junadi 2, konica 5, jutara penice 3, jutr
jema 1, vozova sijena 15, najamnik 1.
Ukupno: sinova 8, keri 8, konja 6, volova 8, krava 12, junadi 14, ovaca i koza 18, svinja 19
konica 33, jutara penice 24, jutro jema 1, vozova sijena 90, najamnika 10.
2) Gorepobiljeeni stanovnici, prije kmetovi, sada odabiru oruje i vojniki ivot.
Doavi osobno uro Matakovi, Ivan urakovi i Juro Mikolevi3, nakon prisege, ispitivan
izjavili su:
Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo ni zemlju to posjeduju te za to ne koriste susjedno zemljite. Ovo je zemljite, zbog
izlijevanja Save, talco movarno da rijetko koje godine njive budu neoteene. Ovaj posjed
stanovnici su batinili od svojih prea, a nisu ga dobili doznakom ili komorskom dodjelom, i sve d
sada nisu plaali nikakve poreze na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima te njegovi podinjeni voe narodne
vojske; oni besplatno usluuju stanovnike.
Stdnovnici ovoga posjeda, koji su vojni obveznici\ do sada nisu plaali vojnice niti su, zbog
izuzea i olakica, bilo kome to davali. Ipak su bili obvezni besplatno izdravati, mjesec ili dva
mjeseca, jednog ili dvojicu njemakih vojnika sve do njihova premjetanja.
Stanovnici ovoga posjeda po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, uz trajnu vojnu slubu,
morali su za vojarnu na brodskom otoiu besplatno nasjei i dovui 100 hvata drva za loenje. Is
tako, spomenutom gospodinu pukovniku, za kosidbu i skupljanje sijena, besplatno su davali 100
obinih radnika; istina, ne po strogoj zapovijedi, nego po osobnom pozivu harambaa ili voa.

1
Da je posjed bio vrijedan i da je bio podijeljen u tri dijela, vidimo iz sauvanih izvora gdje se navodi: "Tres ville
Hnvsnycza" (1428), "Tres poss. Hrwsyeza" (1454), "Tres Poss. seu viilc Rwsnycza", Rusics (1698), Rustzischza (1718),
Ruschica (] 760). Usp. Csanki (1894), 41 ls; Bosendorfer (1994), 275.
2
Mauran (1988), 140-142. Prijevod s latinskoga jezika.
U popisu pie: Nikolevi.

Slino su svake godine davali po deset radnika za berbu njegova vinograda.

Stanovnici ovoga sela, za utvrivanje brodske tvrave, za poslove to zatrebaju, daju 200
radnika. Oni, isto tako, moraju besplatno i bez hrane nasjei i dovui ukupno 70 veih palisada.
Moraju, takoer, po potrebi besplatno kolima dovoziti namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod i a
prema Doboju.
Za sve ove obavljene radove i za sluenje u vojsci stanovnicima nikad do sada nita nije
plaano.
O zapreci komorskom gospodarstvu i slubenicima, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovaj je posjed smjeten na vlanu mjestu, blizu Save; zove se Ruica. Udaljen je od Save i
Broda sat hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 16 milja.
Stanovnici to ovdje stanuju u osmansko doba svi su bili kmetovi, sada su graniari,
rimokatolike vjeroispovijedi
Selo ima 10 kuica sagraenih od drveta, jedan hvat izdignutih od zemlje, pokrivenih slamom
Iz njih, djeca i odrasli u vrijeme kad se Sava izlije, prisiljeni su voziti se amcima. Imaju jedno
narodno selite, premda im dodue dva bijahu pripadala, ali ono drugo osam volova ne mogu
obraditi. Carska je vojska 1697. g. u ovom selu - uz druge velike tete - pojela svinje, kozlie, slan
i perad. Ovaj movarni posjed prostire se uokolo jednu ugarsku milju. S istoka mu je selo Gornja
Bebrina, sa zapada neposredno Brod, s juga Bagato4, pusti kraj preko Save, sa sjevera medi s
Vrbom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga Doboj, a sa sjevera granii
Naicama.
Selo posjeduje oko 600jutara obraivanog i neobraena zemljita koje obiavaju koristiti ak
i brodski stanovnici, koje je u suno vrijeme plodno, a kad izlije Sava obino je uniteno. Nema
nijednoga rta. Ima oko 200 jutara sjenokoa koje su, zbog ve iznesenih razloga, vrlo esto
oteene. Na njih reflektiraju i Broani te kapetan Ivan Staki. Nemaju obinih uma za loenje
onih za gradnju imaju oko 15 jutara.
Ovdje se ne nazire trag neke kamene graevine. Nemaju vodenice ni rijeke osim Save. Nemaju
isto tako, ni ironosnih uma. Imaju jezerce zvano ibova u kome, u vrijeme izlijevanja Save, ima
obilje riba i rakova, a kornjaa imaju uvijek.
Osmanski gospodar zemlje bio je emin, tj. upravitelj osmanskog cara, kome je svaka kua
godinje plaala 1 florin i 20 denara, a svaki kmet morao je jedan dan raditi.
Osmanskom caru - osim gore reenog da je svaka kua eminu plaala 1florin i 20 denara te
morala odravati mostove na Glogovici - drugo nita nisu davali.
Njegovu Velianstvu do sada drugo nita nisu davali osim prije spomenutih kmetskih poslava
stalne vojnike slube i 15 nameta u naravi (a o njihovoj diobi nita ne znaju).
Sve ope i posebne toke u svim dijelovima jednoduno i dragovoljno su, uzprisegu, potvrdili.
b. U Ruici je - koju su sluili brodski franjevci -1730. bilo oko 15 kua i drvena kapela.
Petnaest godina kasnije (1746.) selo je bilo podijeljeno na Gornju Ruicu, koja je imala 17 kua
i 59 stanovnika, i Donju Ruicu sa 17 kua i 43 stanovnika. Takvu veliku promjenu, u kratkom
vremenu, ini se, treba dovesti u svezu s posljedicama banjalukog rata (1737.) kad su neki
stanovnici iz plehanskoga kraja morali ponovno seliti preko Save.5
God. 1760. Donja Ruica imala je 19 kua, 28 obitelji i 109 katolika. Kuedomaini su bili:
Nikola Mirkovi (1,6), Anto Mikolevi (1,6), Ivan Mikolevi (1,4), Andrija Mikolevi (1,4),
Anto Mikolevi (-,4), Martin Bokovi (1,3), Toma Bokovi (1,6), Toma Kati (1,3), uro
Bokovi (1,4), Martin Kati (2,8), Luka Kati (1,4), Marko Kati (1,6), Anto Kati (1,5), Matija

" Nepoznato mjesto.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 94.

Boakovi (1,3), imo Boakovi (2,6), Andrija urakovi (1,3), Matija Mirkovi (3,9), Filip
Mirkovi (3,10), Matija Mirkovi (5,15).
U Gornjoj Ruici bilo je 15 kua, 18 obitelji i 82 katolika. Kuedomaini svu bili: Mijo
Hekmedi (1,6), Anto Raki (3,8), Kata Mirkovi (-,6), Nikola Matakovi (2,5), Mijo Matakovi (-,
3), Anto Katavi (1,3), Magda Prezimenovi (-,4), Ivan Kati (-,4), Franjo Terzi (-,2), Stjepan
Petrakovi (4,12), Anto Mirkovi (2,7), Lovro Matakovi (2,6), GabrijelTerzi (2,5), Mijo Baanovi
(1,6) iLukaJagai(-,5).6
U izvjeu 1765. opisana je nova od greda sagraena kapela sv. Vinka Ferarskog7 gdje je, zbog
blizine upne crkve, misa bila sluena samo na sv. Vinka.8
U katastarskom planu 1781. vidi se da se Donja Ruica nalazila jugoistono od dananjeg
naselja, a kolnikom je bila povezana s Gornjom Bebrinom. Gornja Ruica bila je uvrstana
smjerom sjever-jug. Na junom kraju nalazio se stan krajikog zapovjednika. Uz vojni zemljovid iz
1780. pie: "Kompanija Gornju i Donju Ruicu dri jednim selom i stoga su oba u popisnoj listi
navedena imenom Ruica. Sava je kod kordonskog straarskog ardaka Dedinac nizvodno i od
oblinje straarnice Glogova dalje nizvodno iroka oko 300 koraka, a dolje u blizini ardaka
ljivi samo 290 koraka. (...) Za spreavanje poplava podignut je nasip visine osam stopa. Nasip
poinje ovdje ispod sela i vodi do obale udaljene pola sata od njega, a potom na 2000 koraka
udaljenosti od rijeke... Mali potok Glogova kod istoimenog ardaka, gdje utjee u Savu i gdje je
premoen drvenim mostom, irok je pet do est hvati... Mali potok Topola ulijeva se u barsku
grabu Reica na istoku. Vodeni istok iz te grabe izlijeva se djelomino u poljima Donje Ruice a
djelomino se ulijeva u baru Jelas. (...) Satniki stan u selu izgraen je od kamena. (...) Velika bara
Jelas izmeu Donje Ruice i Kuta obrasla je gustom ikarom. Ljeti presui toliko da po njoj moe
pasti stoka... Grabom Bi prolazi se na putu za Gornju Bebrinu... ipraje u seoskim poljima i
livadama uokolo sela pomijeano je s rijetkim stablima johe...". Donja Ruica je, poetkom XIX.
st. naputena, a njezini stanovnici preselili su u nekadanju Gornju Ruica.9 God. 1832. u selu je
sagraena kapela sv. Vinka muenika.
God. 1837. Ruica je imala 333 stanovnika,101857.522,1890.411,1931.458,1953.571,11
a 1991.1002 stanovnika. God. 1968.-70. graena je nova crkva sv. Vinka, muenika, a upa je
ustanovljena 3. IX. 1969. godine.12

" Usp. NAZ popis, kut. 89,165s; Ako se eli usporeivati stanovnitvo slavonske Posavine, sa ondanjim stanovnitvom
na desnoj obali Save u plehanskom kraju, moe sc pogledati, usp. Zirdum (1987), 81-119.
7
Sv. Vinko Ferrerski (1350.-1419.), panjolski dominikanac, bio je poznat propovjednik svoga doba.
K
Usp. NAZ Prot. 31/111, 14.
* Usp. Markovi (1994), 160; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 80-82.
1,1
Usp. Schemiistnus (1837), 34; (1928), 34.
"
Usp. Koreni (1979), 646.
12
Usp. Draganovi (1975), 152.

XIII. GRAD NOVA GRADIKA

13.1. KOVAEVAC

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu na zapadnom izlazu iz Nove Gradike u smjeru

Zagreba. Danas je povezano s gradom.
Selo se spominje u srednjem vijeku 1445., 1455. i 1464. u imenu nieg plemstva.1
U komorskom popisu 1698. u Kovaevcu su pobiljeeni kuedomaini i njihova imovina, a
ostale su toke - to se zakljuuje iz konteksta u dokumentu - kao u Medarima:
a. 2 1) Imena stanovnika:
Voin Radmanovi, brat 1, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 2, kopa vinograda 1, jutro penice
jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara.
Grubea Ruvanovi, brat 1, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda
jutara penice 3, jutara jema 3, jutro zobi 1, vozova sijena 12, neobraene zemlje 8 jutara.
Grubea Davidovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penic
jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 11, neobraene zemlje 8 jutara.
Jovan Ratkovi, sinova 2, Icrava 2, junadi 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutara je
4, vozova sijena 12, neobraene zemlje 8 jutara.
Janko Miloevi, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 13, svinja 4, kopaa vinograda 2, juta
penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1, voz sijena 0.5, neobraene zemlje 7 jutara.
Marko Rovanovi, brat 1, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, vo
sijena 1, neobraene zemlje 7 jutara.
Peter Voinovi, brat 1, sinova 2, krava 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi
jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara.
Dragi Stivan, brat 1, sin 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara pe
3, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 10 jutara.
Marko Jovaovi, brat 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 2, kopaa vinograda. 3, j
penice 4, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara.

1
Usp. Csanki (1894), 415; Bosendorfer (1994), 142. U izvorima stoji; Kowachowcz (1445) Kovvaczocz (1455),
Kowachcwcz (1464), Kovachcvczy (1698), Kovachevacz (1760).
2
Mauran (1988),'517s, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji "villa Kovachevczy".

Frano ovakovi, brat 1, sin 1, krava 1, june 1, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice
jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 2 jutra.
Stanko Mili, brat 1, keri 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 15, svinja 5, jutro penice 1, jutr
jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara.
Kukula orevi, sin 1, krava 1, ovaca 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutr
prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 1 jutro.
Bogdan Mirkovi, sinova 3, june 1, ovca 1, svinja 6.
Cvio Bonjak, svinja 4.
Ukupno: brae 8, sinova 15, keri 4, konja 4, volova 4, krava 16, junadi 18, ovaca i koza 4
svinja 27, konica 3, kopaa vinograda 25, jutara penice 29, jutara jema 11, jutara zobi 6, juta
prosa 13, vozova sijena 64.5, neobraene zemlje 79 jutara.
b. God. 1734. Kovaevac je imao 183, a 1760.19 pravoslavnih i 9 katolikih kua, sa 13 obitelji
i 75 katolika. Kuedomaini katolici bili su: Marko Ivanievi (3,10), Jela Ivanievi (-,6), Juro
Frani (1,4), Juro Ivanievi (1,6), Toma Junaevi (1,14), Juro Ivanievi (1,7), Petar Mii (2,6),
Nikola Mii (2,12), Ilija Ivanievi (2,IO).4
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na prolaznoj zemaljskoj cesti od Nove do Stare
Gradike i za Hrvatsku i dalje, ispod brijega, koji se strmo prostire u 5. sekciju i koji je gore
obrastao drveem srednje visine, a mjestimino gustim grmljem, te dominira nad krajobrazom
sela. Granica izmeu vojnog dijela i Provincijala cernikog vlastelinstva dolazi preko toga brijega
iz 5. sekcije u ovu sekciju, na brdo Maarice i ovdje u obliku razliitih malih zavoja vodi preko
brda Slave iznad Nove Gradike, gore kroz selo Mala, a zatim preko brda Vrelj u 8. sekciju u
pravcu sela Bukovica... Dva mala potoka Kovaevaki potok i Priseka, koji izviru iz oblinjega
brda, premoteni su u selu na prolaznoj zemaljskoj cesti drvenim mostovima..."5
Oko god. 1800. selo je imalo 115 katolika,6 1837. 375 stanovnika,7 1857. 306,1890. 383,
1931. 547,1953. 651,s a 1991. 807 stanovnika.
13.2. NOVA GRADIKA
Grad je smjeten na junom podnoju Psunja, uz regionalnu cestu, 13 km sjeverno od rijeke
Save, oko 130 m n/m. Danas je to grad zapaene kulturne i privredne djelatnosti.
Sredinom XVIII. st. Marija Terezija odluila se za temeljite reforme unutar Habsburke
Monarhije. U to je bila ukljuena i vojska a time i Vojna krajina. A ve od ranije osjeala se potreba
da se osnuje novo stoerno mjesto i izmjesti vojska iz gradike utvrde na Savi, zbog svog
nepovoljnog poloaja u movarnoj savskoj ravnici, jer je utvrda tijekom godine dulje vremena
znala biti odsjeena od svoga zalea. Zato je Dvorsko ratno vijee odluilo izmjestiti stoerno
sjedite. To je povjereno barunu Engelshofenu. On je pogodno mjesto pronaao na prostranom
itom posijenom polju pol sata juno od Cernika.
Briga oko ustrojenja i podizanja novog mjesta povjerena je potpukovniku Beku.1 Novo
mjesto, utemeljeno 1. svibnja 1748., dobilo je ime po prvom zapovjedniku gradike regimente
Friedrichu Schmidtu, Friedrichsdorf (Fridrihovo selo). Meutim, ve 1. studenog 1750. zvanino
je prozvano Nova Gradika.
3

Usp. Spomenica (1930), 2U.

Usp. NAZ popis, kut. 89, 80s.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 105s.
* Usp. NAZ Prot. 213, 262.
7
303 katolika i 62 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 48.
8
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Phiiipp Lewin Beek (Manheim, 1720. - Be, 1768.), austrijski general, nakon ustrojenja i podizanja mjesta istakao se
kao ratnik i vojni zapovjednik.
4
5

Vojska se brinula da dobije graansko stanovnitvo, naroito obrtnike i trgovce, nune za

potrebe vojske. Na prijedlog spomenutog Beka, Nova Gradika je ve 1755. proglaena
slobodnom vojnom opinom, te je time ukinuta vojna uprava. Tu je povlasticu kasnije (1788.)
ukinuo Josip II., pa je naseljavanje trgovaca i obrtnika bilo smanjeno jer su zazirali od vojnih
dunosti. Prve zgrade i spremita bila su od drveta a 1756. poinju se graditi ciglom. Meu prvima
je 15. lipnja 1756. poela gradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve sv. Terezije Avilske.2
God. 1760. u Novoj Gradiki je bilo 29 katolikih kua, 26 obitelji i 125 katolika te 34
pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaili bili su: Ivan Pissesinler (1,4), Ilija Miljevi, kapetan,
(1,5), Ferdinand Klancz (1,4), Klara Treplin (-,4), Ivan Kelpi (1,4), Valentin Haim (1,6), Ivan
Harc (1,7), grof Akonija (1,7), Jakov Frioska (1,3), Tomo Gerba (1,4), Adam Kilian (1,4), Ivan
Hailler (1,4), Ivan Alluksski (1,4), Mijo Veba (1,3), Juro vorc (1,3), Jakov Laitner (1,7), Fridrik
Belin (1,6), Mato Lasar (1,5), Josipa Seninin (-,2), Ivan Huli (1,3), Zahorski (1,2), Josip Pikler
(1.3), Andrija Kalb (1,3), Franjo Klement (1,3), Franjo Benedeti (1,3), Ignacije Laurovi, (-,6),
Mato Filipovi (1,5), Ivan Bedekovi (1,3), Anto Sonau (1,4), sluge kod pukovnika (5), sluga kod
potpukovnika (l).3
U naselju Mala - koje je izmeu Nove Gradike i Cernika, kroz koje je prolazila granica civilne
i vojne vlasti, a danas je dio Nove Gradike - god. 1760. bilo je 38 kua, 53 obitelji i 291 stanovnik.
Kuedomaini su bili: Nikola Feri (3,8), Tomo Skrami (1,6), Augustin Kovaevi (2,13), Ivan
Kliki (2,10), Ivan Ivanovi (2,3), Tomo Dergi (2,9), Andrija Ferkani (2,5), Filip Senji (1,6),
Mijo Stai (2,13), Ivan Katii (1,5), Josip Lovri (2,16), Mijo Kliki (1,8), Ivan Juni (1,3), Jvan
Klai (1,10), Anto Kapi (1,8), Josip Jelaevi (1,5), Mato Feni (1,7), Tomo Miloevi (4,11),
Luka Trobi (2,12), Mato Miki (-,4), Ilija Klai (1,10), Tomo Valenti (2,5), Jela Kati (-,3),
Anto Legimi (1,4), Luka Fontakovi (1,6), Luka Matievi (2,8), Mato Katii (1,4), Matija
Filipovi (1,4), Anto,Klai (-,3), Juro Buri (1,9), Mijo Rusiaevi(2,22), MatijaBuri(2,19),
Juro Onipuzi (1,7), Matij a Gipanac (2,8), Karlo Gipanac (1,6), Juro Kliki (1,3), Juro Teri
(1.4) i Mijo Klii (1,4).4
God. 1769. Nova Gradika je imala 28 kat. kua, 26 obitelji i 88 katolika, a Mala 21 kuu, 36
obitelji i 161 katolika.5
Sve do uvoenja prvog stalnog novogradikog upnika vl. Gapara Rebrovia, 20. sijenja
1765., duobrinitvo u Novoj Gradiki i okolini vodili su cerniki franjevci.
U popisu puanstva obavljenom u Novoj Gadiki 1776., mjesto je imalo 128 kua i 366
stanovnika (276 katolika i 90 pravoslavaca).
Budui daje crkva bila mala, 1811. poela je gradnja nove velike crkve (38,70x14,60 m) a prva
misa sluena je 4. listopada 1829. god. Pravoslavci su 1754. sagradili malu a 1824. veliku upnu
crkvu sv. Trojstva, koja je 1941. sruena.6
Uz vojni zemljovid iz 1780. za Novu Gradiku pie: "Glavno je i stoeno mjesto Gradike
pukovnije... Sedam do etrnaest stopa irok i stopu do tri stope dubok potok umetlica ima
pjeskovito korito... gore od Cernika nizvodno ima najveim dijelom gusto prorasle obale
iprajem; potok ima dobru, pitku vodu; na prilazima u selu i izvan njega na prolazima ima vrste
drvene mostove... Njegova poplava za jakih kia, kad ubrzo prijee obale, nikad ne traje dugo.
liarice na tom potoku nisu od neke vanosti. Vinogradima obrasli bregovi Okruga i Slave - na

2
Usp. Povjesnica Nove Gradike 1748.-1998., Nova Gradika, 1998, 7; Nova Gradika. U povodu 250. obljetnico osnivanja
grada, Nova Gradika, 1998, 53-63, 75-104.
3
Usp. NAZ popis, kut. 89, 63s.
4
Usp. NAZ popis, kut. 89, 68s.
5
Usp, NAZ Prot. 32/IV, 206s.
6
Usp. Povjenka Nove Gradike 1748.-1998., 7-10; Horvat (1936), 22s.

zadnjem stoji od drveta izraena crkva sv. Vincenta - dominiraju selom, a i brdo Vrelj kod Male,
koje je djelomino gusto obraslo srednje visokim drveem, dominira nad tim selom i ravnicom na
jugu. To selo vidljivo je s tih brda i njihovih strmih padina... u pravcu rijeke Save i u cijeloj ravnici,
i u oblinjem kraju veim dijelom. (...) Od vrstih zgrada, od kojih bi prolaz prolaznim putovima
bio sporan i s kojih bi se mjesto moglo braniti, u selu se nalazi: stan pukovnika, dopukovnika,
dvojice bojnika i ostalog tapskog osoblja, zatim katolika i ortodoksna crkva i jo neke zidane
graanske kue. Pivnica kod tvrave Gradike drvene je grae."7
Oko 1800. Nova Gradika je imala 536, a Mala 197 katolika,81837.751, a Mala 247 katolika9,
1857.1852,1890. 3045,1931. 4905,1953. 7548,10 a 1991. grad je imao 14044 stanovnika.
13.3. LJUPINA
Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 4 km juno od Nove Gradike, 102 m n/m.
U zapisima o skupljanju papinske desetine 1332.-35. na prostoru Ljupine bile su dvije upe,
jedna sv. Ivana a druga sv. Marije. Jedna od njih bila je na groblju u Ljupini. God. 1396. Ljupina je
pripadala posjedu Cernikih. God. 1444., 1445., 1446., 1464. i 1500. naziv je i u plemikim
imenima toga doba. Selo se spominje 1602. jer su iz njega preseljeni predavci (katoliki
martolozi) u krievaku krajinu.1
U komorskom popisu 1698. Ljupina se spominje ali nije opisana.2 God. 1730. imala je 13
kua, a 1746.15 kua i 87 katolika.3
God. 1760. Ljupina je imala 31 kuu, 70 obitelji i 306 katolika a kuedomaini su bili: Bla
Juri (2,8), Juro Soli (4,15), Andrija elarevi (3,13), Martin oi (1,8), Anto Gadi (2,4),
Ivan Grigori (3,11), Mijo Lotri (2,7), Luka Apanovi (2,9), Vinko Apanovi (1,9), Luka Klari
(1,10), Tomo Latri (1,5), Marijan Beri (3,12), Marko uri (2,10), Grgo Apanovi (2,12), Ivan
Skrami (2,6), Ivan Tomi (3,12), Ivan Marinovi (3,13), Ivan Ilik (4,16), Andrija Abrambai
(1,4), Andrija Buri (7,27), Ivan Ivii (5,20), Mato Fri (1,4), Ivan Kovaevi (2,12), Marko
Mikovi (1,6), Ilija Marinovi (-,2), Marijan Agi (2,9), Juro Mihaljevi (3,12), Anto Mihaljevi
(1,4), Mato Matii (3,9), Vinko Lodri (1,6), Juro Mari (2,12).4
God. 1765. na groblju u Ljupini bila je nova, sagraena od greda, kapela sv. Katarine s korom
i zvonom od oko 35 kg. Crkvenjak je bio Ivan Kovaevi. God, 1769. selo je imalo 32 kue, 74
obitelji i 379 katolika.5
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Ljupinipie: "Ovo selo Jei u ravnoj poljani i ima crkvu drvene
grae. (...) Ovdanji putovi, koji vode do navedenih mjesta, openito su vrlo teko prohodni za loa.
vremena zbog dubokog blata, a put za Gorice i put prema straarskom ardaku Kopanik za takva
su vremena kroz umu potpuno bez vrste podloge."6
Oko god. 1800. Ljupina je imala 461 katolika,7 1837. 280 katolika,81857. 435, 1890. 475,
1931. 789,1953,1104,<J a 1991. 1343 stanovnika.
7

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 106s.

Usp. NAZ Prot. 213, 262.
Schcmutismus deri (1837), 48.
m
Usp. Koreni (1979), 421.
1
U izvorima stoji: Liphine (1396), Liphmyc (1444); Lypinye (1500) Luknia (1698), Lupina (1730), Liupina (1760).
Usp. Csanki (1894), 416; Bosendorfer (1994), 143; Janula (1980b), 87, 94; Pavii (1953), 214s.
2
Usp. Mauran (1988), 234.
3
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118.
* Usp. NAZ popis, kut. 89, lOOs.
5
Usp. NAZ Prot. 31/III, 125; 32/IV, 206.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 11 ls.
7
Usp. NAZ Prot. 213, 262.
K
Usp. Schematsmus deri (1837), 48.
* Usp. Koreni (1979), 421.
8

13.4. PRVA

Prva se nalazi 2 km jugozapadno od Nove Gradike, izmeu eljeznike pruge i autoceste, s

desne strane rjeice umetlice, 113 m n/m.
U povijesnim izvorima spominje se 1264., 1396., 1434., 1445. i 1464. u imenu susjednih i
meanjih plemia odoljskog okruja.1
U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podanika:
Marian Radoevi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 10, kopaa vinograda 3, juta
penice 3, vozova sijena 2.
Stoi Smolanovi, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, konica 1, kopaa
vinograda 4, jutara penice 3, vozova sijena 3.
Bla Golubi, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 20, konica 2, kopa
vinograda 6, jutara penice 10, vozova sijena 6, najamnika 2.
Stanko Purgari, vol 1, krava 1, june 1, motika vinograda 3, jutara penice 2, kola sijena 2.
Miho Purgari, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 3, kopa
vinograda 2, jutara penice 6, vozova sijena 4, najamnik L
Mato Striovi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 5, svinja 6,
konica 5, jutara penice 7, jutara zobi 1.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miho Lukai, sin 1, vol 1, krava l,june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Juro Stojevi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, ju
jema 1. vozova sijena 2. najamnik 1.
Ivan Matievi, keri 2, krava 1, ovaca i koza 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov
sijena 3, najamnik 1.
Ukupno: sinova 14, keri 7, konja 5, volova 14, krava 15, junadi 24, ovaca i koza 8, svinja 56
konica 11, kopaa vinograda 20, jutara penice 38, jutro jema 1, jutro zobi 1.5, vozova sijena 26
najamnika 7.
2) Gore navedeni stanovnici i dalje su spremni ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Marian Radosovi, Stoi Smolanovi i Bla Golubi, nakon prisege, ispitivani
po tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo niti svoje zemlje te zato ne koriste susjedno zemljite. Oni su ovaj posjed batinili
stalno, sve do sada, od svojih prea jo iz osmanskog doba, a ne od komorske razdjelbe. Do sada
nisu nita plaali uime poreza ili nameta na zemlju.
Gospodin potpukovnik DeBurgh zapovjednik je ovim stanovnicima. On meu njima besplatno
obavlja sudske poslove.
Vojnicu su za 1697. g, razmjerno, prema razrezu brodskog kapetana Stakia, skupa s cijelim
vojvodstvom, platili 2040florina. Moraju ipak kroz godinu vriti tekue obveze bilo prema carsko
bilo prema narodnoj vojsci.
Za utvrdu u Gradici stanovnici ovog mjesta moraju stalno davati po dva radnika za sjeu
palisada, pravljenja snopia prua i druge radove, uz carski kruh ali bez plae.
Godine 1697. ovi graniarski stanovnici morali su, po zapovijedi gospodina povjerenika Emesta
Kestlera, pod izlikom da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, dati tri vola ravno pod Temivar
Ondje je uginuo jedan vol, a nisu dobiti nikakve naknade.
1
U izvorima stoji: Terra Proucha (1264), Procha, Proucha (1396), Provcha (1445) Perucze i Perfcze (1698),
Pcrveha (1730), Parvcha (1760). Usp. Csanki (1894), 423; Bosendorfer (1994), 145, 149.
2
Mauran (1988), 233-235.

Stanovnicima za obavljene poslove i pretrpljenu tetu nije nita plaano.

Nita ne znaju o smetnjama komorskog gospodarstva.
3) Ovo se mjesto nalazi u ravnici. Selo se zove Prva. Udaljeno je od Cernika etvrt milje, o
Osijaka 20, a od Petrovaradina 30 milja.
Ovi su stanovnici u osmansko doba sluili vojsku pod stjegom osmanskog cara; sada su
graniaririmokatolike vjeroispovijedi.
Imaju deset malih kua sagraenih od prua pokrivenih slamom. Posjeduju jedno cijelo
narodno selite. Ovaj se posjed prostire oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo Ljupina, sa
zapada selo Poljane, s juga selo Makovac, sa sjevera mei s Cemikom. Granice su mu s istoka
Svinjar (Davor), sa zapada (Kraljeva) Velika, sa sjevera Cernik.
Selo ima oko 50 jutara obraenih i neobraenih oranica. Ima oko 20 jutara obraenih rtova t
oko 50 jutara dobro odravanih sjenokoa. Ima oko 400jutara hrastovih i jelovih uma za loenje
ali i prikladnih za gradnju.
Ovdje postoje ruevine kamene crkve Svih svetih koju su stanovnici divom adaptirali. Ima jedn
vodenica na rjeici Sumetlici3. Ima oko 200 jutara dobre ironosne ume slobodne od irovine
Ribnjaka nemaju.
Osmanlijski gospodar ovoga sela bio je beg, cerniki zapovjednik. Njemu su stanovnici, uime
naknade, donosili po tri oke maslaca i sluili vojsku pod njegovim zapovjednitvom.
Desetine nikad ni od ega nisu plaali.
Osmanskom caru, uz sluenje vojske, svaka je kua plaala 1florin i 20 denara.
Njegovu Velianstvu, osim obveze 1697. g. skupa s vojvodstvom to je odredio gospodina
Kestler a napaltio kapetan Ivan Staki, te uz vojniku slubu koju besplatno vre, do sada drug
nita nisu davali.
Ove toke, ope i posebne, svi su stanovnici dragovoljno i jednoduno potvrdili.
b. U izvjeu 1730. spominje se crkva Svih svetih na polju blizu Prve, sazidana od kamena, na
starim ruevinama, s drvenim tornjem i zvonom. Imala je kamene oltare: Svih svetih, sv. Luke i sv.
Jakova apostola te jedan u predvorju crkve kako bi puk mogao komotno pratiti misu. God. 1746.
selo je imalo 22 kue i 110 katolika.4
God. 1760. Prva je imala 44 kua, 71 obitelji i 375 katolika. Kuedomaini su: Petar akovi
(2,9), Mijo akovi (3,15), Nikola akovi (1,7), Vinko Smoljanovi (1,6), Jakov Bonjak (2,7),
Nikola Roi (3,12), Juro Radoevi (1,2), Anto Vukovi (1,6), Ivan Jelini (2,16), Petar
Vukovi (2,8), Mijo Radovi (-,3), Mato Radoevi (2,8), Andrija Jelini (3,10), Franjo
Vukunovi (1,3), Stjepan Vukovi (2,9), Mato Roi (2,18), Juro Roi (2,18), Franjo Lakendia
(1,5), Antun Bonjak (1,4), Josip Diakovi (-,12), Grgo Gureevi (-,3), Mato Mieevi (-,9),
Petar Mieevi (2,5), Petar Mieevi (1,3), Juro Ivanovi (1,4), Ivan Mieevi (1,4), Ivan Mieevi
(3,16), Franjo Jelini (3,13), Marko Mieevi (3,13), Josip Radoevi (3,13), Vinko Roi (2,4),
Josip Roi (-,6), Marko Roi (4,15), Nikola Roi (-,4), Ivan Ljuboevi (1,7), Nikola Kablevi
(1,4), Juro Guakovi (2,10), Juro Kablevi (1,5), Juro Purgari (2,12), Juro agovac (2,6), Filip
Rani (3,17), imo Saboljevi (1,7), Marko Purgari (3,12), Mato tivanovi (4,18).5
Izvjee iz 1765. opisuje kapelu Svih svetih u Prvi, koja je sagraena na kamenim temeljima,
okrenuta istok-zapad, sa skladnim drvenim tornjem i zvonom od oko 50 kg. Crkvenjak, odnosno
sindik, crkve bio je kapetan Emerik tivanovi. Oko crkve je bilo groblje u koje su se sahranjivala
tri okolna sela. God. 1769. naselje je imalo 44 kue, 74 obitelji i 351 katolika.6
5
4

U izvorniku pie Sumecsicza.

TJsp. NAZ Prot. 29/1, 22, 118.
Usp. ftAZ kut. 89, 78-80.
f
' Usp. NAZ Prot. 31/01, 130s, 32/IV, 207. God. 1759. Prva je imala 12, 1779. 12, 1809. 13 pravoslavnih kuca. Usp.
Spomenica (1930), 211.
5

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na potoku umetlici, koji... ima kamenito dno i
plitke, najveim dijelom grmljem obrasle obale; premoen je nestabilnim drvenim mostom te je
nizvodno do svog utoka u potok Trnavu, tamo gdje to njegove grmljem prorasle obale doputaju,
prohodan pjeice i konjima i izvan mosta i ostalih prolaza. Taj potok za jakih kia i ostalog
dugotrajno kinog vremena preplavi, iako nakratko, livade u pravcu Ljupine na 300 do 400
koraka."7
Oko 1800. Prva je imala 305 katolika,81837. 533,91857. 446,1890. 786,1931 869,1953.
878,10 a 1991.877 stanovnika.

7
s
9

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 108.

Usp. NAZ Prot. 213, 262.
467 katolika i 66 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleri (1837), 48.
Usp. Koreni (1979), 422.

XIV. OPINA NOVA KAPELA

14.1. BATRINA

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu 23 km jugoistono od Nove Gradike, danas praktiki

povezano s Novom Kapelom, 108 m n/m.
Batrina je u srednjem vijeku bila naseljana. Posjed se zvao Remunt. Ime mu se sauvalo u
nazivu potoka Rinovica, kako se i danas zove stara Orljavica od Lipovca do sela.1
U komorskom popisu 1698. Batrina je ovako opisana:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Mihat Lovri, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 4, kopaa vinograda 4
jutara penice 5, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marko Dunkovi, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 1, kopaa vinograda
jutara penice 4 jutro zobi 0.5, vozova sijena 6, najamnika 2.
Grgo Miki, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara pen
5, vozova sijena 2, najamnika 2.
Mihailo Milinkovi, sinova 2, volova 3, krava 2, junadi 2, svinja 1, konice 2, kopaa vinogra
2, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Franjo Berkani, sin 1, volova 3, krava 1, june 1, svinja 1, konice 2, kopaa vinograda 3 juta
penice 4, jurao zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Ukupno: sinova 3, konja 3, volova 13, krava 9, junadi 13, svinja 19, konica 9, kopaa
vinograda 16, jutara penice 22, jutara zobi 3.5, vozova sijena 19, najamnika 7.
2) Ovi gore navedeni stanovnici dobrovoljno su odluili nastaviti vojniki ivot.
Osobno nazoni Mihat Lovri, Marko Dinkovi3 i Grgo Miki, nakon prisege, ispitivani po
tokama, rekli su:
Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke nisu u mogunosti obraivati svoje seosko
poljodjelstvo ni zemlju te zato ne trae okolno susjedno zemljite. U ovom mjestu stanovnici, jo od
osmanskog doba, uivaju svoju batinu bez ikakve komorske dodjele i do sada nisu plaali nika/cv
poreza na zemlju.
1
Usp. Juraj uk, "Poeko plemstvo i poeka upanija od prvih sauvanih imena i naziva do polovice etrnaestog
vijeka", Rad JAZU, Zagreb, 1925, 53, /kratica; uk (1925)/; Juraj Kolari, Dvjesta novokupelakih proljea, Zagreb, 1977,
26, /kratica: Kolari (1977)/.
2
Mauran (1988), 218s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Batrina (1698), Battrina (1760).
3
U popisu stoji Dunkovi.

Gospodin pukovnik Giba do sada besplatno medu stanovnicima vri sudske poslove.
Stanovnici ovog posjeda platili su 1696. i 1697. g. vojnicu skupa s cijelim vojvodstvom. Uz to s
nameti - samo na stanovnike ovog sela - da su gotovo svake godine izdravali dva konjanika bilo
carske , bilo narodne vojske. Prvima su stanovnici mjeseno plaali po 4 florina, a narodnoj vojsc
osim hrane, drugo nita nisu davali.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe stanovnici ovog posjeda morati su godinje za
brodsku tvravu besplatno nasjei i dovui 100 hvata drva za loenje.
Stanovnici ovog sela bili su prinueni, za utvrivanje brodske tvrave, besplatno dati 400 veli
palisada, a za radove na opkopima godinje jednog radnika bez novane naknade; ipak, dobivao
je carski kruh.
Za spomenute radove stanovnicima nije nita plaano.
Razlog i utemeljitelji komorskog gospodarstva stanovnicima su nepoznati.
3) Ovo se selo nalazi u ravnici pored rijeke Orljave. Zove se Batrina. Udaljeno je etvrt milje o
Kobaa, 10 od Osijeka a 25 milja od Petrovaradina.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari rimokatolike
vjeroispovijedi
Imaju pet skromnih kua napravljenih od iblja, pokrivenih drvenim korama. Imaju dva cijela
narodna selita. Ovaj se posjed prostire oko pola milje uokolo. S istoka mei sa selom Luani, sa
zapada Sie, s juga Priac, mjesto gdje je nekad bila skela, sa sjevera selom Dragovci Granice m
dotiu: s istoka Koba, sa zapada Svinjar (Davor), sjuga Banja Luku, sa sjevera Poegu.
Selo posjeduje oko 50 jutara plodnih oranica i neobraena zemljita. Rtova nema. Ima oko 20
jutara sjenokoa, oko 50 jutara uma za loenje i boljih raznih vrsta drvea za gradnju.
U mjestu se ne nazire nikakva graevina. Ima jednu vodenicu na rijeci Orljavi. Ima oko 20
jutara ironosnih uma, do sada slobodnih odirovine. Ribnjaka nema, a u rijeci Orljavi nae se
manjih riba.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Zaifis-beg iz Banja Luke kome je, kao naknadu, svaka
kua plaala 50 denara, svaki je stanovnik morao raditi tri dana, a na svaku svinju trebalo je platit
po jedan denar.
Svake su godine gospodaru zemlje davali desetinu od vina i svih drugih prinosa.
Osmanskom caru, kao vojnicu, svaka je Icua plaala po 80 denara.
Njegovu Velianstvu, osim ranije spomenutih obveza plaanih s cijelim vojvodstvom i nameta
naravi po odredbi Ivana Jurja Schlintenbucha te osim vojnike slube koju vre, do sada drugo n
nisu davati.
Ove iznesene toke nazoni su dobrovoljno i jednoduno potvrdili.
b. Batrina je 1730. imala 30 kat. kua i drvenu kapelu. Neto kasnije (1746.) selo je imalo 37
kua i kapelu sv. Antuna, opata, sa zvonom. Izvjee 1758. napominje kako je u spomenutoj kapeli
sveeva slika i slika BDM Pomonice, a zvono je bilo teko oko 35 kg. Selo nije imalo svoga
groblja nego su se sahranjivali kod kapele sv. Pavla, skupa s jo nekoliko drugih sela sianske upe.
God. 1760. Batrina je imala 39 kua, 61 obitelj i 318 katolika. Kuedomaini su bili: Antun
Bili (-,7), Bartol Diakovi (3,15), Matija Denanovi (2,13), Abraham Bogdanovi (1,7), Ivan
Bogdanovi (3,18), Franjo Donkovi (2,3), Ivan Donkovi (-,4), Ivan Donkovi (1,5), Josip
Herpai (1,5), Mijo Kazi (2,10), Vid Kerni (2,14) Grgo Kovaevi (4,16), imo Kovaevi
(2,10), Tomo Kovaevi (3,14), Marko Livi (1,6), Andrija Lovri (1,7), Janja Lovri (-,4), Juro
Lovri (3,11), Josip Lovri (2,7), Luka Lovri (1,10), Marin Lovri (1,6), Antun Mateli (2,8),
Marijan Miki (1,4), Marijan Miki (1,6), Andrija Milinkovi (2,9), Augustin Milinkovi (1,6),
Juro Petkovi (1,9), Josip Petkovi (1,4), Grgo Puli (1,4), Mijo Puli (2,4), Anto Romi (1,11),
Juro Romi (1,5), Petar Romi (1,6), Ivan Seni (2,6), Franjo Tomaevi (-,6), Luka Vlahovi
(1,4), Grgo Tuni (5.14), Matija Vlahovi (2,14), Mijo Ausi (2,6).

God. 1769. Batrina je imala 36 kua 64 obitelji i 345 katolika.4

Uz vojni zemljovid iz 1780. o Batrini pie: "Potok Brajnovac, dalje nizvodno prema ivikama
zvan Struga, vijuga izmeu dvije stope visokih obala pored sela... premoen je s tri stabilna mosta,
a na putu odavde do Seoca isto tako jednim drvenim mostom... Voda mu je pitka i samo za vrlo
vruih ljeta povremeno presui. Za jakih kia naglo nabuja, te se prelije, a ta su prelijevanja
openito kratkotrajna. (...) Padina brijega Jeevik dominira nad ovdanjim krajem. (...) asniki
stan u selu zidana je zgrada, a crkva izvan tog sela na putu za Seoce samo je drvene grae."5
Batrina je oko 1800. imala 354 katolika,61837. 390,71857. 364,1890. 500,1931 945,1953.
1197,8 a 1991.1149 stanovnika.
14.2. BILI BRIG
i

Bili Brig se nalazi pored regionalne ceste izmeu Nove Kapele i Vrbove, s desne strane potoka
Kamenice, 19 km jugoistono od Nove Gradike, 3,5 km sjeverozapadno od Nove Kapele, 133 m
n/m.
U izvorima se naziv sela spominje tek 1758. god. Ali na bilobrikom podruju mjesni naziv
Dubovac, na predjelu Gospina polja, svjedoi kako je tu od XIII. do XVIII. st. bio velik i bogat
posjed.
Plemiki posjed Dubovac, koji se nalazi na starom potoku Dubovcu, dananjem Kamenici, u
predjelu Bilog Briga i Magi Male, dala je 1259. kraljica Marija, ena hrvatsko-ugarskog kralja
Bele IV. (1235.-70.), plemiu ehu Puinu. Kraljica Elizabeta, majka hrvatsko-ugarskog kralja
Ladislava (1272.-91.), darovala gaje Nikoli, Stjepanu i Petru aku. God. 1356. Dubovac prelazi
plemiima Gorjanskim.1 Oni su Dubovac uinili sreditem svojih velikih posjeda u tom dijelu
upanije. Tako je nastao dubovaki kotar koji se spominje 1408. god. U Dubovcu su drani
nedjeljnji sajmovi koji su donosili bogat prihod. Zbog takva poloaja naselje je podkraj XV. st.
steklo i trgovako-obrtniki stupanj koji su, u poekoj Posavini u to doba, dobila jo dva vea
mjesta u njegovu susjedstvu: Vrbova iDimitrovci (kasnije nazvani Petrovo Selo). U naselju je rano
osnovana upa sa zidanom crkvom BDM. Dolaskom Osmanlija Dubovac nije sruen pa mu se i
naselje odralo u veem broju. Ono je ouvalo i svoju crkvu, koja je u XVII. st. pripadala upi sa
sreditem u Radkovu Potoku. Biskup fra Marijan Maravi je u njoj 10.XI.1646. krizmao 217
katolika.2
U komorskom popisu 1698. Dubovac se ne spominje. Prema izvjeu 1730. imao je 25 kat.
kua i ranije spomenutu zidanu crkvu BDM, a oko nje groblje, koja je bila upna crkva sianske
upe. U sljedeem izvjeu (1746.) selo se smanjilo na 20 kua a u crkvi nije nita novoga
uraeno.3 God. 1758. pohoditelj upa biljei kako je upna crkva BDM, dimenzija oko 18x8 m, na
breuljku Dubovcu, pokrivena daskom. Unutra su bila tri oltara s kipom BDM. Na strani
evanelja bila je slika na dasci sv. Ivana Krstitelja, a na strani poslanice sv. Ivana Nepomuka. Tu su
bili i natpisi: "Utoie grinika, Zdravjenemonika, Pomonico krstianska!" Sliku sv. Josipa na
njegovu oltaru nabavio je kapetan Maurovi, sliku sv. Lovre za njegov oltar darovao je gospodin
Tkalevi, a sliku sv. Ane s Gospom i sv. Joakimom darovala je gospoa pukovnika De Rieda.

4
5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 342; popis, kut. 89, 121s; 32/IV, 179.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 150s.
<' Usp. NAZ Prot, 213, 270.
7
Usp. Schematismus deri (1837), 51; (1929), 56.
8
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. uk (1925), 53-55; Koiari (1977), 26-28.
2
Usp. Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 359; Maravi (1887), 110.
3
Usp. NAZ Prot. 29/1, 74,112; Usp. Sran (1995), 65. U izvorniku stoji: Dubovacz (1730).

Misa se slavila svake mlade nedjelje i na marijanske svekovine. Crkva je imala kameni oltar i
pribor potreban za sluenje mise.4
Proces saseljavanja je pospjeila nova kraljevska cesta (via regia) koju su sredinom XVIII. st.
krajike vlasti gradile nekoliko km junije od Dubovca te odredba da se seoska gospodarsva
razvrstavaju u seline jedinice. U izvjeu 1758. Dubovac se kao selo vie ne spominje, ali se sad uz druga ranije spominjana sela - prvi put spominje Bili Brig, On je 1758. imao 34 katolike kue,
41 obitelj i 127 odraslih, to je znak da se tu dio Dubovana preselio a selo preimenovalo.
God. 1760. Bili Brig je imao 32 kue, 49 obitelji i 263 katolika. Kuedomaini su bili: Marko
Beni (1,5), Ivan Beni (2,11), Marin Beni (3,15), Matija Beni (2,7), imo Beni (1,3), Nikola
Berki (1,3), Anto Berki (2,5), Franjo Berki (2,5), Juro Berki (1,10), Marko Bonjakovi
(.1,6), Juro Bonjakovi (2,5), Marko Bonjakovi (1,5), Tomo Bonjakovi (3,14), Luka
Bonjakovi (2,5), Marin uturi (3,13), Matija uki (2,16), Ivan Labavi (1,5), Stjepan Labavi
(3,8), Juro Labavi (1,5), Marin Labavi (2,7), Anto Labavi (1,5), Grgo Ograevi (-,4), Matija
Ograevi (1,2), Josip Ograevi (-,4), Bartol Rakovi (1,5), Juro Sori (2,10), Nikola tivi
(1,8), Grgo tivi (2,19), imo tivi (2,14), Juro Tuci (1,4), Stjepan Vlahi (1,3) i Grgo Vlahi
(1,3).
God. 1769. selo je imalo 29 kua, 44 obitelji i 253 katolika.5
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bilom Brigu pie: "Potok Benakia dol u selu na prolaznoj
zemaljskoj cesti od Nove Gradike za Vinkovce premoen je vrstim drvenim mostom... korito
mu je pjeskovito, a voda mu je za ljude pitka; za vruih ljeta povremeno presui te je prohodan
pjeice i konjima na razliitim mjestima ispod i iznad sela. (...) Nad selom i njegovom okolicom
dominira uzvisina Ravnja, ovdje djelomino obrasla umom; na njoj se punih etvrt sata do sela
na putu za Srednji Lipovac nalazi crkva vrste grae, zvana Dubovac...".0
Oko 1800. Bili Brig je imao 189 katolika,71837. 204, 1857.163,1890.343,1931. 614,1953.
667,<J a 1991.423 stanovnika.
, Stjepan Pavii tvrdi kako su od druge polovine XIX..st., "kad su mnoge starinake porodice
zbog bezdjetnosti stale izumirati, te se po tim selima nalo obilno zemlje na prodaju", tu su prvo
doselili Gorani sa ogulinskog podruja i Delnica, a za njima su doli i Liani. Zato "oni prevlauju
ve daleko starosjedioce u Vrbovi, Bilom Brigu i Novoj Kapeli".10
14.3. DONJI LIPOVAC
Tri sela Donji, Srednji i Gornji Lipovac nalaze se u prigorju Poeke gore, koja su u starini bila
gusto naseljeno, a selo se jedinstveno zvalo Lipovac. U unutranjoj uporabi bilo je podijeljeno li
jedanaest zaselaka. Danas su to tri posebna sela. Budui da se sredite toga velikog naselja nalazilo
u Srednjem Lipovcu, neto vie o njemu, u starini, rei u ondje.
Donji Lipovac nalazi se s desne strane potoka Rinovice, 22 km istono od Nove Gradike, a 3
km sjeverno od Nove Kapela, 136 m n/m.
U veini izvjea Lipovac se uzima kao jedinstveno selo, a u opirnom izvjeu iz 1758. kad je
naselje ralanjeno u 11 zaselaka, dananji Donji Lipovac zvao se uanje. Imao je 13 kua, 24

Usp. NAZ Prot. 30/11, 334-348.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 348; popis, kut. 89, 115s; 32/IV, 179. U izvorniku stoji: Biclibrigh (1758), Bili Brek (1760).
''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 148s.
7
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
* Usp. Schemalismus cleri (1837), 51,
"Usp. Koreni (1979), 421.
Usp. Pavii (1953), 245.
s

obitelji i 104 lanova, a treba li mu pridodati jo koje od drugih deset zaselaka, iz izvora se ne moe
naslutiti.1
God. 1760. uanje je imalo 13 kua 32 obitelji i 165 katolika. Kuedomaini su bili: Anto
Benkovi (2,7), Bla Benkovi (2,8), Filip Benkovi (3,18), Ivan Benkovi (3,14), Petar
Benkovi (1,8), Adam Droi (2,6), Franjo Droi (3,17), Antun Droi (1,7), Marko Droi
(4,17), Petar urdi (2,10), Filip urdi (2,10), Ivan Lukai (3,21), Stjepan Pejakovi (4,22).2
God. 1765. selo je imalo skromnu drvenu kapelu sv. Ignacija u koju su, u vrijeme mise, pribor
donosili iz kapele sv. Luke. Crkvenjak je Stjepan Pejakovi.3 Sto godina kasnije (1865.) u
uanjima je obnovljena kapela u ast sv. Vida.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. u opisu sela stoji: "Potok Brajnovac, na kojem se nalaze razliite
liarice, u selu je zbog povienih obala premoen drvenim mostom... Naglo bujanje toga potoka
za jakih kia ne traje dugo i ovdje nije toliko jako. (...) Ovim krajem dominira brdo Motajac,
obraslo rijetkim drveem i vinogradima. (...) asniki stan u selu drvene je grae."5
Oko 1800. uanje je imalo 204 stanovnika,61837.224,7 a pod nazivom Donji Lipovac 1857.
199,1890.288,1931.466,1953.470,8 a 1991. 334 stanovnika.
14.4. DRAGO VCI
Naselje se nalazi 5 km sjeveroistono od Nove Kapele na putu prema Pleternici, pod gorjem
Majdan, s desne strane Orljave, 109 m n/m.
Spominje se u komorskom popisu 1698., ali nije obraeno.1
U izvjeu 1730. Dragovci su obraeni skupa s sa selom Ratkovicom, koje je udaljeno 4 km, te
su skupa imali 40 kat. kua. Na breuljku, oko pola sata od sela, bila je zidanu crkvu sv Mihovila,
arkanela, dimenzija oko 16x7 m.2 U crkvi je bila stara slika zatitnika, na platnu. Nije imala kora
ni tornja, ali je bila dobro ograena. Oko crkve bilo je groblje u koje su sahranjivani katolici iz
Dragovaca, Ratkovice, Stare Kapele i Komornice. U njoj je sluana misa samo na njezina
zatitnika i zornica na Boi.
U samom selu, na uzviici, bila je sagraena drvena kapela sv. Antuna Padovanskog, sa
zvonom od oko 45 kg. U dragovakim vinogradima bila je kapela sv. Vinka.
God. 1760. Dragovci su imali 33 kue, 47 obitelji i 239 katolika. Kuedomaini su bili: Grgo
Bonjakoiv (1,6), Stjepan Deli (1,5), Matija Deli (1,5), Mijo Deli (1,5), Marko Deli (1,5),
Bartol Bonjakovi (1,17), Franjo Bonjakovi (1,3), Juro Dosegovi (3,17), Luka Grahovac
(1,3), Bla Gubidan (2,7), Lovro Pui (2,7), Matija Kozloder (1,5), Matija Kaurunovi (1,6),
Matija Ivanievi (2,5), Luka Martinovi-Zingari (1,10), Ivan Meki (2,7), Grgo Mihaevi
(2,17), Lovro Orikovi (2,6), Bogdan Orikovi (1,6), Anto Osti (1,6), Franjo Poljac (1,5),
Marko Poljac (1,7), Josip Poljac (2,6), Nikola Zebevi (1,6), Ivan Zebevi (2,6), Petar Zebevi
(3,16), Marin Zebevi (1,3), Juro ivi (1,9), Matija Stoi (1,9), Marko Varoi (2,7), Franjo
Zubovi (1,4), Andrija Zubovi (1,10) i Martin Svinjarac (2,9).

U izvorima stoji: Szusanyc, Ssussanjc (1760), Shushanya (1800), Shushanic (1837)

Usp. NAZ popis, kut. 89, 116,
s
Usp. NAZ Prot. 31/IIIj 99s.
4
Usp. Buturac (1931), 249.
s
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 151s.
" Usp. NAZ Prot. 213, 270.
1
Usp. Schematismus cleri (1837), 51.
8
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Mauran (1988), 219, "pagus Dragocz" (1698), Dragovcziy (1730), Dragovacz (1760).
2
U izvjeu fra Petra Nikolia 1660. crkva sv, Mihovila nalazi sc u upi "Grako potoehi" (Ratkov Potok, Ratkovica).
Usp. Smiikias (1891), 9.
2

God. 1769. selo je imalo 28 kua, 44 obitelji i 219 katolika.3

U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Mali potok, koji od izvora nizvodno tee iz
oblinje ume, u selu je premoen drvenim mostom, ljeti je veinom suh, a kroz ravniarska polja
ispod sela sve do rijeke Orljave na razliitim je mjestima prohodan; inae nije ni od kakve
vanosti. Taj potok Orljavu opskrbljuje pitkom vodom za stoku... uma brda Jeevik i brda
Hrani sastoji se od mjeovitog drvea, visokog i srednje visine... Ta brda povezana su izan ponora,
koji se prostire izmeu njih i zavrava ovdje kod sela; u ovom kraju ta su dva brda najvie
uzvisine...".4
Oko god. 1800. Dragovci su imali 204 katolika,51837. 256,51857.280,1890.336,1931.543,
1953. 613,7 a 1991. 604 stanovnika.
14.5. GORNJI LIPOVAC
Selo je smjeteno u prigorju Poeke gore, 22 km istono od Nove Gradike, 7 km sjeverno od
Nove Kapele, 174 m n/m.
U strunim kartama, uz ime sela, stoji i naziv Matievi. Vie o prolosti sela bit e reeno u
opisu Srednjeg Lipovca.
U izvjeu 1758. za Matievi Malu kae se da na breuljku ima kapelu sv. Jeronima sa
zvonom od oko 25 kg, U izvjeu 1761. kapela je nazvana sv. Andrije.
God. 1760. Matievac je imao 17 kua, 33 obitelji i 169 katolika. Kuedomaini su bili: Nikola
Gazdovi (2,15), Franjo Gazdovi (3,15), Luka Gazdovi (2,11), Juro uri (-,4), Nikola Kelei
(2,7), Ivan Matievi (2,10), Luka Matievi (2,7), Marko Matievi (2,17), Nikola Matievi
(2,10), Demeter Matievi (2,7), Mijo Matievi (2,5), Marko Malai (1,8), Josip ivi (1,6),
Nikola ivi (3,16), Anto Starevi (3,17), Juro Starevi (2,6) i Luka Starevi (2,8).
God. 1765. u Matievcu je bila skromna drvena kapela sv. Andrije apostola, sa slikom sveca.
Crkvenjak je bio Franjo Gazdovi.1
O Gornjem Lipovcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Brajnovac - koji nastaje iz
razliitih izvora gorja Veliki Jezer, a njihova se voda iznad sela sjedinjuje... prohodan je pjeice i
konjima. Za jakih kia taj potok brzo nabuja i prelije se tako da se u ovdanjem podruju ne moe
prijei devet do dvanaest sati. uma gorja Veliki Jezer, puna dubokih i neprohodnih ponora,
obrasla je mjeovitim visokim i srednje visokim drveem. (...) Meu oblinjim uzvisinama, koje
dominiraju selom sa svih strana; najvie je brdo Matievac u blizini sela. (...) Crkva sv. Andrije na
breuljku izvan sela drvene je grae."2
U Matievcu ili Gronjem Lipovcu je 1789. osnovana katolika upa. Pripadala su joj sela:
Pavlovci, Stara Kapela, Srednji Lipovac, Komorica i krabutnik. Selo je oko 1800. imalo 155
katolika,31837.230,41857.227,1890.459,1931.573,1953.326,5 a 1991.152 stanovnika. Crkva
Presv. Trojstva sagraena je 1837. godine.6
-1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 342-348; 31/111, 102; popis, kut. 89, 120s; 32/1V, 179. U izvjeu 1730. stoji kako
jc kapela u selu posveena sv. Vidu, ali u svim kasnijim izvjeima sv. Antunu. U opisu prednost jc dana Dragovcima
pred Ratkovicom, koja je 1734. imala 23 pravoslavne kue. Usp. Spomenica (1930), 212.
4
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 159s.
5
NAZ Prot. 213, 270.
h
Usp. Schematismus deri (1837), 51.
7
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. NAZ Prot. 30/11, 348; popis, kut. 89, l!8s; 31/111,101. U izvroniku stoji: Matichcvczi (1760), Mattichcvicli seu
Lippovacz Sup. (1800).
2
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 155s
3
Usp. NAZ Prot. 213, 274.
4
Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 55s.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
ft
Usp. Draganovi (1975), 86.

14.6. MAGI MALA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 20 km jugoistono od Nove Gradike, a 4 km
jugozapadno od Nove Kapele, s lijeve strane potoka Kamenice, 95 m n/m.
Ne spominje se u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698. U starijim izvjeima selo
je bilo ukljueno u Sie. Tek 1758. pojavljuje se samostalno s kapelom sv. Ivana Napomuka,
dimenzija oko 12x7 m, i zvonom od oko 30 kg. Crkvenjak je bio Pavao Skvori.
God. 1760. Magi Mala imala je 33 kue, 68 obitelji i 342 katolika. Kuedomaini su: Antun
Bebovi (4,14), Pavao Blaevi (2,8), Toma Blaevi (2,10), Anto Cili (3,13), Ivan Gigi (1,5),
Ana Filipovi (-,3), Juro Filipovi (3,15), Marko Filipovi (4,16), Mijo Filipovi (1,2), Stanko
Filipovi (-,4), Luka Jai (1,4), Juro Ivanagi (2,6), Ivan Katei (4,19), Marijan Krii (1,15),
Vinko Krii (4,20), Anto Magi (2,15), Juro Magi (4,25), Matija Magi (1,5), Mijo Magi (-,1),
imo Oi (3,12), Marijan Oi (2,11), Pavao Oi (1,6), Franjo Skvori (3,13), Mato Skvori
(1.3), Matija Skvori (2,11), Marko Skvori (3,16), Pavao Skvori (4,20), Aneo pani (2,18),
Marijan uni (1,4), Ivan Soboti (1,6), Josip Soboti (2,9), Martin Vildanovi (2,8) i Martin
Vrai.
God. 1769. selo je imalo 27 kua, 63 obitelji i 344 katolika.1
Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Benakia dol ljeti je veinom suh..., u ovom
podruju premoen je s etiri drvena mosta... Voda se, kad tee, na pola sata od sela gubi u umi
Veliki lug. (...) Poplave koje Sava povremeno prouzroi ire se preko ume Veliki lug i ovostranih
oblinjih polja sve do kua donjeg dijela sela...".2
U izvjeu oko 1800. stoji da selo ima kapelu sv. Ivana Nepomuka i 537 stanovnika,31837.
466,4 1857. 457, 1890. 576,1931. 790,1953. 822,5 a 1991. 522 stanovnika.
14.7. NOVA KAPELA
Naselje je nastalo na raskriju regionalnog puta i puta u smjeru Poege, 22 km jugoistono od
Nove Gradike, 123 m n/m.
Podruje Nove Kapele ranije je pripadalo upi Ratkov Potok a od poetka XVIII. st. upi SieDubovac. Kad je sredinom XVIII. st. sagraena kraljevska cesta i odreeno da se ratrkana sela
uvrstaju pored prometnice, kretanje puanstva uvjetovalo je i prenoenje starih upnih sredita u
nova. Duobrinitvo su vodili franjevci. U matici roenih od 1729. Sie se naziva "Capela", a
1742. stoji "svi iz Sia, tj. iz Kapele". U kanonskim izvjeima 1761. stoji "Sie, puki Kapela", a
1765. pie da se kapela sv. Klare nalazi u Novoj Kapeli.J
God. 1760. Nova Kapela je imala 25 kua, 47 obitelji i 248 katolika. Kuedomaini su bili:
Matija Babi (1,8), Franjo Banovi (2,5), Mijo Banovi (1,7), Josip ori (2,6), Stjepan ori
(1.4), Antun Bosani (1,8), Bla Fulirovi (2,8), Andrija Doli (2,10), Mijo Doli (1,4), Anto
Jai (3,17), Josip Jai (1,10), Nikola Jai (3,18), Franjo Kalaii (1,4), Grgo Kalaii (2,16),
Anto Leki (2,9), Pavao Leki (1,6), Grgo Luki (3,14), Josip Luki (1,12), Matija Luki (4,16),
Antun Smai (3,15), Matija Smai (1,7), Matija Smai (4,21), Matija Sraai (2,9),2 Anto Vukali
(1,6) i Pavao Vukali (2,8).
1
Usp. NAZ Prot. 30/11, 341; 31/111, 97; popis, kut. 89, IlOs; 32/IV, 179. U izvroniku pie: Magissha (1760), Magich
Mala (1769).
'-HNTZ, Gradika pukovnija (1999), !45s.
* Usp. NAZ Prot. 213, 270.
4
Usp. Schematismus deri (1837), 51.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Kolari (1977), 71-83.
2
Kuedomaini istog imena i prezimena, ni u drugim naseljima nisu rijetkost.

God. 1769. Nova Kapela je imala 22 kue 36 obitelji, 218 katolika te jednu pravoslavnu kuu.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Novoj Kapeli pie: "Potok Vrutak natapa se iz razliitih izvora
ispod oblinje uzvisine Ravnja, a njihovi se istoi, nakon to prou selo, sjedinjuju... Njihova
voda, koja ljeti esto presui, pitka je. Padina uzvisine Ravnja, na mjestima obrasla bunjem,
dominira nad selom i njegovim krajobrazom. (...) Od zidanih zgrada, iz kojih je vidljiva prolazna
zemaljska cesta, u selu se nalaze ove: crkva, upni dvor, satniki stan i gostionica."4
Iz Sia u Novu Kapelu preneseno je sjedite upe i preimenovan naslov. upnik vl. Tomo
Grgurevi (1769.-92.) poeo je 1773. u Novoj Kapeli graditi crkvu Roenja BDM, koja je
dovrena u rujnu sljedee godine, a posveena 13. srpnja 1777. god. Iz stare upne crkve u
Dubovcu, uz ostalo, prenesen je Gospin kip i stavljen na glavni oltar. Umjesto njega je kasnije na
glavni oltar postavljen pozlaeni kip BDM. Kapela sv. Ivana Krstitelja u selu je sagraena 1863.
god.3
Oko 1800. naselje je imalo 224 katolika,61837.245,71857.264,1890. 640,1931.857,1953.
980,8 a 1991.1018 stanovnika.
14.8. PAVLOVCI
Selo se nalazi u poekom gorju 24 km istono od Nove Gradike a 7 km sjeveroistono od
Nove Kapele, na odvojku puta to sredite opine vee s Gornjim Lipovcem, oko 200 m n/m.
Ne spominje se u starim izvorima ni u komorskom popisu 1698. God. 1730. Pavlovci su imali
9 kat. kua i ruevine stare crkve sv. Nikole a oko njih je bilo groblje. Do sljedeeg izvjea (1746.)
uz spomenute ruevine sagraena je drvena kapela sv. Nikole. Crkvenjak je bio Petar Doli. U
izvjeu 1804. stoji kako je kapela sv. Nikole naslonjena na reevine crkve tako da je jedna njezina
strana bio zid prastare crkve.
God. 1760. Pavlovci su imali 8 kua, 12 obitelji i 70 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan
Babi, (1,9), Petar ani (2,8), Petar Doli (3,11), Mijo Doli (-,10), Luka Doli (1,7), Bla
Ralai (-,5), BlaJRalai (2,10), Josip Ralai (3,10).'
O Pavlovcima, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Selo lei u ponoru koji se prostire ovdanjim
krajem. Potok Livadica, koji u tom ponoru izvire, natapa ga vodom; iznad sela u taj potok
nizvodno uviru druga dva potoka, izvirui iz malih nevanih izvora s oblinjega gorja... Voda tog
potoka povremeno ljeti potpuno presui, a za jakih kia, kad se slijeva s gorja sa svih strana, prijee
obale... i esto osam do dvanaest sati onemogui svaki prolaz. (...) Crkva sv. Nikole na povienom
terenu izvan sela drvene je grae."2
Oko god. 1800. selo je imalo 104 stanovnika,3 1837. 210,4 1857. 205 - od 1869. do 1931.
Pavlovci su biljeeni skupa s Gornjim Lipovcem -1953.261,5 a 1991.82 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 74, 112; 30/11, 348; popis, kut. 89, 123; 32/IV, 179; Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb 1945,359.
HNTZ, Gradika pidcovnija (1999), 149s.
Usp. Kolari (1977), 129-141; Buturac (1931), 245-248; Draganovi (1975), 86.
6
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
7
235 katolika i 10 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleii (1837), 51.
* Usp. Koreni (1979), 422.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 345, 348; 31/111, 93,101; popis, kut. 89, 119; Kolari (1977), lOls. U izvjeu
1746. stoji da je drvena kapela sv. Pavla, ali sc u svim ostalim navodi kapela sv. Nikole.
2
HNTZ, Gradika puicovnija (1999), 156s.
s
Usp. NAZ Prot. 213, 274.
4
Usp. Schematismus eleri, (1837), 52.
5
Usp. Koreni (1979), 422s.
4
s

14.9. SEOCE
Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 23 km jugoistono od Nove Gradike, 2
km juno od Nove Kapele, 101 m n/m,
Ne spominje se ni u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. god. U izvorima se
naizmjenice zove Seoce i Selce, a 1730. imalo je 16 kat. kua i drvenu kapelu sv. Pavla. U
sljedeem izvjeu (1746.) broj kua se poveao na 35. U groblju su, kod spomenute kapele, uz
mjetane sahranjivani i stanovnici Batrine. God. 1758. u selu je bila i drvena kapela sv. Roka,
dimenzija oko 9x5 m, s malom sakristijom i zvonom od oko 20 kg nabavljenim u Zagrebu.
Crkvenjak je Matija Habjanovi.
God. 1760. Seoce je imalo 33 kue, 68 obitelji i 402 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan
Habjanovi (2,15), Ivan Habjanovi (1,5), Mijo Bui (2,13), Filip Bui (2,13), Josip ebi
(4,19), Stjepan uri (2,15), Josip Dekani (2,9), Stjepan Dekani (1,6), Ivan Franji (4,19),
Andrija Grgi (2,13), Marin Grgi (2,15), Juro Gliveti (3,15), Juro Gliveti (1,5), Luka Gliveti
(2,12), Tomo Gliveti (1,6), Pavao Klokoi (4,18), Filip Kluki (1,19), Pavao Lazari (2,10),
Franjo Livi (2,6), Ivan Lui (-,7), Grgo Mileti (3,20), Matija Mileti (2,8), Matija Mileti
(3,17), Matija Mileti (2,12), Franjo Mikovi (3,16), Martin Mikovi (-,5), Juro Mudrilovi (,2), Grgo Nimkovi (2,17), Franjo Pei (2,15), Luka Peki (4,13), Mijo imi (3,15), Ivan
Tomai (1,7) i Mijo Tomai (3,15).
God. 1769. Seoce je imalo 33 kue, 76 obitelji i 445 katolika.3
O Seocu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Suha graba koja nedaleko odavde prema Siama
tee u potok Vrutak samo za kina vremena sadri vodu... Moe se prijei pjeice i konjima samo
u podruju gdje je premoena mostom na putu za Novu Kapelu. Mali breuljak izmeu putova
koji vode za Batrinu i Novu Kapelu dominira nad podrujem oko sela."2
Oko god. 1800. Seoce je imalo 454 stanovnika i kapelu sv. Roka,31837.434/1857.441,1890.
397,1931. 533,1953 633,5 a 1991. 426 stanovnika.
Poetkom XX. st. u selo su doseljavali Gorani, Liani i Zagorci/'
14.10. SIE

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 22 km jugoistono od Nove Gradike a 4 km

juno od Nove Kapele, 96 m n/m.
Ne spominje se u starijim izvorima, a u komorskom popisu 1698. ovako je predstavljeno:
a} 1) Imena stanovnika i podlonika:
Franjo Babi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, juta
zobi 4, vozova sijena 4, najamnik 1.
Vinko Liki, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara pen
5, jutro jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 4, najamnik 1.
Filip Smai, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 2, svinja 3, kopaa vinograda 3, vozova sijena
najamnika 3.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 344, 348; 31/111, 96; popis, kut. 89, 122; 32/IV, 179. U izvorniku stoji: Szelczy
(1730), Szcllczc (1760), Sclczc (1769).
2
HNTZ, Graduka pukovnija (1999), 144.
3
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
4
Usp. Schematismus cleri (1837), 51. U cmatizmu stoji Scocc.
s
Usp. Koreni (1979), 422.
4
Usp. Pavii (1953), 245.
' Mauran (1988), 220-222. Prijevod s latinskog jezika.

Grgo Gliveti, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopaa vinograda 4, jutara penice
jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Petar Seni, ki 1, konj 1 vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 6, konica 4, kopaa vinograda
jutara penice 4, jutara zobi 2, vozova sijena 4S najamnika 2.
Ivo Radievie, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopaa vinograda 4, juta
penice 6, jutro jema 1, jutro zobi 2, vozova sijena 5.
Franjo Turkai, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, juta
penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
'"
Mihal Magi, sinova 2, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, svinja 20, kopa
vinograda 2, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Juro Filipovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 7, kopaa
vinograda 3, jutara penice 6, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnika 2.
Mato Skvori, sinova 3, vol 1, krava 1, junadi 2, s\>inja 3, konica 1, jutara penice 5, jutro je
1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 4, najamnik 1.
Ivan Jurainovi, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Bla Skvori, sin 1, keri. 4, vol 1, krava 1, junadi 3, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1
jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3.
Luka Rakovi, sin 1, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara
penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Maro Madari, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutr
jema 0.5, vozova sijena 2.
tipan Harldi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5,
sijena 1.5.
Paval Madari, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, jutro zobi 1, vozov
sijena 3.
Marko Keevi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, konice 2, jutara penice 1, voz sijena 1.
MihoKeseri, kil, voli, krava 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1.
tipan Lapori, keri 2, voz sijena 1.
Paval Harkei, sin 1, vol 1, krava 1, jutro penice 0.5.
Maro Sebeli, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 2, kopa
vinograda 8, jutro jema 0.5, vozova sijena 2.
Mihat Keeri, keri 2, voli, krava 1, june 1, svinja 5, konica 2, jutro penice 1.5, voz sijena 1
Mato Keeri, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, juta
penice 2, voz sijena 1.5.
Ivan Keeri, krava 1, june 1, svinja 3, jutro penice 1, voz sijena 1.5.
Petar Svii, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
Juro Jankovi, sin 1, krava l,june,l, svinja 2, voz sijena 1.
Ilia Dekani, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro zo
1, vozova sijena 3.
Martin Habianovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijen
3, najamnik 1.
Ivan Gliveti, sinova 2, vol 1, Icrava 1, svinja 4, konica 2, jutara penice 4, jutara zobi 1, vozo
sijena 4, najamnik 1.
Ninko Midrovinec, sin 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 3, vozova sije
2, najamnik 1.
Ukupno: sinova 21, keri 22, konja 21, volova 23, krava 32, junadi 45, ovaca i koza 10, svinja
116, konica 31, kopaa vinograda 42.5, jutara penice 77.5, jutara jema 13, jutara zobi 18,
vozova sijena 74.5, najamnika 17.

2) Ovi gorepobiljeeni stanovnici dragovoljno prihvaaju graniarski nain ivota.

Osobno nazoni Luka Rakovi, Mihal Magi i Ivan Jurainovi, nakon prisege, ispitivani po
tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne mogu potpuno obraivati svoje seosko
gospodarstvo, te ne trae susjedno zemljite. Oni ovaj posjed batine od svojih prea i koriste ga
osmanskog vremena sve do sada, bez ikakve komorske dodjele i doznake, i do sada nisu plaal
poreza ni nameta na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba i asnici narodne vojske djelitelji su pravde u svim sporovima ovim
graninim stanovnicima a tu slubu vre besplatno.
Stanovnici ovog posjeda plaali su 1696. i 1697. g. vojnicu, skupa s cijelim vojvodstvom, svaki
prema svom imovnom stanju. Gotovo svake godine, kao namete u naravi, morali su izdravati sad
dva carska, sad dva narodna vojnika; svakome od carskih vojnika morali su mjeseno plaati po
florina, a narodne vojnike samo izdravati na hrani.
U vrijeme gradnje brodske tvrave stanovnici ovoga sela bili su prisiljeni nasjei i dovui 600
hvata drva za loenje bez kruha ili bilo kakve novane naknade. A, isto tako, morali su
zapovjedniku otoia svake godine besplatno pribaviti 100 vozova sijena.
Ovi graniarski stanovnici, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno nasjei i dovu
4000 veih palisada.
Za obavljene poslove nita im nije plaano.
O autoru komorske gospodarske zapreke stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto u ravnici pored ivopisnog potoka zvanog Bukovac2. Selo se zove Sie3.
Udaljeno je od Kobaa pola milje, od Osijeka 10 a odPetrovaradina 25 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 30 malih prikladnih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih daskom. Imaju dva cijel
narodna selita. Ovaj posjed prostire se oko jednu ugarsku milju uokolo. Na istoku dotie selo
Luane, na zapadu selo Stivicu, na jugu Svinjar (Davor), na sjeveru selo Lipovac. Granice mu
dopiru: na istoku Koba, na zapadu Gradiku, na jugu Banja Luku, na sjeveru Poegu.
Selo posjeduje oko 220jutara oranica i neobraene zemlje, koja je zbog izlijevanja Save esto
upropatena. Rtova poloenih u ravnici ima oko 5 jutara, a dobro odravanih sjenokoa oko 80
jutara. Suma hrastvih, zelenike i vrbovih, za loenje a ujedno iza gradnju, ima oko 50 jutara.
Blizu sela nalazi se dobro pokrivena crlcva 5v. Marije Magdalene, pokornice. Vodenice ne
nijedne. Ima oko 25 jutara ironosnih ali neplodnih hrastovih uma pa su zbog toga osloboene
irovine. Kao ribnjakimaju susjednu mlaku, zvanu Crnak, u kojoj love ribe i kornjae.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Husaim-beg, gradiki zapovjednik, komu su stanovnic
svake kue, kao naknadu, godinje plaali po 60 denara, po tri dana su radili, a na svaku svinju
morali su plaati po jedan denar.
Istom osmanskom gospodaru davali su svake godine desetinu kako od vina tako i od dmgih
proizvoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru kao porez morala je svaka kua godinje davati po 70 denara te vriti tekue
poslove na 'granicu
Njegovu Velianstvu, osim spomenutih nameta to ih je odredio i naplatio zapovjednik Josip
Juraj Schlitenbuch te osim stalne vojnike slube koju besplatno vre, do sada drugo nita ni
plaali

Danas sc zove Sianski potok.

-1 U izvorniku stoji: Szccs (1698), Sziclic (1730), Sziczc (1760).

Upitani za sve ove toke, skupno i posebno, dobrovoljno su ih potvrdili.

b. Nakon velikih pokreta puanstva tijekom bekog rata, u Sie su franjevci premjestili sjedite
upe koje je ranije bilo u Ratkovom Potoku (Ratkovici), a upna crkva, slubeno je bila kamena
crkva Roenja BDM u selu Dubovcu. Matine knjige upe sauvane su od 1725. pod naslovom:
"Ova knjiga pripada sianskoj upi, tj. crkvi Roenje BDM u Dubovcu", a upnik je bio fra Andrija
Guterovi. Meutim, u Siu je ve oko 1708. sagraan upni dom. Izvjee 1730. spominje
drvenu kapelu posveenu sv. Stjepanu kralju, a od 1734. navodi se daje kapela posveena sv. Klari,
sa svim misnim priborom. Selo je 1730. imalo 140 kat. kua, a sianskoj upi pripadala su sela:
Dubovac, Lipovac, Dragovci, Vrbova, tivica, Komarnica, Seoci, Batrina, Pavlovci i krabutnik4,
a sluili su je fra Andrija Guterovi i fra imun iz Straemana. God. 1734. Martin Radievi bio
je vojvoda sela, a Mato tabi, kapetan iz sela.5
U drugom izvjeu (1746.) kapela je imala dva zvona. U selu je sagraena jo jedna kapela u
ast sv. Ladislava. Sie je tada imalo oko 70 kua, a upu su sluili fra Stjepan Mati i fra Andrija
Kuloilovi.e
Pohoditelj upa bio je u Velikom Siu 9. veljae 1758. Tu je bila kapela sv. Stjepana, kralja,
dimenzija oko 13x8 m, sa zvonom oko 12 kg. Fra Marko Oraanovi, zadnji upnik franjevac,
predao je 15.IX.1754. upu 42-godinjem svjetovnom sveeniku vl. Josipu Horvatu, rodom iz
Samobora.7
God. 1760. Sie je imalo 81 kuu, 173 obitelji i 805 katolika. Kuedomaini su bili: Lovro
Apeti (2,11), Mijo Apeti (1,5), Josip Banovi (2,12), Ivan Bari (2,7), Luka Bazdanovi (1,5),
Marko Bazdanovi (1,7), Tomo Berali (3,12), Luka Buneki (4,19), Ivan Cvili (2,6), Tomo
Cvili (2,12), Ilija vori (1,7), Juro vori (4,18), Ilija upi (6,25), Tomo Droi (3,14), Pavao
Burdali (4,11), Luka Glavii (4,20), Augustin Grabri (1,6), Franjo Grabri (3,12), Ilija
Jankovi (2,9), Franjo Jankovi (1,4), Luka Jankovi (3,12), Filip Jankovi (2,11), Kata
Ivankovi (-,2), Josip Ivankovi (4,13), Luka Ivankovi (1,5);
Marko Jurii (3,10), Pavao Jurii (2,10), Marko Kalovi (2,6), Matija Kalovi (1,5), Anto
Kasapovi (2,9), Juro Kasapovi (2,13), Marko Kasapovi (1,3), Bla Kelakovi (1,6), Bla
Kelakovi (1,6), Grgo Kelakovi (1,6), Josip Kelakovi (3,11), Luka Kelakovi (2,5), Tomo
Kelakovi (2,5), Andrija Keeri (1,7), Grgo Keeri (3,12), Marko Keeri (3,10), Martin
Keeri (5,26), Matija Keeri (3,12), Mijo Keeri (1,6), Petar Keeri (2,5), Stanko Keeri
(1.6), Antun Kojanovi (2,12), Stjepan Keeri (1,11), Pavao Keremanovi (1,4), Bla Kojanovi
(2.15), Pavao Kojanovi (4,16), Franjo Kovaevi (2,8), Juro Kovaevi (1,5), Luka Kovaevi
(2.16), Nikola Zapuri (2,5), Ivan Makovi (2,7), Matija Madari (3,10), Tomo Madari (1,5),
Josip Mauvrovi (1,6) Margarita Mili (1,1), Josip Pauevi (2,9), Matijai'Pauevi (2,11), imo
Poceni (1,10), Pavao Rakovi (2,11), Karlo ebeli (2,1.1), Josip ebeli (2,19), Matija ebeli
(2.7), Stanko ebeli (4,19), Stjepan ebeli (3,17), Marin ivkovi (3,20), Matija ivkovi
(4,22), Luka tabi (2,8), Antun Smii (3,13), Juro Smii (3,13), Ivan Smii (1,8), Ana
Svanulovi (1,3), Matija Svanulovi (3,14), Marin Tomi (2,5), Matija Tomi (1,3), Vinko
Vidoi (2,8) i Adam Vraki (2,9).
God. 1769. Sie je imalo 77 kua, 169 obitelji i 813 katolika.

krabutnik jc selo u Poekoj gori jugozapadno od Poege te pripada Poekoj upaniji. God. 1730. imalo jc 5 kat. kua.
Na ruevinama crkvc sv. Katarine, na groblju, bila jc drvena kapela gdje jc sluena misa na spomenutu sveticu. Poslije je
scio pripalo Poegi pa upi Gornji Lipovac. God. 1837. imalo jc 26 katolika i 109 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleri
(1837), 52.
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 74; Sran (1995), 65-67,
15
Usp. NAZ Prot. 29/1, 111-113; Kolari (1977), 79-94.
7
Usp. NAZ Prot. 30/11, 334-348.
K
Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 108-110; 32/IV, 179.

O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok je Vrutak kod sela premoen drvenim
mostom..., ljeti esto potpuno presui. uma Veliki lug u ovdanjem je podruju obrasla rijetkim
drveem srednje visine, a mjestimino gustim grmljem, i odavde nema nikakav drugi prolaz, osim
prolaza za Priac. (...) Crkva u selu drvene je grae."9
Oko god. 1800. Sie je imalo kapelu sv. Stjepana i 771 stanovnika,1 1837.679,111857.605,
1890. 617,1931. 770,1953. 75712 a 1991. 454 stanovnika..
14.11. SREDNJI LIPOVAC
Naselje se nalazi u poekom gorju 21 km istono od Nove Gradike, 6 km sjeverno od Nove
Kapela na putu u smjeru Poege.
U srednjem vijeku cijeli lipovaki posjed pripadao je Poegi jer se nalazio na putu to je taj grad
povezivao s Posavinom. Nazivao se Orljavica. Spominje se 1443., 1444. te 1500-1506. god.1 U
osmansko doba kraj je bio u sastavu upe Ratkov Potok.2 Crkva sv. Luke spominje se 1660. god.3
U komorskom popisu 1698. Lipovac se spominje, ali nije opisan.4
God. 1730. Lipovac, sa svim zaseocima, imao je 100 katolikih kua, kamenu crkvu sv. Luke
i osam drugih malih kapela. U sljedeem kanonskom pohodu (1746.) naselje je imalo 72 kue.4"
Pred ulazom u Srednji Lipovac, na breuljku, s desne strane puta u smjeru Poege, "u selu
Didovi, drugaije Lipovac", nalazila se ranije spomenuta kamena crkva sv. Luke, apostola,
pokrivena daskom s dvije slike sv. Luke na platnu. Oko nje je bilo groblje. Ono je bilo sredinje
sastajalite puanstva cijelog Lipovca. Imala je dva zvona, jedno od oko 60, a drugo od oko 45 kg.
Izvjee 1758. spominje kapelu, koja je neko bila sazidana od kamena gotovo u kvadratinu
obliku, a sada je opet obnovljena, s jednim lijepo ukraenim kamenim oltarom sv. Luke. Bila je
potpoena i pokrivena daskom. Oko nje je bilo groblje u koje se sahranjivalo "devet zaselaka koji
se zajedno nazivaju Lipovac".
U zaseoku Fiskovi5 (Fikovi) Mala bila je drvena kapela sa slikom sv. Ane koja je tu
prenesena iz upne crkve. Uz kapelu je bilo zvono od oko 12 kg. U Hergovi Maloj bila je kapela
sv. Jelene, a u Feri Maloj kapela sv. Trojstva.
U popisu 1760. na podruju Lipovca - osim ranije spomenutih uanja (Donjeg Lipovca) i
Matievca (Gornjeg Lipovca) - bili su sljedei zaseoci:
ikardi Mala6 imala je 9 kua, 24 obitelji i 132 stanovnika. Kuedomaini su bili: Marin
Beni (1,7), Franjo ikardi (3,20), Marko ikardi (3,15), Luka ikardi (4,25), Andrija
Galovi (1,6), Filip Galovi (-3), Matija Galovi (2.9), Nikola Galovi (3,16), Tomo Mladinovi
(7,31).
U Bogdanovi Maloj - u ranijem izvjeu (1758) ona je bila podijeljena na Bogdanovi, Beni
i Jeli Malu - bile su 22 kue, 38 obitelji i 214 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan
Bogdanovi (2,10), imo Bogdanovi (2,12), Marin Bogdanovi (2,10), Antun Bogdanovi
9

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 144s.

'" Usp. NAZ Prot. 213, 270.
11
Usp. Schematismus eteri (1837), 51.
12
Usp. Koreni (1979), 422.
1
Usp. Csanki (1894), 416; Bosendorfer (1994), 143. U izvorima stoji Upancz (1443), Lypoucz (1444), Lipovacz i
Lypovacz (1698).
2
Usp. Buturac (1970), 36.
' Usp. Smiiklas (1891), 9.
4
Usp. Mauran (1988), 210, 217, 222.
4il
Usp. NAZ Prot. 29/1, 74, 112.
5
U izvjeima 1761. i 1765. stoji Fichkovich i da je crkvenjak Marko Fikovi.
h
Mala je rije nastala od turske rijei mahala u govorima u kojima se h ne izgovara, u smislu zaselak, to jc u izvorniku i
istaknuto "Mala scu vicus".

(4.17), Nikola Bogdanovi (1,7), Grgo Budakovi (5,25), Josip Beni (4,23), Juro Beni (-,1),
Mijo Beni (-,6), Ivan Beni (1,3), Ivan Beni (4,21), Anto Ivkovi (1,7), Ivan Ivkovi (1,2), Grgo
Ivkovi (1,7), Juro Ivkovi (1,6), Antun Ivkovi (2,9), Matija Jeli (3,14), Marin Jeli (2,17),
Jakov Jeli (-,2), Grgo Jeli (1,6), Martin Jeli (1,4), Grgo Jeli (1,5).
Fikovi Mala imala je 10 kua, 22 obitelji i 141 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro
Fikovi (4,29), Andrija Fikovi (2,12), Ilija Kolundi (2,16), Andrija Miki (2,15), Marin
Maroevi (4,23), Josip Miki (1,5), Luka Miki (2,8), Marko Miki (1,7), Luka Miki (1,6),
imo Tkalevi (3,20).
Diedovi Mala imala je 19 kua, 32 obitelji i 188 stanovnika. Kuedomaini su bili: Luka
oli (2,18), Juro Diedovi (1,4), Marko Diedovi (2,11), Josip Diedovi (3,19), Marin Diedovi
(2,4), Augustin Diedovi (2,12), Tomo Diedovi (2,8), Bla Kerepi (1,4),
Pavao Kerepi (1,5), Tomo Kerepi (2,5), Ivan Kerepi (3,14), Andrija Kneevi (1,11), Grgo
Kneevi (-,7), Matija Kneevi (2,4), Tomo Kneevi (1,9), Ana Marievi (-,2), Petar
Marievi (3,15), Matija Marievi (3,20), Grgo Vojvodi (2,16).
Hergovi Mala imala je 10 kua, 23 obitelji i 123 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan
Bonjakovi (1,2), Josip Hergovi (1,5), Bartol Hergovi (2,6), Grgo Hergovi (3,15), Antun
Hergovi (2,12), Filip Pavi (4,21), Demeter Pavi (421), Ivan ari (1,5), Andrija ari (3,16),
Grgo imunovi (2,20).
Feri Mala imala je 9 kua, 21 obitelj i 84 stanovnika. Kuedomaini su bili: Josip Berki
(4.18), imo Deni (3,10), Lovro Feri (2,6), Antun Feri (1,3), Josip Feri (2,9); Matija Feri
(3,13), Ivan Petrievi (1,5), Anto Petrievi (4,16), Franjo Petrievi (1,4).
U Glavi Maloj bilo je 8 kua, 15 obitelji i 85 stanovnika. Kuedomaini su bili: Aleksandar
Belovari (1,2), Andrija Benaki (-,7), Antun Benaki (2,13), Ivan Benaki (1,6), Juro Ljubi
(4,26), Anto vedi (1,7), Ivan vedi (2,6), Marko Vukoi (4,18).7
Daje Lipovac, sa svojima zaseocima, bio gusto naseljen, svjedoi izvjee iz 1769. kad je u selu
bilo 137 katolikih kua, 244 obitelji i 1418 katolika."
U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Ovo selo lei u dolini na potoku Brajnovac,
koje nastaje u ovdanjem gorju iz razliitih izvora kojima se voda sjedinjuje... Taj potok i ostali
mali potoci ovog okruga izlijevaju se, za iznimno jakih kia nabujaju i preplave svoje doline; te
poplave zbog strmih snanih vodopada u selu esto uzrokuju velike tete, iako rijetko kad traju
vie od devet sati, a najvie dvanaest sati. Selom dominiraju sa svih strana oblinje uzvisine, a s
golog uzvienja brda Kalca prua se dobar pogled na cijelu ravnicu. Meutim, brda Para, Gaj i
Grozniavac mnogo su visa od tog brijega, ali budui da su pokrivena mjeovitim drveem, na
mjestima i rijetko rasporeenim, s tih se brda ne prua nikakav pogled. (...) Crkva sv. Luke na
breuljku izvan sela izgraena je od kamena."y
Oko god. 1800. Srednji Lipovac je imao 528 stanovnika,101837.488,11 1857.463,1890.558,
1931. 698,1953. 784,:12 a 1991. 487 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 338-348; popis, kut. 89,116-119.

Usp. NAZ Prot. 31/111, lOOs; 32/IV, 179.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 126s.
,u
Usp. NAZ Prot. 213, 274.
" Usp. Schematismus cleii (1937), 52.
Usp. Koreni (1979), 422.

s
9

14.12. STARAKAPELA
Selo je smjeteno u poekom gorju 24 km istono od l4ove Gradike, 7 km sjeveroistono od
Nove Kapele na odvojku puta iz Donjeg Lipovca.
Ne spominje se u starim izvorima. U upnim maticama 1735. susreemo "antiqua Capela", a
1741. "Capela vetera". Iz konteksta se nasluuje da je bila ivotno vezana s Pavlovcima i
lipovakim zaseocima jer se ba, u izvjeu 1758., uz njih i spominje. Te je godine selo imalo
kapelu sv. Marka. Nova kapela Gospodinova Uzaaa sagraena je 1860. god.
God. 1760. Stara Kapela imala je 13 kua 30 obitelji i 167 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Martin Abgari (3,15), Antun Kplesari (2,9), Ivan Kolesari (1,5), imo Fernai (3,11), Matija
Fernai (3,21), Pavao Fernai (1,13), Marin Fernai (2,9), Marko Fernai (2,9), Juro
Fernai (5,34), Antun Tuci (3,17), Matija Tuci (2,9), Josip Tuci (1,6), Ivan Tuci (2,9),' a
1769. ubrojena je, ini se, opet meu zaseoke mnogoljudnog Lipovca.
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Staroj Kapeli pie: "Selo se nalazi na uskom povienom terenu
ovoga kraja, na izvoru koji presui za ovdanjih vruih ljeta. Nije prohodna dolina kojom se istok
tog izvora slije u ravna polja izmeu Dragovaca i Ratkovice do ua na spomenutim poljima...
uma izmeu ovdanjega kraja i Dragovaca obrasla je mjeovitim, visokim i srednje visokim
stablima, najveim dijelom proraslim gustim grmljem... Brdo Hrani najvie je od svih oblinjih
brda koja dominiraju selom sa svih strana."2
Oko 1800. Stara Kapela je imala 126 stanovnika,31837. 164,4 1857. 158, 1890. 122,1931.
170,1953.164,5 a 1991. 38 stanovnika.

1
Usp. NAZ Prot. 30/11, 345, 348; 3l/III, 93, 101; popis, kut. 89,120; Kolari (1977), 82,103. U izvorima stoji: Sztara
Kapella, Starakapella. Selu su pribrojane i tri kue iz sela Ratkovice: Anto Deakovi (1,11), Martin Jurii (4,24) i Marin
Matievi (2,9).
2
HNTZ, Gradilca pukovnija (1999), 157.
5
Usp. NAZ Prot, 213, 274.
4
Usp. Schematismus cleii (1837), 52.
5
Usp. Koreni (1979), 422.

XV. OPINA OKUANI

15.1. BENKOVAC
Naselje se nalazi 5 km sjeverno od Okuana, na regionalnom putu u smjeru Pakraca s desne
strane rjeice Slobotine.1
Spominje se 1599. meu selima iz kojih je general Herberstein odveo graniare u okolicu
Ivania.2 U vrijeme bekog rata raselio se vei dio stanovnitva, ali se poslije doselilo novo,
uglavnom iz Bosne. Selo se ne spominje u komorskom popisu 1698., ali se spominje u popisu
1702. premda ni tu nije obraeno.3 Budui daje puanstvo bilo pravoslavne vjeroispovijedi,
kanonski ga pohoditelji nisu zabiljeili.
O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Benkovac lei u prostranoj dolini, prohodnoj^po
prolaznim putovima, na rijeci Slobotini; ona tee nedaleko od sela... Za jakih kia i u proljee kad
se snijeg naglo otopi, preplavi svu dolinu, ali samo kratko... U selu se nalaze dva izvora pitke vode,
koja je, kao i rijena voda, zdrava za ljude. uma na brijegu Milinovaka visoka je i iroka, s
mjeovitim, srednje visokim drveem. Brijeg aska glavica, na padini obrastao grmljem, i to
osobito u pravcu doline Dabrovac na suprotnoj strani, dominira nad ovostranim dolinskim
breuljcima. (...) Seoska crkva sv. Ivana izgraena je od drveta."4
God. 1759. Benkovac je imao 22,1779. 24,1809. 26, a 1839. 26 pravoslavnih kua.5 God.
1857. selo je imalo 215,1890.307,1921.400,1953.278,6 a 1991.189 stanovnika.
15.2. BIJELA STIJENA
Naselje se nalazi na obroncima Psunja 17 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 9 km
sjeverno od Okuana na putu u smjeru Pakraca.
U srednjem vijeku Bijela Stijena bila je veliki vlastelinski posjed koji je u poetku XIII. st.
organiziralo pleme Tiboldovo. Oni su od kralja dobili mnogo zemlje na podurju izmeu Pakre
1
2
3
4
s
6

Neko vrijeme biljeeno jc kao Benkovac okuanski.

Usp. Pavii (1953), 213.
Usp. Smiiklas (1891), 266s. Tu stoji: Bcnckovach i Benkovacz (1702).
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 82s.
Usp. Spomenica (1930), 213. U Schematismus eleri (1929), 50, stoji da selo ima 384 pravoslavaca i 15 katolika.
Usp. Koreni (1979), 421.

i Save. Najznatniji im je posjed bio Svetaje, po kojemu je jedna grana toga plemena i nazvana
Svetaki, Bjelostjensko vlastelinstvo prostiralo se preko rjeice Slobotine, bilo je gusto naseljeno,
te je osim bogatog podgraa u poetku XVI. st. imalo jo 80 podrunih sela. U samoj Bijeloj Stijeni
bila je izgraena utvrda koja je u starim dokumentima poznata pod maarksim imenom Ferjerko,
to znai bijela stijena. U predgrau je bila crkva sv. Barbare. Tu je, u srednjem vijeku, bilo i
sjedite opatije koja je pripadala templarima a poslije ivanovcima^Vranskom prioratu).
Poetkom XVI. st. franjevci su, uz pomo Franje Berilavia - koji je u to vrijeme bio posjednik
Bijele Stijene - podigli prostran samostan u Dvoriu. Osim Podgrada trgovako-obrtniki znaaj
dobilo je i to Dvorite, koje je bilo sredite gusto naseljenog kraja/Trgovite je branila utvrda koja
je bila sagraena na oblinjem breuljku.
, /
Kad su Osmanlije 1536. osvojili slavonsku Posavinu, bjegunci iz Gradike naselili su se na
bjelostijensko vlastelinstvo. U to vrijeme hrvatski ban Petar Keglovi bio je vlasnik bjelostjenske
tvrave i branio ju je do 1540. kad je hrvatska ratna obrana napustila tvravu. Osmanlije su je
osvojili 1543. god. Hrvatsko puanstvo raseljavalo se u dva smjera, prema Madarskoj, i u
zapadnije hrvatske krajeve gdje se naseljenici susreu pod imenom Belostenac.
Osmanlije su obnovili utvrdu u Bijeloj Stijeni i na pusto bjelostjensko vlastelinstvo naselili
muslimane. Tu su osnovali nahiju, koja se prvi put spominje 1565., a drugi put 1660., kad je
pripadala cernikom kadiluku. Bjelostjensko podruje pripadalo je cernikom sandaku a
tvrava je imala stalnu posadu. Na ostali pusti prostor Osmanlije su naselili pedesetak vlakih
kua, koji su sluile u martolokim odredima, vrei strau po brdima prema potoku Ilovi.
Muslimani su mjesto zvali, u ikavskom narjeju, Bila Stina a pred beki rat imala je oko sto kua.
Tijekom borbi u Slavoniji 1687.-91. muslimani su pobjegli u susjednu Bosnu, pravoslavci su
preli na podruje Hrvatske, odakle su se neki poslije vratili na svoja stara selita, a tu su jo
doselili i novi pravoslavci iz Bosne. Slino se dogodilo i s neto katolika. Kad su konano oko
1692. Osmanlije istjerani iz tog kraja, poelo je novo naseljavanje bjelostijenskog podruja.
Doseljenici su bili uglavnom iz Bosne i to obje vjeroispovijedi. I danas se naziru tragovi triju
bjelostjenskih kula.1
U komorskom popisu 1698. selo je opisano po naslovom "Opis kule Bela Stena".
a. 2 1) Imena stanovnika:
Frano Stari Jano, voivoda, brat 1, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 3, junadi 4, svinja 1, konic
kopaa vinograda 8, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutara zobi 3, jutara prosa 2, vozova sijena
Nikula Bonjak, ki 1, konj 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara
penice 2, jutro zobi 1.5, jutara prosa 6, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra.
Ivan Bonjak, sinova 2, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2
jutro zobi 1, jutara prosa 2.
Ilia Pipanovi, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutro prosa 1,
vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Bozo Radinovi, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro zobi 0.5, jutro pros
1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra.
Milisav Sivkovi, ki 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1
jutro zobi 1, jutara prosa 6, neobraene zemlje 2 jutra.
Radoi Liki, sinova 3, vol 1, june 1, svinja 1, konica 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 2,
jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
1
Usp. Hrvatska enciklopedija, II, Zageb, 1941, 53 ls; abanovi (1982), 224. Evlija clcbi 1660. biljei: "Grad se nalazi
u umovitom kraju, a sagraen jc od tvrdog materijala u obliku etverokuta. U gradu sc nalazi kapetan, sto sedamdeset
vojnika posade, jedna damija i ambar. Drugim graevinama nema traga. Samo ovaj grad pripada gradu Cerniku."
elcbi (1967), 232.
2
Mauran (1988), 524-526. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku: "Bcllasztena aliter Pallcstina" (1698), Billa Sztina
(1760).

Duka Ratkovi, brat 1, sinova 3, vol 1, june 1, svinja 6, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro
penice 1, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Vuiko Vukovi, brat 1, sin 1, konj 1, vol i, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, jutara penice 2, jut
zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 5, neobraene zemlje 4 jutra.
bozo Delianovi, brat 1, sinova 2, voli, krava l,june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, jutara
prosa 3, vozova sijena 4.
Mirosav Pri, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutr
prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 4 jutra.
Stanko Sunar, sinova 2, vol 1, Icrava 1, june 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice
jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Dragi Bonjalc, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro pros
1, vozova sijena 2.
Gregorije Markovi, sinova 2, keri 4, konj 1, vol 1 krava 2, june 1 svinja 1, konica 2, kopa
vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra
Nikola Lonar, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 1, konica 2, kopa
vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi I, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutar
Tomas Tomi, sin 1, krava 1, ovca 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice
jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Radonja Hromevi, brat 1, ovaca 2, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutara
prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara.
Janko Raduovi, sinova 3, june 1, svinja 2, jutro penice 1, jutro zobi 0.5, jutro prosa 0.5, vozov
sijena 2.
Mileta Adamovi, brat 1, sinova 2, ki 1, ovaca 2, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice
jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara.
Markus Dobriovi, brae 2, sinova 3, keri 3, ovaca 4, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda
jutro penice 1, jutro prosa 1, volova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Vukmir Terzi, .brata 3, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 1, kopaa vinog)3, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Jovan Vukovi, brata 2, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 4, svinja 1, jutara peni
2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra.
Vuko Jakobovi, brata 3, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 14, svinja 2
kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra.
Subota Pudmirovi, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 3, ovaca 4, kopaa vinograda 2,
jutara penice 2, jutara prosa 3, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra.
Toma Makarovi, kopaa vinograda 3, jutara prosa 7.
Sijede Bosanci:
Jovo Marinovi, sin 1, krava 2, june 1, ovaca 3, s\nnja 1, konica 2, jutara penice 2, jutara
prosa 3, neobraene zemlje 3 jutra.
Mihalj Bonjak, krava 1, june 1, svinja 3, vozova sijena 2.
Ilia Bari, krava 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra.
Jandro Bonjak, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara prosa 2.
Vida Bonjak, vol 1, krava 1, june 1, neobraene zemlje 3 jutra.
Pavel Bonjak, krava 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara prosa 3.
Ukupno: brae 18, sinova 36, keri 15, konja 9, volova 21, krava 23, junadi 33, ovaca i koza 5
svinja 32, konica 41, kopaa vinograda 50, jutara penice 41, jutara jema 2.5, jutara zobi 14.5,
jutara prosa 62, vozova sijena 56, neobraene zemlje 71 jutro.
2) Ovo mjesto u osmansko doba bijae njihova obrambena kula, udaljena od Poege prema
zapadu cijeli dan hoda, od Gradike prema sjevem tri sata hoda.

Ovo je mjesto nastanjavala osmanlijska posada, a sada tu borave veim dijelom katolici a
djelomice i pravoslavci.
Imaju skromne kuice. Za selita ne mogu znati budui da ovdje nema nazonog nijednog
domorodca. Nakon zauzea ovih krajeva nije vrena nikakva razdjelba. Njihov teritorij, stjenj
brdima, prostire se pola sata hoda u duljinu i irinu. Mee su mu: na istok do planina Psunja i izv
voe Oreec, na jug selo aprginci do mee oranice zvane Brekinja i druge mee Magoriin bro
tree mee Stara reka, etvrte mee potoka Mileevac, zatim ide na mjesto zvano Staro selie,
jug i zapad na meu zvanu Potopcino kuim, na zapad selo Golei do mee Duboki potok, na
sjever Brezani do mee Veliki ozkorac, onda prema istoku mea dopire do potoka Lakat i drug
mee zvane Korlat, odatle na Stari breg i Kameniti put k brijegu Vilinsko brdo.
U prigorju ima oko 150 jutara neplodnih oranica, 50 kopaa vinograda, 100 jutara sjenokoa
Mijeane ume za loenje, djelomice iironosna stabla, prostiru se na oko 400jutara.
Na visokom brdu nalazi se kamena kula posve poruena, djelomice postoje samo ostaci. Ispod
nje je, u dolini, s istone strane, osrednja zidana crkva do temelja poruena, od koje djelomice im
ostaci, posveena sv. Barbari. Ima sedam vodenica na potoku zvanom Raiki, a svaka od njih
kroz dan i no moe samljeti oko 80 kg ita. Svaka od njih godinje plaa 12 denara poreza. Budu
da je ovo mjesto pod osmanskom vlau bilo prethodnica osmanslce obrane, nakon zauzimanja
ovoga kraja, nisu davali nita osim sluenja vojske i nameta koji su istaknuti u opem opisu
pobiljeenu u selu Medari, i zato o ostalim tokama nemam biljeaka.
Postoje tekoe glede mee ovog teritorija. Naime, kako su vojvode sobockog vojvodstva o
starine i pod osmanskom vlau za se osvojiti ove zemlje do spomenute kule, u velikoj su muci
stanovnici ovog mjesta Bele Stene izjaviti, ako zemlju ne mogu ponovno posjedovati, ne mogu ostati
na ovom mjestu zbog oskudna zemljita.
b. U popisu 1702. Bijela Stijena je ovako opisana:
1) Imena stanovnika: Nikola Palkovi, Ilia Pipalovi, Milia ivkovi, Jura Vukovi, And
uk, Anton Miloovi, FranioAndraovic, VitJatovi, Ivanato, Nikola Lonar, Boo Prikosav
Jovan Radoovic.
2) Posjeduju: selita 6.25, oenjene brae 3, oenjenih sinova 2, konja 9, drjebadi 9, volova
junadi 3, krava 22, teladi 33, ovaca, koza, janjadi 37, svinja 1, konica 14, kopaa vinograda
zasijanih jutara: penice i rai 16, jema i zobi 8.5, prosa 14, kukuruza 15, kosaca livada 14.
3) Selo Bijela Stijena smjeteno je u gorju. Tvrava na breuljku srutena je i ruevina stri. D
je carska vojska osvajala Gradiku, Osmanlije - koji su oko ove tvrave nastanjivati 20 kua pobjegli su preko Save. Pakrac je dva i pol sata od nje prema sjeveru, a Gradika dva i pol sata
prema jugu. Mee su mu: sa zapada selo Gole, sa sjevera Ljetani, s istoka Bobare, s juga
Trnakovac i Benkovac.
Kad su Osmanlije pobjegli preko Save, ovo je mjesto ostalo osam godina pusto. Naime, samo su
Osmanlije nastanjavati ovo mjesto. Prije devet godina doli su ovamo iz Bosne sadanji stanovnic
i nastaniti se i to, devet katolikih kua i tri kue grkog vjerozakona. O kranskom gospodaru
zemlje, nita ne znaju. Imaju 160 jutara oranica, 20 sjenokoa, obilje panjaka, u vinogradima i
vrtovima voa, novih vinograda imaju 26 kopaa, malu vodenicu na potoku Raaka. Diva
uzimaju iz velikih uma Gdgovac sa susjednog zemljita. Selo pripada carskoj blagajni.
N.B. Sadanji stanovnici na pograninom gradikom podruju oru njive i kose sijeno. Ta zeml
pripadala je ovom selu. Dok je prije etiri godine komisija postavljala mee, njihova polja i livade
dole su pod granicu. Prije dvije godine bilo je 20 kua, sad su se ve iz osam kua sve porodice
raselile u druga mjesta.3
-1 Smiiklas (1891), 266. Prijevod s latinskog jezika.

c. U Bijeloj Stijeni 1734. bilo je 6,1759.9,1779.9, a 1839.6 pravoslavnih kua.4

God 1760. u selu je bilo 13 katolikih kua, 24 obitelji i 116 katolika. Kuedomaini su bili:
Bla Pipalovi (2,8), Ivan Kuri (3,13), Nikola Pipalovi (1,8), Marko Pipalovi (2,15), Marin
Vidovi (3,15), Marko Vidovi (1,7), Josip Vidovi (1,3), Ivan Pipalovi (3,12), Anto Kovai
(3,13), Marko Pipalovi (1,4), Grgo Paukovi (2,7), Marko ukovi (1,5), Mijo imi (1,6)5.
O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Mali potok Gakovac, koji izvire izmeu ovdanjega
kraja i gornjeg dijela sela Golei iz ljeti suhog izvora, ima pitku vodu i svugdje je prijelazan. uma
izmeu sela i doline Rogoljice obrasla je mjeovitim i rijetkim drveem srednje visine. Brdo
Rudera dominira nad selom i njegovim oblinjim krajobrazom. (...) U selu se nalazi zidani
asniki stan, a od njega se prua pogled na prolazni put."6
God. 1857. Bijela Stijena imala je 186, 1890. 198, 1931. 237, 1953. 194,7 a 1991. 50
stanovnika.
15.3. BOBARE
Selo se nalazi na zapadnim obroncima Psunja, s lijeve strane raakog potoka, 15 km
sjeverozapadno od Nove Gradike, a 10 km sjeverno od Okuana.
Nakon 1691. u Bobare su se doselili bosanski pravoslavci.1 God. 1702. opisani su skupa s
Ljetanima.2 Bobare su 1734. imale 7,1759.8,1779.8,1809.8, i 1839.8 pravoslavnih kua.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bobarama pie: "To malo selo lei ispod umskog gorja Psunj, na
jednom malom nevanom potoku, koji vodi iz jednog izvora iz spomenute ume i na pola sata od
sela utjee u potok Raaku. uma u pravcu doline Raake visoka je, mjestimino gusto prorasla
te presjecana dolinom Otavski, koja se tu prostire."4
God. 1857. imale su 107,1890.151,1931.170,1953.162,5 a 1991. 78 stanovnika.
15.4. BODEGRAJ

Naselje se nalazi na regionalnom cesti od Okuana u smjeru Novske, 15 km zapadno od Nove

Gradike. Danas je praktiki spojeno s Okuanima.
Predmnijeva se daje nakon izgona Osmanlija, u selu ostalo neto stanovnitva, ali je glavnina
ipak doselila poslije. U komorskom popisu 1698. Bodegraj je ovako opisan:
a} 1) Imena stanovnika:
Grubea Mazilin, brata 2, konja 2, volova 3, krava 1, june 1, svinja 6, kopaa vinograda 2, ju
penice 6, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 7 jutara.
Stanko Ivanovi, brata 4, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja
kopaa vinograda 4, jutara penice 5, jutro jema 1, jutara prosa 3, vozova sijena 8, neobraene ze
10 jutara.

Usp. Spomenica (J 930), 214.

NAZ popis, kut. 89, 34.
" HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 78.
7
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Pavii (1953), 220.
2
Usp. Smiiklas (1891), 265.
3
Usp, Spomenica (1930), 214.
4
HUVZ, Gradika pukovnija (1999), 80.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Mauran (1988), 552-555. Prijevod s latinskog jezika. Kod opisa, uz Bodegraj opisano je i selo Laevac. U izvorniku
stoji: Podegray, odnosno Lagyevczy (1698).
5

Juraj Milevi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 4, krava 2, junadi 2, svinja 8, kopaa vinograda
jutara penice 4, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara.
Ninko Bukovi, sinova 2, keri 2, volova 2krava 2, junadi 3, konica 4, kopaa vinograda 2,
jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 9 jutara.
Kostalin Miroslavi, brat 1, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca 6, jutara jema 4, vozov
sijena 3, neobraene zemlje 5 jutara.
Lazo Perenovi, brat 1, sin 1, keri 3, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa
vinograda 2, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene
zemlje 2 jutra.
Jovan Kaladovi, brata 2, sin 1, ki 1, konja 4, vol 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja 2, koni
2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutro prosa 2, vozova sijena 2
neobraene zemlje 6 jutara.
Bozo Raki, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 3
kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene
zemlje 2 jutra.
Bozo Nikuli, sinova 3, konj 1, volova 4, junadi 4, ovaca 5, svinja 20, konica 3, kopa
vinograda 1, jutara penice 6, jutro jema 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje
jutra.
Mihalio Radoiis, sinova 2, konj 1, svinja 1, kopa vinograda 2, jutro penice 1, voz sijena 1
neobraene zemlje 8 jutara.
Dobo Dragulevi, brata 2, sin 1, konj 1, vol 1, june 1, ovaca 6, svinja 1, konica 1, jutara peni
2, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra.
Stoi ivkovi, sinova 2, ki 1, volova 4, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 4, jutar
penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 4, neobreene zemlje 8 jutara.
Miat Milanovi, sin 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutro
jema 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra.
Guian Buiaovi, sin 1, june 1, svinja 5, jutara penice 3, jutro prosa 1, vozova sijena 4,
neobraene zemlje 5 jutara.
Milanko Venovi, brat 1, sin 1, konj 1, volova 2, ovaca i koza 13, svinja 1, jutara penice 5, jut
jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2.
Rodan Ozkerdani, brat 1, sinova 4, ki 1, vol 1, june 1, ovaca i koza 10, jutro penice 0.5, jutr
jema 0.5, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra.
Radovan Jovankovi, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, neobraene
zemlje 5 jutara.
Bianko Raidoi, brat 1, sin 1, ki 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro pros
0.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra.
Mergino Raanovi, sin 1, keri 2, ovca 1, svinja 3, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro pros
1, voz sijena 1.
Stania Militi, brat 1, konja 4, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, neobraene zemlje 2 jutra
Sava Sladoievi, brat 1, keri 2, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena
Mihalio Vidovi, brat 1, voli, krava 2, ovaca 6, svinja 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, voz sij
1, neobraene zemlje 2 jutra.
VukAgramovi, sinova 4, krava 1, june 1, voz sijena 1.
Vuia Daimais, brat 1, sinova 2, ki 1, vol 1, june 1, ovaca 4, jutro penice 1, jutro jema 1, jutr
prosa 1.
Stania Militi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, jutara penice 1, jutro prosa 1.
Mihalio Mislovi, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, jutro prosa 0.5.
Jovan Joviis, sin 1, vol 1, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 0.5.

Dragoslav Huglidovi, brat 1, keri 2, krava 1, jutro penice 1.

Miloia Marinkovi, braa 3, sin 1, ki 1, vol 1, junadi 2.
Jovica Mili, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1.
Kristin Voinakovi.
MiladinAbravani, sin 1, june 1, kopa vinograda 1,
Vucko Buianovi, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 2.
Radoica Bonjak, sinova 2, june 1.
Ilia Cvianin, sin 1, june 1, ovaca 3.
Stanis Radoiis, june 1.
Sava Petrovi, brat 1, sinova 2, volova 2.
Merga Ferenovi.
Ukupno: brae 25, sinova 47, keri 21, konja 19, volova 44, krava 18, junadi 45, ovaca i koz
95, svinja 48, konica 15, kopaa vinograda 27, jutara penice 58.5, jutara jema 17.5, jutara zob
2, jutara prosa 28.5, vozova sijena 54, neobraene zemlje 96 jutara.
2) Istrani opis kneevstva pod sadanjim vojvodom Petrom Klaiem.
Prvaci ovih stanovnika: knez Grubia Muzulin2, Stanko Ivankovi, Juraj Kovaovi3, Blagoia
Vuikovi, Tribun Markovi, Milosav Radlovi4, nakon prisege, ispitivani, rekli su o tokam
sljedee:
Stanovnici ovog mjesta imaju dostatno zemljita za svoja ratarska gospodarstva, a ni nemaju
puno ravnice. Nikakva razjelba nije injena, niti je ita rijeeno glede ove toke.
Sudske poslove obavljao je gradiki zapovjednik za ije usluge, ne treba ni pomiljati, da sije
neto naplatio. Neki stanovnik, imenom Jovan, spavajui u kui nekom enom, u noi je ustao,
ubio je sjekirom spomenutu enu i pobjegao odnijevi neke stvari i sigurno puno novca, te se o
njemu nita vie nije moglo doznati. Kamo je, naime, mogao otii ovaj ubojica, kako bi mogao biti
priveden pred reenog zapovjednika (budui da je bio pobjegao, a da stanovnici nisu znali).
Zapovjednik je od spomenutih sela Laevca i Bodegraja naplatio globu, nakon to je stanovnike
po 12 dana stavio u zatvor, iznudio je od njih 100 florina.
Obvezni su na straarenje i plaali su godinje oko deset obroka vojnice, koje je prijanjih godin
naplaivao knez i predavao vojvodi bez ikakve priznanice. A koliko su koje godine morali platiti, n
mogu se sjetiti. Godine 1697. Ivan Staki naplatio je, bez priznanica, od ovog kneevstva 1.20
zlatnih dukata, djelomice u zlatu a djelomice u srebrenom novcu, pojedinano po 4 florina i 25
denara, kad se zbroji 510 florina. Godine 1698., uz namete u naravi, gospodinu Schlintenpuchu
su pet obroka u vidu vojnice, 76 florina.
Tue se da osim sluenja vojske moraju obavljati obine poslove oko gradike tvrave i prevo
hranu po zapovijedi gradikog zapovjednika te svake godine istom vojvodstvu pokositi veliku
koliinu sijena, oko 100 vozova, bez ikakve naknade, pod izlikom daje sijeno skupljeno i prevezen
za Njegovo Velianstvo, to je on ipak obiavao upotrijebiti za svoje gospodarstvo. Isto tako, ov
Jcneevstvo moralo, bez naknade, svojim sijenom u vrijeme zime uzdravati sedmero krupne stok
Slino, svake godine ova dva sela morala su, po odredbi istog zapovjednika, dati gotovu hran
(krmu) pod izgovorom trokova to se moraju davati za ratne pohode, a to se utjerivanje esto
obiavalo, a ne znaju koliko put.
Tui se, isto tako, Miladin Kleni5, kako je, naime, prole jeseni, boravei u logoru preko Sa
nakon to im je ponestalo hrane, sa svoja etiri druga otiao kui da je donese i, premda se ve
sljedei dan vratio s potrebnom hranom, gradiki zapovjednik kaznio ga je sa 36 florina.
2
3
4
5

U popisu stoji Mazilin.

Nema ga u popisu.
Budui da su skupa opisani Laevci i Bodegraji, posljednja trojica su iz Laevca. U popisu stoji Radmovi.
On jc iz Laevca, a u popisu stoji Knemidi.

Slino se tue, kako su s kolima i volovima bili 1696. poslani u carski logor bez obskrbe hranom
i budui da nisu imali opskrbe u logoru, morali su se zbog gladi vratiti iz logora. Zapovjednik j
gonie ovog vojvodstva kaznio sa 70 florina. Osim toga, morali su za psovke, umjesto zatvora,
platiti 14 florina.
Godine 1697. imali su na hrani, bez ikakve plae ili namire u sijenu, tri carska vola i jednog
gonia.
Godine 1696. morali su, bez opskrbe hranom, za potrebe svoje carske vojske, pod izlikom
dovoenja namirnica iz Osijeka u Brod, dati dvoja kola, dvanaest ujarmljenih volova, od kojih se
vratilo a sedam uginulo, a vrijedili su 140 florina.
Tue se, premda im je bilo posve jasno i poznato, da nisu morali u logor krenuti iz Osijeka u Bro
s natovarenom hranom, bolja bi se rasporedba i proraun uinio da su govedari mogli ostati s
poslanim kolima i da nisu trebali bjeati i tako ne bi bili ni volova pogubili.
3) Opis terena i sredstava
Ova su mjesta oduvijek bila sela, koja su smjetena djelomice u gorju a djelomce u ravnici.
Udaljena su dva i pol sata od Gradike prema sjeveru. I budui da ova navedena sela imaju
meusobno izmijeanu zemlju, nemaju uzajamnih mea, nisu se mogla odvojeno opisati, nego su
oba zemljita skupa.
Stanovnici ovog mjesta grkog su obreda, bili su vojnici koji su ratovali protiv krana; sada ti i
nastanjeni stanovnici grkog obreda vre vojniku slubu protiv Osmanlija. Kau da na oba
zemljia nije bilo vie nego etiri selita, a nakon krenja i proirivanja zemljita, ono je podijeljen
na oko 30 okunica. Mee su im: s istoka selo Cage do potoka Sloboine, juga s pravca sela
Bodegraji selo Dianovci (Okuani), a od Laevca rijeka Sava, sa zapada selo Borovci, sa sjever
selo Benkovac do brda Nakopan. Duljina i jednog i drugog zemljia prostire se na oko trietvrt sa
hoda.
Imaju oko 30 jutara neplodnih prigorskih oranica, a plodnijih oko 200 jutara smjetenih u
ravniarskom kraju. Imaju oko 50 kopaa vinograda i dovoljno mjesta za saenje novih. Na
podruju Laevca ima prigorskih ironosnih uma oko pol sata hoda. u duljinu i irinu. Sjenoko
imaju 150 jutara. Na podruju Bodegraja imaju prigorskih ironosnih uma oko treinu sata hoda
u duljinu i irinu.
Na podruju sela Laevca vide se tragovi do temelja poruene kamene crkve. Na potoku
Slobotini postoje etiri vodenice i svaka od njih za dan i no moe samljeti oko 100 kg itarica.
Drugih tragova nema.
b. O Bodegraju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei na zemaljskoj cesti iz pravca Stare
i Nove Gradike prema Zagrebu i Bjelovaru u Hrvatskoj; njime dominiraju bunaste uzvisine,
koje se uzdiu prema sjeveru. (...) U selu se nalaze dva zidana asnika stana..."6
Bodegraj je 1759. imao 55,1779.47,1809.44,1839.52 pravoslavne kue.7 God. 1857. selo je
imalo 634,1890. 642,1931. 850,1953. 699,8 a 1991.562 stanovnika.
15.5. CAGE
Naselje se nalazi na regionalnom putu u smjeru Pakraca, s desne strane Slobotine, 14 km
sjeverozapadno od Nove Gradike, a 4 km sjeverno od Okuana.
Cage se spominju 1599. u svezi s preseljenjem krajinika u okolicu Ivania.1 U komorskom
"HNTZ, Gvadilia pukovnija (1999), 84.
7
Usp. Spomenica (1930), 211. Po katolikim cmatizmima Cage i Bodegraj imali su 1837, 13 katolika i 550 pravoslavnih,
a sam Bodegraj (1929.) 20 katolika i 668 pavoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 47; (1929), 50.
* Usp. Koreni (1979), 421,
' Usp, Pavii (1953), 213.

popisu 1698. selo je ovako opisano:

a. 2 1) Imena stanovnika:
Radivoj Siminsin, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice 2, jut
jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara.
Jovan Resoievi, brat 1, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopaa vinogra
2, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara.
Radak Paulovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, jutara penice 2, jutro
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
David Deanovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 4, jutara penice 3, jutro
jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Vukoie Paulovi, brat 1, sinova 2, ovaca 3, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijen
2, neobraene zemlje 3 jutra.
ObradinJanetovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, ovca 1, svinja 1, Iconjica 2, juta
penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra.
Milak Lauranovi, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca 3, svinja 2, jutro penice 1, jutro prosa 1,
vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara.
Sekula Dragalevi, brat 1, ovaca 4, svinja 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 2, neobraene
zemlje 6 jutara.
Vugrin Markovi, brae 2, vol 1, krava 1, ovca 1, svinja 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutr
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara.
Vui Samoradu, jutro jema 0.5.
Ukupno: brae 6, sinova 9, keri 5, volova 10, junadi 10, ovaca 15, svinja 14, konica 4, kopa
vinograda 2, jutara penice 17.5, jutara jema 4, jutara prosa 9, vozova sijena 19, neobraene
zemlje 59 jutara.
2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Poloaj mu je brdovita udaljeno je sat hoda od kule
Bijela Stijena.
Imaju skromne.kuice. Zemljite mu se prostire oko pola sata hoda u duljinu i irinu. Mede su
mu: s istoka Rat kova do mee Bukvemen, s juga selo Dianovac (Okuani) do mee Dvoi
vitlovica mlin, sa zapada Golei do tzv. Zikuvina kamena, sa sjevera Subocka.
Govore, da je u osmansko doba bila samo jedno selite podijeljeno na pet kua, a nakon
krenja i oplemenjivanja zemljita imaju sedam kua ije cjelokupno zemljite obuhvaa 150
jutara neplodnih prigorskih oranica. Imaju dva kopaa vinograda a za nove nasade ima dosta
mjesta. Sjenokoa imaju 30 jutara, a 100 jutara uma za loenje.
Nema nikakvih tragova zgrada. Na stubockom potoku imaju dva mjesta za vodenice; za sada
nijedna nije sagraena. Drugo nita nisam zapazio. Druge su toke kao u selu Medari.
b. Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu stoji: "Rijeka Slobotina u ovom je kraju tri stope
duboka... Ovdje treba jo spomenuti da se graba pokraj mlina, koja iz te rijeke vodi ispod sela, a u
blizini mlina ima nekoliko uobiajenih liarica, opet spaja s rijekom te da nije na svim mjestima
prijelazna. Brijeg Ostruil, obrasto mjeovitim, bunastim drveem, dominira nad brijegom
Vraje, djelomino pokrivenim vinogradima, kao i onostranim dolinskim breuljkom ovoga
kraja, a tim brijegom opet nadaleko dominira brijeg aska glavica kod Benkovca..."-1
Cage su 1759. imale 19,1779.20,1809. 21,1839.20 pravoslavnih kua.4 God. 1857. selo je
imalo 175,1890. 256,1931.338,1953. 251,5 a 1991.420 stanovnika.
2

Mauran (1988), 528s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Csaghc (1698).
HNTZ, Gradislat pukovnija (1999), 83.
Usp. Spomenica (1930), 213. U NAZ Prot., 31/111, 53. stoji da Cage imaju 20 pravoslavnih kua. Prema Schematismus
cleri (1929), 50, Cage su imale 305 pravoslavaca i 23 katolika.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
s

172
15.6. APRGINCI

Selo se nalazi u psunjskom gorju, nedaleko od izvora potoka Draevca, 14 km sjeverozapadno

od Nove Gradike, 8 km sjeverno od Okuana.
U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a. 1 1) Imena stanovnika:
Stoian Glibaevi, brat 1, sin 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Dragoia Mitrovi, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, svinja 5, konica
kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4
neobraene zemlje 9 jutara.
Jovan Vuikovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro prosa
vozova sijena 2, neobraene zemlje 9 jutara.
Vukain Gerbaevi, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 2, konica 1, ko
vinograda 1.5, jutara penice 1.5, jutro jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje
jutara.
Jain Milanovi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1.5, juta
penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Milivoi Miliovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, jutara penice 2, jutro
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Ste fan Listar, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca 5, svinja 4, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozo
sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Stanivulc Bai, keri 3, june 1, ovaca 6, svinja 1, konica 1, kopa vinograda i, jutro penice
jutro prosa 1, vozova sijena 2.
Ninko Praegeovac, sin 1, krava 1, jutro penice 1.
Ukupno: brae 3, sinova 9, keri 7, konja 2, volova 5, krava 7junadi 8, ovaca i koza 28, svin
13, konica 4, kopaa vinograda 9, jutara penice 17.5, jutro jema 1.5, jutro zobi 1, jutara prosa
vozova sijena 20, neobraene zemlje 32 jutra.
2) Ovo mjesto oduvijek je bilo selo. Udaljeno je pola sata od Bijele Stijene, u brdovitu kraju
nastanjeno ljudima grkog obreda.
Imaju bijedne kuice napravljene od prua. Njihov teritorij prostire se pol sata u duljinu a et
sata u irinu. Mee su mu: na istok planina Prenj do potoka Oraac, na jug Cage do mee Kam
na zapad selo Golei do mee potoka Klenovac.
Tvrde da su o osmansko doba imali samo jedno selite, a njihov teritorij danas ima 120 jutar
oranica osrednje plodnosti. Imaju 10 kopaa vinograda, 40 jutara sjenokoa i oko 200jutara um
za loenje. Imaju jednu vodenicu na rjeici Sloboini koja za dan i no moe samljeti oko 80 kg
Drugo nita nisam zapazio.
Ostale toke slau se sa opisom sela Medari.
b. aprginci su 1702. ovako opisani:
1) Imena stanovnika: Blagaj Mitrovi, Vukmir Terzi, Stefan Mileti, Tadia Stojatovi, J
Mitrovic.
2) Imaju ukupno: selita 3.75, oenjene brae 3, konja 6, drjebadi 3, volova 8, krava 7, jun
8, ovaca, koza, janjadi 64, svinja 23, konica 8, kopaa vinograda 3, zasijanih jutara: penice i
12, jema i zobi 1, prosa 5, kukuruza 6, sjenokoa 11.
3) Selo Capriginci smjeteno je u goiju pored psunjskih uma. Pakrac je od njega udaljen dva
pol sata prema sjeveru, a Gradika dva i pol sata prema jugu. Mee su mu: selo Sirinciprema jugu
1

Mauran (1988), 529,s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Csapigarinczy (1698).

Bobare i Ljetaniprema sjeveru, psunjske ume prema istoku, Benkovac prema zapadu. Zemlje i
livade ovoga sela komisija je prenijela djelomice na susjede. Ima 60 jutara oranica, sjenokoa 13
zajednikih panjaka u obilju, vinograda jednog kopaa, vodenicu na rjeici Slobotini, drv
uzimaju izpsunjskih uma.
Kad su Nijemci iz tvrava i utvrda istjerali Osmanlije; stanovnici su se - kojih je ovdje bilo 5 ku
grkog vjerozakona - razbjeali, a selo je tri godine bilo pusto. Sadanji stanovnici istog vjerozako
doli su iz Bosne i nastanili e u pet kua. Ne znaju kome su njihovi prethodnici plaali porez, pa
onda ovo mjesto pripada dravnoj blagajni.2
Selo je 1734. imalo 12,1759.16,1779.19,1809.15, a 1839.14 pravoslavnih kua.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. za aprgince pie: "Potok Dabrovac... tee ovim krajem,
pjeskovita je dna, ima pitku vodu i do etiri stope visoke obale; dolazi iz brdovite visoke ume... a
dolje kod Smrtia utjee u potok Draevac.... uma niz dolinu s obje strane doline ima visoko
mjeovito drvee, ali i gusto bunasto drvee, te osim puta prema Ratkovcu ovuda nema drugih
prolaznih putova."4
God. 1857. aprginci su imali 148,1890.151,1931.192,1953.126,5 a 1991.94 stanovnika.
15.7. OVAC
Covacje smjeten izmeu autoceste i rijeke Save, 16 km jugozapadno od Nove Gradike a 4
km jugozapadno od Okuana, 96 m n/m.
Ne spominje se ni u starijim izvorima, ni u komorskom popisu 1698., ni u popisu 1702.
Naseljen je pravoslavnim ivljem. God. 1759. selo je imalo 47, 1779. 47, 1809. 49, 1839. 47
pravoslavnih kua.1
O Covcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Jelas... ima plitke obale, za stoku pitku
vodu, duboko kaljuavo dno; premoen je drvenim mostom i odavde do Greana nema prolaza.
Dolazi od Okuana i na trietvrt sata nizvodno od sela, ipak ve u umi, ulijeva se u rijeku Mali
Strug."2
God. 1857. imalo je 543,1890. 543,1931. 633,1953. 583,3 a 1991.373 stanovnika.
15.8. DONJI ROGOLJI
Selo se nalazi u psunjskom gorju, s desne strane rogoljikog potoka, 17 km sjeverozapadno od
Nove Gradike, 10 km sjeverno od Okuana.
U starijim izvjeima Donji i Gornji Rogalji bili su jedinstveno selo. Ono je i u osmansko doba
bilo naseljeno. Spominje se 1599. u svezi s odlaskom krajinika u okolicu Ivania i u druge
sjeverozapadne krajeve.1
Rogolji su 1698. opisani u distriktu Subocka.2
a. Imena stanovnika:
Radosav Zastani, brati, sinova 2, ki 1, konj 1, vola 2, krava IJune 1, ovaca i koza 10, svinja
1

Smiiklas (1891), 267. Prijevod s latinskog jezika.

Usp. Spomenica (1930), 214.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 81.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Spomenica (1930), 211. U NAZ Prot. 31/III, 53. stoji da selo ima 63 kue "in quo residet Proto Popa cum quatuor
Poponibus". U izvorniku stoji: Csovaez (1760).
2
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 93.
> Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Pavii (1953), 213, 219.
2
Mauran (1988), 504s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Rogollye (1698), Rogolye (1702).
3

l, kopa vinograda 1, jutara penice 3Jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara
Vukadin Radanovi, sinova 2, vol 1, svinja 1, konica 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sije
1, neobraene zemlje 5 jutara.
Zivko Radanovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro prosa 1, voz sijena
1, neobraene zemlje 4 jutra.
Milovan Bonjak
Ilia Jovanovi, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1.
Jovan Bonjak, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 1.
Jovan Funatovi, brat 1, sin 1, june 1, ovaca 5, svinja 5, jutro penice 1, jutro jema 1, jutro zobi
1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra.
Vukoman Kovaevi, brat 1, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, konica 1, kopaa
vinograda 2, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraen
zemlje 6 jutara.
Vuk Vukosavi, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, konica 2, kopa vinograda 0.5
jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara.
Vuin Vukosavi, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 3, kopa
vinograda 1, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra
Boicko Vukosavi, brata 2, krava 1, june 1, ovaca 5, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijen
2, neobraene zemlje 8 jutara.
Sava Vukosavi, brae 2, konj 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 9, svinja 6, jutara penice 2, jutr
prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Vasel, brat 1, june 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 5jutar
Gapar Soboti, sin 1, volova 2, krava 1, ovaca 6, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1,
neobraene zemlje 5 jutara.
Jaim Kolari, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1.
Ukupno: brae 9, sinova 9, konja 5, volova 11, krava 9, junadi 12, ovaca i koza 68, svinja 16
konica 5, kopaa vinograda 4.5, jutara penice 29, jutara jema 3, jutara zobi 4, jutara prosa 15,
vozova sijena 25, neobraene zemlje 62 jutra.
b.3 God. 1702. Rogolji su opisani skupa sa selom Brezianima. Budui da tog naziva danas
nema - nema ga ni u popisu sela rogoljske pravoslavne upe - to se, vjerojatno, odnosi na Donje i
Gornje Rogolje.
1) Imena stanovnika: Radosav Radonovi, Vukoman Kovacoviz, Vasil Mitrovic, Vgrin
Vukasovi, Vuk Grubeiz, Bosa Teodorovi, Jovan Jagnatovi, Sivko Ivankovi, Sobo Vukao
Sifko Radonovi, Kaspar Soboli.
Imaju ukupno: selita 6.12, oenjene brae 5, konja 7, drjebadi 2, volova 18, teladi 5, krava
junadi 18, ovaca, koza i janjadi 67, svinja 13, konica 7, kopaa vinograda 8, penice i rai 14.5
jema i zobi 5, prosa 10.5, kukuruza 4.5, kosaca livada 18.
2) Selo Rogolji i Breziani smjeteni su u uvali meu gorjem a tvrava Pakrac im je dva sata
hoda prema sjeveru. Mee su mu: na sjever Skenderovci, na istok ume Psunj, na jug Bobare i
Ljetani, na zapad Cagli. Imaju 170 jutara oranica, 30 jutara sjenokoa, obilje zajednikih
panjaka u gorju te vrtova i plodonosnih vinjaga, obraenih vinograda 8 kopaa, jednu mala
vodenica na potoku Roako. Suma nemaju. Drva uzimaju po potrebi izgore spomenutih velikih
uma.
Kad su Nijemci u ovaj kraj prvi put doli, stanovnici su se odavde razbjeali i selo je ostalo jedn
godinu pusto, a onda je ponovno oivjelo. U osmansko doba bile su 4 kue grkog obreda, a sada
3

Smiiklas (1891), 265. Prijevod s latinskog jezika.

ih je 11 istog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju rei. Posljednji osmansk
gospodar bio je gradiki kapetan Tueroviz. Nisu davali ni tlake ni desetine, nego su samo na
Kerendiji davali strae. Od jednog selita morali su godinje platiti jedan dukat. Ovo je mjesto
komorska zemlja.
c. Rogolji su bili sjedite pravoslavne upe. God. 1734. imali su 16,1759.18,1779.24,1809.
26, a 1839. 25 pravoslanvih kua.4
Na vojnom zemljovidu iz 1780., premda su iscrtani odvojeno, Rogolji su opisani kao jedno
selo. "Dolina potoka Rogoljice duboka je i neprohodna. Potok je ovdje gotovo cijelom duljinom
prohodan. Kod gornjeg dijela sela u taj se potok ulijeva mali potok, koji dolazi iz Vrtlinskih izvora
ispod brijega Vrtina... Potok Raika istjee kod crkve sv. Grgura iz oblinje ume Psunj; ispod
spomenute crkve, gdje stvara mali otok, ima prolaz te dvije do tri stope visoke obale; dolje na putu
odavde za Trnakovac premoen je drvenim mostom... Tik ispod spomenutog mosta njegova se
pitka voda mijea s potokom Rogoljicom, a nakon tog se mijeanja vode rijeka dalje naziva
Slobotina. (...) Povezani gorski prijevoji Konjska glava i Bjelavina najvie su uzvisine... Brdo
Bregov dominira nad selom, a njima opet dominira, iako neto udaljenije, u rijetko bunje zarasli
brijeg Sladunj. (...) Crkva sv. Grgura drvene je grae."5
U popisu puanstva voeni su kao jedinstveno selo, a 1948. imali su 130,1961.128/'a 1991.
99 stanovnika.
15.9. GORNJI ROGOLJI
Selo se nalazi u psunjskom gorju 2 km sjevernije od Donjih Rogolja, u smjeru Pakraca, s lijeve
strane rogoljikog potoka.
U povjesnim izvorima Rogolji su bili jedinstveno selo; nije dijeljeno. Moda se jedno od njih kao to je prije spomenuto - ranije nazivalo Brezianima. Koji je dio sela u prolosti imao
prednost, teko je rei. Ono to je u povijesnim izvorima reeno-a stoje stavljeno u Donje Rogolje
- odnosi se i na Gornje Rogolje.
God. 1857. Rogolji su, odnosno Gornji Rogolji, imali su 1857. 275,1890. 420,1931. 700,
1953.215,1 a 1991.102 stanovnika.
15.10. LAEVAC
Laevac se nalazi pod Laevakim brdom 17 km zapadno od Nove Gradike uz regionalnu
cestu u smjeru Novske a 4 km sjeverozapadno od Okuana.
U komorskom popisu 1698. opisan je skupa s Bodegrajem, pa su ovdje pobiljeeni samo
stanovnici.
a.1 Imena stanovnika:
Tribun Markovi, brat 1, ovaca 5, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro prosa 1, voz sijena,
neobraene zemlje 6 jutara.
.
"
Blagoia Markovi, sin 1, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 2, kopa vinograda
jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara.
Milosav Radmoni, brati, sin 1, konja 2, volova 3, junadi 2, ovaca 3, kopa vinograda 1,jutara
penice 4, jutro prosa 1, neobraene zemlje 4 jutra.
4

Usp. Spomenica (1930), 214.

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 79s.
Usp. Koreni (1979), 421.
' Usp. Koreni (1979), 421.
1
Mauran (1988), 551s, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Lagyevczy (1698).

5
4

Stanko Zerjak, konj 1, vol 1, krava 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene
zemlje 2 jutra.
Tadia Ignatovi, brat 1, sin 1, konja 2, volova 2, june 1, ovaca i koza 10, kopa vinograda 1
jutara penice 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 5 jutara.
Maksin Knemii, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 0.5, jutro prosa 1
vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra.
Miladin Knemii, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, svinja 7, jutara penice 2, vozova sije
3, neobraene zemlje 7 jutara.
Ilia Ignatovi, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro prosa 0.5, vozov
sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra.
Vidovi, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konice 2, jutro penice 1, vozova sijena 2,
neobraene zemlje 3 jutra.
Jaka Vukovi, brata 3, sinova 2, volova 3, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 10, kopaa vinogra
2, jutara penice 5, jutara prosa 5, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara.
Dragola Vukoievi, brata 2, ki 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca 4, konica 5, kopaa
vinograda 2, jutro zobi 1, jutara prosa 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara.
Stania Voikovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, konica 1, kopaa vinograda
jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra.
Miladin Mileti, krava 1, june 1, ovaca 6, jutro penice 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje
jutra.
Marko Praekovsanec, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, jutro penice 1, jutro prosa 1
vozova sijena 2.
Rado Ignatovi, brata 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 2, jutro prosa 1,
neobraene zemlje 3 jutra.
Vuica Joviis, sinova 2, ki 1, svinja 5, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobrae
zemlje 3 jutra.
erko Vidovi, keri 3, svinja 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Marinko Bonjak, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Gozdan Zaidovi, brat 1, vozova sijena 2.
Simo Bonjak, brata 2, jutro penice I
Cvio Starac.
Radivoi Sainavi, brat 1, sin 1.
Vukolia Kovaovi, brat 1, sin 1.
Bonjak, sin 1.
Ukupno: brae 15, sinova 15, keri 10, konja 7, volova 20, krava 18, junadi 20, ovaca i koza
svinja 16, konica 10, kopaa vinograda 12, jutara penice 29.5, jutro zobi 1, jutara prosa 20.5
vozova sijena 41, neobraene zemlja 76 jutara.
b. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Laevcu pie: "Ovo selo... lei ispod brijega Vedro, koje
dominira nad njegovim krajem...; padina sela dijelom je obrasla rijetkim bunjem, a dijelom
prekrivena vinogradima. Grabu Crkveni, kraj koje izvan sela stoji od drveta izgraena crkva,
natapa mali izvor iznad te crkve..."2
Laevac je 1734. imao 26,1759. 37,1779. 38,1809 38,1839. 36 pravoslavnih kua.3 God.
1857. imao je 312,1890.505,1931. 743,1953.592,4 a 1991. 424 stanovika.

HNTZ, Gradika pultovnija (1999), 69,

* Usp. Spomenica (1930), 211. Prema Schematismus deri (1929), 50, Ladcvac je imao 672 pravoslavca i 12 katolika.
4
Usp. Koreni (1979), 421.

15.11. LJETANI

Selo se nalazi u psunjskora gorju, s desne strane rogoljskog potoka, nedaleko od Rogolja, 17
km sjeverozapadno od Nove Gradike, 10 km sjeverno od Okuana.
Ljetani se ne spominju u komorskom popisu 1698., a 1702. opisani su skupa sa selom
Bobarama.
a.1 1) Imena stanovnika: Radoica Liki, Marko Dabriic, Jovan Romani, Teodor Nikoli,
Ivan Vukovic, Trifon Bosanca
2) Ukupno posjeduju: selita 3.75, oenjene brae 4, konja 2, volova 6, tele 1, krava 7, junad
12, ovaca, koza, janjadi 35, svinja 28, konica 4, kopaa vinograda 9, penice i rai 11 jutara,
jema i zobi 3 jutra, prosa 6 jutara, kukuruza 6 jutara, livada 10 kosaca.
3) Selo Ljetani s Bobarama nalaze se u gorju. Dva sata prema sjeveru je tvrava u Pakracu,
a tri sata prema jugu u Gradikoj. Mee su mu: Rogolji prema istoku, Bijela Stijena prema jugu,
Bjelanovac prema zapadu, Cagli prema sjeveru. Ima 110 jutara oranica, 10 kosaca livada,
obilje zajednikih panjaka, 9 kopaa obraenih vinograda u kojima, a i u vrtovima, ima
plodonosna voa. Na raakom potoku imaju jednu vodenicu. Suma nemaju.
U osmansko doba bila je samo jedna kua u kojoj su boravili muslimani. Sadanji stanovnici
doli su iz Bosne prije 9 godina i ovdje se nastanili Tu sad ima 6 kua grkog obreda. O
kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju, a sad ovo mjesto spada pod komorsku upravu.
b. Ljetani su 1734. imali 5,1759. 9,1779. 8,1809.7, a 1839. 7 pravoslavnih kua.2 God.
1857. imali su 40,1890.51,1931.109,1953.90,3 a 1991.35 stanovnika.
15.12. OKUANI

Naselje se nalazi 13 km zapadno od Nove Gradike na regionalnom putu u smjeru Novske, na

raskriju putova u smjeru Pakraca odnosno Stare Gradike. U starini se zvalo Dijanovac^ a
sredinom XVIII. st; nazvano je Okuani1 prema okuci to je tu ini rjeica Slobotina.2
U blizini Okuana nalazila se varo Pakarska pa je po njoj nazvana nahija Pakarski Sredel, koja
se spominje 1565. god. Njoj su tada pripadali: selo Dijanovac, varo Pakarska, selo Hrastje i
druga,3
U komorskom opisu 1698. Okuani su opisano kao utvrda:
a. 4 1) Imena stanovnika i podlonika:
Simun Kei, sin 1, konj 1, volova 3, krava 3, junadi 4, svinja 3, konica 2, jutara penice 8, jutr
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5.
Petar Maister, sinova 2, konja 3, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 6, jutara penice 8, jutro
jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 4.
Boso Smolanevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, vozova sijena 2.
Stanivuk Stevanovi, volova 3, krava 3, junadi 6, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 2, jutara
penice 10, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Mika Kei, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, konica 1, jutara penice 5, jutro zo
1, vozova sijena 2.
1

Smiiklas (1891), 265s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji Lcsztany (1702).
Usp. Spomenica (1930), 214.
* Usp. Koreni (1979), 421.
1
U kanonskom izvjeu 1761. stoji: Okuchani. Usp. NAZ Prot. 31/111, 53.
2
Usp. Pavii (1953), 221.
3
Usp. abanovi (1982), 224.
4
Mauran (1988), 222-227. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: "Opidum haidonicale Dianovcz".
2

Lui Kei, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 5, jutro jema 1, vozo
sijena 2, najamnik 1.
Dimiter Domi, sin 1, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 5, jutara penice 8, jutro zobi 1
jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Lubuia eti, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, konica 1, jutara penice 6, jutr
jema 1, vozova sijena 2, najamnika 2.
ulia Doi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnika 3.
Vuica Komlenovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, jutara penice 4, jutro jema
0.5, voz sijena 0.5.
Bogdan Vuii, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, jutara penice 4, jutro jema 1, vo
sijena 1.
Juka Radonovi, sinova 2, keri 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, kosaca 1.5.
Gavrilo Kovaevi, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice, 5, jutro jema 1, voz sijena 1.5,
najamnik 1.
Jovan Neksi, konj 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, najamnik 1.
Ostoa Caglevi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 3, krava 1, junadi 2, ovaca i kojza 20, svinja 1
konica 5, jutara penice 8, jutara jema 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ignjac Kovaevi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 1
jutara penice 3, voz sijena 1.
BogOsa Eimovi, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, jutara penice 8, jutara
zobi 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Dobrovoj eanovi, sin 1, ki 1, konja 3, volova 4, krava 4, junadi 7, svinja 10, konica 3, juta
penice 9, jutro jema 1, jutro zobi 1, Vozova sijena 2, najamnika 2.
Radivoj Vukovi, ovca 1, jutro penice 1, najamnik L
MilakJokovi, junadi 7, jutro penice 1.
Miat Militi, sin 1, jutropenice 1.
]
'
'
tipan Milivoi, konja 2, vola 2, svinja 4, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 2,
najamnika 2.
[ |
Stanivuk Petkovi, sinova 3, konja 2, volova 3, krava 2,1junadi 4t svinja 3, konica 6, jutara
penice 8, kosaca 2, najamnik 1.
'
|
Bogoslov Sestanovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 2, jutara penice 4, ju
jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Vukomir Milanovi, ki 1, konja 2, volova 4, krava 3, junadi 6, svinja 15, konica 5, jutara
penice 8, vozova sijena 2, najamnik 1.
Jerman Mareti, sinova 3, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 4, konica 5, jutara penice 6, jutr
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3.
Pero Smii, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, voz sijena 1,
Harleta Rabsanovi, ki 1, vol i, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutara penice 4, jutro jema 1,
vozova sijena 2.
Simon Dobri, ki 1, konja 3, volova 4, krava 4, junadi 8, svinja 5, konica 3, jutara penice 8
voz'sijenal.
Mirko Neki, sin 1, ki 1, vol 1, b-ava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, jutro jema 1.
Radosa Kovaevi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, jutara penice 4, jutro jema
1, najamnik 1.
Boso Cvetkovi, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 1, jutara penice 2, jutro
jema 1, jutro zobi 1, voz sijena 1.
,
Radiak Miki, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, jutro jema 0.5, kosac sijen
1, najamnik 1.

Petos Jankovi, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 2, konica 1, jutara penic
4, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnika 2.
Luki Slavoievi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, svinja 10,
konica 2, jutara penice 7, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Boso Ulimanovi, sin 1, keri 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 1, jutara penice 3, voz sije
1, najamnik 1.
Vuk uri, krava 1, june 1, jutro penice 1.
Miho Smerdanovi, sin 1, konj 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, jutara penice 3.
Milin Klai, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 4.
Nikola Ladi, jutro penice 1, najamnik 1.
David Jonovi, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, jutara penice 3, najamnik
Radonja Zobi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3.
Stoian Mari, ovaca i koza 5, jutara penice 2, najamnik L
Vukoman Jomanovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, jutro jema 0.5, voz sijena
1, najamnik 1.
Marko Jovanovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1.5.
Nerlcsa Baiac, sinova 3, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, jutara penice
Miloie Maister, ki 1, volova 2, svinja 6, jutara penice 5.
Sivko Meranovi, ki 1, vol i, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1.5.
Vulimer Dragosova, ki 1, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice 3
jutro jema 0.5, voz sijena 1.5.
Bogi Mirkovi sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1.
Ilia Dragonovi, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1.
Statumir Jakovi, sinova 3, ovaca i koza 4, jutro penice 1, najamnik 1.
Radovan Berisa, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 6, jutara penice 3, najamnika 3.
Miloie Maister, vol 1, ovaca i koza 6, jutara penice 4, najamnik 1.
Radoica Verisavie, sinova 2, konj 1, ovaca i koza 5, konica 1, jutara penice 5, najamnik 1.
Petar Mihailovi, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 4.
Jovan Ivanovi, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 3.
OstoianAbranoviki 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutara penice 4, voz sijena 1, najamnik 1.
Milica Stani, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 6, jutara penice 6, jutara jem
2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Prodan Stani, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 6, jutara penice 6, jutro jema 1.
Damian Stani, sin 1, konja 3, volova 4, krava 3, junadi 6, ovaca i koza 10, svinja 10, konica
jutara penice 12, jutara jema 2, jutara zobi 2, vozova sijena 6, najamnika 2.
Stanko Tovari, konj 1, Icrava 1, junadi 2, jutara penice 3, najamnika 2.
Vtaden Rac, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, najamnik 1.
Jerman Starac, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 6, vozova sijena 2.
Vuia Jankovi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, jutara penice 5, voz sijena 1
najamnik 1.
Stoi Obradovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, vozova sijena 3.
Vukosav Zei, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice 6, jutro jema 1, jutro zo
1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ivan Susnjak, vol 1, krava 1, junadi 4, svinja 4, jutara penice 3, jutro jema 0.5, najamnik 1.
Obrad Kopi, sinova 3, krava 1, junadi 2, jutara penice 2.
VeeririRac, vol 1, krava 2, junadi 4, jutara penice 4.
Milinko Kevanovi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2.
Zmedar Predragovi, ki 1, jutro penice 1.

Ilia Cetkovi, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 6, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 3
najamnik 1.
Topa Vui, sin 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 5, najamnik 1.
Prodan Indi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1.
Milo Roi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 4, jutara penice 6, jutro jema
voz sijena 1, najamnik 1.
Bogo Milosolevi, sin 1, ki 1, krava 1, jutro penice L
Medak Marinkovi, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice 8, jutro jema 1, jutro zo
1, vozova sijena 3.
Ukupno: sinova 69, keri 38, konja 45, volova 102, krava 102, junadi 181, ovaca i koza 101
svinja 165, konica 47, jutara penice 315.5, jutara jema 30, jutara zobi 12, vozova sijena 109.5,
najamnika 52.
2) Gore spomenuti stanovnici, kao to su do sada tako i nadalje, jednoduno ele ivjeti
vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Simun Kei, Petar Maister i Ostoja Caglevi, budui da su apsolutno odbili
dati prisegu, rekli su po svojoj istoj savjeti:
Ovi graniarski stanovnici imaju dostatno zemljita za svoje poljodjelsko gospodarstvo; dapae
koriste i susjedna zemljita, kao to je to zemljite Bodegraja, gdje svaki stanovnik mora
stanovnicima spomenutog sela platiti godinje po 28 denara po jutru. Ovaj su posjed stanovnici
batinili od svojih prea i do sada im nije doznaavana nova komorska zemlja. Na posjed do sada
ni u kom vidu, nisu nita plaali.
/
Gospodin potpukovnik De Burgh, gradiki zapovjednik, sudac je /ovim graniarskim
stanovnicima u svim prijepornim sluajevima. On je 1696r g. od Stojana Prekoselia5, stanovnika
ovog posjeda, koji je bio tuen kako je neku svau dojavio Osmanlijama i da je bio pozvan na sud
i kanjen s 80, a spomenutom gospodinu potpukovniku morao je dati 20florina. Iste godine, slino,
uzeo je 30florina od stanovnika Mike Keia, koji je zbog svoje zemlje, sluei se batinom, svome
susjedu razbio glavu, a bio je i 15 dana u zatvoru. Iste se godine u ovoj utvrdi desilo pravo ubojstv
Stanovnici nisu mogli otkriti ubojicu, zato je isti gospodin potpukovnik ovu utvrdu kaznio sa 100
florina, a kad je ubojica bio otkriven, isti je gospodin zapovjednik sve povratio.
Godine 1.696. meu sobom su razmjerno podijelili 141florina i 85 denara vojnice i predali, bez
priznanice, brodskom kapetanu Ivanu Stakiu. Iste godine, preko cijele zime izdravali su na hra
jednog njemakog konjanika. Godine 1697. meu sobom su podijelili svotu od 107 florina i uz
priznanicu, koju su izgubili, predati je spomenutom kapetanu Stakiu. Napokon, ove tekue 1698.
g. meusobno su razdijelili iznos od 131florina vojnice uime obrane i predali je ugarskim
konjanicima. Ove iste godine izdravaju tri ugarska konjanika. A ranijih godina stalno su preko
zime, sad vie sad manje, izdravali Makarianove husare.6.
Gospodinu potpukovniku i gradikom zapovjedniku DdBurghu, morali su godinje besplatno
davati 32 kosca^tepreko zime izdravati njegovu sitnu stoku.
Za tvravu u Gradici stanovnici ove utvrde morali su preko godine davati 8 radnika za sjeen
palisada i obline tekue poslove, sve do zamjene, bez novane naknade, ali ipak uz carski kruh.
Godine 1697. morali su, po zapovijedi Schlintebucha, preko cijele zime, izdravati dva carska
govedara i est volova. A godine 1696. stanovnici su morali dati deset volova i dvoja kola pod
izlikom da iz Osijeka u Brod trebaju prevesti hranu, ali su ravno poslani carskoj vojsci pod Temiva
gdje je svih deset volova uginulo, a nisu primili nikakve naknade.
Za gore spomenute radove, niti za pretrpljenu tetu, stanovnicima nije nita plaeno.
5
6

Ne nalazi u popisu stanovnika sela.

Ivan Makar, jedan od vojnih zapovjednika. Usp. Janula (1980b), 155s; Bosendorfer (1994), 336.

O zaprekama komorskog gospodarstva te obvezama slubenika stanovnici ne znaju nita.

3) Ovo mjesto, prilino razasuto, blizu je rijeke Save ali je ipak dostatno - oko pola njemake
milje - od nje udaljeno. Utvrda se zove Dianovac (Okuani). Udaljeno je od Osijeka 15, a o
Petrovaradina 30 milja.
Svi su ovi stanovnici u vrijeme Osmanlija bili orunici ili straan, suprotstavljajui se kranskim
graniarima. Sada su graniari, svi grkog vjerozakona.
Imaju 80 dosta prostranih kuica sagraenih od popreno sastavljena drveta, meusobno
prilino udaljenih, pokrivenih daskama. Imaju 15 cijelih narodnih selita. Teritorij ovog posjed
prostire se oko dvije njemake milje uokolo. S istoka mu je selo Bogievci, na drugu stranu Sava,
juga selo Dragali, a sa sjevera mei sa selom Cage. Granice su mu: s istoka Cemilc, sa zapada
lasenovac, s juga Gradika, a sa sjevera Bijela Stijena.
Selo ima oko 600jutara oranica i neobraene zemlje, u suno doba vrlo plodne, ali je Sava
obiaje poplaviti i unititi. Ima oko 25 jutara pustih rtova, oko 30 jutara boljih sjenokoa koji su
djelomice obrasli trnjem iaom. Ima oko 600jutara hrastovih, zelenike i jelovih uma za ogrev i
boljih, prikladnih za gradnju.
Ovdje se ne naziru neki tragovi kamene graevine. Na rjeici Slobotini ima pet potonih
vodenica i tri poruene. Imaju oko 200 jutara ironosnih, ve etiri godine neplodnih uma, te
samim time osloboene su irovine. Mlake, u vrijeme kad izlije Sava, obiluju ribama i kornjaama
Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je gradiki zapovjendik Ali-beg kome kao naknadu
godinje nita nisu davali nego je svaki od njih morao po tri dana raditi i neprestano bdjeti i straa
protiv provala kranske vojske.
Istom osmanlijskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih vrsta prihoda, osim
desetine vina koju nikada nisu plaali.
Slino, osmanskom caru kao naknadu nisu nita davali, osim to su budno vrili vojniku slu
protiv kranske strane.
Njegovu Velianstvu, osim spomenutih obveza i izdravanja te neprestanog obavljanja vojni
slube, drugo nita ne daju. Stanovnicima je spomenute dae s potraivanjima djelomice stavio
kapetan Staki, djelomice Ivan Juraj Schlintebuch, i od njih ubirao.
Stanovnici su dragovoljno potvrdili istinitost gornjih opih i pojedinanih toaka.
. b. Kad se vidi prostranost naselja, mede to su ga obiljeavale te brojnost kuedomaina, moe
se zakljuiti kako su u Okuane uvrtena i neka druga sela juno od naselja.
God. 1730. selo je imalo 21,1759.24,1779. 28,1809.37,1839.41 pravoslanih kua,7 a bilo
je sjedite pravoslavne upe koja je jo sluila Benkovac, Dubovac, Kosovac i Cage. U izvjeu
1761. stoji kako su u Okuanima ranije bila etiri kaluera, a sada je ostao samo jedan.8
O Okuanima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Rijeka Slobotina ovuda protjee u
razliitim rukavcima... ima pjeskovito korito, plitke obale, pitku vodu; osim po drvenim
mostovima, koji vode preko nje, prohodna je za uobiajena vodostaja pjeice i jahanjem. Potok
Jelas izvire iz izvora kod sela a ijedan drugi izvor opskrbljuje ga vodom; muljevit je i uporabljiv
samo za napajanje stoke... iprajem obrasli brijeg Plandite kod Kosovca dominira nad ovim
krajem. (...) Dvije crkve dolje na kraju sela drvene su grade, mlin kao i vojno spremite izgraeni
su pak od kamena i pruaju pogled na cestu koja vodi u ovaj kraj."9
God. 1857. naselje je imalo 339,1890.765,1931.962,1953.1021,a 1991.2267 stanovnika.

7
9

Usp. Spomenica (1930), 213.

Usp. NAZ Prot. 31/111, 53. God. 1837. Okuani i Dubovac imali su 460 pravoslavaca i 50 katolika, a 1929. kapelu sv.
Vida, 286 katolika, 538 pravoslavnih te 4 grkokatolika. Usp. Schematismus deri (1837), 47; (1929), 50.
" HNTZ, Gradika puicovnija (1999), 101.
Usp. Koreni (1979), 422.

182
15.13. SAGOVINA MAIKA

Selo se nalazi na padinama Psunja 9 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 7 km

sjeveroistono od Okuana.
O prolosti posjeda Sag reeno je neto vie u opisu Sagovine Cernike. U komorskom popisu
1698. naselje je opisano kao agovina Manja:
a. 1 1) Imena stanovnika:
German Vukovisin 1, ki 1, volova 2, ovaca i koza 10, kopa vinograda 1.5, jutara penice 3
neobraene zemlje 3 jutra.
Vuiko Mihokovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1.5, jutara penice 3
neobraene zemlje 4 jutra.
Mihokovi Bonjak, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice
jutro prosa 1, neobraene zemlje 5 jutara.
Andre Radulovi, ki 1, ovaca 6, kopa vinograda 1, neobraene zemlje 3 jutra.
Milo Vukoievi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 3, jutro penice 1, jutro prosa 1, neobrae
zemlje 4 jutra.
Tomo Kalaii, brat 1, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 2, konica 2, kopa vinograda 1, ju
penice 1, neobraene zemlje 5 jutara.
Dragoan Ili, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, neobraene zemlje 4 jutra.
Milo Blaevi, brat 1, june 1, ovaca 4, kopaa vinograda 8, jutro penice 1.5, neobraene zem
5 jutara.
Ukupno: brae 3, sinova 5, keri 5, volova 4, krava 5, junadi 4, ovaca i koza 27, konica 4,
kopaa vinograda 8, jutara penice 12.5, jutara prosa 2, neobraene zemlje 33 jutra.
2) Ovo mjesto je od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od Gradike dva i pol sata hoda.
Imaju skromne Icuice. U osmanlijsko doba imali su jedno cijelo selite, podijeljeno na pet ku
Njihov teritorij prostire se trietvrt sata hoda u duljinu i irinu. Meai su mu: s istoka Sagovina
potoka Sagovac, na jugu selo Trnava do potoka Trnove, na zapad Zuberkovac do mee
Derinoga, na sjever brdo Psunj.
Imaju oko 100 jutara oranica osrednje plodnosti smjetenih u psunjskom podgorju. Kau da
nemaju nikakvih livada. Imaju deset kopaa vinograda i dovoljno mjesta za nove nasade. Uplani
Psunju imaju oko 400jutara ironosnih uma gdje mogu nai i drva za gradnju.
Imaju jednu vodenicu na uberkovskom potoku, to radi u kino doba, a za dan i no moe
samljeti oko 25 kg ita. U ovom mjestu ne moe se sagraditi vie nijedna vodenica. Drugo se nita
ne moe zapaziti da postoji, osim jednog davno od kamena sazidanog podruma, ali je on posve
poruen.
U ostalim se tokama slae sa selom Medarima.
b. Godine 1702. u selu su ivjeli:
1) Milo Stupar, Vuiko Miokovi, ivko Milankovi, Vaso Vukovi, Mili Milenkovi, To
Kolaiz, Radovan Mihokovi, Mihal Jovanovi, RadiaAdamovi i German Popovi.
2) Imali su: selita 3.5, oenjene brae 2, oenjen sin 1, konja 6, drijebe 1, volova 11, junadi
krava 11, teladi 9, ovaca, koza i janjadi 80, svinja 2, konica 7, kopaa vinograda 21, penice 2
jema i zobi 3, prosa 9.5, te kukuruza 7.5 jutara.
3) Selo Sagovina nalazi se u podnoju i meu psunjskim umama. Gradika mu je sat i pol hoda
prema jugu. Mee su mu: s istoka selo etnika Sagovina, s juga selo Trnava, s istoka Zuberkova
sa sjevera psunjska brda. Ima 120 jutara oranica, sjenokoa nema. Budui da je prije etiri godin
1

"Conscriptio pagi Sagovina minom". Mauran (1988), 523s. Prijevod s latinskog jezika.

komisija mee u njima postavila, imaju dovoljno ispae u umama. Imaju 21 kopaa obraenih
vinograda, u njima i u vrtovima obilje voa, jednu malu vodenicu na uberkovakom potoku. Drv
uzimaju iz golemih psunjskih uma. U osmansko doba tu su bile etiri kue grkog vjerozakona.
Dolaskom carske vojske oni su se razbjezali i tu vie nitko nije ivio, pa je kraj tri godine bio pust.
Sadanji stanovnici doli su ovamo iz Bosne prije deset godina, smjestilisuse iive u desetkua isto
vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju; rte znaju ni to su predhodniciplaali
Ustvari, ovo selo pripada dravnoj blagajni.2
c. agovina Maika 1734. imala je 11,1759.28,1779.28,1809.25, a 1839.21 pravoslavnih
kua.3 God. 1857.175,1890.164,1931. 267,1953.209,4 a 1991. 209 stanovnika.
15.14. IRINCI

Selo se nalazi u psunjskom podgorju 12 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 8 km sjeverno

od Okuana. U komorskom popisu 1698. obraeno je skupa sa susjednim selom uberkovcem.
a.! 1) Imena stanovnika:
j
Budimir Radoievi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, jutara jema 2,
jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 15 jutara.
Lazo Komlanovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca 4, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2,
neobraene zemlje 8 jutara.
!
Vujanin Vuievi, brat 1, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca 6, juta
penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 10 jutra.
Mihalo MUinovi, brat 1, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, ovaca 4, konica 2, jutarapenice 5, j
jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutroprosa 1.5.
. German Maleevi, brae 2, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 7, svin
3, konica 3, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 12
jutara.
Milovan Drage_evi, brae 2, volova 3, krava 1, june 1, ovaca 3, jutara penice 4, jutro zobi
jutro prosa 1:5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara.
Gruin Ninkovi, brae 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca 6, svinja 4, konica 6, jutar
penice 3, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 20 jutara.
Janko Radonovi, brat 1, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 7,
svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 4, jutro penice 1, jutro jema 1, jutara prosa 2, voz sijena
neobraene zemlje 11 jutara.
Vukolia Bonjak, ki 1, vol 1, krava 2, ovaca 2, svinja 2, jutara penice 3, jutro zobi 0.5,
neobraene zemlje 10 jutara.
Stoian Frislavi, sinova 2, ki 1, volova 2, l&ava 2, ovaca 5, jutro penice 1, jutro prosa 2, vo
sijena 1, neobraene zemlje 10 jutara.
Stepan Nikuli, brat 1, ki 1, volova 2, junadi 2, ovaca 5, jutro penice 1, jutro jema 0.5, vozo
sijena 4, neobraene zemlje 11 jutara.
Vukela Gvozdenovi, brat 1, sinova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 13, jutara penice 2, jut
jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
Jovica Popranovi, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, krava 1, jutra penice 3, jutro zobi 1.5
jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
1
3
4
1

Smiiklas (1891), 269s. Prijevod s latinskog jezika.

Usp. Spomenica (1930), 213.
Usp. Koreni (1979), 422.
Mauran (1988), 52ts. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji" Sirinczy (1698), Szirinczi,

Jovan Radoti, sinova 2, keri 2, konj 1, voli, krava 2, junadi 2, ovaca 4, svinja 2, jutara prosa
2, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara.
Boso Damianovi, brae 2, sinova 2, keri 2, vol i, june 1, ovaca 4, svinja 4, jutara jema 2,
jutara prosa 2.
Ukupno: brae 14, sinova 21, keri 13, konja 7, volova 27, krava 20, junadi 19, ovaca i koza 7
svinja 17, konica 13, kopaa vinograda 4, jutara penice 35, jutara jema 7.5, jutara zobi 6.5,
prosa jutara 21, vozova sijena 31, neobraene zemlje 133.
2) Ovo je mjesto od pamtivjeka, pod osmanskom vlau, bilo selo. Jo i sada oni borave u dva
mjesta, a budui da su im zemlje izmjeane, ne mogu ih u opisu razdvajati. Udaljeno je od Gradik
oko dva i pol sata hoda,
Imaju skromne kuice. Pod osmanskom upravom imali su dva cijela selita, a poto je zemljite
podijeljeno na 9 domainstava, koliko sad imaju, ne moe se znati. Njihov se teritorij prostire pola
sata hoda u duljinu i irinu. Mee su mu: na istoku Sagovina do biljega Barberi, na jug Smrti d
biljega Kosulovac, na zapad Caprginci do potoka Slatine, na sjever pod brdo Psunj do potoka
Orevac.
Imaju oko 200 jutara plodnih oranica smjetenih u prigorju, sjenokoa 50 jutara; ironosnih
uma nemaju, a uma za loenje imaju 50 jutara.
Mala vodenica u potoku Stara u kino doba moe, za dan i no, samljeti 26 kg ita. O ostalom
nema nikakvih obavijesti.
Druge su sve toke kao u selu Medari.
b.z U opisu 1702. irinci su ovako opisani:
1) Imena stanovnika: Budimir Radioviz, Milovan Dragioviz, Radi Mirosolovi, German
Meleoviz, Mihal Milivojevic, Radoica Kova.
2) Posjeduju: selita 4,1/8, oenjene brae 4, konja 5, drjebadi 3, volova 11, junadi 7, krava
teladi 13, ovaca, koza, janjadi 55, svinja 20, konica 2, kopa vinograda 1.5, zasijanih jutara:
penice i rai 13, jema i zobi 2, prosa 10, kukuruza 5, kosaca livada 18.
3) Selo Sirinci smjeteno je u gorama pored psunjskih uma. Pakrac mu je dva i pol sata prema
sjeveru. Mee su mu: s istoka selo Zuberkovac, prema jugu selo Ratkovac, prema zapadu
aprginci, prema sjeveru Bobare. Ima 100 jutara oranica, 20 kosaca sjenokoa, dovoljno
zajednikih panjaka, u vrtovima voa te jedan i pol kopa novozasaena vinograda, jednu malu
vodenicu na poroku Stara; kad kii, ima vode, drugaije je suh. Kad su Nijemci bili istjerali
Osmanlije iz Poege i Gradike, ovdanji su se stanovnici razbjeali i selo je dvije godine bilo pusto
a onda je oivjelo. Pod osmanskom vlasti bilo je 5 kua grkog vjerozakona, sad ih je 6 kua istog
vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje ne znaju nita. Posljednji osmanski gospodar bio im
je Husen-beg cerniki, komu su davali desetinu od prihoda te od svakog selita godinje jedan
dukat. Selo pripada carskoj blagajni.
c. O irincima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Ovo selo lei povieno tik ispod gorja Psunj.
Cijeli ovaj kraj pun je dubokih ponora spomenutoga goija. Iz sutoka voda toga gorja nastaje potok
Draevac. uma na brijegu Psunj u ovdanjem je kraju obrasla visokim gusto proraslim drveem i
samo je na nekim mjestima rijetka, ima neprohodne klance te nema prolaza. uma upravo
spomenutog brijega izmeu ovdanjeg podruja i uberkovca visoka je i rijetka. Selom sa svih
strana dominiraju okolni breuljci. U ovom iznimno brdovitom kraju ne moe se nikamo kretati
izvan uobiajenih prolaznih putova."3
'

2
1

Smiiklas (1891), 268. Prijevod s latinskog jezika.

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 85s.

irinici su 1734. imali 8, 1759. 9, 1779. 11,1809.10, a 1839. 10 pravoslavnih kua4. God.
1857. selo je imalo 110,1890.149,1931.180,1953.145,5 a 1991. 54 stanovnika.
15.15. TRNAKOVAC

Selo se nalazi na regionalnom putu u smjeru Pakraca, 15 km sjeverozapadno od Nove

Gradike a 7 km sjeverno od Okuana.
Trnakovac se ne spominje ni u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. God. 1702.
ovako je opisan:
a. 1 1) Imena stanovnika: Vuiko Vukojevi, Marko Pavi, Boso Velisolovi, Pantelia Joanovi
Pavel Stankovi, Jovica Vukuioviz, Miter Romovic, Jurac Davidovi, Janko Pavlovi.
Imaju ukupno: selita 3.74, oenjene brae 3, konja 3, drebadi2, volova 13, teladi 2, krava
junadi 24, ovaca, koza, janjadi 31, svinja 8, konica 6, kopaa vinograda 5, zasijano: penice i ra
17jutara, jema i zobi 2.5 jutra, prosa 13 jutara, kukuruza! 7 jutara, livada 24 kosaca.
2) Selo Trnakovac smjeteno u umama Psunja. Tvrava Pakrac mu je na sjever dva i pol sata
hoda, a Gradika prema jugu dva sata hoda. Mee su mu: na sjever Bijela Stijena, na zapad Gol
na jug Benkovac, na istok psunjske ume. Ima 100 jutara oranica, 24 kosaca livada, dovoljno
panjaka, 5 kopaa obraenih vinograda, a u vrtu raznog voa. Imaju jednu malu vodenicu na
rjeici Slobotini Drvo uzimaju iz velikih psunjskih uma.
3) Ovdje u osmansko doba bijae 5 kua grkog obreda, nikad ga nisu naputali, sada ih je 9
kua istog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju. Posljednji osmanski
gospodar bio je cerniki Hasan-beg, komu su za jedno cijelo selite godinje plaali jedan dukat
Isto tako Sali-agi, bjelostijenskom spahiji, davali su desetinu od svih prihoda. Neprestano su mor
davati strae na Kerdiji Ovo mjesto spada pod komorsku vlast.
b. Uz vojni zemljovid iz 1.780. o Trnakovcu stoji: "Selo lei u dolini na potoku ili maloj rijeci
Slobotini; ona je... pjeskovita i skoro svuda prohodna. Ta rijeka za jakih pljuskova ili nagla
topljenja snijega u proljee brzo nabuja i prelije se pa u to vrijeme nekoliko sati, a ak i nekoliko
dana nije prijelazna. Ima zdravu, pitku vodu. Na iskopanoj grabi uz mlin nalaze se tri uobiajene
liarice. Mali potok Klenovac izvire ispod uzvisina kod aprginaca i ovdje tee u prehodno
opisanu rijeku... Potok Gakovac manji je od ve spomenutog potoka... Brdo Veliko dominira nad
ovim krajem."2
Trnakovac je 1734 imao 7,1759.16,1779.11,1809. 7, a 1839.8 pravoslavnih kua.3 God.
1857. selo je imalo 78,1890.127,1931.146,1953.151,4 a 1991.138 stanovnika.
15.16. VRBOVU ANI
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 17 km jugozapadno od Nove Gradike a 3 km
od Okuana, 105 m n/m
U starijim se izvorima ne spominje. Napomenuto je ve kako su njegovi stanovnici u
komorskom popisu 1698. pod skupnim imenom ubrojeni u Okuane.

Usp. Spomenica (1930), 213. Kanonsko izvjee 1761. stavlja selo s 11 kua u trnovaku pravoslavnu upu. Usp. NAZ
Prot. 3l/III, 53.
5
Usp. Koreni (1979), 422.
1
Smiiklas (1891), 266s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Ternakovach.
2
I-INTZ, Gradika pukovnija (1999), 81s.
3
Usp. Spomenica (1930), 214.
* Usp. Koreni (1979), 422.

U kanonskom izvjeu 1761. stoji da su'Vrbovljani pravoslavna upa, da imaju 50 kua, da im

pripadaju sela: Klenik sa 20 i Kosovac s 12 kua.'
O Vrbovljanima, uz vojni zemljovid 1780., pie: "Nekoliko kua ovog sela smjeteno je s druge
strane rijeke Slobotine. Rijeka Slobotina... koja ovdje stvara razliite male otoke, tako reku
nema obale ili ako ih ima, one su vrlo plitke. Do grabe Sijeraa, koja iz te rijeke nastaje, a tamo gubi
svoje ime i nadalje tee kao Mali Strug... ima pjeskovito dno i dobru, pitku vodu..., odmah ispod
sela premoena je i drvenim mostom. Poplave koje uzrokuju Mali i Veliki Strug, a posebice Save,
nastaju gotovo svake godine tri do etiri puta, zahvaaju umu i Mramorsko polje, katkad i
oblinja seoska polja...".2
Vrbovljani su 1779. imali 51,1809.55, a 1839.54 pravoslavne kue.3 God. 1857. selo je imalo
500,1890. 637,1931. 775,1953. 644,4 a 1991. 551 stanovnika.
15.17. UBERKOVAC

uberkovac je selo u psunjskom gorju, 12 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 8 km

sjeveroistono od Okuana.
U komorskom popisu 1698. - kao to je ve napomenuto - selo je obraeno skupa sa irincima,
jer im je zemljite bilo pomijeano.1 Tu su, naravno, irinci imali prednost. Meutim, uberkovac
je posebno obraen u popisu 1702. god.
a. 2 1) Joviz Poznanoviz, Despot Mirkovi, Jovica Mislenovi, Vukel Tamaeviz, Stanko Caki
Jovan Bosnak, Jala Radoa.
Imaju ukupno: selita 2.5, oenjene brae 2, konja 2, volova 9, teladi 3, krava 9, junadi 11,
ovaca, koza, janjadi 42, konica 5, zasijane zemlje:penice i rai 9 jutara, jema i zobi 1.5, prosa 6
jutara, kukuruza 5.5 jutara, livada 7 kosaca.
2) Selo uberkovac nalazi se uz psunjske ume. Gradika je od njega udaljena 2 sata prema
jugu. Mee su mu: sa zapada Sirinci, sa sjevera Psunj, sa istoka Sagovina, s juga Smrti. Ima 150
jutara oranica, 15 kosaca livada, obilje zajednikih panjaka, obilje voa u vrtovima, 4 kopaa
obraenih vinograda koji pripadaju Stefanu Radanoviu, koje jeza sebe, kao granine, zadrao
Ima jednu malu vodenicu na potoku Zuberku, Suma nemaju. A izgore spomenute planine uzimaju
sebi drvo.
3) Ovdje su u osmansko doba bile dvije muslimanske i 3 kue grkog vjerozakona. Kad je
carska vojska bila osvojila Gradiku i druge tvrave u ovoj provinciji, grkoistonjaci su pobjegli
Hrvatsku a muslimani preko Save. Pet godina bilo je pusto. Iz Bosne su doli stanovnici grkog
vjerozakona i nastanili se u 13 kua. Ove godine 1702. est kua su napustili, poruili ih i sa svim
svojim preselili na gradiku granicu. O kranskom gospodaru nitko nita ne zna. Zadnji osmansk
gospodar bio je cerniki Hasan-beg, kome su davali desetinu od plodova a po jednom cijelom
selitu zlatni dukat. Strae su drali u blizini Pakraca. Selo pripada dravnoj blagajni.
b. O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "uberkovac i Sagovina lee ispod okolnoga gorja
Psunj, obrasloga visokim, vie rijetkim nego gusto proraslim drveem. Tamonji potok Trnava,
koji kroz duboku neprohodnu, u ovom kraju ipak prohodnu, dolinu tee..., ima plitke obale,
ljunkovito dno te dobru, pitku vodu; iznad sela uberkovca te upravo u selu pokree nekoliko

1
2
3
4
1
2

Usp. NAZ Prot., 31/111, 53. U izvorniku stoji: Virbovliani (1760).

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 92s.
Usp. Spomenica (1930), 211.
Usp. Koreni (1979), 423.
Usp, irinci.
Smiiklas (1891), 269. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sumberkovacz (1698), Xuberkovacz (1761)'.

uobiajenih liarica. Mali sporedni potoci, koji utjeu u taj potok kod agovine nizvodno, nisu od
posebne vanosti. (...) U uberkovcu se nalazi asniki stan drvene grae."3
uberkovac je 1734. imao 3,1759.15,1779.15,1809.15, a 1839.13 pravoslavnih kua.4 God.
1857. imao je 128,1890.152,1931.171,1953.132,5 a 1991. 67 stanovnika.

3
4
5

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 86s.

Usp. NAZ Prot., 31/111, 53; Spomenica (1930), 213.
Usp. Koreni (1979), 423.

XVI. OPINA OPRISAVCI

16.1. KUPINA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 25 km istono od Slav. Broda, 8 km od

Oprisavaca, 88 m n/m.
Selo je u prolosti pripadalo sikirevakoj upi, koja je nekad nazivana Rasti, a sluio ju je
franjevaki samostan u Modrici. ! U komorskom popisu 1698. nije posebno obraeno, ali se ini
da su njegovi stanovnici ukljueni u popis sela Prnjavora.
God. 1730. Kupina je imala je 15 kat. kua i novu drvenu kapelu sv. imuna. Izvjee iz 1734.
ispred sela potpisao je desetar Marko Juri.2 U sljedeem izvijeu 1746. Kupina je imala 29 kua
i 81 katolika. Uz raniju kapelu sagraena je i kapela sv. Bartola. Obje su imale zvona.
God. 1760. Kupina je imala 25 kua, 44 obitelji i 233 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Nikola Juri (2,10), Stjepan okevi (2,15), Franjo Vukanovi (2,7), Mijo Vukanovi (1,8),
Mijo Juri (2,14), Stjepan Balievi (2,9), Filip Radievi (2,13), Grgo Petrievi (2,8), Martin
Kovaevi (2,8), Nikola Kovaevi (2,6), Mijo Buzatovi (1,7), Ivan Kovaevi (1,8), Matija
Trepi (2,1.0), Ilija Trepi (1,8), Andrija Trepi (1,3), Anto Vukanovi (3,10), Mato
Vukanovi (1,8), Marijan Trepi (3,13), Franjo okevi (314), Marijan okevi (1,8), ivko
Paukovi (1,9), Mijo Vukanovi (3,18), imo Vukovi (2,11) i Stjepan Mirtovi (1,8).
God. 1765. kapela sv. Bartola, na poplavnom podruju, bila je toliko dotrajala i zaputena, da
je nadzornik upa preporuio da treba nai drugo mjesto i sagraditi novu.3
O selu, uz vojni zemljvid iz 1780., pie: "Bare prema Soljanima i Divoevcima ljeti esto
potpuno presue. Meutim, za loa vremena dulje su posve neprohodne, posebice kad potok
Mostavnik kod Divoevaca iznad mosta izlije i preplavi ih."4
God. 1837. Kupina je imala 205 stanovnika,5 1857. 200,1890. 316,1931. 335,1953. 357,6 a
1991.315 stanovnika.

1
2
3
4
5
6

Usp. Zirdum (1982b), 288.

Usp. Sran (1995), 42.
Usp. NAZ Prot., 29/1,53,97; 30/11,212; popis, kut. 89,185s. Ima i drugi, neto izmijenjen, popis istog sela str. 198s; 31/111,36.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119.
Usp. Schematismus (1837), 31.
Usp. Koreni (1979), 656.

16.2. NOVI GRAD

Selo se nalazi na obali rijeke Save, 27 km istono od Slav. Broda, a 12 km od Oprisavaca, 87 m
n/m.
Vjerojatno se, na to povieno mjesto na obali Save, odnose povijesni dokumenti koji govore o
Novom Gradu to se spominje 1408., 1414., 1432., 1477.-78.1 Da bi osigurali Mihaljevaki brod
(skelu kod Slav, Samca), preko koga je tekao veliki promet iz Slavonije u Usoru i dalje u Bosnu,
Berislavii su oko 1500. sagradili utvrde u Jarki (Arky) u Jarugama i Novom Gradu, i to s obje
strane rijeke Save, Pod osmansku vlast pao je 1536. skupa s Babinom Gredom i Jarugama, a u
brodskom kadiluku spominje se 1545. kao Varo Novi.2 U komorskom popisu 1698. tvrava se
spominje, ali nije opisana.3
Selo je 1730. imalo 25 kua i drvenu kapelu s oltarom i slikom sv. Ivana Krstitelja. U
sljedeem popisu (1746.) imalo je 18 kua i 105 katolika, a uz kapelu je stavljeno zvono. Izvjee
1758. spominje drvenu kapelu ali sad sv. Vida, sa zvonom od oko 25 kg. Crkvenjak je bio Marko
Petrovi. Nemaju vlastitog groblja nego su se sahranjivali u groblju Rasti (Hrasti) nedaleko od
Svilaja.
God. 1760. Novi Grad je imao 19 kat. kua, 23 obitelji i 134 osobe. Kuedomaini su bili:
Mijo Vincianovi (4,20), Josip Crnii (4,17), Marko Petrovi (1,9), Tomo Siraji (1,3), Ilija
Semerovi (1,4), Marija Lonarevi (-,3), Ana Lonarevi (-,2), Josip Batalovi (1,7), Andrija
Bemiakovi (1,4), Ivan Benakovi (1,5), Bla Blaevi (-,5), Marko Matiaevi (1,10), Martin
Matiaevi (1,3), Stjepan Doki (2,9), Nikola imunovi (3,9), Anto Mandi (1,9), Franjo
Mandi (-,4), Andrija Jovanovi (1,9), Anastazija Barunovi (-,2), Selo je imalo i 9 pravoslavnih
kua.
God. 1769. Novi Grad je imao 18 katolikih kua i 141 katolika te 5 pravoslavnih kua.4
U opisu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Selo lei ispod nasipa visokog sedam do osam
stopa. Nasip vodi uz Savu nizvodno, a izgraen je da bi spreavao izlijevanje Save. Sava je gore kod
ardaka Mlin, u blizini kojega se na toj rijeci nalaze mnogi laomlinovi, iroka 360 koraka...
Poznate bare na sjevernoj strani sela, a i barske grabe koje su iz njih nastale kao posljedica estih
poplava Save prije negoli je podignut nasip da bi te poplave spreavao, rijetko kada, i to samo u
kasno-ljeto, potpuno ili toliko presue da se dijelom mogu koristiti kao seoske livade. Meutim,
barska graba Zdelo po prolaznim je putovima veinom prohodna. (...) asniki stan kao i
kordonski straarski ardaci, pokraj sela prema kojem su dobili ime Novi Grad, drvene su grae."5
Novi Grad je 1837. imao 242 katolika6,1857. 242,1890.282,1931. 296,1953. 269,7 a 1991.
350 stanovnika.

1
Usp. Bosendorfer (1994), 125. U izvorima svugdje stoji: Novum castrum (1408), castc! lan i dc Wywar (1414), Varo
Novi (1545), Novigrad (1730).
2
Usp. Ivo Bojanovski, "Dobor u Usori (sjeverna Bosna)", Nae starine, Sarajevo, 1981, 11, bilj. 3; abanovi (1982),
219: Pavii (1953), 46, 257.
5
Usp. Mauran (1988), 100, I20s. U opisu sela Prnjavora spominje se Novi Grad s ove strane Save, "ex meridic
Novigrad cis Savauiim", te pusti Novi Grad s desne strane Save.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 55, 100; 30/11, 221, 224; popis, kut. 89, 172s; 31/111, 22; 32/IV, 89.
-HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 117.
s
Usp. Schematisnms (1837), 31.
7
Neko vrijeme, nakon 1900., biljceno jc kao Novigrad na Savi. Usp. Koreni (1979), 646.

16.3. OPRISAVCI
Naselje se, kako mu i samo ime kae, nalazi pored Save, 17 km istono od Slav. Broda, 87 m n/
m.

Ne spominje se u starijim objavljenim dokumentima, a u komorskom popisu 1698. ovako je

opisano:
a.11) Imena stanovnika i podlonika:
Ivan Tomi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 3, junadi 4, svinja 1, jutro penice 1, jutro jema 1, vozo
sijena 2, najamnik 1.
Boso Jurinac, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 2, jutara penice
jutro jema 1, voz sijena 1.
Paval Berakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 3, jutara penice 2, jut
jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miat Jurinac, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik
Petar Beanakovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 8, konica 5, jutara
penice 3, jutara jema 2, vozova sijena 2.
Marin Jeneevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, jutro penic
vozova sijena 3.
Nikola Jurakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 8, konica 3jutro penice 1, jutr
jema 1, vozova sijena 3.
Marian Jurinac, sin 1, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutro penice 1, jutro jema
vozova sijena 2.
IvanAlai, sin 1, konj 1, konica 1, jutro jema 1, voz sijena 1.
Mato Bladi, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4y svinja 3, konica 3, jutara penice 2, jut
jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Nikola Komaro, keri 2, krava 1, konica 1.
Ivan Jani, ki 1, krava 1, june 1, konica 1.
Anton Berakovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena
1.
Petar Kurkuti, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, jutro
jema 1, voz sijena 1.5.
Marko Berakovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, ovca 1, konica 2, jutro penice 1, jutro
jema 1, voz sijena 1.
Stefan Gregi, sin 1, ovaca i koza 2, konica 1, voz sijena 1.
Ilia Lonar, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1.
Miat Ivanevi, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, jutro jema
1, voz sijena 1.
Boso Vladi, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1.
Toma Lasi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 18, keri 15, konja 10, volova 11, krava 25, junadi 36, ovaca i koza 15, svinja
37, konica 31, jutara penice 18.5, jutara jema 11, vozova sijena 29, najamnika 4.
2) Osobno nazoni Ivan Tomi, Boso Jurinac i Miat Jurinac, nakon prisege, ispitivani rekli su
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo ni svoju zemlju i zato ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed od osmanskih
vremena stalno posjeduju bez komorske doznake i plaanja danka ili poreza vlastima.
1
Mauran (3988), l i 3-115. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Opriszavacz (1698), Oprisavczij (1730),
Opriszavczi (1760).

Gospodin pukovnik Giba i voe narodne vojske suci su ovim stanovnicima i to ine besplatno.
Ovi stanovnici, za to to vre vojniku slubu, ne plaaju vojnice. Obvezni su ipak svake godine
izdravati jednog ili dvojicu carskih vojnika. I ove godine moraju izdravati jednog ugarskog
konjanika. Druge nikakve vojne poreze ni namete, ovdje i sada, ne plaaju.
Stanovnici ovog posjeda svake godine moraju zapovjedniku brodskog otoia besplatno odvu
po 17 hvati drva za loenje. Isto tako, razmjerno, gospodinu pukovniku i zapovjedniku otoia
moraju besplatno davati radnike za kosidbu sijena.
Stanovnici ovog posjeda, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, prinueni su, po potrebi,
besplatno voziti ivene namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod i prema Doboju.
Za sve ove spomenute radove stanovnicima nije nita plaano, nego je od Boia 1696. do sada
svakom pojedinom narodnom vojniku samo jednom dano po 18 oka brana.
O komorskoj gospodarskoj zapreci stanovnici tvrde da je ona poradi gospode vojnih asnika.
3) Ovo selo nalazi se na lijepom poloaju uz potok Bi. Od pamtivjeka je bilo selo i zvalo se
Oprisavac. Udaljeno je od Broda dvije, od Osijeka sedam, a od Petrovaradina 20 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari razdijeljeni na tri mjesta
rimokatolike vjeroispovijedi
Selo ima 20 kuica sagraenih od pletena iblja, pokrivenih slamom. Posjeduju jedno i pol
narodno selite. Teritorij ovog posjeda zauzima prostor od jedne ugarske milje. S istoka mu je selo
Sredanci, sa zapada Bicko Selo, s juga selo Kuti, a sa sjevera mei sa selom Topoljem. Granice s
mu: na istoku Babina Greda, na zapadu Brod, na jugu Doboj, na sjeveru se pribliuje akovu.
Selo ima oko 200jutara oranica i neobraena zemljita koje Sava estim izlijevanjem obiaje
unititi. Ima, s druge strane Save, oko 4 jutra pustih rtova, oko 40 jutara neplodnih sjenokoa koj
izlijevanje rijeke obiaje unititi, te oko 40 jutara uma za loenje, a boljih hrastovih, tisovih ijoho
za gradnju.
Ne nazire se trag nekoj crkvenoj ili svjetovnoj graevini. Nemaju vodenice. Imaju oko 20 jutara
ironosnih uma, sada jo neplodnih i osloboenih od irovine. Za ribarenje stanovnici koriste
potok Bi koji obiluje ribama, '.rakovima i kornjaama.
Osmanski gospodar ovog sela bio je Mehmet-aga brodski kome stanovnici kao naknadu nisu
nita davali. Svaki je od njih, ipak, po tri dana morao raditi, a selo muje tjedno moralo davati ok
i pol maslaca.
Istom su gospodaru svake godine moratiavati desetinu od svih proizvoda. Desetinu od vina,
ipak, nilcada nisu morati davati.
Osmanskom caru svaka je kua godinje morala plaati po 3 florina i 50 denara, tj. ukupno 24
florina. Morali su etiri, pet dana pomagati u redovitim poslovima na mostovima prema Osijeku,
isto toliko dana tamo ostati i biti na raspolaganju.
Njegovu Velianstvu, osim prije opisanih nameta i stalne slube u vojsci, do sada drugo nita
nisu plaali.
Ovi stanovnici morati su gornje namete izvravati po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe.
Gore opisane toke, skupno i pojedinano pitani, dragovoljno su potvrdili.
b. Oprisavci su 1730. imali 30 katolikih kua, dvije kapele: sv. Roka i drugu nedovrenu.
Nedaleko od sela bilo je kuno groblje.2 Izvjee iz 1734. uime sela potpisali su Petar Berakovi i
Petar Markuli.3 U sljedeem izvjeu (1746.) selo je ve imalo 50 kua i 315 katolika te kapelu
sv. Augustina sa zvonom.
Izvjee 1758. ne spominje kapelu sv. Augustina, nego opisujekapelu sv. Simuna i Jude, koja
je bila malo izv^n sela, dimenzija 10x4 m. Imala je pribor za misu. Na oltaru je bila dosta velika
2
1

U izvorniku pie: kucsko grobie.

Usp. Sran (1995), 29.

slika sv. Jurja, te slika sv. Antuna Padovanskog, a pored kapele zvono od oko 25 kg. Oko kapele je
bilo groblje gdje su se, uz mjetane, sahranjivali stanovnici sela Kuti, Poljanaca i dio Bickog Sela.
U selu je bila i mala kapela sv. Roka sa zvonom od oko 25 kg. Crkvenjak za obje kapele bio je Petar
Janei.
God. 1760. Oprisavci su imali 70 kua 109 obitelji i 653 stanovnika. Kuedomaini bili su:
Stanko ivkovi (1,10), Nikola ivkovi (1,7), Martin ivkovi (3,10), Marko urinac (1,6),
Matija urinac (1,10), Juro Loketi (1,6), imo Loketi (1,9), Marijan ivkovi (1,9), Martin
ivkovi (3,15), Martin Alai (1,7), Mauricij urinac (3,13), Ivan urinac (1,8), Marin Loketi
(3,11), Ivan Ivi (1,6), Luka Loketi (2,13), Mijo Vlai (2,8), Pavao Alai (3,20), Mijo
AndrOevi (1,11), Marin Marinkovi (2,10), Ivan Marinkovi (1,10), Martin Maarevi (1,6),
Franjo Marini (3,18), Nikola Samevi (1,8), Marin Akamovi (1,7), Mijo Kovaevi (1,16),
Andrija Markuli (2,5), Petar Markuli (2,6), Josip Barakovi (-,5), Marin Barakovi (1,11),
Toma Barakovi (1,6), Petar Jani (2,10), Juro Berakovi (3,11), Nikola Berakovi (2,10),
Marin Bonjakovi (1,7), Grgo Kernjakovi (1,9), Franjo Egei (2,13), Petar Jani (2,15),
Martin Berakovi (1,5), Pavao Berakovi (1,6), Mijo Sanievi (1,6), imo Berakovi (2,13), Ivan
Berakovi (2,13);
Andrija Berakovi (1,8), Marin Berakovi (4,23), Marko Kurkutovi (1,8), imo Berakovi
3,12), Mijo Berakovi (2,8), Martin Kurkutovi (2,12), Anto Berakovi (2,8), Matija Kurkutovi
(2,10), Mijo Kurkutovi (1,12), Marko Loketi (2,9), Matija Berakovi (1,8), Ivan Berakovi (,8), Luka Berakovi (2,10), Andrija Berakovi (1,10), Marin Berakovi (1,7), Marko Vukovi
(2,7), Marko Kovaevi (1,8), imo Stovragovi (-,3), Andrija Kovaevi (1,6), Martin Kunjaa
(1,9), Marin Loketi (3,10), Andrija Kurkutovi (1,4), Matiaurinac (-,5).
Ovih 65 kua pripadalo je garinskoj a sljedeih pet svilajskoj upi: Ivan Zeri (2,9), Petar
Zeri (2,7), Matija Maaievi (1,5), Bartol Jeakovi (1,5) i Toma Gavri (1,2). God. 1769. u
Oprisavcima je bilo 76 kua, 114 obitelji i 508 katolika.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Oprisavcima pie: "To veliko i gotovo sat dugo selo, kao i cijelo
njegovo podruje, bilo je prije tri pa i etiri puta godinje izvrgnuto poplavama Save. Meutim, od
vremena izgradnje do osam stopa visokog nasipa..., pri izlijevanju Save bude poplavljeno samo
malo podruje izmeu nasipa i rijeke. Sava u ovom kraju ini veliki duboki zavoj... Obala s ove
strane via je od obale na drugoj strani, vrlo je strma i est od sedam stopa visoka. Obala s turske
strane pokrivena je gustom visokom umom. Barske grabe i movare na spomenutom
poplavljenom podruju presue vrlo rijetko, tek svakih nekoliko godina. Barske grabe i bare s ove
strane nasipa, s obje strane sela, za topla vremena pak presue svake godine. (...) Mala uma Gaji
na tom poplavnom terenu obrasla je rijetkom hrastovom umom. (...) Crkva, gore izvan sela, i
straarski ardak Strug na kraju sela, drvene su grae."5
U Oprisavcima je 1804. ustanovljena katolika upa.6 Od 1830. ima crkvu Uzvienja sv. kria.
Selo je 1837. imalo 845 stanovnika,71857.845,1890.796,1931.1101,1953.1243,8 a 1991.1106
stanovnika.

4
s

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 227s, 233; popis, kut. 89, 212-214,173: 31/111, 41; 32/IV, 89, 96, 592.
HNTZ, Btvdska pukovnija (1999), 97s.
'' Prvi upnik bio jc fra Ivan Vujii, lan provincije Presvetog Otkupitelja u Dalmaciji. Bio je dobar propovjednik pa jc
esto propovijedao i u samostanskoj crkvi. Njemu su ponekad na izlet dolazili studenti iz brodskog samostana sa svojim
profesorom. 13.XI.1813. zamijenio ga jc fra Franjo Vezi. Usp. Kronika II (1997), 17, 23, 35, 43, 45, 71, 79, 115, 131,
133, 157.
7
820 katolika i 25 pravoslavnih Usp. Schematismus (1837), 35.
* Usp. Koreni (1979), 646.

16.4. POLJANCI

Naselje se nalazi pored Save 14 km jugoistono od Slav. Broda, 2 km zapadno od Oprisavaca,

88 m n/m.
U starijim, do sada objavljenim, izvorima selo se ne spominje, a u komorskom popisu 1698.
ovako je opisano:
a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika:
Marko Emanovi, sin 1. konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena
2, najamnik 1.
Nikola Prianovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, vozova sijena 1.
Radosa Ginkovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.25, voz sijena 1.
Milo Vukosalovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 0.25, vozova sijena 2.
Petar Mileevi, sin 1, ki1, konj 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2
Milovan Dragosalovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, vozova sijena 2.
Todor Vukojevi, ovaca i koza 4, svinja 1.
Jania Gruii, sin 1, svinja 1, voz sijena 1.
Peio Stepanovi, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 0.25, voz sijena 1.
Jakob Jaridovi, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 8, keri 3, konja 2, volova 1, krava 8, junadi 11, ovaca i koza 8, konica 2,
jutara penice 3.75, vozova sijena 14, najamnik 1.
2) Ovi stanovnici, i to svaki pojedini dragovoljno, naputajui kmetski, prihvaaju vojniki ivot
Osobno nazoni Marko Emanovi, Nikola Peianovi, Milo Vukoselovi2 i Milovan
Dragosalovi, uz ostale, nakon prisege, rekli su:
Ovi su stanovnici pravi graniari - stanuju uz savsku obalu i rasporeeni su po savskim straama
- nisu u mogunosti pravo voditi svoje poljodjelstvo niti obraivati svoju zemlju i zato ne trae
susjedna zemljita. Dio stanovnitva od davnina batini ovaj posjed, a dio ih je nedavno doao iz
Bosne. Oni na svoju zemlju do sada, uime poreza ili nameta, nisu nita plaali, nego su stalno moral
obavljati vojniku slubu na savskim straama, na granici prema Doboju i ostalo.
Gospodin pukovnik Giba, u svim sluajevima, sudac je ovim pograninim stanovnicima i od
njih do sada nije uzimao ni novca ni uzdarja.
Ovi pogranini stanovnici nisu plaali nikakve vojnice jer su izuzeti zbog vojnike slube. Ipak,
morali su neke, kroz dvije godine, po dva mjeseca izdravati na hrani dok nisu dobili zemlju. Ove
tekue godine 1698., od zime, izdravaju jednog ugarskog vojnika sa enom. Osim ovih, drugih
redovitih ili izvanrednih nameta nisu plaali.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe svake su godine zapovjedniku brodskih prekosavskih
opkopa morali besplatno davati etiri kosca i isto toliko dana. Isto tako, stanovnici ovog posjeda
morali su godinje besplatno nasjei sedam hvata drva za loenje, a ljeti moraju besplatno ovri
penicu gospodinu pukovniku Gibi.
Polovica ovog sela morala je preseliti na drugo mjesto zbog stalne vojnike slube koju moraju
besplatno vriti i zbog teta koje ovome zemljitu svake godine obiaje initi rijeka Sava svojim
izlijevanjem.
Za podizanje svih brodskih opkopa, zgrade za ivene namirnice te straarnica uz Savu, zvanih
ardaci, stanovnici ovog posjeda morali su raditi skupa sa cijelim vojvodstvom bez novane

1
:

Mauran (1988), 105-108. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Polyanczi (1698) i Poljanczi (1760).
U popisu stoji: Prianovi i Vukosalovi.

naknade i hrane, uz prazna obeanja. Tako i sada moraju raditi kojekakve javne radove, pod
izgovorom kmetskih obveza, i vriti prijevoz posredstvom Nijemaca.
Stanovnici moraju besplatno vui hranu iz Osijeka u Brod za brodsku njemaku posadu i
dobojske graniare, a tako prema potrebi i streljivo.
Za sve ove vojnike i kmetske obavljene poslove stanovnicima nije nita plaano.
Za smetnje komorskim slubenicima stanovnici optuuju ratne povjerenike.
3) Ovaj je posjed smjeten uz obalu Save na movarnom tlu. Selo se od pamtivjeka zvalo
Poljanci. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 ugarskih milja.
Dio ovih stanovnika u vrijeme Osmanlija bili su orunici a dio kmetovi. Sad su svi graniari
rasporeeni po savskim ardacima; mijeane su vjeroispovijedi, katolike i grkog obreda.
Selo ima 10, izdignutih od zemlje, kuica sagraenih od pletena iblja pokrivenih slamom.
Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na etvrt milje. Mei: s istoka
selom Oprisavcima, sa zapada selom Kuti, sjuga selom Gornja Bebrina a sa sjevera Bickim Selom
Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, s juga Sokol na granici osmanskog
prekosavlja, sa sjevera akovo.
Selo posjeduje oko 30 jutara oranica i neobraena zemljita, koja Save esto poplavi i zato je
manje korisno. S druge strane Save ima oko 5 jutara pustih rtova, koji su zbog straha od Osmanlij
ostali neobraeni. Ima i oko 6 jutara sjenokoa kojepopalava unitava te oko 4 jutra johovih uma
i sitnije tisovine samo za loenje.
S druge strane Save ima kamena graevina, nemarno sagraena i sva zarasla u umu, zove s
Gradina. Nemaju vodenice niti ironosnih uma. Stanovnici ovog posjeda imaju vrlo blizu Savu z
ribarenje i bare koje ona pravi.
, Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Durmi-beg brodski kome su godinje stanovnici ovoga
posjeda, a onda izaseoci cijelog sela, davali 1 florin i 20 denara te svaki stanovnik godinje mor
i raditi po deset dana.
\
Istom osmanskom gospodaru zemlje davali su svake godine desetinu od svih prihoda na koje s
Ona odnosila. Desetinu vina nikada nikome nisu davali.
Ovi stanovnici nisu plaali nikalcva poreza osmanskom caru, ali su morali raditi tekue poslov
na mostovima prema Osijeku.
Njegovu Velianstvu, osim nameta kroz tri godine i stalne vojnike slube koju besplatn
moraju vriti, stanovnici do sada drugo nita nisu davali.
Spomenute namete stanovnicima su odreivali povjerenik gospodin Kestler i Schlintenbuch.
Sve gornje toke, stanovnici ovog posjeda i pojedinano su dragovoljno potvrdili.
b. Poljanici su 1730. imali oko 12 katolikih kua, neto pravoslavnih, a u izvjeu 1734.
ispred sela potpisao je uro Mati. God. 1746. selo je imalo 20 kua i 80 katolika, a 1760.12 kat.
kua, 10 obitelji i 76 katolika. Kuedomaini su bili: Martin Garinevi (1,6), Andrija Stepevi
(1,6), Marko Stepevi (1,8), Ivan Stepevi (1,8), Marko Stepevi (-,7), Luka Janei (1,8),
Luka Mati (2,8), Marin uni (1,4), Matija Emanovi (1,6), Juro Janei (1,8), Ivan uni (-,6),
Martin Jaspri (-,1).
God. 1769. Poljanici su imali 11 kua, 14 obitelji i 72 osobe, a 1775.16 kua, 29 obitelji i 144
katolika.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Poljancima pie: "Barovita mjesta na livadama pokraj sela ljeti se
potpuno isue. bunje, pomijeano s neto visokog drvea, gusto je zaraslo na podruju odavde do
Kuta i s obje strane prema Bickom Selu."4
3
Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233; popis, kut. 89, 214s; 32/IV, 96, 592. Sran (1995), 29. Poljanci su 1734. imali
6,1759. 14,1779.12, 1809. 7, a 1839. 8 pravoslavnih kua. Usp. Spomenica (1930), 212.
* HNTZ, Brodska pukomija (1999), 96s,

God. 1837. Poljanci su imali 194 stanovnika,51857.212,1890.239,1931.313,1953.389,6 a

1991.290 stanovnika.
16.5. PRNJAVOR

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 26 km jugoistono od Slav. Broda, a 9 km

istono od Oprisavaca, 87 m n/m. Naziv je, ini se, dobilo od grke rijei koja oznauje imanje,
dobro, samostansko selo.
U starijim objavljenim izvorima selo se ne spominje. U komorskom popisu 1698. ovako je
opisano:
a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika:
Franjo Simonovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, jutara penice
2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Simon Mum, sin 1, ki 1, krava 2; junadi 1, ovaca i koza 10, svinja 3, konica 5, jutro penice
najamnik 1.
Nikola Trevii, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, konica 2, jutara penice 2,
vozova sijena 5, najamnik L
Marko Pristoiak, konj 1, konica 2.
Jakob Buckovi, sinova 2, ki 1, konj 1, krava 2, junadi 2, svinja 3, konica 6, jutara penice 4
jutro jema 1, kosaca sijena 3, najamnika 2.
Nikola Muni, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, svinja 4, konica 5, jutara
penice 2, kosaca sijena 2, najamnik 1.
Jakov Ostoji, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 6, konica 5, jutara penice 2, jutro jema 1
vozova sijena 2, najamnik 1.
Luka Ciganovi, sinova 2, ki 1, konj 1, voli, june 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice
3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miho Olosari,sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, najamnik 1.
Juro Rizovi, sin 1, ki 1, krava 1, konica 1, najamnik 1.
Ivan Vinari, sin 1, krava 1, ovaca i koza 5, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro
penice 0,25, vozova sijena 3, najamnik 1.
Petar Vinari, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutara penice 2, jutro jema 1
vozova sijena 2, najamnik L
Simon Ferenevi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, jutro penice 1, jutro jema 1,
najamnik 1.
Juro Varga, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5.
Mato Berakovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3.
Jovica Manolovi, sin 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1.
Mihailo Tepi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1, jutro jema 0.25.
Marko Begi, sin 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, najamnik 1.
Marko Kovinevi, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, najamnik 1.
Matia Diviak, sin 1, ovaca i koza 2.
Martin Zeki, keri 2, ovaca i koza 2.
Nikola Cati, sini, ovca 1, jutro penice 0.5.
Marko Jureti, sin 1, ki 1, ovaca i koza 2, konica 2.
5

126 katolika i 68 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 35.

Usp. Koreni (1979), 646.
Mauran (1988), 118-121. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Prenyavor (1698), Pemiavar (1746), Pernjavor
(1760).

4
!

StoiakPiluianin, sin 1.
Miho Stipanovi, sin 1, ki 1, konj1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, Vozova sijena 3
najamnik 1.
Ivan Dragoslovi, sin 1.
Miho Perenevi, ovaca i koza 3, svinja 3, jutara penice 2, vozova sijena 3.
Juro Vukanovi, sin 1, keri 3, vol 1, krava 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, voz sijena
najamnik 1.
Josip Vukanovi, sini, voli, krava 1, svinja 5, jutro penice 1, jutara jema 2, vozova sijena 2
najamnik 1.
Bla Vukovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 2, jutar
penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Mika Vukanovi, sin 1, keri 2, ovaca i koza 4, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1.
Mato Gostoji, sinova 2, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena
Tadia Vu/csanovi, sinova 2, ovaca i koza 2.
Marian Buzaevi, sinova 2, keri 2, ovaca i koza 3, jutro penice 0.5.
Ivan Juri, sinova 2, ovaca i koza 3.
Nikola Nekei, keri 2, ovca 1, jutro penice 0.25.
Lovak Trebi, sin 1, ki 1, konj 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, jutro jema 1, vozova sijen
Jurko Radievi, sin 1, ovaca i koza 2, jutro penice 0.25.
Toma Tadianovi, sin 1, ovca 1.
Andria Teri, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 2, najamnik 1.
Miho Malui, konj 1 Icrava 1, june 1, konica 3, jutro penice 0.5, jutro jema 1, vozova sij
2, najamnik 1.
Franjo Teri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 2.
Nikola Gimonjanin, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 4, konica 3.
Josip Pei, sin 1, konica 1.
Andria Jakianin, vol 1, ovaca i koza 3, konica 2.
Pavo Pandi, ki 1, jutro penice 0.5, najamnik 1.
Marian Benakovi, ovaca i koza 3, svinja 3.
Marian Matiaevi, sin 1, krava 1, june 1, konica 4.
Mato Kovaevi, ovaca i koza 4, konica 2.
Mato Skrupi, sinova 2, krava 1, june 1, konica 2.
Ivan Semenovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, konica 2.
Ivan Ila/, ki 1, konj 1, ovaca i koza 3, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Bono Petlebert, sin 1, ki 1, ovaca i koza 2.
Andria Slatinanin, sin 1, ovaca i koza 2, konica 2.
Stepan Daki, sinova 5.
Marko Nekei
Marian Patai, sin 1, ovca 1.
Martin Sapunia, sin 1, ki 1, ovca 1.
Grgo Sivi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 4, jutro penice 1, jutro jema 0.25.
GrgoAlovi, sin 1, keri 2, ovaca i koza 2, svinja 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5, najamnik 1
Matan Pei, sinova 2, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 6, konica 3, jutro pen
1, voz sijena 1, najamnik 1.
Martin Belaki, sin 1, ki 1, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, jutro penice 1, voz sijena 1
najamnika 2.
Nikola Hamii, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 7, jutro penice 1, voz sijena 1, najamn
Fila Cuti, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, najamnik 1.

Marko Sepi, keri 3, ovaca i koza 3.

IliaPogusi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 4, konica 3, jutro penice 0.5.
Luka Sivi, sin 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 5, jutro penice 1, voz sijena 1,
najamnika 3.
Franjo Sivi, sin 1, ovaca i koza 3, konica 2.
Stepan Benek, sin 1, ki 1, ovaca i koza 7, svinja 5, jutro penice 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 71, keri 48, konja 9, volova 15, krava 32, junadi 23, ovaca i koza 194, svin
69, konica 84, kopaa vinograda 2, jutara penice 48, jutara jema 12.25 jutara, jutara zobi 2
vozova sijena 46, najamnika 32.
2) Osobno nazoni Simon Muni, Nikola Trepoi, Jakob Vuevi2 s ostalim, nakon prisege
rekli su:
Stanovnici ovog posjeda - inae u tri zaseoka, etvrt sata meusobno udaljena, smjetena
djelomice u umama uz suha mjesta pored rijeke Save, traei ljepe parcele u krenju uma - ne
uspijevaju zbog siromatva voditi svoje seljako gospodarstvo niti obraivati zemlju te ne korist
susjedno zemljite. Ovaj posjed, jo od osmanskog vremena, stalno pripada sadanjim
stanovnicima, a ne doznakom ili dodjelom nekih slubenika i do sada nisu plaali nikakva poreza
na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba, i njemu podlone narodne voe, zapovjednik je i sudac ovim
stanovnicima, a presude su meu stanovnicima do sada vrili besplatno.
Ovi graniarsld stanovnici, na osnovi vojnikih povlastica, nisu imali vojnice ni drugih namet
niti sit, zbog olakica, ikome ita morali davati.
Stanovnici ovog sela, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, uz stalnu vojniku slubu koju
su duni besplatno obavljati po ardacima, uz granicu i u logoru, moraju za opskrbu dolazee
odlazee vojske besplatno nakositi 15 vozova sijena, i to osobno snose uz ne male izdatke.
Stanovnici ovog sela, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno nasjei 200 veih
palisada. Isto tako morali su dati 90 radnika bez novane naknade, ipak uz pola hljeba kruha na
dan.
Jednako bez plae dovlae po potrebi hranu i streljivo.
Za ove kmetske radove, a tako i za vojnike usluge, nikome od stanovnika nita nije bilo
plaano,
O ometanju komorskih prava i dunosnika, ovi stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto, kako je prije spomento, uz Savu, meu umama, podijeljeno u tri zaseoka.
Selo se odpamtivjeka zvalo Prnjavor. Udaljeno je od Broda tri, od Osijeka 10, a od Petrovarad
15 ugarskih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi; tu je i jedan jedini shizmatik3.
Selo ima 70 malih kua sagraenih od iblja, pokrivenih slamom. Ima tri narodna selita.
Teritorij ovoga posjeda pokriva uokolo jednu ugarsku milju. S istoka mei sa selom Kopanicom,
zapada selom Svilajem, s juga pustim Novim Gradom s druge strane Save, sa sjevera selom
Divoevcima. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jug Novi Grad s druge
strane Save, na sjever akovo.
Posjed ima oko 200jutara oranica i neobraene zemlje u ravnici, crnice i to plodne, ali zbog
estog izlijevanja Save zna biti unitena. Rtova nema. Ima oko 40 jutara sjenokoa ali oteenih,
oko 400jutara tisovih, jablanovih i ljeskovih uma za loenje. Nemaju vodenice.

2
3

U popisu stoji: Trevii, odnosno Buckovi.

shizmatik - otpadnik od crkvene zajednice, raskolnik; ovdje, pravoslavac.

Na ovom se teritoriju ne nazire ruevina bilo crkvene bilo svjetovne graevine. Nemaju ni
ironosnih uma. Na ovom prostoru ima dosta ribnjaka i bara to vrve ribama i kornjaama.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je brodski hoda4, inae nadzornik poljskih imanja u
selu Sikirevcima, kome stanovnici nita nisu plaali kao godinju naknadu, nego su to nadomjetal
prevozei njegove prihode.
Svake su godine istom brodskom hodi davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona
odnosila. Desetinu vina nisu davali.
Budui da su se morali brinuti za prijevoz prihoda, osmanskom caru kao naknadu nita nisu
plaali.
Njegovu Velianstvu, osim to su do sada stalno bili duni besplatno vriti vojniku slubu
kmetske usluge, drugo nita nisu plaali.
Ovim stanovnicima do sada nikakve usluge nisu plaane.
Skupa sabrani stanovnici dragovoljno su pod prisegom potvrdili istinitost svih toaka ovog
zapisnika.
b. Opis, premda je naslovljen kao Prnjavor, odnosi se, kao to je spomenuto i na dva susjedna
sela, Zoljane i Kupinu. Tako, dok je 1698. Prnjavor imao 70 kua, 1730. imao je oko 12 kua s
novom kapelom. God. 1734. predstavnici sela bili su Ilija Vukovi i Luka Ostoji.5 Selo je
(1746.) imalo 30 katolikih kua i kapelu sv. Antuna sa zvonom. God. 1758. uz selo je, u
kopanikoj upi, spomenuta kapela Gospodinova preobraenja, a selo je zbog blizine i drugih
okolnosti bilo pripojeno svilajskoj upi.
God. 1760. Prnjavor je imao 20 kua, 25 obitelji i 141 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija
Ostoii (2,6), Jeronim Trepi (5,20), Kata Riovi (-,3), Tomo Riovi (1,6), Andrija Ostoii
(2,11), Marko Mumi (1,5), Josip Mumi (1,7), Grgo Mumi (1,3), Josip Mumi (1,7), Petronila
Trepi (-,4), Ilija Trepi (1,4), Matija Vukovi (1,3), Stjepan Vukovi (2,7) Marijan Vukovi
(2,8), Ana Vukovi (-,3), Ivan Trepi (2,13), Petar Ostoii (3,15), Marta Riovi (-,7), Ana
Bonjakovi (-,5), Rua Bonjakovi (-,4).
God. 1769. selo je imalo 19 kua, 36 obitelji sa 184 osoba.6
O Prnjavoru, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei uz barsku grabu Bostilova. Preko nje
je na kraju sela podignut drveni most. Ta barska graba, druge grabe s njom povezane i jo neke bare
u ovom kraju veinu su vremena neprohodne. Ljeti su pak povremeno suhe, pa su tako ponekad
prohodne, a mogu se i kositi ili koristiti kao seoske livade."7
God. 1837. selo je imalo 224 stanovnika, 1857.242,1.890.262,1931.331,1953.321,9 a 1991.
231 stanovnika.
16.6. STRUANI
Struani se nalaze izmeu autoceste i rijeke Save, 23 km istono od Slav. Broda, 7 km od
Oprisavaca, 87 m n/m.
Selo se ne spominje u starijim objavljenim izvorima ni u popisima iz 1698. i 1702. god. Nije
izriito spomenuto ni u kanonskom izvjeu 1730. ali bi se selo Tuan, u tom izvjeu, na njega
moglo odnositi. Naime, pripadalo je kopanikoj upi, zabiljeeno izmeu Sredanaca i Zoljana, a
i danas ondje ima lokalitet Tuk po kome je moglo biti nazvano. Tuan je imao oko 10 katolikih
4

hoda - muslimanski duhovnik, vjerouatetj, imam.

Usp. Sran (1995), 44.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 57, 64, 224; popis, kut. 89, 172; 32/IV, 89.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119.
" Usp. Schematismus (1837), 31.
y
Usp. Koreni (1979), 646.
5

6
7

kua. U izvjeu 1746. selo se ve naziva Struan. Imalo je 25 katolikih kua, 74 osobe i kapelu
sv. Mihovila arkanela.1 God. 1758. selo je pripalo svilajskoj upi, a skupa sa Zoljanima imalo je
31 kuu.
God. 1760. Struani su imali 19 kua, 31 obitelj i 140 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Bartol Vinari (3,15), Stjepan Vinari (2,7), Ilija Vinari (2,9), Stanko Zei (1,3), Franjo Zei
(1,6), Petar Zei (2,6), Juro Zei (2,7), Mariana Zei (-,3), Bla Zei (1,4), Franjo Trienevi
(1,4), Mijo Trienevi (3,11), Marijan Trienevi (1,6), Juro Trienevi (1,4), Mato Trienevi
(2.9), Marko Augustinovi (2,11), Jela Augustinovi (-,5), Andrija Trepi (3,13), Josip Benai
(2.10) i Petar Benai (2,7).
God. 1769. Struani su imali 20 kua, 45 obitelji i 205 katolika.2
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Struanima pie: "Barska graba Osatna dolazi iz Sredanaca.
Ovdje ispred sela potpuno nestaje i samo je za dugotrajno kina vremena neprohodna. Druga
barska graba Osatna, koja se kod Oprisavaca zove Skorotina, ovdje je ispod sela premoena
drvenim mostom. Kroz nju je na putu od Sredanaca prema Svilaj u podignut nasip. U ovom
podruju ljeti je esto potpuno suha otkad je sprijeeno izlijevanje Save izgradnjom nasipa du
rijeke. U to vrijeme prohodna je i osim preko spomenutog mosta i nasipa. Bara s ove strane Osatne
prema Svilaju te bare Rakitovac iTrstenik s ove strane u livadama postaju neprohodne samo za
izuzetno vlana vremena."3
God. 1837. Struani su imali 195,41857.158,1890.181,1931.189,1953.188,5 a 1991.181
stanovnika.
16.7. SVILAJ
Naselje je uz rijeku Savu, 22 km jugoistono od Slav. Broda, 5 km od Oprisavaca, 90 m n/m.
U komorskom popisu 1698. Svilaj je ovako opisan:
a. ' 1) Imena stanovnika i podlonika:
Jovica Savi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, konica 7, vozova sijena 7.
Franjo Radievi, sinova 2, konj 1, krava 1, konica 3, jutro jema 0.5, vozova sijena 3,
najamnik 1.
JuraPustaia
Josef Brkovi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, vozova sijena 2.
MiliHorvat, krava l,june 1, konica 5, voz sijena 1, najamnika 2.
Franjo old, ki 1.
Ivan Radulovi, krava 1, june 1.
Bono Samarica, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, najamnik 1.
Pavo Pavlinovi, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1, najamnik 1.
tipa Siplevi, sin 1, konica 1.
Bla Cermoanin, krava 1, june 1, najamnik 1.
Damian Ostoi, sin 1.
Marko Beanovi, krava 1, june 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Stepan Vrani, sin 1, najamnik 1.

1
2
3

Usp. NAZ Prot. 29/1,53,97. U izvorniku stoji: Tusan (1730), Sztrusan (1746), Sztrusani (1760), Struxani.
Usp. NAZ Prot. 30/11, 224; popis, kut. 89, 171; 32/IV, 89.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 120.
4
Usp. Schematismus (1837), 32; (1928), 50.
5
Usp. Koreni (1979), 646.
1
Mauran (1988), 115-118. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Szvillai (1698), Szvillaj (1730), Svilaj (1760).

Stepan Ninkovi, ki 1, ovaca i koza 4.

Pava Lelieni, najamnik 1.
Marko Zulovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, voz sijena 1.
Vukailo Sekuli, ovaca i koza 3, konica 3, najamnik 1.
Lovro Garevanin, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1.
Nikola Lovi, sin 1.
Marko Osmerica, krava 1, june 1, najamnik 1.
Stoica Eskereki, sin 1, krava 1, june 1, konica 1.
Marko Borovac, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1.
Juro Horvatan, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1.
Mato Vicikoi, krava 1, june 1.
Marin Nefiran, sin 1, krava 1, june 1, najamnik 1.
Andras Miloovi, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1.
Luko Vukovarca, ki 1, ovce i koze 2, konica 1, najamnik 1.
Tadia Nauianin, sin 1.
Andreas Marii, sin 1, krava 1, ovaca i koza 2, najamnik 1.
Franjo Kaluni, sin 1, voz sijena 1.
Jakob Kova, sin 1, ovaca i koza 3, konica 1.
Jakob Beni, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1.
Gal Pustaia
Ilia Milevi
Isak lliakovi, ki 1, krava 1, june 1, konica 2, najamnik 1.
Ivan Spano, krava 1; june 1, konica 1, najamnik 1.
Franjo Ivii, sin 1, ovaca i koza 2.
Tomo Diani, sin 1, krava 1, june 1.
Martin Dori, sin 1, krava 1, june I.
Vueta Doki, konica 1, najamnik 1.
Mikolica Vuinovi, ovca 1.
Nikola Oloilevi, krava 1.
Ukupno: sinova 23, keri 10, konja 3, krava 26, junadi 22, ovaca i koza 17, konica 31, jutro
jema 1, vozova sijena 18, najamnika 21.
2) Svi gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno su prihvatili vojniki ivot i dalje ga ele i hoe
odravati
Osobno nazoni Jovica Savi, Franjo Radievi, Jozef Brlovi2 i ostali, nakon prisege, rekli su
Svi ovi pogranini stanovnici smjeteni na savskoj obali uz ardak ili savsku straamicu, u
tijesnu i movarnu mjestu, zbog manjka radne stoke nisu sposobni obraivati svoje seljako
gospodarstvo i zato ne trae na koritenje tue susjedno zemljite, nego na svom zemljitu Jave
ume i prave plodnu zemlju te podiu nasipe. Sadanji stanovnici koriste ovaj posjed, bez neke
slubene doznake, jer su se prije est godina doselili iz Bosne u ovaj kraj Kraljevstva Slavonije i p
zapovijedi gospodina Gibe, nastanili su se kao strae. Zato na ovu zemlju, u ime poreza ili
nameta, dosad nisu nita plaali.
Gospodin pukovnik Giba - i voe narodne vojske - sudac je ovim graniarima u svim
sluajevima i dosad od ovih stanovnika nesumnjivo nita nije uzimao ni u novcu ni u naravi.
Stanovnici su ovdje pod orujem smjeteni i nikome nisu plaali ni vojnice ni nameta, nego su
osloboeni zbog vojnikih obveza i dranja straa ovdje uz Savu. Na ovom mjestu ranije nije bil
2

U popisu stoji: Brkovi.

ni sela ni posjeda nego, budui da je Sava na ovom mjestu ravna i prikladna za prelazak
neprijatelja, ovi su stanovnici zato ovdje postavljeni. Nita im nije dano kao olalcica.
Stanovnicima je najtee to su naselili ovo mjesto, a ono nema prikladnih polja ni panjaka;
to danju i nou, zbog straha od Osmanlija moraju stalno vriti vojnike slube i savske strae
ee uz tetu i gubitak ivota, bez naknade.
Preko dvadeset graniara morali su - budui da nemaju prikladna zemljita te sebi ne mogu
dostatno, zbog esta izlijevanja Save, posijati turskog kukuruza - preseliti se u drugi kotar.
Za brodsku tvravu prisiljeni su godinje dva cijela mjeseca davati po 20 radnika, bez plae
te nasjei i Savom, isto tako bez plae, dovesti 600 palisada; ipak uz carski kruh i obeanja
kasnije naknade.
Za sve gore iznesene radove stanovnicima nikad nije plaano.
Pobiljeeni stanovnici nita se ne sjeaju o smetnji komorskim slubenicima i njihovom
odlasku.
3) Ovo je mjesto ranije bilo obraslo johovim umama, a drugo mjesto, neposredno s druge
strane i kraja, zvalo se Svilaj. Prijelazom stanovnika odatle nazvano je Svilaj, a prije ovoga, ovd
nije postojao nikakav posjed. Udaljeno je od Broda jednu i pol, od Osijeka 8, a od Petrovaradin
20 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba boraviti u Bosni, i to kao kmetovi; sad su graniari
katolike vjeroispovijedi i grkog obreda.
Imaju 33 skromne kuice, veinom nemamo sagraene, polcrivene slamom. Nemaju
nijednog narodnog selita. Teritorij ovog posjeda budui da ga ranije nije bilo - ne moe se zn
S istoka mu je savska obala, sa zapada Opnsavci, s juga Svilaj zvani, onaj preko Save, sa sjevera
selo Sredanci. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, s juga, preko Save, Dobo
sa sjevera akovo.
Imaju oko 20 jutara oranica smjetenih uz samu savsku obalu, ostalo su sami iskrili. Rtova
je bilo s druge strane Save ali ih stanovnici, zbog straha od Osmanlija, ne mogu uivati. Tako je
sa sjenokoama s druge.strane Save koje stanovnici ne smiju kositi, a to esto ine uz pogibelj za
ivot. Na ovom teritoriju ima oko 100 jutara johovih i tisovih uma za loenje.
Crkvenoj ili svjetovnoj graevini ili nekoj tvravi nema nikakva traga. Nemaju vodenica ni
njihovih ruevina. Nemaju niironosnih uma. S ove strane nemaju ni ribnjaka s ribama, nego su
s druge strane Save.
Budui da stanovnici nisu davno doli u ovaj kraj, o ostalim propisanim tokama ne znaju
nita rei. Govore ipak o prelasku preko Save, gdje su prije ivjeli i to u odnosu prema drugim
stanovnicima; o prihodima nakon prelaska nita ne znaju.
Sabrani stanovnici dragovoljno tvrde da su istinite ove pojedinane i ope toke.
b. Iz ve opisanog oito je kako su navedeni stanovnici preli iz Bosne, poglavito iz
susjednog Svilaja. Njihova ranija upa bila je Radunjevac a sluili su je franjevci iz Kraljeve
Sutjeske.3 Budui daje, nakon Poarevakog mira (1718.) granica Habsburke Monarhije ila
nekoliko km u unutranjost Bosanske Posavine4, upnik franjevac odabrao je Svilaj za svoje
sjedite, tako daje mogao sluiti i puanstvo koje se povratilo u Bosnu, a pripadala su mu jo
sela: Novi Grad i Jaruge. Crkva je bila drvena, posveena Imenu BDM, imala je staru i lijepu
sliku na platnu. Neto od pribora za misu pripadalo je sutjekom samostanu; upnik ga je
koristio dok upa sebi ne nabavi. upnikov stan bio je uz crkvu. Sve je bilo skromno. upljani
su, zbog estih poplava, sijali samo kukuruz. God. 1730. upnik je bio fra Luka Jeskerica, iz

3
4

Usp. Arhiv Propagande - Rim, Bosnia SC, vol. II, f. 820v; Draganovi (1982), 88.
Usp. Pclidija (1989), 255s.

sutjekog samostana, a selo je imalo 35 katolikih kua. Izvjee 1734. ispred sela potpisali su:
desetar Matija Jozi, Grgur Vukovarac i Ivan Paulinac.
U izvjeu 1746. stoji kako je sagraena nova crkva, jer se stara nije mogla proiriti. Uz
crkvu je bilo zvono od oko 50 kg. Zbog izlijevanja Save nisu imali svoga groblja nego su se
sahranjivali u Kopanici. Te godine selo je imalo 34 kue i 200 katolika, a upnik je bio fra
Andrija Jelii iz Kreeva.5
U izvjeu 1758. opisuje drvenu svilajsku crkvu, dimenzija oko 16x7 m. Na oltaru su bile
slike: Gospina, sv. Antuna Padovanskog i sv. Ivana Nepomuka. I nakon to su 1756.
franjevcima oduzete upe, Svilaj su nastavili sluiti sutjeki franjevci. upnik je bio fra Luka
ali, rodom iz Fojnice, a crkvenjak Petar Kreevac.
God. 1760. Svilaj je imao 36 kua, 38 obitelji i 212 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Andrija Vukovarac (1,7), Stjepan Osmerica (2,10), Mijo Galovac (2,8), Luka Ivii (1,5),
Marko Sliepievi (1,4), Nikola Diao (1,3), Stjepan Peii (2,6), Marko Ostnanin (1,6), Petar
Boni (2,7), Kata Majstori (-,6), Pavao Siraii (-,2), Petar Kreevac (1,8), Stjepan Dori (1,9),
Marko Filipovi (1,5), Mato Marii (-,5), Kata Paulenovi (-,4), Jela Paulenovi (-,4), Petar
Jovii (2,13), Pavao Milaovac (1,6), Ivan Pavi (1,5), Juro upri (2,9), Ivan Miloevi (1,5),
Franjo Kovaevi (1,4), Stjepan Isakovi (2,10), Bartol Beni (-,3), Jakov Trgovievi (2,9),
Kata Savi (-,2), Mato Savi (1,4), Mijo Vukainovi (-,2), Ivan Culjevi (1,6), Juro Kujuni
(1,8), Andrija Juri (2,5), Stjepan Dumenci (-,5), Ivan Benakovi (2,6), Mato Osmerica (1,4),
Ilija Pavi (1,7). God. 1769. selo je imalo 31 kuu, 39 obitelji i 193 katolika.6
U katastarskom opisu 1781. stoji: "Od ardaka Svilaj, s kojeg se od turskog sela Svilaj moe
razaznati nekoliko kua, suprotna je obala Save na udaljenosti oko etvrt sata nizvodno
otvorena i sasvim je obrasla visokim gusto proraslim stablima. Nasip, visok sedam do osam
stopa, izgraen radi suzbijanja izlijevanja rijenog toka Save, u ovom podruju se sputa tik uz
rijeku. Movarna bara Popovac, preko koje prelaze dva drvena mosta, kao i male movare na
seoskim livadama, za ovdanjih ljeta potpuno presue. (...) Crkva je izgraena od opeke,
asniki stan, meutim, samo od drveta. Crkva izvan sela nedaleko od rijeke Save, zajedno sa
upnim stanom, koja se nalazi na mjestu gdje je neko stajalo selo, drvena je graevina, a
vonjaci uz njih okrueni su malim barama. ardaci na rijeci Savi za smjetaj kordonskih
postaja izgraeni su od drveta i stoje na palisadama."7
God. 1837. Svilaj je imao 316 stanovnika,8 1857. 281,1890.342,1931. 346,1953. 348,'9 a
1991.345 stanovnika.
16.8. TRNJANSKI KUTI

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 12 km jugoistono od Slav. Broda, 4 km

jugozapadno od Oprisavaca, 91 m n/m.
U starijim se izvorima ne spominje, a u komorskom popisu 1698. opisano je pod imenom
Kuti.
a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika:
Petar Radovanovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 1, jutara
penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 6.
5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 55s, 100; SrSan (1995), 74s.

" Usp. NAZ Prot. 30/11, 219, 224; popis, kut. 89, 168s; 32/1V, 89.
7
Kat. opis, 96-98.
s
315 katolika ijedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 31.
Usp. Koreni (1979), 646.
1
Mauran (1988), 108-110. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Kutti (1698), Kutty (1730), Kutti (1769).

Anton Milkovi, ki 1, krava 2, junadi 4, svinja 15, konica 2, jutara penice 4, vozova sijena 3
najamnik 1.
Mato Milkovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, june 1, ovaca i koza 4, svinja 15, jutar
penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Franjo Jurkinovi, sin 1, konj 1, voli krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, jutara penice 1
jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Mihailo Radovanovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 1, jutar
penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Ilia Stanei, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 2, vozova sijena 3.
Juro Zeevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 2, konica 3, jutara penice 2, ju
jema 1, vozova sijena 3. najamnik 1.
Ivan Kova, ki 1, june 1, ovaca i koza 2, jutro penice 0.5.
Mato Kneevi, sin 1, krava 1, svinja 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Petar Bogdanovi, sin 1, ki 1, krava IJune 1, svinja 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Luka Danevi, sin 1, vol 1. krava 1, junadi 2, svinja 3, jutro penice 3, vozova sijena 3.
Jakob Mikolevi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 3.
Ukupno: sinova 11, keri 7, konja 5, volova 10, krava 15, junadi 19, ovaca i koza 10, svinja
konica 8, jutara penice 24.5, jutara jema 5, jutro zobi 1, vozova sijena 33, najamnika 7.
2) Ovi stanovnici dragovoljno, skupno i pojedinano, tvrde da ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Petar Radovanovi, Ilia Stanei, Petar Bonjak2 s ostalim, nakon prisege,
iskreno su rekli:
Ovi stanovnici, pravi graniari, zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsk
gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae druga susjedna zemljita. Stanovnici ovaj posjed
batine od svojih prea, a nije im dodijeljen niti doznaen od nekih inovnika. Na ovo zemljit
uime poreza ili nameta na zemlju, do sada nisu nita plaali.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim graniarskim stanovnicima i do sada za to, kao
nagradu, nije nita uzimao ni u novcu ni u naravi.
Budui da imaju vojnike povlastice, do sada nisu plaali vojnice. Izdravali su, ipak, jednog
njemakog vojnika za vrijeme njegova premjetaja, ali mu u novcu nisu nita plaali. A ba sad
izdravaju polovicu njemakog vojnika na hrani, bez konja. Osim ovih prolaznih obveza, nisu dava
nikakvih drugih nameta ili neto tome slino.
Najmunije je ovim stanovnicima to moraju davati stalne vojnike strae na savskim
ardacima, a tako i na granici prema Doboju, bez hrane i plae. Isto tako, u ljeti vre logorske
ravniarske slube, a kapetanu takiu i zapovjedniku brodskih prekosavskih opkopa, bez ikalc
upravnog rijeenja, svakog mjeseca moraju besplatno nasjei i dovui po est hvata diva za loenj
Za utvrivanje brodskih opkopa i zidova svaka je kua morala, kroz dvije godine, o svojoj hra
davati radnike.
Svake godine, besplatno i o svojoj hrani, iz Osijeka za Brod voze ivene namirnice i streljivo,
sami ne uivaju carsku hranu.
Za sve gore iznesene radove stanovnicima nije nita plaano.
3) Ovo mjesto ima dosta lijep poloaj. Uz Savu je pa ga ona esto poplavi. Selo se od pamtivjek
zvalo Kuti. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovaradina oko 20 ugarskih mil
Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari koji, zbog oskudice i
nedostatka kmetova, vre i kmetske usluge. Uz to, duni su besplatno obavljati stalne strae na S

Nema ga u popisu, ili se odnosi na Bogdanovia.

i na granici prema Doboju. Vjeroispovijedi su rimokatolike.

Imaju 12 prilino ugodnih kua sagraenih od oblovine, pokrivenih korama. Imaju dva
narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo u daljinu jednu njemaku milju. S istok
mu je selo Poljanci, sa zapada selo Ruica, s juga selo Bebrina, sa sjevera selo Zadubravlje.
Granice su mu: s istoka Sokol, osmanslta prekosavska granica, sa zapada Brod, s juga Doboj, a s
sjevera Naice.
Selo ima, u ravnici, oko 100 jutara oranica i neobraena zemljita koje ne plavi lijeka Sava. Im
oko 5 jutara prekosavskih rtova, oko 35 jutara boljih sjenokoa te oko 150 jutara uma za loenje
te hrastovih, a najvie johovih, prikladnih za bolje graevine.
Ne nazire se mjesto neke crkvene ili svjetovne kamene graevine. Nemaju vodenicu, nego se
donekle slue Savom. Na ovom terenu ima oko 70 jutara ironosnih hrastovih uma. Od vremena
izgona Osmanlija, stanovnici ovog posjeda, bez poreza, ribare na Savi i njezinim pritolcama.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je zakupnik, brodski emin, kome je svaka kua godinje
kao naknadu plaala 3 florina i 50 denara te je svaki stanovnik morao jedan dan besplatno raditi.
U osmansko doba nisu plaali desetine niti neto kao njezinu zamjenu. Nisu davali ni desetinu
vina.
Budui da je reeni brodski emin zakupio ove stanovnike skupa s posjedom, oni nisu nita
plaali osmanskom oru.
Njegovu Velianstvu, osim manjih davanja i stalne vojnike i kmetske slube koju su besplatn
bili duni obavljati, drugo nita do sada nisu davali.
Gornje namete bio je odredio gospodin Emest Kestler, ratni povjerenik.
Stanovnici su dragovoljno potvrdili gore iznesene ope i posebne toke.
b. Kuti su 1730. imali 20 kat. kua i kapela sv. Luke. U izvjeu 1734. kao predstavnik sela
potpisan je Luka Vidakovi.3 U sljedeem izvjeu (1746.) broj kua se poveao na 30 kua sa 142
katolika.
God. 1760. Kuti su imali 41 kuu, 53 obitelji i 309 katolika. Kuedomaini su bili: Marija
Kovaevi (-,4), Ivan Radovanovi (1,5), Luka Radovanovi (-,5), Ivan Alai (2,13), Matija
Radovanovi (2,11), Nikola Teri (1,6), Anto Teri (2,7), Luka Alai (-,2), Vinko
Radovanovi (1,11), Tomo Radovanovi (1,10), Tomo Radovanovi (2,8), Nikola Radovanovi
(1,8), Nikola Vidakovi (1,4), imo Vidakovi (1,4), Tomo Vidakovi (2,11), Anto Mirkovi
(1.7), imo Zeevi (1,7), Tomo Zeevi (2,8), Marin Koi (1,10), Juro Koi (2,11), Mijo
Zeevi (1,4), Marko Mirkovi (1,8), Nikola Koi (1,5), Vinko Grui (4,15), Matija Mikolevi
(1.8), Matija Dapevi (3,19), Marin Dapevi (1,7), Marin Gai (3,12), Matija Dapevi (2,9),
Ivan Mirkovi (1,5), Ilija Dapevi (1,9), Marko Mirkovi (1,5), Marin Mirkovi (1,7), Ilija
Stani (2,11), Bernard Kovaevi (1,5), Anto Stanei (1,9), Matija Stanei (1,6), Ana
Mirkovi (-,5), Stanislav Stanei (1,3), imun Vidakovi (1,2), Bartol Zeevi (1,3).
Izvjestitelj upa 1765. kritizira nemarnost i zaputenost kapele sv. Luke u Kutima te su
mjetani u korizmeno vrijeme odlazili u susjednu kapelu u Oprisavce. God. 1769. selo je imalo 40
kua, 68 obitelji i 352 katolika, a 1775.33 kue, 52 obitelji i 271 katolika.4
O Kutima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei na neto povienom polju. Sa zapadne
i s june strane okrueno je velikom barom zvanom Jelas i drugim barskim grabama. Bara Jelas
obrasla je gustiem, a godinama rijetko kad presui toliko da bi bila prohodna. Bara Jelas plavi
duboke muljevite grabe koje iz nje istjeu. Od tih graba prolaznim su putovima za suha vremena

Sran (1995), 29.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233; popis, kut. 89, 215s; 31/111, 42; 32/IV, 96, 592.

prohodne ove grabe: Grajina pretoka i Poena, kod Klaraka zvana Bebrinica. Graba Bi na putu
prema Zadubravlju premoena je drevnim mostom. (...) asniki stan u selu drvene je grae."5
God. 1837. Kuti su imali 393 stanovnika,6 1857. 430,1890. 381, 1931. 515, 1953. 537,7 a
1991.369 stanovnika. Crkva sv. Luke, evaneliste, sagraena je 1847. godine.
16.9. ZOLJANI
Zoljani se nalaze izmeu autoceste i rijeke Save, 24 km istono od Slav. Broda, a 7 km istono
od Oprisavaca, 87 m n/m.
Selo se ne spominje u starijim izvorima, niti je izriito spomenuto u komorskom popisu 1698.,
premda je, ini se, ubrojano u Prnjavor. God. 1730. Zoljani su imali 4 kue, 1746.8 kua i 23
osobe. U izvjeu 1758. obraeni su skupa sa Struanima i, zbog blizine, bili pripojeni svilajskoj
upi.
God. 1760. selo je imalo 8 kua, 15 obitelji i 72 katolika. Kuedomaini su bili: Franjo
Ciganovi (2,8), Nikola Matievi (3,14), Stjepan Koleavi (2,9), Andrija Koleavi (2,11),
Marija Bogdanovi (-,1), Bla Jurei (3,13), Bla Mikelevi (2,9), Grgo Mikelevi (1,7).
God. 1769. selo je imalo 7 kua, 17 obitelji i 93 katolika.1
Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Udaljeno je punih etvrt sata od Kupine i Struana. U
mjestu je tek sedam kua, koje se prema previnjoj naredbi s vremenom moraju preseliti u Svilaj.
Barska graba Osatna na podruju tog mjesta duboka je tri do pet stopa. Sadri vodu i nikad nije
prohodna. Za dugotrajno kina vremena prelije se u bare kod Kupine. Movara omorci, obrasla
trskom, za dugotrajno suna ljeta dijelom presui."2
God. 1837. Zoljani su imali 84 stanovnika,31857.65,1890.76,1931.73,1953.78,4 a 1991.53
stanovnika.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 84s.

Usp. Schematismus (1837), 35; (1928), 55.
Usp. Koreni (1979), 646.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 212; popis, kut. 89, 171; 32/IV, 96. U izvorima stoji: Zolian (1730), Zolyan (1746),
Zogljani (1760).
2
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119.
3
Tu stoji da se selo nekad zvalo Saldis. Usp. Schematismus (1837), 31.
4
Usp. Koreni (1979), 647.
7

XVII. OPINA OMOVAC

17.1.BEIC
Beic se nalazi na zapadnom prigorju Dilja, s lijeve strane rijeke Orljave, 23 km
sjeverozapadno od Slav. Broda, 5 km sjeverozapadno od Oriovca, 136 m n/m.
Selo se ne spominje u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698., ali je u to doba
postojalo. God. 1730. Beic je imao 17,1746.12, a 1758.15 kat. kua. Sahranjivali su se u groblju
kod Ciglenika.J
God. 1760. Beic je imalo 14 kua, 15 obitelji i 87 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan
Pavi (4,19), Matija Pavi (3,10), Manda Matanovi (-,8), Grgo Kranevi (1,3), Ivan Marianovi
(1,5), Ivan Vladii (1,4), Martin ii (1,5), Mijo Agati (1,7), Mijo Matievi (1,8), Abraham
Josupovi (1,5), Nikola averli (-,1), Marija Govran (-,2), a Lucija Kranevi (-,5), Leonard
Mlinari (1,5).
God. 1769. selo je imao 10 kua, 11 obitelji i 73 katolika.2
O Beicu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Rijeka Orljava... ima tri do pet stopa visoke,
najveim dijelom gustim iprajem obrasle obale, te pjeskovito dno; izmeu dva mlina postoji
prolaz kojim se za suha ljetna doba i niska vodostaja moe pregaziti Voda, koja izvire u
oblinjem izvoru i tee pored sela te kod gornjeg mlina utjee u Orljavu, pitka je... Uzvisine
Jelinak i Zukaa, djelomice obrasle vinogradima, dominiraju nad selom i ravnicom desne obale
Orljave. No objema uzvisinama opet dominira brdo Sokolovac, koje je dijelom grmovito, a
dijelom obraslo vinogradima..."3
Oko 1800. selo je imao 60/1837.82,51857.67,1890.147,1931.172,1953.204,6 a 1991.136
stanovnika.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 318. U izvorniku stoji: Becsicz (1730), Bechicz (1746), Becsicz (1760).
Usp. NAZ popis, kut. 89,130s; 32/1V, 161.
HNTZ, Gradika pukovniju (1999), 166s.
4
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
5
Usp. Schematismus ckri (1837), 52.
6
Usp. Koreni (1979), 645.
2
5

17.2. CIGLENIK
Ciglenik se nalazi na zapadnom prigorju Dilja, s desne strane rijeke Orljave, 24 km zapadno od
Slav. Broda, a 5 km sjeverozapadno od Oriovca. Ime je dobio, vjerojatno, po ciglani kojoj se
kasnije zameo trag.
U starijim se izvorima spominje 1457., 1469., 1481., 1483., 1489. i 1493. Pripadao je
plemiima Sulkovakim i Vrbovskim. U osmansko dobanastanjavali su ga dijelom pravoslavci, a
spahija im je bio Tebudar iz Kobaa.1 U komorskom popisu naselja 1698. spominje se, ali nije
opisan.2
U izvjeu 1730. Ciglenik je imao 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Mihovila arkanela, sa
slikom sveca na platnu i grobljem oko kapele. Neto kasnije (1746.) u selu je bilo 20 kua.
God. 1760. Ciglenik je imao 24 kue, 37 obitelji i 172 katolika. Kuedomaini su bili: Anto
Bartolovi (2,10), Marko Bonjakovi (3,11), Ana Jurkovi (-,1), Jakov Lonari (1,7), Jeremija
Vinkovi (1,6), Ivan Jeli (1,6), Petar Jani (2,7), Ana Oberstarovi (-,3), Juro Kovaevi
(5,17), Bernardin Bonjakovi (2,5), Luka Andri (3,12), Marko Kopi (1,6), Mijo Kopi (1,3),
Kata Andri (-,3), Lovro Topolovi (1,4), Juro Marievi (1,7), Josip Jeli (2,8), Ivan Kopi
(2,7), Ivan Glunevi (2,11), Juro Vinkovi (1,4), Luka Zdeni (1,6), Nikola Livi (1,2), Ivan
Glunevi (1,4), Marko Jokovi (2,12).
Izvjee 1765. napominje da su novu kapelu sagradili od oblovine, a crkvenjakje bio Grgo
Vinkovi. God. 1769. selo je imalo 22 kue, 37 obitelji i 171 katolika.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Cigleniku pie: "Rijeka Orljava nizvodno prema Luanima
samo je 10 do 12 hvati iroka i pet do est stopa duboka... Kod seoskih mlina ta se rijeka za vrlo
niska vodostaja povremeno moe pregaziti pjeice i konjima. Mali potok, koji tee kroz selo,
izvire iz razliitih izvora oblinjeg gorja i ispod sela uvire u Orljavu; ljeti je veinom suh, a sadri
dobru i pitku vodu. Nad selom i ravnicom s druge strane Orljave dominiraju uzvisine koje se
uzdiu prema istoku..."4
Oko 1800 Ciglenik je imao 134 katolika,51837.171,61857.222,1890.317,1931.362,1953.
397,7 a 1991. 223 stanovnika U drugoj polovici XIX. i poetkom XX. st. u selo su doseljavali
Liani i Gorani, te neto pravoslavaca iz Banovine i Korduna.8
17.3. KUJNIK
Kujnik se nalazi na regionalnom putu izmeu Oriovca i Luana, 22 km zapadno od Slav.
Broda.
Posjed se spominje 1457. i 1483. u vlasnitvu plemena Sulk. U osmansko dobra nastanjavali su
ga muslimani.1
Kujnik se ne spominje u komorskom popisu 1698. god. U izvjeu 1730. imao je 17, a 1746.15
kat. kua. God. 1734. predstavnik sela bio je desetar Vito Martinovi.

1
Usp. Bosendorfer (1994), 133. U izvorniku stoji: Chyglcnyk (1457), Chcglcnyk (1489), Chygcnyk (1493), Cziglenik
(1698), Cziglenik (1730). ,
2
Usp. Mauran (1988), 189.
3
Usp. NAZ Prot. 29/1,78,110; 30/11, 313, 318; popis, kut. 89, 127; 31/111, 91; 32/IV, 161.
4
HNTZ, Gradska pukovnija (1999), 167.
5
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
r
- 145 katolika i 26 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 57. Prema Spomenici (1930), 212, Ciglenik
je 1809. imao 2 pravoslavne kue i 18 pravoslavaca.
7
Od 1900. naselje sc zvalo Ciglenik Luanski. Usp. Koreni (1979), 645,
s
Usp. Pavii (i953), 246.
1
Usp. Csanki (1894), 415; Bosendorfer (1994), 142. U izvorniku stoji: Kwhnik (1457), Kwhynnyk (1483), Kuinik (1730).

God. 1760. Kujnik je imao 20 kua, 21 obitelji i 140 stanovika. Kuedomaini su bili: Stjepan
Serdar (1,3), Juro Lali (5,20), Mijo Gurgurevi (-,9), Petar Bartolovi (1,10), Grgo Dumi (1,6),
Anto Nedai (2,9), Matija Vui (1,4), Urula Gurgurevi (-,8), Jakov Ostraanin (1,6), Nikola
Ostarianin (1,4), Stana Gurgulevi (-,3), Tomo Ostraanin (1,6), Anto Zejeevi (1,10), Marija
Mati (-,5), Mijo Mrazovi (1,6), Matija ivkovi (1,4), Pavao Mati (-,4), Josip ivkovi (1,8),
Jeremija Mati (1,4), Bla Gurgulevi (2,11).
God. 1769. u selu je bilo 20 kua i 135 osoba.2
O Kujniku, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potoi Kujinski potok izvire iz oblinjeg
sjevernog gorja. Taj je potok unutar i izvan sela gotovo na svim mjestima prohodan, njegova pitka
voda, koja se ispod sela gubi u poljima, ljeti esto potpuno presui. Nad selom i njegovim donjim
podrujem u pravcu juga dominiraju oblinje bunjem obrasle uzvisine. (...) Stan pukovnijskog
lijenika u selu zidana je zgrada, a asniki je stan samo drvene grae."3
Oko 1800. Kujnik je imao 185 katolika,4 1837.111 stanovika,5 1857.144,1890. 247,1931.
325,1953.335,6 a 1991.336 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo neto
Liana i Gorana.7
17.4. LUANI

Naselje se nalazi s desne strane rijeke Orljave, uz regionalnu cestu, 24 km zapadno od Slav.
Broda, 4 km zapadno od Oriovca, 96 m n/m.
Srednjovjekovne isprave poekog kaptola spominju zemlju Luan (terra Lusan) na Orljavi,
posjed Vukote, koji gaje prodao nekom Biloti. Nalazio se na velikoj kraljevoj cesti to je prolazila
junim dijelom posjeda, a na sjeveru je graniio zemljom Rinovicom. Spominje se 1256. i 1397.,
a nazvan je po ranijem plemiu posjedniku.1
Zbog prikladna poloaja u osmansko doba Luani su neko vrijeme bili sjedite upe koja je
sluila katolike sve do rijeke Save. Ta se upa u izvijeu 1623. naziva Posavina2. Biskup fra
Jeronim Lui krizmao je (1638.) u njoj 449 osoba.3 Biskupfra Marijan Maravi (16.XI.1646.) u
upi Luanima, zbog "obijesnih Osmanlija" nije smio krizmati.4 U izvijeu fra Petra Nikolia
1660. stoji: "U luanskoj upi ima samo jedna crkva, posveena Uznesenju BDM, a
duobrinitvo vri o. fra Jakov Poeanin".5
U komorskom popisu 1698. naselje je ovako predstavljeno:
a/' 1) Imena stanovnika i podlonika:
Franjo Beli, sinova 2, ki 1, krava 2, june 1> kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sije

- Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 126; 32/IV, 161; Sran (1995), 56.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 169s.
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
5
90 katolika i 21 pravoslavca. Usp. Schematismus deri (1837), 52. Prema Spomenici (1930), 212, u Kujniku je 1809. bila
jedna pravoslavna kua.
* Usp. Koreni (1979), 464.
7
Usp. Pavii (1953), 246.
1
Usp. uk (1925), 58; Csanki (1894), 417; Bosendorfer (1994), 143. U izvorniku stoji: Lusan (1256), Lussani (1638),
Lusam (1698), Luxan (1760).
2
Usp. Zirdum (1982b), 288.
?
Sveanost jc obavljena na starom crkvitu u Kobau. U izvjeu pie: "Isto tako, 15. svibnja 1638. u upi Luani, Iwja
pripada franjevakom samostanu u Velikoj, i ovdje ima jedna crfcva, uz koju je u starini bio franjevaki samostan iji se trago
vide, zvao se u starini sv. Franje, i sada se tako zove spomenuta crkva, koja je kamena i ukraena. Vjernike sakramentima
posluuje fra imun Vuradinac. Tu sam tijekom sveane mise, u biskupskom ornatu, uz asistenciju 8 franjevaca, sakrament
potvrde podijelio 449 osoba oba spola." Draganovi (1982), 91. Prijevod s latinskog jezika.
4
Usp. Maravi (1887), 110.
5
Smiiklas (1891), 10.
" Mauran (1988), 189-192. Prijevod s latinskog jezika.
3
4

Mato Andri, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, kopaa vinograda 2, jutara
penice 2, vozova sijena 2.
Franjo Lunevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov
sijena 2,
ura Andri, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 3, junadi 6, svinja 8, konica 3, kopaa vinograda
jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnika 2.
Mari Palkovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, voz
Niko Kova, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice
vozova sijena 4, najamnik 1.
Miho Madari, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 2, jutara penic
vozova sijena 4, najamnik 1.
Vuica Knezovi, keH 2, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinogr
3, jutara penice 4, vozova sijena 5, najamnik 1.
Miho Mili, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice
vozova 2.
Marian Sofi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutro pe
1, vozova sijena 4.
Janko Kosti, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozov
sijena 2, najamnik 1.
Tomo Radevievi, sinova 2, ki 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 1, ju
penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Grgo Vrati, sin 1, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jut
penice 3, vozova sijena 4.
Marian Slivari, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena
najamnik 1.
Ivan Radeievi, ki 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1.5, voz sijena 1.
Miho Duboanec, sinova 2, konja 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara
penice 2, vozova sijena 3.
imon Feri, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozo
sijena 3.
Miho Radievi, sin 1, konj 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice
vozova sijena 3, najamnik 1.
Stepan Vei, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena
najamnika 2.
Marko Slea, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sije
3, najamnik 1.
Ukupno: sinova 19, keri 13, konja 8, volova 16, krava 27, junadi 42, ovca 1, svinja 18, kon
18, kopaa vinograda 34, jutara penice 49, vozova sijena 60, najamnika 12.
2) Ovi stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Franjo Beni, Franjo Glunevi7 i Miho Mili, nakon prisege, rekli su.
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo ni svoju zemlju te ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed, jo od osmanskog
doba, trajno posjeduju, a ne nekom doznakom. Do sada nisu nita plaali uime poreza na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba i kapetan Sekula suci su ovim stanovnicima i njihove meusobne
sluajeve rjeavaju besplatno.
7

U popisu stoji Beli i Lunevi.

Samo su 1697. stanovnici meusobno razmjerno podijelili sumu od 93 florina i 50 denara

vojnice i predali je kobasicom kapetanu Sekuli bez priznanice. A kao namet morali su gotovo svake
godine na hrani izdravati sad njemakog vojnika, sad husara8 slobodne ete kapetana Sekule.
Po zapovijedi kapetana Sekule stanovnici ovog sela moraju svake godine besplatno nakositi 12
vozova sijena, to se onda meu gospodom asnicima podijeli. Svakog mjeseca, po odredbi
zapovjednika brodskog otoia, moraju nasjei po 6 hvata ogrijevnog drveta i Savom odvui.
Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovoga mjesta moraju nasjei 2000 veih palisada i
bez naknade ih odvui.
Za uinjene radove stanovnicima nije nita plaano.
O komorskim zaprekama i pravima, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto u osmansko doba bilo sagraeno kao utvrda, smjetena u ravnici pored brze
rijeice. U njoj su stanovali muslimani pomijeani s kranima. Selo se od pamtivjeka zove Kasaba
iliLuan9. Udaljeno je pola milje od Kobaa, od Osijeka 12, a od Petrovaradina 25 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 20 malih od iblja sagraenih i oblijepljenih kuica, pokrivenih djelomice slamom,
djelomice daskama. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu mi
uokolo. S istoka mu je selo Oriovac, sa zapad Sie, s juga Koba, a na sjeveru mei s atrinom.
Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Cemik, s juga Banja Luka a sa sjevera dopire do Poege
Selo ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje koju esto poplavi Sava. Ima oko 6 jutara
rtova prvi put obraenih te oko 30 jutara boljih sjenokoa. Imaju oko 40 jutara uma za gradnju, a
uma za loenje nemaju.
Tu se naziru ruevine kamene crkve sv. Margarete, djevice i muenice, koju su Osmanlije
poruili. Ima jedna vodenica na potoku Oriovac. Nemaju ni ironosnih uma ni ribnjaka.
Osmanski gospodar bio je neki Osmanlija Svetakovi, Orahovanin, komu je svaka kua
godinje morala plaati po 60 denara, davati po tri radnika, a na svaku svinju plaali su po jedan
denar. Drugo nita.
Spomenutom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona
odnosila, a takoer i od vina.
Osmanskom caru svaka je kua morala godinje davati po jedan florin te popravljati mostove
preko oriovakog potoka.
Njegovu Velianstvu, osim vojnice koju su jedne godine platili ukupno 93florina i 50 denara t
vrenja stalne vojnike slube, drugo nita nisu plaali
Odreditelj gornjih obveza te prije spomenutih nameta, bio je kobaki kapetan Sekula.
Sabrani stanovnici skupno i pojedinano tvrde da su gore opisane toke, u opim i pojedinim
lancima, posve istinite.
b. Luani su 1730. imali 40 kua, drvenu crkvu sv. Margarete s grobljem i zvonom od oko 30
kg te oltarske slike sv. Margarete, sv. Grgura pape i sv. Matera evaneliste. Izvjee 1734. ispred
sela potpisali su desetar uro tivi i skorotea (kurir) Ivan ljivari. Neto kasnije (1746.), selo
je imalo 35 kua. Izvjee 1758. navodi se, kako je spomenuta crkva, dimenzija oko 8x5 m, dosta
zaputena. Crkvenjak je bio Marko Vrai. U groblju su se, uz mjetane, sahranjivali i katolici
Prica i Zivika.
Luani su 1760. imali 51 kuu, 78 obitelji i 373 stanovnika. Kuedomaini su bili: Matija

* husari - vojnici lake konjice, od maarske rijei husz= dvadeset. U Maarskoj su od 1445. dvadesetorica seljaka morali
opremiti jednog konjanika za rat.
U izvorniku stoji "Kaszaba aliter Lusan". Kasaba znai gradi, varoica, palanka.

Fili (1,4), Marijan Slivari (1,7), Marijan Duboanac (2,9, Tomo Duboanac (1,4), Grgo Fili
(2.8), Mijo tivi (3,10), Matija Ani (2,10), Anto uki (1,4), Mijo Andi (1,3), Tomo Bleski
(2.9), Nikola Beri (2,8), Mijo Sekuli (1,2), Ivan Sekuli (1,8), Pavao Vrai (2,9), Grgo Vrai
(3,11), Lovro Vrai (1,7), Marijan Vrai (1,5), Martin Vrai (2,11), Mijo Mitrovi (2,9),
Tomo Motavii (2,9), Matija Horvaanovi (1,5), Matija esti (2,9), Juro Mliovi (1,8),
Nikola Mai (3,13), Martin Bonjakovi (1,2), Jela Radi (-,1), Marijan Radi (1,5), Bla
Matija (1,8), Grgo Ceri (2,10), Ivan Mievi (2,6), Ilija Koiaevi (1,9), Ivan Joruni (2,7),
Martin Zei (3,14), Mijo Mikai (1,13), Tomo Joruna (1,8), Matija Svakovi (1,3), Mijo
Kosti (2,8), Martin Agii (2,8), Luka Ai (1,7), Toma Rado (1,5), Ivan Tiri (1,5), Matija
Slivari (1,7), Karlo Sofi (1,6), Nikola Radojevi (2,7), Filip Radojevi (2,10), Juro Pasuti
(3,13), Mijo Mlievi (1,6), Mijo Bonjak (3,13), Ivan Mlievi (1,7), Stjepan Josepovi (-,3),
Bernardin Bladi (1,2).
God. 1769. Luani su imali 47 kua, 74 obitelji i 357 katolika.10
O Luanima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Rijeka Orljava, koja ovuda tee... ini otok...;
na ovdanjoj zemaljskoj cesti od Nove Gradike za Vinkovce i Mitrovicu prema Malinu
premoena je stabilnim drvenim mostom; pjeskovita je dna, ima pitku vodu... Ta rijeka ispod sela
ima dva prolaza i nizvodno kroz desni rukavac na otoku samo jedan prolaz... Povremeno, kad se
rijeka izlije, to se obino dogaa svake godine i do tri puta, u,proljee, za vrijeme etve i ujesen,
ovdanja ravnica biva preplavljena u irini po pola sata s obje strane rijeke, tako da se, osim
spomenutom, uzdignutom zemaljskom cestom odavde nikamo kopnom ne moe proi, sve dok se
voda opet ne povue, a to erijetkodogodi bre od 48 sati. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene
su grae."11
Oko 1800. Luani su imali 413 katolika121837.455 stanovnika,131857.495,1890.693,1931.
953, 1953. 1057,14 a 1991. 1275 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u Luane je
doselilo neto Liana, ali su starosjedioci brojniji. Pravoslavci su se doseljavali iz Like, Banovine
i Korduna.15 Katolika upa Fatimske Gospe i sv. Magdalene obnovljena je, odnosno osnovana,
1967. godine.16 . . .
17.5. MALINO
Naselje se nalazi na jugozapadnom prigorju Dilja, pored regionalne ceste, 22 km zapadno od
Slav. Broda, 3 km od Oriovca.
U starijim izvorima spominje se 1469., 1481., 1489., i 1493. ^ a ne spominje se u komorskom
popisu 1698. god.
God. 1730. Malino je imalo 16 kat. kua i drvenu kapelu sv. Stjepana muenika sa slikama sv.
Stjepana i sv. Luke. Tu podrunu kapelu spominje i izvjee 1734., a predstavnik sela bio je
porunik Marko Vukovi. U sljedeem izvjeu (1746.), broj kua smanjio se na oko 10. God.
1758. kapela posveena sv. Luki nalazila se izvan sela a oko nje je bilo groblje u kome su, uz
mjetane, sahranjivani i katolici Kujnika. Crkvenjak je bio Matija Zubi. U selu je jo,, pored
carskog puta, kapetan Marko Vukovi obnavljao staru kapelu sv. Roka, dimenzija oko 9x5 m.

10
11

Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 312, 318; popis, kut. 89, 127-129; 31/1II, 90; 32/IV, 161; Sran (1995), 56.
HNTZi Gradika pukovnija (1999), 167s.
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
13
436 katolika i 19 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleii (1837), 52.
14
Nekad sc dio naselja Kudeljara posebno biljeilo. Usp. Koreni (1979), 646s.
15
Usp. Pavii (1953), 246. '
,(i
Usp. Draganovi (1975), 86.
1
Usp. Csanki (1894), 417; Bosendorfer (1994), 144;. U izvorniku stoji: Malino (1469), Malyn (1489), Malyno (1760).
12

Crkvenjak u njoj bio je Anto Gaparevi.

Malino je 1760. imalo 15 kua, 31 obitelji i 139 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro
Vukovi (4,16), Andrija Oraanovi (5,23), Juro kari (2,5), Juro Gaparovi (2,8), Toma
Erdegati (4,20), Matija Vargatevi (2,9), Ivan Juri (3,13), Matija Zubi (1,5), Kata Kranijeevi
(-,3), Marko Poplaen (1,3), Anto Skari (2,7), Stjepan Vukovi (1,7), Lovro Jeri (2,8), Andrija
Jeri (1,7), Anto Vuin (1,5).
God. 1769. selo je imalo 15 kua, 32 obitelji i 166 katolika.2
Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Potoi Dubovaki potok... izvire iz razliitih malih,
ljeti veinom suhih izvora, tee niz gorje i u podruju kod Luana kod mosta se ulijeva u Orljavu.
Ovdanje uzvisine onih planina koje se uzdiu prema sjeveru obrasle su prorijeenim niskim
raslinjem i vokama, a dominiraju nad podrujem oko sela. (...) Crkva izvan sela drvene je grae."3
Oko 1800. Malino je imalo 176 katolika4, 1837.283,51857.300,1890. 384,1931. 595,1953.
639,6 a 1991.653 stanovnika. U drugoj polovici XIX. i poetkom XX. st. u Malino su se doselili
Hrvati uglavnom Liani, a pravoslavci iz Banovine i Korduna.7
17.6. ORIOVAC

Naselje se nalazi na jugozapadnom prigorju Dilja, pored regionalne ceste, 20 km zapadno od

Slav. Broda.
Oriovac se u srednjovjekovnim izvorima spominje kao Orihovac. Ime mu potjee od Orihove
drage, kako je zabiljeeno u ispravi iz 1220. god. Oriovac je pripadao plemikoj porodici Giletia,
ali ve poetkom XIV. st. spominje se kao posjed dubovake plemike obitelji ak. Poslije je
pripao sinovima File. U Orihovcu je 1501. ivio plemi Pavao, koji je u blizini sela podigao manju
utvrdu, vjerojatno, s namjerom da selo zatiti od najezde Osmanlija.'
Biskup fra Tomo Ivkovi u izvjeu o dijeljenju sakramenta potvrde (1626.-30.) spominje
kako je u samom Oriovcu imao 163 potvrenika. God. 1693. meu upnicima koji su primili
sveta ulja bio je i "otac Augustin Henpace za upu Blaene Djevice Marije Uznesene u Kobau i
Oriovcu".2
U komorskom popisu 1698. Oriovac je ovako opisan:
a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika:
Vuk Zeteevi, sin 1.
Miho Dekanovi, sinova 2, keri 2, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 4, svinja 3, kopaa
vinograda 4, jutara penice 6, vozova sijena 6, najamnik1.
Marko Herpaa, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4. svinja 1, kopaa vinograda 2, ju
penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1.
Martin Kolesari, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2\ svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice
voz sijena 1.
Miho Dekanovi, sin 1. keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara
penice 3, vozova sijena 3.
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 313, 315,
-1 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 168$.
4

318; popis, kut. 89, 127; 31/111, 91; 32/1V, 161; Sran (1995), 54-56.

Usp. NAZ Prot. 213, 270.

Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 57. Spomenici (1930), 212.
Nekad se Maiino-Brdo biljeilo posebno. Usp. Koreni (1979), 646.
Usp. Pavii (1953), 246.
Mnogo jc posjeda bilo s imenom prema rijei "orah": Orehovac, Orcan, Orihova draga, Orihovac, Orahovac i si. Usp.
uk (1925), 75; Markovi (1994), 73.
2
Usp. Draganovi (1934), 77; Buturac (1970), 35, 155; Barbari-Holzlcitcr, (2000), 201, 325.
' Mauran (1988), 187-189. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Oriouiza (1630), Orihovacz (1698), Oriovacz (1730),
5
6
7
1

lose Punukuvi, keri 2, vol 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 2, konica 1, kopaa vinograd
2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Franjo Lovrenovi, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa vinograda 3
jutara penice 2.
Miho Kaii, sin 1, ki 1, vol 1, Icrava 2, junadi 4, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutara peni
vozova sijena 4, najamnik 1.
Marko Dekanovi, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Toma Tancoli, sin 1., konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinogr
3, jutara penice 5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Nikola Brabi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda
jutara penice 4, vozova sijena 4.
VukMalik, sin 1, keri 2, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Bla Benovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozo
sijena 2, najamnik 1.
Grgo Benovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice
vozova sijena 2, najamnik 1.
Marko Kari, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1.5, jutro penice 1, vo
sijena 2.
Ivan Valeti, sin 1, konj 1, volova 2, Icrava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinograd
jutara penice 4.
Stepan Mihali, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena
najamnik 1.
Mato Gergovi, sini, ki 1, konica 3, kopaa vinograda 2, vozova sijena 3.
Ivan Feri, sinova 2, keri 2, vol 1, Icrava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, voz
sijena 2.
Franjo Kovaevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutara pen
2, vozova sijena 3, najamnik!.
Marko Feri, sinova 3, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, juta
penice 2, vozova sijena 4.
Franjo Stani, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penic
4, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miho Grgi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, jutara penice 3, vodova sijena 2
najamnik!.
' (
.
IvanDupi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penic
3, vozova sijena 3.
Malo Ivi, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Nikola Hervasi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 3, jut
penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marko Posavac, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice
vozova sijena 3, najamnik 1.
Martin Bai, konj 1, vol 1, krava 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, vozovasijena 3.
Marko Babi, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, voz
sijena 3, najamnik 1.
Paval Zei, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 3,
vozova sijena 3, najamnik 1.
Ukupno: sinova 32, keri 23, konja 10, volova 30, krava 35, junadi 49, ovaca i koza 10, svinj
37, konica 13, kopaa vinograda 61, jutara penice 66, vozova sijena 75, najamnika 16.
2) Gore spomenuti stanovnici, kako do sada tako i od sada, prihvaaju vojniki ivot.

Osobno nazoni Vuk Veeri, Miho Dekanovi i Marko Herpaka4, nakon prisege, ispitivani
tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko
gospodarstvo i zemljite pa ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed od pamtivjeka batine od
svojih prea i do sada nisu na njega plaali nikakva poreza.
Gospodin pukovnik Giba i kobaki kapetan Sekula suci su ovim stanovnicima i to ine
besplatno.
Godine 1697. stanovnici ovog sela meusobno su razmjerno podijelili 129 florina i 75 denara
vojnice i predali je, bez priznanice, kobakom kapetanu Sekuli. A prijenjih godina imali su obvezu
da samo na hrani izdravaju sad njemakog, sad narodnog vojnika (husara) slobodne ete
kapetana Sekule po njegovoj zapovijedi.
Po odredbi kapetana Sekule Stanovnici ovog sela svake godine moraju, pod izlikom brige za
carsku vojsku, besplatno dovui 12 vozova sijena. Njega, gdje nema vojske, sebi odvuku i
meusobno podijele gospoda brodski asnici i vojni trgovci namirnicama. Slino moraju
zapovjedniku brodskog otoia besplatno nasjei i dovui 108 hvata drva za loenje. Stanovnicim
se ini nepravedno, to gospodin pukovnik Giba svake godine od njih zakupi i uzme vino, a onda
slabijim konkurentima odreuje cijenu.
Stanovnici ovog sela morali su za utvrdu nasjei i ukopati 1000palisada i to bez plae.
Za obavljene radove stanovnicima nije nita plaano.
Razlog i autora smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici uope ne znaju.
3) U ovom je mjesto ranije bila mala utvrda, smjetena na breuljku, zvana Orihovac. Udaljen
od Kobaa jednu, od Osijeka 12, a od Petrovaradina 25 milja.
Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, straari na savskim
straamicama, rimokatolike vjeroispovijedi.
Imaju 30 malih kua sagraenih od drveta, pokrivenih djelomice slamom a djelomice aom
(rogozom). Imaju dva i pol narodna selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se na prostoru jedn
milje. S istoka mu je selo Stupnik, sa zapada selo Ciglenik, s juga Koba, sa sjevera mei selom
Drenovac. Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Cernik, s juga Koba, sa sjevera Poega.
Selo ima oko 150 jutara obraenih oranica i neplodne neobraene zemlje. Ima oko 10 jutara
pustih rtova i oko 60 jutara osrednjih sjenokoa. Ima oko 200jutara uma za loenje i to zelenika
i ive (vrbovine), a za gradnju nemaju.
Postoje ruevine crkve sv. Emerika, ugarskog kralja5. Vodenice nemaju. Postoji jedna porue
na potoku Oriovcu. Nemaju ni ironosnih uma, ni ribnjaka, ni bara s ribama, osim potoka Oriovc
u kojem ima riba i rakova.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je oriovaki Osmanlija Cvetakovic, kome je svaka kua
godinje kao naknadu davalo 80 denara, a na svako prase, kozle i janje plaali su po denar. Svak
je stanovnik morao po tri dana besplatno raditi.
Istom spomenutom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona
odnosila; drugo nita.
Svaka je kua osmanskom caru plaala godinje 1 florin i 50 denara te je morala raditi na
odravanju mostova na potoku Oriovcu.
Njegovu Velianstvu, osim jedne godine date vojnice od 129 florina i 75 denara te nameta
vrenja stalne vojnike slube bez naknade, drugo nita nisu davali

U popisu stoji: Zeteevi i Herpaa.

Emerik (Mirko) bio je sin ugarskog kralja svetog Stjepana I. i kraljice blaene Gizefc. Umro je 1031. uoi svoje
krunidbe.

Namete i obveze odredio je Ivan Juraj Schlinsteribuch, a izvritelj je bio kapetan Selcula.
Iznesene toke, stanovnici svi zajedno sabrani, dragovoljno i jednoduno su potvrdili i
posvjedoili.
b. God. 1730. Oriovac je bio sjedite i naziv upe. Imao je 52 katolike kue, drvenu kapelu sv.
Marka evaneliste, sa zvonom i slikama zatitnika, sv. Emerika i BDM. Sluili su je veliki
franjevci, a upnik je bio fra Franjo Setkovi. Izvjee su 1734. ispred sela popisali desetar Ivan
Maetinovi i skorotea Matija Kovaevi. U izvjeu 1746. stoji daje naziv upe Uznesenja BDM,
dakle, prema kobakoj crkvi, da imaju staru sliku BDM na platnu, a ranije spomenuta crkva sv.
Marka je izvan sela. Meutim, seljani su upravo tada, na temeljima stare crkve sv. Emerika, gradili
novu, drvenu. Selo je imalo 56 kat. kua, a upnik je bio fra Ivan Davidovi.
Franjevci su 21 .VII.1756. predali oriovaku upu vl. Juraju Demuru iz Lipika, od Karlovca.
Daje spomenuta, jo graena, crkva bila velika, svjedoi nam izvjee iz 1758. koje navodi da je
. crkva, sagraena od greda, dimenzija oko 22x10 m, s korom iznad glavnog ulaza, drvenim
nadkrivenim tornjem, te s dva zvona od oko 75 i oko 25 kg. Groblje je, uz ranije spomenutu kapelu
sv. Marka, etvrt sata bilo udaljeno od sela. U njega se, uz mjetane, sahranjuju i katolici
Radovanja. U seoskim vinogradima bila je drvena kapela sv. Franje Ksaverskog.
God. 1760. Oriovac je imao 61 kuu, 93 obitelji i 496 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo
Milain (2,15), Iva Dugali (-,4), Juro Milinkovi (1,7), Mijo uki (1,11), Mijo Imbreak (1,5),
Matija Zeevi (1,3), Matija Gromi (1,6), Nikola Matii (1,2), Nikola Babi (2,9), Stjepan
Babi (2,7), Jakov Mauraka (2,6), Mijo Boruki (1,7), Ivan enan (1,3), Petar Frajaki (1,2),
Tomo Horvat (1,2), Josip Ostovi (5,25), Tomo Jiljak (2,7), Andrija Deakovi (2,11), Marko
Plai (2,11), Mato Ili (1,9), Josip Kolesari (1,7), Juro Kolesari (1,7), Matija Novakovi (1,5),
Matija Segeti (4,15), Bernardin Panduri (2,7), Martin Feri (1,6), Luka Gari (2,11), Matija
uri (1,7), Grgo Poplainovi (1,4), Matija Evari (-,3), Tomo Evari (2,9), Matija Baii
(3,11), Anto Horvaan (1,4), Tomo Horvaan (1,10), Juro Plai (1,6), Nikola Dei (4,19), Mijo
Zivatovi (1,8), Martin ivatovi (2,7), Mijo Banjalui (2,5), Matija Banjalui (1,5), Petar
Maljevuk (1,6), Tomo Maljevuk (2,11);
Marko Boi (2,19), Anto Tustani (2,9), Martin uri (1,4), Marijan aldar (2,16),
Abraham Dugali (1,7), Tomo aldar (3,11), Anto aldar (1,11), Tomo aldar (2,8), Josip
Blaevi (2,10), Ivan ianac (2,13), Martin Erpai (1,8), Ana Erpai (-,2), Ivan Kovaevi
(4,18), Ivan ili (2,10), Josip Kovaevi (2,10), Marko Kovaevi (-,3), Matija Frajaki (1,4),
Ivan Ostovi (1,2), Ivan Renduli (1,2).
God. 1769. selo je imalo 60 kat. kua, 107 obitelji i 464 katolika te jednu pravoslavnu kuu.6
O Oriovcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Dva mala potoka, Kasonjski i Brianski potok,
od kojih prvi vodi gore a drugi dolje kroz selo, u poljima ispod sela gubi se... Ti se potoci osim
preko mostova mogu prijei i na razliitim drugim mjestima... Selom i njegovim donjim
podrujem dominiraju male uzvisine koje se s gorja sputaju. (...) U selu se nalazi satnikov stan i
stan doasnika, upni stan i gostionica; sve te zgrade izgraene su od kamena."7
Oko 1800. Oriovac je imao 743 katolika8, 1837. 572,y 1857. 686, 1890. 1027, 1931. 1297,
1953.1426,110 a 1991.2049 stanovika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo dosta
Liana.11
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 77, 109; 30/11, 310, 315, 318; popis, kut. 89, 123-125; 32/IV, 161; Sran (1995), 54-56.
HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 170.
* Usp. NAZ Prot. 213, 270.
v
561 katolika i 11 pravoslavaca, Oriovaki upnik vl. Karlo Radinovi bio je doktor teologije. Usp. Schematismus cleri(1837), 52; (1929), 57. Prema Spomenici (1930), 212, Oriovac je 1839, imao jednu, a 1929. 3 pravoslavne kue,
1,1
Usp. Koreni (1979), 646.
11
Usp, Pavii (1953), 246.
7

17.7. PRIAC
Priac se nalazi na rijeci Savi, izmeu Orljave i Orljavice, 26 km jugozapadno od Slav. Broda,
7 km jugozapadno od Oriovca, 90 m n/m.
Spominje se i u komorskom popisu 1698. ali nije obraen.' God. 1730. selo je imalo 16
katolikih, nekoliko pravoslavnih kua te kapelu sv. Antuna, opata.
God. 1760. Priac je imao 16 kat. kua, 25 obitelji i 122 katolika. Kuedomaini bili su:
Stjepan Bureta (3,13), Ivan Pavi (3,11), Stjepan Krajai (1,3), Jeremija Andrii (2,12), Ilija
Martinovi (-,2), Ivan Vukovi (2,9), Petar imi (1,9), Nikola Zlatanovi (1,5), Pavao Pavi
(2,7), Matija Kami (1,7), Pavao Pavi (4,15), Marko Stoi (2,7), Stanislav Zlatanovi (1,7),
Franjo Bureti (1,6), Simo Skoki (1,6), Kata Vukovi (-,3). God. 1769. Priac je imao 15 kat.
kua, 22 obitelji, 116 katolika te 15 pravoslavnih kua.2
Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Sava, koja tuda protjee te se na njezinoj lijevoj strani
nalazi selo, od postaje Crnac nizvodno iroka je 300 do 320 koraka, kod sela do 330 koraka, ali
uskoro opet kod kordonskog ardaka Piinka i nadalje nizvodno samo 320 koraka; ima est od
sedam stopa visoke obale, koje su u podruju sela niske, ali izvan sela i ispod njega strmog nagiba...
Poplave koje ta rijeka... svake godine prouzroi, prostiru se ovim podrujem ne toliko iroko kao
kod drugih mjesta te za najveeg vodostaja ne seu do ivike. Neovisno o tome za vrijeme poplave
odavde se ne moe nikamo stii bez brodova. (...) Rijeka Orljava... stvara otok... prohodna je
pjeice i konjima samo za potpuno niska vodostaja kraj tamonjeg mlina... Ta rijeka povremeno, a
osobito kad je njezin tijek suzbijen porastom Save, prelazi svoje obale, a izlijevanjem Save u ovom
podruju zajedno s tom rijekom uzrokuje poplavu..."3
Oko 1800. Priac je imao 133 katolika,4 1837. 225,5 1857.233,1890. 253,1931. 241,1953.
207,6 a 1991.152 stanovnika.
17.8. RADOVANJE
Naselje se nalazi na junim padinama Dilja, imeu Oriovca i Brodskog Stupnika, na
regionalnoj cesti, 18 km zapadno od Slav. Broda.
Radovanje se ne spominje u komorskom popisu naselja 1698. god. God. 1730. selo je imalo 15
kua i drvenu kapelu sv. Bartola; 1746. broj kua se smanjio na 7. Sahranjivali su se u Oriovcu.
God. 1760. Radovanje je imalo 10 kua, 19 obitelji i 88 katolika. Kuedomaini su bili:
Stjepan Tadi (4,18), Matija Kuzni (1,5), Martin Gabri (5,18), Mijo Pustai (3,9)^ Ilija
Koiaevi (2,6), Ilija Bonjakovi (1,10), Bernard Fili (1,6), Tomo Verli (1,5), Martin ami
(1,7), Martin Pustai (-,4). God. 1769. selo je imalo 10 kua, 21 obitelj i 100 katolika.1
O Radovanju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potpuno plitki potoi Radovanjski potok,
irine tri do etiri stope, svugdje je prohodan pjeice i konjima a ljeti je veinom suh. Izvire ispod
brda Sani, u selo je premoen drevnim mostom, a rastae se u poljima ispod sela kraj ume Jelas.
uma Jelas, obrasla gustim grmljem... zbog poplave, koju Sava svake godine prouzroi dva, tri pa
i etiri puta godinje... esto dugo stoji pod vodom... Sania brdo dominira nad selom, a njima opet
dominira umsko gorje, koje se uzdie na sjeveru..."2
1

Usp. Mauran (1988), 219. U izvorniku stoji: Prisacz (1698), Pricsacz (1730), Prichacz (1760).
Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 315, 318; popis, kut. 89,130; 32/IV,J61; Sran (1995), 55.
HNTZ, Gradiki pukovnija (1999), 141-143.
4
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
5
146 katolika i 79 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 52; Spomenica (1930), 212.
* Usp. Koreni (1979), 646.
' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 125; 32/IV, 161; Sran (1995), 55. U izvorniku stoji:
Radovanjac (1730) i Radovanijc (1760).
2
HNTZ, Gntdika pukovnija (1999), 170s.
2
3

Oko 1800. Radovanje je imalo 121 katolika,3 1837. 91,4 1857. 110, 1890. 226, 1931. 368,
1953. 434,51991.348 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo su se dosaljavali novi
stanovnici a meu njima su Liani bili najbrojniji.6
17.9. SLAVONSKI KOBA
Koba se nalazi na rijeci Savi, 21 km jugozapadno od Slav. Broda, 7 km od Oriovca, 92 m n/m.
Ime je dobio, vjerojatno, po radionici anjki, a takvi su se amci u srednjem vijeku zvali "kobi". U
Kobau je u starini bio prijelaz, skela, preko Save na putu u smjeru Jajca.
Ue Orljave te putovi povezani s njim na drugoj strani Save, od pamtivjeka su bili prikladni za
boravak ljudi i promet roba. O njima nemamo povijesnih podataka nego ih, iz nekih pokazatelja,
moemo nasluivati. Meutim, nedaleko od ua Orljave u Savu u XIV. st. bilo je naselje Gileti.
Nazvano je po plemikoj porodici koja je u poekom kraju imala velike posjede, pa je, irei ih
prema jugu, izbila na Savu. Neki elan toga roda osnovao je tu naselje s trgom te doveo nekoliko
obrtnika i trgovaca. U latinskim se ispravama naselje spominje kao "Forum Geleti". Tako gaje,
izmeu 1332. i 1335., zabiljeio papinski legat zatekavi tu katoliku upu s crkvom. Od 1470.
Gileti se u pisanim ispravama naziva Koba, "Kopa possessio", a kao feudalni gospodari
pojavljuju se Berislavii. Pretpostavlja se, naime, da su u XV. st. Gileti i Koba bila dva susjedna
naselja, razliitih vlasnika. Koba je oito bio mlae naselje pa u njemu nije bilo ni crkve ni trga.
ini se da su Berislavii od poetka XVI. st. imali vlasnitvo i nad Giletiem te su oba naselja
spojena u jedno sa zajednikim imenom Koba.
Prva potvrda hrvatskog imena toga naselja potjee iz 1503. kad su bosanski franjevci kod
Giletia preli Savu i pokraj rijeke, na nekim starim ruevinama - na dananjem lokalitetu Klotar
- podigli crkvu i samostan. Franjevac, koji je biljeio tijek gradnje, zapisao je kako se on nalazi
pored utvrde koja titi skelski prijelaz preko Save. Tu su franjevci boravili samo tridesetak godina
(1504.-32.), jer su, od straha pred Osmanlijama, morali selili prema sjeveru.
Osmanlije su poruili crkvu Uznesenja BDM i samostan. Ipak, na ruevinama crkve gotovo tri
stoljea, okupljali su se okolni vjernici i ona e biti njihovo glavno sastajalite, premda se naziv
upe tijekom vremena mijenjao prema mjestu gdje je upnik boravio. I danas se veliko polje, sa
starom zavjetnom crkvom i grobljem s lijeve strane ua Orljave u Savu, oko 3 km uzvodno uz
Savu, naziva Klotar.1
Osmanlije su 1530. prvi put zauzeli Koba, a konano 1535. god. Tada su ve, vjerojatno, u
Bosanskom Kobau osnovali kadiluk, koji se prvi put spominje 1540., a koji je obuhvaao prostor
i sjedne i druge strane rijeke Save. Kobaki kadiluk drugi put se spominje 1554. kad je Banja Luka
bila u njegovu sastavu. ini se daje ve u drugoj polovini XVI. st., sjedite kadiluka preneseno u
Banja Luku jer se kobaki od 1587. vie ne spominje.
Sredinom XVI. st. u Kobau je bio beg Svetakovi, potomak plemia Svetaki. U vrijeme
pobune katolika protiv uvoenja novog poreza, dulusa (1607.), eta Franje Kolakovia zauzela je
Koba, ali je brzo bila poraena, a voe u akovu pogubljeni. Koba je (1626.) imao 200 kua.
Nakon bekog rata - jer je naselje stradalo - Osmanlije, uvajui novu granicu, pojaavaju
Bosanski Koba i ondje osnivaju kapetaniju.2

3
4

Usp. NAZ Prot. 213,270.

Usp. Schematismus cleri. (1837), 52.
Usp. Koreni (1979), 646.
' Usp. Pavii (1953), 246.
1
Usp. Markovi (1994), 73s, 83s; Bosendorfer (1994), 141; Buturac (1970), 13, 25.
2
Usp. abanovi (1982), 177; abanovi (1959), 625; Krcevijakovi (1980), 159; Lopai (1902), 146.
5
f

I Habsburgovci su u Slavonskom Kobau imali utvrdu, s vojnom posadom, pa ona u

komorskom popisu 1698. nije opisana.
Kanonsko izvjee 1730. biljei da je Koba upa velikog samostana, daje upnik fra Bartol
Ivanovi, da on uz Koba slui Novoselje3, Kute, Bebrinu i Banovce, da u njezinoj tvravi stoluje
kapetan, daje naselje imalo 100 katolikih i isto toliko pravoslavnih kua. upa je imala drvenu
dosta prostranu crkvu sv. Ivana Krstitelja, s oltarima sv. Ivana, Uznesenja BDM i sv. Petra i Pavla
s odgovarajuim slikama te dva zvona. Izvan utvrde, etvrt sata daleko, bila je kapela sv. Roka, a
pola sata od utvrde nalazilo se sauvano samo svetite poruene crkve Uznesenja BDM, zvane
Klotar. Uz svetite je povezan pokriveni toranj. Crkva je imala drveni oltar i sliku na platnu
Uznesenja BDM. Oko crkve je groblje, a u njegovu nastavku bilo je pravoslavno groblje.4
Izvjee 1746. navodi da je u crkvi sv. Ivana Krstitelja stavljen etvrti oltar u ast udotvorne
Gospe te da je nabavljeno tree zvono. Koba je tada imao 135, a Novoselje 12 katolikih kua. Do
sljedeeg izvjea (1758.) u Kobau je sagraena, na zidanim temeljima, drvena crkva dimenzija
24x10 m, s korom. Novi toranj jo nije bio podignut ali su imali tri zvona od oko 90,50 i 40 kg. Uz
opis crkve u Klotru - koja se nalazila u groblju - spominje se stara slika Uznesenja BDM, gdje
Presveto Trojstvo kruni Mariju. Ta slika, na drvenom oltaru, asnije ostatak stare poruene crkve.
Misa se tu sluila na svetkovinu Uznesenja BDM, sv. Lovru i Duni dan.
God. 1760. Koba je imao 126 kua, 136 obitelji i 813 katolika. Kuedomaini su bili: Andrija
' Pei (2,13), Andrija Voivodi (1,4), Andrija Matokovi (1,6), Andrija uurovi (1,6^, Anto
Peri (1,3), Anto Feri (1,3), Anto Feri (1,8), Anastazija Stankovi (1,3), udovica Ana arac (,4), Ana Beli (-,1), Bartol Vuinovi (1,7), Bono Kovaevi (2,10), Kata Martinovi (-,4), Kata
Rozari (-,3), Kata Stankovi (-,4),
Klara Nikii (-,4), Ilija Voivodi (3,9), Ilija Mihalinovi (1,5), Ilija Knentovi (1,6), Ilija
Kabakovi (1,5), Ilija Andri (1,4), Franjo Marketi (3,15), Franjo Jagodarovi (1,4), Franjo
Dragali (1,3), Juro Tomi (2,11), Juro imi (1,2), Juro Bogoovi (1,4), Juro Matoovi
(1,5), Juro Jakogarovi (1,7) Jure Neia (-,7), Grgo Matolkovi (1,6), Grgo Vinkovi (1,6),
Grgo Tomievi (1,6), Jela akarovi (-,3), Jela Matolovi (-,3), Jela Luanac (-,5), Jela
Matolkovi (-,3), Iva Tomievi (-,3), Ivan Tomievi (1,6), Ivan Obojevi (1,5), Ivan Nikii
(1,4), Ivan Berki (2,7), Ivan Topalovi (1,4), Ivan oli (1,8), Ivan Jagodarovi (1,4), Ivan
Luanac (1,8), Ivan Lakai (1,8), Ivan Marianovi (2,14), Ivan Pesi (1,8), Ivan Rementri
(1,9), Jakov Mikii (1,5);
Iva uns (-,5), Luka Jurii (1,6), Lovro Pei (1,3), Marko Marinkovi (1,7), Marko Deliji
(-,3), Marko Deliji (2,6), Marijan Agai (1,10), Marijan Mitrovi (1,6), Marijan Bertolovi
(1,13), Marijan Deli (1,5), Marijan Nii (1,5), Marijan Tomekovi (1,6), Marijan Paulovi
(1,8), Manda Tursnovi (-,3), Martin Pei (-,4), Martin Somborli (2,9), Margareta Franji (-,4),
Marija izmi (-,3), Marija Bilobrkovi (1,5), Margareta Tondari (-,3), Margareta Domuzovi (,3), Marija Terzi (1,1), Marija Mitrovi (-,1), Marko Bai (1,8), Matija Loboovi (-,3), Matija
Jakodarovi (3,12), Matija Jakodarovi (1,0), Mato Jakodarovi (1,5), Matija Klari (2,7), Matija
Obojevi (1,7), Mato Nii (1,6), Matija Martinovi (-,7), Mato Mihai (1,4), Matija Stankovi
(1,4), Matija Mitrovi (4,19), Matija Tomi (2,13), Matija Vidakovi (1,4), Mijo Sari (1,8);
Mijo arac (1,9), Mijo Rugi (1,6), Mijo Peni (1,3), Mijo Nikii (1,3), Mijo Marketi (1,6),
Mijo Koluni (1,4), gosp. kapetan Petar Koluni (1,7), Mijo Katani (1,6), Mijo Iliaevi
(3,21), Mijo Matinovi (1,4), Mijo Doboovi (1,6), Nikola Deli (1,6), Nikola Zoloti (1,5),
Nikola Crnogagi (1,7), Petar Kati (2,6), Petar Kamberovi (2,6), Petar Tandari (1,6), Pavao
3

Novoselje (Novoszelya, Novoszeliia), Novi Koba, imao je 13 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Ane.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 80s. Izvjee 1734. potpisali su Petar Kujuni, kobaki vojvoda i Petar Stankovi, kapetan
porunik iz Kobaa. Usp. Sran (1995), 40-42.
4

Jeli (1,6), Nikola Jeli (2,10), Nikola Marketi (1,7), Stjepan Dragali (1,7), Stjepan ukarovi
(1,10), Stjepan Radmilovi (3,14), Stjepan Kamberovi (1,11), Stjepan Pesi (1,7), Stjepan Peri
(1,4), Stjepan Talianac (1,5), imo Marketi (1,6), imo Matolovi (1,7), imo Feri (1,4),
Simo Luanac (1,7), Toma Feri (3,9), Toma Simi (-,9), Toma uurovi (3,10), Tomo izmi
(1.6), Tomo Mitrovi (4,16), Ivan Penie (2,8).
Novoselje (Novi Koba), sjeverni dio naselja, biljeenje odvojeno. Imao je 12 kua, 19 obitelji
i 130 katolika. Kuedomaini su bili: Juro Grgi (3,18), Grgo Frani (1,9), Mijo Klaso (2,16),
Pavao Lali (1,6), Mijo Lali (1,12), Petar Lali (2,12), Martin Lali (2,10), Martin Matanovi
(2.7), Tomo Posavac (2,15), Tomo Praevi (1,13), Matija Romevi (1,4), Juro Tomanovi

(1.8).
God. 1769. Koba je imao 133 kue, 159 obitelji i 677 katolika, a Novoselje 13 kua, 24
obitelji i 131 katolika. Kao organist 1758. i 1761. spominje se Antun Feri Kobaanin, a 1769.
Toma Nikii, star 24 godine, koji je sviranje i pjevanje uio kod pavilina.5
O Kobau, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Ovo selo lei na obali rijeke Save, visine sedam
do deset stopa, koja razdvaja ovo podruje od turskoga, kojemu pripada polovica vodenog
podruja zajedno s onom stranom, s desnom obalom, zbog ega je i plovidba doputena
stanovnicima obje strane. Ta rijeka je od ardaka Orljava..., nizvodno sve do Duboca gotovo
stalno 340 do 350 koraka iroka, a i za najnieg vodostaja jo ima dovoljnu dubinu za plovidbu
teretnih laa i upravo zbog toga nema prolaza. Korito je te rijeke kaljuavo, a voda, iako je ljudi
piju, nije najzdravija jer je vrlo bogata ribom. Sava svake godine etiri puta prijee svoje obale...
tako da se u to vrijeme cijelim tim podrujem bez laa nikamo ne moe proi. (...) Kapela
Gospoja, koja stoji pola sata izvan sela s lijeve strane puta koji vodi u Luane i Malino, i dvije crkve
u selu, izgraene su od kamena. asniki stan, straarski ardaci i sve ostale zgrade u selu
izgraeni su od drveta i stoje na drvenim stupovima. Iste su kakvoe i straarske kue ili kordonski
ardaci du Save nizvodno, koji se odravaju za kordonske postaje."6
Oko god. 1800. Koba je imao 1056, a Novoselje 173 katolika.7 God. 1837. naselje je imalo
puku kolu i 1738 stanovnika, a Novoselo (Novoselje) 161 katolika,8 God. 1857. Koba je imao
1979,1890.1774,1931. 2050,1953. 2004,9 a 1991.1342 stanovnika.
17.10. IVIKE
ivike se nalaze s desne strane rijeke Orljave, izmeu autoceste i Save, 26 km jugozapadno od
Slav. Broda, 7 km od Oriovca, 92 m n/m.
Selo se ne spominje ni u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698. god. U izvjeu
1730. imalo je 20 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Katarine sa slikom svetice. Do sljedeeg
izvjea (1746.) selo se nije povealo. Sahranjivali su se u luanskom groblju.
God. 1760. ivike su imale 34 kue, 62 obitelji i 276 katolika. Kuedomaini su bili: Stanko
ivi (1,4), Franjo ivi (4,26), Mijo Bari (1,5), Stjepan Vukovi (1,7), Martin Kerekovi (1,7),
Grgo Kerekovi (3,11), Grgo Matii (2,10), Matija Matii (1,5), Marijan Zrinovi (1,7), Pavao
Kerekovi (1,8), Nikola Kerekovi (1,6), Martin Margeti (3,10), Martin Kerekovi (3,8), Marko
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 113; 30/11, 301-303, 309; popis, kut. 89, 131-134, 138s; 32/IV, 168s. U kanonskom izvjeu 1761.
stoji kako su katolici pomijeani s pravoslavcima, koji u Kobau imaju 77 kua i dva pravoslavna sveenika. Usp. NAZ
Prot. 31/111, 107s.
''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 176s.
7
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
8
1230 katolika i 518 pravoslavaca. Usp. Schematismus deri (1837), 51. Prema Spomenici (1930) pravoslavna upa u
Kobau sluila je 24 okolna sela. Naselje je 1743. imalo 65, 1759. 49, a 1839. 60 kua i 403 pravoslavaca.
9
Sve do 1948. s izuzetkom 1910., popisi su odvojeno biljeili Novoselje, Novo selo, Novi Koba. Usp. Koreni (1979),
646, 648.

Kriti (1,6), Ivan Zrinovi (2,8), Tomo Zrinovi (1,7), Ivan Vinkovi (1,6), Stanislav Kriti
(1,4), Stjepan Kriti (1,5), Juro Kriti (3,9), Tomo Delolia (5,17), Nikola Polini (1,3), Anto
Skoki (1,5), Bla Harsti (1,7), Nikola ivke (4,15), Mijo Paukovi (3,12), Franjo Paukovi
(3,15), Martin Ginotak (4,11), Ilija Kerekovi (1,5), Grgo Blaevi (2,7), Matija Frani (1,6),
Marijan Frani (2,5), Ivan Frani (1,4) i Mijo Frani (1,5).
God. 1769. selo je imalo 34 kua, 64 obitelji i 303 katolika.'
Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Struga, koji na istoku prolazi kraj sela i koji se
od Batrine nizvodno zove Brajnovac... pjeskovit je, ima veinom iprajem obrasle obale... Potok
ima dobru pitku vodu... Njegovo izlijevanje za jakih kia nije dugotrajno niti ne ometa prolaz.
Kad je ravnica prema Savi pak poplavljena, to se dogaa gotovo svake godine dva do tri puta...,
ovuda se, sve dok se voda ne povue, za Priac ni na koji nain ne moe prolaziti bez brodova...".2
Oko 1800. ivike su imale 292,31837.333 katolika;41857.374,1890.437,1931.539,1953.
523,5 a 1991.346 stanovnika.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 129s; 32/IV, 161; Sran (1995), 55. U izvorniku stoji:
Sivijkc (1730), Sivikc (1760), Xivikc (1769). Prema Spomenici (1930) 212, selo je 1734. imalo 12, 1759. 7, a 1929. jednu
pravoslavnu kuu.
2
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 143s.
J
Usp. NAZ Prot. 213, 270.
4
Usp. Schematismus deri (1837), 52, (1929), 57.
5
Usp. Koreni (1979), 647.

XVII. OPINA PODCRKAVLJE

18.1 BRODSKI ZDENCI

Naselje se nalazi u diljskom gorju, u dolu izmeu Vidova brda (383m) i najvieg grebena,
na odvojku regionalnog puta u smjeru Naica, 12 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 6 km
od Podcrkavlja.
Zdenci se spominju 1282. prilikom opisa posjeda utvrde Petnje. Tada je vlasnik Zdenaca
bio neki Budimir, koji je - sudei prema imenu - bio mjesni plemi. Kasnije su posjed Zdenaca
preuzeli velikake porodice Juha i Ban. U starijim izvorima spominju se 1464., 1483., 1484.,
1498. kao posjed nieg plemstva. U XV. st. Zdenci su imali upu s crkvom sv. Petra, koja je
dolaskom Osmanlija poruena, a starosjedilako se stanovnitvo djelomice ouvalo. U
osmansko doba selo se spominje 1545. u nahiji Vrhovine. Osmanlije su u njega naselili Vlahe,
martologe, prvoslavne vjeroispovjedi.1
U komorskom popisu 1698. Zdenci su ovako opisani:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Jakob Tomi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutara
penice 2, vozova sijena 2.
Stoian Vukovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, jurte 1, ovaca i koza 2, svinja 2, kopa
vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
MihalMatai, keri 2, konj 1, voli, krava 1, junel, svinja 4, kopaa vinograda 2, jutara
penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Boic Grdanovi, vol 1, krava 1, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnik 1.
Smolian, voli, svinja 2, jutara penice 3, voz sijena 1.
uro Riani, sin 1, vol 1, krava 1, svinja 2, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3,
voz sijena L
Lovro Horvat, sin 1, vol 1, jutara penice 2, voz sijena 1.
Nikola Bencevi, sin 1, vol 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice
3, vozova sijena 1.
1
Usp. Csanki (1894), 433; Usp. Bosendorfer (1994), 156; abanovi (1982), 219; Markovi (1994), 180s.' U izvorimu
stoji: Izdencz (1464), Zdneczy (1698), Zdenczi (1760).
- Mauran (1988), 164-166. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: "Naputena osmanska utvrda Zdenci".

Stoi Bonjak, sin l,vol 1, svinja 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Filip Katana, sin 1, ki 1, vol 1, krava l,june 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penic
2, vozova sijena 2.
Miho Mandi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2
vozova sijena 2, najamnik 1.
Luka Bencevi, keri 2, vol 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, voz sijena 1.
Stepan Bokovica, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice
2, voz sijena 1.
Grgo Juraevi, ki 1, krava 1, june 1, jutro jema 1, voz sijena 1.
Augustin Bonjak, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 2, konica 5
kopaa vinograda 2, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnika 2.
Grgo Rohovi\ sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 5, konica 1, jutara penice 2,
jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 2.
Ukupno: sinova 11, keii 7, konja 4, volova 13, krava 12, junadi 9, ovaca i koza 8, svinja 24
konica 24, kopaa vinograda 12, jutara penice 36, jutara jema 4, vozova sijena 28,
najamnika 9.
2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Jakob Tomi, Stoian Vukovi i Mihal Matai, s ostalim, nakon prisege
rekli su:
Ovi graniarski stanovnici ne uspjevaju obraditi svoje poljodjelsko gospodarstvo i zemlju.
Doli su ovdje na ovaj posjed - prije pet godina svojevoljno iz Bosne - koga su Osmanlije
opustoili, bez ikakve komorske slubene doznake, i do sada nisu nita plaali u ime poreza i
drugih davanja.
Gospodin pukovnik Giba djelitelj je pravde medu stanovnicima i to ini besplatno. Vojnice d
sada nisu plaali, nego su 1695., po zapovjedi gospodina pukovnika Gibe, s cijelim
harambaatom (vojvodstvom), kroz cijelu zimu izdravali tri, a 1696. dva njemaka konjanika
kojima su, po kui kao naknadu, davali 7 florina. Druge poreze i namete do sada nisu plaali.
U vrijeme utvrivanja brodske tvrave morali su nasjei 50 palisada i bez plae i hrane dava
radnike od svetkovine sv. Jurja, vojnika i muenika do svetkovine sv. Mihovila.
Prisiljeni su iz Osijeka u Brod i Doboj besplatno vui streljivo i hranu te davati strae. Za sve
ove radove nikome od stanovnika nije nita plaeno. O smetnjama u komorskom gospodarstvu
stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto smjeteno na breuljku, ranije je bilo osmanska tvravica, sada je selo koje se
zove Zdenci. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 ugarskih milja.
Ovi su stanovnici u osmansko doba u Bosni bili kmetovi; sada su graniari, dijelom grkog
obreda a, ipak, veim dijelom katolike vjeroispovjedi.
Imaju ukupno 16 kuica, pokrivenih slamom, a od toga dvije jo iz vremena Osmanlija,
pokrivene indrom i oblijepljene ilovaom. Imaju jedno i pol narodno selite. Teritorij ovog
posjeda prostire se na prostoru oko pola milje. S istoka mu je selo Glogovica, sa zapada selo
Odvorci, a sjuga meu selom Gromanikom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada
Koba, s juga Brod, a sa sjevera granii Orahovicom3.
Po breuljcima i dolinama ima 100 jutara obraenih oranica i neplodne zemlje; oko etiri
jutra djelomice pustih a djelomice obraenih rtova te oko 20 jutara sjenokoa. Suma za loenje,
te boljih za gradnju, ima 200jutara.

' Grekom stoji Brod.

Ne nazire se mjesto nekoj zgradi osim ruevine muslimanskog tornja (munare) zvanog
meekf. Na rjeici Glogovici imaju izgraene dvije potone vodenice, a dvije su poruene. Ima
oko 15 jutara ironosnih uma koje rijetko raaju, i do sada su bile slobodne od irovine.
Budui da ovi stanovnici ranije - do vladanja Njegova Velianstva - nisu ovdje boravili, o
drugim tokama ne mogu nita znaajnije odgovoriti. Stanovnici do sada nisu drugo nita dava
osim to stalno besplatno obavljaju vojniku slubu i to daju pristojbe u naravi.
Gore spomenute obveze stanovnicima je odredio gospodin pukovnik Giba. Gore navedene
toke, koje su pod prisegom dali, pojedinano potvruju.
b. Zdenci su 1730. imali oko 15 katolikih i vie pravoslavnih kua. Na breuljku pol sata
udaljenom od sela bila je zidana crkva sv. Petra, s malom slikom na platnu. God. 1734. ovako je
opisana: "To je stara zidana crkva posveena sv. Petru apostolu. Poboni zidovi crkve su
zajedno s krovom u novije vrijeme obnovljeni, omazani iznutra i olieni, te za sada zgradu ne
treba popravljati". Izvjee su u ime sela potpisali desetar Lovro Topalovi i August imi. U
sljedeem izvjeu (1746.) Zdenci su, iz prakinih razloga, pripojeni dubovakoj upi, a imali
su 34 katolikih kua. Oko crkve je bilo groblje u koje su se, uz mjetane, djelomice sahranjivali
i katolici Gromanika, sibinjske upe. Crkvenjak je bio Marko imi. Uz spomenutu crkvu, u
selu je sagraena i kapela sv. Ane. Ona je, prema izvjeu 1758., bila dimenzija oko 7x5 m,
pokrivena daskom i korom napravljenim od dasaka, sa slikom sv. Ane na platnu u boji,
opskrbljena priborom za misu i zvonom od oko 13 kg.
God. 1760. u Zdencima je bilo 35 kat. kua, 53 obitelji i 290 katolika. Kuedomaini su
bili: Boo Abramovi (1,8), Jure Abramovi (1,8), Petar Abramovi (3,14), Tomo Abramovi
(1,3) Marko Aladrovi (3,15), Marko Bilobrk (1,5), Franjo Janji (2,13), Josip Kati (2,9),
Ivan Lovri (1,4), Anto Komi (2,12), Mato Mandi (1,8), Bartol Marianovi (1,7), Marijan
Marianovi (1,9), Tomo Marianovi (1,8), Juro Marianovi (3,10), Mijo Marianovi (1,9), Ivan
Perki (2,9), Franjo Petrovi (1,8), Anto Rovii (2,10), Karlo Rovii (-,4), Luka Rovii
(1, 2), Ivan Topalovi (1,3), Lovro Topalovi (3,13), Petar Topalovi (1,6), Jakov orevi
(2,9), Ivan orevi (3,11), Matija orevi (-,5), Marko imi (-,8), Matija Simi (1,8), Pavao
imi (2,8) Luka egi (3,15), Franjo Komi (1,2), Pavao Rovii (1,9), Nikola Zolji (1,9), i
Bartol Abramovi (2,9). God. 1769. selo je imalo 32 kat. kua, 57 obitelji i 290 katolika te 14
prav. kua.5
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Zdencima stoji: "Ovo selo lei na uzvisini s koje se na 800
koraka udaljenosti moe vidjeti okolni kraj... Iz sliva razliitih malih potoka, koji teku iz izvora
i najveim dijelom sa sjevernog umskog gorja, u ovdanjem podruju izvire potok Glogovica...,
muljevita dna, pitke vode, ima stopu visoke obale... Dolinski breuljci nizvodno visoki su i
strmi. Livade zvane Petrovci prema Gornjem Slatiniku gotovo za svake jae kie nekoliko sati
stoje pod vodom, ne toliko zbog malog potoka Bojak, koji klancem Arvacki dol utjee dolje u
potok Glogovicu, nego puno vie zbog kinice koja se esto slijeva iz visokoga goija. Te poplave
u spomenutim livadama za sobom ostavljaju mnoga barovita mjesta... uma na junoj i na
sjevernoj strani sela vrlo je brdovita, visoka i grmljem gusto prorasla... Crkva u selu drvene je
grae."6
God. 1837. Zdenci su pripadali podcrkavskoj upi, a imali su 414,7 1857. 376,1890. 420,
1931.584,1953.554,8 a 1991.350 stanovnika. God. 1863. sagraena je crkva sv. Ane.
4
5

mescit (mcsdid) - manja islamska bogomonja obino bez mimbera i munare.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 56, 86; 30/11, 247, 250; popis, kut. 89, 231s: 31/111, 162; 32/IV, 107s; Sran (1995), 64.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 45s.
1
328 katolika i 86 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 36. Prema Spomenici (1930), 211, Zdenici su 1734. imali 12,
1759. 14, a 1839. 10 pravoslavnih kua.
" Do 1900. selo je biljeeno samo Zdenci. Usp. Koreni (1979), 647.
6

18.2. CRNI POTOK

Selo se nalazi u diljskom gorju pod brdom ardak, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda, a
5 km od Podcrkavlja, 222 m n/m. U srednjovjekovnim izvorima nema podataka o njemu. Prvi
stanovnici stigli su na taj teren posredstvom Osmanlija, iskrili su dio brdske kose i na njoj
podigli nekoliko kuica. Tko su bili tadanji stanovnici, teko je rei. Vjerojatno su to bili vlaki
martolozi koji su ivjeli kao stoari. Oni su odatle otili 1687. zajedno s Osmanlijama i nakon
toga selo je ostalo pusto.1
U komorskom popisu 1698. o Crnom Potoku pie:
a. 2 1) Imena stanovnika i podanika:
Miho Mari, sinova 3\ ki 1, vol 1, krava 1, junadi 3, svinja 2, konica 3, jutro penice 1,5
vozova sijena 3.
uro Mari, sinova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 2, konica 2, jutro penice 1,
jutro zobi 1, vozova sijena 3.
Jakob Filipovi, krava 1, ovaca i koza 6, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutro penice 1,
najamnik 1.
Ukupno: sinova 5, ki 1, krava 3, junadi 4, ovaca i koza 12, svinja 6, konica 5, kopaa
vinograda 3, jutara penice 3.5, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
2) Pobiljeeni graniari dragovoljno su prihvatili graniarsku slubu.
Osobno nazoni Miho Mari, Juro, isto Mari i Jakov Filipovi3, uz ostale, nakon priseg
vjernosti, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspjevaju obraditi svoje seljako
gospodarstvo ni zemlju pa zato ne trae drugog zemljita. Ovaj posjed dio stanovnika batini od
' svojih prea, a dio ih se, koji na posjed pozvani iz Bosne, njime slui bez ikakve slubene
komorske doznake. Uime poreza ili nameta na zemlju nita nisu plaali.
Gospodin pukovnik Giba i voditelj narodne vojske, suci su ovim stanovnicima i dosada su
besplatno posredovali. Do sada nisu plaali nikalcve vojnice, nego su 1696., skupa s cijelim
harambaatom, preko cijele zime izdravali jednog njemakog vojnika muke tara4, kome je
svaka kua davala po 4 florina, a cijelo selo 12 florina - bez ikakve priznanice - za njegovo
izdravanje. Osim toga, drugih nameta nisu imali.
Za brodsku tvravu morali su nasjei, dovui i ukopati 60 palisada. Isto tako svaka kua
daje radnike, poevi od svetkovine sv. Jurja do svetkovine sv. Mihovila, bez ikakve naknade
ipak ponekad uz pola hljeba kruha.
Sve ee i ee, ve prema potrebi, tjerani su da o svojoj hrani, bez sijena i krme, vuku
streljivo iz Osijeka u Brod. Za sve radove nikome od stanovnika nikada nita nije plaeno.
Stanovnici se ne sjeaju o nekoj zapreci komorskim inovnicima i gospodarstvu.
3) Ovo je mjesto smjeteno na velikom breuljku na granici akovakog kotara. Selo se od
pamtivjeka zvalo Crni Potok. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka osam a od Petrovaradina
18 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su svi graniari, katolike
vjeroispovjedi.
Imaju tri skromne kuice pokrivene slamom. Nemaju nijednog narodnog selita. Teritorij
ovoga posjeda prostire se po velikim umama uokolo na prostoru jedne milje. S istoka mu je
selo Vrhovina, sa zapada selo Kindrovo, s juga selo Jeevik, sa sjevera dotie selo Paku.
1
2
3
4

Usp. Markovi (1994), 185.

Mauran (1988), 161s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Czcrnipotok (1698), Czcrni Potok (1769).
ini sc da bi starosjedilac mogao biti posjednik vinograda.
muSkctar - vojnik naoruan starinskom vojnikom pukom, glavnim orujem pjeatva u to doba.

Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Poega, s juga Brod, a na sjeveru dopire
do Naica.
Ima oko 30 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje razmjetene po gorju, pustih rtova
oko 10 jutara, a sjenokoa oko 10 jutara. Ima oko 500jutara uma za loenje i lake graevine i
to zelenike i tisovine.
Ovdje e ne moe vidjeti neko mjesto gdje je mogla biti crkvena ili svjetovna graevina. Nema
vodenice niti za nju prikladna mjesta. Ima oko 100 jutara ironosnih uma koje rijetko raaju;
do sada su slobodni od irovine. Ribnjaka ili jama s ribama nema.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Jeniceni poeki, kome je svaka kua godinje,
kao naknadu, davala 60 denara i svaki je stanovnik preko godine morao tri dana besplatno
raditi. Drugo to se odnosi na ovu toku nisu plaali.
Spomenutom osmanskom spahiji davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona
odnosila. Osmanskom caru svaka je kua godinje plaala po 8 florina, a nikakve poslove nisu
obavljali. Njegovu Velianstvu, uz namet jedne godine i datih 12 florina, drugo nisu plaal
Spomenuti namet ovim stanovnicima odredio je gospodin pukovnik Giba.
Zajedno sabrani, dragovoljno su potvrdili da su istinite ove i posebne toke.
b. Poetkom XVIII. st. stiglo je nekoliko hrvatskih izbjeglikih obitelji iz Bosne koje su
obnovile selo.
Crni Potok je 1730. imao 9 kua i skromnu drvenu kapelu. Kasnije se broj kua poveao na
13, a rastao je i broj stanovnika.
Godine 1760. u selu je bilo 12 kat. kua, 17 obitelji i 96 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Filip Mari (2,7), Luka Sedlarovi (1,9), Andrija Sedlarovi (1,7), Anto Bogdanovi (2,11),
Anto Milainovi (5,16), Matija Milainovi (1,6), Boo Petrovi (1,10), Luka Mari (1,4),
ura5 Mari (1,8), Kata Mari (-,6), Juro Sedlarovi (2,9), Ana urkovi (-,3). God. 1769.
selo je imalo 17 obitelji i 105 osoba.6
O Crnom Potoku, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Izmeu potoka Modronja i potoka
Veliki zdenac, koji se dalje prema Korduevcima zove Pocerje, na povienom terenu lei selo.
Oba potoka izviru u velikoj umi, ispod gorskog prijevoja... Oni su u ovom kraju potpuno plitki,
ali zbog svojih strmih breuljaka u dolinama ili klancima nisu prohodni, osim po prolaznim
putovima. Suma oko sela sastoji se od mladog, visokog i bunastog, najveim dijelom rijetkog
drvea. (...) Kapela izvan sela izgraena je od drveta."7
God. 1837. Crni Potok je pripadao trnjanskoj upi i imao 111 katolika,8 1857. 101,1890.
96, 1931.117, 1953.114,9 a 1991. imao je samo 5 stanovnika.
18.3. DONJI SLATINIK
Naselja Donji i Gornji Slatinik nalaze se u diljskom gorju. Kroz doline u kojima lee
protjeu dva diljska potoia, Slatina i Klenovac. Ime sela potjee od potoka Slatine, odnosno
njegova vrela. U narodu rije "slatina" oznauje dobru, slatku vodu za pie i otuda je dosta
naselja koja nose to ime. Donji Slatinik je smjeten 11 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 4 od
Podcrkavlja, s desne strane regionalnog puta u smjeru Naica.
Srednjovjekovno selo pod imenom Zalatnok spominje se 1250. u vlasnitvu Stjepana
Borevia, sina bana Boria. Kasnije je on - kao odtetu za ranjavanje ene i ubojstvo estorice
5

U izvorniku stoji Gijura. Vidi se da ga razlikuje od Georgius (Juro).

popis, kut. 89, 218; 32/IV, 101.

6
Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 91; 30/11, 247, 239;
1
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 59.
K

Usp. Schematismus ( 1837), 36; (1928), 56.

' Do 1900. biljeen je kao Crni Potok, a onda Crni Potok Brodski. Usp. Koreni (1979), 645.

slugu - posjed morao predati u vlasnitvo Aleksandra Boria. Poslije ga je kupio neki
Kristofor. Jo u predosmanskom vremenu na tom posjedu spominju se sela Gornji i Donji
Slatinik. U osmanskim izvorima Slatinik se spominje 1545., kao selo vrhovake nahije.
Osmanlije su u njega doveli pravoslavne Vlahe, martologe, a s njihovim povlaenjem povukli
su se i Vlasi.'
U komorskom popisu 1698. selo se ne spominje. God. 1730. u oba Slatinika bilo je 15, a
1746. 29 kat. kua i 41 katolika. God. 1760. Donji Slatinik imao je 12 kua, 19 obitelji i 93
katolika. Kuedomaini su bili: Ivan Kovaevi (2,11), Bartol Marianovi (2,16), Stjepan
Marianovi (2,5), Marko Nikoli (4,14), Marko Petakovi (-,2), Mijo imunovi (-,2), Andrija
Vuini (2,9), Anto Vuini (2,9), Marin Vuini (2,9), Anto Vuini (-,3), Mijo Vuini
(2,9), Matija Vuini (1,4). God. 1769. selo je imalo 11 kua, 21 obitelj i 100 katolika.2
O Donjem Slatiniku, uz vojni zemljovid 1780., pie: "Dio je sela Gornji Slatinik, i u
popisnoj listi pojavljuje se samo pod imenom Slatinik... Potok, koji se od svog ishodita u
podruju granine ume, nizvodno od Klenovca i kod sela sve do utoka u potok Glogovicu kraj
istoimenog sela zove Slatinaki potok, u podruju do sela, gdje je premoen drvenim mostom,
nije prohodan zbog svoga strmog dolinskog breuljka... Voda mu je pitka. Suma kod brda
Slatinaki gaj i Malika sastoji se od rijetkog hrastova drvea, pomijeana s gustiem. (...)
Kapela sv. Kate, punih pola sata od sela, nalazi se na graninoj umi izmeu gustog raslinja i
izgraena je od kamena."3
God. 1837. Slatinik se biljei kao jedinstveno selo u upi Podcrkavlje. Imao je 229
katolika.4 Donji Slatinik imao je 1857. 112, 1890. 184, 1931. 249, 1953. 246,5 a 1991. 181
stanovnika.
18.4. DUBOVIK
Dubovik je naselje u diljskom gorju, u dolini istoimenog potoka, 11 km sjeverno od Slav.
Broda, na odvojku s regionalne ceste 3 km od Podcrkavlja, 144 m n/m.
Dubovik se prvi put spominje u srednjovjekovnoj ispravi 1250. kad je Stjepan, sin bana
Boria, dao svoj posjed Slatinik susjednom plemiu Aleksandru Boriu. Suglasnost za to dao
mu je njegov roak Berislav iz Dubovika. Spomenuti Berislav imao je istoimenog sina, a njegovi
su se sinovi zvali Deo i Nikola. Oni su bili preci Berislavia i Deia koji su u Duboviku imali
svoja imanja. Selo se spominje 1470. i 1489. god. Berislavii i Deii bili su, pred opasnou od
Osmanlija, na prijevoju Dilja, sagradili manju utvrdu. Meutim, Osmanlije su njihov posjed
osvojili bez borbe te preselili starosjedilako puanstvo a doselili pravoslavne Vlahe,
martologe, koji su se, nakon osloboenja Slavonije, s njima povukli u Bosnu.'
Katolika upa Dubovik u dokumentima se naziva raznim imenima: Sv. Benedikt, Dubovik
i Podcrkavlje. upnici su boravili uglavnom u Duboviku, jer je bio podalje od prometnica. Na
tlu upe bila je Crkva sv. Benedikta. Biskup fra Jeronim Lui pohodio ju je 1638. i ovako
opisao: "Isto tako dana 28. travnja u upi sv. Benedikta, koja pripada velikom samostanu,
nalaze se etiri kamene i namjetene crkve i to: sv. Petra apostola, sv. Andrije, sv. Benedikta i
sv. Stjepana prvomuenika. Vjernike sakramentima posluuje fra imo Voini. Ovdje sam
1
2

Usp. Csanki (1894), 432; Markovi (1994), 181;. abanovi (1982), 219.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 248; popis, kut. 89, 228; 31/111, 162; 32/IV, 108. U izvorniku pie: Sziattinek (1730),
Zlatnik (1746), Slatinik (1760).
J
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 53s.
4
Usp. Schematismus (1837), 36.
5
Koreni (1979), 645.
1
Usp. Csanki (1894), 405; Bosendorfer (1994), 134; Markovi (1994), i82s. U izvorima stoji: Dobowyk (1470), Dubovik
(1698).

tijekom sveane mise u biskupskom ornatu i uz pratnjufranjevaca sakrament potvrde podijelio

372 osoba obaju spolova."2 God. 1660. fra Petar Nikoli u kanonskom izvjeu pie ovo: "U
upi sv. Benedikta imaju tri dobro opremljene crkve, a etvrta, u ast sv. Petra nema cijeloga
krova. Od tih triju prva je sv. Benedikta, druga sv. Stjepana a trea sv. Andrije. Dunost upnika
vri fra Marko iz Modrie."3
U komorskom popisu naselja 1698. Dubovik je ovako opisan:
a. 4 1) Imena stanovnika i podanika:
Mato Vali, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 10,
konica 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Franjo Matkovi, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penic
2, vozova sijena 1, najamnik 1.
Stevo Perievi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro
penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Matia Mari, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 4, junadi 3, svinja 6, konica 4, kopaa
vinograda 4, jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 6, najamnika 3.
Bla Lasi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 6, konica 3, kopaa
vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Skupa: sinova 5, keri 5, konja 3, volova 6, krava 10, junadi 9, ovaca i koza 20, svinja 25,
konica 12, kopaa vinograda 11, jutara penice 13, jutara jema 2, jutara zobi 1, vozova sijena
15, najamnika 6.
2) Ovi pobUjeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno prisutni Stefan Ferievi i Matia Maii5, prisegnuti, upitani, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici ne uspjevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju,
zato ne oru druga susjedna zemljita. Ovaj posjed batine od svojih preda bez ikakve doznake
carskih slubenilca i do sada nisu nita plaali uime nameta na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba, i voditelj narodne vojske, suci su u svemu ovim stanovnicima i
njihove pravne sluajeve presuuju besplatno.
Vojnice nisu plaali nego su 1695. i 1696. pet njemakih konjanika zbrinjavali zimskom
hranom. Isto tako, tih je godina svaka kua tim njemakim nenamjetenim vojnicima, bez
priznanice, davala po 3 florina i 50 denara. Drugih do sada nikakvih nameta nisu davali.
Za utvrivanje brodske tvrave, po zapovjedi gospodina pukovnika Gibe, morali su svalce
godine dati radnike - bez plae i uz nedovoljno carskog kruha-za sjeenje 125 palisada i druge
radove: Za ranije iznesene radove te za vojnike usluge stanovnicima nije nita plaano.
O komorskoj zapreci stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto smjeteno izmeu dva breuljka. Selo se zove* Dubovik; udaljeno je od Broda
jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovjedi. Stanovnici imaju 5 skromnih kuica sagraenih od iblja, pokrivenih slamom te
jedno narodno selite. Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prostoru od pola milje. Sa
istoka mu je selo Oriovac6, sa zapada selo Zdenci, s juga selo Rastuje, sa sjevera mei sa selom
Sovski Dol. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Koba, s juga Brod a sa sjevera
granii s Orahovicom.

Draganovi (1982), 90. Prijevod s latinskog jezika.

Smiiklas (1891), 10. Prijevod s latinskog jezika.
Mauran (1988), 166-168. Prijevod s latinskog jezika.
5
U popisu stoji: Perievi i Mari.
'' U izvorniku pie Orihovaez, dananji Oriovi.
3
4

Selo posjeduje oko 100 jutara dosta plodnih oranica i neobraene zemlje, oko 6 jutara
obraenih rtova te oko 6 jutara oskudnih sjenokoa. Suma za loenje, hrastovih i zelenike, boljih
i za graenje ima oko 10 jutara.
Ne naziru se tragovi neke crkvene ili svjetovne graevine, a imaju drvenu kapelu sagraenu
usred sela. Imaju jednu potonu vodenicu na potoku zvanom Dobovicak; oko pet jutara
ironosnih uma do sada slobodnih od irovine. Ribnjaka, ni jama s ribama, nemaju.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Jenizain poeki, kome je svaka kua godinje
davala 80 denara, svaki je stanovnik tri dana u godini besplatno radio, a morali su plaati na
svaku svinju po jedan denar. Istom osmanskom gospodam zemlje stanovnici su davali desetinu
od svih proizvoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru kao naknadu nisu nita plaali, nego su preko rjeice Glogovice morali
obavljati tekue radove na mostovima, a njih su ustvari morali i sagraditi. Njegovu Velianstvu,
osim nameta kroz dvije godine, i to to su morali plaati samim nenamjetenim vojnicima, te uz
stalnu vojniku slubu, koju su duni vriti besplatno, do sada drugo nita nisu plaali.
Spomenute namete preko zime odredio je stanovnicima gospodin pukovnik Giba.
Svi su dragovoljno ~ drei se prethodne prisege - jednoduno potvrdili i posvjedoili sve tok
gornjeg zapisnika.
b. Kao to je napomenuto, zbog prikladna poloaja, u osmansko doba a i kasnije, Dubovik
je bio sjedite upe. Pripadala su joj sela: Glogovica, Dubovik, Podcrkavlje, Gromanik, Gornji
Andrijevci, Slatinik, Grabarje, Sovski Dol i Paka. Selo je 1730. imalo 15 kua, drvenu kapelu
sv. Ivana Krstitelja, s tornjem i zvonom. upnik je bio fra Nikola Lonarevi, iz velike
franjevake obitelji. Izvjee 1746. napominje se kako je selo od tri dijela: Dubovika, Matkovi
Male i Oriovia, da ukupno ima 42 kue, 60 obitelji i 253 odraslih osoba. upu je sluio fra
Franjo iz Kostanjca.
God. 1758. u upi je, u Podcrkavlju, bila drvena crkva sv. Ivana evaneliste, a upnikov dom
i pored njega kapela, koja je ranije sluila kao upna, ostao je i dalje u Duboviku. Sahranjivali su
se pored crkve sv. Benedikta na osamljenom breuljku ponad Podcrkavlja. 13. srpnja 1756.
franjevci fra Josip Opaevi i njegov pomonik predali su dubovaku upu svjetovnom
sveeniku vl. Vidu Doenu7, i njegovu pomoniku Ivanu Kovaiu, iz Jamnice, u Hrvatskoj.
God. 1760. Dubovik je imao 19 kua, 21 obitelji i 131 katolika. Kuedomaini su bili:
Vinko Banovi (-,9), Petar Benevi (2,10), Andrija Blaevi (1,7), Ivan Blaevi (1,4), Stjepan
Blaevi (1,6), Ivan Kovaevi (-,9), Luka Kovaevi (-,9), Stjepan Kovaevi (3,11), Pavo
Kuruc (2,7), Ana Marii (-,4), Marija Marii (-,5), Grgo Marii (2,6), Ivan Marii (1,4),
Stjepan imi (1,6), Matija Tomi (1,8), Bartol Valji (1,8), Franjo Valji (1,6) i Marin Valji
(4,15). God.1769. Dubovik je imao 20 kua, 28 obitelji i 147 katolika.8
Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Potok Svikovac i potok Fratrovac izviru iz
sjevernog umskog gorja, u kojem se sputaju nizvodno preko tamonjih dubokih ponora, i
nakon sjedinjenja iznad sela ine potok Duboviac... Taj se potok na etvrt sata sputa niz selo i
spaja s potokom Biliica, koji je sputa od Matkovia Male. (...) Nad selom dominiraju dolinski
breuljci s obje strane sela. Ti su breuljci obrasli s neto visokog drvea i niskog raslinja, a
izmeu toga su vinogradi. (...) Crkva, kapelica i asniki stan u selu drvene su grae."y

7
Vid Dosen (Tribanj, Lika, oko 1719. ili 1720. - Dubovik, 1778.). Nakon kolovanja u Krievcima, Zagrebu i Grazu,
slubovao jc u Poegi i Duboviku. U pamfletu Jeka planine... (1767.), izdanom anonimno, napao jc pisca pjesme Tambura
slavonski, koji jc otro kudio Relkovieva Satira.
* Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 83; 30/11, 243, 250; popis, kut. 89, 223s; 3l/III, 162; 32/rv, 107.
'J HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 54s.

God. 1837. Dubovik je imao 135 katolika,10 1857. 136, 1890. 198, 1931. 249, 1953. 221,11
a 1991. 90 stanovnika. God, 1904. u Duboviku je sagraena crkva sv. Mihovila arkanela.12
18.5. GLOGOVICA
Naselje se nalazi u diljskom gorju, s desne strane potoka Glogovice, 9 km sjeverozapadno od
Slav. Broda, 3 km od Podcrkavlja, na lijevom odvojku s regionalne ceste u smjeru Naica, 140
km n/m. Selo je dobilo naziv prema vodi koja tu izvire.
Prema ispravi iz 1248. posjed Glogova je pripadalo Borievim sinovima Odoli, Celku i
Boriu, sinovima Boria. Oni su bili odluili prodati poekom upanu Lorandu. Meutim, toj
se prodaji usprotivio Benedikt iz roda Borievia sa svojim sinovima Marcelom i Mijom, jer su
smatrali da je vlasnik trebao, prvo, njima ponuditi taj posjed. Kasnije je posjed mijenjao
gospodare. Na visu ponad sela vide se ostaci srednjovjekovne utvrde, koju mjetani zovu Visoka
Gradina, ali se ona ne spominje u izvorima. S june strane Glogovice, pod brdom, nalazi se
srednjovjekovna crkva sv. Stjepana. Smatra se daju je poetkom XIII. st. sagradio Stjepan, sin
bana Boria.1
U osmansko doba Glogovica kao selo u vrhovakoj nahiji spominje se 1545. god.2 U
biskupskim izvjeima tijekom XVII. st. spominje se glogovaka crkva sv. Stjepana
prvomuenika. Biskup fra Marijan Maravi je, 25. studenog 1648. u crkvi sv. Stjepana krizmao
104 osobe.3 Njoj je Sv. Stolica 1658. podijelila oproste za vjernike.4
U komorskom popisu 1698. Glogovica se ne spominje. God. 1730. imala je oko 20 kat.
kua a na breuljku ponad sela skromnu kapelu Gospodinova Uzaaa. U izvjee 1734.
spominje se "zidana filijalna stara crkva sv. Stjepana prvomuenika kraj sela Glogovica. I
njezino zdanje, oltar, kao i slika, u dobrom su stanju." Izvjee su ispred sela potpisali Marko
Stivi i Jakov Jori. Izvjea 1746. i 1758. puno prostora posveuju spomenutoj crkvi, koja je
bila dimenzija oko 13x7 m, nanovo pokrivena i iznutra i izvana obijeljena. Nalazila se ispod
brda Prievca. Imala je tri zidana oltara, sa starom slikom sv. Stjepana koja je smjetena izmeu
dva kamena kipa sv. Josipa i sv. Antuna. Na Gospinu oltaru bila je novija slika BDM, te slika sv.
Stjepana, kralja. Ponad ulaznih vrata sagraen je drveni kor. Pored ulaznih vrata bio je drveni
zvonik sa zvonom od oko 50 kg. Oko crkve je bilo groblje u koje su se, uz mjetane, sahranjivali
i katolici iz Donjeg Slatinika. Crkvenjak je bio Matija Jori.
God. 1760. Glogovica je imala 40 kua, 49 obitelji i 283 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Franjo Jori (1,8), Jakov Jori (6,32), Mijo Jori (-,4), Marko Jori (3,11), Matija Jori (1,7),
Ivan Kasapovi (1,4), Marijan Kasapovi (2,12), Nikola Kneevi (1,12), Juro Krianovi
(2,14), Gabrijel Mari (2,15), Antun Medi (1,5), Bartol Medi (1,5), Juro Medi (2,12), Ivan
Medi (1,2), Petar Medi (1,7), Andrija Mlinari (1,2), Stjepan Mlinari (1,8), Juro umi (2),
Jakob umi (1,6), Ivan Sarailio (3,13), Josip Salomun (1,5), Ana Salomun (-,3), Bartol Stivi
(1,7), Juro Stupari (1,4), Jakov Stupari (-,2), Stjepan Valji (-,4), Mijo Vrbanac (1,8), Vinko
Vrbanac (1,7), Franjo Baraijevi (-,2), Filip Bonjakovi (3,9), Nikola Diakovi (1,3), Matija
Endut (1,3), Cecilija Lui (-,2), Lucija Lui (-,2), Marko Lui (1,8), Nikola Maleta (1,3),
Franjo Rainovi (1,5), Lovro Stari (1,6), Antun Stipi (-,4), Ivan Lovri (2,8). God. 1769.
Glogovica je imala 37 kua, 60 obitelji i 283 katolika.5
111
Usp. Schematismus (1837), 35.
" Usp. Koreni (1979), 645.
12
Usp. Schematismus (1928), 58.
1
Usp. Markovi (1994), 179.
2
Usp. abanovi (1982), 219.
J
Usp. Maravi (1887), 110.
4
Usp. Buturac (1970), 99, 111, 179.
5
Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 245, 250; popis, kut. 89, 224s; 31/111, 162; 32/IV, 107. Usp. Sran (1995), 23s.

O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok iza sela Glogovica vodi iz pravca Zdenaca
niz duboku dolinu. Ta dolina do utoka potoka, koji tee od Gornjeg Slatinika, ima visoke i
strme breuljke. Potok se dalje nizvodno kod postojeeg mlina sjedinjuje sa Slatinakim
potokom, koji tee iz pravca Donjeg Slatinika. On ispod tog mlina ini mali otok, a na oba je
rukavca premoen drvenim mostovima. Dalje nizvodno od njega uvire voda maloga potoka,
koji tee kroz selo. (...) uma uokolo sela u blizini tog sela obrasla je vie grmovitim nego
visokim drveem. (...) Selom sa svih strana dominiraju oblinje uzvisine. S golog prijevoja brda
Vrak, i s brda Katune preko puta moe se promatrati veina prilaza selu i cijela dolina; Vrak
dominira... S uzvisine na kojoj stoji crkva sv. Stjepana, i nad kojom dominiraju spomenute
uzvisine, takoer se najveim dijelom moe pregledati dolina i promatrati uzbrdo i nizbrdo.
(...) asniki stan u selu izgraen je od drveta. Crkva sv. Stjepana izvan sela i kapela sv. Petra,
udaljena puna trietvrt sata od sela, u brdovitoj umi na zapadu ispod brda iniak, izgraene su
od kamena."6
God. 1837. Glogovica je bila najbrojnije selo podcrkavske upe. Imala je 454 katolika.7
God. 1857. naselje je imalo 396, 1890. 532, 1931. 490, 1953. 436,8 a 1991. 254 stanovnika.
God. 1873. sagraena je crkva sv. Roka, a na groblju je bila crkva sv. Stjepana prvomuenika.9
18.6. GORNJI SLATINIK
Gornji Slatinik se nalazi 12 km sjeverno od Slav. Broda, 5 km od Podcrkavlja s desne strane
regionalne ceste u smjeru Naica. to je reeno o Slatiniku openito, vrijedi i za Gornji Slatinik.
Kao to je ve spomenuto, Slatinik je bio jedinstveno selo. Kapela sv. Katarine dimenzija 7x3 m
s grobljem bila je nedaleko od Gornjeg Slatinika. Crkvenjak je bio Matija Benevi. Pohoditelj
fra Josip Mihi 22.111.1734. biljei da je kapela "podignuta od dasaka iznad zidanih temelja
stare crkve. (...) Da bi se izgradila nova zidana crkva, pokraj ostataka stare, bilo bi dovoljno
2000 forinti".1 U izvjeu 1758. selo je podijeljeno na Gornji i Donji Slatinik.
God. 1760. Gornji Slatinik je imao 12 kua, 23 obitelj i i 141 katolika. Kuedomaini su
bili: Mato Benevi (7,35), Tomo Benevi (1,5), Pavao Cikovi (1,7), Juro Filipovi (1,8),
Lovro Matoovi (1,6), Josip Ivi (1,5), Bozo Kobi (1,9), Juro Matoi (2,17), Tomo
Matoovi (2,9), Ivan Miloi (1,8), Josip Matoi (2,20), Stjepan Tomaevi (3,12).
God. 1769. Gornji Slatinik je imao 11 kua, 29 obitelji i 141 osobu.2
O Gornjem Slatiniku, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok zvan Dranski dol, koji od
izvora Cerik tee nizvodno u klanac, i potok Grbavac, koji, kao i Dranski dol, izvire ispod
grebena umskog gorja, na kojem se punih pola sata od sela nalazi granica izmeu vojnog
podruja i Provincijala... Brdovita granina uma na sjeveru u ovom je kraju obrasla visokim
stablima... uma brijega Kozak na jugu visoka je i grmljem gusto prorasla. Meu oblinjim
breuljcima, koji dominiraju nad selom, najvie je brdo Benevi u blizini sela..."3
God, 1857. Gornji Slatinik je imao 104, 1890. 138, 1931. 236, 1953. 217,4 a 1991.93
stanovnika. U selu je 1871. sagraena crkva sv. Katarine.5

6
7

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 51s.

Usp. Schematismus (1837), 35.
* Usp. Koreni (1979), 645.
,J
Usp, Schematismus (1928), 58.
1
Sran (1995), 89.
2
Usp. Donji Slatinik; NAZ Prot. 30/11, 250; popis, kut. 89, 228s; 31/111, 162; 32/IV, 108.
3
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 53.
4
Usp. Koreni (1979), 645.
5
Usp. Schematismus (1928), 58.

18.7. GRABARJE

Grabarje se nalazi u diljskom prigorju, pored regionalne ceste u smjeru Naica, 6 km

sjeverno od Slav. Broda, a kilometar udaljeno od Podcrkavlja, 122 m n/m.
Feudalni rod Borievia je ve u XIII. st. ponad sela sagradio zavjetnu crkvu sv. Benedikta.
Uz nju je bio neki stari grad koji je rano naputen. U Grabarju je u srednjem vijeku - jo prije
izgradnje Broda - bilo sjedite jedne grane feudalnog roda Borievia, od koga su kasnije potekli
Berislavii, Deii, Borii i Turki. Oni su - prema svom domu u Grabarju - u XV. st. nosili
plemiki pridjevak Grabarski. Za Berislavie se zna da su u Grabarju imali plemiki dvor i da
su odatle upravljali svojim posjedima koji su se prostirali po cijeloj savskoj nizini od Duboca
do Garina. Selo se spominje 1455., 1464. te 1484. god. Nakon to su Osmanlije zauzeli
Grabarje, u selu je ostalo malo starosjedilaca. Potomci Berislavia pobjegli su u Ugarsku.1
U osmansko doba Grabarje se spominje u vrhovakoj nahiji 1545. god.2
U komorskom popisu naselja 1698. Grabarje je ovako opisano:
a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika:
Paval Radicevi, sinova 3, keri 2.
Marko Mirosevi, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa vinograda 12, jutara penice
vozova sijena 5, najamnik 1.
Stoian Simonovi, sinova 4, keri 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa
vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3.
Gtga Caplovi, sinova 4, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice L
Jura Simonovi, keri 2, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Franjo Mihalevi, sinova 2, konj 1, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 5, konica 2, jutara penice
vozova sijena 3.
Ukupno: sinova 13, keri 7, konj 1, volova 2, krava 5, junadi 5, svinja 17, konica 12, kopa
vinograda 15, jutara penice 11, vozova sijena 12, najamnik L
2) Ovi stanovnici dragovoljno ele obavljati vojniku slubu.
Osobno nazoni Pava Radievi, Marko Miloevi i Stefan Simonovi, nakon prisege,
ispitivani po tokama, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje ratarsko
gospodarstvo ni s-voje zemlje te ne trae susjedno zemljite. Ovaj su posjed batinili od svojih
prea i koriste ga neprestano od osmanskih vremena i do sada nisu davali nikakvih nameta na
zemlju.
Gospoin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i to im ini besplatno.
Vojnice, zbog povlastica koje kao vojnici imaju, stanovnici do sada nisu plaali. Imali su ipak
obvezu tijekom cijele zime 1695. g. tri njemaka vojnika drati na zimovanju, kojima su pred
polazak iz ovog seoca morali dati 9 florina, te do sada nikakvih drugih nameta nisu plaali
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, stanovnici ovoga posjeda morali su nasjei i
besplatno dovui tri hvata drva za loenje. Na utvrivanju brodske tvrave svaki je stanovni
morao godinje besplatno, kao obini radnik, raditi 80 dana; kojima je po tri dana, kad se zbroj
dnevno bilo isplaivano po 7 krajcara. Za obavljene radove stanovnicima nije nita drugo
plaeno, osim to je zabiljeeno.

1
Usp. Csanki (1894), 409, Markovi (1994) 71, 83, 177.
* Usp. abanovi (1982), 219.
' Mauran (1988), 157s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Grabova (1455), Grabarya (1484), Grabar (1698),
Grabaric (1730), Graborje (1760).

O autoru smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju.

3) Ovo seoce, smjeteno meu umama, zove se Grobar. Udaljeno je od Broda sat hoda, od
Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 milja.
Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su svi vojnici, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju tri skromne kuice od iblja, pokrivene slamom. Nemaju nijednog cijelog selita.
Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo Jeevik, sa zapada
selo Rastuje, s juga selo Podvinje, sa sjevera mei s Podcrkavljem. Granice mu dodiruju: s isto
akovo, sa zapada Duboac, s juga Brod, sa sjevera Orahovicu.
Selo ima oko 40 jutara oranica i neobraene zemlje, razbacane po gorju, ali pak plodne. Ima
oko 5 jutara rtova poetih u sredini obraivati te oko 20 jutara dobro pripremljenih sjenokoa.
Ima oko 40 jutara uma samo za loenje, a ne za gradnju.
Pored sela naziru se tragovi kamene crkve, a kome je svecu bila posveena, stanovnici ne
znaju. Na rjeici Glogovici ima jedna potona vodenica. ironosnih uma i zelenike ima oko 30
jutara, do sada slobodnih od irovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Mahmut-aga brodski, kome stanovnici kao
naknadu nisu nita plaali, nego je svaki po tri dana besplatno radio, a na svaku su svinju plaali
po dva denara. Svaka je kua, isto tako, u ime naknade morala dati po jedno kozle i po jednu
oku maslaca.
Istom osmanskom gospodaru morali su svake godine davati desetinu od svih prihoda na koje
se ona odnosila.
Svaka je kua godinje morala dati 80 denara osmanskom caru, a bili su tjerani na vonju i
radove sve do Velike Kanie.
Njegovu Velianstvu, osim vojnikih i kmetskih usluga koje su do sada besplatno bili dun
obavljati te nameta 1695. g., drugo nisu plaali. Spomenute namete morali su izvriti po naredbi
gospodina pukovnika Gibe. Gornje toke, i sve tvrdnje u njima, stanovnici su dragovoljno
potvrdili.
b. Grabarje je 1730. imalo 10, a 1756.19 kat. kua te drvenu kapelu sv. Urule, podignutu
na ruevinama crkve sv. Josipa.
God. 1760. Grabarje je imalo 19 kua, 35 obitelji i 222 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Juro Dolorac (1,7), Marija Jakobovi (-,7), Mijo Klainovi (1,7), Anto Miroovi (4,26),
Bernard Miroovi (2,20), Juro Miroovi (3,10), Mijo Miroovi (4,20), Luka Orgi (2,19),
Pavao Petuada (3,8), Anto imunovi (1,7), Boo imunovi (1,9), Juro imunovi (1,8),
Jakov imunovi (2,14), Josip imunovi (-,7), Marko imunovi (2,11), Stjepan imunovi
(2,7), Nikola Vidakovi (2,14), Ivan Zviroti (3,14) i Mijo imunovi (1,7). God. 1769. selo je
imalo 19 kua, 39 obitelji i 243 osobe.4
O Grabarju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica u ovom kraju izmeu svoja
dva mlina liara ima prolaz kojim se za uobiajena vodostaja moe prolaziti konjima i
kolima... Luinski potok odmah se iznad prvog mlina ulijeva u potok Glogovicu... Potoci
Ribnjak i Revidol sjedinjuju se ispod sela, nakon sutoka takoer su premoeni drvenim
mostom, a dalje nizvodno gube se u Glogovici... umom obrasli breuljak Vuiev brijeg u
pravcu Kindrova, obrastao mladim gustiem proraslim drveem, dominira nad selom i
njegovim krajobrazom. (...) Seoska crkva izgraena je od kamena."5

4
5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 62, 84, 86; 30/11, 22, 48; popis, kut. 89, 225s; 32/IV, 108.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 49s.

God. 1837. Grabarje je imalo 169 katolika6,1857.144,1890. 225,1931. 280, 1953. 281,7 a
1991. 304 stanovnika. God. 1866. sagraena je crkva sv. Urule.8
18.8. KINDROVO
Selo se nalazi na brdskoj kosi izmeu dolina potoka Kulina i Revidola, sjeverno od
Grabarja, 9 km sjeverno od Slav. Brod, a 3 km od Podcrkavlja na odvojku s puta u smjeru
Naica, 176 m n/m.
Kindrovo je nastalo u osmansko doba kad su naseljeni vlaki martolozi iskrili ovdanje
brdo i na njemu podigli svoje kue. S poraenim Osmanlijama 1687. otili su i oni iz Kindrova.
Krajem XVII. st. poeli su ovamo doseljavati katolici iz Bosne. Kindrovo se spominje u
komorskom popisu naselja 1698.' ali nije obraeno.
God. 1730. Kindrovo je imalo 8, a 1746. 16 kat. kua. U selu je bila drvena kapela sv.
Josipa, sa slikom, a crkvenjak je bio Franjo Andri.
God. 1760. selo je imalo 13 kua, 26 obitelji i 164 katolika. Kuedomaini su bili: Martin
Adamovi (4,23), Franjo Andri (3,20), Matija Andri (2,18), Mijo Andri (4,20), Mijo Andri
(1,6), Tomo Andri (3,11), Antun Bardar (1,10), Franjo Bardar (1,6), Martin Bardar (1,11),
Matija Kovaevi, Grgo Mari (1,11), Marko Saii (2,13) i Nikola Saii (2,10).
God. 1769. Kindrovo je imalo 14 kua, 40 obitelji i 164 osobe.2
O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Ribnjak, koji protjee zapadnom stranom,
gore od svog ishodita u sjevernom umskom gorju naziva se Potoak... Potok Sinokoe, koji
izvire u sjevernom gorju, a koji se u podruju sela zove Faldi..., u podruju gdje je premoen
drvenim mostom moe se prijei pjeice i konjima. Iste je kakvoe protok Modronja, koji tee s
druge strane brda Gaj. Oba se potoka ispod spomenutog brda spajaju u jedan potok zvan
Revidol. (...) Suma na bregovima Cerovac i Vijenac, meusobno povezanim, koji su u blioj
okolici najvie uzvisine, obrasla je visokim drveem... Sume na uzvisinama, izmeu potoka
Potoka, Sinokoa i Modronja... visokih stabala bunjem prorasle, prorijeene su, a
mjestimino na neobraslim dijelovima zasaeni su vinogradi. (...) Put na brijegu Trsje kod
kapele sv. Josipa' rava se... Taj je put vozan do brijega Vinogradina; na njegovoj se uzvisini
nalazi do 400 koraka iroko i osam do deset stopa duboko udubljenje, gdje izvan toga kraja stoji
uoljiva zgrada, stara utvrda, zvana Kula...".3
God. 1837. Kindrovo je imalo 120 katolika,41857.120,1890. 162,1931. 214,1953.187,5 a
1991.106 stanovnika. God. 1862. u selu je sagraena crkva sv. Josipa.6
18.9. MATKOVI MALA
Selo se nalazi na istonoj kosi diljskog gorja, 11 km sjeverno od Slav. Broda, 4 km od
Podcrkavlja a 1 km sjeveroistono od Dubovika.
U Matkovi Malu su se oko 1720. poeli doseljavati izbjeglice iz Bosne, uglavnom

'' Usp. Schematismus (1837) 35.

7
Nakon 1900. Grabarje jc biljccno kao Grabarje Brodsko. Usp. Koreni (1979), 645.
* Usp. Schematismus (1928), 58.
1
Usp. Markovi (1994), 184; Mauran (1988), 156, 162. U izvorniku stoji: Kindrovo (1698), Kindravo (1760).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 62, 84s; 30/11, 248; popis, kut. 89, 226; 31/111, 59; 32/1V, 108.
5
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 56-58.
4
Usp. Schematismus (1837), 35.
5
Usp. Koreni (1979), 645.
6
Usp. Schematismus (1928), 58. U nekim cmatizmima stoji da jc crkva sagraena 1866. god.

Matkovii, pa je po njima i selo dobilo ime. U starijim je izvorima selo obraeno skupa s
Dubovikom. U izvjeu 1746. stoji, kako je Dubovik podijeljen u tri dijela, "drugi dio je
MatkoviaMala".
God. 1760. selo se zove "Matkovje". U njemu je 13 kua, 23 obitelji i 138 katolika, a
kuedomaini su bili: Stjepan Bili (2,10), Andrija Galovi (1,4), Juro Ivorlji (1,5) Antun
Lovri (1,8), Antun Lazi, konjanik (1,8), Grgo Lazi (3,21), Tomo Lazi (5,23), Juro Vrban
(2,11), Marko Vri (1,7), Matija Vri (2,11), Bla Matkovi (1,5), Mijo Matkovi (1,12) i
Tomo Matkovi (2,13). God. 1769. selo ima 13 kua, 30 obitelji i 138 osoba.]
Uz vojni zemljovid iz 1780. ovako je opisano: "Selo lei na povienom terenu ispod velikog
umom obrasloga gorja kroz koje vodi granica izmeu vojnog podruja i Provincijala... Granica
vodi izmeu potoka Fratrovac i Biliica, koji vodei iz spomenute ume prolaze s obje strane
sela dubokim ponorima..."2
God. 1837. selo se zove Matkovje, a imalo je 86 katolika3, 1857. 94,1890.106,1931.154,
1953.145,4 a 1991. 36 stanovnika. God. 1925. u selu je sagraena crkva sv. Nikole.5
18.10. ORIOVI
Oriovi se nalazi u diljskom gorju, u dolini oriovakog potoka, 10 km sjeverno od Slav.
Broda, a 5 km sjeveroistono od Podcrkavlja, na desnom odvojku s puta u smjeru Naica. U
starim izvorima i ematizmima do 1900. selo se zove Oriovac, a onda Oriovi, kako bi se
razlikovalo od naselja Oriovca, zapadno od Slav. Broda.
Oko god. 1730. u selo su doselili izbjeglice iz Bosne. Kao i Matkovi Mala sve do 1746. bio
je dio Dubovika, a tada se prvi put spominje kao "Orihovac".
God. 1760. Oriovi je imao 11 kua, 15 obitelji i 114 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija
Jankovi (1,12), Ivan Jankovi (3,13), Martin Jankovi (-,10), Matija Jankovi (1,6), Mijo
Jankovi (2,14), imo Jankovi (1,8), Ilija Lovak (2,13), Ilija Lovakovi (1,6), Josip Lovakovi
(1,9), Matija Lovakovi (2,12), Mijo Lovakovi (1,11). God. 1769. selo je imalo 11 kua, 21
obitelji i 103 katolika.1
.
,
O Orioviu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Iz sutoka triju malih potoka, koji se od
izvora sjevernog visokog gorja sputaju dubokim neprohodnim klancima kroz umu, kod sela
nastaje potok Travnik. On dalje nizvodno tee kao Luinski potok... Izrazito brdovita uma... u
ovom kraju obrasla je visokim, s one strane rijetkim, a preko granice u Provincijalu gusto
proraslim drveem. (...) Brda Svibje i rljeno dijelom su obrasla vinogradima, a dijelom
visokim drveem i iprajem. Izuzev puta prema Podcrkavlju, koji prolazi pored crkve sv.
Benedikta, ostavljajui je sa svoje lijeve strane... svi su ostali ovdanji putovi samo oteano
prohodni..."2
God. 1837. selo je imalo 80 katolika3, 1857. 81, 1890. 104, 1931. 201, 1953. 224,4a 1991.
149 stanovnika. God. 1927. u seju je sagraena crkva u ast alosti BDM.5

1
2

Usp. NAZ Prot. 29/1, 85; 30/11, 250; 32/IV, 107; Markovi (1994), 183.
HNTZ, Broilika pukovnija (1999), 55s.
Usp. Schematismus (1837) 35.
* Usp. Koreni (1979), 646.
5
Usp. Schematismus (1928), 58, Matkovje sc naziva i u ematizmima (1873), (1882) i (1892) god.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 85; 30/11, 250; popis, kut. 89, 227; 32/IV, 108. Markovi (1994), 184. U izvorniku pie: Orihovacz
(1746), Oriovacz (1769).
2
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 56.
3
Usp. Schematismus (1837), 35,
* Usp. Koreni (1979), 646s.
s
Usp. Schematismus (1928), 58.
3

18.11. PODCRKAVLJE

Podcrkavlje lei na sjevernom rubu sredinjeg dijela doline to je ini rjeica Glogovica, uz
regionalnu cestu u smjeru Naica, 7 km sjeverno od Slav. Broda, 130 m n/m. Ime mu potjee od
srednjovjekovne crkve sv. Benedikta, koja lei na brdu Berak (238 m), oko 2 km sjeverno od
sela.
Crkva sv. Benedikta bila je svojevrsna zadubina plemikog roda Berislavia Grabarskih.
Po njoj seje, u osmansko doba, zvala i upa koja je sluila sela pod Diljem, sjeverno od Broda.
A samo naselje Podcrkavlje ne spominje u srednjovjekovnim izvorima.1
U komorskom popisu naselja 1698. Podcrkvalje je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
uro Benic, sinova 3, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara penic
2, najamnika 4.
Bla Lovakovi, sinova 2, ki 1, junadi 5, ovaca 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutro penic
1, voz sijena 1, najamnik 1.
Marko Rogoievi, keri 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 3, kopa vinograda 1,
jutara penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Toma Durak, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1
jutara jema 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
uro Andria, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro
jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
uro Sovaci, sin 1, ki 1, krava 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozova
sijena 3.
Franjo Kladari, ki 1, krava 1, ovaca 1, koza 5, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 3
najamnika 2.
Toma Grisvanovi, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2,
najamnik 1.
Simon Beni, krava 1, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, vozova sijena 3
Marian Lovakovi, sin 1, ki 1, vol 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda !, jutro penice 1
vozova sijena 2.
Martin Andri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovca 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1.5
jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1.
Ivan Jankovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara
penice 2, vozova sijena 3, najamnika 2.
Ukupno: sinova 9, keri 8, volova 4, krava 9, junadi 12, ovaca i koza 12, svinja 24, konica 1
kopaa vinograda 16.5, jutara penice 17.5, jutara jema 3, vozova sijena 29, najamnika 14.
2) Ovi stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje.
Osobno nazoni uro Beni, Mato Rogoi, Franjo Kladari i ostali, nakon prisege vjernosti
rekli su:
Ovi stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo i svoju zemlju pa zato ne
trae drugoga zemljita. Ovaj posjed batine od svojih prea, a ne doznakom nekih carskih
slubenika, i na njega nisu plaali porez ili namet na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba i voditelji narodne vojske suci su ovim stanovnicima i do sada su
meu njima besplatno vrili pravne poslove.

' Usp. Markovi (1994), 178.

Mauran (1988), 162-164. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Poczerkavie (1698), Podczarkavje (1760).

Vojnice do sada nisu plaali, nego su 1695. i 1696. g. s cijelim harambaatom izdravali
(nekog vojnika), kome je svaka kua kao naknadu davala 40 denara. Druge namete nisu davali.
Za brodsku t\>ravu morali su nasjei i besplatno ukopati 75 palisada. Morali su godinj
davati po dva radnika stalno od svetkovine sv. Jurja do svetkovine sv. Mihovila.
Prisiljeni su, ve prema potrebi, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, dovoziti streljivo i
prehranu iz Osijeka u Brod, bez ikakve hrane, krme i sijena.
Za gore iznesene radove stanovnicima nije nita plaano. O smetnjama komorskom
gospodarstvu, stanovnici ne znaju odgovoriti gotovo nita.
3) Ovo se selo od pamtivjeka zvalo Podcrkavlje, udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od
Osijeka 8, a od Petrovaradina oko 18 ugarskih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Kuice su im sagraene od drveta, pokrivene slamom. Imaju pola narodnoga selita. Teritor
ovog posjeda prostire se oko tri sata hoda uokolo, budui da stanovnici tamo~amo stanuju, to
ini jedan teritorij. S istoka mu je selo Glogovica, s juga Rastuje a sa sjevera mei sa selom
Paka. Granice su mu: s istoka akovo, sa zapada Duboac, s juga Brod, sa sjevera, napokon,
mee povezuju posljednje krajeve i ine granicu.
Ima oko 70 jutara u ravnici smjetenih obraenih oranica i neplodna zemljita, oko 20 jutara
razbacanih rtova, te oko 20 jutara donekle pripremljenih sjenokoa. Ima oko 200jutara uma za
loenje, tisovih, zelenike i drugih vrsta.
Na ovom teritoriju ima jedna kamena dobro pokrivena, crkva v. Benedikta. Imaju tri
vodenice na rjeici zvanoj Glogovica ijedno mjesto s poruenom vodenicom. ironosnih uma,
koje rijetko raaju, ima oko 30 jutara i na njih se nita ne plaa. U ovom mjestu nema ribnjaka
ni jama s ribama.
Osmanski gospodari ovog posjeda bili su Durmi-beg i Hasan, brodski spahija, kojima kao
naknadu godinje nisu nita plaali, nego je svaki stanovnik tri dana preko godine morao
besplatno raditi.
Istim osmanskim gospodarima davali su desetinu od svih proizvoda - pa i od vina - na koje se
ona odnosila. Osmanskom caru cijelo selo plaalo je 4florina i 80 denara; nisu morali nita
raditi.
Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube koji su do sada besplatno obavljali, drugo nis
plaali.
Spomenute im je namete, kako tvrde stanovnici, odredio gospodin pukovnik Giba.
Za opisane toke stanovnici su dragovoljno rekli da su posve istinite.
b. Podcrkavlje se nije bre razvijalo jer je cesta - to je preko Dilja povezivala Brod sa
akovom - rjee koritena. God, 1730. selo je imalo 8,1746.14 kat. kua a ponad sela zidanu
crkvu sv. Benedikta s grobljem. U daljipi izvjeima crkva je ire opisana. Tako 1758. pie, daje
na breuljku etvrt sata udaljena od selfi, daje dobar sat hoda udaljena od sredita (dubovake)
upe, da je gotovo kvadratina oblika, da se zbog klizanja zemljita svetite odvojilo od lae, to
treba popraviti. U njoj je bio drveni kor. Imala je tri oltara. Glavni oltar je bio zidani i
namjeten. Na njemu su bile slike na platnu: u sredini slika BDM, s lijeve strane stara, gotovo
propala, slika sv. Benedikta, a s desne sv. Franje Asikog. Na drvenom zvoniku, uz ulazna vrata,
bilo je zvono od oko 50 kg. U groblju su se sahranjivali, osim Dubovika, stanovnici sela:
Podcrkavlja, Matkovi Male, Oriovia, Kindrova i Grabarja izuzev etiri grabarske kue koje
su se sahranjivali u Podvinju. Crkvenjak je bio Franjo Karli, da bi ga, neto kasnije, zamijenio
Antun Beni. Izvjestitelj napominje, kako bi crkvu, kod obnove iz praktinih razloga, bolje bilo
prenijeti u selo. Iste godine (1758.) je u Podcrkvalju bila drvena crkva sv. Ivana evaneliste,
dimenzija oko 18x5 m, sa dvije slike sveca, starom i novom, te zvonom od oko 15 kg.

God. 1760. Podcrkvalje je imalo 14 kua, 14 obitelji i 102 katolika. Kuedomaini su bili:
Marin Beleti (-,8), Antun Beni ( 1,8), Josip Beni (2,14), Ivan Beni (-,6), Mato Ljubii (,6), Filip Karli (2,9), Franjo Karli (1,9), Ivan Kladari (2,10), Antun Kneevi (1,8), Matija
Rogojevi (2,8), Matija Vuini (-,2), Luka Bpsnjakovi (1,4), Pavao Matievi (1,3), Marin
Radojeve ( 1,7). God. 1769. selo je imalo 14 kifa, 28 obitelji i 102 stanovnika.3
Kad je iz Dubovika sredite upe preneseno u Podcrkavlje - premda u ematizmima stoji
1756. - nije lako ustanoviti, jer se u izvjeima 1769. i 1770. upa jo naziva dubovaka.4 upna
crkva sv. Ivana evaneliste, prema katastarskom planu 1781., nalazila se na zapadnom kraju
sela, gdje su se odvajali putovi prema Slatiniku i Glogovici.
O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica gore ispod brda Katune prema
Glogovici premoen je drvenim mostom... Kad se izlije, to se obino dogaa za jakih kia i
dugotrajna kina vremena, cijela njegova dolina stoji pod vodom tako da se 10 do 12 sati ne
moe proi do mostova. Mali potoci Duboviac i Vranov dol... nisu prohodni, osim preko
spomenutog mosta... Vodeni istok iz bunara dolje kod sela... tee u potok Glogovicu i na izlazu
iz sela preko svog dubokoga korita premoen je drvenim mostom. (...) Uzvisina na kojoj puna
etvrt sata od sela na prolaznom putu odavde za Oriovac stoji zidana crkva sv. Benedikta
dominira ovdanjim krajobrazom...".5
God. 1837. Podcrkavlje je imalo 121 katolika,6 1857. 120, 1890. 173, 1931. 212, 1953.
222,7 a 1991. 310 stanovnika. upna crkva graena je 1842. a kasnije obnavljana.8
18.12. RASTUJE

Rastuje se nalazi u dolini rjeice Glogovice, uz regionalnu cestu u smjeru Naica, 5 km

sjeverno od Slav. Broda, 3 km jugoistono od Podcrkavlja, 112 m n/m.
Budui da se ne spominje u srednjovjekovnim ispravama, ini se daje naseljeno u osmansko
doba. U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a } 1) Imena stanovnika i podlonika:
Anton Dragi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1.5 voz sijena 1.
Anton Pogadi, sin 1, ki 1, krava 3, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4
vozova sijena 2, najamnika 2.
Ilia uri, sin 1, ki 1, ovaca 3, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena.
Petar Bonjak, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 2, jutara penice 3,
vozova sijena 2, najamnika 2.
Juro Pogadi, sin 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov
sijena 3, najamnik 1.
Juro Vulainovi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik
Matija Bonjak, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutara
penice 3.
Ukupno: sinova 7, keri 7, volova 2, krava 10, junadi 13, ovaca 5, svinja 6, konica 2,
kopaa vinograda 5, jutara penice 18, vozova sijena 12, najamnika 6.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 246; popis, kut. 89, 227s; 31/111, 59; 32/IV, 108.
Usp. Kronika I (1995), 193.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 50s.
6
Usp. Schematismus (1837), 35.
7
Usp. Koreni (1979), 646.
" Usp. Schematismus (1928), 58.
1
Mauran (1988), I59s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Rasztusa (1698), Hrasytussa (1730), Raztusije
(1746), Hrastussijc (1760).
4
5

2) Ovi gore pobiljeeni stanovnici - ranije su bili kmetovi - izabiru vojniki ivot
Osobno nazoni Anton Bragi (Dragi), Anton Pogadi i Ilija Grui (uri) i ostali, nakon
prisege, ispitivani rekli su:
Ovi pogranini stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje ratarsko gospodarstvo ni svoje zemlje najee je obraduju kopajui - i zato ne koriste susjedno zemljite. Ovaj su posjed batinili ak
od svojih prea, a ne doznakom nekih carskih slubenika, niti su do sada na ovaj posjed, uime
poreza, neto plaali.
Gospodin pukovnik Giba sudac je u svemu ovim stanovnicima i do sada je meu njima
besplatno obavljao pravne usluge.
Vojnice, jer su kao vojnici izuzeti, dosada nisu plaali. Ipak, imali su manje namete, za koje je
cijelo selo 1695. dalo 3 florina. Tako i ove 1698. g. jednom ugarskom vojniku s konjem cijelo se
je platilo jedan florin, a od drugih su nameta do sada bili slobodni.
Gospodinu pukovniku Gibi moralo je cijelo selo, bez plae i hrane, davati tri kosca tri dana, a
za vinograde istom je gospoinu svaki morao raditi po dva dana. Slino je svaki morao etiri
dana kopati brodskom kapetanu Ivanu Stakiu.
Ovo je selo za brodsku tvravu godinje, bez plae, moralo dati 35 radnika, a bili su prisiljen
besplatno ukopavati palisade.
Svojim su kolima, ve prema potrebi, morali besplatno vui namirnice i streljivo. Koji nemaju
radne stoke bili su, kao nadomjestak, prisiljeni platiti po 7 florina.
Za ove obavljene radove stanovnicima nije nita plaano.
O komorskom gospodarstvu nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto smjeteno izmeu dva istaknuta brijega. Selo se od pamtivijeka zvalo
Rastuje. Udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina oko 20 milja.
Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 6 kuica sagraenih od iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom. Imaju jedno
narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se dva sata u duljinu. S istoka mu je selo Tomica
sa zapada selo Gromanik, sjuga Podvinje, sa sjevera mei s Podcrkavljem. Granice su mu: s
istoka akovo, sa zapada Koba, sjuga Brod, sa sjevera dotie Orahovicu.2
Ima oko 100 jutara obraenih oranica i neobraena zemljita razbacana po gorama i
dolinama, oko dva jutra rtova te oko 6 jutara boljih sjenokoa. Suma, tisovih i zelenike, za
loenje i gradnju, ima oko 60 jutara.
Mjesto ima tvravicu smjetenu na samom vrhu gore, na nepristupanu, i pravim ljivama,
obraslu mjestu. Na rjeici plogovici imaju jednu potonu vodenicu. Nemaju ribnjaka niti jama s
ribama. Nemaju ironosnih uma, osim tisovine i zelenike.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ibrahim-beg brodski, kome je svaka kua morala
godinje plaati 40 denara i svaki stanovnik po tri dana besplatno raditi.
Osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru, kao naknadu nisu nita plaali, nego su besplatno radili na izgradnji i
popravcima mostova.
Njegovu Velianstvu, osim vojnikih obveza i trajnog sluenja vojske bez plae, drugo nit
nisu davali.
Gornje namete, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, odredili su voditelji narodne vojske
Stanovnici zajedno sabrani dragovoljno su rekli da su sve ove, i ope toke, istinite.

U izvorniku pogreno stoji: Brod.

b. God. 1730. selo je imalo oko 10, i kapelu sv. Nikole, a 1746. 18 kat. kua. U izvjeu
1758. opisuje se drvena kapela, dimenzija oko 6x5 m, sa slikama sv. Nikole i sv. Vida na platnu
u boji, te starom slikom alosne Gospe. Uz kapelu je bilo zvono od oko 35 kg i groblje u koje
su se sahranjivali stanovnici triju kua iz Rastuja: Franje Tadianovia, Martina ivkovia i
Josipa Fugadia. Crkvenjakje Josip Fugadi.
God. 1760. Rastuje je imalo 16 kua, 20 obitelji i 117 katolika. Kuedomaini su bili:
Franjo Tadianovi (4,23), Pavao Peraki (1,7), Martin ivkovi (2,13), Juro Fugadi (1,7),
Matija Fugadi (1,4), Bernardin Bonjakovi (1,7), Bartol Bonjakovi (1,9), Grgo Fugadi
(2,4) Anto Tokalija (1,4), Mijo Fugadi (1,6), Juro Fugadi (1,6), Bla Fugadi (1,6), Anto
Diakovi (1,7), Franjo Diakovi (1,3), Klara Fugadi (-,6) i Ivan Filipovi (1,5). Iz izvjea
1765. saznajemo daje ponad sela sagraena nova kapela sv. Vida. God. 1769. Rastuje je imalo
14 kua, 25 obitelji i 108 stanovnika.3
O Rastuju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica, koji se osim preko mosta
prema Grabarju ne moe prijei... nakon jakih i dugotrajnih kia prijee preko svojih obala i
kratko preplavi svoju dolinu... Mali potok Busija tee iz ume i nizvodno se ulijeva u Rastuki
dol te ispod sela preplavi kraj... Taj potok za vrlo jakih kia naglo nabuja i prelije se... a to
izljevanje u umi ispod mosta stvori nekoliko barovitih mjesta... Iste je kakvoe u to vrijeme
bara Veliki a izmeu bregova Gradite i Duga na putu u umu odavde prema Glogovici...
Potoi aplenik, koji s druge strane utjee u potok Glogovicu, dolazi iz jednog izvora ispod
brda Tomino... Izrazito brdovita uma izmeu ovdanjeg podruja i Sibinja s obje strane ponora
zvana Rastuki dol obrasla je do brda Kukman i Gradite vie mladim nego visokim drveem...
U toj je umi otvoreni breuljak obrastao vinogradima. (...) Crkva sv. Vida izgraena je od
kamena, nalazi se na breuljku koji dominira nad selom..,",4
God. 1837. selo je imalo 79 katolika,5 1857. 79, 1890. 185, 1931. 266, 1953. 259,6 a 1991.
302 stanovnika. U selu je (1910.) sagraena crkva sv. Vida.7
18.13. TOMICA
Tomica se nalazi s lijeve strane rjeice Glogovice, uz regionalnu cestu u smjeru Naica, 5
km sjeverno od Slav. Broda, 4 km jugoistono od Podcrkavlja, 108 m n/m.
Po svom poloaju - jer je na ulazu u dolinu Glogovice - bila je vrata gdje je nepoeljnim
trebalo zaprijeiti ulaz u cijeli kraj. Zato je Tomica imala straarsku ulogu, jer se nalazila uz
karavanski put to je povezivao Bosnu s Poegom i vodio dalje do Budima.
U srednjovjekovnim izvorima Tomica se esto spominje i to: 1244., 1422., 1427., 1428.,
1431., 1445., 1446., 1448., 1450., 1453.-56., 1459., 1460., 1464., 1470., 1472., 1474., 1475,
1481.-84., 1489, 1495. i 1498. god. God. 1244. njezin vlasnik bio je Tolia, iz roda Borievia,
sa svojom braom i roacima. Kasnije je pripala, iz njihove grane, Nikoli Trutelju. Kad su
njegovi muki lanovi izumrli a tomiki posjed stekle njihove keri, odnosno njihovi muevi,
voene su duge parnice, pa odatle o posjedu imamo vie pojedinosti. U Tomici je 1422.
postojao trg, a neto kasnije i trgovite. U njoj je bio i tvrdi grad na kosi ponad Glogovice, iji
su se tragovi vidjeli sve donedavna. God. 1464. spominje se kao tvravica, koja je prelazila iz

Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11, 268; popis, k. 89, nepaginirano; 31/111, 65; 32/IV, 113. Fra Bla Tadijanovi (1727.97.), rodom iz sela, darovao jc kapeli kale i drugoga misnog pribora.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 47-49.
5
Usp. Schematismus (1837), 35.
6
Usp. Koreni (1979), 646.
7
Usp. Schematismus (1928), 58.
4

ruke u ruku. God. 1474., od kralja Matije Korvina (1458.-90.), dobio ju je kaloki nadbiskup
Gabro sa svojim bratom.
Kad su Osmanlije zauzeli Brod, stanovnici Tomice ostali su na svojoj zemlji. Novi
posjednici bili su lanovi spahijske porodice Begovia iz Broda. Tomica je tada imala
dvadesetak kua sa stotinjak stanovnika, to je ostalo gotovo do kraja osmanske vlasti. U
vrijeme bekog rata stanovnitvo je djelomice stradalo, a dijelom se razbjealo.1
U komorskom popisu naselja 1698. Tomica je ovako opisana:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Jakob Vali, keri 4, krava 1, june 1, svinja I, konica
1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Bla Panduri, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 0.
vozova sijena 2.
Kristof Bonjak, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1.
Grgo Panduri, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, ovaca 2, jutro penice 1, voz sijena I, najamnik
Ukupno: sinova 2, keri 7, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 5, svinja 3, konica 3, kopa
vinograda 1, jutara penice 3.5, vozova sijena 4, najamnik 1.
2) Svi pobiljeeni stanovnici ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Jakob Vali i Bla Panduri, s ostalim, nakon prisege vjernosti, rekli su:
Stanovnici ovog posjeda zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje seljako
gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae susjedna zemljita. Sadanji stanovnici ovaj posjed
batine od svojih prea iz osmanskog vremena, a ne preko neke razdjelbe carskih slubenika i do
sada, uime poreza na zemlju, nisu nita plaali.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima u svim sluajevima i do sada je to kod
njih besplatno inio.
Vojnice nisu plaali, nego su dvije godine povremeno, dva, tri ili etiri tjedna, samo na hrani
izdravali Nijemce dok nisu razmjeteni. Ostale namete, ili za ublaavanje istih, poneto su
plaali.
Svaki stanovnik mora gospodinu pukovniku Gibi godinje dati po dva kosca i besplatno
dovui sijeno. Svaka je kua obvezna istom gospodinu zapovjedniku nasjei i besplatno dovui
hvat drva za loenje. Isto tako, svaka kua mora, dodatno, gospodinu pukovniku Gibi, dati dva
kopaa ili radnika.
Za brodsku tvravu morali su nasjei i dovui 56 palisada. Isto tako, svaka kua tijekom
ljeta morala je besplatno davati osam radnika. Hranu i streljivo, po potrebi, besplatno su vukli i
Osijeka u Brod.
Za sve ove spomenute radove stanovnicima nikada nita nije plaano. O komorskom
gospodarstvu i njihovim tekoama stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo se mjesto nalazi meu visokim gorjem. Od pamtivijeka se zove Tomica. Udaljeno je
od Broda sat hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 milja. Svi su stanovnici u osmansko
doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi
Imaju etiri kuice napravljene od iblja. Budui da nitko od njih nema vola, nemaju nijedno
selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda u duljinu. S istoka mu je selo Bukovlje, sa
zapada selo Podvinje, sjuga Vrba, a sa sjevera je mea selo Kindrovo. Granice su m.u: s istoka
Babina Greda, sa zapada Gradika, s juga osmanski Teanj sa sjevera granii s Naicama.

1
Usp. Csanki (1894), 394, 397; Bosendorfer (1994), 125,128, Markovi (1994) 175s. U izvorniku stoji: Tomicha (1244),
Tonicza (Tomcha) (1422), Tomicza (1698), Tfaomicza (1730).
2
Mauran (1988), 155-157. Prijevod s latinskog jezika.

Ovo selo ima oko 60 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, oko tri jutra pustih rtova
oko pet jutara slabih sjenokoa. Ima oko 100 jutara uma hrastovih i tisovih za loenje i za lake
graevine.
Ovdje se ne nazire trag sruene crkve ili svjetovne graevine. Postoje tri potone vodenice
sagraene na rjeici Glogovici. Nema ironosnih uma niti ribnjaka.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je brodski spahija Begovi, kome su stanovnici godinje
na svaku svinju plaali po denar, a kao naknadu svaki je stanovnik plaao 8 denara, est dana je
besplatno radio, a svaka je kua morala dati oku maslaca.
Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se
ona odnosila; drugo nita. Osmanskom caru, uime zimskog poreza svaka je kua plaala 1 florin
i 20 denara.
Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube i nameta, dosad drugo nita nisu plaali.
Ovim stanovnicima je spomenute namete odredio gospodin pukovnik Giba.
Sve ove gornje toke jednoduno su i dragovoljno potvrdili rekavi da su istinite.
b. God. 1730. Tomica je imala oko 5 kua i drvenu kapelu BDM, a 1746.15 kua s 28
obitelji. God. 1758. u Tomici je bila kapela sv. Jelene.
God. 1760. Tomica je imala 18 kua, 26 obitelji i 158. katolika. Kuedomaini su bili:
Martin Vali (2,8), Anto Vali (2,14), Marko Vali (3,14), Jakov Raspuovi (1,6), Ivan
Pouvi (4,13), Ivan Panduri (-,9), Tomo Vali (1,9), Matija Poavac (1,5), Ilija Panduri
(1,6), Marko Panduri (2,14), Franjo Panduri (2,13), Luka Panduri (2,9), Augustin Panduri
(1,4), Petar Ivanovi (1,6), Marko Balogadi (1,4), Andrija Balogadi (1,8), Juro Panduri (1,9) i
Aiito Vali (1,7). God. 1769. selo je imalo 17 kua, 22 obitelji i 156 stanovnika.3
O Tomici, uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Preko potoka Glogovice na ovom podruju
nema ni mosta, a ni drugih prolaza. Potoi Potok ovdje utjee u Glogovicu... Brdo Igra
dominira okrugom i prua izvrsnu preglednost nadaleko, sve do Save, a padina sa sjeverne
strane obrasla je grmljem. Put prema Brodu i Podvinju za kina vremena vrlo je teak zbog
glibljiva i meka tla... Takav je i put odavde prema Grabarju...".4
God. 1837. Tomica je imala 142 katolika,51857. 139, 1890. 221, 1931. 297, 1953. 323,6 a
1991.373 stanovnika. U selu je (1897.) sagraena crkva Sv. Krunice.7

-1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11,268; popis, k. 89, nepaginirano; 32/IV, 114. Uz 19 kat. kua 1758. u Tomici su bile i
tri ciganjskc kue.
4
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 68s.
5
Usp. Schematismus (1837), 35
'' God. 1953. i 1961. izdvojeno jc biljeeno Tomica-Brdo. Usp. Koreni (1979), 646s,
7
Usp. SchematismiLs (1928), 58.

XIX. OPINA REETARI

19.1. ADAMOVCI

Naselje se nalaze ponad regionalne ceste 6 km istono od Nove Gradike, a 3 km od Reetara.

Ime je, ini se, dobilo od arapske rijei Adam, Perzijanac, a u prenesenom znaenju: stranac,
poetnik.
Selo se u starijim izvorima ne spominje. Da je naselje bilo u osmansko doba, svjedoi komorski
popis 1698. u kojem stoji:
a ? 1) Imena stanovnika i podlonika:
Ivan Beni, sin l, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 1,
vozova sijena 2, najamnik 1.
Mihail Habjanovi, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 6, konica 3, jutara penice 5, jutr
jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marko Jagedi, keri 2, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 8, kopaa vinograda
jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Toma Pavlovi, sinova 3, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 3, jutapa penice 3, jutro
jema 1, voz sijena 1.5, najamnik 1.
Mato Jeli, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 4, jutara penice 4, voz
sijena 2, najamnik 1.
Simon Tomaevi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara
penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 2.
Nikola Damasitovi, sinova 2, krava 1, junadi 2, svinja 7, konica 2, kopa vinograda 1, jutar
penice 3, jutro jema 1.5, vozova sijena 3, najamnika 2.
Ukupno: sinova 10, keri 4, konja 3, volova 12, krava 14, junadi 24, ovaca i koza 22, svinja
konica 14, kopaa vinograda 17, jutara penice 44, jutara jema 2.5, vozova sijena 28.5, najamnik
2) Gore pobiljeeni stanovnici i dalje prihvaaju oruje.
Osobno nazoni Ivan Beni, Mihalj Habianovi i Mato Davtovi2, nalcon prisege, ispitivani po
tokama, rekli su:
1
Mauran (1988), 237-239. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Hagjanovczy (1698), Agyamovczy (1730),
Agjmovczi (1760).
2
Ovoga nema u popisu. Vjerojatno su iz popisa jo neki isputeni, jer u sabiranju stoji 18 sinova, umjesto ubiljeenih 10,
8 keri umjesto 4, i 7 najamnika umjesto 14, U popisu ima sedam kuedomaina, a u opisu sela navodi se i 1 kua.

Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seljako
gospodarstvo i svoju zemlju te zato ne koriste susjedno zemljite. Oni ive na ovom mjestu svojih
prea, a nisu ga dobili komorskom razdjelbom i do sada nisu plaali na ovo zemljite nita uime
poreza na zemlju.
Gospodin potpukovnik De Burgh sudac je ovim stanovnicima, a pravne im usluge vri
besplatno.
Stanovnici ovoga sela plaali su vojnicu skupa sa cijelim cemikim vojvodstvom. Uz to su
gotove svake godine imali i manje namete.
Kod utvrivanja gradike utvrde svake su godine morali davati po dva radnika za sjeu palisa
bez novane nalcnade, ali uz carski kruh.
Po zapovijedi gospodina prvog povjerenika Kestlera, stanovnici ovog sela morali su 1696. dati
za carsku vojsku tri vola pod izlikom da vuku hranu iz Osijeka u Gradiku. Oni su tamo uginuli iz
njih nije dobivena odteta.
Za obavljene radove i pretrpljene tete stanovnicima nije nita plaano.
O smetnjama komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto razasuto tamo-amo. Selo se zove Hadamovci. Udaljeno je od Cernika pola
milja, od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja.
Svi su stanovnici u osmansko doba Mi kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijed
Imaju 11 kuica napravljenih od iblja, pokrivenih slamom te dva cijela narodna selita.
Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola ugarske milje uokolo. S istoka mu je selo Godinjak, sa
zapada selo Vrbje, s juga selo Orubica, a sa sjevera mee zatvara selo Oblakovac. Granice su mu
s istoka Koba, sa zapada Cernik, s juga Banja Luka, a sa sjevera dotie pustu tvravu Graac\
Selo obuhvaa oko 200jutara obraenih oranica i neplodna, neobraena zemljita, oko 3 jutra
obraenih rtova i oko 15 jutara boljih sjenokoa. Ima oko 100 jutara uma, raznih vrsta, za loenj
i prikladnih za graenje.
Ovdje ima kamena crkva posveena sv. Nikoli, biskupu, pokrivena indrom. Vodenice nemaju
Imaju oko 80 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih odirovine. Ribnjaka nemaju.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Pilak Pai iz Banja Luke, kome stanovnici kao
naknadu nisu nita plaali, nego je svaki po tri dana besplatno radio.
Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se
odnosila, pa i desetinu vina.
Osmanskom caru svaka je kua plaala po 80 denara, a radili su i tekue poslove.
Njegovu Velianstvu, osim vojnice koju su jedne godine platili skupa s cijelim vojvodstvom odredio ju je gospodin Kestler, a naplatio kapetan Ivan Staki - nita drugo do sada nisu plaali
Ove toke svi su stanovnici jednoduno i dragovoljno potvrdili.
b. Iz komorskog opisa opaa se da je pod Adamovcima uzeto mnogo ire podruje nego to to
obuhvaa dananje naselje.
God. 1730. Adamovci su imali 18 kua, a 1746.10 kat. kua i 95 katolika.
God. 1760. Adamovci ili Zapolje imali su 20 kua, 43 obitelji i 193 katolika. Domaini su
bili: Ivan Radoevi (2,10), Stanislav Bonjakovi (2,9), Nikola Domazetovi (2,10), Anto
Panduri (5,14), Nikola Domazetovi (3,9), Anto Maovac (2,19), Martin Staparac (1,6), Ilija
Grgi (1,5), Anto Lali (3,11), Anto Jakeevi (3,16), Stjepan Kuovac (2,9), Grgo Staparac (1,8),
Petar Domazetovi (2,11), Pavao Lali (3,10), Anto Kovaevi (2,11), Ivan Grgi (3,10), Toma
Buievi (3,10), Franjo Barunovi (1,7), Mijo Bonjakovi (1,4) Ivan Stoparevi (1,4).

-1 Tu sc misli na Gradac ili Graac povrh Bain-Dola, Sto narod naziva Graanica.

God. 1769. selo je imalo 20 kua, 43 obitelji i 211 katolika.4

Uz vojni zemljovid iz 1780., o Adamovcima stoji: "Potok Drenik, koji ovuda protjee...
pjeskovit je i kod sela premoen loim drevnim mostom... Suma s obje strane gunjavakog
breuljka u dolini je obrasla drveem srednje visine... Ta uzvisina dominira selom i njegovim
donjim krajem. (...) Crkva, koja s druge strane zemaljske ceste stoji na otvorenom polju, i koja se
stoga naziva Zapolje, vrsta je graevina, a od nje se prua dobar pogled na tu cestu."5
Oko 1800. Adamovci su imali 357 katolika61837. 237,71857. 247,1890. 394,1931. 623,
1953.824,s a 1991.658 stanovnika.
19.2. BRANI
Brani su selo u prigorju Poeke gore, 8 km istono od Nove Gradike, a 4 km od Reetara.
Samo ime svjedoi da su ivjeli pod Poekom gorom pa su se kasnije saseljavali blie
regionalnoj cesti. U starijim se izvjeima ne spominju posebno, a god. 1760. imali su 12 kua, 19
obitelji i 106 osoba. Kuedomaini su bili: Marko Starevi (3,12), Ilija Paulovi (3,12), Ilija
Paulovi (2,9), Lucija, udovica (-,3), Matija Gribahi (3,9), Ivan Gribahi (2,5), Nikola Vlaini
(3,17), Stjepan Pelivan (1,6), Nikola Deluikovi (1,8), Anto Stojakovi (2,10), Marko Civii
(1,7), Anto pani (1,5).
God 1769. selo je imalo 15 kua, 28 obitelji i 129 katolika.1
O Branima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei ispod bunjem obrasle uzvisine
Orlovaa, koja njime dominira. Izvorska voda, koja tee nizvodno ispod ponora brda Bria
izmeu brda Orlovaa i Vidovica, na putu odavde za Duboac premoena je drvenim mostom,
ispod kojeg se ta voda gubi u tamonjim poljima..."2
Oko god. 1800. Brani su imali 230 katolika,31837.256,41857.194,1890.279,1931.536,
1953. 538,5 a 1991. 351 stanovnika. Pavii spominje kako su se u drugoj polovici XIX. i
poetkom XX st. u selo doseljavali Liani i Gorani a meu njima je bilo i pravoslavnog ivlja.6
19.3. BUKOVICA
Naselje se nalazi na zapadnom prigorju Poeke gore, 5 km sjeveroistono od Nove Gradike,
a 3 km od Reetara.
Sredinom XVIII. st. nastavljeno je svrstavanje gorskih kua iz podbreja Poeke gore. Tako
su etiri kue, 5 obitelji i 40 lanova Bartolovia iz starog Bain Dola osnovali novo selo
Bukovicu. Kuedomaini su 1760. bili: PetronilaBartolovi, (-,6), Mato Bartolovi, (-,10), Pavao
Bartovlovi (3,13), Ilija Bartolovi (2,11).
God. 1778. Bukovica je imala 10 kua, 13 obitelji, 69 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ilija
Panduri (1,6), Grgo Cvitovi (2,10), Petar Bartolovi (2,6), Josip Jaki (-,5), Ivan Panduri
(1,6), Grgo Jaki (1,6), Matija Ivaki (1,4), Matrin Batrolovi (1,7), Ivan Bartolovi (1,5) i Marko
Bartolovi (3,14). U biljeci stoji kako je Bukovica bila ratrkana. Neke su kue pripojane Bain
4

Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut, 89, 77s; 32/IV, 207.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 117s.
Usp, NAZ Prot. 213, 268.
Usp. Schematismus deri (1837), 48.
* Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 83s; 32/IV, 207, U izvorniku pie: Bergjani (1760), Bergyani (1769),
2
HUVZ, Gradika pukovnija (1999), 118.
3
Usp. NAZ Prot. 213, 268.
4
Usp. Schematismus deri (1937), 53.
5
Usp. Koreni (1979), 421. Od 1900. bilo jc biljeeno kao Brani Reetarski.
Usp. Pavii (1953), 244. Prema Spomenici (1930), u Brdanima do 1899. nije bilo pravoslavaca, a 1929. bilo ih je 8
kua.
5

r
'
7

Dolu, druge su bile blie Reetarima pa su sudjelovale u izgradnji crkve sv. Ivana Krstitelja i
sahranjivale se u groblju pored nje. Kako je tada vlastelinstvo i jedne i druge tjeralo da se svrstaju
u red, selo nije imalo ni crkve ni vlastitog groblja ni javnoga kria. U selu su bile imenovane i
pouene primalje: Petra Bartolovi i Marija Panduri.
God. 1787. selo se naziva Mali Bain Dol. Imalo je 10 kua, 19 obitelji i 86 stanovnika. Oko
god. 1800. u Bukovici je je ivjelo 79 katolika. God. 1803. Bukovica se naziva Bain Dol a kuni
brojevi nastavljeni su na baindolske. U crkvenom popisu 1815. Bukovica se spominje kao
filijala.1
God. 1857. selo je imalo 66,1890. 71,1931.144,1953.205,3 a 1991:195 stanovnika.
19.4. DRENIK
Naselje se nalazi u Poekom gorju, s desne strane potoka Adamovca, 8 km sjeveroistono od
Nove Gradike a 4 km od Reetara,
Drenik je bio srednjovjekovni posjed. U dokumentu iz 27.VIII.1250. govori se kako je plemi
Stjepan Bori uinio mnogo zla Aleksandru Boriu od Drenika. Ranio mu suprugu Margaretu,
ubio est slugu i uinio vie drugih nepravdi i teta. Spomenutog dana Stjepan se pred poekim
kaptolom izmirio s Aleksandrom. U ime krvarine Stjepan je Aleksandru dao svoj posjed Slatinik.
God. 1371. spominje se Ivan od Drenika, a posjed 1396, 1455, 1464, te Andrija Dreniki
1527. i 1528. god.1 Imanje se nalazio u susjedstvu velikih posjeda plemena Borievia,
Desislavia, Zapoljskog i Pakotine. Razvilo se na visokoj zemlji ponad vrhova Babje gore. U
naselju tog posjeda sagraena je crkva sv. Grgura, koja je bila i upna, za Drenik i nekoliko
podrunih sela jer je taj kraj prije Osmanlijabilo gusto naseljen.
Osmanlije su ga osvojili bez borbe krajem 1536, pa su na tom zemljitu ostali mnogobrojni
starosjedioci, koji nisu imali razloga za selidbu. Preko Drenika je ila crta do koje su se odrali
hrvatski starinci, nakon selidbe predavaa. Tako se u Dreniku odralo desetak starinakih
domova pa Osmanlije na to podruje nisu dovodili pravoslavni ivalj. Meu est najstarijih rodova
povjesniari stavljaju: Akmaie, Marinovie, Milake, Pavie, Vlaovie i Vukie.2
U komorskom popisu naselja 1698. Drenik se ne spominje. Izvjee 1730. spominje kako
selo ima oko 10 isto kat. kua, a ispod njega su bile ruevine crkve sv. Grgura. Mjetani su pored
nje sagradili drvenu kapelu. God. 1746. selo je imalo 16 kua i 105 stanovnika.
God. 1760. Drenik je imao 23 kue, 45 obitelji i 288 stanovnika. Kuedomaini su bili: Petar
Milekovi (2,9), Mihael Akmai (1,7), Franjo Vlaovi (3,14), Ivan Marianovi (3,14), Matija
Bonjakovi (4,17), Matija Vuki (3,18), Anto Vuki (1,15), Andrija Ceber (1,4), Marijan
Vuki (1,13), Marko Vuki (1,7), Ivan Vuki (1,7), imo Vuki (2,15), Mijo Marinovi (-,9),
Luka Vuki (4,17), Mato Pavi (2,19), Mijo Vlahovi (2,14), Marijan Vlahovi (3,13), Mijo
Culuni (1,5), Josip Bonjakovi (1,7), Marko Amai (1,14), Marijan Vuki (2,17), Ivan
Akmai (3,21), Mijo Cemai (2,12).
God. 1778. Drenik je imao 31 kuu, 71 obitelj i 351 stanovnika.3
Oko 1800. u Drenik je bilo 334 katolika,4 1857. 363, 1890. 461, 1931. 583, 1953. 640,5 a
1991. 603 stanovnika.
1

Usp. NAZ popis, kut. 89, 75; 3 l/III, 73; 213, 252; Janula (1980b), 242s.
Nakon 1900. selo jc biljeeno kao Mala Bukovica. Usp. Koreni (1979), 421.
Usp. Csanki (1894), 406s; Bosendorfer (1994), 135; Janula (1980), 67, 88. Andrija od Drenika bio jc na saboru u
Budimu 17.111.1527. god. Usp. Klai (1973), V, 91 s. U izvorima stoji: Drewsnyk (1455), Dresnek (1464), Dresnik
(1730).
7
Usp. Hivatska enciklopedija, V, 263.
3
Usp. NAZ popis, kut. 89, 88s; Janula (1980b), 88, 244s.
4
Usp. NAZ Prot. 213, 252.
s
Od 1900. naselje je biljeeno kao Gornji Drenik. Usp. koreni (1979), 421.
2
1

19.5. GUNJAVCI
Naselje se nalazi na padinama Babje gore, 7 km sjeveroistono od Nove Gradike, na odvojku
regionalnog puta izmeu Adamovaca i Drenika.
Gunjavci su nastali sredinom XVIII. st. kad je vlastelinstvo natjeralo seljake da se s poekog
prigorja saseljavaju pored puta. Njegovi su stanovnici u ranijim izvjeima bili pribiljeeni drugim
selima.
U popisu 1760. Gunjavci su imali 18 kua, 37 obitelji i 166 katolika. Kuedomaini su bili:
Marko Nikolevi (1,7), Matija toki (1,4), Mato toki (2,9), Marko Nikolevi (2,14), Ilija
Jurii (1,5), Andrija Luzti (1,5), Mato Dakotovi (4,20), Tomo Dakotovi (1,6), Matija
Lonarevi (2,9), Ivan Lonarevi (3,10), Petar Jori (1,9), Marija, udovica (1,5), Marijan
Dautovi (2,11), Stanislav Lukaevi (6,13), Ilija Lukaevi (-,-), Josip Andrai (4,18), Marijan
Ivani (3,15), Ivan Ivanievi (2,6).
God. 1769. u selu je bilo 19 kua, 44 obitelji i 210 stanovnika.1
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gunjavcima stoji: "Potok Drenik ovdje ima kamenito dno,
pitku vodu i plitke obale... Granina linija izmeu vojnog podruja i Provincijala dolazi s brda
Bjelavina u ovdanju dolinu, koja ovdje zavrava, te prelazi na nekoliko stotina koraka iznad sela
potok Drenik, a zatim tee brdom Rilarnica i s njega kroz umu na brdo Plandite i dalje. Brdo
Rilarnica te brdo Gaj dominiraju ovom dolinom i selom; meutim, brdo Bria... znatno je vie od
prethodno spomenuta dva brijega, iako tim brdom opet dominira umom obrasla blaga padina
brda Plandite u pravcu Tisovca...".2
Oko god. 1800. Gunjavci su imali 257 katolika,31837.280,41857.308,1890.368,1931.548,
1953.635,5 a 1991.521 stanovnika.
19.6. REETARI
Reetari se nalaze 3 km istono od Nove Gradike na odvojku puta u smjeru Poege, s obje
strane potoka Reetarice.
Ime se spominje 1427. kao mjesto u posjedu plemia Goijanskih. Te godine - meu onima koji
su zbog nasilja i teta tuili podbana Damjana Horvata de Litva - bila je i plemenita gospoa
Katarina, supruga Andrije Liberata de Retaroc. Kralj Ferdinand I. (1527.-64.) dijelio je
naslovnicima i imanja koja su bila pod Osmanlijama. Tako je darovnicom od 25.IX. 1563. Ivanu
i Mirku Reetarskom Bornemizi darovao Reetare, Drenik, Mutnik i Duboac.1 U Reetarima je
bila crkva sv. Ivana Krstitelja, koju fra Petar Nikoli spominje 1660. godine.2
U komorskom popisu 1698. Reetari se spominju ali nisu obraeni.3 U izvjeu 1730. stoji
kako je u selu, na starim ruevinama, podignuta drvena kapela sv. Ivana Krstitelja, sa zvonom i
slikom sveca na platnu u boji. Oko kapele je bilo groblje. Ispod sela je bila kapela sv. Barbare i oko
nje je bilo groblje. Selo je imalo oko 30 kua. U sljedeem izvjeu (1746.) spominju se obje
kapele, a za kapelu sv. Ivana kae se daje kod nje na svetkovinu protenje.4
1

Usp. NAZ popis kut. 89, 84s; 32/IV, 207. U izvornicima stoji: Gugnavczi (1760), Gunyavczc (1769).
HNTZ, GradiSka pukovnija (1999), 116s.
Usp. NAZ Prot. 312, 268.
4
Usp. Schematsismus ckri (1837), 48; (1929), 52.
5
Usp, Koreni (1979), 421.
1
U spomenutom posjedu uz mjesta Breznicc i Galovci spominje sc i Rcetarovci (Rcsetharowch). Usp. Csanki (1894),
402; Bosendorfer (1994), 131; Janula (1980b) 68. U izvorima stoji: Rcsctar (1698), Rcssetar (1730).
2
Usp. Smiiklas (1891), 9,
3
Usp. Mauran (1988), 232, 245, 247.
4
Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 116, 118.
2
3

Reetari su 1760. imali 77 kua, 145 obitelji i 778 stanovnika. Kuedomaini su bili: Martin
Kvai (2,10), Marijan Sliari (4,20), JuroPetrievi (-,7), Vid Lazi (2,13), Petar Maarevi
(2.10), Franjo Vukovi (3,13), Martin ali (3,16), Petronila ali, udovica (-,6), Luka
Arambai (1,4), Martin Romi (1,10), Tomo Tomaevi (3,21), Stanko Tomaevi (4,13),
Matija Dalakovi (2,12), Mijo ali (1,11), Ivan akari (4,30), Juro Bozanji (-,2), Franjo
Bokumovi (2,8), Franjo Bokumovi (1,5) Vid Mandi (1,6), Ivan Bokumovi (1,6), Stjepan
Horvaanin (1,6),
Bla Filipovi (3,14), Marko Bemiji (3,15), Juro Pievalovi (1,4), Antun Ilainovi (1,2),
Ivan Gospoi (2,12), Ivan elikovi (1,7), Ilija Gospoi (3,15), Mato Blai (3,20), Marko
Marevi (2,13), Matija elikovi (2,21), Ivan Gospoi (2,7), Matija Gospoi (2,12), Grgo
elikovi (1,6), Ivan Kvaki (1,11), Ilija Matievi (1,5), Juro Matievi (1,6), Mijo Matievi
(2.11), Vid Alagi (2,10), Ivan toki (1,11), Petar Juri (3,15), Franjo Marianovi (1,3), Petar
Juri (2,6), Matija imi (2,11), Nikola imunovi (1,6), Marko Oruli (4,17), Grgo Oruli

(2,10);

Matija Glavaevi (2,7), Josip Glavaevi (1,7), Ivan Marokovi (5,16), Matija Andri (1,5),
Mijo Orozovi (1,9), Nikola Toli (1,3), Ivan Ivekovi (2,12), Bla Kovaevi (2,10), Bartol
Kovaevi (4,14), Anto Pali (3,15), Franjo ei (1,3), Juro Pui (1,5), Ivan Brki (2,14), Josip
ei (1,5), Nikola Bunievevi (2,11), Grgo Kneevi (1,4), Marko Burzeli (4,14), Ivan
Burzeli (1,6), Ivan Petrovi (1,8), Boo Petrovi (1,8), Anto Romi (1,4), Nikola avevi
(2,11), Antun Piliazanovi (4,25), Marko Orozovi (5,20), Martin Burzeli (1,3), Stjepan
Petrovi (2,6), Ivan Kvai (3,16), Ivan Dugali (1,6), Marko Jaki (2,10) i Anto Paoni (-,2).
God. 1769. naselje je imalo 75 kua, 143 obitelji i 715 stanovnika.5
O Reetarima, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Potok Reetarica tee prostranom dolinom
kroz selo i u ovom se kraju spaja s nekoliko malih nevanih sporednih potoka, ispod sela dalje tee
ravnim poljanama, a nadalje je zvan Drenik... Na zemaljskoj cesti, koja prolazi ispod sela, taj je
potok premoen vrstim drvenim mostom; za jakih pljuskova naglo nabuja samo u gornjem
podruju.i prelije .se preko svojih obala... Meu oblinjim bregovima, koji sa svih strana
dominiraju selom, navii je brijeg Bjelavina, obrastao s neto malo bukovine. uma na brdu Vrelj
obrasla je gusto proraslim drveem srednje visine. (...) asniki stan u selu zidana je zgrada, a
crkva j e izgraena samo od drveta."6
Oko 1800. Reetari su imali 732 katolika7 1837. 760,8 1856. 771, 1890. 1072,1931. 1635,
1953. 2104," a 1991. 2845 stanovnika.
19.7. ZAPOLJE
Naselje je smjeteno 7 km jugoistono od Nove Gradike, 4 km istono od Reetara, s obje
strane autoceste, na odvojku puta u smjeru Davora, 115 m n/m.
Zapolje je bilo plemiki posjed. Prvi njegovi poznati gospodari bili su Borievi sinovi Odolja,
elk i Bori. Oni su ga, sa svojim roakom Dermarom koji je umro bez mukog potomka,
zamijenili za posjed Glogovicu kod Broda. Njegova ena Rua 3.VI.1258. podijelila je posjed
meu keri. Bilo je tu svega 11 obitelji, to su prvi stanovnici Zapolja. God. 1339. spominju se
plemii od Zapolja, sinovi Demetrija, meai Deminaca i Tvrdia. To pokazuje kako su oni
posjedovali nekoliko dananjih susjednih sela jer su, sredinom XV. st, na Tisovcu sagradili
utvrdu.
5
6

Usp. NAZ popis, kut. 89, 85-88; 32/IV, 207.

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 115s.
Usp. NAZ Prot. 213, 262.
* 758 katolika i 2 pravoslavca. Usp. Schematismus cleri (1837), 48.
* Usp. Koreni (1979), 422.
7

Crkva sv. Nikole u Zapolju spominje se 1396. i 1464. godine, a posjed 1396, 1399, 1412,
1445,1455. U drugoj polovici XIV. st. vlasnik posjeda bio je Ivan, Demetrijev sin. Zato se smatra
da Zapoljski - mona ugarska plemika porodica - starinom potjee iz Zapolja i da su po njemu
dobili pridjevak. Njihov potomak je, vjerojatno, i ugarski kralj Ivana Zapolja koji je imao glavne
posjede u Ugarskoj. Ladislav Zapoljski sagradio je utvrdu u Tisovcu (1455.), a njegov uspon do
jednog od najmonijih ugarskih velikaa poinje za kralja Matije Korvina (1457.-90.).1
Osmanlije su 1536. osvojili selo i cijeli kraj. Tijekom XVII. st. u Zapolje dolaze franjevci iz
samostana u Velikoj. Biskup fra Marijan Maravi je 4.XI.1646. iz Cernika doao u crkvu sv.
Nikole i tu krizmao 194 osobe. Crkva se spominje 1660, a selo je pripadalo cernikoj upi.2
U komorskom popisu naselja 1698. Zapolje se posebno ne spominje. U izvjeu 1730. opisana
je, na starim zidinama, od kamena novosagraena crkva sv. Nikole. Imala je tri zidana oltara: sv.
Nikole, sa slikom na platnu i obojenim okvirom, BDM na nebo uznesene i sv. Roka. Uz crkvu je
bio zidani toranj sa zvonom. U groblju oko crkve sahranjivali su se katolici iz sedam susjednih
sela. U sljedeem izvjeu (1746.) slino je opisana zapoljska crkva, ali se napominje kako je
zarasla u travu i korov. U izvjeu 1760. i popisu kuedomaina stoji: Adamovci ili Zapolje ima
20 kua.3
Budui da je u Zapolju bila zidana crkva, tu je sluena misa za okolna sela pa je tu stalno
dolazio ili boravio franjevac. upa je ustanovljena 1761. a upnik je bio fra Pavao Junaevi,
rodom iz Kovaevca. Kad je 20. sijenja 1765. za sela u Vojnoj krajini osnovana posebna upa, za
novogradikog i zapoljskog upnika imenovan je vl. Gapar Rebrovi. Od 33 naselja, Cerniku je
ostalo 11, a novoj su upi pripala 22 naselja. U Zapolju je ugaena upa, a selo je 1780. pripojeno
upi Staro Petrovo Selo.
Meutim u popisu upa i vjernika oko 1800, nalazi se i upa Zapolje. Njoj su tada pripadala
sela: Adamovci, Gunjavci, Drenik, Brani i Laze sa 1300 katolika. Zapolje je bilo naslovnik
upe a njegovi stanovnici pribrojani su Adamovcima.4 Meutim, ve u prvom ematizrau
zagrebake biskupije upa se vie ne spominje a njezina sela razdijeljena su na okolne upe.
Zapolje je 1900. imalo 32,1921.7, 1948.155,1961. 250,5 a 1991.454 stanovnika.
upa je obnovljena 1966, a nova crkva sv. Nikole sagraena 1970. godine.6

Usp. Bosendorfer (1994), 156; Janula (1980), 67-75.

Mirko Zapoljski, Ladislavov sin, bio je suradnik Matije Korvina. Medu kraljevim poslanicima (19.VII.1462.) bio je i on
kao vrhovni pokladnik i vrhovni kapetan gornjih ugarskih strana. Istakao se prilikom oslobaanja Jajca od Osmanlija
1463. god. Tada je bio guverner bosanskog kraljevstva, odnosno Jajakc banovine, poslije toga i ban Dalmacije, Hrvatske
1 Slavonije. U kraljevskim pismima Mirko Zapoljski spominje se odmah iza palatina (najveeg dravnog dostojanstvenika). U jesen 1464. pod Zvornikom jc bio ranjen, te jc - i zbog drugih razloga - bio smijenjen pa jc jedno vrijeme
medu kraljevim protivnicima, a onda opet meu saveznicima. God. 1485. kralj Mirka Zapoljskog postavlja palatinom,
Umro je 1487. godine. Nakon smrti Matije Korvina (1490.), Mirkov brat Stjepan Zapolja podupire Vladislava Jagclovia
- protiv Ivanisa Korvina - i on biva izabran za kralja. Stjepan jc bio guverner Jeskc, guverner Austrije, beki kapetan i
palatin (1492.-99.). Kao pristalica Vladislava Jagelovia sudjelovao jc u dinastikim borbama nakon smrti Matije
Korvina, te kao palatin potakao donoenje zakljuka kojim jc niem plemstvu zajameno sudjelovanje na ugarskom
saboru. Na taj nain mislio je svom sinu Ivanu osigurati kraljevstvo. Nakon kraljeve pogibije na Mohau, izabran jc za
ugarskog kralja, Slavonski sabor izabrao ga jc za kralja (6.1.1527.), a hrvatski sabor (1.1.1527.) izabrao je njegova
supranika Ferdinanda. Ferdinand je nakon toga upao u Ugarsku i porazio Zapolju. Uz pomo Osmanlija Zapolja sc vratio
na prijesto, a Ferdinand mu je 1538. priznao titulu i samostalnost na onom dijelu Ugarske koju jc on tada nadzirao.
Odrekao se je titule kralja Slavonije i Hrvatske s Dalmacijom. Usp. Klai (1973), IV, 40.
2
Usp. Maravi (1887), 109s; Smiiklas (1891), 9.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1,21s, 116; 3 l/III, 73, 128.
4
upa jc imala upnika i kapelana, a razlozi za osnivanja nove upe bili su: ima dovoljan broj vjernika; oni su odavna
imali svoje matice i, napokon, jer su od Nove Gradike Adamovci udaljeni sat i pol, Gunjavci sat i tri etvrt, od upe
Petrovo Selo, Laze sat i etvrt a Brani sat vremena. Drenik je pripadao cernikoj upi, udaljen je od nje dva sata, zbog
uzlaska i silaska s brda, te to su vjernici donedavno imali svoga sveenika pa ga ele i dalje imati. Usp. NAZ Prot. 213,
268s.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
" Usp. Franjevci Hrvatske provincije sv. irila i Metoda, Zagreb, 1992, 189.

XX. OPINA SIBINJ

20.1. BARTOLOVCI
Naselje se nalazi u podnoju Visa, uz regionalnu cestu izmeu Gromanika i Sibinja, 6 km
sjeverozapadno od Slav.Broda, 112 m n/m.
Ime je dobilo po kapeli sv. Bartola - koja je u groblju - nedaleko od Sibinja. U obiajniku
franjevakog samostana u Slav. Brodu, 1737. pie: "Na blagdan sv. Bartola apostola slui se (u
samostanu) misa s propovijedi; i druge dvije mise takoer se slue u kapeli toga sveca kod Sibinja;
jedan sveenik odlazi dan ranije u Slobodnicu da pripravi sve potrebno."1 U izvjeu 1758. opisana
je spomenuta kapela, pored javnog puta, sagraena od dasaka, dimenzija oko 6x3 m. Pribor za
sluenje mise donosili su iz Slobodnice. Misa se sluila na sv. Bartola, Uzvienje sv. kria, sv.
Emerika ili u nedjelju koja mu je najblia. Oko kapele je bilo groblje, a crkvenjak joj je isti kao i u
Slobodnici, Josip Matanovi.2 Sadanja crkva sagraena je 1892. god.
U starijim ematizmima stanovnici Bartolovaca bili su pribrojani Slobodnici ili drugim
susjednim selima. God. 1900. naselje je imalo 195,1921.118,1931.254,1953.383,1971.586,1
a 1991.765 stanovnika.
20.2. BRINO
Selo se nalazi u diljskom gorju izmeu Brodskih Zdenaca i Ravana, na putu koji povezuje
regionalne ceste u smjeru Naica, odnosno Poege, 14 km sjeverozapadno od Slav. Broda i 8 km
sjeveno od Sibinja, 196 m n/m.
Brino je bio posjed plemia Brinski. Spominje se 1375.-78., 1.392., 1427., 1468., 1470,,
1473., 1478., 1483., 1484., 1498. i 1499. godine. God. 1434. i 1488. posjed je pripadao utvrdi
Petnji. God. 1464. postojalo je naselje Gornje i Donje Brino i svako je imalo svoju upu. To
znamo po tome to je neki upnik bio optuen zbog nedijeljenja sakramenata, a susjedni su upnici
- a meu njima su bili i Gornjeg i Donjeg Brina - ispitivali taj sluaj.1
1
2
3
1

Kronika I (1995), 43, 65.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 278s; 31/111, 119.
Usp. Koreni (1979), 645.
Usp. Csanki (1894), 400; Bosendorfer (1994), 130; Buturac (1970), 16.

U osmansko doba upnici su boravili u Brinu i odatle sluili brojna sela na lijevoj strani
Londe i Orljave prema Dilj gori. U Brinu je bila kamena crkva Snjene Gospe. God. 1626.-30.
u njoj je krizmano 111, a 1637. 157 katolika. Biskup fra Marijan Maravi krizmao je
(21.XI.1646.) 128 katolika. upa Vrin Dol naziva se i Brino, valjda i zato to je misa esto
sluena u tamonjoj crkvi. God. 1667. Sv. Stolica je podijelila oproste nekim crkvama, a medu
njima je i onoj u Brinu. God. 1693. upnik je bio fra Martin izGarina.2
U komorskom popisu naselja 1698. selo se spominje, ali nije obraeno.3 U izvjeu 1734. pie:
"Postoji i stara zidana filijalna crkva sv. Marije na nebo uznesene. Njezini su zidovi itavi, ali joj
treba popraviti krov, omazati i oliiti. Crkva je smjetena u vojnom selu Brino, udaljena od
matice (Vrin Dola) tri etvrt sata."4 U crkvi su bila etiri oltara: Uznesenja Marijina, sv.
'Margarete (poslije sv. Barbare), sv. Marije Magdalene, a pored vrata sv. Donata. Bila je
opskrbljena priborom za misu. Misa se sluila na sve Marijine blagdane i drugim zgodama jer je to
bila najvea i najljepa graevina u upi. Oko 1750. sagraen je toranj u obliku kupole u kojem su
bila dva zvona.5 God. 1760. njegovi stanovnici pobiljeeni su u irem naselju koje se zvalo Odvorci
(Grgurevii).
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brinu stoji: "Ovo selo... pripada selu Odvorci... Mali potoci
Buje, Benkovac, Kankovac i Slanica zdenac dolaze iz izvora u umskom gorju, koje se nalazi s
obje strane sela, a spajajui se sa svih strana ine potok Gnojnicu. Taj potok ispod sela pokree tri
obina mlina... Njihovi ponori, kojima kroz umu teku nizvodno u ovdanju dolinu, zbog strmine
uzvisine ne mogu se prijei... Isto je i s potokom Gasmac, koji tee iz izvora ispod brda Gunje i
utjee takoer u potok Gnojnicu. (...) Putovi, koji vode u umu sjevernog gorja i njihove vinograde,
putovi su za prijevoz umskog drveta i njima je vrlo oteana vonja lakim kolima.... Ovdanja
crkva izgraena je od kamena i nad njome kao i nad selom s obje strane dominiraju dolinski
breuljci."6
Brino je 1837. imalo 236 katolika,71857.248,1890.288,1931.340,1953.400,8 a 1991.255
stanovnika. God. 1875. na starom crkvitu sagraena je nova crkva Uznesenja BDM.9
20.3. ELIKOVII
Selo se nalazi u diljskom gorju na desnom odvojku s regionalne ceste izmeu Sibinja i Gornjih
Andrijevaca, 13 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 5 km od Sibinja.
U izvjeu 1761. stoji: "U Odvojcima, u razliitim selima koje narod naziva Mala, nalazi se
101 kua".' U naziv Odvorci ubrajani su: Grgurovi Mala, Jakai Mala, elikovi Mala,
Papazovi Mala i dijelovi nekih drugih sela. Pripadali su ondanjoj upi Buje. U elikoviima je
tada bila drvena kapela sv. Lovre u kojoj je, zbog dotrajalosti, bilo zabranjeno sluenje mise.2
Tijekom vremena Odvorci su naziv, koji je bio primijenjen i na Grgurevie, pa e, tijekom obrade,
ono to se odnosi na Odvorce, biti obraeno u Grgureviima, a djelomice se odnosi i na
elikovie.

Usp. Maravi (1887), 110; Buturac (1970), 87, 108, 133; Barbari-Holzlcitcr, (2000), 201.
Usp. Mauran (1988), 275. U izvorima stoji: Bcrchyn (1375), Bercsino (1698).
Sran (1995), 83.
s
Usp. Buturac (1977), 165.
ft
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 42-45.
7
Usp. Sehemaiismus deri (1837), 37; (1873) 31.
* Usp. Koreni (1979), 645.
9
Usp. Sdiematismus deri (i 928), 57.
' Usp. NAZ Prot. 31/111, 179.
2
Usp. Buturac (1977), 165.
3
4

U suvremenom popisu puanstva pod elikovie, odnosno elikovi Mala, bit e uvrteni i
podaci za Papazovie i Pridragovie. God. 1857. selo je imalo 194,1890.178,1931.191,1953.
220,3 a 1991.120 stanovnika. U selu je 1910. sagraena crkvica sv. Barnabe apostola.4
20.4. GORNJI ANDRIJEVCI

Gornji Andrijevci - nazvani su da se razlikuju od Donjih Andrijevaca - nalaze se uz regionalnu

cestu izmeu Sibinja i Starog Slatinika, 10 km zapadno od Slav. Broda, 116 m n/m.
Isprava iz 1220. na mjestu Gornjih Andrijevaca spominje pustu zemlju nekog Andrije (terra
Andreae). Zemljite je, vjerojatno, naseljeno nakon toga pa je naselje prema vlasniku te zemlje
dobilo ime.' Starosjedilako stanovnitvo preivjelo je razdoblje osmanske uprave, ali je tijekom
bekog rata dijelom stradalo. To se nasluuje i iz komorskog popisa 1698. god.
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Simon Zebeti, sinova 4, konja 2, volova 2, junadi 4, ovaca i koza 12, svinja 14, jutara penice
3, jutro zobi 1, vozova sijena 10.
Martin Hercehovac, sini, ovaca i koza 4, najamnik 1.
Petar Segovi, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutara penice 2, vozova
sijena 3.
Mato Bonjak, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 4, jutro penice 1, vozova
sijena 2, najamnika 2.
Ivan Zebeti, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 2, jutara
penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Juro Mari, konica 1, jutro penice 0.5.
Mihal Dedovi, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, Iconica 5, najamnik 1.
Franjo Abraham, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1.
Luko uri, sin 1, ovca 1, svinja 1, konica 1, najamnik 1.
Tomo Jurjevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 4, junadi 6, ovaca i koza 4, konica 2, jutara penice 4
vozova sijena 4, najamnik 1.
Miho Zebeti, sinova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 2, konica 2, jutro penice 0.5, vo
sijena 1.
Franjo Marl.
Ukupno: sinova 14, keri 2, konja 2, volova 5, krava 11, junadi 14, ovaca i koza 40, svinja 23
konica 15, jutara penice 14, jutro zobi 1, vozova sijena 23, najamnika 7.
2) Ovdje spomenuti stanovnici do sada su bili kmetovi, potom provodei teaki ivot, dre se
oi-uja.
Osobno nazoni Simon Zebeti, Petar Covi3 i Ivan Zebeti, nakon prisege, osobno ispitivani,
rekli su:
Ovi stanovnici-kmetovi, zbog manjka stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni
svoju zemlju te ne koriste drugo zemljite. Oni ovaj posjed neprestano od osmanskog vremena
koriste, bez dodjele, i do suda nisu plaali namete na zemlju to obrauju.
Gospodin zapovjednik Giba sudac je ovim stanovnicima, a ovu slubu meu njima do sada
besplatno vri.
Ovi stanovnici-kmetovi meusobno su, za 1695., podijelili odreenu svotu od 15 florina vojnic
3
4

Usp. Koreni (1979), 645, 647.

Usp. Schematismus deri (1892), 80; (1898), 41; (1908), 46; (1914), 60; (1928), 57.
' Usp. Markovi (1994), 73, 165.
2
Mauran (1988), 177-179. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Andrevezy (1698), Andrievczi (1760).
3
Ovoga nema u popisu.

i predali je pomoniku gospodina pukovnika Gibe, bez priznanice. Druge vojne namete do sada
nisu plaali. Ipak morali su pomagati gospodinu pukovniku Gibi u gospodarskim poslovima i
napasanju stoke. Zbog toga imaju olakice od drugih nameta.
Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici-kmetovi morali su vie godina, sve do 1697.,
neprestano, bez plae, davati sedam obinih radnika.
Za spomenute obavljene radove stanovnicima nije nita plaano.
O komorskom gospodarstvu ovi stanovnici ne znaju nita.
3) Ovo mjesto smjeteno je u ravnici, na movarnu tlu, pored potoia. Seoce se odpamtivjeka
zvalo Andrijevci. Udaljeno je od Broda jednu milju, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 milja
Ovi stanovnici u osmansko doba bili su - a i sada su - kmetovi, rimokatolike vjeroispovijedi.
Imaju 10 prikladnih kuica sagraenih od iblja, pokrivenih djelomice slamom a djelomice
daskom. Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na prostoru od jedne
ugarslce milje. S istoka mu je selo Slobodnica, sa zapada selo Stupnik, s juga selo Vrguzovci
(Kania), a sa sjevera, mei s Odvorcima. Granice su mu s istoka Brod, sa zapada Koba, s jug
Duboac, a na sjeveru dotie Poegu.
Selo ima oko 300jutara obraenih oranica i neobraene dosta plodne zemlje, oko dva jutra
oskudnih rtova te oko 40 jutara boljih sjenokoa. Ima oko 600jutara hrastovih i drugih vrsta um
za loenje i prikladnih za grau.
U selu se nazire trag nekoj kamenoj crlcvi, a o njezinu zatitniku stanovnici nita ne znaju. Na
potoku Andrevcu ima mala vodenica. ironosnih uma, pravih hrastovih, neplodnih, ima oko 500
jutara. Na ovom teritoriju ima mnotvo mlaka koje vrve ribama.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ali-beg brodski kome je svaki stanovnik godinje
plaao po jedan florin, tri dana besplatno radio; za svaku svinju plaali su po jedan denar, a svak
kua morala je davati oku i pol maslaca.
Istom osmanskom gospodaru zemlje svake su godine davali desetinu od svih prihoda na koje s
odnosila.
Osmanskom caru svaka je kua godinje plaala po 3florina, to je skupa 15, te su radili tekue
poslove na mostovima prema Osijeku.
Njegovu Velianstvu, osim jedne vojnice ukupno 15florina, i posebnih kmetskih radova, do
sada drugo nisu plaali.
Gornju vojnicu odredio im je gospodin pukovnik Giba.
Stanovnici, skupa sabrani, jednoduno su i dragovoljno potvrdili gornje toke.
b. U kanonskim izvjeima 1730. i 1746. Gornji Andrijevci su pripadali upi Zagrade (Buje)
a onda su se, saseljavanjem, pribliavali sibinjskoj upi. U izvjeu 1758., napominje se kako su iz
sela Andrijevaca, upe Zagrade, zbog blizine Sibinju prikljueni sljedei domaini: Jozo Zebeti,
Stiepo Besiedi, Mihat Samevi, Mihat Hrvaevi, Ilia Kuraevi, Joso Burnazovi, Antun
Bonjak, Luka Zebeti.4
God. 1760. Gornji Andrijevci su imali 36 kua, 43 obitelji i 205 katolika. Kuedomaini su
bili: Mijo Samievi (2,12) Josip BUrnazovi (1,8), Manda Zebeti (1,3), Jakov Geri (2,6),
Marko Alilovi (2,5), Josip Fulirovi (1,4), Nikola Sabko (1,3), Petar Tomaevi (1,7), Marija
Jerkovi (-,2), Urula ari (-,3), Mijo Horvaanin (1,6), Anto Dori (1,4), Manda Berzi (-,1),
Luka Pluci (4,17), imo Zvonari (2,7), Pavao Zebeti (2,6), Jakov Zebeti (1,5), Mijo
Kolesari (1,5), Matija Lui (3,14), Franciska Marti (-,4), Ivan eovi (1,4), Juro Horvaanin
(1,5), Jakov Lonari (1,3), Matija Finii (2,4), Ilija Kuraevi (1,4), Stjepan Besjedi (2,7),

Usp. NAZ Prot. 29/1, 56, 105; 30/11, 264.

Antun Lovreti (3,12), Antun Boi (1,5), Filip Berzi (1,6), Marko Antolji (1,5) Ivan Dori
(1,2), Jakov Juri (1,59, Jakov Slipievi (1,6), Filip Stiepanovi (1,2), Lucija Klari (-,7), Tadija
Rubilovi (1,6).
God. 1769. Gornji Andrijevci su u sibinjskoj upi, a imali su 32 kue, 39 obitelji i 211
stanovnika.5
O Gornjim Andrijevcima, uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Potok Dugovac u ovdanjem
kraju nije prohodan zbog visokih obala, osim preko mostova... Brdovita uma na sjeveru na
brdima Cerje, Paraci i Slakovako visoka je i gustiem prorasla... Uzvisina Cerje dominira nad
selom i njegovom ravnicom koja se iri na jug. (...) Satniki stan u selu zidana je graevina."6
U ematizmu 1837. selo se naziva Gornji Andrijevci i ima 419 stanovnika,71857.327,1890.
392,1931.500,1953.596,8 a 1991.578 stanovnika. U drugoj polovici XIX. st. u Andrijevce su se
doselili neki Liani,(J a poetkom XX. st. dosta grkokatolika. God. 1902. u selu je sagraena crkva
PohoenjaBDM.
20.5. GRIII
Griii su smjeteni na zapadnim obroncima diljskog gorja, pored regionalne ceste u smjeru
Pleternice, 15 km sjeverozapadno od Slav. Broda a 6 km od Sibinja.
Selo je u prolosti pripadalo vrindolskoj upi. U osmansko doba katolici su se uglavnom
zadravali u gorju, dalje od prometnica, a upnici su boravili u malim zabitnim selima. Tako je
upa nazvana vrindolska prema najmanjem i najzabitnijem selu u Dilju. Njoj je pripadalo
dvadesetak malih sela na zapadnim obroncima Dilja.
Kad je 1691. ovaj kraj osloboen od Osmanlija, puk se poinje saseljavati u prikladnija mjesta
i uz prometnice. Tako su nastali Griii. Oni su dugo vremena ubrajani u skupno naselje Odvorce.
God. 1773. papa Klement XIV. je ujedinjenoj Bosansko-srijemskoj biskupiji sa sjeditem u
akovu dodijelio nekoliko upa Zagrebake biskupije. Nova granica biskupija ila je smjerom
Duboac, Buje, Vrin Dol, pa je vrindolska, bujska upa podijeljena u dvije biskupije. God. 1779.
sela Brino, Odvorci, Brani, Ravan, elikovii, Griii pridrueni su novoosnovanoj upi
Bosansko-srijemske biskupije sa sj editem u Odvoricima.'
O Griiima, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Selo se ubraja pod Odvorce... Vodeni istok
mjesnog izvora kroz duboku grabu... tee u potok Zdenac. (...) Brdo Sadovi najvie je brdo od
oblinjih uzvisina te sa svih strana dominira nad selom. Nad istonim brdima dominira jo i
uzvisina kod Jakaine Male. (...) Crkva kraj sela drvene je grae."2
God. 1837. Griii su imali 189 katolika,3 1857. 168, 1890. 187,1931. 213, 1953. 234,4 a
1991.158 stanovnika. God. 1862. na groblju je sagraena crkva sv. Jurja, a 1867. u selu crkva sv.
Mihovila, arkanela.5

Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140,

" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 33s.
7
418 katoiika i jedan evangelik. Usp. Schematismus deri (1837), 38.
s
Usp, Koreni (1979), 645.
,J
Usp. Pavii (1953), 246.
1
Usp. Buturac (1977), 72, 164-166.
2
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 39s.
3
Usp. Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31.
4
Usp. Koreni (1979), 645.
5
Usp. Schematismus eteri (1928), 57.

254
20.6. GRGUREVII

Naselje je smjeteno u diljskom gorju, 14 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 5 km od Sibinja,

290 m n/m.
To je sredinje naselje grupe sela i zaselaka to su ranije nazivani skupnim imenom Odvorci.
Kasnije e Grgurevii, kao najbrojnije selo, biti i sjedite odvorske upe.
Odvorci su bili feudalni posjed koji su Berislavii koncem XV. st. pripojili svojim posjedima.'
Tijekom osmanske vladavine Odvorce je sainjavalo desetak manjih sela koja su, zbog prikladna
poloaj a, bila gue naselj ena. Pripadali su vrindolskoj, odnosno upi Buj e.
U komorskom popisu naselja 1698. Odvorci su ovako opisani:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Tadia Jakobovi, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, konica 6, kopa
vinograda 2, jutara penice 6, jutara zobi 3, vozova sijena 10, najamnik L
Jakob Dadinovi, sinova 3, keri 2, konja 2, vol 1, krava 3, junadi 6, svinja 3, konica 6, kopa
vinograda 5, jutara penice 7, jutara zobi 2, vozova sijena 10, najamnik 1.
Toma Mitrovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 1, kopa vinograda 1
jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marinko Klemovi, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 10, kopaa vinograda
jutara penice 5, jutara zobi 4, vozova sijena 15, najamnika 2.
Anton Mihalovi, konj 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 3
jutara zobi 2, vozova sijena 5, najamnik 1.
Bla Bati, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 3.
Kuzman Gerguri, sin 1, ki 1, Icrava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2,
sijena 1.
Grga Frani, sin 1, konj 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 4, jutara peni
5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Simon Kuiunduvi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1, jutara
penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Vilov Lupi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozo
sijena 3, najamnik 1.
Stepan Krisano, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Marko Karkovi, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 2, juta
penice 5, vozova sijena 5, najamnik 1.
Martin Vidi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, Icrava 2, junadi 3, svinja 5, kopaa vinograda 3,
penice 6, jutara zobi 2, vozova sijena 3.
Martin Palenka, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 3, kopa vinograda 1, jutro penice
vozova sijena 2, najamnik 1.
Antal Babi, krava 1, june 1, konica 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, najamnik 1.
Miho CeleJc, keri 2, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, najamnika 2.
Miho Papazovi, sin 1, volova 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 3, najamnik 1.
Toma Gergurovi, sinova 2, ki 1, voli, Icrava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutar
penice 2, voz sijena 1.
Stepan Gergurovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutar
penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1.

' Usp. Markovi (1994), 71

Mauran (1988), 197-199. Prijevod s latinskog jezika.

Marko Pensovrag, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, kopaa vinograda
jutara penice 5, jutro zobi 1, vozova sijena 5.
Vinko Haladrovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, kopaa vinograda
jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3.
Mato Gergurovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 8, kopaa vinograda 3, jutara penic
2, vozova sijena 2, najamnika 2.
VidakKolcia, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 16, svinja 1, kopaa vinograda 3, ju
penice 4, voz sijena 1, najamnika 2.
Marko Ivi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, svinja 8, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro z
1, vozova sijena 4, najamnika 3.
Mato Filii, sin 1, ki 1, voli, krava 2,juncU4, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice
jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnika 2.
Marko Pei, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica. 2, kopaa vinograda 3, jutara
penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Mato Varga, sinova 3, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 6, svinja
konica 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 5, jutara zobi 2, vozova sijena 6, najamnik 1.
Paval Grei, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda
jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Peio Stefani, sini, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozova sijen
Nikola Kopo, keri 2, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Ukupno: sinova 30, keri 28, konja 13, volova 29, krava 44, junadi 81, ovaca i koza 80, svinja
91, konica 27, kopaa vinograda 63, jutara penice 102.5, jutara zobi 24, vozova sijena 109,
najamnika 28.
2) Gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Tadia Jakobovi, Jakob Dadinevi i Toma Mitrovi, nakon prisege ispitivan
rekli su:
Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, nisu sposobni obraivati svoje seosko
gospodarstvo i zato ne trae susjedna zemljita. Svoj posjed batinili su od svojih prea, a ne neko
doznakom carskih slubenika i do sada nisu plaali vlastima nikakva poreza.
Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te asnici narodne vojske. Oni su
do sada medu njima besplatno obavljali pravne poslove.
Od 1696. g. do sada vojnicu su plaali skupa s vojvodstvom. A ove tri godine bili su obvezni cijel
zimu izdravati tri ugarska konjanika.
Stanovnici ovog sela obvezni su zapovjedniku brodskog otoia besplatno davati 10 radnika za
skupljanje sijena i sjeu drva.
Stanovnici ovoga sela za brodsku tvravu morali su davati & veih palisada te osam obinih
radnika do njihove zamjene.
God. 1697. stanovnici ovoga sela, po zapovijedi Schlintenbucha, morali su cijele zime besplatno
izdravati jednog gonia sa etiri carska vola.
Za ove radove stanovnicima nije nita plaano.
O spreavanju komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je mjesto u goiju razdijeljeno u tri zaseoka. Selo se zove Odvorci. Udaljeno je od Kobaa
dvije milje, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 25 milja.
Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.

Davanje sc odnosi na svako domainstvo.

Imaju 30 boljih kua sagraenih o pletena iblja, pokrivenih daskom. Imaju dva cijela
narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo dobru ugarsku milju. S istoka mu je sel
Zdenci, sa zapada selo Zagrade, s juga selo Zavrje, a sa sjevera mei selom Kadanovcima.
Granice su mu: s istoka akovo, sa zapada Koba, s juga Brod, a sa sjevera dotie Poegu.
Posjed ima oko 200 jutara oranica i neobraene zemlje, po gorju i padinama, ipak prilino
plodne, oko 10 jutara rtova vepoetih obraivati, te oko 20 jutara sjenokoa osrednje vrijednost
Ima oko 200jutara hrastovih uma i zelenike za loenje i lake gradnje.
Na ovom teritoriju na breuljku nalazi se zidana crlcva sv. Jurja, vojnika i muenika, te druga
ravnici isto tako zidana crkva posveena sv. Margareti, u kojima se stalno obavlja obred katolik
oprosta. Na gnojn ikom4 potoku sagraeno je pet potonih vodenica od kojih imaju malo koristi.
Imaju oko 100 jutara ironosnih uma do sada slobodnih od irovine.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Jenizaim brodski, kome su stanovnici godinje davali
30 denara, tri dana besplatno radili, na svaku svinju plaali po jedan denar, a tjedno su mu
stanovnici morali davati oku i pol maslaca.
Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda.
Svaka je kua osmanskom caru morala plaati po 80 denara, a esto su morali podnositi
osmanlijske i tartarske namete.
Njegovu Velianstvu, osim vojnice i nameta skupa s cijelim vojvodstvom drugo nisu davali.
Iz razdiobe i utjerivanja Schlinbenbucha, to su skupa davali, te stalne vojnike slube koju su
duni besplatno vriti, dosada drugo nisu plaali
Skupa sabrani, stanovnici jednoduno i dragovoljno potvruju goreiznesene toke.
b. God. 1730. Odvorci su imali 70 kua i tri skromne drvena kapele. God. 1760. imali su 80
kua, 105 obitelji i 377 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan andra (2,9), Ilija Sudarevi (1,2),
Ivan utoraevi (1,2), Toma Ivanagi (2,9), Marko Ivanagi (1,6), Mato Ivanagi (1,4), Augustin
Kelemovi (1,4), Luka Kelemovi (1,4), Grgo Kelemovi (1,5), Ilija Bulari (1,3), Antun uki
(1,4), Ivan uki (1,5), Marko Koli (1,5), Anto Tadi (1,7), Mijo Tadi (1,7), Andrija Vukovi
(1.3) Mato Vukovi (1,5), Marianovi, udovica (1,3),
Mato Marianovi (1,4), Jakov Popi (1,3), Nikola Fulirovi (1,3), Bartol Perai (1,3), Marin
Perai (1,2), Anto Lui (1,4), Luka Orlovi (1,5), Matija Pelenki (1,4), Marin Benkovi (2,5),
Bla Benkovi (1,6), Bernard Kankovi (4,11), Marko Petrui (2,6), Anto Kankovi (2,4),
Matija Karmeevi (2,5), Franjo Klii (3,8), Antun Klii (2,4), Matija Katavi (1,3), Mijo
elikovi (2,8), elikovi, udovica (-,3), Nikola elikovi (1,3), Ivan elikovi (1,3), Franjo
elikovi (1,4), Franjo Lukaevi (1,5), Marko Filipovi (2,5), Martin Tomai (2,5), Pavao
Tomai (1,4), Antun Tomai (1,4), Matija Papazovi (1,4), Franjo Papazovi (1,4), Mato
Papazovi (1,5), Josip Papazovi (1?3), Pavao Papazovi (1,3), Marin Papazovi (-,2), udovica
Papazovi (-,2),
Tadija Duimovi (1,4), Antun Petrovi (1,3), Juro Durbabi (1,5), Josip Durbabi (1,5),
Stjepan Durbabi (1,3), Josip Suli (2,5), Marin Suli (1,4), Anto Suli (1,4), Vinko Stani (1,6),
Josip Krianovi (1,5), Petar Krianovi (1,5), Mijo Krianovi (1,3), Marko Krianovi (2,6),
Matija aruga (1,5), Martin Frani (1,4), Anto Viiovac (4,12), Mato Mitrovi (1,4), Ivan Mitrovi
(1.4); Marin Mitrovi (1,6), Grgo Topalovi (1,2), Toma Topalovi (1,2), Luka Jelie (2,9), Anto
Jankovi (4,11), Josip Permon (1,5), Marko Suli (-,2), Matija Anki (1,3), Matija Suli (2,5),
Jakov Popi (1,6).
God. 1769. Odvorci su imali 96 kua, 157 obitelji i 853 stanovnika.5

4
s

U izvorniku stoji: Knonicza.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 76; popis, kut. 89, nepaginirano; 31/111, 179; 32/IV, 158.

Grgurevii se ni ne spominju uz vojni zemljovid iz 1780. Za Odvorce pie: "Ovom selu

pripada iduih 10 mjesta koja e se pojaviti u daljnjem slijedu ovog opisa. U pukovnijskoj
propisanoj listi sva se ta mjesta pojavljuju pod imenom Odvorci; zbog izdvojenog poloaja i
velikih meusobnih udaljenosti svako od tih mjesta ima posebno ime." Odvorci, odnosno
Grgurevii i Celikovii opisani su pod selom Crnogaina Mala. Tu pie: "Odvorci sa seoskom
crkvom, upnim dvorom i asnikim stanom lee na jednoj uzvisini, koja je povezana s uzvisinom
Jakaine Male, a te uzvisine dominiraju nad drugim oblinjim brdima i s njih se prua pogled na
velike udaljenosti. Potok Zdenac, koji izvire ispod kua Crnogaine Male... osim preko mostova
ne moe ga se prijei po visokim obalama i straiim dolinskim breuljcima. Potok Duboki zdenac
dolje kod Andrijavaca naziva se Dugovac; izvire iz ponora koji se uzdie ispod Odvoraca...
prohodan je na putu od Jakaine Male pa dolje prema Andrijevcima... Duboki potok izvire ispod
brda Gaji... Sibinjski potok, koji vodi iz velikog umskoga goija... ne moe se prijei, osim preko
putova koji od Odvoraca i elikovia u dolini vode dolje prema Sibinju. (...) Osim zidanog
upnog dvora, crkva i kapela izvan Odvoraca i sve ostale zgrade, koje pripadaju trima ve
opisanim selima, izgraene su od drveta."6
God. 1779. u Odvorcima je osnovana upa sv. Filipa i Jakova, apostola i pripojena Bosanskosrijemskoj biskupiji. Sjedite upe bilo je u Grgureviima. God. 1837. upa je obuhvaala Brino,
Brane, Griie, Ivice, Jakai, Krajai, Mihaljevce, Ravan i Vinac. Samo selo imalo je 375
katolika.7
God. 1857. Grgurevii su imah 165, 1890. 183, 1931. 248, 1953. 264,8 a 1991. 186
stanovnika.
20.7. GROMANIK

Naselje je u podnoju junih ogranaka Dilja, uz regionalnu cestu, 5 km zapadno od Slav. Broda,
a 3 km istono od Sibinja, 105 m n/m. Rastom susjednih sela s njima se spojio i ini dio brodskog
predgraa.
"Gromanik zemlja posve blizu utvrdi Petnja" stoji u izvoru iz 1280. Spominje se jo i 1293,
1470. i 1488. god.1 Selo je nastalo iz elje da se bave vinogradarstvom. Srednjovjekovno naselje
dijelilo se na gornje i donje selo. Kue gornjeg Gromanika leale su na padini Djedova brda, a
donjeg u njegovu podnoju. Isprva je selo bilo vlasnitvo Borievia, ali je poslije prelo u ruke
nekog ugarskog plemia.
Tijekom osmanske vladavine u Gromaniku je uvijek bilo nekoliko naseljenih kua u kojima
su ivjeli starosjedioci. Oni su se iz njega sklonuli u vrijeme kad su Osmanlije naputali Slavoniju.2
U komorskom popisu 1698. Gromanik je ovako opisan:
a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika:
Tomo Berstanianin, vol 1, krava 1, junadi 2} svinje 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 1.5,
vozova sijena 2, najamnik 1.
Kostadin Raoi, sin 1, konj 1, voli, krava 1, june 1, svinja 3, kopaa vinograda 5, jutara penic
3, jutro zobi 1, vozova sijena 5.

0
7

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 35-37.

Usp. Schematismus cleri (1837), 37s; (1873) 30; (1928), 57s. U ematizmu (1928) za Grcgurcvie stoji, da su to Odvorci,
neko Gaj.
8
Usp. Koreni (1979), 645.
1
Usp. Csdnki (1894), 410; Bosendorfer (1994), 138.
Usp. Markovi (1994), 70, 168.
3
Mauran (1988), 168-170. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Gromachnyk (1280), Gromachynyk (1470),
Gromsnik (1698), Gromassek (1730).

Petar Bogdanovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 2, kopaa
vinograda ,4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Petar Martinovi, sinova 2, ki 1, konja 2, voli, krava 1, svinja 2, konica 5, kopaa vinograd
2, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Marko Griui, ki 1, konja 2, vol 1 ovaca i koza 8, kopaa vinograda 4, jutara penice 3, jut
zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Grgo Mihailovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 1, kopaa vinograda
jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1,
Marko Bartolovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 4, kopa
vinograda 3, jutara penice 2, jutro zobi 0.5, voz sijena 1.
Peio Stefanovi, sinova 2, konj 1, vol 1 krava 1, junadi 2, ovaca i koza 8, svinja 1, konica 2
kopaa vinograda 6, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Mato Mili, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 8, konica 2, kopaa
vinograda 3, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
uro Mlinar, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 4, svinja 1, konica 1, kopaa vinogr
3, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Martin uri, krava 1, june 1, motika vinograda 1, voz sijena 1.
Ukupno: sinova 11, keri 7, konja 8, volova 10, junadi 10, ovaca i koza 41, svinja 13, konica
16, kopaa vinograda 40, jutara penice 21.5, jutro jema 1, jutara zobi 5.5, vozova sijena 33,
najamnika 7.
2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje.
Osobno nazoni Tomo Berstanianin, Kostadin Raosi i Petar Martinovi, s ostalim, nakon
prisege vjernosti, rekli su:
Ovi pogranini stanovnici smjeteni na ovom imanju koje se nalazi u gorju, mogu motikama
obraivati svoju zemlju. Ovaj posjed, jo od vremena Osmanlija, batine od svojih prea i do sada
na njega nisu nikome nita plaali uime poreza.
Gospodin pukovnik Giba poglaviti je sudac meu ovim stanovnicima i do sada meu njima
besplatno rjeava sudske sporove.
Ovi stanovnici, koji besplatno slue i besplatno vre vojniku slubu, vojnice do sada nisu
plaali. Ipak su skupa s cijelim harambaatom ili vojvodstvom 1695. izdravali dva vojnika,
njemaka konjanika, te 1696., isto tako skupa, jednog vojnika Nijemca, a za naknadu nita im ni
plaeno, niti je ikome ita od njih dano kao izuzee od daa ili kao neke olakice.
Uz stalnu vojniku slubu koju su do sada besplatno duni obavljati, svaki je stanovnik morao
svake godine zapovjedniku brodskog otoia, s onu stranu Save, osam dana raditi bez plae i hran
Za brodsku tvravu svaldje stanovnik godinje morao nasjei i dovui 15palisada, a u vrijem
utvrivanja, svaka je kua gotovo svakog tjedna morala besplatno davati radnike na ukopavanju
palisada uz nedostatno carskog kruha.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe besplatno su, prema potrebi, vukli streljivo i hranu iz
Osijeka u Brod.
Za sve ove radove stanovnicima do sada nije nita plaano.
O sprjeavanju komorskih gospodarskih slubenika, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto, na breuljku s pogledom na Savu, smjeteno je usred posjeda. Nikad nije bilo
utvrda nego je od pamtivjeka selo koje se zove Gromanik. Udaljeno je od Broda sat hoda, od
Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 milje.
Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijed
Imaju 11 kuica napravljenih od iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih najee daskom.
Imaju dva i pol narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda uokolo. Sa zapada mu
utvrda Sibinj, s istoka selo Podvinje, s juga Slobodnica, sa sjevera mei selom Zdenci.

Ima oko 100 jutara obraenih oranica i neobraena, neplodna po dolinama smjetena,
zemljita, oko 10 jutara rtova samo djelomice oplemenjenih te oko 5 jutara osrednjih sjenokoa.
Ima oko 10 jutara uma, hrastovih i zelenike, za loenje ali i za gradnju.
U ovom mjestu ne nazire se trag neke crkvene ili svjetovne graevine. Vodenice nema pa ni
poruene. Ima oko pet jutara ironosnih uma do sada slobodnih odirovine. Nemaju ni ribnjaka
ni jama s ribama.
Glede svoje zemlje stanovnici nemaju nita posebno ni iznijeti niti se potuiti.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Durmi-beg brodski, kome kao naknadu nisu nita
plaali, nego je svaki stanovnik morao godinje po tri dana besplatno raditi, a svaka kua morala
dati oku i pol maslaca.
Davali su mu i desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru, ravno u Kaniu, morali su davati 6 florina danka, zvanog hara, jedan kg
zobi, jedno janje, oku i pol maslaca te davati radnike za tekue poslove na mostovima prema
Osijeku.
Njegovu Velianstvu osim obveze trajne besplatne vojnike slube, te nameta kroz dvije godin
drugo nisu davali.
Gornje obveze stanovnicima je odredio Schlintenbuch.
Za ove toke stanovnici su dragovoljno rekli da su posve istinite.
b. U izvjeu 1730. Gromanik je, prema opisu, pribrojen dubovakoj upi. Imao je 20
katolikih i 2 pravoslavne kue te skromnu drvenu kapelu. U izvjeu 1746. napomenuto je kako
je selo pripojeno Sibinju, da je sagraena drvena kapela Sv. Duha, sa slikom na platnu i
postakljenim prozorima, te oslikanim predoltarnikom. U seoskom groblju, koje je izvan sela,
sagraena je nova drvena kapela sv. Luke. U izvjeu 1758. stoji da kapela Sv. Duha, dimenzija oko
7x4 m, ima oltarsku slika Sv. Trojstva a ispred kapele daje tornji sa zvonom od oko 40 kg.
God. 1760. Gromanik je imao 32 kat. kue, 32 obitelji i 172 katolika. Kuedomaini su bili:
Matija Mijoilovi (3,13), Ilija Mijoilovi (2,6), Kata ermi (-,5), Kata Mili -,5), Juro Tomaki
(1,13), Marko Martinovi (2,7), Grgo Mili (1,4), Stjepan Mili (1,4), Boo Kolutovi (-,6),
Stjepan Makanovi (1,3), Marijan Peraii (1,3), Mato Kraikovi (-,5); Mijo Bari (1,4), Matija
Kraikovi (1,5), Stjepan Abramovi (2,4), Jela Abramovi (-,4), Marko Azapovi (1,3), Petar
tivanovi (2,10), Stjepan Markoti (-,3), Lucija Marianievi (-,4), Ilija Marianievi (-5),
Andrija Berki (3,11), Petar Peraii (-,1) Matija Bari (1,8), Luka Terzi (2,6), Pavao Grii
(1,6), Jakov Peji (1,4), Ivan Blaevi (1,3), Jakov Blaevi (2,6), Andrija Matokovi (1,5), Ivan
Radievi (1,4), Jakov Matokovi (-,1). U selu su bile i tri pravoslavne kue, koje su pripadale
klokoevikoj upi.
God. 1769. Gromanik je imalo 29 kua, 33 obitelji, i 171 katolika te tri pravoslavne kue.4
O Gromaniku, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Mali potok koji tee kroz selo pjeskovit je..,
premoen je drvenim mostom. Ispod sela pa nizvodno... sve do nestanka u ovdanjim poljima
prohodan je.., ljeti je esto bez vode koja je inae dobra i pitka. uma na breuljcima prema sjeveru
sastoji se od mladih rijetkih hrastova, a prorasla je niskim raslinjem... Selo lei na povienom
terenu koji dominira nad okolnom ravnicom, a njime pak dominira uzvisina Cerje. (...) Kapela
Svetog Duha u selu drvene je grae."5
God. 1837. Gromanik je imao 249,61857.173,1890.288,1931.431,1953.479,7 a 1991.559
stanovnika. U'selu je 1864. sagraena crkva Sv. Duha. Pavii tvrdi kako je koncem XIX. st. u selo
doselilo Liana i Gorana pa su oni onda bili gotovo polovina puanstva.8
4
5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 61,105; 30/11, 262, 264; popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 65s.
' 212 katolika i 37 pravoslavaca. Usp. Schematismus eleri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 59.
7
Usp. Koreni (1979), 645.
K
Usp. Pavii (1953), 268.

20.8. JAKAINA MALA

Selo e nalazi u diljskom gorju, 13 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 4 km od Sibinja, 187 m n/
m.
Jakaina Mala - u starijim izvorima Jakai - najjunije je selo iz grupnog naselja Odvoraca pa
se i na nju odnosi ono to je ve reeno o Odvorcima.
Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Ovo selo pripada Odvorcima... Potok Sinak izvire u
podnoju brda Gladnik i gubi se etvrt sata od svog izvora u potok Duboki zdenac... Mali potok,
koji s druge strane brda Gladnik izvire iz malog izvora, vodi kroz ovdanji klanac Doen dol. (...)
Grmlje na brdima Praulje, Jaike i Kluar pomijeano je samo s poneto visokih stabala. Uzvisina
na kojoj se nalazi crkva izvan sela spojena je s onom uzvisinom na kojoj se nalaze Odvorci, iste je
visine te dominira nad ovim krajem. (...) Crkva na breuljku iznad sela drvene je grade."1
Jakaina Mala imala je 1837.144 katolika,21857. - tu su uvrteni i stanovnici Vinazovia 270,1890. 246, 1931. 332,1953. 368;31991. 219 stanovnika.
20.9. RAVAN
Ravan je selo u diljskom gorju, izmeu Bilica i Brina, na odvojku s regionalne ceste u smjeru
Pleternice, 15 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 7 km od Sibinja.
U povijesnim izvorima spominje se 1422., 1428., 1464., 1481., kao dio posjeda sinova
Benedikta Berislavia iz Grabarja.1 Nahija Ravna spominje se 1545. u sastavu brodskog kadiluka
i u njemu je ostala stalno do 1680. god.2 U osmansko doba selo je pripadalo vrindolskoj upi.3
Poslije je pribrojano selima koja su se nazivala skupnim imenom Odvorci. Kad je 1779. osnovana
odvoraka upa, selo je pripalo njoj.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. Ravan je obraen skupa sa selom Durbabii. O njima pie. "Oba
pripadaju Odvorcima. Selo Ravno nalazi se na desnoj, a Durbabii neto povieno na lijevoj strani
potoka Gnojnica, koji tee izmeu njih. Ravno je 800 koraka udaljeno od Durbabia i Brina, a
Durbabii su udaljeni nepunih etvrt sata od Brina i 800 koraka od elikovia. Potok Gnojnica,
preko kojeg ispod Ravnog vodi drveni most, bez koga se potok ne moe prijei... Mali potok
Karmievac, dolazei iz jednog izvora iz ovdanjeg gorja, u Ravnom,... ulijeva se u potok
Gnojnicu... Putovi, koji vode iz oba sela, loe su kakvoe...".5
God. 1837. Ravan je imala 172 katolika,6 1857.120,1890.114,1931.194,1953.221,7 a 1991.
170 stanovnika.
20.10. SIBINJ
Naselje se nalazi na junim padinama Dilja, uz regionalnu cestu, 9 km sjeverozapadno od Slav.
Broda, 122 m n/m.

HNTZ, Brodska pulcovnija (1999), 37s.

Usp. Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 58.
Usp. Koreni (1979), 645.
1
Usp. Gsdnki (1894), 424; Bosendorfer (1994), 149; Markovi (1994), 82. U izvorniku stoji; Rawan viila (1422) i Rawna
(1428).
2
Usp. abanovi (1982), 219.
3
Usp. Buturac (1970), 32,
4
Usp. Buturac (1977), 166,
5
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 41s.
fi
Usp, Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 58.
7
Usp. Koreni (1979), 646.
2
3

U starijim izvorima Sibinj se posebno ne spominje, ali se po povijesnim pokazateljima nazire

daje njegovo zemljite pripadalo brianskom posjedu koji se spominje 1289, 1428, i 1464. god.
A unutar brianskog posjeda 1428. i 1464. spominje se selo Klotar nedaleko od Slobodnice, to
govori o postojanju samostana, vjerojatno, na tlu dananjeg Sibinj a.J
Sibinj je naseljen u osmansko doba, ali se njegovo stanovnitvo, tijekom borbi u Slavoniji,
razbjealo. Nakon izgona Osmanlija, naseljavaju ga izbjeglice iz Bosne. U komorskom popisu
naselja 1698. Sibinj je ovako opisan:
a? 1) Imena stanovnika i podlonika:
Toma Kristievi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro
penice 1, vozova sijena 2.
Paval Stoievi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 3, voz sijena
najamnik 1.
Nikola uri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 2.
Lukas Mikei, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara pen
2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Anton Selanevi, sin ly keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 4, kopaa vinograda 3, jutar
penice 3, voz sijena 1, najamnik 1.
Nikola Vukovisin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, kopaa vinograda 2, voz
sijena 0.5.
Petar Stoiakovi, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, jutara penice 3, vozova
sijena 2, najamnik 1.
Matias Solumo, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, voz sijena 1, najamnika 2
Lovrenc Bartolovi, konj 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Tomo Mikei\ sinova 2, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 6, konica
3, kopa vinograda 1, jutara penice 3, voz sijena 1, najamnik 1.
Nikola Duki, sin 1, ki 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1,
najamnik 1.
Miho Ivkovi, sin 1, ki 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 6, voz sijena 1,
najamnik 1.
Petar Pavlovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1.
Martin Mikei, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 4, kopa vinograda
jutara penice 2, vozova sijena 1.5, najamnik 1.
Nikola Matievi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, voz sijena 0.5.
Matia Zelarovi, sini, kil, voli, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozsijenaO.5.
Simon Andri, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 0.5.
Josip Vidovi, keri 2, krava 1, june 1, voz sijena 0.5.
Ivan Pavlevi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Marko Dori, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Miha uri, sinova 3, keri 2, konj 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Ivan Salanevi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Kriti Kneevi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Ilia Ostoi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik
Franjo Pavlevi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 0.5, voz sijena 1.
Marko Svilanevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, konica 1.

1
2

Usp. Markovi (1994), 69.

Mauran (1988),173-I77. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: utvrda Szcbin (1698), Szibin (1730), Sibijn (1760),

Jakov Gai, sin 1, konj 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 0.5, voz sijena 1.
Franjo Berakovi, ki 1, volova 2, icrava 2, junadi 4, konica 1, jutara penice 2, voz sijena
najamnik 1.
Mati Matkovi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Jovan Jurievi, keri 2, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1, najamnik 1.
Stepan Brenovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
MatiDiak, sinova 2, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
tipan Breklanovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, voz sijena 1, najamnika 2.
Jakob Ivanovi, ovaca i koza 6, voz sijena 1, najamnik 1.
Ivan Radmanovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 0
najamnik 1.
Jakob Gavran, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1,
najamnik 1.
Miho Ivanovi, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 2, voz sije
1, najamnik 1.
Miho Pavlevi, sin 1, ki 1, krava 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Stepan Jerkovikrava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Simon Gergi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutara penice 1, voz sijena
Marko Ili, sin 1, voz sijena 1.
Bla Mei, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1.
Petar Batini, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, voz sijena L
Ivan Mikali, vol 1, ovaca i koza 4, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Petar Kostii, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Sivko Stepanovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, konica 1, jutara penice 2,
vozova sijena 2, najamnik 1.
Miho Mati, sin 1, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Bartol Bonjak.
Miho Marei, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1.
Juro Hernji, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Miho Varalkovi, ki 1, volova 2, Icrava 2, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 4, jutara penice
sijena 1, najamnik 1.
Tomo Varokovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Petar Kovaevi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Nikola Troso, ki 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Marko Ivanovi, vol 1.
Miho Prani, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1.
Nikola Bernardovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, jutara penice 2, voz sijen
Paval Mikei, vol 1, svinja 2, kopaa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Stoi Marianovi, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 6, jutara penice 3, voz sijena 1
najamnik 1.
Ilia Matoovi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Nikola Stepanovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Ivan Josipovi, sinova 2, keri 2.
Vuiceta Luki, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Sekula Bogdanovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Bartol Perenevi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Josip Bonjak.
Marian Pecikovt, konj 1, vol 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.

Martin Zepevi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 1.
Petar Spaljevi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, jutara penice 2, voz sijena
Ukupno: sinova 55, keri 49, konja 32, volova 63, krava 66, junadi 74, ovaca i koza 91, svin
22, konica 13, kopaa vinograda 8, jutara penice 74, vozova sijena 67, najamnika 343.
2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Stanovnici ovog tvrdavskogposjeda Nikola uri, Lukas Mikei, Anton Solanac - koji nikak
nisu doputali popisivanja - ipak su rekli:
Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seljako
gospodarstvo i zato ne trae druga susjedna zamljita. Radije, ako treba, uzimaju i obrauju d
zemljita sela Andrijevaca, jer su u veini Bosanci, a zemlja im je oskudna i tijesna. Ovaj posjed nis
dobili doznakom komorskih slubenika nego neposredno, nakon to ih je neprijatelj krianskog
imena istjerao iz Bosne, doli su ovdje i do sada na ovo zemljite nisu plaali nikakva poreza ni
nameta na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba i vojvode, suci su ovim stanovnicima i do sada su pravne poslove
obavljali besplatno.
Vojnice do sada nisu plaali, jer uivaju vojnike povlastice. Ipak su povremeno, gotovo svake
godine, izdravali njemake vojnike. Drugih nameta do sada nisu imali.
Brodskim prekosavskim zapovjednicima morali su svake godine besplatno po dva dana davati
deset kosaca, a ponekad su imali hranu i pie.
U vrijeme utvrivanja Broda morali su besplatno nasjei, dovui i ukopati 700 palisada, a
tijekom radova nisu dobivali ni carski kruh. Isto tako, vrlo esto preko godine, svaka je Icua da
obine radnike.
Za sve ove radove stanovnicima nije nita plaano.
Stanovnici nita ne znaju o smetnjama komorskom gospodarstvu.
3) Ovo mjesto dobilo je ime po potoku koji protjee posve blizu sela. Smjeteno je u ravnici i na
movarnom zemljitu. Zove se Sibinj. Udaljeno je od Broda jednu milju, od Osijeka 10, a o
Petrovaradina 23 milja.
Ovi stanovnici u vrijeme Osmanlija svi su bili odande ovamo protjerani, a ivjeli su kao kmetov
Sada su svi graniari rimokatolike vjeroispovijedi, osim trojice.
Imaju 83 lake divene kuice, djelomice pokrivene trskom, djelomice slamom te etiri narodn
selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se na prostoru od jednog sata hoda. S istoka mu je se
Slobodnica, sa zapada Andrijevci, sjuga Vrguzovci (Kania), sa sjevera Odvorci. Granice su m
istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Duboac a na sjeverpribliava se akovu.
Imaju oko 30 jutara obraenih oranica i neobraena, plodna a ipak prilino movarna
zemljita - nemaju nijednog rta - te oko 30 jutara boljih i bolje pripremljenih sjenokoa. Imaju ok
30 jutara jelovih i topolovih uma za loenje, ali one nisu za bolje gradnje.
Ne naziru se tragovi crkvene ili svjetovne graevine, osim skromno pokrivene i ruevne cricve
Ivana Krstitelja u kojoj slue misu. Na potoku Sibinju imaju jednu potonu vodenicu. Suma,
zelenike i ironosnih, imaju oko 12 jutara. Nemaju ribnjaka niti mlaka s ribama.
U svezi sa zemljitem stanovnici, kao doljaci, u poetku su se meusobno parniili dijelei je
budui da nita nisu imali, nego su biliprisiljeli sluiti se zemljom svojih susjeda.
Njegovu Velianstvu stanovnici nisu nita plaali osim to su besplatno obavljali vojniku
slubu.
Budui da stanovnici nisu plaali takse za razdjelbu, o njima nita ne znaju.
Dragovoljno i sami od sebe rekli su kako su sve ove toke istinite.
3

U izvorniku stoji krivo 24.

b. God. 1730. Sibinj je imao oko 100 kat. kua, novosagraenu drvenu crkvu sv. Ivana
Krstitelja s tri oltara: sv. Ivana, sv. Antuna Pad. i BDM. Slika sv. Ivana bila je naplatnu s obojenim
okvirom. Oko crkve je bilo groblje, a uz crkvu je bio toranj sa zvonom. upnik je bio fra Andrija
Duboaniri.
Izvjee o upi iz 1734. spominje kako je upa siromana. Tu se donosi i natpis s kamena
temeljca koji je postavljen 1723., a potpisnici spomenutog izvjea su Toma Stojkovi i Petar
Demir.4 U obiajniku franjevakog samostana u Slav. Brodu 1737. pie: "U predveerje sv. Ivana
Krstitelja veernja se (u samostanu) slui u sveanom ruhu. Na blagdan pak poglavar odreuje koji
e sveenici sluiti misu kod kue, a koji e ii u Sibinj, jer kada propovjednik radi propovijedi
odlazi u Sibinj, tamo odlazi i puk, i zbog toga kod kue nema propovijedi, osim ako je to mogue"5
Izvjee 1746. opirno opisuje sibinjsku crkvu i upu koju su sluili franjevci iz Kraljeve
Sutjeske u Bosni. Crkva je prostrana, dimenzija oko 22x8 m, nanovo obijeljena, lijepo opremljena.
Imala je troja vrata, kor, etiri oltara: sv. Ivana Krstitelja, BDM, sv. Franje Asikog, sv. Antuna
Padovanskog. Na lijevoj strani bila je kapela udotvorne Gospe, s kipom, sagraena prilozima
darovatelja. Uz crkvu je toranj sa dva zvona, a oko crkve groblje s dva ulaza, prostrano, oieno i
ograeno. Na oblinjem breuljku bila je drvena kapela sv. Marka. Za ureenje crkve i namjetaj
posebice je zasluan bosanski provincijal fra Filip Lastri Oevac. Pored kue je i kapela sv.
Sebastijana i Roka, sa svim potrebnim priborom za misu. Selo je imalo 103 kue, 163 obitelji i
820 katolika. upnik je fra Franjo Lavanin lan franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci. U
upi su ivjele dvije djevice: Ana Tometinovi i Klara Andraevi, s jednostavnim zavjetima
istoe, koje su vrlo vrijedno sluile crkvi i brinule se za njezinu urednosti
God. 1758. u crkvi je kip sv. Ivana Krstitelja, slika sv. Josipa, te kipovi sv. Antuna pustinjaka i
sv. Roka. Na tornju su bila tri zvona teine od oko 85,60 i 40 kg. upu je 13. srpnja 1756. fra Ivan
Sobota, predao svjetovnom sveeniku vl. Luki Mikeviu, rodom iz Kostajnice.7
God. 1760. Sibinj je imao 116 kua, 141 obitelj i 752 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan
Barjaktarovi (1,7), Ivan Bajan (1,4), Antun Blaanovi (1,3), Ilija Basanovi (3,9), Ivan Carevi
(2,5), Ivan Doberali (1,5), Ivana Diakovi (-,4), Tadija Dragojevi (1,9), Matija Dorenti (-,5),
Marko Dubravac (1,3), Mijo Demirovi (1,4), Lovro Erak (1,8), MarijaErak (-,4), Kata Geri (,2), Ivan Geri (1,8), Jakov Geri (1,5), Franjo Gelekinac (1,4), Matija Gelekiiiac (1,4), Klara
Gelekinac (-,2), Petronila Gnjavi (-,2), Nikola Gnjavi (1,2), Matija Gavrilovac (1,9), Anto
Horvat (1,6), Nikola Juri (1,2), Ilija Juri (1,3), Ivan Jureti (3,129, Petar Jureti (3,7), Jeronim
Juri (1,5), Pavao Ivandi (1,15), Matija Ibriinovi (2,11), Ivan Jeli (1,4), Ivan Kovai (2,9),
Jakov Koceljevi (1,8), Mato Koceljevi (1,3), IvanKoceljevi (1,3), IvanKitanovi (1,6), Jakov
Marianovi (1,7),
Petar Mijaljevi (1,4), Nikola Matoevi (1,4), Ilija Mijaljevi (1,5), Janja Mijaljevi (-,6), Ana
Marianovi (-,3), Bartol Paropovi (1,7), Pavao Sekuli (1,3), Ilija kuljevi (2,9), Justina
kuljevi (-,3), Marko Soljanevi (1,6), Mijo Radini (1,8), Petar Stojakovi (1,3), Ivan Stivi
(1,8), Anto Travar (1,3), Mijo Travar (1,4), Ivan Tadi (1,6), Matija Tominovi (2,9), Petar
Tominovi (3,11), Josip Topalovi (1,8), Mijo ivan (1,3), Iva Zeevi (-,8), Anto erljenovi
4

Usp. Sran (1995), 64s.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 56. U to vrijeme brodski gvardijan bio je fra Marko Gabrilovi iz Sibinja. Usp. Kronika I (1995),
43,61,77.
5
Usp. NAZ Prot, 29/1, 101-105.
7
U Sibinjn jc bilo 122 katolike i 8 pravoslavnih kua. U Kronici I (1995), 181, stoji: "20. svibnja (1767), zbog lijeenja jc
u ovaj asni samostan stigao mnogopotovani gospodin Luka Mikcvi. Braa su ga ljubazno primila i obasula ga tjelesnim
i duhovnim dobroinstvima, Napokon mu jc 26. istoga mjeseca osvanuo dan vjenoga zdravlja. Naa su ga braa na svojim
ramenima donijeli u crkvu i obavili sprovodne sveanosti. elei ispuniti njegovu elju, 27, jc svibnja u pratnji naeg
brodskog upnika bio prevezen u crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, u kojoj je sluio kao mjesni upnik, i ondje
pokopan."
5

(1,3), Marko Kovaiing (1,5), Mijo Begovi (4,14), Franjo Budinevi (1,5), Matija Babi (-,3)
Marko Berki (2,6), Pavao akmi (1,7), Ivan opo (1,4), Josip Boegovi (2,8), Petar Dripa
(1,6), Ivan Gai (1,6), Ivan Jagodanovi (1,10), Franjo Kosti (1,5),
Jakov Kostoi (1,3), Ivan Kneevi (1,6), Mijo Kapraljevi (1,3), Ilija Kokorlja (1,2), Ivan
Lubii (-,4), Franjo Manuetovi (1,7), Ivan Mari (1,6), Josip Milkovi (-,1), Martin Maar (-,2),
Jakov Radakovi (2,8), Josip Paulji (2,7), Lucija Petrinovi (-,5), Nikola Pandurevi (2,11),
Filip Stojakovi (4,16), Matija Soljanac (2,7), Bartol Soljanac (3,8), Matija Founovi (1,3),
Matija Tomaevi (1,4), Filip Jakobanovi (1,6), Grgo Jakobanovi (1,9), Nikola Mikei (1,11),
Bernardin Mikei (2,12), Anto Fogadi (2,13), Petar Lukaevi (2,16), Matija Lukaevi (3,15),
Juro Lukaevi (2,14), Anto Lukaevi (2,18), Juro Paljeevi (2,6), Marijan Varekovi (2,10),
Lucija Mikei (-,8), Marko Mikei (2,14), Ivan Blai (1,6), Nikola Pai (5,25), Andrija
Andri (2,9), Lucija Mijatovi (-,3), Matija Topalovi (1,5), Anto Topalovi (1,4), Anto Krito (,1), Jakov Puranovi (1,5), Pavao Piljakovi (1,6), Matija Piljakovi (1,3), Pavao Piljakovi (1,3),
Nikola Radini (1,6), Mijo Radini (1,3) i Ivan Vaji (3,6). U selu je bilo i 8 pravoslavnih kua.8
Sibinj je na vojnom zemljovidu iz 1780. ucrtan u dvije sekcije, pa je svaki dio i posebno opisan:
"Potoci Duboki, Sibinjski i Zavrki potok - od kojih prvi tee ispred sela, drugi kroz selo i trei
ispod sela - dolaze iz sjevernog gorja, gdje im je izvor. U ovdanjem podruju gotovo su iste
kakvoe... Oblinje sjeverno gorje, djelomino prekriveno vinogradima, a dijelom pokriveno
umom, zbog svojih dubokih ponora i strmih uzvisina, nije prohodno, osim preko uobiajenih
putova. Brda Selite, Bablja glava, Mikeia gaj i Doria bjelanovac, gusto su obrasla visokim
drveem, a brda Bacovica, Ravnac i Koin i druga najveim su dijelom obrasla gustiem, grmljem
i s poneto visokih stabala. Uzvisina Sv. Marko, na kojoj se nalazi nekoliko vinograda, dominira
nad ravnicom sela, a uzvisinom opet dominiraju brda Koin i Prasak. (...) Crkva i satniki stan u
selu izgraeni su od kamena, a crkva sv. Bartola izvan sela te upni dvor samo su drvene grae."
Istoni dio sela ovako je opisan: "U Zavrki potok, uzvodno od njegova izvora u umi ispod
brda Bjelica zvana Lunjak, u ovdanjem kraju uviru razliiti drugi mali potoci, koji vode prema
sjeveru... Njegova je voda pitka... Brdovita uma prema sjeveru, u kojoj je brdo Mladi gaj najvii
breuljak, visoka je i mladim raslinjem gusto prorasla. (...) S goletnih grebena brjegova Karlovica
i ialovac, a osobito s brda Kukman, vinogradima obraslog, prua se dobar pogled na veliku
udaljenost... Brdo Sv. Marko dominira nad ovim dijelom sela. (...) Crkva na zemaljskoj cesti i
kapela na brdu ialovac, obje nazvane Sv. Luka, izgraene su od drveta."9
Sadanja upna crkva sagraena je 1768, a 1889. na groblju kapela sv. Mateja, apostola.
God. 1837. Sibinj je imao 1039 stanovnika,101857.826,1890.855,1931.1515,1953.1552,"
a 1991. 2226 stanovnika. Pavii tvrdi kako su se koncem XIX. st. u Sibinj doseljavali Liani i
Gorani pa su oni sredinom XX. st. inili treinu puanstva.12
20.11. SLOBODNICA
Naselje se nalazi na neto povienom zemljitu savske nizine izmeu autoceste i rijeke Save, 6
km zapadno od Slav. Broda a 3 km juno od Sibinja, 92 m n/m.
Slobodnica je u srednjem vijeku pripadala crkvenom posjedu Briana. Poslije su tim
posjedom upravljali Berislavii. Spominje se 1428. i 1464. god.1 Krajem srednjeg vijeka selo se
8

Usp. NAZ Prot. 30/11, 260-265; popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 34s, 4s.
10
977 katolika, 61 pravoslavnih i 1 protestant. Usp. Schematismus deri (1837), 38.
" Usp. Koreni (1979), 646.
12
Usp. Pavii (1953), 268.
' Usp. Csanki (1894), 427; Bosendorfer (1994), 152; Markovi (1994), 154.

spominje kao malo trgovako mjesto sa svojim povlasticama, slobotinama, pa je, vjerojatno, po
tome i dobilo ime. U osmansko doba stanovnici su ostali na svojim imanjima pa su tako preivjeli
to razdoblje.
U komorskom popisu 1698. Slobodnica je ovako opisana:
a.21) Imena stanovnika i podlonika:
Grga Coli, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 4, kopa vinogr
1, jutara penice 3, jutara jema 3.
Franjo Starek, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 3, kopaa vinograda 5, jut
penice 4, voz sijena 1.
uro Saroni, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 3, vozova sije
2, najamnik 1.
Ivan Fligi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2 kopaa vinograda 3, jutara peni
3, vozova sijena 2, najamnik 1.
Franjo Mili, sinova 2, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 6, konica 2, kopaa vinograda
jutara penice 6, vozova sijena 2, najamnik 1.
Grga Matani, ki 1, volova 4, krava 2, junadi 4,, svinja 6, konica 2, kopa vinograda 1, ju
penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Nikola Ostoi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 2, kopa vinograda 1, jutar
penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
uro Coli, sinova 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 5, svinja 8, konica 4, kopa
vinograda 2, jutara penice 4, jutara jema 2, vozova sijena 3.
Miho enecki, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 8, konica 5, kopaa
vinograda 3, jutara penice 2.5', jutrao jema 0.5, vozova sijena 2.
Mato Sesarkovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 10, konica 4, kopaa vinogr
3, jutara penice 4, voz sijena 1, najamnik 1. .
VidakBerzi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1 jutro pen
Brnjak Sveti, sinova 3, keri 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2
vozova sijena 2.
Martin Tukni, sinova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutara penice 3, najamnik 1.
Miho Babi, sin 1, keri 3, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 2, kopaa
vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3.
Anton Coli, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 6, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2.
Miho Greganin, konja 2, volova 3, krava 4, junadi 6, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara
penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik L
Marin Cigisin 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro peni
1, voz sijena 1, najamnik 1.
Stepan Vinkovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3; svinja 7, konica 4, kopa
vinograda 1, jutara penice 3.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bla Jankovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa vinograda 2, voz sijena 1
najamnik 1.
Grga Pavii, sin 1, ki 1, vol 1, Icrava 2, junadi 4, svinja 4, konica 1, kopaa vinograda
jutara penice 2, najamnik 1.
Brnak Prihi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 3 jutara penice 2.
Pavo uki, vol 1, krava 2, june 1, ovca 1, svinja 4, konica 8, kopaa vinograda 3, jutara
penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
1

Mauran (1988), 170-173. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Z!obodnycza (1428), Zlobothnycha (1464),
Szlobodnicza (1698).

Franjo Miki, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 10, konica
kopaa vinograda 3, jutara penice 5, vozova sijena 3.
Tomo Milanovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 6, konica 4
kopaa vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnika 2.
Grgi Berii, sin 1, voli, krava 2, junadi 2, svinja 4, konica 3, kopa vinograda 1, jutara pen
2, voz sijena 1, najamnik 1.
Mili Vueti, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 3, juta
penice 3, vozova sijena 3, najamnika 3.
Ukupno: sinova 30, keri 17, konja 6, volova 36, krava 46, junadi 69, ovaca i koza 28, svinja
konica 77, kopaa vinograda 52, jutara penice 74.5, jutara jema 7.5, jutro zobi 1, vozova sije
79, najamnika 20.
2) Svi gore spomenuti eli ivjeti vojnikim ivotom i drati oruje.
Grga Coli, Franjo Miki s ostalim, poslije prisege, rekli su:
Ovi graniarski stanovnici nisu sposobni obraivati svoje seljako gospodarstvo i svoju zemlju
zato ne trae druga susjedna; dapae, njihovo zemljite koriste susjedna sela. Ovaj posjed batin
su od svojih prea, a ne nekom doznakom, i zato do sada nisu nita plaali uime poreza ili nameta
na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i od njih ne prima nikakvu naknadu.
Samo i jedino je 1694. g. cijelo selo, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, platilo istom
gospodinu pukovniku Gibi 32 florina vojnice, bez priznanice. Drugih nikakvih obveza niti nameta
do sada nisu plaali.
Brodskom prekosavskom zapovjedniku moraju godinje, bez naknade, davati tri kosca, te
neprestance ii na strae i besplatno obavljati vojniku slubu.
Za brodsku tvravu svaka kua mora nasjei, dovui i ukopati 15palisada. Isto tako moraju
godinje besplatno davati 20 radnika, isto toliko dana, bez ikakve naknade i hrane.
Svake godine moraju iz Osijeka dovlaiti hranu i lake streljivo bez novane naknade; poneka
im se, ipak, dadne sijeno i kruh.
Za sve ove radove stanovnicima nikada nita nije plaano.
O smetnjama komorskim slubenicima stanovnici ne znaju nita.
3) Ovo mjesto nalazi se u poplavnom, barovitom a nizinskom predjelu rijeke Save. Selo se od
pamtivijeka zvalo Slobodnica. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradi
23 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 263 osrednjih kuica sagraenih od prikladna diveta, pokrivenih djelomice trskom,
djelomice slamom, te tri i pol narodna selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prost
jedne ugarske milje. S istoka mu je pusta Greda4, sa zapada Sibinj, s juga selo Varo5, sa sjever
mei s Brsanicom6. Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Duboac, sjuga Teanj; na sjeveru
dodiruje granice Poege.
Ima oko 150 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, a polovica je izloena poplavi; oko
10 jutara djelomice obraenih a djelomice pustih rtova, te oko 20 jutara boljih sjenokoa. Ima ol
250jutara uma za loenje i laku gradnju, najee johovina.

3
4

U izvorniku grekom stoji 10.

Danas, vjerojatno, rudina Ogrcdak.
' Brodski Varo, sastavni dio Slav. Broda.
Nepoznat lokalitet.

Ne naziru se tragovi crkvene niti svjetovne graevine. Ima tri potone vodenice na potoku
Reici. Ima oko 100 jutara ironosnih uma, hrastovih i zelenike, do sada slobodnih odirovine
Ima obilje ribnjaka i bara u kojima tokom izlijevanja Save ima riba i drugoga.
Osmanski gospodar bio je brodsla spahija Begovi kome su godinje morali kupiti konja za 20
florina, i svaki je stanovnik tijekom godine tri dana morao besplatno raditi, a isto tako morali su
dati oku i pol maslaca.
Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila.
Osmanskom caru svaka je kua davala 3 florina te su bili prisiljeni obavljati tekue radove na
mostovima prema Osijeku i drugo.
Njegovu Velianstvu, osim nameta to su dali 1694. g. u vrijednosti 32 florina te obveze
besplatno vriti vojniku slubu, drugo nisu plaali.
Stanovnici tvrde kako im je to odredio gospodin pukovnik Giba.
Stanovnici skupa sabrani, za opisane toke, dragovoljno su rekli da su posve istinite.
b. God. 1730. Slobodnica je imala oko 25 kat. kua, a sluili su je brodski franjevci. U njihovu
obiajniku iz 1737. - to znai daje prakticirano od davnina - pie da jedan sveenik zbog uskrsne
ispovijedi treba etvrte korizmene nedjelje ii u Slobodnicu, po mogunosti za misu na sv. Filipa
i Jakova, "odri misu i obavi blagoslov prema seoskom obiaju na dan Uzaaa", na svetkovinu sv.
Klare, na blagdan sv. Katarine te za Boi.7
God. 1758. opisana je kapela u Slobodnici, sagraena od hrastovih greda, dimenzija oko 14x6
m, sa dvojim vratima, korom i tri oltara: sv. Marka, sv. Klare, sv. Katarine Bolonjske. Imala je
toranj s dva zvona od oko 40 i oko 20 kg.8
God. 1760. u Slobodnici su bile 72 kue, 121 obitelj i 741 katolika, a kuedomaini su bili:
Andrija Matanovi (4,20^, Ivan Frajnkovi (1,6), Petar Jankovi (1,8), Nikola Kovaevi (3,26),
Ivan Stani (-,3), Marija Sesarkovi (-,5), Matija Stivi (2,9), Pavao Bemeti (1,7), Marin Stani
(1.7), Marko tivi (2,10), Jakov Hervatovi (2,14), Ilija urevi (1,6),
uro Diakovi (3,18), Jakov Diakovi (1,10), Stjepan Babi (1,3), Stjepan Stari (1,7), Luka
Fukovi (2,11), Stjepan Pelanovi (1,15), Tadija Koli (1,4), Stjepan Koli (2,8), Eva Paulovi (,6), Mijo Franjeti (3,1), Marko Dami (3,15), Stjepan Prizni (1,6), Antun Mili (1,12), Bla
Fligi (2,9), Marin Fligi (2,14), Jakov Fligi (2,6), Josip Marievi (2,11), uro Marievi (3,9),
Andrija Vukoti (3,13), Martin Vukoti (2,11), Stjepan Filoevi (1,13), Marin Janeti (3,16),
Martin Vinkovi (3,9), Antun Vinkovi (1,8), Bartol Vinkovi (1,8), Marin Vinkovi (3,11),
Marija Vinkovi (-,4), Josip Raki (1,6), Adam Vinkovi (1,3), Mijo Kneevi (2,10), Antun
Kneevi (2,12),
Stjepan Domankui (2,14), Franjo imenii (2,11) Grgo uki (2,7), Martin uki (1,10),
Antun Bili (2,8), Stjepan Bili (1,6), Marin Mataevi (3,15), Mijo Gardi (1,6) Ivan Karagi
(1,5), Kuzma Horvatovi (1,6), Pavao Horvatovi (1,3), Mato Mikovi (1,4), Ivan Filagi (1,9),
Filip Pavoevi (1,11) Franjo Pavoevi (-,6), Gabrijel Frajnkovi (2,13), Stjepan Matanovi
(2.8), Luka karojni (1,4), Tomo Miki (1,10), Ivan Miki (5,32), Stjepan Domankui (5,28),
Karlo'Miki (-,11), Ivan Frajnkovi (1,8), Marin Kovaevi (5,36), imun Vukoti (1,9), Marko
Franjeti (2,12), Kuzma Tomaovi (2,10), Andrija Blaevi (1,5) i Mato Kargi (1,7). God.
1769. Slobodnica je imala 71 kuu, 161 obitelj i 662 katolika.''
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Slobodnici pie: "Mali potok, koji ovamo tee, gubi se u
ovdanjim poljima, sadri malo vode, ljeti je veinom suh... Potok Mrsunja... zbog duboko

Kronika I (1995), 51, 55, 57, 63, 69, 71.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 96; 30/11, 277s,
" Usp. NAZ popis, kut. 89, 157-159; 32/IV,-124.

muljevita dna u ovom podruju moe se prelaziti samo za niskog vodostaj a po prolaznoj stazi od
Kanie prema Brodu. Bara s ove strane potoka, na livadi koja pripada selu, i dvije barske grabe, s
obje strane povienog polja zvanog Kovaica, prohodne su... tamo gdje za lijepa vremena budu
djelomino suhe... Kad se pak pri porastu vodostaja Save potok Mrsunja izlije, spomenuta bara i
barske grabe budu sasvim preplavljene i potpuno neprohodne od 8 dana do 24 dana, a ako
izljevanje Save pogora poplavu, potpuno su neprohodne tri do etiri tjedna pa i dulje. Male
umske povrine u blizini sela i na polju Kovaica obrasle su mladim hrastovima. (...) Put za Brod
kroz barovitu seosku livadu i dalje prema Brodu preko bare Jelas veinom je vrlo teko prohodan
lakim kolima, a za dugotrajno loa vremena neuporabljiv.:.."10
God. 1789. u Slobodnici je osnovana upa. Crkva sv. Marka poeta je graditi 1830. U
Slobodnici je 1837. bilo 977 katolika,fi 1857. 916, 1890. 845,, 1931. 881, 1953. 921,12 a 1991.
1302 stanovnika. Poetkom XX. st. u selo je doselilo neto Lian a.13
20.12. ZAVRJE
Selo se nalazi s desne strane potoka Kapraljevca, 8 km sjeverozapadno od Slav. Broda, na
desnom odvojku s regionalne ceste izmeu Bartolovaca i Sibinja, 119 m n/m.
Ponad sela otkrivena je jedna rimska straarnica koja je kontrolirala prolaz trgovakih
karavana ovdanjom okolicom.
U osmansko doba Zavrje se spominje 1545. kao selo brodskog kadiluka u vrhovakoj nahiji.
U komorskom popisu 1698. Zavrje se spominje ali nije opisano.1 U kanonskim izvjeima
selo je ukljueno u Sibinj. Ipak u katastarskom planu Sibinja 1781. vidi se kolnik za Zavrje, a
1858. selo se spominje skupa sa Sibinjem.2
God. 1890. Zavrje je imalo 199,1921.195,1948. 322,1961/324,3 a 1991. 348 stanovnika.

111

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 64s.

" Usp. Schematismus cleri (1837), 37; (1873) 31; (1928), 59. '
12
Usp. Koreni (1979), 646.
13
Usp. Pavii (1953), 268s. U Kronici Franjevakog samostana, IV (1879.-1932.) (rukopis) str. 122. pie: "Ovog proljea
1902. poeli su se naseljavati u okolicu brodsku, Galcijani, grkokatolici veinom, i to u tolikom broju da im jc bio
potreban duhovni pastir. Stoga jc Biskupija krievaka obnovila i podigla Vikarijat osjeko-baki, a imenovan je vikarom
gosp. Kocak, prije bivi tajnikom biskupa krievakog presv. gosp. Drohobeckog. Sjedite toga generalnog vikara rcv.
dom. Kocakova jest grad Brod, u privatnoj kui. Vjernici su njegovi po okolinih upa ratrkani. Ima ih: u upi brodskoj,
garinskoj, trnjanakoj, andiijevakoj, u podvinjskoj, Podcrkavlje, Sibinj, orijevakoj, bebrinskoj, kanikoj, umeostkoj
itd.". upe su ustanovljene: Sibinj 1908., a crkva Uspcnijc Presv. Bogorodicc sagraena 1953.; Kania, ustanovljena
1908. a crkva Roenja presv. Bogorodice sagraena 1936. god. Usp. Draganovi (1975), 181s.
1
Usp. abanovi (1982), 219; Mauran (1988), 199. Tu pie Zavcrczy (1698).
2
Usp. Markovi (1994), 48, 166s.
3
Usp. Koreni (1979), 647.

XXI. OPINA SIKIREVCI

21.1. JARUGE
Jaruge se nalaze 32 km istono od Slav. Broda, 3 km zapadno od Sikirevaca, nedaleko od
rijeke Save, 87 m n/m.
U srednjem vijeku blizu Samca bila je vana skela, zvana Mihaljevaki brod, preko koje je
tekao veliki promet iz Slavonije u Usoru i dalje u Bosnu. Da bi taj vani put zatitili od
osmanlijskih provala, Berislavii su oko 1500. sagradili tvravu Jarki (Arky) koja je kasnije
pripadala vlastelinstvu Gorjanskih (ogranku Banica). Osmanlije su je zauzeli u jesen 1536. kad i
srednju Slavoniju od Cernika do Poege.1
U popisu naselja 1698. Jaruge se ne spominju, a 1730. selo je imalo 28 kat. kua i drvenu
kapelu sv. Marka evaneliste. Izvjee 1734. kao predstavnici sela potpisali su Bartol urievi i
Bla Miloevi.2 God. 1746. selo je imalo 29 kat. kua i 221 katolika, a za kapelu su nabavili zvono
od oko 25 kg. Prema izvjeu 1758. kapela je posveena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja. Tu se
istie kako im je lake i zgodnije ii u Kopanicu nego u Svilaj, Groblja nisu imali niti su ga - kako
stoji u izvjeu - zbog poplava mogli imati, pa su se sahranjivali u kopanikom groblju Gradac.
God. 1760. Jaruge su imale 34 kue, 34 obitelji i 246 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Stjepan Mariki (-,10), Mijo Obterki (5,18), Petar Obetrki (2,9), Franjo Ulamii (2,13), Ivan
Vidakovi (2,13), Bla Begmeti (-,4), Petar Gabri (-,5), Marko Tukarevi (-,3), Matija Brenti
(1,3), uro Tomi (1,11), Ivan ivkovi (-,6), Ivan Jurkovi (-,3), Petar Brenti (-,4), Jakov
Perger (1,8), Stjepan Radi (1,8), Mijo Mikoevac (1,7), Anto Tukarevi (1,7), Petar urkovi
(1.3), Ilija Deanovi (-,4), Marko ivkovi (-,5), Ivan Deanovi (1,9), Andrija Deanovi (1,5),
Ivan tivi (1,10), Matija urikovi (1,9), Andrija Grani (1,10), Anto Grani (1,7), Matija
Karevi (1,9), Mijo Duki (1,6), Filip Duki (2,8), Jakov Kovaevi (1,5), uro urikovi
(1.4), Ivan Toraki (1,5), Anto Iakovi (1,8), Ivan Vlaini (1,7).
U sljedeem izvjeu (1765.), zbog spomenutih razloga, Jaruge su bile pripojene kopanikoj
upi, a crkvenjak je bio Marijan Degmei.1

' Usp. Bosendorfer (1994), 180; Pavii (1953), 236, 257, 263; Bojanovski (1981), 11, bilj. 3. U izvorima stoji: Jaruge
(1730).
Usp. Sran (1995), 75.
3
Usp. NAZ Prot. 29/1, 55, 100; 30/11, 222; popis, kut. 89, 192s. Ima i drugi popis, neto izmijenjen, str. 205s; 31/111, 35.
2

Uz vojni zemljovid iz 1780. o Jarugama pie: "Rijeka Sava nizvodno od ardaka Petraevac
iroka je 340 koraka, a ovdje u okolici straarnice Brdarica do ardaka Zorica iroka je 330
koraka. Njezina ovostrana strma obala, visoka est stopa, dominira nad visokom, gustom umom
obraslom obalom na turskoj strani. Barska graba Berava bila je prije natapana pri porastu
vodostaja Save. Nakon izgradnje nasipa na toj rijeci, ime je sprijeeno njezino izlijevanje, vie ne
dobiva vodu iz te rijeke. Stoga je ljeti kod sela esto potpuno suha i prohodna. No, gdje se kroz
barsku grabu Moravnik spaja s Mostavnikom, samo rijetko presui, pa je na tom podruju
neprohodna, osim preko drvenog mosta. Meu poznatim movarama, koje se proteu prema
sjeveru, sve do puta koji odavde vodi do Prnjavora, najvea je stalna movara Gakova. Ona se
nikad ne moe prijei. Otkad je izgraen nasip ostale movare ljeti presue... Nakon to presue,
koriste se kao seoske livade."4
Kad je 1789. osnovana upa u Sikirevcima, njoj su pripojene Jaruge. God. 1837. selo je imalo
3675,1857. 320,1890. 324,1931. 360,1953. 376,6 a 1991. 679 stanovnika. God. 1865. u selu je
sagraena crkva Gospodinova Uzaaa.7
21.2. SIKIREVCI

Sikirevci se nalaze izmeu rijeke Save i autoceste, 35 km jugoistono od Slavonskog Broda, na

regionalnom putu u smj eru Slav. Samca, 87 m n/m.
Selo se u srednjovjekovnim izvorima ne spominje. U osmansko doba spominje se 1545. kao
varo u brodskom kadiluku,1 to daje naslutiti da je i ranije postojalo.
U prvom popisu upa Bosne Srebrene Sikirevci su upa koju slue franjevci modrikog
samostana.2 Biskup fra Tomo Ivkovi sikirevaku upu naziva Rastiem - jer su se vjernici
najee sastajali na spomenutom groblju - i tu je on (1630.) krizmao 650 katolika.3 Biskup fra
Jeronim Lui u svom izvjeu pie: "Pomou Bojom vrlo dobro i uspjeno smo se 20. listopada
1637. amcem prevezli preko rijeke Save u mjesto koje se zove Sikirevac i to uspjeno, bez ikakve
smetnje i zapreke i tako sretno izili iz Bosanskog Kraljevstva i preli u Kraljevstvo Slavonije, gdje
su nas vjernici doekali vrlo pobono, izaavi pred nas sa pjesmama, duhovnim pohvalama i
procesijama."4
U komorskom popisu 1698. Sikirevci su ovako opisani:
a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika:
laka Jarii, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutara penice 2, vozova
sijena 3, najamnik 1.
Marian Benakovi, ovaca i koza 6, svinja 3, njamanik I
Franjo Markovi, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i Jcoza 5, svinja 2, konica 3, jutara penice 0.
voz sijena 1, najamnik 1.
Martin Dori, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1,
najamnik 1.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 118.

358 katolika i 9 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 31. O Jarugama usp, Mijo ivkovi "Jaruge poslije
osloboenja Slavonije od Turaka", akovaki vezovi, Prigodna revija, akovo, 1997,42-46.
fl
Usp. Koreni (1979), 645.
7
Usp. Schemathmus (1873), 26; (1928), 50.
1
Usp. abanovi (1982), 219.
2
Usp. Zirdum (1982b), 188; Pandi (1965), 222.
3
Usp. Draganovi (1934), 77.1 Maravi 1648. upu naziva Rastiem.
4
Draganovi (1982), 88.
5
Mauran (1988), 128-131. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sichireuaz (1623), Sikirevaz (1637), Szekirevacz
(1698), Szekirievacz (1730), Sikirevac (1760).
5

Petar Banakovi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1.

ura Dimi, ki 1, ovaca i koza 4, svinja 3.
Jaka Simiovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1
Mato Nikoli, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 4, voz sijena 1, najamnik 1.
Ivan Galovi, sinova 2, ki 1, volova 3, krava 2, junadi 3svinja 2, jutara penice 2, vozova sijen
2, najamnika 2.
Miho Galovi, sinova 2, ovaca i koza 4, vozova sijena 2.
Mato Benekovi, konica 3.
Martin ivi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1.
Grgo Jari, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Nikola Rakii, sinova 2, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Franjo Lui, sinova 3, voli, krava 2, junadi 3, svinja 4, jutro penice 1, najamnik 1.
Marko Dievi.
Nikola Vukadinovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Sekan Tomi, ovaca i koza 5, konica 1, jutara penice 2.
Mato ivkovi, sin 1, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 2.
Mato Lovi, sin 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice 2, najamnik 1.
Nikola Milusuanin, ovaca i koza 2.
Martin Belgradac, sin 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Ivan Brodac, sin 1, svinja 1, jutro penice 1.
Mata Piani, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1.
urka Koprina, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena
Jurica Valkovi, sin 1, vol 1, krava 1, june I, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Andria Dianovi, vol 1, ovaca i koza 4, konica 4, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1
Marian Dianovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamni
Janko Vuinovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovca 1, svinja 1, konica 1, kopa
vinograda 1, jutara penice 3.
Grgo Vuinovi, sinova 2, volova 2, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1.5.
Marin Jaki, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Nikola Frani, junadi 2, jutro penice 0.5.
Tadia Jelei, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5.
Miat Svetanovi, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 0.5.
Ukupno: sinova 27, keri 12, volova 16, krava 21, junadi 24, ovaca i koza 52, svinja 24, kon
36, kopa vinograda 1, jutara penice 30, vozova sijena 24, najamnika 136.
2) Ovi pogranini stanovnici ele dragovoljno vriti vojniku slubu.
Osobno nazoni Martin Simi, Jaka Jari, Marian Dori, poslije prisege, rekli su;
Ovi stanovnici, zbog nedostatka radne stoke i oskudice u ljudstvu, nisu sposobni obraivat
svoje seosko gospodarstvo i zemlju pa zato ne trae druga susjedna zemljita. Ovaj su posjed
stanovnici batinili od svojih prea, a ne doznakom nekih komorskih slubenika, te do sada n
plaaju poreza niti nameta na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima a onda vrhovni zapovjednik straa
Maleni. Oni besplatno vre pravne usluge.
Budui da su stanovnici do sada ivjeli s vojnikim povlasticama, nisu davali vojnice niti
nameta, niti ita to bi to nadomjetalo.
Ovi stanovnici plaui otkrivaju, osim to su do sada bili duni neprestano besplatno obavlja
h

U izvorniku, grekom, stoji 4.

vojniku slubu, da su tijekom godine trpjeli u svojim privatnim poslovima velike tete i izdatke
prilikom dolaska i odlaska carske vojske. Tako slino, zbog vrlo estih upada Osmanlija, prisil
su naputati te obnavljati svoja prebivalita.
Tijekom utvrivanja brodske tvrave stanovnici ovoga posjeda morali su nasjei i odvui 500
veih palisada. Isto tako, morali su tijekom ljeta neprestano davati tri radnika bez novane
naknade, ali uz dostatno kruha.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe moraju, prema potrebi, bez ikakve naknade voziti
carske ivene namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod, na savske granice.
Za navedene kmetske i vojnike radove stanovnicima nije nita plaano.
O brodskim komorskim slubenicima stanovnici poneto dobro znaju, ali ipak ne znaju glede
njihovih stvarnih zapreka.
3) Ovo mjesto smjeteno je meu vonjacima, a njihov je teritorij izmeu bara i suha zemljita.
Zove se Sikirevac. Udaljeno je od Broda 4, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 15 milja.
Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi jednog osmanskog posjednika koji je
stanovao u ovom mjestu; sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi.
Selo ima 34 bolje kuice nainjene od iblja, oblijepljene glinom, djelomice pokrivene trskom
djelomice Ijesama (drvenim pleterom). Ima jedno cijelo narodno selite. Teritorij ovog posjed
prostire se na prostoru jedne ugarske milje. S istoka mu je Babina Greda, sa zapada selo Beravci,
juga preko Save pusta Crkvina, sa sjevera mei selom Gundincima. Granice su mu: s istoka
Nijemci, sa zapada Brod, s juga preko Save pusta utvrda Modria, sa sjevera pribliava se akov
Ovome selu pripada 150jutara boljih oranica i neobraene zemlje, koju izlijevanje Save obiaj
poplaviti - rtova nema - te oko 30 jutara sjenokoa koje, kao to je spomenuto, poplava obiaje
unititi. Ima oko 200jutara uma za loenje i lake gradnje, najee su tisove i jelove.
Na drugoj strani Save, na povienu zemljitu, nalazi se poruena utvrda Sikirevac, odatle su
vrijeme prenoenja, ostavili to ime. Vodenica, niti tragova njihovih uz Savu, nemaju. Ima oko 50
jutara ironosnih uma i zelenike do sada slobodne o irovine. Imaju puno bara koje nemaju riba,
ali vrve kornjaama.
U osmansko doba u ovom je mjestu bio prijevoz (skela) i pristojba koju je naplaivao jedan
osmanski povjerenik, a o vozarini stanovnici ne znaju.
Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Akseni-aga sikirevaki, kome kao naknadu
stanovnici nisu nita plaali, nego su, kao naknadu, bili duni raditi na skeli.
Do sada uope nisu plaali nikakve desetine.
Osmanskom caru kao naknadu svaka je kua godinja morala platiti 3 florina, te besplatno
obavljati tekue poslove na mostovima prema Osijeku i skeli.
Njegovu Velianstvu osim stalne vojnike slube i kmetskih obveza, koje su do sada besplatn
bili duni obavljati, drugo nisu plaali.
Do sada nikakve vojnice nisu plaali.
Ove gore, ope i pojedinano iznesene toke, stanovnici su dragovoljno potvrdili i zasvjedoili.
b. God. 1730. Sikirevci su imali oko 30 katolikih kua i novu kapelu sv. Nikole. Izvjee
(1734.) ispred sela potpisali su desetar Petar ivi i Ivan Rakiti. God. 1746. selo je imalo 41 kuu
i 398 stanovnika, a za kapelu su nabavili zvono od oko 20 kg. Crkvenjak je bio Bartol Galovi.
Sahranjivali su se u amakom groblju.
God. 1760. Sikirevci su imali 81 kuu, 129 obitelji i 844 katolika. Kuedomaini su bili:
Marijan Galovi (5,23), Andrija Galovi (1,12), Amboa Galovi (1,8), Ivan Galovi (1,7), Antun
Galovi (2,8), Antun Nikoli (6,22), Josip Nikoli (2,9), uro Nikoli (1,8), Augustin Nikoli
(2,21), Marko Rakiti (3,16), Bla Rakiti (2,12), Bartol Rakiti (1,9), Matija Rakiti (2,159,
Pavao Rakiti (4,26), Petar Rakiti (1,7), Nikola Rakiti (2,10), Marijan Jori (2,9), Grgo Jori
(1,8), Marijan Jori (2,9), Bla Jori (1,9), Mijo Jori (1,9), Ilija Jori (1,8), ivko Jori (1,9),

Tomo Jori (2,10), Martin Jori (2,14), uro Galovi (2,10), Jakov Galovi (1,5),
Pavao Galovi (1,7), uro Markovi (1,3), Franjo Bileokopi (1,5), Mato Markovi (3,14),
Luka Markovi (2,11), Martin Markovi (3,21), Marijan Prakaturi (1,6), Marijan Dimi (1,7),
Bartol Prakaturi (1,6), Marko Zei (1,14), Mato Prakaturi (1,6), Juro Radovan (4,14), Franjo
Markovi (2,18), Juro Dimi (1,7), Tomo ivi (2,12), Mato ivi (2,18), Mijo ivi (1,8), imo
ivi (1,6), Mijo ivi (3,15), Boo ivi (1,7), Ivan Zivi (3,18), Ilija ivi (1,14), uro Rakiti
(3,12), Mijo Nikoli (1,4), Ilija ivkovi (-,3), Martin Benakovi (1,12), Mijo Benakovi (2,16),
Ambroa Lui (1,5), Grgo Lui (1,10), Bla Lui (1,8), Marko Lui (1,8), Ivan Lui (1,3),
Martin Lui (3,16),
uro Lui (3,12) Bartol Lui (1,5), Matija Lui (1,15), Mijo Lui (1,10), Andrija Lui
(3,15), Ivan arevi (1,9) Tomo arevi (1,3), Mijo Lui (1,7), Andrija Lui (1,9), Ivan Lui
(1,10), Luka Lui (3,21), Mijo Benakovi (1,9), Marijan Dimi (1,10), imo Dori (-,8), Mijo
Dori (1,9), Marijan Dori (2,8), Ilija Rakiti (-,5), Marijan Galovi (-,7), Bartol Galovi (3,14),
uro Jori (-,2), Ivan Dori (-,9).7
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Sikirevcima pie: "Ovo veliko selo lei na neto povienom
terenu ispod kojeg se nalazi blato ili bara Vuica. Ona je iroka od 40 do 60/70 koraka. Osim
preko mostova prohodna je samo za jako vrueg ljeta. Bare i blatna mjesta, kako na poljima
i livadama prema Savi, tako i izmeu Bebrine i Gundinaca, za kina su vremena takoer
prohodni samo uobiajenim putovima, na kojima su dijelom premoeni s nekoliko
mostova. (...) Seoska je crkva zidana, a asniki stan i crkva izvan sela na groblju drvene su
grae"8.
Sikirevci su 1789. odvojeni od Kopanice u posebnu upu. Na groblju je (1813.)
sagraena crkvica sv. Magdalene. God. 1837. selo je imalo 1765,y 1857.1682,1890.1508,
1931.1376,1953.1811,10 a 1991. 2076 stanovnika. Puka kola u Sikirevcima otvorena je
1831., a prvi uitelj bio je bivi klerik akovakog sjemenita Nikola Galovi-Markovi.
kolu je pohaalo 60 djeaka i djevojica. Prvu kolsku zgradu od hrastovine sagradio je
(1836.) tesar Tomo Rakiti. Od 1850. sikirevaku kolu pohaala su i djeca iz Jaruga,
Kruevice i Slav. amca." Crkva sv. Nikole sagraena je 1852. godine.12

Usp: NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 207, 212; popis, kut. 89,190-192. Ima jo jedan, neto izmijenjen popis, str. 203205. 31/111, 35; Sran (1995), 43.
" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 126s.
'' 1765 katolika i 3 pravoslanih. Usp. Schematismus (1837), 31; Draganovi (1975), 149.
1,1
Usp. Koreni (1979), 646.
" Usp. Horvat (1936), 136s.
12
Usp. Schematismus (1873), 26; (1928), 49s.

XXII. GRAD SLAVONSKI BROD

22.1. BRODSKI VARO

Pod Brodskim brdom, 3 km sjeverozapadno od grada, dijelom uz stari prigorski kolnik,
smjeteno je gradsko naselje Brodski Varo, 104 m n/m.
Tu su oko 1770., po odredbi vojnih vlasti, preseljeni stanovnici Gornje brodske varoi, koja se
nalazila u jezicu izmeu Mrsunje i rijeke Save te u okolici. Naime, na karti iz 1763. kue su jo na
starom mjestu, a ve na sljedeoj karti 1776., ondje ih vie nema. Sve to je reeno o prolosti
Broda djelomice se odnosi i na Gornju Varo.
U ranijim izvjeima Brod se uzima kao cjelina, jer su brodski franjevci sluili vie okolnih
sela. God. 1746. u statistikama se odvaja Brod od Gornje Varoi u kojoj su bile 82 kue i 531
katolik.1 Prema izvjeu 1758. u Gornjoj Varoi bila je skromna drvena kapela sv. Roka,
dimenzija oko 6x4 m. Nisu imali svoje groblje nego su se sahranjivali s ostalim Broanima na
mjestu zvalom Brekinja, kod kapele sv. Lovre.
God. 1760. u Gornjoj Varoi bila je 71 katolika kua, 108 obitelji i 525 katolika.
Kuedomaini su bili: Marin Luki (1,8), Mijo Luki (1,5), Stanislav Bini (1,7), Marin Coli
(2.4), imo Radoevi (2,8), Ivan Radoevi (1,6), Anto Jargi (1,5), Matija Jargi (3,13), Mijo
Jargi (2,8), Matija Pavii (2,11), Marin Petrakovi (1,4), Stjepan Bikevi (1,3), Mijo Jurakovi
(1,3), Augustin ivkovi (2,11), Juro ivkovi (1,9), Juro Teki (1,6), imun ivkovi (2,8),
Marin Jurevi (2,13), Mijo Diakovi (2,8), Martin Tonki (1,5), Stjepan Tonki (1,7), Manda
Vargi (-,2),
Mijo Filaidi (1,5), Grgo Galovi (2,9), Matija Petrovi (1,5), Franjo Teki (2,11), Nikola
Franji (-,3), Mijo Raikovi (-,7), Anto Berzi (3,8), Juro Vargi (3,15), Ivan Galovi (1,5),
Marko ii (1,5), Tadija Timaki (1,9), Grgo ii (1,7), Luka Tomaki (2,9), Anto Odalovi
(1.5), Lovro Tomaki (2,6), Jeronim Filaidi (1,4), Ivan Barievi (4,22), Ivan Vinkovi (2,7),
Tomo Vinkovi (4,15), Pavao Filaidi (2,7), Stjepan Filaidi (1,5), Mijo Tomaevi (1,4), Bla
Bogdanovi (1,3), Mijo Galovi (3,12), Stjepan Filaidi (2,10), Ivan Filaidi (1,10), Matija

Usp. NAZ Prot. 29/1, 94.

Gregurevi (2,8), Petar Jankovi (1,3), Mijo Gali (2,8), Marin urevi (2,7),
Franjo imuni (3,19), Marija imuni (-,1), Marin urevi (-,2), Matija Jankovi (1,6),
Jeronim Beni (1,2), Stjepan Petrakovi (2,13), Stjepan Vargi (1,4), Ilija ani (2,16), Nikola
ani (1,5), Anto Vargi (2,8), Juro Grozi (1,8), Nikola Vidai (1,7), Marko Kova (1,5),
Martin Sinii (2,10), Petar Vargi (1,3), Tomo Stani (2,6), Grgo Petrovi (2,7), Stanislav
Galovi (2,6), Jakov Beni (2,9).2 Glavnina navedenih stanovnika preseljena je u Brodsku
Varo.
Do kraja XVIII. st. naselje je sporo raslo. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brodskoj Varoi stoji:
"Sjeverne uzvisine djelomino pokrivene rijetkim drveem i bunjem, a djelomino vinogradima,
dominiraju nad selom i njegovom ravnicom. Zemaljska cesta iz smjera Gromanika... prolazi tik
uz selo i ostavlja ga sa svoje desne strane... Odavde je put prema Brodu po loem vremenu kolima
vrlo teko prohodan zbog namoena blatna tla, naroito na mjestu gdje prolazi kroz gotovo stalnu
barsku grabu. (...) Put koji ide od sela kroz livade prema potoku Mrsunji za kina je vremena
potpuno neprohodan preko bare Jelas. asniki stan u selu zidana je zgrada."3
Na Budainki, sve do novijeg doba, nije bilo kua. Ta livada dobila je ime po brodskom asniku
Budiju, koji ju je darovao Broanima.4
God. 1837. Varo je imao 785,51857.797,1890.1156,1931.1730,1953.1258,a 1991.1546
stanovnika.
Do poetka XX. st. naselje je bilo odvojeno od Broda, U njemu je 1845. sagraena crkva sv.
Roka. upa je ustanovljena 1961, a crkva Krista Kralja sagraena 1971. god.7
22.2. PODVINJE
Naselje je smjeteno na podnoju junih ogranaka Dilja, gdje humovito zemljite prelazi u
savsku ravnicu, pored regionalne ceste - sada izmeu autoceste i gorja - 4 km sjeverno od rijeke
Save, na 117 m n/m. Naziv je dobilo po breuljcima gdje je stanovnitvo gajilo vinovu lozu.
Selo je pripadalo posjedu Berislavia a u ispravama se spominje 1436, 1455, 1466, 1483,
1484. i 1499. a kao vlasnik (1483.) spominje se Petar Podvinjski, odnosno Ladislav.1
U osmansko doba u Podvinju su ivjeli starosjedioci, a srednjovjekovna crkva sv. Antuna bila
je upna crkva i za brodske katolike. Biskup fra Jeronim Lui, nakon to je pohodio susjedne
upe Dubovik, Vrhovine i Garin, pie: "Onda sam 10. svibnja (1638.) stigao u tvravu Brod, koja
je smjetena pored rijeke Save. Ovdje stanuju osmanlijski monici i to u velikom broju, a krani
ive pomijeani s njima. Zbog velikih nepravdi to trpe od dolazeih vojnika, utjeu se u zatitu
gore spomenutim velikaima i oni ih brane. Ovdje izvan utvrde imaju kamenu crkvu, udaljenu
etiri tisue koraka, posveenu sv. Antunu Padovanskom. upa pripada samostanu u Velikoj.
Sakramente vjernicima dijeli fra Anto iz Poege sa suradnicima. Ovdje sam pod sveanom
misom, u biskupskom ornatu, uz sudjelovanje 15 franjevaca sakramentom potvrde okrijepio 1523
osobe obaju spolova."2 Biskup fra Marijan Maravi krizmao je (30.XI.1648.) u Podvinju 88
katolika.3
2
1

Usp. NAZ Prot. 30/11, 276, 293; popis, kut. 89, 152-154.
HNTZ, Brodska pitlcavnija (1999), 66s.
* "Godine 1745. vratili su sc krajiki pjeaci iz talijanskih krajeva s najveom pohvalom za herojska djela. Oni su ondje
tri pune godine vjerno sluili kraljici. Stoga su odmah poslani drugi, njih preko dvije tisue, s pukovnikom Brodske krajine
plemenitim gospodinom Adamom Budajcm". Kronika I (1995), 105.
3
Usp. Schematismus (1837), 34.
6
Do 1900. naselje jc nazivano Varo. U njemu su bili dijelovi naselja: Bci pod Brdom, Marinci Brdo i Selite.' Od
1900. do. 1961. posebno jc biljeeno naselje Varoko Brdo. Usp. Koreni (1979), 645.
7
Usp. Schematismus (1928), 54; Draganovi (1975), 15!.
1
Usp. Csanki (894), 422, 446; Bosendorfer (1994), 148; Markovi (1994), 170s.
2
Draganovi (1982), 91.
3
Maravi (1887), 120.

U kanonskom izvjeu fra Petra Nikolia 1660. pie: "U selu ili utvrdi Brod stara crkva, neko
posveena sv. Marku, pretvorena je u damiju, a izvan mjesta postoji stara kamena crkva sv.
Antuna, i ondje je - takoer za Brodfranjevaki gostinjac - upa sv. Ivana za koju se brinu fra Juro
od Kaptola i fra Petar Bosanac. Reena crkva, bogato opremljena i ukraena svim potrebnim
stvarima, ima mnogo kranskih vjernika."4
U komorskom opisu 1698. Podvinje je ovako opisano:
a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika:
Lovro Berakovi, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 10, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 2
jutara penice 2.5, najamnik 1.
Ilia Stevi, sinova 2, ovaca 5, svinja 1, jutara penice 2, najamnika 2.
Jakob Berakovi, sinova 2, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penic
Bla Berakovi, sinova 2, keri 1, svinje 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1.
Bla Glasi, sin 1, ki 1, ovaca 6, svinja 6, jutara penice 2.
Mato Berakovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinje 3, kopaa vinograda
jutro penice 1.5, najamnik 1.
Mato Bonjak, sin 1, ki 1, konj 1, krava 2, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1.
Joso Berakovi\ sin 1, ki 1, ovaca 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1.
Ivan Berakovi, sin 1, keri 2, ovaca 3, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, najamn
Miho Jurakovi, sin 1, krava 1, fime 1, ovaca 2, konica 3, jutro penice 1, najamnik 1.
Marian Kovai, keri 2, konj 1, ovaca 4, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1.
Luko Bonjak, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1.
Miho Glasi, ki 1, ovaca 2, svinja 1, jutro penice 0.5.
tipan Marsogi, sinova 2, ovca 1, svinja 1, jutro penice 1.
Martin Stevi, sinova 2, ki 1, konj 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, vozova sij
Nikola Markovi, konj 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozo
sijena 2.
Grgo Perakovi, sinova 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, kopa vinograda 1, jut
penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Ukupno: sinova 19, keri 15, konja 7, vol 1, krava 9, junadi 8, ovaca 25, svinja 26, konica
kopaa vinograda 21, jutara penice 21.5, jutro jema 1, jutra zobi 2, vozova sijena 7, najamnika
2) Ovi stanovnici ele dragovoljno provoditi vojniki ivot.
Osobno nazoni glavari stanovnika Mato Berakovi, Marian Kovaevi i Ilia Stevi, nekon
prisege da e govoriti istinu, rekli su:
Ovi stanovnici zbog manjka stolce ovdje i sada ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstv
ni svoju zemlju. Svoj posjed na ovom mjestu batine od svojih prea od osmanskog vremena. Sve d
sada nisu plaali nikakve namete na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i to vri besplatno.
Stanovnici ovoga posjeda, budui da su vojni obveznici, vojnice nisu plaali. Katkad su imali
manje namete. Zbog izuzea, nisu nikome nita, pod bilo kojim naslovom, davali.
Po carskoj zapovijedi prijanjeg brodskog nadstojnika Ivana poljaria, stanovnici ovog
posjeda moraju godinje pokositi i dovui 60 vozova sijena pod imenom carskog, to onda brodsk
asnici obiavaju meusobno podijeliti.
Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovoga sela morali su, bez ikakve naknade, nasje
dovui 60 veih palisada. Isto tako, moraju sudjelovati u prijevozu hrane i dmgih potrebtina i ka
zahtijeva kakav posao. Slino pri izgradnji brodskih opkopa stanovnici ovoga sela morali su prek
4

Smiiklas (1891), 9; Fcrmcndin (1892), 494

Mauran (1988), 153-155. U izvorima stoji: Podvinnai (1436), Podwynia (1455), Podvinyc (1698), Podvinic (1730),
Podvinijc (1760).

godine stalno davati 10 radnika, kojima je pak za svaki iskopani hvat zemlje plaan po jedan
krajcar, bez carskog kruha.
Za nabrojene vojne usluge stanovnicima do sada nije nita drugo plaano, osim gore
spomenutog.
0 zaprekama komorskom gospodarstvu, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo je selo smjeteno na breuljku i drugim predjelima s lijepim pogledom na Brod i Savu. O
pamtivjeka se zove Podvinje. Udaljeno je od Broda pola milje, od Osijeka 8, a od Petrovaradina
milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 20 neto boljih kuica, o pletenog iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom.
Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jedan sat hoda. S istoka mu je sel
Tomica, sa zapada Gromanilc, s juga Sava i Brod, sa sjevera mei selom Rastujem. Granice s
mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Cernik, s juga Brod, sa sjevera se pribliava Orahovici.
Ovaj posjed ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje, djelomice u pitomoj ravnici, a
djelomice razmjetene po breuljcima. Rtova ima oko 60 jutara koje koriste i sami Broani te oko
30 jutara pripremljenih sjenokoa. Suma za loenje imaju 30 jutara, a za grau nemaju.
Tu je pokrivena kamena crkva posveena sv. Antunu. Imaju tri potone vodenice, od kojih je
jednu sagradio sam gospodin pukovnik Giba, a drugu je podigao gospodin Ivan Spoljari. Mladih
hrastovih uma okolo sela ima oko 5 jutara. Ribnjaka ni mlaka s ribama nemaju. U rjeici
Glogovici ima manjih riba.
Stanovnici se vrlo ozbiljno tue, glede zemljita koje od starine posjeduju, da im Broani nano
tetu kako oranicama tako sjenokoama; sami ih na silu uzimaju i koriste.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Paie brodski kome godinje kao naknadu nisu nita
plaali, nego su za svaku svinju plaali po dva denara i svaki je od njih morao besplatno raditi po
devet dana, i nita drugo.
Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda, takoer i desetinu od vina, a
u protuvrijednosti.
Osmanskom caru svaka je kua plaala po 80 denara i to u Kaniu6, te su morali obavljati
tekue poslove.
Njegovu Velianstvu, osim besplatna sluenje vojske, drugo nisu plaali.
Nameta su do sada oproteni, a oponovnoj razdiobi nita ne znaju.
Skupa sabrani, i ponovno pojedinano pitani, stanovnici su za sve toke rekli da su istinite.
b. Tijekom rata za oslobaanje Broda i okolice poruena je kamena crkva sv. Antuna u
Podvinju. Naime, na Miillerovoj karti Broda iz 1699. stoji: "Crkva sv. Antuna, ruevine". Kasnije
je obnovljena. Prema izvjeu 1730. Podvinje je imalo oko 30 kat. kua, zidanu crkvu sv. Antuna
s tri oltara, tornjem i zvonom, te groblje oko crkve u koje su se sahranjivali i brodski franjevci.7
1 nakon to je u Brodu sagraen samostan i crkva, podvinjska crkva bila je i dalje opskrbljena
svim priborom za misu i nju su franjevci sluili kao podrunu crkvu. Kao to je ranije spomenuto,
tu je bilo stoljetno upno sastajalite pa je upa slubeno obnovljena, a 22. rujna 1754. franjevac fra
Jure Broanin predao je upu svjetovnom sveeniku vl. Jurju Deanu iz sela Deana blizu
Karlovca. Podvinjska crkva bila je dimenzija oko 23x7 m, s tri oltara: sv; Antuna Padovanskog, sv.
Antuna pustinjaka i sv. Roka te tri zvona (70,55 i 25 kg). U groblju oko crkve sahranjivali su se
mjetani te katolici Tomice, Bukovlja, Vranovaca i Rastuja, osim triju kua iz spomenutoga
sela.8
" Usp. cicbi (1967), 482s,
7
Usp. NAZ Prot. 29/1, 63.
* Usp. NAZ Prot. 30/11, 12-15; 265-272; Kronika 1 (1995), 125.

God. 1760. Podvinje je imalo 67 kua, 73 obitelji i 449 katolika. Kuedomaini su bili: Antun
Matkovi (2,12), Antun Bonjakovi (1,5), Antun Radievi (1,6), Antun Vlai (2,7), Antun
Stojakovi (1,3), Agata Kovaevi (1,2), Andrija Ilii (3,12), Andrija Krajnovi (-,6), Gabrijel
Grkovi (2,10), Marko uri (1,7), Filip Smarlovi (1,4), Marko Krajnovi (1,7), Grgo Boreki
(1,5), Mato Matoovi (-,5), imo Matiaovi (2,14), Mijo Katavi (2,13), Ivan Marlani (-,6),
Ilija Smarlani (-,3), Nikola Smarlani (1,6), Franjo Krainovi (1,4), Mato Riovi (-,5), Mijo
Jakobovi (1,5), Marko Krajnovi (1,10), Josip Blaovi (1,9), Juro Stojakovi (1,8), Kata
ureovi (-,5), Franciska Vlai (-,6), Nikola Berki (1,5), Vid Ambarovi (1,3), Marko
Bonjakovi (1,7), Lovro Vlai (-,5), Matija Vlai (-,5), Grgo Vujnovi (1,3), imo Vujnovi
(2,10), Matija Zvonarovi (2,14);
Marko Vlai (2,10), Ivan Vlai (1,5), Ana Zrini (-,2), Kata Blaevi (-,1), Nikola Vlai
(1,10), Franjo Boi (1,7), Franjo Blaevi (1,6), Juro Vuinovi (2,11), Dominik Ambarovi (,3), Tomo Karmi (1,6), Kata ani (-,6), Martin ani (3,14), Ilija ani (1,8), Magdalena
Peraki (1,7), Marin Peraki (3,11), Juro Stevi (3,11), Nikola ani (1,7), Marin ani (1,4),
Matija ani (-,5), Marin Smarlani (1,5), Josip Peraki (2,8), Stjepan Maarevi (1,3), Ilija
Stiti (1,10), Juro Peraki (1,5), Marko Stevi (1,6), Ivan Peraki (1,5), Petar Stevi (2,9), Kata
Kovaevi (-,5), Stjepan Kovaevi (1,4), Agata Kovaevi (-,2), Marin Markovi (1,6), Ivan
Bonjakovi (1,3), Juro Katai (3,7).''
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Podvinju pie: "Potok Glogovica, koji tee kroz ravnicu... ima
pitku vodu i visoke obale. U ovom se podruju, osim preko dva postojea drvena mosta, ne moe
pregaziti. (...) Uzvisine Kozarevac, Grbavica, Borje i Selite obrasle su rijetkim, mladim
hrastovima i gustiem, a djelomino su zasaene i vinogradima. Dominiraju nad selom i njegovim
krajobrazom. (...) Put odavde prema Brodu izgraen je od sela prema potoku Glogovici i
prohodan je u svako doba. (...) Seoska crkva, koja se uzdie oko 4 hvata iznad crte horizona, vrste
je grae, a asniki stan samo je drvene grae."10
God. 1837. Podvinje je imalo 473,'111857. 482,1880. 633,1900. 944,1931.1646,1948.1924
stanovnika.12 Kasnije je uvrteno u gradska naselja Slav. Broda. Od poetka XX. st. u Podvinje se
doseljavaju Liani, Slunjani i Gorani.13
22.3. GRAD SLAVONSKI BROD
Grad je smjeten uz rijeku Savu, u sredinjem dijelu slavonske Posavine, gdje se obronci Dilj
gore na 3 km sputaju rijeci, 90 m n/m. I pored toga to mu poloaj, zbog estih poplava, nije bio
naroito prikladan, tu je naselje stalno i vrlo staro. U Brodu se, naime, stoljeima spajaju dvije
vane prometnice, ona dolinom Save i druga to s jadranske obale preko Bosne vodi u Slavoniju,
odnosno Panoniju.
Ne osvrui se na to kako se naselje tijekom stoljea zvalo - sve te stare lokalitete obuhvatio je
suvremeni grad - temeljnu ulogu za Brod imala je rijeka Sava, njezin otok, prijelaz preko rijeke te
u prolosti dvije rijeice: Mrsunja i Glogovica. Mrsunja je neko tekla dulje usporedo sa Savom,
nego to tee danas, a s njom se spajala Glogovica koja je tekla pored dananje zapadne strane
tvrave. Njezin tok je kasnije usmjeren prema Poloju. Na uskom kopnenom jezicu Mrsunje - koji
je s tri strane bio zatien vodom - stoljeima je bila utvrda i naselje koji su titili prijelaz preko
Save a blizina gorja, s bogatom poljodjelskom okolicom, omoguavali su im kvalitetnu opskrbu.
Usp. NAZ popis, kut. 89, nepaginirano.
HNTZ.; Brodska pukovnija (1999), 67s.
472 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 36.
12
Usp. Koreni (1979), 648.
" Usp. Pavii (1953), 268.
1(1
11

1. Najstariji nalazi ljudske prisutnosti u Brodu i okolici suseu se jo u mlaem kamenom

dobu (prije oko 8000 godina). Tu se ljudi, uz lov i ribolov, poinju baviti stoarstvom i
poljodjelstvom, a ive u zemunicama, naseljima poluukopanim u zemlju. Arheoloki nalazi
pokazuju daje od tada kraj stalno naseljen i da je u njemu bilo vie naseobina. U etvrtom stoljeu
prije Krista Kelti iz Galije, u svom pohodu na istok, zauzeli su Slavoniju i brodsku okolicu. Kao
vrsni ratnici bolje su poznavali preradu i obradu eljeza, kovali su novac te su sagradili utvrena
naselja u Brodu i okolici.
Do dolaska Rimljana u brodskom kraju ivjela su panonska plemena, mjestimice pomjeana s
Keltima. Slavonska i bosanska Posavina pripadale su panonskom plemenu Breuka. Ove krajeve
Rimljani su osvojili izmeu 12. god. prije Krista i 9. poslije Krista te su ubrzo domae Breuke
poeli novaiti u rimsku vojsku. Time su oni postupno prihvaali rimski nain ivota. U vrijeme
cara Trajana (98.-117.) brodsko podruje upravno je pripadalo Donjoj Panoniji, a u vrijeme
Dioklecijana (284.-305.) Drugoj Panoniji.
Na tlu najstarije gradske jezgre - od Franjevakog samostana do ua Mrsunje u Savu - na
starijoj panonsko-keltskoj naseobini, razvilo se rimsko urbano sredite Marsonija (Marsunija). Tu
nije bila samo potanska postaja na prometnici izmeu Siscie (Siska) i Sirmiuma (Srijemske
Mitrovice), koja je kod Prica ili Kobaa prelazila na lijevu stranu Save, a kod Broda se ravala na
sjeverni krak, koji je preko Garina i akova iao prema Vinkovcima te juni pravac uz Savu koji
je vodio prema Sirmiumu, nego je tu bio vei grad zidan opekom i bukom. O tome bjelodano
svjedoe brojni arheoloki ostaci a naroito rimska vojnika diploma1 (pronaena 1997.) cara
Vespazijana, izdana 9. veljae 71. god. stanovniku Marsunije, zapovjedniku satnije (centurionu2)
Likaju, Birsovu sinu, koji je nakon odsluenja 26 i vie godina, dobio rimsko graansko pravo i
druge povlastice. Tragove rimske kulture nalazimo i u okolnim naseljima.3
O daljoj sudbini Marsonije malo znamo. Morala je stradati u vrijeme kad su Vizigoti pod
vodstvom Alarika (397.-401.) proli Srijemom i Posavinom te se nakon neuspjeha u Italiji
povukli u savsku Panoniju. Pred njima je romanizirano stanovnitvo bjealo prema Jadranu.
Vizigote su svladali Huni i 441. zauzimaju cijelu Panoniju. U velikoj seobi naroda Brod, kao
prometno vorite, bio j e vano mjesto.
2. Hrvati su ovamo - po svjedoenju bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta - doli s juga,
iz Dalmacije. Obnovili su utvrdu i, neznajui joj nekadanje ime, nazvali su je Stari Grad. U
srednjovjekovnim pisanim izvorima naselje pod imenom Brod prvi put se spominje 20. srpnja
1244. u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. (1235.-70.). Utvrda Stari Grad je uvala i
nadgledala skelski prelaz, te su u njezinoj blizini ivjeli skelari, straari i trgovci. Stari grad je
pripadao tadanjoj Poekoj oblasti, bio je u posjedu usorskih banova koji su bili pod ugarskom
vlau. Od toga vremena je trajna povezanost Starog Grada sa bosanskom Posavinom, jer je on
titio savski prelaz koji je vodio prema Usori, Bosni i jadranskoj obali. God. 1335. Stari Grad je
pohodio papinski legat i u njemu naao upu.

1
Prijevod teksta diplome glasi: "Imperator Cezar Vespazijan August vrhovni sveenik s tribunskom vlau drugi put,
imperator esti put, otac domovine, konzul trei put, veteranima koji su vojevali u mizenskojfloti pod Sckstom Lucilijcm
Basom, koji su odsluili dvadeset i est ili vie stipendija i naseljeni su u Pestumu, ija imena su dolje potpisana, njima,
djeci i potomcima njihovima daje civitct i pravo zakonitog braka sa suprugama, koji su tada imali, kada im jc civitet dan,
ili, ako su koji bili ledini, s onima, koje su poslije doveli, naravno pojedini s pojedinom. Peti dan februarskih ida (9.
veljae) za konzulovanja Imperatora Cezara Vespazijana Augusta trei put i Marka Kakccja Nerve (71. godine)
(centurionu) Likaju, Birsovom sinu, iz Marsunije (redni broj 23). Prepisano i provjereno s bakrene ploe koja jc
privrena u Rimu na Kapitoliju na podnoju are Juiijevskog roda." Usp. Rimska vojnilca doploma iz Slavonskog Broda,
svibanj 1998., 10. (Katalog izlobe).
2
centurion - u antikom Rimu zapovjendnik centurije, satnije, ete, osnovne jcdinicc rimske vojske koja jc brojila 70-100
vojnika.
3
Usp. Brod i okolica, Vinkovci, 1998, 9-17.

Posjednik zemlje oko Starog Grada bila je plemika porodica Borievia, iji je rodonaelnik
ban Bori, prvi imenom poznati bosanski ban. A Berislav Borievic je rodonaelnik plemstva
koje prema njemu nazivaju Berislaviima. Oni su imali dvor u Grabarju pa su po njemu prozvani
Grabarski.
Nakon pada sredinje Bosne pod Osmanlije (1463.), stvorena je Jajaka banovina za obranu
Slavonije, ali su i pored toga tijekom druge polovine XV. st. osmanske ete upadale i pljakale.
Pred tom opasnou Berislavii su (1475.) u Brodu sagradili novu, jau utvrdu, s tri strane
optoenu vodom Mrsunje i Glogovice.4
3. Poslije mohake bitke (1526.) Osmanlije su postupno zauzimali Slavoniju, a Brod je pao 31.
srpnja 1536. god. Zauzeo gaje; Mehmed-beg Jahjapai i odmah ga snabdio posadom od 1500
vojnika. Budui daje grad-pripadao despotu Stjepanu Berislaviu, Osmanlije su ga esto nazivali
Despotov Brod (Despot Brodi).5
Cijelo osmansko razdoblje, od preko 150 godina, oskudno je izvorima. U upravnom smislu
Brod je postao kotarsko sredite (kadiluk) u Poekom sandaku. Naselje je ubrzo dobilo
orijentalni izgled. Starosjedilako katoliko stanovnitvo dijelom je napustilo grad, dijelom se
islamiziralo, a dijelom je ostalo kao kmetovi.
Prve pouzdanije podatke o Brodu zabiljeio je putopisac Atanazije Jurjevi. On je, putujui iz
Budima u Bosnu, (1623.) procijenio daje u Brodu oko 500 muslimanskih i oko 40 katolikih
kua/'
God. 1660. kroz Brod je proputovao Evlija elebi i u svom putopisu zabiljeio: "Brod je sada
u dobrom stanju... Nalazi se na ravnom i zelenilom obraslom mjestu na obali rijeke Save... U
tvravi se nalaze daskom pokrivene kue, ambari, skladite municije i jedna Sulejman-hanova
damija, koja je ranije bila crkva. Tu se nalazi gradski kapetan (dizdar) i tri stotine hrabrih vojnika
gradske posade."7 U naselju su ivjeli spahije, zemljoposjednici, koji su, preko svojih pouzdanika,
ubirali prihode od kmetova po okolnim selima.
4. Tijekom bekog rata (1683.-99.), premda na granici s Bosnom, Brod je bio izloen ratnim
pothvatima vie negoli druga mjesta. On i okolna sela bili su spaljeni. Porazom Osmanlija kod
Dervente (1688.), Brod je bio privremeno osloboen da bi ga Osmanlije 1690. ponovno zauzeli.
Meutim, poslije pobjede krianske vojske kod Slankamena (1691.), Osmanlije su se preko noi
povukli preko Save. Tako je Brod 12. listopada 1691,, nakon 155 godina osmanske vladavine, bio
konano osloboen.
Naselje je ostalo posve pusto. Prvi stanovnici suvremenog Broda, uz vojsku, bili su izbjegli
katolici iz susjedne Bosne, koji su skupa s vojnicima morali radili na obnovi poruenih kua i
utvrivanju mjesta. Svaki doseljenik bio je pripadnik tzv. "ardakog naroda". Za njih je vaio isti
zakon kao i za redovitu vojsku, samo to nisu primali plae. U obnovi je sudjelovalo i okolno
stanovnitvo: sjeom uma, piljenjem balvana za palisade, kopanjem obrambenih jaraka,
podizanjem zemljanih nasipa i postavljanjem palisada.
Prvi poslijeratni zapovjednik mjesta bio je franjevac Augustin Jari.8 Vojnici su obnavljali
tvravu, na brodskom otoku iskopani su obrambeni jarci i zatieni. Franjevaki ljetopisac pie:
Brod je "u prvo vrijeme imao drvenu utvrdu, podignutu za vlastitu obranu od neprijatelja, zvala se
4

Usp. Markovi (1994), 67-83.

Tako su ga zvali za razliku od istoimenog kad i luka u Bosni koji se dijelio na nahije: Travnik, Lava, Brod i Zenica s
Vrandukom. Usp, abanovi (1982), 218s, 229.
" Usp. Mijo Batini, "Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti", Starine JAZU, knj. 17, Zagreb, 1985, 134s.
1
elebi (1967), 238s.
* Augustin Jari ili Jahari (Slavonski Brod, sredina XVII. st. - Velika 10.IV.1727.) uspjeno jc obavljao duobrinike i
upravne slube u Bosni Srebrenoj. Pratio jc Eugena Savojskog pri njegovu prodoru u Bosnu i napisao spis: Qualiter milites
ccmfinii Brodensis Saraglium occupavemnt suh serenissima commanda illustrissimi domini Principis de Sa\>oia. Usp.
Barbari-Holzlcitncr (2000), XXXV.
5

Vukovac. Sada ima prilino vrstu utvrdu podignutu od kamena sa svim utvrdama"9.
Prema slici iz 1697, Brod je mogao imati pedesetak naseljenih kua sa oko 200-250
stanovnika. Gornja Varo zbog poplavnosti sporo se obnavljala a srednja se - gdje je neko bilo
elitno osmansko naselje - nije ni obnavljana. Donja Varo - izmeu dananjeg trga i samostana imala je tri usporedne ulice. S tri strane bila je zatiena obrambenim jarcima i zemljanim
nasipima koji su bili opasani drvenim palisadama visokim oko etiri metra. U Donju Varo
ulazilo se kroz troja vrata, drvenim mostovima koji su se mogli podii kako bi se neprijatelju
sprijeio ulaz u grad.
Nakon pobjede kranske vojske kod Sente (1697.), Eugen Savojski je za zapovjednika Broda
postavio Mihovila Kybu (Gibu) koji ga je nastavio utvrivati. Zbog strateke vanosti za
slavonsku Posavinu, vojna je posada imala oko 1200 vojnika, to je bilo preteko optereenje za
malobrojno brodsko stanovnitvo i okolinu.
Tako je Brod svojom vojnikom i upravnom ulogom postao sreditem kraja, "grad na granici",
"vrata Bosne". Zbog brojnih radova tu se postupno naseljavaju obrtnici i trgovci. Slobodnom
razvoju mjesta suprotstavljala se vojska, koja ga je smatrala svojom vojarnom, a njegovo
stanovnitvo opskrbljivaima tvrave. Bilo je oito da stara tvrava na uu Mrsunje ne
zadovoljava, niti lokacijom ni veliinom. Trebalo je graditi novi objekat u neko srednjoj brodskoj
varoi.
Odluka o poetku gradnje nove brodske tvrave po planu in. Perrette donesena je 1715. i
poeta na slobodnom prostoru izmeu civilnog naselja i stare utvrde. Nakon uspjenog
habsburko-osmanskog rata (1716.-18.) - gdje je Brod bio osiguran i s desne, bosanske, obale Save
- na tvravi su se mogli lake nastaviti radovi ija e gradnja trajati gotovo 60 godina. Tvrava je
zamiljena i izvedena kao jedan od najznaajnijih vojnih objekata na austrijsko-osmanskoj granici.
Zauzima povrinu od 141 jutra i 586 hvati, a obrambeni jarci dugi su ukupno 2150 m. Vanjski
pojas obrane pojaavali su kanali u koje se po potrebi magla upustiti voda iz Glogovice. U nju se
moglo smjestiti oko 4000 vojnika, a u sluaju napada mogla se braniti sa 150 topova. Njezina
spremita za streljivo i ivene namirnice mogla su opskrbljivati vojsku oko 30 dana. U svoje doba
brodska tvrava bila je gotovo neosvojiva.
A Brod se razvijao i mogao razvijati samo u granicama koliko mu je to doputala vojska. Donja
Varo - koja se 1723. spominje kao grad Brod - imala je 1710. oko 30 nastanjenih kua. Brodom
su upravljali zapovjednici tvrave, a 1735. imenovanje nadkapetan koji se brinuo za varoke
civilne potrebe.111
Dok je na zapadnom dijelu Broda graena velika tvrava, na njezinu istonom kraju
zapovjednik Broda barun Ivan Trenk stavio je 1727. temeljac za novu crkvu i samostan sv.
Trojstva. Da su zidovi nove crkve i samostana graeni prema vojnikim nacrtima, poput tvrave,
govore podaci da su temeljni zidovi samostana debeli 330 cm, crkveni 200, a samostanski zidovi
150 cm.11
Vrijedan popis brodskih stanovnika imamo iz 1760. god. Tada je naselje imalo 310 kua, 229
obitelji i 1016 katolika. Kuedomaini su sljedei: Ivan Andri (1,4), Anto Agati (1,3), Ilija
Agati (1,2), Franjo Andri (-,2), Kristofor Andrai (-,3), Andrija Andri (-,3), Anto Aurovi
(1.3), Ivan Andri (1,3), Mato Buzanovi (1,2), Marin Bogdanovi (1,2), Juro Bunjevevi (1,2),
Andrija Braenji (-,2), Nikola Bogdanovi (-,4), Luka Batini (1,3), Margareta Blainica (-,1),
Mato Berli (1,4), Antun Benevi (-,2), Ivan Benevi (1,4), Andrija Baloi (1,3), Marin Barzi
(1.4), Toma Beri (1,2), Marin Baloi (1,2), Ivan Beti (1,3), Andrija Beri (1,5), Franjo
" Kronika I (1995), 17.
m
Usp. Markovi (1994), 113-128; Brod i okolica (1998), 28-31.
" Usp. Kronika I (1995), 31; Brodi okolica, (1998), 43; Horvat (1936), 139s.

Barievi (1,3), Stjepan Bonjakovi (-,2), Anto Bonjakovi (1,2), Anto Beri (1,3), Filip
Buzadi (-,2), Boo Baloi (2,9);
Petar Bukvi (1,6), Anto Baloi (1,4), Kata Babi (-,1), Mato Blaevi (1,2), Mato Benevi
(1,2), Jakov Bonjakovi (-,1), Ivan Bradi (1,2), Martin Besedi (1,5), Mato Bui (1,3), Nikola
Baikan (1,4), Mijo Bradi (-,4), Jakov Bogdanovi (1,5), Mijo Beri (1,2), Josipa Bilori (-,2),
Marko Ceri (1,3), Ana Oblakovi (-,1), Ilija Ceci (1,4), Martin uribai (1,4), Juro
Sabolovi (1,2), Petar utukovi (1,2), Franjo Cunki (1,3), Luka alukovi (1,3), Grgo Cunki
(1.2), Tomo Karvoli (-,3), Juro oi (-,1), Ivan Dubi (-,1), Josip Deanovi (-,3), Marko Dabi
(1,4), Franjo Darumovi (1,5), Petar Dikanovi (1,59, Marin Dankovi (1,4), Agata Dabi (-,2),
Bla Dragolovi (1,2), Andrija Bjekli (1,4), Ivan Dankovi (1,3), Tomo Dikli (1,2), Anto
Ehemani(-,1);
Marin Fogodi (1,3), Marija Firkovi (-,4), Mato Ferenevi (1,4), Ilija Feri (2,4), Franjo
Filaidi (1,5), Mato Fili (1,3), Stjepan Galinovi (1,4), Marija urkovi (-,3), Urula ureti (,1), Marija Gargurevi (-,4), Josip Guzanovi (1,3), Kata Glaraevi (-,1), Margareta Guisinica
(-3), Martin Gargurovi (1,3), Martin Grii (1,2), Magdalena Guirkovi (-,3), Ivan Gaki (1,4),
Grgo ureti (1,3), Matija Gui (1,5), Ivan Gruii (1,7) Tomo Garai (-,3), Mijo Grozi
(1.3), Boo uki (1,4), Aleksandar ureti (1,4), Pavao Gaki (1,3), Kata Gvozdenovi (1,2),
Marko Eebi (1,3), Matija Guzanovi (1,3), Mato Giani (1,3), Kata Guirkovi (-,3), Luka
Gumbar (-,1), Marko Hi (-,2), Ivan Jerkovi (-,3), Franjo Jerkovi (-,3), Juro Jankovi (1,3),
Stanko Guirkovi (-,2), Josip Jakobovi (1,4), Kata Jelievi (-,1), Marija Jelinica (-,3);
Anto Jari (1,3), Andrija Jadovi (-,3), Tomo Jadovi (1,3), Stjepan Jari (-,3), Marko Jari
(1.3), Jakov Ivani (1,2), Mijo Hi (1,3), Marko Ivani (1,4) Bartol Jankovi (1,4), Sebastijan
Jankovi (1,2), Stjepan Istokovi (1,2), Martin Jurii (-,1), Ilija Hi (1,5), Mato Jelii (1,4),
Mijo Kurukovi (1,3), Mato Kurukovi (1,2), Luka Koprivevi (1,4), Nikola Kulundi (-,2),
Marko Kovaevi (1,5), Lucija Kraljevi (-,3), Marin Kaalovi (1,2) Ana Kaalovi (-,3), Josip
Kovaevi (1,5), Tomo Koprivevi (1,4), Bartol Kova (1,4), Ana Kraii (-,3), Petar
Karagurzovi (1,3), Mato Kovai (1,4), Karlo Karazovi (1,4), Martin Kuparovi (1,3), Stjepan
Kai (1,3), Nikola Kozari (-,1), Franjo Kaparovi (1,4), Juro Koprivevi (-,1), Kata Kerelii
(1,2), Anto Kuparovi (1,4);
Kata Kosti (-,1), Bartol Kraljevi (1,3), Bartol Kai (-,2), Stjepan Kopi (1,4), Marin
Kaalovi (1,3), Anto Kaalovi (1,5), Tomo Kervoli (-,4), Tomo Kuku (1,3), Franjo Kraljevi
(-,5), Pavao Ljubakovi (1,4), Kata Loinica (-,2), Marija Leovi (1,1), Luka Luinovi (-,2), Ivan
Luli (1,5), Mijo Leskovac (2,9), Ivan Ljubi (1,4), Martin Luki (1,4), Bartol Luki (-,!), Juro
Lupi (-,3), Franjo Maneuki (1,6), Ivan Marianovi (1,5), Franjo Markoti (1,2), Mato Medi (,1), Tadija Maarev (1,4), Kristofor Magii (1,3), Kata Matiaevi (-,3), Marko Mutefeli (1,6),
Tomo Markoti(l,4), Ilija Martinovi (1,8), Maria Makarevi (-,2), Juro Magudovi (-,3), Franjo
Marii (-,3), Stjepan Markoti (1,5);
Mijo Markoti (1,3), Marin Maroii (1,4), Nikola Mihatovi (1,2), Anto Matianovi (1,2),
Mijo Marievi (1,5), Juro Milinovi (1,4), Jakov Medari (-,3), Anto Marievi (1,4), Luka
Markoti (1,4), Anto Matakovi (1,3), Jakov Muravi (3,10), Anto Manuki (.1,3), Marin
Maravi (1,2), Anto Maroevi (1,2), Mato Markoti (1,4), Franjo Marievi (1,3), Josip
Marievi (1,3), Mato Matiani (1,4), Juro Madarevi (2,7), Pavao Madarevi (-,5), Ivan
Martinevi (1,2), Mato Magi (1,4), Anto Medari (1,3), Grgo Markovi (1,4), Luka Matiani
(1.4), Ana Maali (-,1), Mijo Narani (1,4), Lucija Narani (-,3), Augustin Ninkovi (1,5),
Franjo Ninkovi (2,6), Marin Ninkovi (1,2), Matija No (-,3), Ivan Ostoi (-,3);
Kata Orli (-,1), Mato Orozovi (1,3), Bartol Oroz (1,6), Ivan Orai (-,4), Marija Odi (,1), Nikola Ori (1,3), Mato Oloevi (1,4), Stjepan Odi (1,3), Ivan Pelanovi (1,3), Filip Petak
(1,2), Andrija Petranevi (-,1), Ivan Patkovi (-,3), Mijo Paulovi (1,4), Andrija Petvadi (1,6),

Tomo Petvadi (1,4), Matija Pavii (1,3), Grgo Petkovi (1,6), Matija Perianovi (1,4),
Matija Perger (1,4), Kata Piani (-,3), Marin Pavlovi (1,3), Tomo Pavlovi (1,5), Juro Pupi
(1,3), Marija Palikui (-,2), Augustin Paradikovi (1,3), Mijo Pikar (1,3), Ivan Polian (1,4),
Stjepan Pelanovi (1,3), Anto Pelanovi (1,2), Matija Pelanovi (1,2), Mijo Pocrnja (1,3), Grgo
Pliveli (1,3), Franjo Plei (1,3);
Jakov Palikui (1,3), Matija Radanovi (1,3), Ivan Roob (1,4), Martin Ratkovi (1,4),
Nikola Remenar (1,4), Mijo Radovanovi (1,4), Ivan Ratkovi (1,9), Ivan Re (1,4), Matija
imi (1,5), Petar Zebic (1,4), Marko Sekuli (1,5), Ivan teti (1,3), Luka imi (1,3), Dorotea
Sombolia (-,1), Matija tapaevi (-,1), Mijo enkovi (1,4), Ivan Saraii (1,4), Mato arevi (,1), Luka ekuti (1,39, Andrija kalii (-,2), Ivan Lii (1,5), Franjo Ladakanovi (1,5), Matija
kari (1,4), Franjo imi (1,2), Justina Sekuli (-,1), Matija imi (1,3), Matija livi (1,4),
Tadija karevi (1,3), Anto imi (1,5), Ivan imi (1,5), Juro Sabolovi (1,2), Marija Zebi (,1), Martin Skari (1,3);
Andrija Skari (1,4), Ivan Sebastianovi (1,3), Marko imi (1,2), Ivan Sekuli (1,39, Luka
inii (1,3), Ivan Talianevi (1,5), Ivan Tomanikovi (1,3), Lovro Vinkovi (1,3), Bla Tomi
(1,2), Kata Tepi (1,3), Luka Tadi (-,3), Tomo Tiran (1,6), Magdalena Turinovi (-,3), Andrija
Tuzli (1,4), Karlo Teremi (1,6), Klara Ungar (-,4), imo Uli (1,5), Andrija Ungar (1,3), Juro
Ui (1,5), Franciska Udvoretin (-,2), Ivan Veljai (2,4), Ivan Vargi (-,1), Matija Velikanovi
(1,5), Kata Varoevi (-,2), Ilija Vagatorac (-,2), Marko Vukoavljevi (1,7), Ana Vinkovi (-,3),
Marin Vidakovi (1,4), Josip Velikanovi (-,3), Ivan Vadi (1,3), Juro Velikanovi (1,3), Ana
uti (-,6), Ivan uti (1,3), Anto Zlatanovi (1,5), Martin Zerdelja (1,2), Lueija Zaroni (-,5).12
Budui da su se vojne vlasti izdaleka pripremale za rat s Osmanlijama, oko 1770. preselili su
Gornju Varo sjeverozapadno uz kolnik to je Brod povezivao s Gromanikom, u sadanji
Brodski Varo. Izgradnjom tvrave i zapadni dio Donje Varoi, sada Broda, skraenje skoro za
treinu, pa se on irio prema Vijuu. U vrijeme preseljavanja Gornje Varoi porueni su sjeverni
nasipi Broda, pa se on - premda mu je to vojska ometala - irio prema sjeveru i dobivao urbanu
strukturu.
Budui da se Brod nalazio preblizu tvrave, vojnim vlastima je on smetao. Svaki je stanovnik
do 1775. mogao gratiti kuu kakvu je elio, a te godine nareeno je da se izmeu tvrave i
franjevakog samostana ne smiju graditi zidane kue, nego samo drvene. Zbog pripremanja rata,
1783. nareeno je da se postojee zidane kue u gradu porue. Sljedee godine - a u to doba je u
Brodu bilo 384 kue i 1656 stanovnika - odreeno je da se itav Brod preseli na selite Balatin
(izmeu Trnjana i Klokoevika), ali to, zbog nedostatka sredstava, nije ostvareno.
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brodu pie: "Sava gore kod ardaka Mamica Brodac... pa
nizvodno sve do straarnice Mrsunje iroka je do 280 koraka, zatim dalje od mjesta gdje ini mali
otok, obrastao visokim drveem, pa nizvodno prema franjevakom samostanu iroka je do 500
koraka... Kod straarnice Novi, odmah ispred predgraa, strmina se obale postupno smanjuje, ali
se ve izmeu starog kontumaca i straarnice Skela opet povisuje... Sava je plovna i za najnieg
vodostaja i stoga preko nje nema prolaza. Izlijeva se u gornjem podruju svake godine dva do tri, a
ponekad i etiri puta, te poplavi cijelu ravnicu, od podruja Slobodnice pa sve do neposredne
blizine tvrave.... Nakon povlaenja Sava iza seba ostavlja bare, a i druge barske grabe s obje strane
potoka Mrsunje, koji ovdje utjee u Savu. (...) On se nedaleko od tvrave spaja s potokom
Glogovica. (...) Unutar tvrave nalaze se samo dvije kamene zgrade, a sve su ostale drvene grae.
U hornverku ispred tvrave nalazi se nekoliko manjih zidanih graevina. Franjevaki samostan s
crkvom u predgrau vrsta je graevina. Zgrada vojnog komuniteta i jo neke druge zgrade
12

Usp. NAZ popis, kut. 89, 143-152, Prema Spomenici (1930), 211. Brod jc 1759. imao 8, a 1779. 16 pravoslavnih kua.

takoer su zidane. Na lijevoj obali potoka Mrsunje, nedaleko od mjesta gdje utjee u Savu, nalazi
se anac u obliku etverokuta, a tu se nekada nalazio kontumac."13
Koncem XVIII. st., a posebno nakon Svitovskog mira (1791.), prilike su se izmijenile, jer
Osmanlije nisu vie bili opasni. Brodska tvrava, svjedok svoga vremena u kojem je izvrila svoju
ulogu, gotovo jedno stoljee postaje konicom razvoja Broda. Vojnim zakonom iz 1807. mjesto je
proglaeno selom i stavljeno pod zapovjednitvo podvinjske satnije. Ono je gospodarski slabilo, pa
su njegovi predstavnici uputili caru molbu da se Brod izuzme ispod vojne vlasti i da se u njemu
ustroji nova civilna uprava. To je samo formalno uinjeno 1820. jer je vojska i dalje odreivala sve
to treba raditi.
God. 1837. Brod je imao 2365 stanovnika (2137 katolika, 227 pravoslavaca i jedan evangelik).
Razvoj industrije i prometa poeo se osjeati i u Brodu. Prvi parobrod Savom poeo je
prometovati 6. rujna 1846., a poslije su tjedno prometovala dva, izmeu Siska i Zemuna.
U srpnju 1848. u Brod je doao ban Jelai, a nakon poraza maarske revolucije 1848., naselje
postupno ulazi u novo razdoblje.
5. Rast i ureenje mjesta pripomoglo je daje uprava mjesta zamolila cara Franju Josipa da
Brod proglasi gradom. To je uinjeno 8. lipnja 1871. god. Neto kasnije (1873.) ukinuta je
slavonska Krajina te je 1881. Brod pripojen pod vlast Zemaljske vlade Hrvatske sa sjeditem u
Zagrebu.
Zahvaljujui svom poloaju uz plovnu Savu, izgradnji eljeznikih pruga i cestovne mree koja
ga je povezivala sa svim krajevima Carevine, a naroito poslije gradnje mosta na Savi (1879.) i
pruge kroz Bosnu, Brod se brzo razvija u vano industrijsko sredite. Tu se presjedalo za
novoosvojenu pokrajinu Bosnu. Trgovci i obrtnici bogatili su se te se u Brodu poinju graditi
lijepe zgrade u europskom stilu. Mogunost zapoljavanja i zarade privlaila je u grad novo
stanovnitvo, raznih narodnosti. Prema popisu iz 1880. grad je imao 5066 stanovnika, a 1910.
10200 stanovnika.
Nakon Prvog svjetskog rata u Brodu se u tvornici vagona i mostova, drvnoj industriji i prometu
zapoljava puno ljudi. God. 1921. grad je imao 10621 stanovnika. Aktom Ministarstva unutarnjih
poslova (1934.) Brodu na Savi promijenjeno je ime u Slavonski Brod. Pred Drugi svjetski rat grad
je imao oko 15000 stanovnika.
Razdoblje drugog svjetskog rata (1941.-45.) jedno je od najteih u dugoj povijesti Broda. Zbog
vanih prometnica i raskrija prema Bosni, grad su zapadni saveznici 27 puta bombardirali. Tako
je 27. lipnja 1944.120 zrakoplova bacilo na grad oko 4000 bombi. Samo toga dana poginulo je
363 osoba, a 320 njih je tee i lake ranjeno. Graane Broda i okolnih mjesta u ljeto 1945. zadesila
je prava tragedija.^
God. 1971. Brod je imao 38705 stanovnika, a 1991.57229 stanovnika. Grad je sada sjedite
Brodsko-posavske upanije.

13

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 76-80.

Usp. Markovi (1995), 205-228; Brod i okolica, (1998), 22-27, 43-55; Brod na Savi, Dva zlatna doba, Slav. Brod, 199 L,
5-7. Kronilca II (1997); Kronilca III (1998).
14

XXIII. OPINA SLAVONSKI SAMAC

23.1. KRUEVICA
Naselje se nalazi 37 km istono od Slav. Broda, na regionalnom putu izmeu Sikirevaca i Slav.
Samca, nedaleko od rijeke Save, 86 m n/m.
Povjesniari misle daje u srednjem vijeku s lijeve strane Save, nasuprot uu rijeke Bosne, bilo
vie manjih sela. Od njih se, u osmansko doba, sauvala samo etiri, a meu njima i Kruevica. Nju
su u osmansko doba sluili franjevci modrikog samostana. U upama Modria i Crkvite, s desne
strane Save, bilo je 1675.4120, odnosno 1915 katolika.1 Najvei dio njih je tijekom bekog rata
preao u Slavoniju.
Kruevica se ne spominje niti je opisana u komorskom popisu 1698. god.
Kad je 1719. ponovno poelo naseljavanje bosanske Posavine - koja je tada uskim dijelom bila
pod austrijskom upravom - iz Slavonije se vratilo neto porodica na puste a plodne i manje
poplavne zemlje na desnoj obali Save. U vrijeme kanonske vizite 1730. Kruevica je imala oko 62
kue. Izvjee su 1734. potpisali predstavnici sela, desetar Ivan ioi i Marko eni. Da se nakon
poraza austrijske vojske pod Banja Lukom (1737.) stanovnitvo nije bas vraalo u Slavoniju,
svjedoi donekle i izvjee 1746. gdje su u selu 54 kue.2
God. 1760. u Kruevici je bilo 61 kat. kua 81 obitelj i 492 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Abraham oi (2,9), Anto Lui (1,5), Anto Voginac (1,8), Anto Tomi (1,5), Andrija
Peruevi (2,14), Bono imi (3,10), Bartol Vukovi (1,6), Franjo imi (1,6), Juro Brankovi
(2,5), Boo Berki (2,10), Ivan Berki (1,9), Mijo Jeli (1,5), Ivan Lonarevi (1,7), Ivan imi
(1,5), Ivan Miloevi (1,17), Ivan Sari (1,5), Ivan Mutavi (1,6), Ivan oi (1,4), Ivan Tarami
(1,5), Ui oi (1,6) Ilija Ivaneti (1,10), Ilija Zemunevi (1,9) Ilija Berki (1,6), Ilija imi
(1,9), Anto Miloevi (2,4),
Pavao Novali (-,3), Marko eni (4,24), Marko oi (3,13), Martin Jankovi (1,11), Martin
Tarani (1,11), Martin Zemunevi (1,5), Martin Novali (1,4), Martin Gareti (3,15), Marijan
Lonarevi (3,15), Marijan Topalovi (-,5), Marijan Vukovi (1,4), Mijo Kolari (2,9), Mijo
Bumivevi (1,8), Matija Vatri (2,9), Matija umi (1,9), Matija Topalovi (1,4), Nikola
Lonarevi (1,7), Nikola Sari (1,6), Nikola oi (1,11), Filip imi (1,7), Petar Zubovi (2,11),
1
2

Usp. Rimski arhiv, Bosnia, SC, voi. II, f. 830r-831r; Pavii (1953), 264.
NAZ Prot. 29/1, 54, 99; 30/11, 218. U izvorniku pie: Krusscvicza (1730).

Petar imi (1,5), Petar Vukanovi (2,15), Petar igalovi (2,8), Pavao Miloevi (1,5), Pavao
Komearevi (3,16), Pavao imi (1,7), Pavao Gareti (1,6), Stjepan Coi (1,4), Kata Vukovica
(-,3), Tadija Jankovi (-,12), Tadija Niki (2,5), Marko Zubovi (1,8), Petar Benakovi (1,10),
Vid Niki (1,4), Josip Suni (1,8)?
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Kruevica je ucrtana u dvije sekcije pa je dvaput i opisana.
"Kue koje se nalaze u 19. sekciji od ostalih su kua odvojene barskom grabom Kruevac. Ta graba
u dva rukavca dolazi iz movare Vuica kod Sikirevaca. Rukavci se spajaju ovdje ispod mosta to
vodi preko rukavca Poputna... Graba Duboica s ove strane nastaje iz rukavca grabe Kruevac i
vodi malim zavojima prema istoimenoj straarnici na Savi... Prije nego je izgraen visoki nasip
du rijenog toka Save nizvodno, Sava je pri porastu vode natapala ne samo ovu grabu, nego i
poplavljivala cijeli kraj.... Stari kontunac zvan Lazaret udaljen je 2000 koraka od sela. Smjeten je
u jednom zavoju, to ga ini barska graba Duboica, a ispred njega se nalazi graba. Sastoji se od
mnogih malih drvenih zgrada, koje danas propadaju jer nitko u njima ne boravi."
Selo je najveim dijelom lealo u 22. sekciji. Tu pie: "S druge strane barske grabe Kruevac,
preko koje u selu vodi brvno, a neposredno prije izlijevanja u baru Blato, nalazi se drveni most. Ta
graba nizvodno od sela zove se Bebrina... Bara Blato... samo u kasno ljeto povremeno presui...
Bara izmeu ovoga kraja i amca premoena je gore, izvan sela drvenim mostom.... Put za
Babinu Gredu i titar kod ardaka Duboica prelazi istoimenu grabu preko drvenog mosta...".4
Kruevica je 1837. imala 712/ 1857. 716,1890. 722,1931. 734, 1953.1033/' a 1991. 1370
stanovnika. God. 1919. postala je samostalnom kapelanijom, a 1930. ustanovljena je upa. Crkva
Roenja BDM sagraena je 1800, a obnovljena 1967. god.7
23.2. SLAVONSKI AMAC
Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save 38 km jugoistono od Slav. Broda, na
magistralnom putu u smjeru BiH, 88 m n/m.
U srednjem vijeku kod amca je bila skela, Mihaljevaki brod, na vanom putu iz Ugarske i
Slavonije prema Usori i dalje u Bosnu. Preko nje je tekao velik promet u oba smjera.
U vrijeme ratovanja izmeu Austrije i Osmanlija (1687.-91.) na tlu sela Mihaljevice bili su
podignuti nasipi i iskopani anevi. Po njima je selo dobilo novo ime amac. U toj seobi gotovo
sve puanstvo iz susjednih upa s desne strane Save prelo je u Slavoniju. Tu je bio i prijelaz preko
rijeke, a mjesto je nazivano Lukaev amac.' Zbog obrane od moguih upada - i pored poplavna
zemljita - tu je niklo naselje koje se ne spominje u komorskom popisu 1698. god.
Budui da je glavnina puanstva prela s bosanske strane, u amcu je boravio sveenik i tu je
bilo sjedite upe. U vrijeme kanonske vizitacije (4. VI.1730.) drvena upna crkva sv. Petra i Pavla
bila je ruevna pa je neto kasnije sagraena nova. upnik fra Jakov Jovi iz upnog doma u amcu
sluio je Kruevicu, Babinu Gredu, abac i titar. Selo je imalo 60 kua. Izvjee iz 1.734. u ime
sela popisao je zastavnik Pavao Jeli. Zbog oteanih ivotnih uvjeta, stanovnitvo se vraalo u
Bosnu, ili je selilo dalje, pa je u popisu 1746. u selu 49 kua. Oko skromne drvene crkve, bilo je
groblje. Izvjestitelj hvali upnika fra Matiju iz Kobaa. Nakon to je biskup preuzeo upu od
franjevaca (22.111.1756.) upnikom je i dalje ostao fra Ivan Jankovi, rodom iz Odvoraca,
vjerojatno zbog njezina siromatva, jer se broj domainstava i dalje smanjivao pa je te godine bio 45
3

NAZ popis, kut. 89, 175s.

HNTZ, Brodska pu/covnija (1999), 127s, 148s.
Usp. Schematismus (1837), 30; (1873), 25.
'' Neko vrijeme posebno sc biljeio dio naselja Kruevica-Salai. Usp. Koreni (1979), 645s.
7
Usp. Schematismus (1928), 49; Draganovi (1975), 149.
1
Usp. Bojanovski (1981), 11; Pavii (1953), 2fi4s.

4
5

kua, sa 65 obitelji. upi su pripadali Kruevica i Babina Greda.2

God. 1760. Lukaev amac imao je 47 kua, 58 obitelji i 297 stanovnika. Kuedomaini su
bili: Anto Sabli (1,4), Ilija Bonjakov (-,5), Anto Vilaitovi (-,4), Andrija Karali (2,13), Andrija
urgeti (1,5), Augustin Novali (1,5), Anto Ovnievi (2,7), Boo Tomaevi (2,11), Bartol
Kokanovi (1,2), Juro Jemri (1,4), Juro uni (2,13), Grgo Derni (1,5), Ilija Vuinovi (4,16),
Ilija Zemunevi (1,10), Marija urgeti (-,6), Josip Mitrovi (1,5), Ivan Sabli (1,7), Ivan
Vilaitovi (1,9), Ivan Vukanovi (2,6), Ivan urketi (-,2), Jakov Bain (1,8), Anto Canolja
(1.2), Martin Jeli (1,8), Ivan uratli (1,7), Suzana Baina (-,4), Marko Suratli (2,8), Mijo
Kolarevi (1,4), Marijan Kolarevi (2,6), Franjo Huber (1,8), Petar Bai (3,12), Petar
Paragikovi (1,8), Filip urgeti (1,5), Filip Vukoavljevi (1,7), Pavao Diklii (1,7), Stjepan
Ostoii (3,8), Stjepan Tomaevi (2,8), Juro Teremi (1,4), TomO Ostoii (1,3), Tomo Cviti
(1.3), Tomo Derkeli (1,5), Stjepan Ovnievi (1,8), Petar abro (1,4), Petar Tubi (-,3), Marija
Blaevica (-,5), Magdalena Reetarovi (-,2), Bla uratli (1,4), Nikola Derkeli (-,5).3
O selu uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Sava kod ardaka Prud iroka je 310 koraka, u
podruju sela iroka je do 400 koraka... duboka je tri do etiri hvata4... Inae muljeviti protok Save
u podruju amca nanosi pijesak. Taj pijesak za visokog vodostaja mjestimino stvara male
pjeane prudove. Oni za niska vodostaja oteavaju kretanje laa, a ljeti natovarenim laama
povremeno onemoguavaju prolaz. Rijeka se obino tri do etiti puta godinje izlije preko svojih
obala... To izlijevanje sprijeeno je sedam do osam hvati visokim nasipom, koji je izgraen du
rijeke prije nekoliko godina... Na rijeci u blizini sela nalaze se mnogobrojni laomlinovi, a
nizvodno od ardaka Kleni jo tri mlina. (...) Obje crkve i oba asnika stana pokraj sela drvene
su grae. Onaj asniki stan, od ta dva asnika stana, koji se nalazi pored kordonskog straarskog
ardaka zvanog amac okruen je iskopanom grabom. Preko puta tog ardaka s one strane Save
vidljiv je straarski ardak zvan Karaula. Pored njega stoji jedna mala zgrada u kojoj Turci dre
stalnu strau."5
God. 1785. iz Lukaeva amca sjedite upe preneseno je u Babinu Gredu. amac je 1837.
imao 432,ft 1857. 457,1890. 730,1931. 777,1953.1603,7 a 1991.1295 stanovnika.

2
1
4

Usp. NAZ Prot. 29/1, 54, 98s; 30/11, 213-215, 218; Sran (1995), 69s.
NAZ popis, kut. 89, 173-175.
hvat - klaftcr, seanj, stara jcdinica duljine, iznosio jc 1,896 m.
5
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 149s.
" Usp. Schematismus (1837), 30; (1873), 25; (1928), 49.
7
Nakada su sc odvojeno biljeili Samaki Salai. Usp. Koreni (1979), 646.

XXIV. OPINA STARA GRADIKA

24.1. DONJI VARO

Naselje je u obliku niza kua na lijevoj obali rijeke Save istono od Stare Gradike, 90 m n/m.
U starim izvjeima Stara Gradika uzimana je kao jedna cjelina, pa od nje nije odvajana Donja
i Gornja Varo. Sve ono to e biti reeno o Staroj Gradiki, odnosit e se djelomice i na susjedna
naselja.
U vojnom zemljovidu iz 1780. Donja Varo obraena je u dvije sekcije. Glavnina je opisana uz
tvravu Stara Gradika. U 7. sekciji, kojoj pripada samo nekoliko kua, pie: "Sava, potok Crnac
i uma izmeu Save i Gorica ve su obraene. Ovdje treba jo samo spomenuti veliku baru Polica,
koja nastaje nakon estih izljeva Save i koja je toliko duboka da ni po kojem vremenu ne presui.
(...) Kad Sava preplavi cijeli teren, putovi su potpuno neuporabljivi i u to vrijeme se bez brodova
nikamo ne moe kretati".1
U ematizmu 1837. napravljana je razlika, pa je u Donjoj Varoi 690,21857.861,1869.947,
1900. 774,1931. 777,1953. 585,3 a 1991. 484 stanovnika.
24.2. GORNJI VARO
Naselje se nalazi jedan kilometar zapadnije od Stare Gradike, s lijeve strane Maloga Struga,
91 m n/m.
Budui daje svojim poloajem i djelatnou vezano uz Staru Gradiku, u starim se povijesnim
izvorima ne biljei posebno nego je skupa s tvravom.
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gornjoj Varoi pie: 'To je mjesto, koje pripada Staroj Gradiki,
na Malom Strugu, koji tuda tee i ulijeva se u rijeku Savu. Mali Strug je u ovom podruju... jako
muljevit, ima pet do est hvati visoke obale, vodu uporabljivu za napajanje stoke, ali za nudu je
piju i ljudi; nema prolaza, premoen je drvenim mostom..."1

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 99s.

660 katolika i 30 pravoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 49.
Usp. Koreni (1979), 421.
1
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 94s.

2
s

God. 1837. Gornja Varo je imala 588,21857.587,1890.860,1931. 760,1953.735,3 a 1991.

395 stanovnika.
24.3 GREANI
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km sjeverozapadno od Stare Gradike, 16
km jugozapadno od Nove Gradike, 96 m n/m.
Greani su naseljeni pravoslavnim ivljem, pa je o njima malo podataka u kanonskim i drugim
izvjeima. Prema Spomenici u selu je bila pravoslavna upa sa 67 kua. U kanonskom izvjeu
1760. selo je imalo 60 pravoslavnih i katoliku kuu Grge Paulievia s dvije obitelji i 6 lanova.1
> 1 O Greanima, koji se u vojnom zemljovidu iz 1780. nalazi u dvije sekcije, pie: "Potok
Dubovac, koji dolazi iz istoimenog sela i ovdje u umi ulazi u Mali Strug, prohodan je preko
j drvenog mosta kojim je premoen kod sela, kao i u umi na putu odavde do straarskog ardaka
Veliki Strug... voda mu je uporabljiva za napajanje stoke. Velika uma izmeu ovdanjega kraja i
Gornje Varoi, kao i Veliki i Mali Strug u toj umi, zajedno s poplavama koje te rijeke skupa s
rijekom Savom svake godine uzrokuju i koje se za visokog vodostaja prostim do u blizinu sela, ve
su opisani..."2
Oko 1800. Greani su imali 15 katolika,3 1809. 743, 1839. 622 pravoslavnih,4 1857. 562,
1890. 833,1931. 979,1953. 874,5 a 1991. 516 stanovnika.
24.4. NOVI VARO
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, na regionalnom putu u smjeru Okuana 6 km
sjeverno od Stare Gradike, 95 m n/m.
U starijim se izvjeima ne spominje. Oko 1800. imao je 62 katolika,11837.178,21857.248,
1890. 398, .1921. 525,1953. 512,3 a 1991.318 stanovnika.
24.5. PIVARE
Selo je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, na sporednom putu to iz Donjih Bogievaca
vodi na Savu, 5 km sjeveroistono od Stare Gradike, 10 km jugozapadno od Nove Gradike, 92
mn/m.

Selo se ne spominje u starijim izvorima. Do 1890. njegovi su stanovnici pribrojavani Donjoj

Varoi. God. 1900. Pivare su imale 130,1921.150,1948.155,1971.117,1 a 1991.46 stanovnika.

Usp. Schematismus cleri {1837), 49; (1929), 54.

Nekad su odvoljno biijeeni dijelovi naselja; uma Ljcskovaa i Veliki Stug. Usp. Koreni (1979), 422s.
Usp. NAZ popis, kut.' 89, 63; 31/111, 53; 32/IV, 207.
HNTZ, Gradishi pukovnija (1999), 93s, 100.
Usp. NAZ Prot. 213, 264.
4
Usp. Spomenica (1930), 212,
5
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. NAZ Prot. 213, 264,
2
128 katolika i 50 pravoslavnih, Usp. Schematismus cicri (1837), 49.
3
Nekad su posebno biijeeni dijelovi naselja uma Panik i Medustrugovi. Usp. Koreni (1979), 422s.
1
Usp. Koreni (1979), 422.
3

1
2
3

24.6. STARA GRADIKA

Stara Gradika se nalazi pored rijeke Save, na regionalnoj cesti koja povezuje Hrvatsku s BiH,
16 km jugozapadno od Nove Gradike. Na lijevoj obali Save nalazi se vei grad Bosanska
Gradika.
God. 1528. spominje se "prijelaz Gradika" (vadum Gradysche), preko rijeke Save. Glavni dio
naselja nalazio se na desnoj obali i bio je znaajna luka na Savi. Osvojio gaje (1537.) Husrev-beg,
a Osmanlije su ga zvali Berbir.
Tijekom XVII. st. franjevci iz samostana sv. Nikole u Visokom sluili su upe: Lijeve,
Orubicu i Gradiku. Da su to bili gusto naseljeni krajevi govori injenica da je biskup fra Marijan
Maravi sredinom listopada 1649. u gradikoj upi krizmao 1149 katolika.1
Tijekom bekog rata mnogi su se katolici preselili na lijevu obalu Save, a i franjevci su (1688.)
preli u Staru Gradiku/Meutim, Gradiku e 1690. Osmanlije ponovno osvojiti, ali e oni ve
sljedee (1691.) godine biti zastalno pretjerani na desnu obalu. Ubrzo je poela izgradnja granine
tvrave s posadom koja je bila u sastavu Vojne krajine. U komorskom opisu 1698. Gradika,
utvrda i trgovite, esto se spominje ali nije opisana.
Govorei o franjevcima u Gradikoj Ivan Straemanac (1730.) pie: "U tom utvrenju je u ime
cara neki zapovjednik imenom Ivan grof de Makar, odmah poslije zauzea ovih podruja, oznaio
mjesto za samostan, pa je oko deset godina tu bila rezidencija koja je 1705. g. postala samostan. O
njemu se nema to vie govoriti, osim da poslije tolikih godina postoji samo jedan trakt i samo U
sobica napravljenih od drveta. I crkva je podignuta od istog materijala, drva, te posjeduje veoma
mali prostor zbog skuenosti mjesta. U samostanu boravi 12 brae bez ikakvog fonda, te ive
samo od prosidbe. Ipak imaju u sakristiji odjeu i odgovarajue knjige, vrt izvan utvrenja, te
obavljaju upnike poslove u njemu. (...) Crkva samostana posveena je sv. Mihaelu arkanelu, te
ima pet oltara: sv. Mihaela.., BDM.,., sv. Nikole biskupa.., sv. Antuna Padovanskog.., i sv. Ivana
Nepomuka (izgraen po barunu De Soer, zapovjedniku utvrenja)... U utvrenju borave i
pravoslavci koji imaju svoju crkvu pod upravom svojih popova, tj, sveenika. Mjesto je jako
podlono poplavama tako da jedva mogu imati kruh."2 Uz Gradiku franjevci su sluili jo sela
Bogievce i Makovac.
Izvjee 1746. napominje kako je gradika crkva ve stara i krov joj prokinjava, a orgulje su
ratimane pa ve vie godina ne sviraju. Izvan tvrave bilo je groblje i u njemu kapela sv. Jakova, te
kuno groblje s kapelom sv. Roka. Te godine Gadika je imala 128 kat. kua 120 obitelji i 534
katolika.3
Do izgradnje Nove Gradike 1748. Stara Gradika je bila sredite nadkapetanije, poslije
pukovnije, a nakon toga dobiva status slobodnog vojnog komuniteta.
God. 1760, Stara Gradika je imala 153 katolike kue, 144 obitelji i 706 katolika.
Kuedomaini su bili: Juro Stanirevi (1,9), Anto Prioevi (1,6), Franjo Trapi (1,6), Iyan
Peki (1,3), Anto Klei (1,5), Marija Krivenovka (-,1), Tomo Gii (1,5), Luka Gubi (1,3),
Nikola Depinovi (1,2), Matija Galedinovi (1,6), Ivan Bojanovi (1,2), Juro Kevi (1,6), Mato
Kuki (1,4), Mijo Ivankovi (1,7), Ivan Trapi (1,5), Stjepan Deli (1,3), Mato Margaliti (1,9);
Matija Matanovi (1,4), Ivan Pejii (1,6), Nikola Vuki (4,10), Ivan Gaberovi (2,10), Luka
Matakovi (1,15), Anto Gole (1,3), Iva Martinovi (-,3), IVlato Zastavnikovi (1,2), Dorotea
' Usp. Maravi (1887), 151.
Ivan Straemanac, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, Zagreb, 1993, 283-285. Usp. Pavich (1766), 356s;
Janula (1980a), 211. Kad je u austrijsko-osmanskom ratu (1716.-18.) bila zauzeta i Bosanska Gradika, granica je
stavljena neto junije od desne obale Save. I graniari su rasporeeni na desnoj obali. Njihov popis nalazi sc u
Bodcnstcin (1907), 160-167.
* Usp. NAZ Prot. 29/1, 9-12, 119-121.
2

iverac (-,3), Luka Patkovi (1,9), Anto Bokunii (1,3), Nikola Jurii (1,5), Ivan Kuki (1,7),
Grgo Peakovi (1,6), Matija Gaguli (-,5), Anto Eri (-,2), Lucija Pavi (-,4), Josip Matehaevi
(1,4), Ivan Mutnjakovi (1,8), Ana Barjaktarovi (-,2), Patar Pavui (1,6), Stjepan Detani (1,3),
Mijo Grui (-,5), Marijan Gipalovi (1,2), Nikola Matanovi (1,5), Franjo Filjevi (1,3), Anto
vaiti (1,7), Nikola Eri (1,5), Luka Ervati (1,3), Josip ovi (1,6), Nikola Kelei (1,2), Juro
Matuni (1,4), Grgo Covi (1,6);
Martin Oikovi (1,4), Nikola Jankovi (3,10), Kata Adrovi (-,5), Paula Lisii (-,4), Nikola
Kiki (1,3), Marko ivkovi (1,5), Ivan Skoi (2,7), Mijo Gerdanovi (1,7), Ivan Pavui (1,5),
Ivan Begroevi (3,10), Ivan Luci (1,2), Ivan ekvei (1,2), Nikola Ivajti (1,3), Ilija Lati
(1,7), Stjepan Matanovi (1,4), Stjepan Lirak (1,5), Juro oli (1,8), Matija Matokovi (1,9),
Marija Petrovi (-,3), Mijo Geri (1,3), sirota Ana, djevojka (-,1), Ana Sari (-,4), Grgo Pekovi
(2,7), Lovro Kiki (1,6), Franjo Pavii (1,6), Lovro Latinovi (1,59, Ivan Lui (2,4), Martin
Simi (1,6) Marko Klai (1,4), Petar Blai (1,4), Anto Mikai (1,5), Kata Gii
Ivan Peni (1,5), Marijan Juranovi (1,5), Grgo Bari (1,5), Matija Mihoevi (1,6), Franjo
Zebeevi (1,5), Mijo Nezi (1,4), Ivan Boi (1,4), Tomo Bukvi (1,7), Ivan Matiki (1,3), Ivan
Marinovi (1,5), Matija Petrievi (1,5), Josip Atmali (1,4), Nikola Balegvi (2,7), Franjo
Mutnjakovi (1,5), Nikola Panteli (1,4), Bartol Karoevi (1,4), Anto Rekovi (1,5), Martin
ui (1,4), Grgo iljaki (1,6), Kata Markanovi (-,5), Lucija Bani (-,1), Matija Bani (1,4),
Jakov Mihaljevi (1,2), Nikola Kateni (1,3), Juro Mihaljevi (1,4), Magdalena ii (-,1), Mijo
Kiki (1,4), Tomo Figuri (2,7), Ivan Boi (1,3), Juro Vranjeevi (2,6), Juro Nezi (1,5), Anto
Nezi (1,4), Mijo Gridi (1,7), Mijo Teti (1,5);
Anto Konini (1,3), Pavao Jastrebovi (1,4), Stjepan Prievi (1,4), Juro Prievi (-,1), Luka
Liii (1,3), Magdalena Deli (-,2), Ivan Kondi (1,3), Luka Miki (1,5), Juro Beti (1,5), Nikola
Kriti (1,5), Ivan Rui (1,5), Ivan Birt (-,1), Mato Blai (1,5), Mato pirin (1,4), Magdalena
Koi (-,3), Jelena Vugi (-,5), Ilija Knei (-,3), Mato Pezo (1,3), Franjo Ervatini, neenja (-,1).
Nijemci u tvravi: gosp. zapovjednik (3,13), pisar zapovjednika tvrave (1,3), poslunik (1,7),
skrbnik (1,5), sluga (1,2), gradski ugostitelj (1,4), kontrolor soli (1,4), gradski krmar (1,6),
mjera soli (1,4), gradski odvjetnik (1,3), potporunik, (-,2), gradski krmar (-,1), mlinar (-,3),
ravnatelj kontumaca (1,5), kirurg u kontumacu (1,7), sluga u kontumacu (1,4), unititelj soli
(1,4), pukar (1,5).4
Kad je Josip II., na svom putovanju Slavonijom 1768., prisustvovao misi u ruevnoj gradikoj
crkvi, gvardijan gaje molio pomo za gradnju nove crkve i samostana, ali molba nije usliana.
Samostan je ukinut skupa s drugim samostanima 1787., a franjevci su u susjednim upama
nastavili vriti duobriniku slubu.s
Uz vojni zemljovid iz 1780, o Staroj Gradiki pie: "Ta granina tvrava lei na lijevoj obali
Save, u jednom njezinom malom zavoju preko puta turske tvrave istog imena na suprotnoj obali.
(...) Sava, dubine daje i za najnieg vodostaja plovna, ovdje u trajanju jednog sata ini otri zavoj.,.
Kad se ta rijeka izlije cijela ravnica zajedno s ovdanjim predgraima stoji duboko pod vodom. Ta
izlijevanja dogaaju se svake godine, a obino u proljee, u lipnju i srpnju, a i na prijelazu listopada
u studeni, zatim povremeno zimi, u vrijeme topljenja snijega. Te poplave, ovisno o vremenskim
prilikama, traju pet do est dana, esto i tri do etiri tjedna. U to vrijeme sprijeen je svaki prolaz
kopnom, a komunikacija od tvrave do ostalih mjesta nije mogua nikako drukije nego pomou
brodova... Kod tvrave rabe se ravne skele a i mali amci za prijevoz pjeaka preko Save. (...)
Unutar su tvrave zapovjedniki stan, vojarne, franjevaki samostan te crkva i najvei dio
graanskih kua izgraenih od kamena. Tvravska glavna graba i vanjska utvrenja zidane su
4
5

NAZ popis, kut. 89,53-58.

Usp. Janula (1980a) 209-213.

graevine, a vanjski su nagibi graeni samo zemljom. Kurtinom kao najviom tvravskom
graevinom, u visini horizonta kod inenjerske vojarne, dominira mala turska tvrava s druge
strane Save, izgraena od kamenih kvadri. Tvravske graevine prema predgrau djelomino su
takoer izloene napadima opasne artiljerije. Skriveni ophod takoer nije potpuno izgraen niti
su postavljeni drveni stupovi... Tridesetnica kod Uskoka uobiajena je graevina. Susjedni
kordonski ardaci, ardak Mali Strug iztiad Uskoka s druge strane istoimene grabe, ardaci ispred
tvrave Donja kapija i straarnica tala bono od trga te ardaci Galga kod Donje Varoi izgraeni
su od drveta i na drvenim stupovima,"6
Oko 1800. u Staroj Gradikoj je bilo 1902 katolika, a njezin upnik sluio je jo Novi Varo i
Greane.7 God. 1837. naselje je imalo 55,81857.29,1890.66,1921.71,1953.268,9 a 1991.592
stanovnika.
Tijekom Drugog svjetskog rata u utvrdi je bio koncentracijski logor, a nakon rata u njoj je bio
kazneno-popravni dom.
24.7. USKOCI

Uskoci su na savskoj obali, izmeu Stare Gradike i ua Malog Struga.

Na njih se odnosi ono to je reeno o Staroj Gradiki. God. 1761. u Uskocima je stanovao
pravoslavni upnik, a tu je bilo 36, a 1769. 63 pravoslavnih kua.1 God. 1837. Uskoci su imali
302,2 1857. 363,1890. 435,1931. 304,1953. 334,3 a 1991.180 stanovnika.

" HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 128-131.

7
Usp. NAZ Prot. 213, 264.
8
45 katolika i 10 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 49.
* Usp Koreni (1979), 422.
1
Usp. NAZ Prot. 31/111, 53; 32/IV, 213.
1
190 pravoslavnih i 112 katolika. Usp. Schematismus deri (1937), 49; Spomenica (1930), 212 navodi da je 1839. u naselju
bilo 27 kua sa 251 pravoslavaca.
1
Usp. Koreni (1979), 422.

XXV. OPINA STARO PETROVO SELO

25.1. BLAEVI DOL

Naselje se nalazi na junom prigorju Poeke gore, 14 km istono od Nove Gradike, 3 km
sjeveroistono od Starog Petrova Sela na sjevernom odvojku s regionalne ceste od Vrbove, 148 m
n/m.
Blaevi Dol ne spominje se u starijim izvorima. Vjerojatno je bio pribrojan susjednoj Vrbovi.
God. 1931. naselje je imalo 147,1948.175,1961.146,' a 1991.256 stanovnika.
25.2. DONJI CRNOGOVCI

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 10 km jugoistono od Nove Gradike, 4 km

juno od Starog Petrova Sela, na 101 m n/m. Naziv je dobilo po potoku Crncu, odnosno Crnac
polju. Selo je u starini bilo jedinstveno tek se kasnije poinje dijeliti na Donje i Gornje Crnogovce.
U komorskom popisu 1698. Crnogovci su ovako opisani:
, aM) Imena stanovnika i podlonika:
llia Filipovi, sinova 3, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 2, jutara penice 4, jutr
jema 1, vozova sijena 3.
Antol Biloi, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 1, kopa
vinograda 4, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 4.
Bla Novoselac, sinova 2, keri 2, krava 1, ovaca i koza 4, svinja 2, kopaa vinograda 1, jutr
penice 1, vozova sijena 2.
Stepan Vladi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopa vinograda
jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Grga Bresti, ki 1, voli, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penic
2, jutro jema 1, vozova sijena 3.
Pava Mikovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 5, konica 2, kopaa
vinograda 4, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnika 2.
Stanko Ivanievi, sin 1, konj 1 volova 2, krava 1, june 1, svinja 6, konica 3, kopaa vinogad
1
1

Usp. Koreni (1979), 421.

Mauran (1988), 241-243. Prijevod s latinskog jezika.

3, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnika 2.

Ivan Dokuovi, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 5, konica 2, kopaa vinograda
jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Ilia Gazi, keri 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Franjo Donkovi, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica. 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 3
jutara zobi l2, vozova sijena 2, najamnik 1.
Juro Lukaevi, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 4, jutara pen
4, jutro jema 0.5, vozova sijena 4, najamnik 1.
Ukupno: sinova 8, keri 10, konja 4, volova 7, ovaca i koza 30, svinja 29, konica 16, kopaa
vinograda 28, jutara penice 38, jutara jema, 7.5, jutro zobi 1.5, vozova sijena 37, najamnika 9.
2) Svi gore pobiljeeni stanovnici ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Ilia Filipovi, AntolBiloi i Bla Novoselac, nakon prisege, ispitivani, rekli s
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo i zemlju te zato ne trae susjedno zemljite na koritenje. Oni ovaj posjed stalno
batine od svojih preda iz osmanskog vremena, bez ikakve komorske dodjele. Na njega, uime
poreza, nita nikome nisu plaali.
Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim stanovnicima, a pravne im
usluge ini besplatno. .
: Samo 1697. g. platili su vojnicu skupa s cijelim cemikim vojvodstvom.
Stanovnici ovog mjesta za utvrivanje gradike utvrde morali su stalno davati po dva radnika
zamjene, bez novane naknade, ali uz carski kruh.
Po zapovijedi gospodina povjerenika Kestlera stanovnici su morali dati est volova pod izlikom
da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, a otili su ravno carskoj vojsci pod Temivar, od kojih s
uginula, a nisu dobili nikalcve naknade.
Za obavljene radove i pretrpljene tete stanovnicima nije nita plaano.
O razlozima komorskim gospodarskim zaprekama, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo selo - u kome je prije meu stanovnicima bilo i nekoliko muslimana - smjeteno je u
ravnici. Naziva se Crnogorci.3 Udaljeno je od Cernika milju i pol, od Osijeka 15, a od Petrovara
34 milje.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, katolike vjeroispovijed
Imaju 11 prilino prostranih kua, sagraenih od drveta, djelomice pokrivenih slamom a
djelomice daskama. Imaju jedno cijelo narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se na povr
od jedne milje. S istoka mu je Petrovo Selo, sa zapada Adamovci, sjuga selo Orubica, sa sjevera
mei Brestovcem4. Granice seu: na istok do Kobaa, na zapad do Gradike, na sjever do
Kamengrada5.
Selo ima oko 80 jutara dosta plodnih oranica i neobraena zemljita, oko 10 jutara
neobraenih rtova i oko 100 jutara boljih, dobro pripremljenih, sjenokoa. Ima oko 200 jutara
hrastovih i jelovih uma za loenje te prikladnih za gradnju.
Ovdje se ne naziru tragovi neke kamene graevine. Ima jedna vodenica na potoku Lae/' Ima
oko 100 jutara ironosnih uma, dosad slobodnih od irovine. Ribnjaka nema.
Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke kome su stanovnici
godinje kao naknadu po kui plaali 80 denara, svaki je morao dva dana besplatno raditi, a na
svaku svinju trebalo je platiti po jedan denar.
2
Grekom
1

stoji 12.
- U izvorniku pie: Czcrnogorczy i Czcrnogovczi (1698), Czrnogorczi (1746), Ccrno-Gorczij (1761), Cernogorcze (1769),
Cernogovczy (1800), Cemogovcz (1837).
4
Usp. Mauran (1988), 326s.

5
Tvrava sjeverozapadno od Poege. Usp. Szabo (1920), 116s.
" Danas sc zove Adamovski potok.

Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se odnosila, a desetin
vina nikada nisu davali.
Osmanskom caru, kao naknadu, nita nisu plaali nego su obavljali neke poslove na najblioj
granici.
Njegovu Velianstvu, osim spomenute vojnice po odredbi gospodina povjerenika Kestlera
sabrao ju je kapetan Ivan Staki, te obveze besplatne vojnike slube, stanovnici dosad nita drug
nisu plaali.
Sve gornje toke svi su stanovnici dragovoljno i jednoduno potvrdili.
b. U kanonskom izvjeu 1746, spominje se kako je selo 1730. omakom isputeno, a 1746.
imalo je 10 kua i 65 stanovnika.
God. 1760. selo je imalo 18 kua, 33 obitelji i 157 stanovnika. Kuedomaini su: Matija
Bileevi ili Dukoevi (2,16), Lovro Ari (5,21), Mijo Cevievi (2,7), Marko Stipi (1,6), Franjo
Filipovi (1,6), Ilija Pergi (3,10), Matija uroi (1,4), Matija Manica (2,8), Luka Dokuovi
(2,12), Grgo Biajac (2,11), Luka Manica (1,5), Ivan Dokuovi (2,7), Marko Bilei (-,3), Juro
Bilei (2,7), Ivan Vukovi (2,13) Jakov Vukovi (1,5), Franjo Dokuovi (1,6) Matija
Dokuovi (3,10).
God. 1769.18 kua, 38 obitelji i 181 stanovnika.7
Selo je, na vojnom zemljovidu iz 1780, uctrano s obje strane puta u smjeru Godinjaka. U opisu
Stoji: "Potok Ribnjak, tri do etiri stope irok i pola stope dubok, ima stopu do dvije visoke,
najveim dijelom gustiem obrasle obale, muljevito dno i vodu uporabljivu za napajanje stoke; u
ovom je kraju na mnogim mjestima, i osim preko svojih drvenih mostova, prohodan pjeice i
konjima".15
Oko 1800. selo je imalo 181,91837.180 katolika,101857.166,1890.164,1931.175,1953.
187,11 a 1991.143 stanovnika.
25.3. GODINJAK
Godinjak se nalazi pored regionalne ceste, 9 km istono od Nove Gradike, a 2 km zapadno od
Starog Petrova Sela, 129 m n/m.
U srednjovjekovnim izvorima Godinjak se izriito ne spominje, ali su oko njega bili vani
feudalni posjedi: Draga posjed 1324.-1411,1412, i posjed Neganovac 1324.-1411,1412, gdje se
1407. spominje LadislavNeganovaki te posjed Tapalovac 1374,1412,1414,1499. koji je leao
meu Godnjakom, Tisovcem i Otrim Vrhom.1
God. 1730. selo je imao oko 10, a 1746.10 kua i 90 stanovnika. U Godinjak je (1760.) bilo 20
kua, 57 obitelji i 279 stanovnika. Kuedomaini su bili: Grgo Lukaevi (2,8), Grgo Vlaini
(4,15), Luka Plaudekovi (1,8), Tomo Vlaini (3,11), Pavao Luknji (2,14), imun Luknji
(2,10), Stjepan Ivanievi (3,21), Filip Ivanievi (4,22), imun Ivanievi (4,20), Marijan
Ivanievi (4,25), Stjepan Godi (2,11), Mato Giani (2,10). Josip Lukaevi (4,14), Stjepan
Ivanievi (3,17), Marijan Ivanievi (3,13), Josip Gagei (3,11), Mijo imunovi (2,9), Mijo
Ivanievi (4,17), Juro Vlaini (2,10) i imun Ivaeni (2,13). God. 1769.22 kue, 66 obitelji i
329 stanovnika.2
7
Usp. NAZ Prot. 29/1,118; popis, kut. 89, 94; 31/111, 73; 32/IV, 207.
* HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 122.
* Usp. NAZ Prot. 213, 273.
Usp. Schematismus ckri (1837), 53; (1929), 57.
" Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Csnki (1894), 406, 418, 428; Bosendorfer (1994), 135,145,153.
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut. 89, 95; 3 l/III, 73; 32/IV, 207. U izvorniku stoji: Godinak (1730), Godinijak
(1746), Godinjak, Godinyak (1760).

Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je ucrtano uvrstano samo s lijeve strane puta u smjeru
Nove Gradike. U opisu stoji: "Potok Duboanac, koji je ovdje irok samo tri do etiri stope i
dubok stopu, na etvrt sata udaljenosti od sela ulijeva se u potok Drenik. (...) Iza ovdanjega
satnikog stana nalazi se stalni izvor koji zbog jednog nasipa ini malo jezero, a njegovi se slabi
potok zove Ribnik i tee kroz polja u Donje Laze. Tu vodu kao i bunarsku vodu u selu stanovnici
koriste za pie. (...) Satniki stan, od kojeg se prua pogled na prolaznu zemaljsku cestu, zidana je
graevina."3
Oko 1800. Godinjak ima 377 katolika,4 1837. 391,51857. 345,1890. 469,1931. 647,1953.
848,6 a 1991. 755 stanovnika.
25.4. GORNJI CRNOGOVCI
Gornji Grnogovci smjeteni su izmeu autoceste i rijeke Save, 10 km jugoistono od Nove
Gradike 3 km juno od Starog Petrova Sela, 1 km sjeverno od Donjih Crnogovaca, 106 m n/m.
Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo, nazivom Gornji Crnogovci sa est kua, ucrtano je i
opisano na sporednom putu etvrt sata udaljenom od Donjih Crnogovaca, a pola sata od
Godinjaka.1 U ranijim izvjeima selo je biljeeno skupa kao Crnogovci, i sve to je reeno o
Donjim Crnogovcima odnosi se na oba sela. Po udaljenosti od upnog sredita moe se zakljuiti
da je glavnina kua bila ipak u Donjim Crnogovcima. Meutim dio posjeda zvani Kuita, sa
zapadne strane Gornjih Crnogovaca, svjedoi da su i na tim oranica nekad bile kue koje su kasnije
preneene pored putova.
U popisu sela 1760. izmeu Bodovaljaca, Crnogovaca i Godinjaka nalazi se selo Voinci, sa 7
kua, 11 obitelji i 57 katolika. Prema poloaju, i nakon gore reenog, to su Gornji Crnogovci.
Kuedomaini su bili: Marko Mikevi (3,14), Ivan Benai (2,9), Marko Bosaveevi (1,6),
Vinko Pafi (3,12), Mijo vorevi (1,7), Anastazija Mikevi (1,7) i Jelena Tomi, djevica (-,1).2
God. 1890. Gornji Grnogovci imali su 122, 1910. 160, 1931. 180, 1953. 168, 1871. 1-84,3 a
1991.146 stanovnika,
25.5. KOMARNICA
Komarnica se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, uz maglajski potok, 17 km jugoistono od
Nove Gradike, a 7 km j ugoistono od Starog Petrova Sela, 95 m n/m.
Naselje se u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. ne spominje. God. 1730. imalo je
28, a 1746.30 kua i drvenu kapelu.
God. 1760. Komarnica je imala 27 kua, 63 obitelji i 317 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Ivan Apanovi (2,9), Ivan Bonjakovi (3,18), Martin Dragomanovi (-,6), Augustin
Dragomanovi (2,13), Marijan Dragomanovi (4,14), Ivan Klari (3,9), Nikola Klari (3,15),
Tomo Kneevi (3,18), Josip Kneevi (2,18) Luka Kneevi (4,16), Franjo Kneevi (2,5),
Matija Lukaevi (1,19); Matija Kneevi (4,19), imo Lovrekovi (2,6), Grgo Matanovi (1,4),
Tomo Martinevi (1,139, Ilija Martinovi (1,10), Marko Martinovi (3,8), Bla Paukovi
(2,10), Ivan Paukovi (2,13), Andrija Petoi (2,20), Josip Petoi (2,8), Nikola Petoi (3,6),
3
4
5

HNTZ, Gradi/cei pukovnija (1999), 120s.

Usp. NAZ Prot, 213, 273.
385 katolika i 6 pravoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 52; (1929), 57.
'' Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 123.
2
Usp. NAZ popis, kut, 89, 94. U izvorniku pie: Vossinczi.
3
Usp. Koreni (1979), 421.

Filip Petoi (2,19), Ivan Petoi (1,13), Nikola Smii (5,19), Marijan Smii (3,12).
Izvjee 1765. opisuje novu kapelu sv. Leonarda, sagraenu od greda, oblijepljenu i okreenu,
s tornjem i zvonom. Crkvenjak je bio imo Lovrekovi. God. 1769. selo je imalo 24 kue 52
obitelj i i 278 stanovnika.1
Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane potoka, a u opisu stoji: "Potok
Maglaj od Vrbove pokree razne obine liarice, irok je itiri do pet stopa, dubok do dvije
stope... Taj potok ima pjeskovito dno i pitku vodu; voda mu se pored ume Veliki lug gubi u
poljima, a za vruih ljeta pak povremeno potpuno presui. (...) Ako je poplava Save obilna i
dugotrajna, kue donjega dijela sela stoje pod vodom. asniki dom u selu obina je mala zgrada."2
Oko 1800. Komarnica je imala 333,3 1837. 313 katolika,4 1857. 286, 1890. 375,1931. 443,
1953. 491,5 a 1991.359 stanovnika.
25.6. LAZE
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, uz adamovaki potok, 9 km jugoistono od
Nove Gradike, 5 km jugozapadno od Starog Petrova Sela, 98 m n/m. Naziv, vjerojatno, dolazi od
rijei laz, iskreno mjesto.
Laze se u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. ne spominju. God. 1730. imale su
oko 7,1746.8 kua i 56 stanovnika.
God. 1760. u Lazama je 16 kua, 38 obitelji i 203 stanovnika. Kuedomaini su bili: Martin
Vilov (2,12), Ivan Leti (2,11), Luka Pavi (2,10), Juro Mugcarevi (1,5), Bla Gosdi (1,7),
Matija Gosdi (1,7), Franjo Gosdi (-,7), Stjepan urakovi (4,19), Ivan Gergani (1,6), Antun
Novoseljac (4,18), Nikola Babi (2,11), Antun Novoseljac (-,6), Juro Babi (4,37), Ilija Babi
(7,12), Mato Babi (3,17) i Nikola Babi (4,20).
God. 1769. selo je imalo 16 kua, 41 obitelj i 193 stanovnika.1
Na vojnom zemljovidu iz 1780. Laze su podijeljene na Gornje i Donje i ucrtane s desne strane
puta u smjeru Adamovaca. Za Gornje Laze, koje su manje, stoji: "Ovo se malo selo nalazi na
potoku Drenik, koji je u ovdanjem kraju tri do etiri stope irok i stopu do dvije dubok. (...)
Drveni most na tom potoku na putu za Adamovce vrst je, a mlinovi na tom potoku loe su
kvalitete. (...) Na putu za Orubicu (iz Donjih Laza) zbog neprohodnih bara izmeu dva mjesta...
mora se ii zaobilaznim putem. (...) Ostali ovdanji putovi zbog glibljiva su tla, koje za kina
vremena postaje vrlo muljevito, takoer oteeno provozni, a za suha su vremena uporabljivi za sva
vozila."2
Oko 1800. Laze su imale 222,31837. 256 katolika,41857. 251, 1890. 333,1931. 462, 1953.
512,5 a 1991.403 stanovnika.

1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 348; popis, kut, 89, 11 ls; 31/111, 94; 32/IV, 187. U izvorima stoji: Komarnicza
(1730).
2
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 146.
3
Usp. NAZ Prot. 213, 274.
4
Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 58.
5
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118; popis, kut, 89, 92; 32/IV, 207. U izvorima stoji: Lazij (i 730), Lazze (1760).
2
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 12Is.
3
Usp. NAZ Prot. 213, 268.
4
Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 58.
5
Od 1900. selo je biljeeno kao Stare Laze. Usp. Koreni (1979), 422.

25.7. OTRI VRH

Naselje se nalazi ponad regionalne ceste, izmeu potoka Pakotine i Ribnjaka, 11 km istono
od Nove Gradike a 1,5 km sjeverno od Starog Petrova Sela, 151 m n/m.
Posjed Otri Vrh spominje se 1412. u imenu i pridjevku susjednog plemia.1 Ne spominje se u
komorskom popisu 1698. god.
God. 1730. selo je imalo oko 10 kua. Napominje se kako na breuljku blizu sela, meu
vinogradima, postoje ruevine crkve sv. Ladislava. God. 1746. selo ima 12 kua i 50 stanovnika.
God. 1760. Otri Vrh je imao 13 kua, 18 obitelji i 115 stanovnika. Kuedomaini su bili:
Juro Jeri (2,9), Andrija Tabreti (2,9), Bartol Kovaevi (2,8), Juro Vreanovi (3,11), Matija
Budin (-,6), Tomo Dabreti (1,11), Ilija Tadianovi (2,14), Ivan umagaj (1,12), Ivan Trui
(1,2), Jeronim Romevi (1,14), Jakov Peakovi (1,7), Stjepan Jakobovi (1,4) i Mato
Maistorovi (1,8).
Izvjee 1765. napominje kako je nedavno pored sela od greda sagraena kapela sv. Ladislava
s korom, zvonikom i zvonom. Oko kapele bilo je groblje. God. 1769. selo je imalo 13 kua, 27
obitelji i 131 stanovnika.2
Na vojnom zemljovidu iz 1780., 12 kua uvrstano je u jednom redu. "Ovdanji potok Ladnica
- stoji u opisu - koji izvire ispod brijega Maksimov hrast u oblinjoj brdovitoj umi... prohodan je
iskljuito na prolaznim putovima kroz umu nizvodno do sela (...) Strmim dolinskim breuljkom,
koji dominira nad selom i donjim krajem prema Petrovu Selu, opet dominira brdo Sokol, s kojeg
se u pravcu juga prua irok pogled na udaljene krajeve..."1
Oko 1800. selo je imalo 116,41837.113 katolika,51857.89,1890.168,1931.236,1953.310,6
a 1991.226 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo su se doseljavali Gorani i Liani
tako da su oni inili veinu.7
25.8. STARCI
Selo je rasijano po junim padinama Poeke gore, 15 km istono od Nove Gradike, 4 km
sjeveroistono od Starog Petrova Sela, 215 m n/m.
Sve do 1900. selo se pod tim imenom ne spominje. Ali kad se gleda njegov poloaj i zna da se
nedaleko od Staraca nalazi predjel Paklena, to je oito dio sela Paklenika koji se tijekom vremena
saseljavao uz regionalnu cestu a sad je uklopljen u Staro Petrovo Selo, njihov gorski dio nazvan je
Starcima. U kanonskim izvjeima gorski Paklenik je stavljen izmeu Otrog Vrha i Starog
Petrova Sela.
God. 1730. u Pakleniku je bilo 12, 1746. 16 kat. kua i neto pravoslavnih. God. 1760.
Paklenik je imao 22 kue, 36 obitelji i 162 katolika. Kuedomaini su bili: Bartol Vladi (3,16),
Stjepan ivi (5,19), Tomo Mudrini (2,8), Ivan Miaevi (1,6), Mato oi (1,5), Mijo Beti (1,5)
Anto Benai (2,8), Marija Tomi (-,5), Martin Matoevi (2,9), Pavao Kraljevi (1,6), Grgo
tivi (1,3), Juro Cosaevi (1,4), Ivan Tomi (1,4), Antun Zekovi (3,10), Nikala Beti(I,7),
Ivan Matanovi (1,6), Martin Zekovi (2,8), Tomo Valamonovi (1,3), Filip Kociaevi (1,6),

1
Usp. Csanki (1894), 420; Bosendorfer (1994), 146. U izvorima stoji: Oztroverh (1412), Ostrohcgh (1491), Otri Verh
(1730), Ostrivirh (1760).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 24s, 118; popis, kut. 89, 82s; 31/111, 129, 32/IV, 187.
3
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I24s.
4
Usp. NAZ Prot. 213, 273,
Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 57.
" Usp. Koreni (1979), 422.
7
Usp. Pavii (1953), 244.

Manda Babi (1,5), Stanislav Stanko (1,3), Antun Lukaevi (4,16).'

Na vojnom zemljovidu iz 1780. Paklenik je ucrtan s obje strane zemaljskog puta u smjeru
Vrbove. "Potok izvire iz razliitih izvora koji se slijevaju ispod djelomino vinogradima obraslog
brda Valeti i na pola sata udaljenosti od sela a ... ulijeva se u potok Ladnicu. (...) Rijetkim
drveem srednje visine obrasli brijeg Noice dominira krajobrazom sela, a njime opet dominira
brdo Valeti."2 Kasnije se Paklenik spojio i pripojen Starom Petrovom Selu.
U popisu 1900. u brdskom kraju pojavljuje se naselje Starci s dijelovima naselja: Arapovac,
Paklena i Pujie. God. 1900. Starci imaju 79, 1921. 308, 1948. 431, 1961. 355,3 a 1991. 31
stanovnika.
25.9. STARO PETROVO SELO

Naselje je smjeteno pored regionalne ceste 11 km istono od Nove Gradike, na 129 m n/m.
Na tlu dananjeg Starog Petrova Sela bio je srednjovjekovni posjed i mjesto Dimitrovac koji se
u izvorima spominje 1361, 1412. god. Vlastelin Ladislav Radovanac dobio je 1476. od kralja
Matije Korvina (1443.-90.) pravo na tjedne i zemaljske sajmove.' I u osmansko doba kraj je bio
gusto naseljen pa je biskup fra Tomo Ivkovi poetkom XVII. st. u upi Zrinjevac (Strievac) koja
se nalazila blizu sela, krizmao 700 osoba.2
U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano:
a.3 1) Imena stanovnika i podanika:
Juro Kovai, sin 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1.5, jutarapenice2, vozova sijena 2
Martin Filaki, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinograda
jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
AndreasMrievi, in 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 2, ju
penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1.
Bartol Pridvori, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 1.5, jut
penice 4, vozova sijena 3, najamnik 1.
Juro Jurasovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara penice 5, jutro z
1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Franjo Matakovi, ki 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 3, jut
penice 3, jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
.J
Stanko Kramari, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 3, kopaa vinograda
jutro penice 1, vozova sijena 4, najamnik!.
Marian Dori, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara pen
3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Franjo Fulanovi, volova 2, krava 3, junadi 4, ovaca i koza 7, svinja 6, kopaa vinogi'ada
jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Marko Mazukovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 4, kopa vinograda 1.5, jut
penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Bartol Barii, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice
vozova sijeria 2.
' Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut 89, 81s; 31/111, 73.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 125.
Usp. Koreni (1979), 422.
Usp. Bosendorfer (1994), 126. U izvorima stoji: Dymytroleh (1361) i Dimitrowcz (1476).
2
Usp. Draganovi (1934), 76; Buturac (1970), 35.
3
Mauran (1988), 239-241. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Petrovoszclo, Petrovo Szello (1698), Pctrovich
Szello (1730), Petrovo Selo (1769).
2
3
1

Ukupno: sinova 5, keri 3, konj 1, volova 12, krava 16, junadi 26, ovaca i koza 9, svinja 33
konica 9, kopaa vinograda 23, jutara penice 33, jutro jema 0.5, jutara zobi 3.5, vozova sijena
29, najamnika 11.
2) Gore pobiljeeni stanovnici i nadalje ele sluiti vojsku.
Osobno nazoni Juro Kovai, Martin Filakovi,AndreMareevi, nakon prisege, pitani, re
su:
Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo ni zemlju - a imaju dosta dobru iplodnu zemlju - i zato ne trae susjedna zemljita.
Ovaj posjed batinili su od svojih preda iz osmanskog doba, a ne nekom doznakom carskih
slubenika, i na nju ne plaaju nikakva poreza.
Gradiki zapovjednik gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim
stanovnicima, a pravne im sluajeve rjeava besplatno.
Vojnicu su, skupa s cijelim vojvodstvom, platili samo 1697. g. Morali su gotovo svake godine
izdravati samo na hrani bilo makariane4, bilo Nijemce, bilo nekoliko Ui vie njih. Drugih do sad
nikakvih nameta nisu plaali.
Tijekom radova na utvrivanju gradike utvrde bili su prisiljeni bez plae stalno davati po dva
radnika uz, ponekad, carski kruh.
Za sve ranije radove stanovnicima nije nita plaano.
O smetnjama komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto smjeteno je u pitomoj ravnici, pored potoka. Zove se Petrovo Selo. Udaljeno je
od Cernika jednu, od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 11 boljih od drveta i iblja sagraenih kua, pokrivenih djelomice slamom, djelomice
daskama. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu milju. S istol
mu je selo Stivica, sa zapada selo Crnogovci, s juga Svinjar (Davor), sa sjevera mei s Tisovcem.
Granice su mu: s istoka Koba, s juga Banja Luka, sa zapada Gradika, na sjeveru granica see do
Poege.
\
Ima oko 180 jutara dosta plodnih u ravnici obraenih oranica i neobraene zemlje, oko 14
jutara rtova te oko 30 jutara boljih sjenokoa. Johovih uma za loenje ima oko 50 jutara.
Ima pusto mjesto posve poruene crkvene graevine.5 Na potoku Pokotini je jedna potona
vodenica. Ima oko 20 jutara ironosnih uma, aribnjaka ni mlaka s ribama nema.
Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ferhat Pai iz Banja Luke, kome kao naknadu
godinje nisu nita plaali, nego je svaki stanovnik morao tri dana besplatno raditi, a na svaku
svinju plaali su po jedan denar.
Istom osmanskom gospodaru svake su godina davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona
odnosila, osim desetine vina. (Nju nikada nisu plaali).
Osmanskom caru svaka je kue godinje plaala 80 denara poreza.
Njegovu Velianstvu, osim spomenutih nameta koje je odredio gospodin Kestler a naplatio
kapetan Ivan Staki, uz stalnu vojniku slubu koju su dosad duni besplatno vriti, drugo nisu b
duni
Stanovnici, svi i pojedinci, jednoduno su potvrdili sve iznesene toke.
b. God. 1730. naselje je imalo oko 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Antuna Padovanskog sa
slikom i zvonom. God. 1746. slika je obnovljena, a selo je tada imalo 46 kua i 238 katolika.

4
5

prcvoznikc, skclarc.
Misli, vjerojatno, na stare zidine ispod sela Tisovca Usp. Januia (1980b), 96; Pavich (1766), 180; Buturac (1931), 253.

God. 1760. Petrovi Selo imalo je 60 kua, 124 obitelji i 699 katolika. Kuedomaini su bili:
Jakov Kai (4,23), Nikola Juranevi (2,11), Mato uranevi (2,8), Stjepan Durkovi (2,20),
Mato Fulanovi (2,12), Tomo Fulanovi (2,21), Stjepan Rabinovi (4,12), Petar Fulanovi (3,8),
Martin Fulanovi (1,7), Ivan Fulanovi (2,8), Ivan Miki (2,10), Ilija Smiljani (4,19); Mato
Mikolevi (1,4), Grgo Mikolevi (1,4), Mijo Roti (4,20), Tomo Moni (1,10), Mato Popovi
(3,13), Martin Blaevi (2,18), Juro Vinkovi (2,9), Tomo Juranovi (1,9), Stjepan Juranovi
(2,12), Franjo uranovi (2,9), Mato uranovi (2,12), Marijan uranovi (3,11), Josip
uranovi (2,6), Marko Joi (2,13), Josip Matokovi (3,17), Mijo Matokovi (2,8), Marijan
Matokovi (2,12), Petar Matokovi (4,22), Mato Matokovi (1,11), Martin Kramari (3,13),
Petar Kramari (4,21), Filip Kramari (3,12), Juro Kramari (1,6), Franjo Tomi (1,6), Pavao
Kramari (2,9), Stjepan Kramari (1,9),
Mato onvi (2,15), Luka Jeni (2,9), imo Godi (1,9) Mato Godi (3,16), Mijo Gikorovi
(1,6), Marijan Blaevi (3,15) Anto Blaevi (1,9), Marijan Bikorovi (2,9), Marijan Nogi
(1,8), Ivan Stopi (1,8), Juro Huni (1,7), Ivan Godi (2,12), Ivan Romi (2,15), imo Podri
(2,10), Marijan Feli (1,11), Mijo Lovri (J-,3), Mato Kramari (2,21), Jakov Volei (2,16), Anto
ivkovi (3,17), Mato Muzakovi (1,6), Simo Lai (2,7) i Mijo Pinoti (4,15).
U izvjeu 1765. stoji kako je kapela sv. Antuna Padovanskog, sagraena od greda, s drvenim
korom, podpoena, oblijepljena i okreena, kako ima sliku zatitnika na platnu, te jo sliku sv.
Antuna opata. Na proelju kapele je zvonik sa zvonom od oko 45 kg. Oko nje su se sahranjivala
samo djeca, a odrasli su se sahranjivali oko kapele Sv. kria.
Dok je u izvjeu 1765. kapela u naselju, podruna upna kapela, ti sljedeem izvjeu (1769.)
Petrovi Selo je upa kojoj su pripadala sela: tivica, Komarnica, Vrbova, Otri Vrh i Tisovac.
Naselje je tada imalo 85 kua, 170 obitelji i 912 katolika. U taj broj - stoje izriito spomenuto ubrojeno je i selo Paklenik. U selu je tada bilo i 9 pravoslanihkua. Nova upa imala je ukupno:
263 kue, 556 obitelji i 3046 katolika.6
Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane zemaljske ceste. Kroz njega teku
potoci Pokotina i Ladnica. U njemu je raskrije putova. "U selu se nalazi crkva, upni stan,
satniki i asniki stanovi, sve kamene zgrade, odakle je vidljiv prolaz."7
Oko 1800. Staro Petrovo Selo imalo je 952 katolika, 1837.1269," 1857.1167,1890.1671,
1931. 2292,1953. 2382,10 a 1991. 2327 stanovnika.
25.10. TIVICA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km jugoistono od Nove Gradike, 5 km

jugoistono od Starog Petrova Sela, 94 m n/m.
tivica se u srednjovjekovnim izvorima izriito ne spominje. U osmansko doba bila je gusto
naseljena to svjedoi izvjee biskupa fra Tome Ivkovia (1626.-30.) koji je u to vrijeme u tivici
krizmao 260 osoba.1
U komorskom popisu 1698. tivica je ovako opisana:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Martin Hazi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, kopa vinograda 0.5t jutara penice 3, ju
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 117s; popis, kut. 89, 89-91; 31/111, 127; 32/IV, 187.
7
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 123s.
* U izvjeu stoji da je od upe odijeljenja nova upa tivica, da Petrovu Selu pripadaju: Tisovac, Otri vrh, Vrbova,
Godinjak i Crnogovci sa ukupno 2367 katolika. Usp. NAZ Prot. 213, 273.
" 1159 katolika i 119 pravaca. Usp. Schematismus eteri (1837), 52; (1929), 57,
w
Do 1880. biljeeno jc kao Petrovo Selo. Usp. Koreni (1979), 422s.
1
Usp. Draganovi (1934), 76.
3
Mauran (1988), 213-216. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Stiuiza (1630), Ztivicza (1698), Stivicza (1760).

jema 1, voz sijena 1.

Filip Nikoli, ki 1, vol 1, krava l,june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara pen
4, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Tomo Knezovi, konj 1, svinja 2, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Grgo Blaeti, sin 1, konj 1. volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 3, jutara penice 3, ju
jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ilia Medi, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutara pe
4, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ivan Coi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sij
Peiak Seria, ki 1, vol 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena L
Luko Kova, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, juta
penice 3, vozova sijena 2.
Nikola Sutarovi, sin 1, ki 1, konj 1, Icrava 2, junadi 3, jutara penice 2, jutro zobi 0.5, vozov
sijena 3, najamnik1.
Vinko Kolesari, konj 1, vol 1, krava 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutr
jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Jura Jaki, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 4, svinja 5, kopa
vinograda 1.5, jutarapenice 6, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Franjo Miki, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 4, kopaa vinograda 3, juta
penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Mate Krui, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara
penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Ukupno: sinova 6, keri 8, konja 10, volova 17, krava 16, junadi 20, ovaca i koza 4, svinja 2
konica 9, kopaa vinograda 16, jutara penice 42, jutara jema 6.5, jutara zobi 2.5, vozova sijen
32, najamnika 9.
2) Gore spomenuti stanovnici dravoljno ele ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Martin Hai, Tomo Knezovi i Filip Milini3, nakon prisege ispitivani p
tokama, rekli su:
Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni
svoju zemlju i zato ne trae drugo zemljite. Oni ovaj posjed slobodno posjeduju od svojih prea i
osmanskog vremena, a ne nekom novom doznakom ili dodjelom, niti su na njega dosad ita
plaali
Gospodin pukovnik Giba, i narodni voe, suci su ovim stanovnicima i to ine besplatno.
Godine 1696. cijelo je vojvodstvo, prema imovnom stanju, meusobno podijelilo sumu od 150 f
vojnice i predalo je, bez priznanice, gospodinu Emestu Kestleru, prvom ratnom povjereniku. A pro
1697. godine vojvodstvo je meu stanovnike svojih sela razdijelilo sumu od 123 zlatnih dukat
vojnice, to je u vrijednosti 522,75 srebrenih florina i predalo je, bez priznanice, Ivanu Jur
Schlintenbuchu. A ove telcue 1698. godine stanovnici samo ovog sela izdravali su preko zime dv
ugarska konjanika i svakom od njih kao nalaiadu morali su mjeseno plaati po 6 florina. Osim to
stanovnici ovog sela gotovo su svake godine bili prisiljeni samo na hrani izdiavati dva husara iz
kapetana Sekule.
Za utvrdu brodskog otoia stanovnici ovog sela prisiljeni su godinje davati 80 hvata drva z
loenje bez novane naknade, uz neto kruha, tjerani vojskom koja stanovnicima ini mnoge
neugodnosti. Gospodin Emest Kestler, pivi ratni povjerenik, polazei s carskom vojskom 1697. u
Bosnu, silom je za svoja kola od stanovnika uzeo jednog konja procijenjena na 35 florina, i to nije
niim nalcnadeno.
3

U popisu pie Nikoli.

Stanovnici ovog sela za utvrivanje brodske tvrave morali su, bez naknade, nasjei i dovu
4000 veih palisada.
Za uinjene radove stanovnicima nije nita plaano.
O zapreci komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto nalazi.se u ravnici meu barama. Zove se tivica. Udaljeno je od Kobaa jednu
od Osijeka 10, a od Petrovaradina 25 njemakih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi. Imaju 13 malih, neto prikladnijih, kua napravljenih od iblja, prekrivenih slam
Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda zauzima prostor od pola milje. S istoka
je selo Sie, sa zapada Petrovi Selo, s juga Svinjar (Davor), sa sjevera mei Vrbovom. Granice
mu; s istoka Koba, sa zapada Cemik4, s juga Svinjar, a sa sjevera se pribliava Poegi.
Selo ima oko 40 jutara dosta plodnih oranica i neobraene zemlje, oko 8 jutara obraenih rtov
te oko 12 jutara sjenokoa koje plavi Sava. Ima oko 50 jutara hrastovih ijohovih uma za loenje
i lake gradnje.
Nema tragova neke kamene graevine. Na potoku Markovac5 imaju dvije potone vodenice.
Imaju oko 25 jutara ironosnih hrastovih i drugih uma, koje rode svake godine, ali ih crvi stalno
unitavaju. Nemaju ribnjaka, osim potoka Markovac koji ima manjih riba i rakova.
Osmanski gospodar ovog sela bio je Mustaj-beg Orahovanin kome je svaki stanovnik godinje
plaao 70 denara, tri dana besplatno radio, a za svaku svinju morali su platiti po jedan denar.
Istom osmanskom gospodaru stanovnici su svake godine davali desetinu od svih proizvoda na
koje se ona odnosila, pa i od vina; nita vie.
Osmanskom je caru svaki stanovnik godinje plaao porez od 80 denara, te su obavljali tekue
poslove na kotarskim mostovima.
Njegovu Velianstvu, osim spomenute vojnice koju su plaali skupa s cijelim vojvodstvom, i
nameta koje su im stavljene po zapovijedi Schlintenbucha i njemu plaeni, te stalne vojnike slube
dosad drugo nita nisu davali.
Gornje toke, svi i pojedini stanovnici, dragovoljno su potvrdili.
b. God. 1730. tivica je imala 90 kat. kua, crkvu sv. Marije Magdalene, sa slikom svetice na
platnu, zvonom i grobljem, a 1746. broj kua je smanjen na 67 kua,
U izvjeu 1758. opisana je kapela sv. Marije Magdalene koja je bila sagraena od greda,
dimenzija oko 12x5 m, s korom i zvonom od oko 40 kg. Bila je opskrbljena potrebnim priborom
za sluenje mise. Sahranjivali su se u groblju sv. Jurja u Vrbovi, izuzev Radelia koji su se
sahranjivali kod upne crkve u Siu. Crkvenjak je Bla Starevi.
God. 1760. tivica je imala 85 kua, 193 obitelji i 948 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo
Ai (3,13), Vinko Berki (4,17), Josip Bitiher (1,3), Ivan Blaeti (3,21), Juro Cigi (2,12),
Stjepan Cetini (1,5), imo Cetini (1,9), Nikola Cetini (1,7), Ivan vosi (4,19), Marin
Emanovi (3,15), Matija Emanovi (2,10), Grgo Emanovi (2,19), Luka Emanovi (3,18), Mijo
Emanovi (3,14), Mijo Feri (1,5), Matija Feri (2,5), Ilija Gergi (2,7), Ivan Ivani (2,15),
Matija Jakei (2,13), Mato Jakei (4,20), Juro Jakei (5,18), Ivan Jakei (3,11), Pavao
Jakei (5,28), Ilija Kainovi (1,5), Marko Karapani (1,9);
Ivan Karapani (2,5), Matija Kazapovi (2,8), Martin Kaseki (3,11), Martin Kneevi (2,8),
Anto Kovaevi (3,17), Juro Kovaevi (3,14), Nikola Kovaevi (3,13), Luka Kovaevi (3,16),
Mijo Zackovi (1,5), Matija Manuoli (2,8), Grgo Margeti (2,8), Marin Margeti (3,11), Martin
Margeti (2,6), Luka Margeti (3,12), Stjepan Margeti (2,7), Ivan Margeti (2,13), Stjepan
Marievi (2,10), Juro Marievi (2,5), Filip Mihi (2,9), Marin Mihi (2,10), Nikola Miki
4
5

Grekom stoji Koba.

Danas se naziva tivica.

(2,10), Juro Miki (3,17), Matija Miki (4,16), Grgo Mikievi (1,5), imo Mikuli (3,17),
Stjepan Mikuli (5,23), Mijo Mikuli (3,18), Martin Milakovi (2,9), Juro Milakovi (1,5), Marin
Mui (3,12), Matija Pavlovi (2,7), Vid Pavlovi (1,6), Nikola Petrovi (1,8), Antun Radanovi
(2,10), Ivan Radanovi (2,11), Luka Radeli (2,9), Matija Radeli (1,2), Franjo Radeli (7,25),
Juro Sara (3,18), Petar indrak (-,4), Marin pani (-,8), Matija pani (2,7), Mato pani
(5,20), Marin Spani (3,8), Ana Sutari (1,2),
Ana Sutari (-,1), Bla Starevi (3,23), Juro Sutari (4,13), imo Sokolovi (5,25), Marin
Soldatovi (1,5), Ivan Stani (-,5), Marin Tadi (1,19), Matija Tomii (1,4), Marin Tomii
(1,5), Filip Trusi (1,9), Anto Trusi (-,5), Nikola Trusi (2,11), Matija Trusi (3,19), Bla
Trusi (2,6), Anto Vrag-Markovi (3,7).
God. 1769. naselje je imalo 82 kue, 181 obitelj i 1039 stanovnika.6
God. 1789. tivica je postala samostalna upa, kojoj je pripojeno i selo Komarnica. Kao razlog
navodi se kako je u zimsko vrijeme, zbog potapanja polja, bio teak promet s Petrovim Selom.
tivica je ucrtana i opisana na vojnom zemljovidu iz 1780.: "Potok Ladnica... pola sata
uzvodno od sela spaja se s potoiem Potok, koji tee od Paklenika... i kao taj potok moe se i na
razliitim mjestima, osim preko postojeih mostova i prolaznih putova, prijei pjeice i konjima.
(...) Voda, koja ljeti potpuno presui, uporabljiva je samo za napajanje stoke i gubi se trietvrt sata
od sela nizvodno u livadama kraj ume Veliki lug. (...) Poplave koje Sava skoro svake godine
prouzroi gotovo dva do tri puta, proteu se do blizine sela, tako da kue njegova donjega dijela
stoje pod vodom. (...) Crkva u selu drvene je grae."7
Oko god. 1800. naselje je imalo 1250,81837. 1161 katolika,91857.1037,1890. 926,1931.
1298,1953.1330,10 a 1991.861 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo
neto Liana i Gorana.11
25.11. TISOVAC
Naselje se nalazi na padinama Poeke gore 10 km istono od Nove Gradike, 3 km
sjeverozapadno od Starog Petrova Sela, 160 m n/m.
Posjed Tisovac spominje se 1455., 1480., 1493. djelomice u posjedu obitelji Vrbovskih a
djelomice u posjedu dvaju plemia. God. 1455. potuio se magistar Albert od Svilne i njegova
ena Katarina, ki Mihajla Vajde (Zapoljskog) to je Ladislav Zapoljski na tisovakom posjedu
protupravno sagradio utvrdu.1
U komorskom popisu iz 1698. Tisovac se spominje, ali nije obraen.2 God. 1730. selo je imao
12 kat. kua, ispod sela na starim ruevinama kapelu Sv. kria i groblje, a 1746.11 kua i 90
stanovnika.
God. 1760. Tisovac je imao 16 kua, 28 obitelji i 151 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mijo
Jeli (2,15), Martin Jeli (3,16), Martin Mikoevi (1,4), Ivan Kotorac (1,7), Ivan Mikoevi
(4,19), Mijo Jeli (1,11), Nikola Maroevi (3,9), Mato Kukol (1,7), Marijan Radoevi (2,8),
Mijo Radoevi (2,8), Dorotea Feri (-,1), Mato Gikivi (1,9), Ivan Radoevi (1,10), Matija
Bohavei (1,9), Juro Radoi (1,8), Andrija Jeli (3,10).
6

Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 339, 348; popis, kut. 89, 112-114; 32/IV, 187.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 146s.
* Usp. NAZ Prot. 213, 274s.
" Usp. Schematismus cleri (1837), 53; (1929), 58.
Nekad su odvojeno biijeeni Jablanovac i Lazinc. Usp. Koreni (1979), 422.
" Usp. Pavii (i953), 245.
1
Usp. Csanki (1894), 429; Bosendorfer (1994), 125, 153. U izvorima pie: Thyzowcz (1455), Tiszovacz (1698), Tissovacz
(1761).
2
Usp. Mauran (1988), 241.
7

God. 1769. Tisovac je imao 14 kua, 21 obitelj i 134 stanovnika. 3

Na vojnom zemljovidu iz 1780. Tisovac je imao 20 kua uvrstanih s obje strane potoka,
odnosno puta u smjeru Poege. Korito potoka Pokotine "u umi je kamenito, a pjeskovito kod sela
i nadalje nizvodno prema Petrovu Selu; voda mu je pitka za ljude, a obogaena je utokom
sporednih izvora; njihovi se ponori uzdiu u umi i potpuno su neprohodni. (...) Selom
dominiraju ovdanji dolinski breuljci s obje strane sela, s kojih se prua pogled na ravnicu sve do
Save..."4
Oko 1800. naselje je imalo 151 katolika,51837.254,61857.216,1890.320,1931.387,1953.
396,7 a 1.991.437 stanovnika.
25.12. VLADISOVO
Naselje se nalazi na junim padinama Poeke gore, 12 km istono od Nove Gradike, 4 km
sjeverno od Starog Petrova Sela.
Vladisovo je novije naselje. God. 1900. pojavljuje se prvi put kao dio Otrog Vrha sa 51
stanovnikom. Pavii tvrdi da su ga osnovali Gorani i Liani i da su oni u njemu jedini stanovnici.1
God. 1921. imalo je 120,1953.154, 1971, 87,2 a 1991. 52 stanovnika.
25.13. VRBOVA

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu 16 km jugoistono od Nove Gradike a 5 km istono

od Starog Petrova Sela, 123 m n/m.
Utvrda i posjed Vrba, Vrbua, Orboua spominju se 1259, 1275, 1282, 1339, 1356, 1367,
1374, 1382, 1397, 1401, 1406, 1414, 1432, 1435, 1469, 1481, 1483, 1489, 1491, 1493. i
1500. god. God. 1350. kralj Ljudevit (Ludvik) (1342.-82.) obeao je utvrdu plemiima
Gorjanskim ako bi Stjepan Cimbra umro bez potomstva. Tako su ga Goranski 1356. i dobili od
kralja. Uz Gorjanske posjed je pripadao plemiima Vrbovskim i Ilokim.1 Godine 1491. u
Vrbovi se spominje i upnik. Osmanlije su utvrdu zauzeli skupa s Cernikom 1536. god. Daje kraj
i poslije bio gusto naseljen, svjedoi nam tijekom XVII. st upa Ratkov Potok koja je imala etiri
zidane crkve a meu njima i crkvu sv. Jurja u Vrbovi.2
U komorskom popisu 1698. Vrbova je ovako opisana:
a? 1) Imena stanovnika i podlonika:
Marko Lazovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, jutara zobi 2, vozov
sijena 2, najamnik 1.
Martin Lazovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1 junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutr
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Grgo Blaevi, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutara penice 2.
Luka Juri, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 1, voz sijena 1.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25,118; popis, kut. 89, 83; 32/IV, 187.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 119s.
Usp. NAZ Prot. 213, 273.
248 katolika i 6 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 53.
Usp. Koreni (1979), 422.
1
Usp. Pavii (1953), 244.
2
Usp. Koreni (1979), 422.
1
Usp. Csanki (1894), 395s; Bosendorfer (1994), 123, I26s. U izvorima stoji; Villa Vrba (1229), Terra Vrbua (1275),
Orbua (1339), Orbowa (1374), Verbova (1698), Varbova (1730).
3
Usp, Smiiklas (1891), 9.
3
Mauran (1988), 216-218. Prijevod s latinskog jezika,
4

5
fl
7

Mato Juri, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, kopa vinograda 1, juta
penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Martin Juri, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena
Juro Kova, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 2,
najamnik 1.
tivo Beni, ki 1, vol 1, krava 2, june 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro zobi 1
vozova sijena 3, najamnik 1.
Paval Blaeti, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jut
zobi 1, vozova sijena 3.
Marin Mati, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1. vozova sijena 2.
Luka Blaievi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1,
kosaca sijena 2, najamnik 1.
Toma Mai, sin 1, voli, krava 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, vozova sijena 2, najam
L
Ukupno: sinova 4, keri 6, konja 5, volova 11, krava 14, junadi 16, svinja 5, konica 3, kopa
vinograda 8.5, jutara penice 36, jutara jema 5, jutara zobi 7, vozova sijena 23, najamnika 7.
2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno su odluili ivjeti vojnikim ivotom.
Osobno nazoni Marko Lazovi, Martin Lazovi i Grgo Blaevi, nakon prisege ispitivani, re
su:
Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko
gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae drugog zemljita. Ovaj posjed u miru batine od svoj
prea, a ne novom komorskom doznakom, te dosad, ni pod bilo kojim imenom, nisu plaali
nikakav namet na zemlju.
Gospodin pukovnik Giba besplatno vri sudske poslove meu stanovnitvom.
Vojnicu su za 1696. i 1697. g plaali skupa s cijelim vojvodstvom. Uz to gotovo svake godine b
su obvezni izdravati dvojicu ili njemakih ili maarskih vojnika kojima su svakome, pred odlazak
bili prisiljeni platitipo3 florina.
Stanovnici ovog sela morali su anevima brodskog otoia priskribiti svake godine 30 hvata
drva za loenje. Isto tako, za sabiranje sijena morali su svake godine dati besplatno 20 kosaca.
Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovog sela morali su pribaviti 80 veih palisada i
davati godinje po dva radnika, sve do zamjene, bez novane naknade, ali uz nedovoljno kruha.
Za obavljene radove stanovnicima nije nita plaano.
O autoru komorskih gospodarskih zapreka, stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto smjeteno je u prigorju dvaju breuljaka pored dosta brzog uboreeg potoka.4
Selo se zove Vrbova. Udaljeno je od Kobaa jednu njemaku milju, od Osijeka 10 a od
Petrovaradina 25 ugarskih milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 12 dosta prostranih kuica nainjenih od iblja, pokrivenih slamom. Imaju dva cijela
narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo
Lipovac, sa zapada selo Paklenik5, s juga tivica, a sa sjevera mei sa selom Brestovcem6. Granic
su mu: s istoka Koba, sa zapada Cernik, sjuga Svinjar (Davor), na sjeveru se pribliava Poegi.
Selu pripada oko 60 jutara oranica i neobraena prilino plodna zemljita razbacana po gorju
i dolinama, oko 3 jutra obraenih rtova te oko 12 jutara osrednjih sjenokoa. Ima oko 40 jutara
4
5

Nekad se potok zvao Vrbanica, a danas Maglaj.

U izvorniku, grekom, stoji Pakarcz.
Sa sjeverne strane Poeke gore.

uma za loenje i manje gradnje.

Ovdje postoji zidana, pohivena, crkva sv. Jurja, vojnika i muenika. Imaju etiri potone
vodenice na potoku Vrbanici, a dvije su uruene. Ima oko 12 jutara ironosne hrastove ume do
sada slobodne odirovine. Ribnjaka nema.
Osmanski gospodar ovog sela bio je Ali-beg konstantinopolski, kome je svaka kua godinje
kao naknadu plaala 80 denara.
Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu u naravi od svih proizvoda na
koje se ona odnosila, pa i od vina.
Osmanskom caru za izdravanje vojske nisu nita plaali, jer je njihov zakupnik gore spomenuti
konstantinopolski Osmanlija.
Njegovu Velianstvu, osim reenih nameta plaenih skupa s vojvodstvom i obveze do sada
besplatnog sluenja vojske, (drugo nisu plaali).
Spomenute namete s obvezama stanovnicima je, preko svojih podlonih asnika, odredio prvi
povjerenik Ernest Kestler.
Svi su stanovnici dragovoljno potvrdili da je sve, u gore obraenim tokama, istinito.
b. God. 1730. Vrbova je imala 45 kua i zidanu crkvu sv. Jurja, dimenzija oko 20x10 m, sa
slikom sveca. Oko nje je bilo groblje. U izvjeu 1734. - koje su potpisali predstavnici sela Marko
Mati i desetar Ivan uri - stoji, kako su kameni zidovi crkve sve ruevniji i da zgradu treba
obnoviti.7 Prema izvjeu 1758. zidana crkva se sruila pa su mjetani na njezinim ruevinama
podigli malu drvenu kapelu sa zvonom.
God, 1760. Vrbova je imala 47 kua, 99 obitelji i 474 katolika. Kuedomaini su bili: Matija
Bai (1,11), Luka Baiceti (1,4), Grgo Blaevi (1,8), Ivan Beni (1,9), Matija Beni (3,16), Luka
Bogdei (2,7), Juro Bonjak (2,11), Nikola Bonjak (2,11), Vinko Damianovi (2,11), Grgo
Depan (-,4), Juro aki (2,11), Jakov aki (1,5), Ivan aki (2,15), Marko oli (1,5), Tomo
Faki (-,4), Juro uri (4,13), Ivan uri (2,11), Toma uri (5,16), Vinko Ivkovi (2,5), Marin
Ivkovi (2,9), Ivan Junakovi (2,8), Anto Klini (4,16), imo Kosti (4,13), Stjepan Kovai
(3,12);
Franjo Kosti (1,7), Jakov Lasovi (2,7), Tomo Lasovi (6,23), Antun Leti (1,6), Josip
Makari (1,5), Jeronim Mari (1,5), Juro Mai (1,8), Grgo Markovi (2,4), Matija Markanovi
(6,20), Matija Matievi (4,23), Mato Matievi (1,5), Grgo Martinovi (3,18), Franjo Pavi (1,2),
Juro Pavi (2,17), Juro Popevi (2,10), Mijo Popevi (2,9), Anto Rakovi (2,12), Matija Sari
(3,12),.Pavlia arak (2,10), Anto Satinovi (2,11), Matija Satinovi (2,21), Mijo Topolovi
(2,12) i Ivan Zec (1,2).
God. 1769. u Vrbovi je 45 kua sa 104 obitelji i 552 katolika.*
U vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane zemaljskog puta. "Ovdje dominira
uzvisina blaga nagiba, obrasla djelomino drveem srednje visine, koje je rijetko i djelomino
gusto proraslo. S brda Grozniavac... prua se pogled na veliku udaljenost. (...) Obzidani izvor u
selu, vodeni izvor koji tee u potok Maglaj, stalno ima zdravu pitku vodu. (...) Crkva, dijelom na
povienom terenu, i satniki stan u selu izgraeni su od kamena"9
Oko 1800. Vrbova je imala 590,10 1837. 602 katolika,11 1857. 484, 1880. 534, 1921. 1329,
1953.1489,12 a 1991.1179 stanovnika. Ve izneseni podaci daju naslutiti kako je poetkom XX.
st. u selo doselilo vie Gorana i Liana nego to je bilo starosjedilaca.13
7

Usp. Sran (1995), 66s.

* Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 340, 348; popis, kut. 89, U4s; 32/IV, 187.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I25s.
w
Usp. NAZ Prot. 213, 273.
" Usp. Schematismus ckri (1837), 53.
12
Nekad se odvojeno biljeilo Klinje i Vrbovako Brdo, Usp. Koreni (1979), 422.
Usp. Pavii (1953), 245.

XXVI. OPINA VELIKA KOPANICA

26.1. BERAVCI
Beravci se nalaze 32 km istono od Slav. Broda, izmeu Velike Kopanice i Gundinaca, 89 m n/
m.
Naselje se spominje u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno.' God. 1730. imalo oko 15
kua i drvenu kapelu sv. Mateja, a 1746.18 kua, 161 katolika i kapelu sv. Ane sa zvonom. Prema
izvjeu 1758. nova kapela sv. Katarine sagraena je od greda za oko 50 osoba, sa slikom svetice i
zvonom od oko 10 kg. Crkvenjak je Martin Tuni. Sahranjivali su se u groblju Gradac, koje je bilo
u umi na osamljenom mjestu, pola sata udaljeno od kapele. Tu su se sahranjivali i sela Gundinci
i Jaruge.
God. 1760. selo je imalo 39 kua, 78 obitelji i 460 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Soli
(5,21), Josip ivkovi (2,16), Bla ivkovi (2,12), Matija ivkovi (2,14), Marko ivkovi
(2,7), Luka deri (3,14), Ivan Glavevi (3,14), Josip Kladari (3,14), Ivan deri (1,5), Bla
Kladari (1,7), Marijan Kladari (1,5), Mijo Kladari (1,8);
Mijo Bali (1,9), Grgo Kladari (2,6), Martin Vukaovi (4,25), Luka Glavaevi (2,6), Mato
Tobolevi (3,18), Jakov Tuni (3,15), Ilija Tuni (4,19), Juro Kladari (2,18), Ivan Dievi
(2,14), Mijo Vukaovi (1,4), Tomo Glavaevi (1,8), Mato Vukaovi (-,8), Juro Vukaovi
(3,20), Juro Eskerii (2,8), Mato Eskerii (1,11), Mato Kladari (2,12), Mato Loli (1,9),
Martin ivkovi (-,4), Juro Veoi (1,5), Tomo Veoi (2,18), Tomo Veoi (2,9), Josip
Kladari (7,32), Marijan Glavaevi (1,8), Franjo Glavaevi (1,7), Tomo Kladri (2,14), Luka
Vukaovi (1,9), Mato Babi (1,7).2
Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo lei na poluotoku, tono izmeu dvije natopljene
barske grabe, Mostavnika i Moravnika, koje se ispod sela sjedinjuju. (...) Obje su grabe duboko
muljevite, voda im je ustajala i tee samo za dugotrajno kina vremena. Ljeti za jakih vruina u
ovom podruju one povremeno presue i tada su i osim preko drvenih mostova prohodne pjeice
i konjima na mjestima gdje to ne spreavaju njihove mjestimino etiri do pet stopa visoke obale.
(...) Rijetko drvee u poljima i livadama najveim su dijelom visoki hrastovi. Ovdanji putovi,
zbog glibljiva i meka tla, ovisno o vremenskim prilikama, za suha su vremena lako prohodni, a za
' Usp. Mauran (1988), 127, 131. U izvorima stoji: Beravze, Beracz (1698), Beravczi (1730), Berovci (1760).
Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 205, 212; popis, kut. 89, 186s. Ima i drugi popis neto izmijenjen 199s; 31/111,34.

loeg vremena jako teko prohodni za vozila."3

Beravci su 1837. imali 821 katolika,41857. 832,1890. 770,1931, 851,1953.1098,5 a 1991.
957 stanovnika.
26.2 DIVOEVCI
Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 26 km istono od Slav. Broda, 4 km
zapadno od Velike Kopanice, 87 m n/m.
Divoevci se spominju u komorskom popisu 1698. ali nisu opisani.1 God. 1730. imali su oko
15 kua i novu kapelu, a 1746.24 kue i 143 katolika.
U izvjeu 1758. opisana je kapela sv. imuna i Jude, apostola. Sagraena je od greda,
dimenzija oko 10x4 m, oblijepljena i okreena; imala je mali kor od hrastovih dasaka i zvono od
oko 10-ak kg. Budui da nije imala sakristije, pribor za misu uvan je u dvonjkama ("vulgo
bisage"). Crkvenjak je bio Anto Vidakovi. Sahranjivali su se sa okolnim selima u groblju zvanom
Hrasti.
God. 1760. Divoevci su imali 34 kua, 60 obitelji i 248 katolika. Kuedomaini su bili:
Matija Vidakovi (4,15), Grgo Feri (2,6), Ilija Feri (1,5), Jakov Balievi (2,9), Andrija
Balievi (2,6), Abraham Balievi (-,4), Tomo Vidakovi (3,12), Filip Vidakovi (2,10), Anto
Vidakovi (2,4), Ivan Vidakovi (2,12), Mijo Vidakovi (-,3), Marijan Vidakovi (2,5), Franjo
Vidakovi (2,7), Mijo Perevi (2,7), Petar Perevi (1,3), Jakov Mikini (1,6), Martin Perevi
(5,12), Stanko Perevi (2,4), Ivan Petrievi (2,11), Ilija Petrievi (2,10), Petar Petrievi (2,7),
Filip Petrievi (1,4), Matija Petrievi (1,7), Juro Petrievi (2,7), Mijo Petrievi (2,10), Ilija
Petrievi (1,5), Marin Mikini (1,5), Martin Vukovac (1,5), imo Petrievi (1,4), Juro
Vukovac (2,13), Mijo Mikini (2,7), Petar Mikini (1,6), Andrija Mikini (2,10), Franjo
Mikini (2,8).2
Uz vojni zemljivid iz 1780. pie: "Mala rijeka Bi, ili Bi, prema Andrijevcima premoena je
drvenim mostom; u ovom podruju iroka je do 70 koraka, a dalje nizvodno prema mostu kod
ajkovaca samo 40 koraka. Duboko je muljevita. Uzvodno su joj obale visoke do tri stope, a
nizvodno na seoskoj livadi zvanoj istina obale su joj niske pa za dugotrajno kina vremena esto
plavi i postaje izrazito movarna. U to se vrijeme putovima za ajkovce ne moe prolaziti. Ova
rijeka moe se prijei samo preko mostova. Barska graba Mostavnik izlazi iz rijeke Bi gore prije
mosta i tee kroz selo.., pa opet nazad u rijeku Bi. (...) Rijetko bunje pomijeano s neto malo
visokih hrastova ne ometa prolaz kroz polje. (...) asniki stan drvene je grae."3
God. 1837. Divoevci su imali 254 katolika,41857.245,1890. 277,1931. 374,1953. 429,5 a
1991.334 stanovnika.
26.3. MALA KOPANICA
Mala Kopanica je smjetena ponad autoceste, 28 km istono od Slav. Broda, a 2 km
sjeveroistono od Velike Kopanice, 86 m n/m.

3
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 124s.
* Usp. Schematismus (1837), 30.
3
Neko vrijeme posebno su biljeeni Crno Selo i Deslalnica. Usp. Koreni (1979), 645.
1
Usp. Mauran (1988), 120, 124. U izvorniku: Divosevczi i Divoscvacz (1698). Divossevczi (1730), Divoscevczi (1760).
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 207s, 212; popis, kut. 89, 184s. Ima i drugi neto izmijenjen popis 197s; 31/1K, 36.
3
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 99s.
4
Usp. Schematismus (1837), 30.
5
Usp. Koreni (1979), 645.

U komorskom popisu naselja 1698., Kopanica je uzeta kao jedno selo. Slino je i u izvjeu
1730. god.
Nakon beogradskog mira (1739.), neki su se stanovnici vratili iz Bosne, a dolazili su i novi, te
se tada poinje razlikovati Velika i Mala Kopanica. God. 1746. Mala Kopanica je imala 15 kua
i 58 stanovnika, a 1758.22 kue. Kod popisa kuedomaina 1760. Kopanica je ponovno uzeta kao
jedinstveno selo.1
U opisu uz vojni zemljovid iz 1780. stoji kako je selo pola sata udaljeno od Velike Kopanice.
"Barska graba Mostavnik iroka je 40 koraka, kod sela premoena je drvenim mostom. U ovom
se kraju samo mjestimice isui i osim preko mosta rijetko se kad moe prijei. Bara Jelas ljeti za
dugotrajnih sua potpuno presui. Put za Novi Grad, pa nadalje, kroz novogradske bare zvane
Vrbova teko je prohodan..."2
Mala Kopanica je 1837. imala 255 katolika,31857. 266,1890. 282,1931. 312,1953. 341,4 a
1991.205 stanovnika.
26.4. VELIKA KOPANICA

Naselje se nalazi 30 km istono od Slav. Broda, ponad autoceste na regionalnom putu u smjeru
Vrpolja, 91 m n/m.
U srednjem vijeku u Kopanici je bila utvrda. Osmanlije su je zauzeli i unitili skupa sa ostalom
Slavonijom.
Cijeli kraj su u vrijeme Osmanskog Carstva sluili franjevci iz samostana u Modrii. Govorei
o poruenim samostanima u vrijeme bekog rata ljetopisac Bono Beni biljei: "Godine
Gospodnje 1685. napustila su braa samostan sv. Ilije u Modrii pa su redovnici te obitelji otili u
Kopanicu, a zatim godine 1714. u akovo, gdje e i ostati."1 Povjesniar Filip Lastri tome dodaje:
"Ponijeli su sa sobom neto pokustva, kojim se i sada ondje slue, ukoliko neto nije starost
dokrajila."2 U komorskom popisu 1698. Kopanica je ovako opisana:
a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika:
Petar Mikloovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i Icoza 10, konica
jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 10, najamnik 1.
Ivan Jurievi, sin 1, keri 2, volova 4, krava 3, junadi 3, jutara penice 3, najamnik 1.4
Bla Skladari, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 10, konica 5, jutara penice
jutro jema 2, vozova sijena 5, najamnik 1.
Marian Kovaevi, keri 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 4, najamn
Ilia llakovac, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 10, konica 2, jutara
penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1.
Grgo Mikloi, sinova 2, keri 1, volova 2, krava 2, junadi 3svinja 10, konica 5, jutara penic
4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
Juro Blaen, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 8, konica 1, jutar
penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 6, najamnika 2.
Andro Hergoti, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 11, konica 6, jutara peni
4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
1
2

Usp. NAZ Prot. 29/1, 52, 97; 30/11,212.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 121.
Usp. Schematismus (1837), 31.
4
Usp. Koreni (1979), 646.
1
Beni (1979), 99.
2
Lastri (1977), 118.
3
Mauran (1988), 121-125. Prijevod s latinskog jezika, U izvoVniku stoji: Kopanycza (1698), Kopanica (1760),
4
On je grekom dvaput ubiljeen.

Luko Kladari, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 3, konica 3, jutara pen
6, jutro jema 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
Martin ivkovi, l<rava 1, june 1, svinja 3, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamn
Nikola Kovaevi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, jundi 2, jutara penice 2, vozova sijena 3,
najamnik 1.
Jakov Lola, ki 1, krava 1, ovaca i koza 4, jutra penice 0.5, jutro jema 0,5, vozova sijena 4
najamnika 2.
Josa Baaevi, sin 1, vol 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, najamnik1.
Peio egetlia, ovaca i koza 4, najamnik 1.
Bartol Dugaki, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1, najamnik 1.
Martin Vukaevi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5, vozova sijen
Marian Divoevac, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 8, jutara penice 3, vozova sijen
3, najamnik 1.
Stepan Mate, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1.
Miko Vuko, keri 3, ovaca i koza 4, jutro penice 0.5.
. Pavo Filipovi, sin 1, konj 1, vol 1., krava 2, junadi 3, ovca 1, svinja 6, konica 4, jutara pen
4, vozova sijena 6.
Marko Gruin, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 6, jutara penice 2.5, jutr
jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Andro Vuk, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, konica 2, jutara penice 2, vozova
sijena 2.
Juro Siak, sin 1, ovaca i koza 5, jutro penice 0.5.
Ivo Bai, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 1, najamnika
Luka Trepi, ki 1, konj 1, vol 1, krava, 1, june 1, svinja 3, jutro penice 0.5, jutro jema 0.5,
jutro zobi 0,5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Pavo Ilakovac, sin 1, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 5, jutara penice 3, vozova
sijena 4, najamnik 1.
Petar Krepi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, najamnik 1.
Toma Fukol, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 5, jutro penice 1, voz sijena 1.
Luka Radievi, sin 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 15, svinja 15, konica
10, jutara penice 9, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 7, najamnika 3.
Patar vaganovi, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, konica 3, jutara penice 2.5, jutro jema 0.
vozova sijena 2.
Grge vaganovi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, juto penice 1, jutro jema 0.5,
vozova sijena 2.
Matan vaganovi, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krave 2, junadi 2, svinja 10, konica 4, jutara
3, kosaca 4, najamnik 1.
Miho Svaganovi, sini, ki 1, vol 1, ovaca i koza 5.
Berta Radievi, sin 1, konj 1, vol 1, krave 2, june 1, svinje 3, jutara ita 4, kosaca 3, najamnik
Matan Ilakovac, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 3, Iconica 1, jutara penice 2
jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1.
Grgo Mikloevi, ovaca i koza 8, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Nikola Laso, sin 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1.
Nikola Gregori, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 1, junadi 1, ovaca i koza 7, svinja 8, juta
penice 4, vozova sijena 3.
Grgo Kovaevi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2.5, jutro jema 1,
vozova sijena 2, najamnik 1.
Luka Hergoti, sinova 3, ki 1, ovaca i koza 5, konica 1, jutro penice 1.5, jutro jema 0.5, vo

sijena 0.5, na jamnik 1.

Luko Ilakovac, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 0.5, voz sijena 0.5,
najamnik 1.-Jura Zeic, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, jutara penice 4, jutro jema 1
vozova sijena 3, najamnik 1.
Martin Kovaevi, sinova 2, volova 2, junadi 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2,
najamnik 1.
Petar Filipovi, sinova 2, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 7, jutara penice 3, vozova sijena 3
najamnik 1.
Stepo Filipovi, sin 1, ki 1; vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Toma Miatovi, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1.
Abraham Mihi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 6, konica 3, jutara penice
2, vozova sijena 4, najamnik 1.
Marian Kladari, sin 1, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 3, jutro penice 0.5, najamnik 1.
Grga Jani, ovaca i koza 6, svinja 3, jutro penice 1, najamnika 2.
tipan Anii, sin 1, ki 1, ovaca i koza 6.
Peio Herboti, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 1, jutara penice 3 jutro jema 1, voz sijen
1, najamnik 1.
Ivan Matasovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 8, konica 1, jutar
penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 2.
Martin Matasovi, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 3, konica 1.
Stepan Babi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, jutara penice 2.
Pavo Vukovac, sin 1, konja 2, Icrava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 18, konica 6, jutara pe
7i jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnika 3.
Marian Sterkovi, sin 1, ki l, najamnik 1.
Ilia Beloger, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2.
Petar Varga, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3. vozova sijena 3.
Juro Kladari, keri 3, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 3, jutara penice 4, jutr
jema 1, vozova sijena 3.
Bartol Coravi, sin 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice 1, vozova sijena
najamnik 1.
SimonBaa, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2
najamnik 1.
Paval Seoi, sin 1, lei 1, vol 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 2, jutara penice 2,
najamnika 2.
Ilia Vikovi, sin 1, konj 1, voli, krava 1, ovaca i koza 5, svinja 2, jutara penice 3, jutro jema
1. vozova sijena 4, najamnik 1.
Ilia Lukaevi, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2.
Ukupno: sinova 55, keri 49, konja 17, volova 68, krava 66, junadi 76, ovaca i koza 190, svin
205, konica 147, jutara penice 141, jutara jema 19, jutara zobi 7, vozova sijena 152.5, najamnik
53.
2) Osobno nazoni Ivan Jurievi, Bla Kladari i Martin Kovaevi, nakon prisege da e govo
istinu, rekli su:
Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seoske gospodarstvo ni
svoju zemlju te ne koriste susjedno pridodano zemljite. Ovaj posjed batine od svojih preda u
mirnoj kmetskoj uporabi, bez ikakve dodjele, te dosad nisu plaali porez vlastima niti nemet za
zemlju.
Gospodin pukovnik Giba djelitelj je pravde ovim graniarskim stanovnicima, te meu njima

besplatno rjeava mjernika i druga pitanja.

Ovi granini stanovnici, budui da slue u vojsci, do sada nisu plaali vojnice, ali su tijekom
skupnog prolaska carske vojske svake godine na svojim osobnim imanjima trpjeli golemu tetu.
Nikad nikome od stanovnika nije plaana naknada tete niti priznata olakica.
Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe ovi graniarski stanovnici, za utvrivanje brodske
tvrave i nasipa na otoiu, moraju est mjeseci neprestano, sve do zamjene, bez naknade, davati
12 obinih radnika.
Za podizanje brodskih nasipa stanovnici ovog posjeda morali su nasjei 520 veih palisada i
amcima ih besplatno prevesti. Od ostalih toaka stanovnici nemaju nita priopiti. O komorskim
inovnicima znaju da dre gotovo svako nenaseljeno selo, ipak o uzroku njihovih zapreka nita ne
znaju.
3) Ovo je mjesto u kransko doba imalo dosta prostranu utvrdu. Nalazi se meu barama i
mlakama pa je sada donekle zatieno od izlijevanja Save. Zove se Kopanica. Udaljene je od Bro
4, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 15 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Na ovom posjedu stanovnici imaju 69 dosta prostranih kua, napravljenih od iblja, pokrivenih
djelomice slamom a djelomice daskom. Imaju est narodnih selita. Teritorij ovog posjeda prost
se dvije njemake milje uokolo. S istoka mei selom Gundincima, sa zapada selom Divoevcima,
sjuga, s druge strane Save, pustim selom Dubicom5, a na sjeveru se nalazi selo Cajkovci. Granice
mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga preko Save osmanski Sokol6, a na sjever se
pribliava akovu.
Ova utvrda ima oko 300 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, koju Sava, estim
poplavama, unitava. Rtova nema. Ima oko 250jutara sjenokoa koji su, iz istih razloga, oteeni.
Ima oko 300jutara hrastvih, tisovih ijohovih uma za loenje i gradnju.
Ne naziru se nikalcvi tragovi kamene graevine. Tu je rezidencija otaca franjevaca koju su
sagradili od diveta prije tri godine. Vodenica nemaju. Imaju oko 150 jutara hrastovih ironosn
uma, koje rijetko raaju, slobodnih odirovine. U okolici imaju dosta ribnjaka i jaruga koje vive
ribama i kornjaama.
Graniarski stanovnici ove utvrde nemaju zbog zemlje meusobnih prepirki. Svaki od njih s ov
zemlje oskudno moe ivjeti te zato s ovoga posjeda ne odlaze.
Osmanski gospodar ovog posjeda, kome je on u osmansko doba pripadao, bio je brodski emin
kome godinje kao naknadu nita nije davano, nego su morali davati za skelu u Sikirevcima tr
radnika i istim zapovjednicima morali su prevoziti dohotke. Osim toga, svaki je stanovnik bio
obvezan ljeti jedan dan besplatno raditi.
Desetinu ni od kakvih st\>ari i plodova nikome nisu davali.
Osmanskom caru, uime vojnice, svaki je stanovnik kao porez morao godinje platiti 1florin i 80
denara.
Njegovu Velianstvu osim vojnike slube i kmetskih obveza prema upravi, dosad drugo ni
nisu davali.
Za sve ove dosadanje usluge nikome nita nije plaano.
Na ove toke svi stanovnici i svaki pojedini dragovoljno su jasnim glasom dali svoj pristanak.
b. Sluei u osmansko doba lijevu obalu Save, modriki su franjevci svoju upu nazivali Rasti.
Vjerojatno je sastajalite bilo - kao to se u ono vrijeme prakticiralo - spomenuto groblje,

To jc Gornja i Donja Dubica, zapadno od Bosanskog amca.

' Utvrda u Bosni, istono od Graanice.

prikladno okolnim selima. Nakon bekog rata, u Kopanici j e bilo sjedite bive modrike upe, sv.
Ilije.
U izvjeu 1730. spominje se kako je drvena upna crkva dotrajala pa je poeta gradnja nove.
upnik je nedjeljama i svetkovinama sluio misu pored tornja, a obinim danima u upnoj kui.
Dok je selo sa 69 kua 1698. bilo jedno od najveih u kraju, 1730. u Kopanici je samo 30 kua. To
je znak da su se neki domaini vratili u Bosnu, odakle su doli, jer je i tamo tada bila kranska,
austrijska vlast, a poplava nije bilo. U izvjeu 1734. stoji: "upa Kopanica, kojom upravlja otac
franjevac, ima za svoga zatitnika sv. Iliju proroka. Njezina je crkva iznova podignuta kao lijepa
graevina te je u dobrom stanju, unutra ima drveni kor, drveni toranj i lijepo ukraen oltar kao i tri
zvona, treba jo samo prozore i unutranji svod. (...) upa ima prostran upni dom u selu
Kopanica... Tu je i mali vrt uz kuhinju, jedan ljivik uz kuu... Nema nikakvih oranica za usjeve kao
ni vinograda." Izvjee su u ime sela potpisali Augustin Vukanovi, zapovjednik strae, uro
Hergoti i Marko Vilakovi.7 God. 1746. Kopanica je imala 50 kua i 418 stanovnika.*
God. 1760. Velika i Mala Kopanica imale su 106 kua, 189 obitelji i 1074 katolika.
Kuedomaini su bili: Tomo Matoevi (2,25), Abraham Matoevi (2,15), Ivan Novalia (2,7),
Juro Ergoti (3,9), Marijan Ergoti (-,2), Martin Ergoti (-,2), Petar Ergoti (1,5), Marko Ergoti
(1,4), Ivan Perevi (1,6), Mijo Perevi (1,4), Franjo Matoovi (1,11), Marko Matoovi (1,5),
Bla Vukovac (4,24), Andrija Perevi (1,8), Josip Ergoti (-,4), Mato Ergoti (3,9), Stjepan
Ergoti (2,9), Mijo Ergoti (i,7), Ivan Ergoti (5,24), Mato Ergoti (1,9), Jeronim Ergoti (2,7);
Petar Ergoti (1,6), Matija Ergoti (3,8), Andrija Stoii (1,4), Anto Gregorievi (2,9), Boo
Miklenevi (1,9), Mijo Vukovi (3,159, Mijo Miklenevi (3,1.0), Anto Vukovi (1,7), Matija
Vukovi (2,11), Stjepan Vukovi (4,19), Petar Ilakovac (1,6), Martin Vukovac (1,10), ivko
Trepi (2,12), Matija Kovaevi (3,17), Juro Matoovi (1,6), Franjo Vukovi (1,5), Tomo
Kovaevi (1,7), Franjo Matoovi (2,10), Joakim Matoovi (1,10), Andrija Vukovi (3,28),
Marko Vukovac (1,7), Juro Matoovi (9,34), Franjo Matoovi (2,10), Juro Kovaevi (2,1.1),
Lovro Kovaevi (1,12), Tomo Ilakovac (4,15), Pavao Matievac (1,15), Matija Matievac (4,19),
Josip Filipovi (2,9), Karlo Filipovi (2,8), Stanko Filipovi (2,9), Marko Filipovi (2,13), Ilija
Kovaevi (2,13);
Juro Kovaevi (2,11), Pavao Ilakovac (2,17), Lovro Ilakovac (3,15), Josip Gregorievi (-,6),
Filip Tomakovi (1,4), Mijo Tomakovi (1,5), Marko Tomakovi (1,5), Jakov Tomakovi (3,16),
Marijan Tomakovi (1,10), Ilija Ilakovac (1,14), Franjo Ilakovac (2,14), Marijan Trepi (3,13),
Grgo Kovaevi (2,8), Ilija Kovaevi (3,19), Josip Kovaevi (1,14), Juro Kovaevi (2,9), Jakov
Kovaevi (2,7), Franjo Filipovi (3,16), Juro Kadi (1,5), Jakov Ilakovac (2,16), Marin Ilakovac
(1,7), Mijo Ilakovac (1,5), Juro Ilakovac (1,9), Marin Zeevi (1,5), Mijo Zeevi (1,9), Petar
Gregorievi (1,6), Marin Gregorievi (2,6), Anto Gregorievi (2,12), Marin Gregorievi (3,9),
Nikola Gregorievi (1,3), Josip Gregorievi (2,12), Mijo Gregorievi (1,5), Marin Petraevi
(3,12);
Josip Petraevi (-,4), Petar Petraevi (2,10), Bartol Gerganovi (2,13), Marija Gerganovi
(2,11), Mato Gerganovi (3,14), Tomo Miklenevi (2,10), Marko Miklenevi (-,5), Andrija
Miklenevi (2,12), Marko vaganovi (1,6), Franjo Hrgoti (1,5), Juro vaganovi (2,10), Grgo
vaganovi (1,12); Bartol vaganovi (1,7), Petar vaganovi (2,10), Juro vaganovi (2,10),
Tadija uri (1,4), Luka vaganovi (1,8), Juro Radievi (3,15), Matija Miklenevi (1,4).9
Uz vojni zemljovid iz 1780. selo je ovako opisano: "Barska graba Mostavnik osobito je duboka
gore kod Male Kopanice u zavoju zvanom Vir. Tu je iroka do 80 koraka, a dalje nizvodno... iroka
7

Sran (1995), 42, 44.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 52, 96s; 30/11, 203-205, 212.
" NAZ popis, kut. 89, 181-184. Ima i drugi donekle razliit popis na str. 194-197.
8

je samo 40 koraka. U tom zavoju Vir naroio je duboka. (...) U ovom podruju taje graba stalno
ispunjena vodom. I onda kad je voda vrlo plitka, zbog duboka blata neprohodna je, osim preko
drvenog mosta ispod sela. Bare na okolnim livadama s obje strane Mostavnika i sela ljeti su za
lijepa vremena prohodne pjeice i konjima. (...) Crkva i upni stan zidane su graevine, a asniki
stan drvene je grae...'""
Velika Kopanica je 1837. imala 1525," 1857.1647,1890.1625, 1931.1819,1953.1902,,2 a
1991.2061 stanovnika.

HNTZ, Brodska pukovnija (i 999), 121 s.

" 1521 katolika i 4 pravoslavca. Usp. Schematismus (1837), 30.
Neko su se Peniini i Srnjaca odvojeno biljeili. Usp. Koreni (1979), 646.

12

XXVII. OPINA VRBJE

27.1, BODOVALJCI
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save 2 km jugoistino od Nove Gradike, 2 km
sjeveroistono od Vrbja, 96 m n/m.
Bodovaljci su nazvani po plemiu Bodovu, koji je tu imao posjed a u izvorima se spominje
1322. god. Kasnije je (1523.) posjed pripadao Nikoli i Andriji Lipinje iz Cernika. God. 1602. iz
Bodovaljaca su se odselili katolici u Krievaku krajinu.1 U komorskom popisu 1698. naselje se
spominje ali nije obraeno.2 God. 1730. selo je imalo oko 11, a 1746.13 kua i 46 katolika.
Bodovaljci su 1760. imali 31 kuu, 66 obitelji i 332 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mato
Pei (-,8), Ivan Petriki (3,18), Anto Bonjakovi (3,16), Luka Kovaevi (2,10), Ivanurekovi
(1,5), Mijo urekovi (3,11), Anto Petrievi (3,17), Antun Abjamevi (2,12), Marko
Matoevi (1,5), Matija Matoevi (2,7), Mato Karakovi (2,7), Juro Pirizovi (1,13), Ivan
Koraka (-,1), Martin Mihalovi (2,5), Anto Karakai (1,7), Josip Perizovi (1,7), Ivan
imunovi (2,15), Martin Matievi (2,13), Anto Matievi (2,11), Ivan Matievi (1,49, Tomo
Petrievi (3,12), Ivan Eleovi (5,23), Marko Berkanevi (5,24), Andrija Elbetovi (1,3), Ivan
Strinavi (1,8), Ilija Strinavi (3,9), Franjo Strinavi (3,11), Stjepan Strinavi (3,), Mijo Glogovac
(3,20), Andrija Marievi (3,14), Anto Elbetovi (2,7).
Izvjee iz 1765. opisuje novu kapelu sv. Mateja, koja je iznutra i izvana oblijepljena i
obijeljena, sa slikom zatitnika na platnu, drvenim korom, tornjem sa zvonom od oko 50 kg.
Crkvenjak je bio Josip Jaki. God. 1769. selo je imalo 30 kua, 72 obitelji i 376 stanovnika.3
U opisu uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Graba zvana Reka, sedam do osam stopa iroka i tri
do etiri stope duboka... tee ispod Vrbja u baru Karasno, nigdje u ovom kraju nije prohodna, osim
putem za Vrbje... Potok Drenik irok je tri do etiri stope, dubok stopu do dvije, ima pitku vodu
te stopu do dvije visoke obale, koje su mjestimce obrasle iprajem, i koje potok povremeno za
jakih kia prijee. Put za Orubicu... sjedinjuje se jo prije nezaobilaznog nasipa kroz baru Karasno,
te zatim s one strane nasipa lijevom obalom Save vodi nizvodno za Orubicu. Tim je putom za loa

Usp. uk (1925), 81; Janula (1980b), 88.

Usp. Mauran (1988), 245. U izvroniku pie: Bodovacz (1698), Bodovalcz (1730), Bodovalczi (1760).
Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118; popis, kut. 89, 92s; 31/111, 127s; 32/IV, 206.

5
3

vremena i tla bez vrste podloge vrlo oteana vonja i dugo je potpuno neprohodan im Sava
prijee preko svojih obala..."4
Oko 1800. Bodovaljci su imali 359,5 1837. 438 katolika,6 1857. 456,1890. 559,1931. 762,
1953. 812,7 a 1991. 708 stanovnika.
27.2. DOLINA
Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save, 13 km juno od Nove Gradike, 6 km jugozapadno
od Vrbja, 92 m n/m. Na desnoj obali Save nalaze se sela Donja i Gornja Dolina, znaajna po
arheolokim nalazima.
U selo je, nakon odlaska Osmanlija, doselilo neto katolika iz Bosne.1 God. 1730. drvena
kapela sv. Marka s tornjem i zvonom bila je ve stara, to znai da je sagraena ubrzo nakon
osloboenja Slavonije. God. 1746. selo je imalo 31 kuu, 35 obitelji i 111 stanovnika. God. 1758.
u selu je bila kapela od greda, opskrbljena priborom za misu, s tornjem i zvonom od oko 20 kg.
Sahranjivali su se u groblju pored Save oko pola sata udaljenom od sela.
God. 1760. Dolina je imala 29 kua, 54 obitelji i 259 katolika. Kuedomaini su bili: Bla
Hadrovi (1,4), Matija Aleksandrovi (1,4), Nikola Bobli (2,6), Ivan Blainovi (1,2), Matija
Blainovi (1,6), Martin Jurii (3,16), Nikola Jurii (-,4), Filip Jurii (1,9), Matija Jurii (-,5),
Franjo Jurii (1,7), Tomo Kovaevi (4,15), Franjo Kalianovi (3,13), Bla Koli (7,34), Franjo
Kovai (1,5), Marijan Lazarovi (2,6), Juro Lukini (3,14), Anto Mari (1,4), Ivan Miloevi
(4,24), Bla Matievi (1,5), Matija tivi (4,13), Tomo Stoi (4,16), Marko Stoi (1,6), Juro
Skoki (1,4), Matija tivi (1,8), Martin Stojanovi (-,3), Ilija Vokei (2,5), Mijo Vukovi (1,6),
Ivan Vokei (1,4) i Stanko Zec (2,11).
God. 1769. selo je imalo 28 kua, 62 obiteljii 253 stanovnika.2
Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dolini pie: "Lei na rijeci Savi, koja je... iroka 280 do 300
koraka i ima sedam do osam stopa visoke i strme obale. (...) Duboko blatna graba ili kanal kroz
koju tee vodeni istok iz bare Oruevica kod Makovca, a ovdje kroz selo utjee u Savu, osim
preko mosta samo za vrlo suha vremena prohodna je pjeice i konjima. Sline su okolnosti na est
do sedam stopa irokom ijednu do dvije stope dubokom kanalu zvanom Lufinja. (...) Kordonski
straarski ardak u selu izgraen je od drveta. Na desnoj obali Save preko puta sela vidljivo je
tursko selo Dolina."3
Oko 1800. Dolina je imala 400,41837.471 katolika,51857.437, 1890.500,1931.560,1953.
576,6 a 1991.425 stanovnika.
27.3. MAKOVAC
Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save, 12 km juno od Nove Gradike, 8 km jugozapadno
od Vrbja, 94 m n/m. I na desnoj obali rijeke Save, nedaleko od Bos. Gradike, nalazi se selo s istim
imenom.
4

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 114s.

Usp. NAZ 213, 266.
A
Usp. Schematismus deri (1837), 49.
7
Usp. Koreni (1979), 421.
1
Usp. Pavii (1953), 244.
2
Usp. NAZ Prot. 29/1, 17, 122; 30/11, 321, 323; popis, kut. 89, 107s; 32/IV, 193.
?
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 132s.
4
Usp. NAZ Prot. 213, 266.
5
Usp. Schematismus deri (1837), 48.
6
Usp, Koreni (1979), 421.

U ranijim povijesnim izvorima selo se izriito ne spominje. Tijekom bekog rata tu je doselilo
nekoliko obitelji bosanskih katolika.' U komorskom popisu naselja 1698. selo se spominje, ali
nije obraeno.2
God. 1730. u Makovcu su bile oko 32 kue te kapela posveena sv, Mateju i sv. Mariji
Magdaleni, sa slikom svetice na platnu, tornjem, zvonom i grobljem. God. 1746, selo je imalo 40
kua 69 obitelji i 369 stanovnika. God. 1758. kapela sv. Mateja i sv. Marije Magdalene bila je
sagraena od greda, dimenzija oko 10x3m. U njoj su bile slike sv. Mateja, sv. Marije Magdalene i
sv. Katarine.
God. 1760. Makovac je imao 46 kua, 81 obitelj i 466 katolika. Kuedomaini bili su: Ivan
Kuluni (6,27), Marko Sekuli (4,17), Martin Vili (4,17), Ivan Matiaevi (5,25), Mijo
ICokanovi (1,13), Nikola Troeljac (1,4), Luka Troeljac (2,13), Franjo Arambai (2,15),
Stjepan Tomai (1,8), Ivan Tomai (2,9), Mato Tomai (1,5), Ivan Andraevi (2,12), Nikola
Ai (2,11), Ivan Ronevi (2,13), Ivan Mihatovi (2,13), Stjepan Ai (1,12), Martin Baki
(1,6), Stjepan Stazi (5,27), Nikola Baki (1,9), Mijo Raniavljevi (5,20), Marko Blainovi
(3,21), Mijo Stipanovi (1,10), Marko Ivanievi (1,10), Katarina, udovica (-,9);
Mato oi (1,7), Tomo Iliasevi (2,8), Nikola Suboti (2,13), Stjepan Mandui (1,11),
Marko Baki (1,5), Mato Martinovi (1,5), Luka Voko (1,3), Luka Franevi (2,7), Stjepan
Jurainovi (1,11), Mijo Muiakovi (2,8), Mato urevi (1,5), Marija, udovica (-,1), Ivan Baki
(1,3), Mijo Kovaevi (1,5), Mato Kovaevi (-,3), Ana, udovica, (-,4), Marko Radin (3,9), Jela,
udovica (-,1), Nikola Jozepovi (2,8), Ivan Vukui (1,5), Juro Baki (1,5), Juro Joavac (1,3).
God. 1769. Makovac je imao 45 kua, 84 obitelji i 395 stanovnika.3
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei na lijevoj obali Save.., cijelom duljinom ima
pet do devet stopa visoke, strme obale... uma Veliki lug... u ovom podruju obrasla je rijetkim
drveem srednje visine i pokrivena je mnogim poznatim barama kao posljedice izlijevanja Save i
nekad potpuno ne presue... Stalna bara Oruevica kod sela - vodeni istok koje tee u duboku
barsku grabu dolje prema Dolini - nije prohodna. (...) Straarski ardak u selu drvene je grae..."4
God. 1789. u selu je osnovana upa, zato to je u vrijeme izlijevanja rijeke Save bilo pogibeljno
ii u Staru Gradiku ili u Orubicu. Selo je oko 1800. imalo 518,51837.640 katolika,61857. 621,
1890.533, 1931. 622,1953.663,7 a 1991. 446 stanovnika. God. 1860. u selu je sagraena crkva sv.
Mateja.
27.4. SAVSKI BOK
Naselje se nalazi na obali rijeke Save, s lijeve strane ua umetlice, 10 km jugozapadno od
Nove Gradike, 8 km jugozapadno od Vrbja.
Posavski Bok je novo naselje pa ga nema u ranijim popisima, a u sebe ukljuuje i zaselak
Martinovce. God. 1991. imao je 60 stanovnika.

1
2

Usp. Pavii (1953), 244.

Usp. Mauran (1988), 234, 247. To stoji: Meskovacz, odnosno Markovacz (1698), Machkovecz (1730), Machkovacz
(1760).
1
Usp. NAZ Prot. 29/1, 12, 121; 30/11, 326s, 333; popis, kut. 89, 58s; 32/IV, 206; Sran (1995), 32.
4
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 13Is.
5
Usp. NAZ Prot. 231, 266.
'' Usp. Schematismus deri (1837), 48.
7
Usp. Koreni (1979), 421.

27.5. SIICE

Siice se nalaze izmeu autoceste irijekeSave, 9 km juno od Nove Gradike, 2 km zapadno

od Vrbja, 94 m n/m.
U starijim izvorima naselje se izriito ne spominje, a u komorskom popisu 1698. ovako je
opisano:
a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika:
Jakob Kravli, sinova 3, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, vozova sije
3, najamnik 1.
Ivan Ivi, sin 1, keri 3, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 4, kopa vinograda 1, jutara pen
3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najmanika 2.
Filia Beli, sin i, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara peni
3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnika 2.
Petar Petani, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda 1, jutara penice
jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
Ivan Kovai, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro
jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1.
Pero Baldui, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutara penice 2, jutr
zobi 1, vozova sijena 2.
Ivan Kecarac, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, vozo
sijena 2, najamnik 1.
Ivan Dugoievi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, jutra penice 2
jutro jema 1, vozova sijena 2.
Filip Kati, sinova 4, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1.
Brno Svetani, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 2, kopaa vinograda 2, juta
penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamik 1.
UJaipno: sinova 16, keri 11, konja 4, volova 11, b-ava 12, junadi 17, svinja 16, kopaa vino
12.5, jutara penice 23, jutara jema 6, jutara zobi 4.5, vozova sijena 24, najamnika 9.
2) Gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje.
Osobno nazoni Jakov Kraljec2, Ivan Ivi i Ilia Beslevi, nakon prisege, ispitivani rekli su:
Ovi graniarski stanovnici nisu sposobni obavljati svoje ratarske poslove i oranje zbog
nedostatka radne stoke te zato ne trae drugoga zemljita. Na ovom mjestu borave od vremen
svojih predasnika i dosad na koritenje nisu primali komorsko zemljite. Na svoje zemljite nis
nita plaali uime poreza ni drugih nameta na zemlju.
Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim stanovnicima, a stanovnike
usluuje besplatno.
Vojnicu su platili samo 1697. skupa s etnikim vojvodstvom, razmjerno prema stanovnicima
ovoga mjesta. Nita drugo prije ni kasnije nisu davali zbog izuzea i olakica.
Za utvrivanje gradike utvrde stanovnici ovoga sela morali su godinje stalno davati jednog
obinog radnika za sjeenjepalisada i snopova prua sve do zamjene, bez novane naknade, ali uz
carski kruh.
Godine 1696. po zapovijedi prvog ratnog povjerenika gospodina Kestlera stanovnici ovoga
posjeda moralisti, pod izlikom dovoenja hrane iz Osijeka u Gradiku, carskoj vojsci dati etri v
za Temivar, od kojih su dva uginula, a naknada nije uslijedila.
1
Mauran (1988), 245-247. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Szivzicza (1698), Sziehicze (1730), Sichichac
(1760).
2
Njega nema u popisu, a drugoj dvojici izmijenjena su prezimena.

Za obavljene radove i pretrpljenu tetu stanovnicima nije nita plaano.

O autoru smetnje komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju.
3) Ovo mjesto nalazi se u movarnom predjelu gdje plavi Sava. Selo se zove Siica. Udaljeno j
od Cernika jednu, od Osijeka 20, a od Petrovaradina oko 30 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 10 neto boljih, malih kua napravljenih od iblja, pokrivenih daskom. Imaju jedno i pol
narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu milju uokolo. S istoka mu je selo Vrbje,
zapada Gradika, sjuga Makovac, sa sjevera medi Reetarima. Granice su mu: s istoka Koba,
zapada Gradika, s juga Banja Luka, sa sjevera pribliava se s poruenoj utvrdi Graac.
Posjed ima oko 60 jutara oranica i drugog neto boljeg neobraena zemljita, koje Save obin
plavi. Ima oko 5 jutara obraenih rtova te oko 15 jutara boljih sjenokoa. Suma hrastovih i jelovih
za ogrev i lake gradnje ima oko 40 jutara.
Ovdje nema tragova nekoj kamenoj graevini. Na rjeici Reetarnici imaju dvije vodenice.
Zirovnih uma, do sada osloboenih irovine, imaju oko 20 jutara. Ribnjaka nemaju.
Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke komu su stanovnici
godinje plaali po 80 denara, svaki je po dva dana besplatno radio a na svaku svinju morali su
platiti po 1 denar.
Istom Feratu Paiu davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila.
Osmanlijskom caru nita kao naknadu, niti bilo kakvim poslovima, nisu davali.
Njegovu Velianstvu, osim plaanja dijela vojnice god. 1697. po odredbi gospodina prvo
ratnog povjerenika Emesta Kestlera te osim vojnike slube koju besplatno obavljaju, do sada
drugo nita nisu plaali.
O izvornosti opisanih toaka stanovnici zajedno sabrani, pojedinano i skupno, dragovoljno su
rekli da su istinite.
b. God. 1730. Siice su imale oko 15 kua i novu drvenu kapelu sv. Andrije, apostola, s tornjem
, i zvonom, a 1746. 16 kua i 106 stanovnika. Tu se spominje kako je u vrijeme kuge3 u selu
podignuta kapela sa slikom sv. Roka oko koje je bilo groblje za umrle od kuge da se, vozei u
seosko groblje, usput ne bi zarazili.
God. 1760. selo je imalo 33 kue, 80 obitelj i 319 katolika. Kuedomaini su bili: Petar
Bonjak (3,12), Antun Bonjak (1,4), Ivan Dogoevi (5,19), Ivan Salkovi (2,10), Filip Krali
(1,6), Mato Krali (2,12), Josip Krali (1,6), Mato Krali (1,4), Bernard iopkovi (3,10), Mijo
Kneevi (5,15), Martin urkovi (1,12), Juro tivii (2,8), Martin Petani (2,8), Mato Petani
(3,13), Juro Petani (2,10), Ivan Veseli (5,16), Petar Petani (1,3), Grgo Cernik (1,5), Nikola
Markovi (5,12), Ivan Tomai (5,12), Martin Peakovi (2,10), Franjo Pavi (4,12), Petar
Jeloevi (1,8), Pavao Bubi (1,5), Josip Beli (3,11), Marko Beli (6,22), Ivan Pai (1,5), Ivan
Marinkovi (1,4), Mijo Besli (3,13), Andrija Biriovi (3,12), Ilija Markovi (1,6), Mato
Oiakovi (1,5), Nikola Oiakovi (2,9). God. 1769. selo je imalo 36 kua, 89 obitelji i 445
stanovnika.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. u opisu sela stoji: "Stalna barska graba Bezdani... ovdje utjee u
baru Drenik, a iz nje kroz umu Veliki lug izmeu Vrbja i kordonske postaje Krst tee u baru
Karasno. Samo za kina vremena tee, a zbog blata i njegove dubine nije prohodna, osim
prolaznim putovima. (...) Put za Dolinu neprohodan je u vrijeme poplava, uzrokovanih Savom
godinje dva do tri puta, koje seu i do blizine sela; a dugo je vrlo oteano prolazan nakon

3
4

U ccrnikoj upi, kojoj jc selo pripadalo, kuga jc harala od 15.V.-28.XI.1739. Usp. Janula (1980b), 170-175.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 118; popis, kut. 89, 98-100; 31/111, 122s; 32/IV, 206.

povlaenja vode te za kina vremena. Za suha vremena i suha tla put je za teka vozila prohodan,
ako se stabiliziraju dva mosta preko bare, koje se u umi svakako mora prijei..."5
Oko 1800. Siice su imale 530,61837.711 katolika,71857. 683,1890.646,1931. 763,1953.
795,1* a 1991.561 stanovnika.
27.6. VISOKA GREDA
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, s lijeve strane rijeice umetlice, 7 km
jugozapadno od Nove Gradike, 5 km zapadno od Vrbja, 102 m n/m.
Visoka Greda se u popisu prvi put spominje 1900. god. Tada je imala 68,1921.226,1931.287,
1948.344,1971. 432,1 a 1991.289 stanovnika.
27.7. VRBJE
Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km jugoistono od Nove Gradike, 96 m n/
m.

Po svom poloaju posjed je mogao biti naseljen i u srednjem vijeku, moda Vrbak, posjed
Deevia i drugih Cernikih koji se spominje 1464. Meutim, iz njega su se 1602. iselili katolici
u Krievaku upaniju.1
U komorskom popisu 1698. Vrbje je ovako opisano:
a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika:
Martin Kovaevi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, kopaa vinograda 3, jutara pen
3, jutro zobi 1, vozova sijena 3.
Mihal Leki, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 1, jutara penice 3, jutro zo
1, vozova sijena 3, najamnik 1.
Juro Lakato, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena L
Miho Ivanovi, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopa
vinograda 1, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3.
JuroJei, keri 3, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 15, konica 4, kopa vinograda
jutara penice 5, jutara zobi 2, vozova sijena 3, najamnilca 2.
Grgo Vlahovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara pe
2, vozova sijena 2, najamnik L
Marko Cai, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.
Miho Kucukovi, sin 1, kil, voli, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutro penice 1, jutro zobi 1, vozov
sijena 2.
Ivan Rokoni, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 7, konica 2, jutara penice 4, jut
jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1.
Juro Bivalkovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro jema 0:5, vozova sijena 2.
Mato Perui, sinova 4, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutro penice 1, vozova sijena 3.
Ukupno: sinova 11, keri 8, konja 4, volova 11, krava 13, junadi 21, svinja 45, konica 7, ko
vinograda 6, jutara penice 26, jutro jema 1.5, jutara zobi 7, vozova sijena 27, najamnika 6.
5
6
7
8
1
1
2

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 133.

Usp. NAZ Prot. 213, 266,
Usp. Schematismus cleri (1837), 48.
Usp. Koreni (1979), 422.
Usp. Koreni (1979), 422s.
Usp. Janula (1980b), 87; Pavii (1953), 214s.
Mauran (1988), 243-245. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Vcrbia (1698), Verbie (1730), Vrbiae (1760).

2) Ovipobiljeeni stanovnici drage volje ele ivjeti graniarskim ivotom.

Osobno nazoni Martin Kovaevi, Mihal Leki i Juro Levakovi3, nakon prisege, ispitivani re
su:

Ovi graniarski stanovnici zbog nedostatka radne stoke nisu sposobni obraivati zemlju i
obavljati svoje ratarske poslove i zato ne koriste susjedno zemljite. Zemlju to posjeduju nisu dob
komorskom doznakom niti dodjelom, nego je batine od svojih prea i do sada su bili osloboeni
poreza na zemlju.
Sudske predmete meu ovim graniarskim stanovnicima, u svim rasprama to nastanu,
besplatno vri gospodin potpukovnik De Bourgh.
Vojnicu za jednu, i to samo 1697. g., stanovnici ovoga sela, razmjerno svojim mogunostima,
platili su zajedno sa svim cernikim vojvodstvom; druga nikakva davanja do sada nisu imali
Za utvrivanje gradike utvrde stanovnici ovoga posjeda morali su godinje neprestano slati d
obina radnika za sjeu palisada i snopova za gradnju nasipa, i to neprestano do njihove zamjene
bez plae, ali uz carski kruh.
Godine 1696., po zapovijedi gospodina prvog ratnog povjerenika Kestlera, ovi graniarski
stanovnici bili su prisiljeni dati, pod izlikom dovlaenja hrane iz Osijeka za Gradiku, carskoj voj
tri vola, a oni su poslani carskoj vojsci smjetenoj pod Temivarom, koji su ondje nestali i za njih n
plaena odteta.
Za obavljene radove stanovnitva i pretrpljene tete nikome nita nije plaano niti izvren
dogovor.
O komorskom gospodarstvu, smetnjama i nejasnoama dunostnika stanovnici tvrde da nita
ne znaju.
3) Ovo se mjesto nalazi u ravnici. Selo je od pamtivjeka nazivano Vrbje. Udaljeno je od Cernik
jednu, od Osijeka 16, a Pretrovaradina 30 milja.
Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike
vjeroispovijedi.
Imaju 11 malih kua napravljenih od iblja, pokrivenih slamom. Imaju dva cijela narodna
selita. Teritorij ovog posjeda prostire se pola milje uokrug. Selo mei sa istoka selom Bodovaljcir
sa zapada selom Stivicom, sa juga Dolinom, sa sjevera selom Reetarima. Granice mu dotiu: s
istoka Koba, sa zapada Gradiku, s juga Banja Luku, sa sjevera Kamengrad.
Selo posjeduje oko 120 jutara oranica i neobraena zemljita osrednje plodnosti, oko 3 jutra
rtova, te oko 10 jutara osrednjih sjenokoa. Suma samo za loenje, jelovih i topolovih, ima oko 25
jutara.
U ovom mjestu ne mogu se vidjeti tragovi ruevina neke zgrade. Na rjeici Reetarici imaju dvij
potone vodenice. ironosnih uma ni ribnjaka nemaju.
Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke kome mjetani kao
naknadu nita nisu plaali, nego je svaki od njih po dva dana besplatno radio, a za svaku svinju
morali su platiti po jedan denar.
Istom gospodaru stanovnici su davali desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila.
Svaki je stanovnik osmanskom caru godinje plaao 80 denara poreza te je morao raditi tekue
poslove.
Njegovu Velianstvu, osim nameta koje je jedne godine skupio kapetan StaJd, te stalne
vojnike slube, stanovnici drugo nita nisu davali.
Sve ove toke svi su dragovoljno potvrdili.
b. God. 1730. selo je imalo oko 30 kua, a 1746.130 katolika. God. 1760. u Vrbju su 64 kue,
3

Nije u popisu.

133 obitelji i 538 stanovnika. Kuedomaini su bili: Stjepan Teukovi (2,13), Juro Leki (4,11),
Anto Durokovi (2,8), Antun Duki (1,4), Jakov Leki (4,19), Marijan Berni (2,10), Juro Leki
(1,5), Mijo Rokvi (2,10), Ivan Rokvi (2,9), Anto Mikolevi (2,11), Grgo Kuluni (4,12),
Nikola polari (4,12), Andrija Ivanovi (2,8), Ivan Ivanovi (2,10), Anto Abri (2,8), Mijo
ebi (4,11), Luka ebi (-,3), Marko Marinovi (2,7), Bla Marinovi (5,23), Mijo Komi
(3,10), Ivan Kii (1,8), Marko Stoboli (1,8),
Juro tagli (2,6), Pavao urevi (2,10), Mato Deli (1,6), Mijo Pei (2,9), Mato Miakovi
(2,9), Andrija Anii (-,4), Agata Paidi (-,4), Petronila Paidi (-,3), Martin Levakovi (1,9),
Andrija Anii (3,10), Mijo trampi (1,4), Marijan trampi (1,3), Andrija Grui (2,8), Mato
Grui (1,6), Mijo Smolanovi (1,5), Ivan ivkovi (2,6), Mato Gui (2,13), Marko Ivanogi
(2,9), Marko Dugali (1,5), Mijo ani (-,3), Juro ani (1,7), Marko urevi (1,7),
Ivan Mieti (1,4) Petar Divoli (3,8), Franjo Mari (3,9), Ivan Dugali (3,7), Ivan Belerdi
(3,9), Mijo Mili (1,5), Franjo oki (4,15), Anto Vlaovi (2,8), Mato Vlaovi (3,9), Vinko
Vlaovi (1,4), Mijo Vlaovi (2,5), Marijan Duki (3,9), Franjo Rakovi (2,7), Mijo iai (5,13),
Franjo iai (3,9), Pavao Petrovi (2,6), Jakov Filipovi (3,12), Mijo Miolevi (5,16), Franjo
oki (3,10), Stjepan Bivoei (1,7).
God. 1765. opisana je kapela sv. Josipa, sagraena od greda, sa slikama sv. Josipa, sv. Roka i sv.
Sebastijana, s tornjem i grobljem oko nje. God. 1769. Vrbje je imalo 59 kua, 138 obitelji i 678
stanovnika.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Drenik, tri do etiri stope irok, stopu do dvije
dubok, s plitkom, mjestimice gustim iprajem obraslom obalom, vodi iz 7. sekcije; korito mu je
pjeskuljasto i do svog istoka u baru Karasno ispod sela nije lako prohodan, osim preko dva mosta
na putu za Bodovaljce i Orubicu. Mala graba, pak, koja iz toga potoka, koji je ujedno natapa, dolazi
iz spomenute sekcije i izmeu kua u donjem dijelu vodi u netom spomenutu baru; ljeti je obino
suha i na svim mjestima prohodna. Graba Reka - sa suprotne strane Drenika... to ovdje utjee u
baru Karasno, a i za kina vremena sadri vodu - iroka je sedam do osam stopa... Bara Karasno
stalno je duboko blatna i nikad nije prohodna, osim preko dva vrsta drvena mosta izgraena na
nasipu na putu za Orubicu. (...) Put za Orubicu vodi s druge strane nasipa bare Karasno... za loa
vremena i tla bez vrste podloge vrlo je oteano provozan, a uope nije prohodan u vrijeme
poplava, kad je nuna uporaba brodova... U selu se nalazi zidana crkva s koje su vidiljivi prilazni
putovi."5
U Vrbju je (1789.) ustanovljena upa jer je ono, i dva susjedna sela Siice i Bodovaljci, dosta
udaljeno od Stare Gradike kojoj je pripadalo, a i broj se puanstva umnoio. Oko 1800. Vrbje je
imalo 675,6 1837. 769 katolika,7 1857. 761, 1890. 763, 1931. 1071, 1953. 1143,8 a 1991. 721
stanovnika.

'5* Usp. NAZ Prot. 29/1, 26,118; popis, kut, 89, 96-98; 31/111, 124; 32/IV, 206.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 134s.
" Usp, NAZ Prot. 213, 266.
7
Usp. Schematismus deri (1837), 48.
g
Usp. Koreni (1979), 422.

XXVIII. OPINA VROPLJE

28.1. AJKOVICI

Naselje se nalazi na regionalnom putu 28 km istono od Slav. Broda, 3 km zapadno od

Vrpolja, 88 m n/m.
U osmansko doba Cajkovci se spominju 1545. u gorjanskom ili akovakom kadiluku, u
nahiji Prikraj, koja je leala istono od akova.1 U komorskom popisu 1698. naselje je spomenuto
ali nije opisano.2
1) God. 1702, u ajkovcima su bili ovi domaini: Toma Perevi, Filip Novoseli, Toma
Cerni, Franjo Babi, Miat Belia, Toma Mati sin, Marian Kova, Luka Varga, Marian Miki
Stepan Perili, BlaBrli, Miat Perevi, Josef ivkovi, Stepan Stoianovi, Luka Bonjak, And
Zmai, Filak Crndi, Andri Cmdi, Matias Crndi, Sava Vlah, Stepan Ivakovi, Stepan
Novoselovi, Ivan Jabukovi, Marian Kornjakovi, Mara, udovica.
Ukupno su posjeduju: etiri cijela selita, 1.5 etvrtina selita, 11 oenjene brae, 5 oenjen
sinova, 6 konja i drjebadi, 35 volova, 39 krava, 53 junadi, 23 ovaca i koza, 156 svinja iprasadi,
konica, 39 jutara penice, 61 jutara neobraene zemlje, 4,5 jutara jema, 2 jutara zobi, 82 jutara
sjenokoa.3
2) Atari4 ovoga sela pribliaju se selom Perkovci i priimlju od ume arampovo zvane do
vode Bia i pokraj Bia uzhodei do Diaovca bara zvana, koja jest od podneva5, od onuda ide na
Babitekov6 vinograd oranica zemlja reena, a od onuda na Ratkof Huset7 mea, koja jest od
ponoja8, odkuda se zapira na reenu umu arampovo zvana, koja jest Od istoka.
Seoniki ovoga mista svi jesu Slovinci, katolici. U vrime turako svojega gospodina imae u
Djakovu Hai Pai zvani, kojemu sve poslove i desetinu od sva davae i plaae, a za cara na
krajinu kaniku haraa na godinu forinti 12.

Usp. abanovi (1982), 219s.

Usp. Mauran (1988), 124. U izvorniku pie: Csaikovacz (1698), Chaikovczy (1702).
Mauran (1966), lOOs. Prijevod s latinskog jezika.
hatar - kraj, predio, kotar; hatariti - postavljati mede, razgraniiti zemljite.
5
od podneva, tj. od juga.
'' Babiev vinograd, usp. Mauran (1966), 101.
7
Hust, usp. Mauran (1966), 101.
" od ponoja, tj. sa sjevera.
2
3
4

Po odaau turskome njihov je gospodin komandant djakovaki. Za tizim doavi pokojni

biskup, koji do njegove smrti njihov gospodin bie, kojemu takoer sve poslove i desetinu od svega
tolika davae i plaae. (A poslije pobone biskupove smrti dola je pod svijetlu Dvorsku komoru,
koja ga ima pod svojom vlau).9
uma imae ne odvie dobre, u kojima jesu drva za vatru jutara oko sto i osamdeset u kojima
marvu pasu. - Lovu u vodi Biu ribe.
ajera10 za kositi nahodi se za osamdeset i dva kosca; zemalja oraih nahodi se jutara sto
dvadeset i pet i jedan fertal11, zemalja neoranih, jati pustih, nahodi se okolo jutara 146.52
3) Selo je 1734. imalo drvenu kapalu za smjetaj sveenika, a na liturgijska slavlja odlazili su u
zidanu filijalnu crkvu sv. Marka u Dragotinu, koju je, nakon bekog rata, obnovio akovaki
biskup Petar Baki. Izvjee su ispred sela potpisali knez Matija Damjanovi i Bartol Kovaevi.13
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie. "Rijeka Bi iroka je 50 do 70 koraka, duboka dvije do pet
stopa. Ima duboko muljevito korito i obale visoke etiri stope, koje za jakih kia ili dugotrajnija
vlana vremena prijee te poplavi oblinje livade. Na taj se nain s obje strane rijeke stvaraju
barovita mjesta... koja oteavaju prolaz po putovima; sporo se isuuju, a samo se ljeti potpuno
isue. Na putu za Kopanicu rijeka Bi premoena je drvenim mostom, a uzvodno od njega nalazi
se brvno za pjeake. Osim preko mosta i brvna rijeka se u ovdanjem kraju nigdje ne moe prijei.
Mali potok Struga gubi se u poljima izmeu ovog porduja i Andrijevaca (...) asniki dom u selu
izgraen je od peene cigle."14
God. 1837. selo je imalo 657,15 1857. 651, 1890. 764, 1931. 798,1953. 825,16 a 1991. 683
stanovnika.
28.2. STARI PERKOVICI

Naselje.se nalazi izmeu eljeznike pruge i potoka Breznice, 27 km sjeveroistono od Slav.

Broda, 4 km sj everozapadno od Vrpolj a, 95 m n/m.
U komorskom popisu 1698. spominje se kao pusto selo.1
1) God. 1702. Perkovci su imali ove kuedomaine: imaHadri, SimoHadri, LukoHadri,
Mato Funari, Bartol Zmagi, Miat urevi, Bla uri, Peio Berti, Jaka Sokovi, Mato V
Marko Bosanti, Ilia Aneli, LukoZuti, LukaKlabi, IvanBistrovi, Bla Kmjakovi, Matian
Klaia, Marko Misuri, Mato Feri.
Oni imaju: 4 cijela selita, jednu polovicu selita, pola etvrtine selita; 4 oenjena braa, 13
oenjenih sinova, jednog najamnika, 29 konja i rjebadi, 22 vola, 27 krava, 39 junadi, 48 ovaca
koza, 187 svinja iprasadi,s24 konica, 39 jutara penice, 54,5 jutara neobraene zemlje, 2 jutra
jema, pola jutra zobi, 74 jutra sjenokoa.2
2) Atari ovoga sela Perkovci, u komiluku sela Vrpolja do ume arampovo zvane, koja jest od
istoka, a od onuda u komiluku sa selom ajkovci od podneva, a od onuda upravo idui na ruku
desnu na baru Dobrievo (Dobrejevo) do vode Breznice zvane, koja jest od ponoja a od onuda na
baru Vraka (Vrabka), koja jest od istoka strane.
v
Mauran
10

(1966), 101.
air - livada, poljana, travnjak, travnik, poljana.
" frtalj (vicrtcr Tcil) - etvrtina.
12
Smiiklas (1891), 313.
13
Sran (1995), 87s.
4
> HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 91s.
15
622 katolika i 35 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 32.
Usp. Koreni (1979), 645.
1
Usp. Mauran (1988), 127.
2
Usp. Mauran (1966), 100. U izvorniku stoji: Pcrkovczy (1698).

Seoniki od ovoga sela svi jesu Slovinci, katolici. U vrime tursko imadoe svoga gospodara u
Djakovu Hasan Baa zvani, kojemu orae, etoe, kosie, drva vozie i desetinu od svata davae i
plaae, jote hara, to jest plau za turskoga cara, Kaiam (Kania) davahu od svega sela na
godite forinti 9.
Poslije odoaa turskoga komandat djakovaki njihov gospodin bie do doaa pokojnoga
biskupa, za tizim pokojni biskup njihov bi gospodin do smrti, kojemu jote sve poslove i desetinu
od svega davae i plaae, a sada za svoga gospodina poznaju svitlu komoru dvoijansku.
Sumu arampovo zvanu imadu u kojom jesu drva irOvna i za grau, za okolo jutara 40.
Pau za selo imadu okolo svoga sela ume, u kojima jest drvje za vatru okolo jutara 160.
ajera za kositi nahodi se kosaca 74.
Zemalja ornih nahodi se jutara 96.
Zemalja neoraih nahodi se okolo jutara 145.
Vodenice imadu dvi, jednu imadu na vodi Bi zvana, drugu na vodi Breznici zvanom, koje
vodenice sami seljani iznova ugraie.3
3) God. 1734. Perkovci su imali drvenu kapelu, a pripadali su vrpoljskoj upi, odnosno
podrunoj crkvi sv. Marka kod Dragotina. Kao zastupnici sela potpisani su knez Nikola Kliabi i
Mihovil Emaji.4
Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Mali potok Struga iz Provincijala se vijugavo sputa kroz
umu u ravnici. Na putu za Andrijevce premoen je drvenim mostom, a i inae je prohodan na
prolaznim putovima... Potok Breznica irok je 10 do 20 koraka i dubok stopu, dvije... Taj potok za
dugotrajno kina vremena preplavi oblinje livade. Iako ta poplava ne bude dugotrajna, ipak
uvijek za osobom ostavlja razliita barovita mjesta koja se tek ljeti isue. uma u ravnici visoka je,
najveim dijelom obrasla gustiem, a za kina vremena u njoj se pojave mnoga blatna mjesta...
Seoska crkva drvene je grae"5
Stari Perkovci su 1837. imali 842,61857. 917,1890. 994,1931.1066, 1953.1275,7 a 1991.
1157 stanovnika. God. 1851. u selu je sagraena crkva sv. Ane.
28.3. VRPOLJE

Naselje se nalazi na regionalnom putu 31 km sjeveroistono od Slav. Broda, na raskriju

putova u smjeru akova, odnosno autoceste, 90 m n/m.
U osmansko doba spominje se 1545. u gorjanskom ili akovakom kadiluku, u nahiji Prikraj.1
Pripadalo je grupi dragotinskih sela.
1) God. 1702. u selu su bili ovi kuedomaini: Pavo Knezovi, Luko Knezovi, Benak
Knezovi, Martini Bogdanovi, Luka Bogdanovi, Filak Tunokovi, Mihalj Medunovi, Pete
Bogdanovi, Benak Vrabti, Fila Vrabti, Antol Vrabti, Ivan Galovia, Mato Medunovi, Bl
Bogdanovi, Abraham Vrabti, Grega Brodli, Matia Vasoni, ures Vasoni, Marko Anti, u
Stegi, Mihali Caklovi, Ivan Caklovi, Franja aklovi, Filak Siveri, Ivan tveri, Stare
Misarovi.

Smiiklas (1891), 312s.

Usp. Sran (1995), 87s.
HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 91.
6
839 katolika i 3 pravoslavca. Usp. Schematismus (1837), 29.
7
Usp. Koreni (1979), 646.
' Usp. abanovi (1982), 220.
4
5

Posjedovali su: 5 cijelih selita, 14 oenjene brae, 17 oenjenih sinova, 5 najamnika, 31 konja
i drijebadi, 35 volova, 42 krava, 53 junadi, 84 ovaca i koza, 194 svinja i prasadi, 38 konica, 6
jutara penice, 128 jutara neobraene zemlje, 3,75 jutara jema, 2,5 jutra zobi, 109 jutara
sjenokoa.2
2) Atari ovoga sela Vrpolja u komiluku sa selom Striivojnom, od ovud na ruku desnu uprav
hodei na baru Brezelnak zvana, od onuda na Bebrinam baru do vode Bi tako zvana od istoka
sunca, i pri vodi Biu pokraj upravo idui do ume arampovo zvana, koja jest od podneva, koja
uma ostaje na ruku livu, budui daje od sela Perkovci, a od onuda na Klenje i Trnje meam zvana,
a od onuda na meu Drakian do Breznice vode i ikovca bare, koja jest od ponoja.
Seoniki ovoga mista jesu Slovinci, svi katolici vjerom (fidei). U vrime turako (tempore
Turcarum) imadoe svoga gospodina u Djakovu Hasan-beg zvani, kojemu sve poslove, tagod je
zapovidio, koliko jote desetine od sviu davae i plaae, na lito joe plaae hara, to jest dau,
forinti 15 na godite.
A za odaau turskome njihov gospodin bijae komandat djakovaki, koji etiri jati pet
godita zapovida s njima, a za tizim prispi pokojni biskup, koji njihov gospodin bie do smrti
njegove, kojemu svako dilo tagodi njima zapovidae, toliko jer desetinu od sviju stvari davae i
plaae, a po smrti pokojnoga biskupa pristupi prisvitla komora dvorjanska, koju sada za svoga
gospodina imadu.
Sume nahode se troje; prva zove se Kneeviov gaj, drugi zove se Ani gaj, trei zove se
Vrabti gaj, u kojima je drvarenje eiudno (glandifera, irovno) i za grau i vatru na jutara oko 65.
Jote uma Brestje zvana jest, u kojom jesu samo drva za vatru jutara okolo 600.
Pau za opinu drugu ne imadu, nego Ritove zvana, kada izlije se Sava, ter se prolije, malo sfali
da vas atar ne uzme.
aj era kositi nahode se jutara 109.
Zemlje za orati nahode se jutara 195.
Zemalja neoranih, jati ledina, okolo jutara 450.
Vodenicu imadu jednu na vodi Breznici zvanom, koju seoani za sebe ugradie.3
3) God. 1734. Vrpolje je ve bilo upa. Drvena crkva je bila posveena sv. Ivanu Krstitelju. Tu
je bio i upni dvor. Sluila je: Strizivojnu, ajkovce, Perkovce, Andrijevce, Trnavu i Selce. Izvjee
su u ime sela potpisali Bartol Tunukovi, sudac iz Vrpolja i Mihovil Kneevi.4
U opisu, uz vojni zemljovid iz 1780., istiu se neprilike koje mjestu i okolici ini rijeka Bi.
Bare i movare koje se nalaze izvan uma u blizini sela s obe strane, neprohodne su za vlanog
vremena a ljeti veinom potpuno presue. Opisuju se putovi koji se tu granaju navie strana. Crkva
i upni stan u selu izgraeni su od kamena, a asniki stan od drveta.5
God. 1837. Vrpolje je imalo 1129,61857.1113,1890,1305,1931.1591,1953.1894,7 a 1991.
2113 stanovnika.

Usp. Mauran (1966), 99. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Vcrpollyc (1702).
Usp. Mauran (1966), 99.
Usp. Sran (1995), 87s.
Usp. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 101-103.
* 1120 katolika i 9 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 32,
7
Usp. Koreni (1979), 647.
3
4
5

SAETAK

Studija Poeci naselja i stanovnitvo brodskog i gradikog kraja od 1698. -1991., temeljena na
izvornoj gradi, obrauje ivot i stanovnike u kraju izmeu planina Psunja, Poekog i Diljskog
gorja sa sjevera te rijeke Save sjuga. Taj izdueni prostor 116 km zrane udaljednosti u smjeru
zapad-istok, prosjene irine samo 10-15 km, ima 2034 etvornih km pa obuhvaa 3,59%
Republike Hrvatske. U njegovu sastavu su dva grada: Slavonski Brod i Nova Gradika te 26
opina s ukupno 185 naselja i (1991.) 174998 stanovnika.
Radi se o stanovnitvu i naseljima poglavito s konca XVII. i tijekom XVIII. stoljeu. To je
vrijeme svojevrsna prekretnica u povijesti spomenutoga kraja. Naime, tijekom sedmogodinjeg
rata za osloboenje Slavonije (1684.-91.), Osmanlije su bili konano prisiljeni povui se preko
rijeke Save u Bosnu. Odanle su oni skoro dva stoljea stalna prijetnja pa je granicu na Savi trebalo
uvati i braniti. U tome je, uz redovitu vojsku, sudjelovalo i mjesno stanovnitvo jer je cijeli kraj
ubrzo bio ukljuen u sustav Vojne krajine.
Pri koncu stopedesetgodisnje osmanske vladavine, po procjeni povjesniara, islaminizirano
stanovnitvo inilo je blizu 50% itelja u Slavoniji. Ono se koncem XVII. st. odselilo. A
viegodinji ratni pothvati, zarazne bolesti i glad tako su prorijedili kransko stanovnitvo da Ive
Mauran, pouzdan povjesniar toga razdoblja, predmnijeva daje 1696. Slavoniju nastanjavalo
svega oko 40000 stanovnika, to je samo 20% itelja koje je Slavonija imala oko 1680. godine.
Toliki demografski gubitak nije zabiljeen nigdje u pisanoj povijesti Europe.
Takvo porazno stanje poticalo je nove austrijske vlasti da to vie kranskog puka iz Bosne za to imaju pouzdani temelji u skromnoj i uopenoj povijesnoj grai - preseli u Slavoniju. Ista
nastojanja potvruje i Eugen Savojski, koji je 11. listopada 1697. na elu 4000 konjanika i 2500
pjeaka krenuo iz Broda te dolinom rijeke Bosne stigao do Sarajeva, popalio ga i ve 5. studenog
povratio se u Brod. On je 24. listopada 1697. u svom dnevniku zabiljeio: "Cjelokupni krani
dolaze u grupama, trae zatitu i mole za dOzvolu da smiju sa svojim stvarima doi u tabor, budui
da ele napustiti zemlju i poi s nama. Ja se takoer nadam da u sve krane, koji se nalaze u
zemlji, moi odvesti preko Save". Strah od osvete novopridolih Osmanlija, nada u neto bolje
uvjete ivota uinili su da se iz BiH u novoosloboene krajeve iselilo preko 80% katolika, ne
raunajui pravoslavce. Kretanja doseljenika u slavonskoj Posavini teko je pratiti jer ih je na
lijevoj obali Save doekala ili ih je tu dovela vojska. Bez obradiva zemljita i sigurna boravita,
vojska ih je po potrebi selila te koristila za gradnju utvrda, straarnica i vrenje straarske slube.
Vaan dokument o puanstvu u slavonskoj Posavini jest komorski popis sela, kuedomaina i

njihovih posjeda iz 1698. god, U tom izvoru - koji je objavio Ive Mauran 1988. - opisano je 71
naselje. Njemu je pridodano jo osam sela iz komorskog popisa 1702. koji je, uz neka ve ranije
opisana sela, objavio Tade Smiiklas 1891. Oni su prevedeni s latinskog jezika i komentirani. U
tih 79 naselja na podruju sadanjeg brodskog i gradikog kraja ubiljeeno je 1502 kuedomaina.
Meutim, komorski popisi samo djelomice opisuju kraj - veinom njegov zapadni dio - jer je u to
doba postojalo gotovo svih 185 sadanjih naselja.
Od karlovakog mira (1699.) pa do sredine XVIII. st. bila su jo dva austrijsko-osmanska rata
koji su utjecali na stanovnitvo jer je ono u njih bilo izravno ukljueno. Tek nakon poraza
austrijske vojske u boju pod Banja Lukom (1737.), Austrija je pedesetak godina odustala od
ozbiljnijih pokuaja da osvoji Bosnu pa su se i prilike glede puanstva ustalile.
U ovoj je studiji, to se tie stanovnitva, najvrijedniji popis katolika iz 1760. god. U 148
sadanjih naselja poimenice je pobiljeeno 5151 kuedomaina. Pravoslavci u to doba - to u
kanonskim izvjeima to u drugim izvorima - nisu biijeeni poimenice nego samo po broju kua.
Njih je bilo 1108. Budui daje u 5151 domainstava bilo 41250 katolika - to je prosjeno osam
lanova po kui - kad im se pribroje pravoslavci, onda je sredinom XVIII. st. na prostoru brodskog
i gradikog kraja u 6259 kua ivjelo oko 50100 stanovnika.
Graa iz arhiva Zagrebake biskupije koritena je do 1800., a ostali podatci o stanovnitvu priblino svakih etrdesetak godina - preuzeti su iz ematizama, odnosno slubenih popisa pa se
njihov rast, odnosno pad, moe pouzdano pratiti. Ubiljeena su i neka kasnija vea doseljavanja.
U studiji su uz puanstvo uneseni i vaniji stariji podaci o selima. Sadanjih 70 naselja
spominje se u srednjovjekovnim izvorima. Ali, ako druga sela u dosad objavljenoj grai nisu
spomenuta, to ne mora znaiti da nisu ni postojala.
Cijela slavonska Posavina ucrtana je na vojnim zemljovidima Brodske i Gradike pukovnije
1780. i uz njih opisana. Iz te vrijedne i zanimljive grae uneene su neke karakteristine obiljebe
sela.
Studija je, dakle, sustavan rad o poecima naselja i obitavanju ljudi u naroitim geografskim i
drutvenim prilikama. Ona nudi osnovne podatke o kraju kad je on - nakon osmanskog razdoblja
vraen u europsko ozraje. Od tada nije bilo veih ratova, pokreta, kataklizma pa se moe smatrati
pouzdanim pokazateljem sadanjega stanovnitva. Kad je tako, onda ova studija obinim
itateljima prua vie obavijesti o njihovim preima i uem zaviaju a ujedno je prilog daljim
tematskim i pojedinanim istraivanjima iz prolosti slavonske Posavine.

KRATICE

CCP
f
GZM
HNJ
HNTZ
JAZU
NAZ
POF
Prot
r
RHSJ
s
SC
vol

- Croatica christiana periodica

- folium, list
- Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo
- Historija naroda Jugoslavije, Zagreb
- Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea
- Jugoslavenska akademij a znanosti i umjetnosti
- Nadbiskupski arhiv u Zagrebu
- Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju, Sarajevo
- Protokol
- retro, straga
-Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb
- sljedea stranica
- Scriture riferite nei Congresi
- volumen, svezak

IZVORI I LITERATURA

1. IZVORI
a) Neobjavljeni izvori
Arhiv Propagande, Rim, SC, Bosnia, vol. II, f. 813r-841r
Nadbiskupski arhiv u Zagrebu (NAZ)
Acta ecclesiastica, kutija 89: Cathabgus Domorum, Personarum et ex hisconfessionis,
communionis, capacium confirmatarum et Matrimonio Junctarum pro et in Parochia
MeaijuricensiAnno Domini 1760. confectus. Et quidem iriPago Megurica in domo
hospitis... /kratica: popis, kut. 89/
Protokoli br. 29/1, 9-82, (1730.)
Protokoli br. 29/1,83-123, (1746.)
Protokoli br. 30/11,7-19, (1754.)
Protokoli br. 30/11,19-49, (1756.)
Protokoli br. 30/11,63-264, (1758.)
Protokoli br. 31/111, 35-179, (1761.)
Protokoli br. 31/IIIa, 9-144, (1965.)
Protokoli br. 32/IV, 89-213, (1769.)
Protokoli br. 213,252-275, (O.1800.)
b) Objavljeni izvori
Barbari Josip - Holzleiter fra Miljenko, (priredili), Pismafra Luke Ibriimovia zagrebakim
biskupima (1672.-1697.), Biblioteka Posegana, knj, 6, Jastrebarsko, 2000.
Batini Mijo, Njekolikopriloga k bosanskoj crkvenojpoviesti, Zagreb, 1885.
Beni Bono, Ljetopis sutjeskog samostana, priredio I. Gavran, Sarajevo, 1979.
Bodenstein Gustav, "Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1739", GZM, god. XIX (1907),
155-190, 359-390, 575-618.
elebi Evlija, Putopis, priredio Hazim abanovi, Sarajevo, 1967.
Draganovi Krunoslav, "Biskup fra Jeronim Lui, njegovo doba i njegovo izvjee Svetoj
stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638)", CCP, god. VI (1982), 10,73-99.

Fermendin Eusebius, Acta Bosnaepotissimum ecclesiastica..., Zagrabiae, 1892,

Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 1, Gradika pukovnija, pripremili A.
Buczynski, M. Kruhek, M. Valenti; transliterirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb,
1999.
Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 2, Brodska pukovnija, pripremili A. Buczynski,
M. Kruhek, M. Valenti; transliterirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb, 1999.
Jeleni Julijan, Spomenici kulturnoga rada, I, Mostar, 1927.
Koreni Mirko, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb^ 1979.
Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, I, (1706.-87.), Slav. Brod, 1995.
Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, II, (1806.-33.), Slav. Brod, 1997.
Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, III, (1834.-78.), Slav. Brod, 1998.
"Liber magnae considerationis et reflexionis, uti videretur intus eppi Bosnensis alias
Diakovensis", Glasnik Biskupija Bosanske i Srijemske, god. XV(1887), /kratica: Maravi
(1887)/.
Lastri Filip, Pregled starina Bosanske provincije, priredio A. Zirdum, Sarajevo, 1977.
Lopai Radoslav, "Slavonski spomenici za XVII, viek. Pisma iz Slavonije u XVII. vieku
(1633.-1709.), Starine JAZU, sv. 30, Zagreb, 1902.
Mauran Ive, Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966.
Mauran Ive, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988.
Mauran Ive, Izvjetaj Caraffine komisije o ureenju Slavonije i Srijema nakon osmanske
vladavine 1698. i 1702. godine, Osijek, 1989.
Pandi Basilius, "Relatio de provincia Bosnae Argentine O.F.M. an. 1623 s. Congregationi de
Propaganda fidei exibita" Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, Rim, 1965,
211-234.
Pavich Emericus, Ramus viridantis olivae, Budae, 1766.
Popis stanovnitva 1991, Zagreb, 1992.
Schematismus cleri iocesiszagrabiensis pro anno MDCCCXXXVI1.
Zagrabiae, 1837.
Schematismus cleri arhi-dioecesis Zagrabiensis pro anno a Christo nato 1929., Zagrabiae, 1929.
Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovariensis et Syrmiensis canonice
unitarum pro anno a Christo nato MCCCCXXXVII,
Pestini, 1837.
Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovensis et Sirmiensis canonice
unitarum pro anno a Christo nato MCCCCLXXIII,
Essekini, 1873.
Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovensis et Sirmiensis canonice
unitarum necnon administraturae apostolicae Baraniae et Slavoniae sepatentrionalis pro
anno a Christo nato 1928., akovo, 1928.
Sran Stjepan, Katolike upe u istonoj Hrvatskoj 1733.J34. godine, Osijek, 1995.
Straemanac Ivan, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, priredio S. Sran, Zagreb, 1993.
2. LITERATURA
Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, sv. 2, araj evo, 1988.
Baoti Zvonimir, "Uloga franjevaca u sjeveroistonoj Bosni", Zbornik predavanja znanstvenog
skupa u Subotici 12.-14.VIII.1986., Subotica, 1987,49-59.
Batini Mijo, Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est viekova njihova boravka,
II, Zagreb, 1882.
Bellosztenecz JoannH Gazophylacium, Zagrabiae, 1740. (pretisak).
Bojanovski Ivo, "Dobor u Usori (sjeverna Bosna)", Nae starine, god. XIV.-XV., Sarajevo,
1981, 11-35.

Bosendorfer Josip, Crtice iz slavonske povijesti..., Osijek, 1910, II. izdanje, Vinkovci, 1994.
Brod i okolica, Vinkovci, 1998.
Brod na Savi, Dva zlatna doba, Slav. Brod, 1991.
Buturac Josip, Katolika crkva u Slavoniji za turskoga vladanja, Zagreb, 1970.
Buturac Josip, Crkveno-kultumapovijest Poege i okolice 1227.-1777., Zagreb, 1977.
Buturac Josip, "upe arhiakonata Since u XVIII. stoljeu", Croatia sacra, I, Zagreb, 1931,
216-254.
Buzov Snjeana, "Vlako pitanje i osmanlijski izvori", Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992,39-60.
Csanki Dezso, Magyarorszagtortenlmi a Hunyadiakkoraban, Budapest, 1894.
ubrilovi Vasa, "Seobe i etnike promjene u jugoslavenskim pokrajinama od XV. do poetka
XIX. stoljea", HNJ, II, Zagreb, 1959,840-853.
uk Juraj, "Poeko plemstvo i poeka upanija od prvih sauvanih imena i naziva do
polovice etrnaestog vijeka" Rad JAZU, Zagreb, 1925,38-101.
Draganovi Krunoslav, "Izvjea fra Tome Ivkovia, biskupa skradinskog, iz godine 1630.",
Croatia sacra, god. IV (1934), 65-78.
Draganovi Krunoslav, Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji 1974, Zagreb, 1975.
Daja Sreko M., Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljea,
Zagreb, 1971.
Dambo Jozo, "Iz prve ruke o vojnom pohodu Eugena Savojskog na Bosnu 1697.", Bosna
franciscana, god. VI (1998), 9,137-148.
urev Branislav, "Osmansko Carstvo i njegovo ureenje", HNJ, II, Zagreb, 1959,9-49.
urev Branislav, "Srijem, Baka, Banat", HNJ, II, Zagreb, 1959,175-202.
Franjevci Hrvatske provincije sv. irtta i Metoda, Zagreb, 1992.
Gai Emericus, Brevis conspectus historicus dioecesium Bosnensis-diafcovenis et Syrmiensis,
Osijek, 1944.
Hadibegi Hamid, "Porez na sitnu stoku i koritenja ispaa", POF, VIII-IX (1958-59),
Sarajevo, 1960,63-109.
Horvat Rudolf, Slavonija, I, Zagreb, 1936.
Hoko Emanuel, "Slavonsko-podunavski dio Bosne Srebrene u doba njezinih dviju dioba",
Kai, 17 (1985), 95-125.
Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb, 1983.
Janula Julije, Franjevci u Cerniku, Poega, 1980.
Janula Julije, Povijest Cernika i cernika samostanska kronika, Poega, 1980.
Klai Vjekoslav, Povijest Hrvata, knjiga IV, knjiga V, Zagreb, 1973.
Kolari Juraj, Dvjesta novokapelakih proljea, Zagreb, 1977.
Kovaevi Ereij Granice Bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj republici po
odredbama Karlovakog mira, Sarajevo, 1973.
Kreevljakovi Hamdija, Kapetanije u Bosni i Hercegovim, II. izdanje, Sarajevo, 1980.
Markovi Mirko, Brod. Kulturno-povijesna monografija, Slav. Brod, 1994.
Mauran Ive, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.
Moaanin Nenad, Poega i Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva (1537.-1691.),
Jastrebarsko, 1997.
Nova Gradika. U povodu 250. obljetnice osnivanja grada, Nova Gradika, 1998.
Pavii Stjepan, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb, 1953.
Pelidija Enes, Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira, Sarajevo, 1989.
Povjesnica Nove Gradike, Nova Gradika, 1998.
Rimska vojnika diploma iz Slavonskog Broda, Slav. Brod, 1998. (katalog izlobe)
Spomenica o srpskom pravoslavnom vladianstvupakrakom..., vladike Mirona, Novi Sad, 1930.

Szabo Gjuro, Srednjovjeni gradovi u Hrvatskoj, Zagreb, 1920.

abanovi Hazim, Bosanski paaluk, II. izdanje, Sarajevo, 1982.
abanovi Hazim, "Slavonija", HNJ, II, Zagreb, 1959,622-628.
abanovi Hazim, "Bosanski paaluk u XVIII. stoljeu", HNJ, II, Zagreb, 1959,1318-1341.
idak Jaroslav, "Hrvatska", HNJ, II, Zagreb, 1959,998-1117.
Tadi Jorio, "Ratovi i oslobodilaki pokreti od II. opsade Bea do Beogradskog mira", HNJ, II,
Zagreb, 1959, 811-829.
Tadi Jorio, "Austrijsko-turski ratovi u prvoj polovini XVIII. stoljea", HNJ, II, Zagreb, 1959,
830-839.
Toldi Zvonimir, Narodna nonja Donje Bebrine, Zagreb, 1997.
Valenti Mirko, "O etnikom korijenu hrvatskih i bosanskih Srba", asopis za suvremenu
povijest, 24(3), (1992), 1-21.
Vojna enciklopedija, sv. 8.
Zirdum Andrija, Filip Lastri - Oevac 1700.-1783., Prilog kulturnoj povijesti Bosne i
Hercegovine, Zagreb, 1982.
Zirdum Andrija, "Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovia (1763.-1631.),
Zbornik radova o Matiji Divkoviu, Sarajevo, 1982,285-297.
Zirdum Andrija, "Povijest plehanskog kraja: od poetaka do 1878.", Plehan (monografija),
Plehan, 1987,13-38.
Zirdum Andrija, "Dioba franjevake provincije Bosne Srebrene 1735. godine", Bosna
franciscana, god. VIII (2000), 12,129-151.
ivkovi Mijo, "Jaruge poslije osloboenja Slavonije od Turaka", akovaki vezovi, Prigodna
revija, akovo, 1997,42-46.
ugaj Marijan, "Samostani franjevaca konventualaca u Bosanskoj vikariji", CCP, god. XIV
(1990), 20,1-48.

KAZALO ZEMLJOPISNIH POJMOVA

t
i

A
Aamovci (Hadamovci, Hagjanovczy,
Ayarm>vczy, Agjmovczi) 242-246, 248,
295, 2%
Adamovski potok 295
Ani gaj 328
Andrijevci v. Gornji Andrijevci, Donji
Andrijevci
Arapovac 300
Arky v. Jarki
Arvacki dol. klanac 223
Austriju 20-22,36,38,71,248,287,330

220
Bebrina (Bebernija) 33-35, 37,40-42, 45,
73, 218
Bebrina v. Dunja Bebrina, Gornja Bebrina
Bebrina, bara i graba 287,328
Bebrinica, bara 136-137,205
Be 16,19-21,118,142
Beic (Becsicz, Bechicz) 206
Bei pod Brdom 276
Beg 26
Benakia dol, potok 151,154
Benevi, brdo 230
Beni Mala 160
B
Benkovac (Benkovac Okuanski,
Babiev vinograd v, Babitekov vinograd
Benekovach, Benkovacz) 163, 166, 170Babina Greda 25-26, 54, 57, 94, 97, 99, 171, 173, 181, 185
103, 109, 113, 127-128, 135-136, 139, Benkovac, potok 250
189. 191, 194, 197, 201, 222, 225, 227, Beograd 19-20,22,66,86
240. 273, 278, 287-288, 314
Beogradski paaluk 21
Babina njiva, brdo 55
Berak, brdo 235
Babina njiva, meda 121
Berava, banska graba 271
Babitekov vinograd (Babiev vinogBerava (Garava), ijeica 127
rad) 325
Berava v. Mala Berava, Velika Berava
Babja gora 65,245-246
Beravci (Beravze, Beracz, Beravczi, Beravci)
Bablja glava, brdo 265
127, 273, 309-310
Bacovica, brdo 265
Beravci, potok 77,79
Baka 16
Berbir 291
Bain Dol (agyawelge possessio, Batyawelg, Berisaviea, ardak 132,134
Bachin Dol, Bachindoll, Bachindo, Bain- Bezdani, graba 321
Dol) 27,58-59,243-245
Bicko Selo (Bicka, Bicska, Bicsko Selo,
Bagato 139
Biczkovo Szelio, Bjczko Selio) 90-92, 94Baja 25
95, 111, 191-192, 194
Balatin, selite 284
Bickop 133
Balkan (Balkanski poluotok) 21-22
Bi (Bi, Bi, Bics, Bicska), rjeici 75-78,
90-92, 99, 128, 191, 310, 325-328
Banat 16,21
Bid, graba 140,205
Banievac (Banichevacz)27,59,65-66
Banovci (Banovac, Banoucz, Banovczy) 33- Biha 29
35, 37, 44,218
Bijaia Kapa v. Bilokapa
Banovina 32,116,207,2.11-212
Bijela Stijena (Bila Stina, Bela Stena,
banovina v. Jajaka banovina, Srebrenika Bellasztena, Pallestina, Billa Sztina, Fegerko)
banovina
16-17, 19, 27-28, 69, 86, 119, 121, 163Banja Luka 15, 20-22, 63, 71, 73, 119, 164, 166-167, 171-172, 177, 181, 185
127,' 149, 158, 210, 217, 243, 286, 295, Bijeli Zdenac, potuk 51
301, 321, 323, 330
Bili Brig (Bielibrigli, Bili Brek) 27,150-151
Barberi, biljeg 184
Bilice 260
Bartol ovci 249,269
Biliica, potok 228,234
Batrina (Battriiiii) 148-150.156,159,210, Bilokapa (pijala Kapa), struiirnicu 26,134

biskupija v. akovako-srijemska,
Krieviika, Peujska, Zagrebaka
Bistra, bara 35
Bitulijn v. Mala Bitulija, Velika BUutija
Bizantsko Caistvo 32
Bjelanovac 177
Bjelavina, brdo, prijevoj 175,246-247
Bjelica, brdo 265
Bjelina 26
Bjelovar 80,87,120.170
Bjeskovica 102
Blatno jezero 78
Blato, bara 287
Blaevi Dol 294
Bobare 23, 166-167,173-174,177, 184
Bodegraj (Podegray) 120, 167, 169-170,
175, 180
Bodovaljci (Bodovacz, Bodovalcz,
Bodovalczi) 297.317-318,323,324
Bogaz26
Bogdanovi Mala 160
Bogievci (Bogievczy, Bogichezevczy,
Bogichewczi) 80-81, 118-119, !2l, 181,
291 v. Donji Bogievci, Gornji Bogievci
BoleSevac 94
Boiisav, baraka graba 42
Borje, uzvisina 279
Borojevci 107,109
Borovci 170
Bosanska Gradika 20,291,318 v. Gradika
Bosanski Brod 20
Bosanski Duboac 35-37
Bosanski ejalet 17,20-21
Bosanski Koba 17,20,217 v, Koba
Bosanski Novi 21
Bosanski paaluk 16,19-20,22
Bosanski Samac 314
Bosiljevo 73
Bosna 12, 15-17, 20-23, 27-28, 30, 32-33,
35, 45-47, 54-55, 60, 63, 71. 73, 76, 81,
91, 93, 96-97, 100-105, 108-109, 115116, 130, 163-164, 166, 173, 177, 183,
186, 189, 193, 200-201, 222, 224-226,
233-234, 239, 261, 263-264, 270-271,
279-282, 285-287, 303, 311. 314, 318,
329-330
Bosna, rijeka 19,23,286,329

Bosna i Hercegovina 18, 22-23, 287, 291.

329
Bosna Srebrena, franjevaka provincija 2831, 63, 73,107, 271, 281, 291
Bostilova, barska graba 198
Bojak, potok 223
Bourevac, brdo 104
Brajnovac, potok 150,152-153,161,220
Brazolja, bara 35
Brino (Berclivn, Bercsino) 27, 30, 249250, 253, 257, 260
Brdarica, straarnica 271
Brdo, uzvisina 49
Brani (Berejani, Bergyani. Brani
Reetarski) 244,248,253,257
Bregov, brdo 175
Brekinja, groblje 114-115,275
Brekinja, umnica 166
Brest je. uma 328
Brestovac 295, 307
Breza, uzvisina 104
Brczani 166
Brezelnak, bara 328
Brezica ni 174-175
Brezina (Tergin). potok 54
Urezi i u (Reica). potok 55,102, 104,106107. I UMI]
Brezu;), miluju 17
Brezna, posjed 93,107
Brc ziiicu. rijeka 32,326-328
Hiezuiee 246
Hrisnicii. lokalitet 37
Uri. brdo 244.246
UriSiinski potok 215
Briana, posjed 265
limil. naliija 17.281
Brod v. Bosanski Brod, Despotov Brod,
Mamica Brod. Mihaljevaki brod,
Mogoiiein brod. Oprisnvaki Brod,
Slavonski Brod
Brod na Savi v. Sinvonski Brod
Broae 26
Brodska krajina (brodska granica) 276,281
Brodska pukovnija 37, 47, 53, 55, 57, 7679, 92, 96, 98. (00, 102, 104, 107, 110111, 114-115. i 28, 132, 134, 137, 140,
188-189, 192. 194. 198-199, 205, 223,
225-226. 22. 230, 232-234, 237, 239.
241, 250. 253. 257, 260, 265, 269, 271,
274, 276. 279, 285, 287-288, 310-311,
316, 326-328, 330
Brodski Stupnik (Stupnok, Ztupnuk,
Zthwpm>k. Ztupnik, Sztupnik, Stupnik,
Nltrpm'k Slavonski) 48-50,214,216
Brodski Varo (Brodska Varo, Varo) 267,
275-276, 284
-Brodski Zdenci (Zdenci, Izdencz, Zdneczy,
Zdenczi) 17. 27, 221-223, 227, 230, 249,
256. 258
Brodsko brdo 275
Urosko-posavska upanija 11,285

lirsiinicn 267

Brstanica. potok 84,87

Brusija, ardak 35
Brusnica v. Miila Brusnicu. Velika Brusnica
Buje 25.30,50, 250,254
Buje, potok 250
Budainka 27f>
Budim 15-16,29, 239.245,281
Budimski ejalet 17
Buje 253
Bukovac v. Sianski potok
Bukovica (Mali Bain Dol, Mula Bukovica)
142, 244-245

Bukovica,rijeka32
Bukovlje (Bukovlje Podvinjsko. Bokolya,
Bukovly, Bukovje, Bukovye, Bukovilia.
Bukovie, Bukovlye) 52-55,240,278
Bukovlje Brdo 53
Bukvemen, medi* 171
Busija, potok 239
Busje 26
Butnaa, potok 55
Bufnaa, straarnica 26

Diilmacijal92.248.280
Davor (Svinjar, Svigniar, Szvinyar, Szviniar,
Szvinijiir) 25, 71-72, 146, 149, 158, 247,
301, 304, 307
Dean 278
Dedinac, ardak 140
Delnice 151
Deranog, meda 182
Dersalo, blato 45
Detverita 20,23,35,281
Deslanica 310
Despotov Brod (Despot Brodi) 281
C
Deevci, posjed 66
Cage (Csaghe) 23,119.121,170-172,181
Diaovac 325
Carigrad 20
Carin2)
Didovi (Diedovi Mala) 160-161
Dijanovac v. Okuani
Cerik, izvor 230
Cerje, brdo 253,259
Dilj (Diljsko gorje) 11,17,49,52,56,76,96,
110, 112, 206-207, 211-212. 216, 226,
C'erniki sandak 17,164
Cernik (Chernnyk, Cernuk, Chernek, 235-236,250,253,257,260,276,279,329
Dimitrovri
(Dimitrovac, Dymytrolch,
Cemek, Ccrnizza, Zemich, Czernik) 17,1920, 25-30, 32, 58-60, 62-67, 69-70, 81, 83, Dimitrowcz) 150,300
119, 142-143, 146, 164, 181, 210, 214, Divoevci (Divosevczi, Divosevacz,
243, 248, 270, 278, 295, 301, 304, 306- Divossevczi, Divoscevczi) 77,188,197,310,
314
307, 317, 321, 323
Djedov Potok 55
Cerovac, brdo 54,233
Djedovo brdo 257
Cetin 16
Cigienik (Chyglenyk, Chegienyk, Cliygenyk, Doboj 20, 47, 57, 91, 94, 97. 99, 101, 103,
Cziglenik, Cigienik Lttanski) 206-207,214 106, 109, 113, 130, 133, 136, 139, 191,
Crkveni, gi'aba 176
193, 201, 203-204, 222
Crkvite (Crkvie. Crkvina) 23,273,286
Dobor 16,20,189
Crnac, graba 72
Dobrievo (Dobrojevo), bura 326
Cniac, postaja 72,216
Dobrovica,rijeka32
Crnac, potok 80,289,294
Dolica, potok 57
Dolice, krevina 53
Crnac polje 294
Cnutk, mlaka 158
Dolina 318-319.321,323
Crni Potok (Czernipotok, Czerni Potok,Dolina, selo u Bosni 318
Crni Potok Brodski) 54, .104,109,224-225 Dolnji Dolac 104
Crno polje 123
Donovica gaj 76
Crno Selo 310
Donja Bebrina (Dolnya Bebrina, Bebrina
Cmogaimt Miila 257
Dolnia, Bebrignia inferior) 110,129-132,
Crnogovci (Crnogorci, Czernogorczy, 134, 136-137, 204, 274
Czeniogovczi, Crnogorczi, Cerno-Gorczij, Donja Dolina 318
Cemogorcze, Cernogovczy, Cemogovcz) Donja Dubicu 314
294-295, 297, 301-302
Donja Glogovici 17
Cviina Uvaa, mea 121
Donja kapija, tvrava 293
Donja Panonija 280
Donja Ruica 114,138-140

Donja umetlica 70
agli 174,177
ajkovci (Csaikovacz, Cliaikovczy) 75,77, Donja Varo (brodska) 282.284
310, 314, 325-326, 328
Donja Varo (gradika) 80,289-290,293
aplenik, potok 239
Donja Vrba (BarbasfaKva, Verbafahva,
Caprginci (apriginci, Csapigarinczy) 166, Werba, Verbova) 57. 103-104, 106. 112172-173, 184-185
115,139,240
ardak, brdo 224
Donje Brino 249
Donje
Laze 297-298
aska glavica (aska glavica), brdo 163,171
azmanski sandak 17
Donje Praulje, uma 104
edovci, uma 104
Donje Zadubravlje 110
elikovi) (elikovi Mala) 250-251,253, Donji Andrijevci (Androwcz, Andrewcz,
257, 260
Andrejovczy) 75-78,251,310,326-328
ersina, bara 128
Donji Bogievci (Inferiori Bogichevczij) 80,
istinu, livada 310
82-83,120,290 v. Bogievci
okovac, brdo 98
Donji Cmogovci 294,297
ovac(Csovacz) 173
Donji Klakar 136
remonica (Tnimonica)23
Donji Lipovac (uanje) 151-152,160,162
rljeno, brdo 234
Donji Rogolji 173-175
unti 29
Donji Slatinik 225-226,229-230
upigaj76
Donji Svilaj 130
Dor (Dorr), tvrava 127

Doria bjelunovac, brdo 265

Dorovo, rudina 127
ikardi Malu 1)
Doert dol, klanac 260
Draga, posjed 296
D
Dragali (Draganich, Dragalich, Dragalijch)
Dabrovac, dolina 163
27. 80-84, 87-89,124, 181
Dabrovac, potok 122,173

Duigotin 93,326-327
Dragovci (Dragocz, Dragovcziy. Dragovacz)
27, 149, 152-153, 159, 162
DrukSnn, meda 328
Dranski dol, potok 230
Drava,rijekff 55,27,63,93
Draevac, potok 80, 122,172-173, 184
Drenovac 214
Drenovuc, grahu 134
Drenik (Drcwsiiyk Dresnck, Dresnik.
Gornji Drenik) 27,82,245-246,248
Drenik, potok 244, 246-247, 297-298,
317,321,324
Drugu Panonija 280
Dubica 23,314
Duboac (Dubouch, Doboch, Duboucz,
Dwhowcz, Duboechiz, Dubocsacz) 17,23,
25, 35-37, 40, 44-46, 73, 219, 231-232,
236,244, 246, 253, 263, 267
Duboac, selo izmeu Nove i Stare Gradike
73
Duboac (Dobouchpotoka), potok 35
Duboac, straamica 26
Duboac v, Bosanski Duboac
Duboac Orubiki 73
Duboanac, potok 297
Duboica, ardak 287
Duboica, graba 287
Duboki potok 265
Duboki potok, meda 166
Duboki zdenac, potok 257,260
Dubovac (Dubovacz) 27, 150-151, 154155, 159
Dubovac (Dubovac Okuanski, Dubovacz)
116, 181
Dubovac, breuljak 150
Dubovac, potok 116,150,290
Dubovaki potok 212
Duboviac (Dobovieak), potok 228,237
Dubovik (Dobowyk) 30, 226-229, 233234, 236-237, 276
Dubmv.nik (Dobravinik. Dobmvnik) 93,95,
97, 99
Dubrovaka Republika 2.1,29
Duga, brdo 239
Duga mea 123
Dugovac, potok 253,257
Dunav 16,18
Durbabii 260
Duac, barska graba 41
Dvoi vitlovica mlin, meda 171
Dvojnajsti Jelas 78
Dvorite 164

akovako-srijemska biskupija (Bosanska

biskupija, Bosansko-dakovako-srijemska
biskupija, Bosansko-srijemska biskupija,
akovaka biskupija) 27, 31, 37, 41, 51,
104, 107, 132, 253, 257
akovo (Djakovo) 15-16, 19, 25, 27, 31,
76, 93, 104, 133. 136, 191, 194, 197, 201,
217, 232, 236, 238. 253, 256, 263, 273,
280,311,314,325,327-328
ani, brdo 98
omorci, movara 205
urdenovac, izvor 121
E
ejalet v. Bosanski, Budimski, Kaniki
eparhija v. Poeka
Europa 18-19,24,27, 30,329
Europa, jugoistona 30
Europa,srednja 19

F
Faldi, potok 233
Feri Mala 160-161
Ferjrko v. Bijela Stijena
Firenca 95
Fiskovi (Fikovi, Fichkovich) Malu 16016 i
Fojnica 202
Forum Geleli v. Gileti
Fra trova, potok 228,234
Friedrichtidorf (Fridrihavo Selo) 142
Fiirstena 63
G
Gugovac, uma 166
Gaj 257
Gaj, brdo 49,161,233,246
Gaj, uma 102,111
Gaji, brdo 257
Gajie, uma 192
Gakova, movara 271
Gakovac, potok 167,185
Gaiga, ardak 293
Galicija 41
Galija 280
Galovci 246
Garava v. Berava
Garin (Gaicliyn, Garcino, Guranu, Geiscin,
Gardi i n, Garchinu, Gatpno) 27,30,79,9091, 93-102, 104, 107, 110, 231, 250, 276,
280

Garinac, potok 96,98,1.00,102

Garinec, bara 78
Gardu n (Gerina, Gercsina), ijeica 95
Gardun, gradina 93
Gasmac, potok 250
Gerimi (Gercsinn) v. Gardun, ljeicu
Gerlica26
Gileti (Forum Geieti) 217
Giletinci (Gi!etyncz, Giletincz, Gylethyncz,
Giletinchi, Gelentichy, Tmavica, Taniociui,
Tliarnowczu) 64,83
Gladnik, brdo 260
Glavica (Glavicza, Glavice) 104-107,109,
113
Glavi Mala 161
Glogova, potok 140
Glogova, straamica 26,140
Glogovica 27, 222, 228-230, 236-237, 239
v, Donja Glogovica
Glogovica (Glogovu), posjed 229,247
Glogovica (Glogova), rjeica 114,139,223,
226, 228-229, 232, 235-239, 241, 278279, 281-282, 284
Gnojnica (Knoniczii), potok 250,256,260
Godinjak (Godinak, Godinijak, Godinyak)
243, 296-297, 302
Goleg 166-167,171-172,185
Golobrdac 65
Gorice 82-83,144,289
Gorjan 16
Gornju Bebrina (Gornya Bebrina, Bebrina
Goinia) 132, 134, 136-137,139-140, 194
Gornja Dolina 318
Gornja Dubica 314
Gornja Ruica 138-140
Gornja umetlica 70
Gornja Trnava v. Trnava
Gornja Varo (Gornja brodska varo) 275,
282, 284
Gornja Varo (gradika) 289-290
Gornja Vrba 52,112,114-115,137
Gornje Brino 249

Gornje Laze 298

Gornje Praulje, uma 104
Gornje Topolje v. Novo Topolje
Gornje Zadubravlje 110
Gornji Andrijevci (Andrevczy, Andricvczi)
27, 40, 50. 228,250-251, 253, 257, 263
Gornji Bogievci 80, 116-117, 120, 123 v.
Bogievci
Gornji Crnogovci 294,297
Gornji Drenik v. Drenik
Gornji .Lipovac (Matievac, Matievi,
Matievi Mala) 15.1, 153, 155, 159-160
Gornji Rogolji 173-175
Gornji Slatinik 27,223,225-226,230
Gornji Svilaj 13(1
Gospino Polje 150
Grahac, potok 65-66
Grabarje (Graborya, Grabarya, Grobar,
Grabarie, Graborje, Grabarje Brodsko) 17.
27, 57, 228, 231-233, 236, 239, 241, 260.
281
Grabi, straamica 132
Grabrik 26
Graac 321
Graanica 20, 101,314
Gradac (Graac, Graanica), utvrda kod
Bain-Dola 58,243
Gradac, groblje 77,270,309
GradaacIOl
Gradina 26,194
Gradika 23, 30, 81, 87. 291 v. Bosanska
Gradika, Nova Gradika, Stara Gradika
Gradika pukovnija 34-35, 37, 41-42, 45,
47, 49-51, 72, 74, 80, 82-84, 87, 89, 116,
120, 122, 142-144, 147, 150,156, 160163, 167, 170-171, 1.73, 175-176, 181,
184-187, 206-208, 211-212. 215-216,
219-220, 244, 246-247, 289-290. 293,
296-300, 302, 305-306, 308, 318-319,
322, 324, 330
Gradite, brijeg 239
Grajin pretoka, graba .114,205
Graz 228
Grbavac, potok 230
Grbavica, uzvisina 279
Grdljivac, potok 98
Greda 267
Greani 173,290,293
Grgurevii (Gregurevii, Grgurovi Mala)
27,49,250,254,257
Griii 253,257
Grobje, meda 121
Gromanik (Gromaclinyk, Gromacliynyk,
Gromsnik, Gromassek) 222-223, 228, 238.
249, 257-259, 276, 278, 284
Grozninvac, brdo 161,308
Gundinaki lug, uma 128
Gundinci (Kundincz, Gundinczi) 13. 15,
125,127, 273-274, 309, 314
Gunja, brdo 250
Gunjavci (Gugnavczi, Gunyavcze) 246,248
"Guska 26
H
Habsburka Monarhija (Carevina) 30,40,
142, 201
Hadamovci v. Aamovci
Hambar, ardak 47
Herceg Novi 21
Hergovi Mala 160-161
Hrasti v. Rasti
Hrastje 177
Hrae (Turopolje) 109
Hrani, brdo 153,162

Hrgociol 66
Krka novci 97, K19
Hrpae- (Herpache) 104-106,10')
Hrvatska 11, 17-JS, 23, 32. 34, 60, 80, 87,
119-120, 164, 170, .186, 228, 248, 285,
291, 329
Hrvatska, istona 31
Hrvirtsko-ugarsko kraljevstvo 57
Hiitovo 21 ,

Katuna, brdo 230,237

Krnjad, bara 72
Keina 26
Krst Oi-ubiki 73
Keli gaj 76
Krst. kordonska postaja 321
Kerendija (Kerdija) 175,185
Knievac, graba 287
Kemadi,,barska graba-41-42
Kruevica (Krussevicza) 274,286-288
Kevii dol, potok 49
Kmevica-Sahti 287
Kindrovo (Kindravo) 224, 232-233, 236, Kruka, ardak 26,132
240
Kuita 297
Klakar (Klakary, Klakarje) 27, 129-130, Kudeljara 211
132-137. 205
Kujinski potok 208
KIek21
1
Kujnik (Kwhnik, Kwhynnyk, Kuinik) 207Klerit, ardak 288
Igra, brdo 52,241
208.211
Kienik 186
lliasko, brdo 77
Kukavice 113
(lova,rijeka17,32,164
Klenovac, potok 172,185,225-226
Kukman, brdo 239,265
Imrovci 109
Kula 233
Klcnje, meda 328
Italija 21,2X0
Kulin, potok 233
Klin je 308
Kundinacz v, Gundinci
Klipavac, potok 122
Ivani 83-84. 117, 120,122,163.170.173
Kupina 188, )98,205
Ivii 257
Klis, dio naselja 115
Kusm;idanj
(Komuina) 23
Klokocevik (Kfokocliewyth,
Kuti
v. St.upniki Kuti, Trajatiski ;Kuti
Ocikachewyt>h, Ktokosevacz, Klukoehevik,
Jablanovi 305
Klokochevigh) 57, 92, 94-98, 101-102,
Jadransko more (Jadran) 2J, 280
J (17, 109-110, 284
L
Jajaku-banovina 15. 17,248,281
Klokoevie, potok 97
Ludnica, potok 299-300,302,305
Jajce 15,217,248
Klotar (kobaki) 34,42,217-218
Ladlivac (Lagyevczy) 27, 167, 169-170,
Jakain Mala (Jakai, Jakai Mala) 250,-KMtar kod Slobodnice 261
175-176
253, 257, 260
Kluar, brdo, 260
Laevako brdo 175
Jam iiica 228
.Kiieeviovgaj 328
Laholc, posjed 66
Jarki (Arky) 589,270
Knoniczav. Gnojnica
Lakat, potok 166
Jaruge 26, 127, 189, 201. 270-271, 274, Koba 16, 18, 35, 207, 287 v. Bosanski Lapovac .95
309
Luva 281
Koba, Slavoiisfci.KohaS, Novoselje
Laza, uma 75-76
Jasenovac 16, 119,181
Koin, brdo 265
Mike, brdo 260
Koiinevaapotok 55,104
Laze (Lazij, Lazze, Stare -Laze) 248,298 v.
Jelas, bara 79, 92,100.111,114,134, 140, Komarnica (Komarnicza) 152-153, 1S9, Doiije Laze
297-298, 302, 305
204,269,276,311
Laze, potok 295
Komuina v. Kusmadanj
Jelas, potok 173,181
Lazine 305
Kon 26
Jelas, uma 41-42,49,216
Lepant 18
Jelas v, Dvojnasti Jelas
Konjska glava, prijevoj 175
Levant 21
Jeli Mula 160
Kopanica 13,26,128,197, 202, 270, 274, Levanjska Varo 75
Jelimtk. uzvisina 206
311, 314-315, 326 v. Mah Kopmica, Lijeve 23,291
Jerkov, biirska graba 137
Velika Kopanica
Lika 32, 116,211,228
Jeevik (Jaevik, Jessevics, Jessevik, Jesevijk) Kopanik. ardak 144
Lipik2l5
53-55, 57. 104, 109, 224,232
Koprivna 113
-Lipovac. (Lipancz, Lypoucz. Lipovacz.
Jeevik, brijeg 150.153
Korae 47
Lypovacz) 13,26, 148, 151, 158-162, 307
Jugovo Polje 86
Korana Beg 26
v. Donji, Gornji. Srednji
Linja 23
Kordun 116, 207,211-212 .
K
KoiduSevci (Kordsevvcz. Kordusevczy, Livada 100
Kadanovci 256
Kordussevczi) 54-55, 104. 107, 109-110, Livadica, potok 155
Kalac, brdo 161
225
Lombardija 21
Kamen 26,134, 136-137.172
Korlat, meda 166 .
Londa, rijeka 250
Kamengrad 26,295,323
Kosovac (Kosovacz, Koszovacz, Kossovacz) Lopata, brdo 76
Kamenica, potok 150,154
120, 181, 186
Lovi 27,49-50
Kameniti put 166
Kostajnica 95,264
Luinski polok 232,234
Kaniki ejalet 17-18
Kostreevica, potok 41
Lufinja, kanal 318
Kania (Nagykanizs;t, Velika Kania) 18, Kosulovac, biljeg 184
Lug, uma 78
Kotorsko 20
78, 232, 259. 278, 327
Luknoev amac v. Slavonski amac
Kania (Vrgnzovei, Verguzovczy, Malla Kovaevac (Kowachowcz, Kowaczocz, Lunjak, izvor 265
Kanisa.Maln Kania, Kani) 26,35,37-41, Kowachewcz, Kovachevczy, .Kovadievacz) Luani (Luau, Lusan, i.ussani, Lusaih,
44, 46, 263,269
62, 141-142, 248
Liixau, Kasaba. Kaszaba) 27,30, .149,158,
J&mkovac, potok 250
Kovnevacki polok 142
.207-208, 2.1.0-212, 2.19
Kaoci 26
Koraia, polje 269
Kapela v. Nova Kapela, Sie, Stara Kapela
Kovaica, posjed 66
LI
Kapelica,.umska povrina 104
Ljeskovica 26
Kozak, brdo 230
Kapitolij 280
Ljesnica. posjed 81,116
Kozarevac, uzvisina 279
Kapratjevac, potok 269
Ljetani (Lesztany) 166-167,173-174.177
Kozjak 77
Kaptol 277
Ljupina (Liphine, Liphinye, Lypinye,
.Krajaii 49,257 .
Karasno, bara 317,321,324
krajina v. Brodska, Krievaka, Slavonska, Luknia, Lupina, Liupina) 65,144,146-147
Karaula, ardak 288
Vojna
Karin 28
Kraljeva Sutjeska 30,36,201,264
M
Karlovac 73,215,278
Kraljeva Velika v. Velika
Maca! 26,134
karlovaki generalat 119
Kreevo 76,202
Maarice, brdo 142
Karlovica, brdo 265
Krievaka biskupija 269
Makovac (Mcskovacz, Markovacz,
Kiumievac,-potok 260
Krievaka krajina.81,317
Machkovecz, Machkovacz.) 25, 146, 291,
Kasaba v. Luani
Krievaka upanija 322
318-319, 321
Kasonjskipotok 2)5
Krievci <>4,228
Maarska (Madarska) 33,38,104,164,,210

Magi Mula (Magissha, MagichMulu) 156, Musii 109

Mutniko 73
154
Mutni k 246
Magla] (Vrbanica), potok 307-308
Maglaj 23
N
Maglaj, potok 298
Nagykanizsav. Kania
Majur 100
Nakopan, brdo 170
Majdan, goije 152
Napuljsko Kraljevstvo 21
Majevac 23
Makarska 76
Naice 30,54,57,76,91,93-94,97,99,101,
103, 106, 109, 113, 139, 204, 221, 225,
Maksimov hvast, brdo 299
Mala 142-144
229-231.233-235,237,239-240, 249
Mala Azija 15
Neganovac, posjed 2%
Neum21
Mala Berava, barska graba 128
Nijemci 106,273
Mala Bitulija, barska graba 128
Ninjakovci. pustopoljina 76
Mala Brusnica 130
Novu Gradika U," 50, 52, 58-59, 64-67,
Mula Bukovicu v. Bukovicu
Mala Kania v. Kuniu
70-71, 73, 80, 82-84, 87-88, 116-117, 120,
122-123, 141-145, 148, 150-151, 153Mala Kopanica 310-311,315
156, 160, "162-163, 167, 170. 172-T73,
Mala Vlaku 13,17
175, 177, 182-183, 185-186, 211, 242,
Muli Bacio Dol v. Bukovicu
244-248,
290-291, 294, 296-300, 302,
Mali Strug, ardak 293
305-306,
317-320, 322, 329
Mali Strug, graba 293
Nova Kapela 148,150-156,160,162
Mali Strug, rijeka 26,173,186,289-290
Novi Grad (Novum castrum, Wyvar, Varo
Mnlika, brdo 226
Novi, Novigrad, Novigrad na Savi) 17,26,
Malino (Ma!yn, Maiyno) 211-212,219
77,133,189,197, 201, 311
Malino-Brdo 212
Novi Koba v. Novoselje
Mamica Bnid 26
Novi v. Bosanski Novi
Mum ia Brodac, ardak 284
Novi Varo (kod Stare- Gradike) 290,293
Manheim 142
Novi, straamica 284
Marinci Brdo 276
NOTO Topolje (Gomie Topolie) 57,76-77,
Markovac, potok v. tivica, potok
98
Markova, pustopoljina 76
Mavsonija (Marsunija) 280
Novoselje (Novoseio, Novo selo,
Martinovci 319
Novoszelya, Novoszeliia, Novi Koba) 218Mai (Masichy,Mnreich Masliich) 83-84,87
219
Matakovac, potok 104
Novska 16,167, 175,177
;Matievac,-brdo 153
Noice,.brijeg.300
Matievi (Matievuc, Matievi Malu,
Matichevczi, Mattichevich seu Ijppovacz
Sup.) v. Gornji Lipovac
Njemaka 19
Matkovi Mala (Matkovje) 228, 233-234,
236
0
Matnik,'potok41,45,47
Gblakovac 243
Medari 80-85, 87, 89, 121-124, 141, 166, Obrovac 29
171-172, 182, 184
Odvorci 49-50, 222, 250, 253-257, 260,
Medursko Kutjete, brdo 84,87
263, 287
Medoga, uma 45
Odak 20
Meustrugovi, -dio naselju 290
Ogredak,rudina267
Melite26
Okruga, brdo 143
Mibaljeviiki brod 189,270,287
Okuani (Okuchani, Dianovcz, Dianovac,
Milja Ijevci 257
Dijanovac) 37,25,119-121,163,167,170Mihaijevice v. Slavonski amac
173, 175, 177,181-183,185-186, 290
Mikanovci .127
Olomouc.63
MikeSi6i gaj, brdo 265
Opatovac (Opatovecz,Oputovczi) 27,65
Miieevac.potok 166
Oprisavuki Brod 26
Miiinovaka, brdo 163
Oprisavci (Oprisavac, Opriszavacz,
Mladi gaj, brdo 265
Oprlsavczij, Opriszavczi) 79,91 -92, 95, 99,
Mlatura, postaja 72
114, 188-195, 198-199, 201-202, 204-205
Mletaka Republika fVenecija) 20-21,30
Oprinac 65
Mlin, ardak 189
Orahovica 32,222,227,232,238,278
Mlinite 26
Oraac, potok 172
Modrica 23,30,188,273,286,311
Oreec, izvor 166
Modronja, potok 225,233
Orevac, potok 184
Mogoriin brod, meda 166
Orihova draga 212
Moha (Mohako polje) 15,248
Oriovac (Orihovac, Oriouiza, Orihovacz,
Moravnik, buTska graba 271,309
Oriovacz) .26-27, 206-208, .210-212, 214,
Mosovac, hj-do 49
215-2.17, 219, 234
Mostavnik, barska graba 309-311.315-316
Oriovac, potok 210,214
Mostavnik, potok 188,271
Oriovi (Orihovacz, Oriovacz, Orihovac,
Motajac, brdo 152
Oriovac) 227-228.234,236-237
Mramorsko polje 186
Orije,.potok 102,107,110
Mrsunja, potok 37, 41-42, 268-269, 275- -Orlovaa, brdo 244
276, 279-282, 284-285
Orljava, sirdak 219
Mrsunja, straamica 284
Orljava, Tijeka 35, 149, 152-153, 206-208,

211-212, 216-217, 219, 250

Orljavica, posjed 160
Orljavica, potok 66,148,216
Oraak 26
Orubica (Oruguiza, Horugiza, Orugbizzu.
Omgbicza, Orubicza) 13,23,25-26,30,7274, 243, 291, 295, 298, 317, 319. 324
Oroevica, bara 318-319
Osatno (Osatna), bara, graba 34-35,37,78.
132,199,205
Osijek (Osik) U, 15,19, 23,25.27, 39,44,
46, 52, 54, 56-57, 62, 69, 78, 86, 91-92,
94-95, 97, 99, 101, 103, 106. 109, 113,
118, 127. 130, 132, 135, 139, 145-146.
149. J5S, 170, 180-181,-191, 194. 197,
201, 203, 210, 214, 222, 224, 227, 232,
236, 238, 240, 243, 255, 258-259. 263,
267-268, 273, 278, 295, 301, 304, 307,
3.14, 32(1-321, 323
Osmansko Carstvo 15,17-18, 20, 24. 2930, 32,36, 63,3.11
Ostrovica 21
Ostruil, brdo 171
Otri Vrh (Oztroverh, Ostrohegh, Otri
Verh, Ostrivirh) 27,296,299,302,306
Otavski, dolina 167
Ozija 21
P
Paka 224, 228,236
Pukarcz 307
Pakarsku 177
Pakarski Srede! 17,177
Paklenu 299-300
Paklenik 299-300,302,305,307
Pakotina, potok v. Pukotina
Pakra,rijeku163
Pakrac 19, 32, 62, 70,163, 166,170, 172,
i74-175, 177, 184-186
Pakraki sandak 17-18
Pallestina v. Bijela Stijenu
Panonija 20, 279-280 v. Donja Panonija,
Druga Panoni ja
Panonija, savska 280
Panje, brijeg 55
Papazovii (Papazovi Mala) 250-251:
Paraci, brdo 253
Parai brdo 161
paaluk v. -Beogradski, Bosanski
Pavlaak, potok 49
Pavlovci 27,153, 155, 159,162
Peeujska biskupija 27
Penik v. Vusiljevo
Peloponez21
-Perkovci (.Perkovczy)l28,325-328
Perzija 21
Pestum 280
Peta 15
Petu ja, utvrdu 221,249,257
Petraevac, brdo 63
Petraevac, ardak 271
;Petriuja.29
Petrovarndin 20,39,44,46,54,56, 62, 69,
91, 94, 97, 99, 101. 103, 106. 109, 113,
1.18, .127, .130, .132, 135, .139, 146, .149,
158, 181, 191, 194, 197, 201, 203. 210,
.214, 222, .224, .227, 232, 236. 238, 240,
243, 255, 258, 263, 267, 273, 278, 295,
301, 304, 307, 314, 321, 323
Petrovci, livade 223
Petrovi Selo v. Staro Petrovo Selo
Petrovo Selo v. Sturo Petrovo Sclo
Pipli26
PiciSl

PiSinka, ardak 216

Pivare 29
Plandite, brdo 12, 181,246
Plane, uzvisina 107,111
Plehan 23
Plehan, uzvisina 50
Pletemica 26,49,152,253,260
Poceije, potok 55,225
Podcrkavlje (Poczerkavie, Podczarkavje) 27,
221, 224-226, 228-239, 269
Podegajcs, meda 121
Podegray v. Bodegraj
Podgora 54
Podgrade 164
Podunavlje 23
Podvinje (Podvinnai, Pdwynia, Podvinye,
Podvinie, Podvinije) 27, 30, 52, 54, 232,
236, 238, 240-241, 258, 276-279
Podvrko (Podviki, Podwrs, Podwers,
Podwarsa, Podvversa, Podverskv, Podersko)
17,65, 66
Pokotina, potok 299,301-302,306
Polica, bara 289
Poloj 279
Poljanci (Poiyimczi, Poljanczi) 92,95,110,
130, 192-195, 204
Poljane (Pollyana. Polijane) 83,87-89,146
Poljska 20
Popovac, bara 202
Popovac, potok 50
Popovo polje 21
Poputna, rukavac 287
Posavina 40,160,164,280
Posavina, bosanska 23, 36, 40, 44, 201,
280, 286
Posavina, ivanika 81
Posavina, poeka 150
Posavina, slavonska 11-13, 15-18, 20, 2230, 32, 140, 279-280, 282, 329-330
Posavina, upa 30,208
Posavje, barska graba 47
Poena, graba 205
Potoak, potok 233
Potoina, potok 51
Potok, potok 54,241,305
Potopcino kuine, meda 166
Povrbasje 81
Poarevac21
Poega 16-17, 19, 23, 29, 32, 35, 40, 44,
47, 54, 59-60, 62, 76, 93, 95, 106, 149,
154, 158-160, 165, 184, 210, 214, 225,
228, 239, 246, 249, 256, 267, 270, 295,
301, 304, 306-307
Poeki! eparhija 32
Poeka gora (Poeko gorje) 11, 58-59,
151, 153, 159, 244-245, 294, 299, 305307, 329
Poeka oblast 280
Poeka upanija 16,56,65,129,137,159
Poeki sandak 17-18,281
Poeko polje 32
Poetina 17,30
Prasak, brdo 265
Pi itulje v. Donje Pratilje, Gornje Pratilje
Praulje, brdo 260
Pridragovii 251
Prekosavlje 22
Prenj, planina 172
Priac (Prisacz, Pricsacz, Priciiacz) 26,149,
160, 210, 216, 220, 280
Prievac, brdo 229
Prikraj, nahija 325,327
Primorje (mletako) 20
Priseka, potok 142

Prnjavor (Prenyavor, Pemiavar. Pemjavor)

127, 188-189, 195, 197-198, 205, 271
Provincijal 55,142,230,234,246,327
Prud, ardak 288
Piva (Proucha, Procha, Provclia, Perucze,
Perfcze, Pervha, Parvcha) 27, 62,83,89,
145-147
Psunj 11, 59, 64-67, 70, 122, 142, 163,
166-167, 174, 182, 184-186, 329
Psunj, uma 175
Penici 316
Pujie 300

Roako, potok 174

Rovaka, potok 102
Rudera, brdo 167
Rudina (Rodina, Rudyna) 65
Rudinski potok 65
Rupa. ardak 47
Rusija 20-21
Ruica (Hrwsnycza, Hrwsycza, R\vsnycza,
Rusics. Rustzischza) 113, 137-140, 204 v,
Donja Ruica
Ruevo 107

R
Radakovci 78
Radovanac 95
Radovanje (Radovanjac, Radovanije) 215217
Radovanjski potok 216
Radunjevac 23,201
Radenovci 69
Rakitje, uma 41
Rakitovnc, bara 199
Rakoni, potok'67
Rasti 30,188,271,314
Rasli (Hrasti), groblje 77,189
Rustovica, brdo 49
Rastuje (Rasztusa, Hrasytussa, Raztusije,
Hrast ussije) 227,232,236-239,278
Rastuka dolina 54
Rastuki dol 239
Raaka, dolina 167
Raaka, potok 166-167,175
Raiki-potok 166
Raka(Rascia,Rua,Trakija, Velika Vlaka,
Vlaki orsag) 62
Ratkof Hiiset (Hust) 325
Ratkov Dol (Radkov Dol) 107,109
Ratkov Potbk (Radkov Potok, Gradko
potocbi, Ratkovica) 30, 93,150, 152-154,
159-160, 162, 306
Ratkovac (Ratkovacz, Ratkovczi) 119-120,
122-123, 171, 173, 184
Ratkovica v. Ratkov Potok
Ravan (Ravno, Ravna, Rawan villa, Rawna)
17.249, 253, 257, 260
Ravnac, brdo 265
Ravnja, uzvisinu 151, 155
Reica, bsira 114,140
Reica, potok 268
Reicu, potok v. Brezna, potok
Regava, potok 115
Reka, graba 317,324
Remunt, posjed 148
Reetari (Resetar, Ressetar, Reetarovci,
Resetbarowch) 13, 27, 62, 242, 244-247,
321, 323
Reetarica (Reetarnica), potok 246-247,
321, 323
Revidol, potok 232-233
Ribnjak (Ribnik), potok 232-233, 296297, 299
Rilarniea, brdo 246
Rim 280
Rinovica, potok 148,151
Rinovica, zemlja 208
Risan 21
Rit, movara 41
Ritovi, paa 328'
Rizvanovo brdo 122
Riino Polje 49
Rogolji (Rogollye, Rogo!ye)23,173-175,177
Rogoijica, dolina 167
Rogoljica, potok 175

S
Sadovi, brdo 253
Samobor 159
sandak v. Cemiki, azmauski, Pakraki.
Poeki
Sani. brdo 216
Sapci (Sabcza. Szapcza, Sapcze) 95,97-100
Sapna 26
Sarajevo 19,23,281,329
Sardinija 21
Satnica 104,109
Sava II. 15-16, 19-27, 33-37, 41-45 . 47,
54, 63, 71-74, 77-78. 80, S2-83,86, 89, 91,
93, 98-99, 110. 112-113, 115, 123, 129140, 142, 144, 154, 156, 158, 164, 166,
169-170, 173, 181, 185-186, 188-195,
197-205 , 208, 210, 216-217, 220. 241,
258, 265, 267-271, 273-276, 279-282,
284-2V4, 297-2%, 302, 304-306, 310.
314, 317-322, 328-329
Savski Bok 319 "
Selca 93,328
Selite 276
Selite, brdo 265,279
Selna (Szelrni) 94-95,97-98,100-102, 106107, 113
Senta 19,282
Seoce (Selce, Szelczy, Szellcze, Selcze) 150,
156, 159
Sibinj (Szebin, Szibin, Sibiju) 47.51, 239,
249-251, 253-254. 257-261, 263-265,
267, 269
Sibinj (Sibinjski potok), potok 263,265
ibova, jezerce 139
Sicilija 21
Sianski potok (Bukovac) 158
Sie (Sie. Szecs, Sziche, Szicze)53, 149,
154-156, 158-160, 210, 304
Siice (Siica, Szivzicza, Szichicze,
Sichicliac) 25,320-322,324
Sijera, graba 186
Sikirevci (Sikirevac, Sichireuaz, Sikirevaz,
Szekirevacz, Szekirievacz) 13, 17, 26, 30,
93, 127, 198, 271, 273-274, 286-287, 314
Sinak, potok 260
Sinlije (Sinliae, Szinlie, Sinlia) 59,65-67,70
Sinokoe, potok 233
Sira 62,69
Sirmium 280
Sisak (Siscin) 18,280,285
Sstnjan, graba 132
Sivrica26
Skela, ardak 72,284
Skenderovci 174
Skorotina, barska graba 199
Sladunj, brdo 175
Slakovako brdo 253
Slanica zdenac, potok 250
Slaukumen 19,281
Slatinaki gaj, brdo 226
Slatinaki potok (Slatina), potok 184.225226, 230

Slatinik (Zaiatnok, Szlattinek, Slatnik,

Zlatnik) 17, 49, 225-226, 228, 230, 237,
245 v. Donji Slatinik, Gornji Slatinik, Stari
Slatinik
Slave, brdo 142-143
Slavonija 11, 16-20. 22-32. 35-36, 39, 45,
60, 62, 75. 77, 86. 93, 130. 164, 189, 200,
226, 248, 257, 261, 270-271, 279-280,
286-287, 292, 311,318, 329
Slavonska krajina 285
Slavonski Brod 11. 13, 16, 19-20, 25-27,
29-31, 33-37, 39-42. 44-45. 47-50, 52-57,
75-78, 90-91, 93-94, 96-104, 106-110.
112-113, 115, 125, 127, 129-130, 132137, 139. 170. 180. 188-191, 193-195,
197-199, 201-208, 210-212, 214, 216217. 2J 9.. 221-222. 224-227, 229-241,
247. 249-251, 253-254. 256-257, 260,
263-265, 267. 269-271, 273, 275-282,
284-287, 309-311, 314. 325-327, 329
Slavonski Koba 13,20,25-27,34,37,40,
42, 44. 47, 57. 149, 158, 208, 210, 212,
214, 217-219, 222. 227, 238, 243, 255256. 263. 280, 295, 301, 304, 307, 321,
323 v, Koba
Slavonski amac (Lukaev amac,
Mibaljevice)189.271,274,286-288
Slobodna Vlast 107, 109
Slobodnica (Zlobtidnycza, Zlobothnycha,
Sziobodnicza) 26,133, 249,258,261,263,
265-268, 284 ,
Sloboina (Slobotina), rjeica 119,163164, 170-173, 175, 177, 181, 185-186
Smrti (Zmertich, Zmertichv, Smirtichi)
121-124, 173, 184, 186
Soa nica 23
Sokol, brdo 299
Sokol, tvrava 101, 130,. 194,204,314
Sok o lovac, brdo 206
Sol jun i v. Zoljani
Sopot 26
Sovski Dol 227-228
Spali i na Rosula. mea 123
Srbija 17,19,23
Srcbrenika banovina 15
Srebrenik 91
Sredanci (Szredan. Szredanczi) 77-78,191,
198-199, 20 i
Srednja Ruica 138
Srednji Lipovac 27.151.153, 160-161
Srijem 16,19,22,280
Srijemska Mitro vica 52.211,280
Srijemski Karlovci 20,26
Snijaa316
Stara Gradika 15-16.19.25-26,29-30,32,
62. 69, 73, 80, 82, 87, 118-121, 123-124,
142. 144-145, 158, 164-166, 170, 172,
177, 180-181, 384-186, 240, 243, 289293. 295, 301, 319-32J, 323-324 v.
Gradika
Stara Kapela (Sztura Knpella, Starakapella,
;mtiquaCapela,Capelnvetera) 152-153,162
Stara reka, meda 166
Starac, potok 121
Starci 299-300
Starca, posjed 81
Starca, potok 80,120,122,184
Starci, meda 123
Stari breg 166
Stari Grad 280-281
Stari Perkovci 326-327
Stari Slatinik (Slatinik, Slatinik Gornji,
Szlatinijk, Szlatinik) 50-51,251
Staro Petrovo Selo (Petrovi Selo,

Petrovoszelo, Petrovo Szello, Petrovich

Szelio, Petrovo Selo) 27, 150, 248, 294302, 304-306
turo selie 166
Staro Topolje 76,78-79, 94
Stepigaj 78
Straeman 159
Strizivojna 328
Strievac v. Zrinjevac
Strug, ardak 192
Strug v. Mali Strug, Veliki Strug
Struga, potok 150,220,326-327
Struga, straunica 26
Struga v. Velika Struga
Struani (Struan, Sztrusan, Sztrusani,
Struxani) 198-199,205
Stupniki Kuti (Kuti, Kutty. Kutti) 35,4142,49,218
Stupniko Brdo 49
Stupuik Slavonski v. Brodski Stupnik
Stupnik v. Brodski Stupnik
Subocka 171,173
v
Surblavci, pustopoljina 76
Surduk 77
Surevice 93
Sutorina 21
Sv. Stjepan, posjed 65-66
Svetaje 164
Svibje, brdo 234
Svikovac, potok 228
Svilaj (Szvillai, Szvillaj) 26,130,189,197,
199,201-202,205,270
Svinjar v. Davor
Svrata, barska graba 47
Svrnica, potok 76

abac287
ag (Saag, Sagli) 67,182
ugovac, potok 182
agovinu (Sagovina, Shaguvina) 17,67,69,
84, 124, 182, 184, 186-187
agovinu Cernika 67,69,182
agovinu Maika (agovina Manju,
agovinu minor) 67.69,182-183
amac, ardak 288
amac v. Bosanski amac. Slavoaski amac
'amaki Salai 288
aram povo, uma 325-328
anat, barska grabu 137
iniak, brdo 230
irinci (Sirinczy. Szirinczi) 121-122, 172,
183-186
ialovac. brdo 265
ikovuc, baru 328
krabutnik 153, 159
lesk i-248
ljivi, ardak 134,140
panjolska 21
tala, ardak 293
titar 287
tivica (S ti u izu, Ztivicza, Stivicza) 13, 30,
158-159, 301-302, 304-305, 307, 323
tivica (Markovac), potok 304
uma Ljeskovaa, dio naselja 290
umu Punik, dio naselja 290
umeicu, bjatno mjesto 45
umee (umae, Sumecsa, Stimechi,
Szumeclie, Sumeche) 34,40,42,44-45,47
umetlica 62,70
umetlica (Sumecsicza), potok 61), 70, 89,
143, 145-147, 319.322
uanje (Szusanye, Ssussanje, Shushanya,
Shushanie) v. Donji Lipovac

unjevci (Swsnewchy, Susnyevczy,

Susnevczi, Sussnyevczy) 27. 55, 102-104,
109
T
Tapalovac, posjed 296
Temivar 19,29,145.180,295,323
Tergin v. Brezina
Teanj 47,54,240,267
Tisa, rijeka 16,91
Tisovac (Thyzowcz, Tiszovucz. Tissovacz)
27, 246-248, 296, 301-302, 305-306
Tomica (Tomicha, Tonicza/Tomcha,
Tomicza, Thomicza) 52,54, 57. 112, 138,
238-241
Tomfca-Brdo 241
Tominkut (Totnin Kut, Thomiukutt,
Tominako selite) 57, H)l, 103-107, 109
Tomino brdo 239
Tomycze, posjed 106
Topola, potok 57,140
Topolje 95,99,191 v. Novo Topolje, Staro
Topolje
Topolje, straamica 26
Trakija v. Raka
Tramonica v. remonica
Travnik 281
Travnik, potok 234
Tribun j 228
Tm 63
Trnakovac (Ternakovach) 166,175,185
Trnava (Ternava, Timova) 69,87,123,182.
328
Trnava, hro 87
Trnava, posjed 81
Trnava. potok 69,82, 84,87-89, 124. 147,
182, 186
Tmuvu, straamica 26
Tmavicav. Giletinci
Trnjani (Ternijani) 57, 100,104-107,109111, 284
Tmjanski Kuti (Kuti, Kutti, Kutty) 91-92.
95, 111, 136-137, 140, 19U192, 194. 202205
Trnje, meda 328
Trojak, brdo 55
Trsje, brdo 233
Trstenik, bara 199
Tuk, lokalitet 198
Turopolje 109
Tuan (Tusan) 198-199
U
Ugarska 15-16,19,20,40,231,248,287
Ukrina,-rijeka 26,47
Uskok 293
Usora 189,270,280,287
Uvoz, bara 42
V
Valeti, brdo 300
Varadin 19,31
Varcagia potok 75,78
Varezasi potok 79
Varo 109, v. Brodski Varo, Donja Varo
(brodska), Donja Varo (gradika), Gornjabrodska varo. Gornja Varo (gradika),
Levanjsku Varo, NoviVaro
Vara Novi v. Novi Grad
Vuroko Brdo 276
Vasiljevo (Penik) 23
Vaskovci (Vaskovec) 95
Vedro, brdo 176
Veliku (Kraljeva Velika) 19,23.25,29-30,

93, 95, 146, 208, 248, 276

Velika Berava, bureka graba 128
Velika Bitulija, barska graba 128
Velika Brusilica 130
Velika Kania v. Kania
Velika Kopanica (Kopanycza, Kopanica)
309-311,315-316 v. Kopanica
Velika Struga, bara 75
Velika Vlaka v. Raka
Veliki Jezer, goqe 153
Veliki lug,-uma 72,83, 89,154,160,298,
305, 319, 321
Veliki ozkoruc, meda 166
Veliki Strug, ardak 26,290
Veliki Strug, dio naselja 290
Veliki Strug, rijeka 186,290
Veliki.a, bara 239
Veliki Zdenac, potok 225
Veliko Sie 159
Veliko, brdo 185
Venecija v. Mletaka Republika
Veprijak, graba 84
Veprijak, potok 87,89
Vez, ardak 134
Vidovica, brdo 244
Vidovo brdo 221
Vijenac, brdo 54-55.233
Viju 284
Vilinsko brdo 166
Viniic 257
Vinazovii 260
Viri kova, potok 57
Vinkovci 52,1.5.1, 2.11, 280
Vinograd, brdo 84
Vinogvaiiuvbi do 233
Vinogradite, brdo 49,55
Vinska 136'
Vir, zavoj barske grube 315-316
Virovitica 23,29
Vis, brdo 249
Visoka Gradina,229
Visoka Greda 322
Visoko 23, 30,73,291
Vitkoveki gaj 76
Viu, straarnica 26
Vladisovo 306
Vlaki oisag v. RaSka
Voe 73
Voin 32
Vojna krajina 11-12, 15, 24-27, 31-32, 39,
142,248,291,329
Voinci (Vossinczi) 297
Vrabti gaj 328
Vraka (Vrahka). bara 326
Vranduk 28.1
Vranov dol, potok 237
Vranovci (Wnmovacz, Branocz, Vranolcz,
Wranoucz, Wranocz, Wranacz, Vranovc^)
55-57, 103-104, 106, 109, 113-114, 278
Vranovci-Bro 56
Vranski.priorat 164
Vraje, brijeg 171
Vrba v. Donju Vrba, Gornja Vrba
Vrbanica v. Maglaj
Vrbas, rijeka 71-73
Vrbje (Vei'bia, Vevbie, Vrbiae).243,.3.17324
Vrbova .(Vj'lia, Vrbua, G.rbuita, Orh.ua,
Ot;bowa, Verbava. Varbc,mi).27; 150-15
1,59, .298, 300, 302, 304, 306-308
Vrbova, bara 311
Vrbova, stiaamicu 26
Vrbovako Brdo 308
Vrbovijani (Vir bovi iani) 185-186

Vrbak, posjed 322

Vrak, brdo 230
Vrin Dol 250,253
Vrguzovci v. Kania
Vrhovina (Vrhovine, Verhouyna,
Werhowyua, Verhovina) 17,27,30,55,9798, 103, 106-109, 224,276
Vrhovine, nahija 221
Vrpolje (Verpoilye) 11,30,38,55,75,78,
93, 98, MG, 104,110, 311, 325-328
Vre]j, brdo =142,144,247
Vitina, brijeg 175
Vrtlinski izvori 175
Vrutak, potok 155-156, 160
Vuica, bara 274,287
Vuiev brijeg 232 .
Vujak, goije 130
Vukiisinoviov gaj 75
Vukovac 282 "
Vukovar 19
Vukovska upanija 16,129
Z
Zaherie 69
.Zablae23
Zadubravlje (Zadobravie, Zadobrat,
Zadubranj Zadubravje) 91,101,104,107,
109-111, 204-205
Zagrade 50,256
Zacreb 11-12, 19, 48, 80, 83-84, 87, 117,
120, 123,141,156,170, 228, 285
Zagrebaka biskupija 11, 27, 30. 34, 253,
330
Zapolje 27,243-244,247-248
Zavrje (Zaverczy) 17,256,269
Zavrki potok 51,265
Zbjeg (Zhiegh, Zbigh, Zbig) 36-37,44-47
Zdeio, barska graba 189
Zdenac, potok 253,257
Zdenciv. Brodski Zdenci
Zemun 285
Zenica 281
Zikuvin kamen 171
Zoljani (Saldis, Zolian, ZoIyaii, Zogljani,
Soljani) 188,198-199,205
Zorica, ardak 27!
Zrinjevac (vStrievac) 300
Zubava 21
Zukaa, uzvisina 206
Zveajac, potok 98
Zvoniik21,248

itva 18
ivike (Sivijke, Sivike, Xivike) 150, 210,
216, 219-220
uberak, potok 186
Zuberkovac (uberkovci, Sumberkovacz,
Xuberkovacz) 84,123,182-184,1-86-187
upanija v, Brodsko-posavska, Krievaka,
Poekii, Vukovska
upanja (upanja Blato,Supania), pusta 127
upanji! 125

KAZALO OSOBNIH IMENA

A
Abgari, Martin 162
Abjamevi, Antun 317
Abraham, Franjo 251
Abrambai, Andrija 144
Abramovi, Anto 41
Abramovi, Bartol 223
Abramovi, Boo 223
Abramovi, Jela 259
Abramovi, Jure 223
Abramovi, Petar 223
Abramovi, Stjepan 259
Abramovi, Tomo 223
Abranovi, Ostoian 179
Abravani, Miladin 169
Abri, Antu 324
Abri, Mijo 64
Adamovi, Martin 233
Adamovi, Miieta 165
Adamovi, Rariia 182
Adrovi, Kata 292
Adi, Marko 114
Adi, Luka 21!
Adi, Marijan 73
Adi, Mijo 31)4
Adi, Nikola 319
Adi, Stjepan 319
Agai, Marijan 218
Agati, Anto 282
Agati, Ilija 282
Agati, Mancla 37
Agati, Mijo 2t)6
Agi, Marijan 144
Agi, Matija 42
Agii, Martin 211
Agramovi, Vuk 168
Ahmed-beg brodski 92
Aidukovi. Adam 131
Aidukovi, Marko 131
Akmai, (van 245
Akmai, Mihael 245
Akmaii, obitelj 245
Akonija, grof 143
Akseni-agu sikirevaki 273
Akamovi, Marin 192
Akamovi, Nikola 96
Akamovi, Vinko 93

Aladrovi, Marko 223

Alagi, Franjo 42
Alagi, Josip 42
Alagi, Vid 247
Alarik280
Alai, Bla 64
Alai, Ivan 190,204
Alai, Luka 204
Alai, Martin 192
Alai, Pavao 192
Alavani, Ivana 34
Alavani, Josip 33
Alavani, Mara (Marijan) 34
Alavani, Matija 33
Alavani, Petar 34
Alavani, Tadija 34
Alavani, Toma 34
Alavi, Mato 42
Alberl odSviine 305
Aleksandrovi^ Matija 318
Aleki, Matija 58
Aleki, Nikola 59
Ali-beg brodski 252
Aii-beg konstantinopolski 308
Ali-beg, gospodar Vranovaca 57
Ali-beg, gradiki zapovjednik 181
Alilovi, Marko 252
Aikovi, Anto 52
Aikovi, Anto! 56
Aikovi, Franjo 52
Aikovi, Marin 52
Aikovi, Matija 52
Aikovi, Nikola 52
Allukfiski, Ivan 143
Alovi, Grgo 196
Alvani, Stjepan 35
Ambarovi, Dominik 279
Ambarovi, Vid 279
Ambrozije Broanin,franjevac 133
Amii, Mijo 77
Amii, Vinko 77
Ana, sirota 292
Ana, udovica 319
Anakovi, Andrija 131
Anakovi, Anto 131
Annkovi, Bernard 130
Anakovi, Bernardin 13 i

Anakovi, Cecilija 131

Anakovi, Iva 131
Anakovi, Ivan 131
Anakovi, Josip 131
Anakovi, Juro 131
Anakovi, Lovak 129-130
Anakovi, Luka 130
Anakovi, Marin 131
Anakovi. Marko 131
Anakovi, Martin 131
Anakovi, Matija 13 i
Anakovi. Nikola 131
Anakovi, Stanislav 131
Anakovi, Toma 131
Andraevi, Antun 63
Andraevi, Ivan 319
Andraevi, Klara 264
Andrai, Josip 246
Andrai, Kristotbr 282
AndniSovic, Franio 166
Andrasovi, Josip 110
Andria, uro 235
Andri, Andrija 265,282
Andri, Bernard 102
Andri, Gura 209
Andri, Franjo 233,282
Andri, llijti218
Andri, Ivan 64,282
Andri, Jakov 102
Andri, Kata 207
Andri, Luka 207
Andri, Manda 37
Andri, Marija 37
Andri, Marko 101
Andri, Martin 235
Andri, Matija 233,247
Andri, Mato 2lh
Andri, Mijo 233
Andri, Simon 261
Andri, Tomo 233
Andrii, Jeremija 216
Andrija 11. Aipadovi 67
Andrija Duboanin, franjevac 264
Andrija od Kutjeva, franjevac 63
Andri ja, posjednik zemlje na mjestu Gornjih
Andrijevaca 251
Andraevi, Mijo 192

Andeli, Antun 71
Babi, Matija 1.14, 154,265
Andeli, liia 326
Babi. Malo 298, 309
Andeli, Ilija 71
Babi, Milio 266
Andeli, Luka 71
Babi, Mijo 82.110,115
Andi, Matija 211
Babi, Nikola 215,298
Andi, Mijo 211
Babi, Paval 125
Anii, Luka 82
Babi, Petar 82,105
Anii, Andrija 324
Babi. Stepan 108,313
Anii, Antun 48
Babi. Stjepan 215,268
Anii, Juro 48
Babi, Tomo 108.114
Anii, Marijan 48
Baboseli, Franjo 131
Anii, Nikola 48
Baboseli, Ilija 131
Anii, tipan 313Baboseli, Josip 131
Anki, Matija 256
Baboseli, Juro 131
Anti, llij 66
Baboseli, Luka 131
Anti, Marko 327
Baboseli, Marko 131
Anti, Mato 66
Baboseli, Martin 131
Anto iz I'oene (Poeanin), franjevac 108, Baboseli, Mijo 131
276
Baboseli, Toma 131
Antolovi. Filip 105
Baboselii, Andrija 131
Antolovi, Tomo 107
Baboseti, Juro 129
Ajjtolji. Marko 253
Baboseti, Nikola 129
Aniunovi, Ivan 64
Babixevi, Jakob (Jakov) 130
Apanovi, Grgo J44
Baboevi, Juro 130
Apanovi, Ivan 297
.Baboevi, Mato 129
Apanovi, Luka 144
Bai, Lovro 114
Apanovi, Vinko 144
Bai, Jakov v. Bai, Jakob
Apeti, Lovio 159
Baa, imon 313
Apeti, Mijo 159
Bacani, Franjo, ban 18
Arahami, Nikula 122
Baanovi, Marin 137
Arambai, Bartol 36
Baanovi, Mijo 140
Arambai, Franjo 319
Bai, Stanivuk 172
Arambai, Luka 247
Bai, Jakob (Bai, Jakov) 125-126
Ari, Lovro 296
Bai, Marko 218
Artukovi, Mato 13
Bai, Martin 213
Atmali, Josip 292 .
Bai. Petar 288
Atvanovi, Ana 137
Bain, Jakov 288
Atvanovi, Malo 137
Baiuu, Slizana 288
Augustinovi, Anto 37
Baiac, Nerk.su 179
Augustinovi, Jela 199
Baiceli. Luka 308
Augustinovi, Marin 55
Baii, Matija 215
Augustinovi. Marko 199
Bai, Matija 308
Augustinovi, Tomo 50
Baikan, Nikola 283
Aurovi. Anto 282
Baiki, Milovan 46
Ausi, Mijo 149
Bajan, Ivan 264
Bakali, Anto 73
o Azapovi, Marko 259
Amai, Marko 245
Baki, Ivan 319
Baki, Juro 319
B
Baki, Marko 319
Babai. Grgo 41
Baki, Martin 319
Babai, Ilija 41
Baki, Nikola 319
Babai, Jela 41
Baki, Petar, biskup 31,326
Babai, Kala 41
Baktek. Joan Jerg 126
Babai, Martin 41
Bnlakovi, Marin 96
Babai, Matija 40
Balani, Juro 71
Babai, Petar 41
Balai, Jakov 77
Babai, Tomo 40
B alai, Tomo 77
Babai, ivko 41
Balakovi, Marko 73
Babavic, Milio 39
Bnlakovi, Mijo 73
Babi, Andrija 114
Baldui, Pero 320
Babi, Antal 154
Balenevi, Marko 127 ,
Babi, Bartol 109
Balentovi, Bla 96
Babi, Franjo 156,325
Balentovi, Filip 93-94
Babi, Ilija 298
Balentovi, Fnmjo95
Babi, Ivan 114-115,155
Balentovi, Josip 96
Babi, Juro 82,133,29K
Balentovi, Marko 96
Babi, Kata 283
Balentovi, Matija 95
Babi, Luka 115
Balentovi, Petar 94
Babi, Manda 300
Balentovi, Stanislav 95
Babi, Marian 112-113
Balentovi, imon 94
Babi, Marian 125
Balei, Tadija 77
Babi, Marin 110
Balievi. Lovro 110
Babi, Marko 114,213
Balievi, imun 76
Babi, Martin 114
Bali, Mijo 309

Balievi, Abraliam 310

Balievi, Andrija 310
Balievi, Beno 75
Balievi, Grgo 110
Balievi, Jakov 310
Balievi, Stjepan 188
Balinevi, Marko 125
Balintevi, Mika 126
Balog. Franjo 25
Balogadi. Andrija 241
Balogadi, Marko 241
Baloi, Anto 283
Baloi, Boo 283
Baloi, Magdalena J31
Baloi, Martin 131
Baloi. Mijo 131
Baloi. Stanislav 131
Baloi, Andrija 282
Baloi. Juro 130
Baloi, Marin 282
Baloi. Marko 130
Baloti, Jakov 129
Ban. velikaka obitelj 221
Banakovi, Petar 272
Bani, Ivan 151
Bani, Lucija 292
Bani, Matija 292
Banici, velikaka obitelj, ogranak GorjanskiU
270
Banovi. Petar 72
Banovi, Franjo 154
Banovi, Grgo 119
Banovi, Josip 159
Banovi, Mijo 154
Banovi, Vinko 228
Banjaluki, Matija 215
Baoti, Zvonimir 76
Baraijevi, Franjo 229
Biaakovi, Josip 192
Burakovi, Marin 192
Bamkovi, Toma 192
Barbari. Josip 212,250,281
Bardar, Antun 233
Bardar. Franjo 233
Bardar, Martin 233
Bardaric, Zvan 114
Bari, Ana 100
Bari, Demeter 41
Bari, Grgo 292
Bari. Hia 165
Bari. Ivan 159
Bari, Josip 37
Bari, Malija 259
Bari, Mijo 219,259
Bari, imo 100
Barievi, Franjo 283
Barievi, Ivan 275
Barii, Antun 133
Barii, Luka 133
Barii, Bartol 300
Barjaktarovi, Ana 292
Baijaktarovi, Ivan 264
Biirtoli. Bartol 137
Bartolo, posjednik Vrhovine 107
Bartolovi, Anto 207
Bartolovi, Filip 81
Bartolovi, Ilija 244
Bartolovi, Ivan 244
Bartolovi, Lovrenc 261
Bartolovi, Marko 244,258
Bartolovi, Mato 244
Bartolovi, Petar 208,244
Bartolovi, Petra 245
Bartolovi. Petronila 244

Bartolovii, obitelj 244

Bartovlovi, Pavao 244
Biirunovi, Anastazija 189
Bamnovi, Franjo 243
Biirunovi, Jela 54
Barzi, Mariti 282
Bas, Seksto Lucije 280
Basanovi, Ilija 264
Baiievi, Josa 312
Bai, Igiu 87
Bai, Ivo 312
Bai, Toma 50
Butaiovi, Josip 189
Buti, Bla 254
Batini, Luka 282
Batini, Mijo 23,31,281
Batini, Petar 262
Bator, Stjepan 70
Batrolpvi, Matrin 244
Batrovi, Anto 64
Bazadi, Mato 34
Bazdanovi, Luka 159
Bazdiiilovi. Marko 159
Beanakovi, Petar 190
Beanovi, Marko 199
Bebovi, Antun 154
Beck, Philipp Lewin, general 142-143
Beckere, Manja von 20
Bear, Jovan 88
Bedekovi, Ivan 143
Begi, Marko 195
Begi, Usain 76
Begmeti, Bla 270
Begovi, Andrija41
Begovi, brodski spahija 241,268
Begovi, Juro 68
Begovi, Mijo 265
Begovii, spahijska obitelj 240
Begroevi, Ivan 292
Bela IV, Arpadovi 150,280
Belaj, Milo 124
Belaki, Martin 196
Belakovi, Nikola 125
Belegvi, Nikola 292
Belerdi, Ivan 324
Beleti, Marin 237
Belgradac, Martin 272
'Beli (Beni), Franjo 208-209
Belin, Fridrik 143
Belobradi, Ivan 45
Belobradi, Jeki 47
Belobrkovi. Ivan 106
Beloger, Ilia 313
Belostenec, Ivan 62
Beluvari, Aleksandar 161
Bemeti, Pavao 268
Bemiakovi, Andrija 189
Bemiji, Marko 247
Benaki, Andrija 161
Benaki, Antun 161
Benaki, Ivan 161
Benakovi, Ivan 189,202
Benakovi, Juro 110
Benakovi, Marian 196,271
Benakovi, Marko 96
Benakovi, Martin 274
Benakovi, Mijo 110,274
Benakovi, Petar 287
Benakovi, Vinko 96
Benai, Anto 299
Benai, Ivan 297
Benai, Josip 199
Benai, Petar 199
Bencevi, Jakob 45

Bencevi, Luka 222

Bencevi, Nikola 221
Beni, Jakov 276
Beni, Jeronim 276
Benevi, Antun 282
Bencevi, Ivan 282
Benevi, Matija 230
Benevi, Mato 230,283
Benevi, Petar 228
Benevi, '1 orno 230
Bendari, Filip 56
Benedeti, Franjo 143
Bene diki od Cenieka 70
Benek, Stepan 197
Benekovj, Mato 272
Benic (Beni), uro 235
Beni, Antun 236-237
Beni, Bartol 202
Beni, Bono311
Beni, Gapar 71
Beni, Ivan 114,161,237,308
Beni (Beni), Ivan 242
Beni, Jakob 200
Beni, Josip 98,161,237
Beni, Juro 109,161
Beni, Marin 151,160
Beni, Marko 151
Beni, Matija 151,308
Beni, Mijo 161
Beni, tivo 307
Beni, imo 71,151
Beni, imon 235
Beni, Tadian 75
Beni, Toma 71
Beni, Tomo 110
Beni v. Beli
Benkovi, Anto 152
Benkovi, Bla 152,256
Benkovi, Filip 152
Benkovi, Ivan 152
Benkovi, Marin 256
Benkovi, Petar 152
Benovi, Bla 213
Benovi. Grga 213
Benovi, Ilija 48
Beni v. Beni
Berakovi, Andrija 192
Berakovi, Anto 192
Berakovi, Anton 190
Berakovi, Bla 277
Berakovi, Franjo 262
Berakovi, Ivan 192,277
Berakovi, Jakob 277
Berakovi, Joso 277
Berakovi, Juro 192
Berakovi, Lovro 277
Berakovi, Luka 192
Berakovi, Marin 192
Berakovi, Marko 190
Berakovi, Martin 192
Berakovi, Matija 192
Berakovi, Mato 195,277
Berakovi, Mijo 192
Berakovi, Nikola 192
Berakovi, Pavai 190
Berakovi, Pavao 192
Berakovi, Petar 191
Berakovi, imo 192
Berban;ic, Ilija 73
Berali, Tomo 159
Beri, Andrija 282
Beri, Anto 283
Beri, Mijo 283
Beri, Marijan 144

Beri, Nikola 211

Beri, Toma282
Berisa, Radovan 179
Berisa, Stanivufc 117
Berislav iz Dubovika 226
Berislavi, Benedikt 260
Berislavi, Franjo 164
Berislavi, Ivan 16,102
Berislavi, Martin 102
Berislavi, Nikola 102
Berislavi, Stjepan 16,133,281
Berislavi, Vuk (Wolfgimgus) 57,91,113
Berislavi Grabaiiiki, plemika obitelj 35,57,
189, 217, 226, 231, 235, 154, 265, 270,
276, 28!
Berii, Grgi 267
Berkanevi, Marko 317
Berkani, Franjo 148
Berki, Andrija 259
Berki, Anto 151
Berki, Boo 286
Berki, Franjo 151
Berki, Grgo 115
Berki, Ilija 286
Berki, Ivan 115,218,286
Berki, Josip 161
Berki, Juro 151
Berki, Karlo 104,115
Berki, Luka 115
Berki, Marin 115
Berki, Marko 265
Berki, Nikola 151,279
Berki, Stjepan 115
Berki, Toma 115
Berki, Vinko 304
Berli, Mato 282
Bemardin, franjevac, djelovao u Cerniku 63
Bemardovi, Nikola 262
Berni, Marijan 324
Bernjak Mali 126
Bernjak Veliki 126
Bersakovi, Stjepan 73
Berstanianin, Tomo 257-258
Berti, Peio 326
Bertolovi,Bla38
Bertolovi, Marijan 218
Berzi, Auto 275
Berzi, Filip 253
Berzi, Manda 252
Berzi, Vidak 266
Besedi, Martin 283
Besjedi, Stjepan (Besiedi, Stiepo) 252
Beslevi, Ilia v. Beli, Filia
Besli, Mijo 321
Belagi, zapovjednik deiventske tvrave 20
Belia, Miat 325
Beli, Ana 218
Beli, Andrija 41 .
Beli, Filia (Beslevi, Ilia) 320
Beli, Josip 321
Beli, Marko 321
Beti, Mijo 299
Beti, Ivan 282
Beti, Juro 292
Beti, Nikola 299
Biberovi, Jurka 125
Biori, Franjo 56
Bigovi, Juro 58
Bigovi, Matija 58
Bigovi, Mato 58
Bigovi, Stjepan 58
Bikevi, Stjepan 275
Biiedi, Juro 37
Biledi, Marko 37

Bileokopi, Franji) 274

Bileevi (Dukoevi), Matija 2%
Bilei, Juro 2%
Bilei, Marko 296
Bilii, Franjo 47
Bili, Antun 149,268
Bili, Stjepan 234,268
Bilii, Ivan 46
Bilobrk, Marko 223
Bilobrk, Mijo 66
Bilobrkovi, Marija 218
Biiori, Josipa 283
Biloi, Antol 294- 295
Biiota, posjednik zemlje Luan 208
Binkovi, Kata 64
Bini, Stanislav 275
Biri, Matija 115
Biriovi, Andrija 321
Birs, otac centuriona Likaja 280
Birt, Ivan 292
Birti, Luka 134
Biskupovi, Lovio 71
Bistrovi, Ivan 326
Bikorovi, Marijan 302
Bitiher, Josip 304
Bivalkovi, Juro 322
Bivoesi, Stjepan 324
Biajac, Grgo 296
Bjekli, Andrija 283
Bladi, Bemardin 211
Bladi, Mato 190
Blagi, Mijo 72
Blagoevi, Malia 117
Blaevi, Bla 79
Blaevi, Franjo 1(X)
Blaevi, Gapar l(X)
Blaevi, Ivan 100
Blai, Ivan 265
Blai, Mijo 48
Blaanovi, Antun 264
Bkianovi, Ilija 73
Blaanovi, Marin 41
Blaanovi, Mijo 40
Bitieki, Marko 71
Blaekovi, Mijo 73
Blaen, Juro 311
Blaeti, Grgo 303
Blaeti, Ivan 304
Blaeti, Paval 307
BJaevica, Marija 288
Blaevi, Andrija 228,268
Blaevi, Anto 302
Blaevi, Augustin, franjevac 95
Blaevi, Bla 189
Blaevi, Franjo 98,279
Blaevi, Grgo 220,306-308
Blaevi, Ivan 131,228,259
Blaevi, Jakov 259
Blaevi, Josip 215
Blaevi, Kata 279
Blaevi, Luka 59
Bfcievi, Marija 131
Blaevi, Marijan 302
Blaevi, Marin 137
Blaevi, Marko 104
Blaevi, Martin 131,302
Bkievi, Matija 131
Blaevi, Mato 61,283
Blaevi, Milo 182,
Blaevi, Nikola 131
Blaevi, Pavao 154
Blaevi, Petar 131
Blaevi, Stjepan 228
Blaevi, imo 131

Blaevi, Toma 154

Blai. Bla 71
Blai, Mato 247,292
Blai, Petar 292
Blnievi, Luka 307
Blainica, Maigareta 282
Blainovi, Ivan 318
Blainovi, Marko 319
Blaiuovi, Malija 318
Blaovi, Josip 279
Bleski, Tomo 211
Bobli, Nikola 318
Bodensteiu. Gustav 20-21,27,71,291
Bodov. plemi 317
Bogdanovi, Ahraham 149
Bogdanovi, Ana 42
Bogdanovi, Auto 225
Bogdanovi, Antun 160
Bogdanovi, Bla 275,327
Bogdanovi, Franjo 48
Bogdanovi, Ilija 42
Bogdanovi, Ivan 149,160
Bogdanovi, Jakov 283
Bogdanovi, Luka 327
Bogdanovi, Marija 205
Bogdanovi, Marin 160,282
Bogdanovi, Marko 88
Bogdanovi, Martini 327
Bogdanovi, Matija 114
Bogdanovi, Nikola 161,282
Bogdanovi, Petar 203,258
Bogdanovi, Peter 327
Bogdanovi, Sekula 262
Bogdanovi, imo 160
Bogdanovi, Vinko 68
Bogdei, Luka 308
Bogoievi, Tadia 68
Bogoievi, Vuina 67-68
Bogoovi, Juro 218
Bohavei, Matija 305
Boi, Marko 34
Bojanovi, Ivan 291
Bojanovski, Ivo 189,270,287
Bokoni, Marko 64
Bokovica, Stepan 222
Bokumovi, Franjo 247
Bokumovi, Ivan 247
Bokuni, Anto 63
Bokuni, Tomo 64
Bokunii, Anto 292
Boni, Petar 202
Borevi, Stjepan, sin bana Boria 225-226,
229
Borevi v. Borievi
Boreki, Grgo 279
Borevi, Stepan 113
Borevki, Bartol 115
Borevki, Martin 115
Borevki, Matija 115
Borievi, Benedikt229
Borievi, Berislav 281
Borievi, Marcel 229
Borievi, Mijo 229
Borievi, Tolia 239
Borievii (Borievii; Borevii), pleme 35.
107, 112, 138, 231, 245, 257, 281
Bori, ban 225-226, 229,281
Bori, Ivan 37
Bori, sin Boria 229,247
Bori, Stjepan 245
Borii, plemika obitelj 231
Boronis, Stoi 124
Borovac, Marko 200
Borava, Marija 64

Bori od Drenika, Aleksandar 226,245

Bori, Ivan 64
Boruki, Mijo 215
Bosanac, Petar, franjevac 277
Boani, Antun 154
Bosanec, Trifon 177
Bosanka, Iva 63
Bosanka, Marija 63
Bosanti, Marko 326
Bosaveevi, Marko 297
Bosendorfer, Josip 13, 22, 33, 35,48, 5556, 58-59, 62, 65-66, 75, 93, 96, 106-107,
112, 132, 138, 141, 144-145, 160, 180,
189, 207-208, 211, 217, 221, 226, 240.
245-246, 248-249, 254, 260. 265, 270,
276, 296, 299-300, 305-306
Bosnak, Jovan 186
Boani, Ilija 111
Boani, Martin 111
Boegovi, Josip 265
Bokovi, uro 139
Bokovi, Luka 138
Bokovi, Marin 110
Bokovi, Martin 138-139
Bokovi, Toma 139
Bonjai, Bartol 34
Bonjak, stanovnik Laevca 176
Bonjak, Antun 146,252,321
Bonjak, Augustin 222
Bonjak, Bartol 262
Bonjak, Boeta 88
Bonjak, Cvio 142
Bonjak, avlan 105
Bonjak, Dragi 165
Bonjak, Dvoiko 124
Bonjak, Ivan 64,164
Bonjak, Jakov 146
Bonjak, Jandro 165
Bonjak, Josip 262
Bonjak, Jovan 174
Bonjak, Jovica 53
Bonjak, Juro 308
Bonjak, Kristof 240
Bonjak, Luka 99,325
Bonjak, Luko 277
Bonjak, Marinko 176
Bonjak, Matija 58,237
Bonjak, Mato 75,251,277
Bonjak, Mihalj 165
Bonjak, Milio 81
Bonjak, Mihokovi 182
Bonjak, Mijo 58,211
Bonjak, Milovan 124,174
Bonjak, Miter 124
Bonjak, Nikola 308
Bonjak, Nikula 164
Bonjak, Ninko 124
Bonjak, Pavel 165
Bonjak, Petar 203,237,321
Bonjak, Pridolje 88
Bonjak, Radnicu 169
Bonjak, Radoa 88
Bonjak, Radoan 88
Bonjak, Simo 176
Bonjak, Sinvi 88
Bonjak, Stania 85
Bonjak, Stoiak 88
Bonjak, Stoi 222
Bonjak, Toma 88
Bonjak, Trivul 88
Bonjak, Vida 165
Bonjak, Vukolia 183
Bonjak, Vukoman 124
Bonjakov. Ilija 288

Bonjakovi, Ana
Bonjakovi. Anto 283,3 i 7
Bonjakovi, Antun 279
Bonjakovi, Bartol 152,239
Bonjakovi, Bern arci in 207,239
Bonjakovi, Filip 229
Bonjakovi, Franjo 152
Bi.'injakovi, Grgo 152
Bonjakovi, Ilija 2,16
Bonjakovi, J van 35,64,161,279,297
Bonjakovi, Jakov 283
Bonjakovi, Josip 35,77,245
Bonjakovi. Juro 151
Bonjakovi, Luka 151,237
Bonjakovi, Marin 133,192
Bonjakovi, Marko 151,207,279
Bonjakovi, Martin 211
Bonjakovi, Matija 245
Bonjakovi, Mijo 79,243
Bonjakovi, Nikolu 37
Bonjakovi, Petar 35
Bonjakovi, Rua 198
Bonjakovi, Stanislav 243
Bonjakovi, Stjepan 283
Bonjakovi, Tomo 151
Bozanji, Juro.247
Boakovi, Matija 140
Boakovi, imo 140
Boanec, Boo 82
Boi, Antun 253
Boi, Franjo 279
Boi, Ivan 46,52.292
Boi, Jakov 47
Boi. Marko 215
Brabi, Nikolsi.213
Bradaevi, Ivan 82
Bradaevi, Mijo 82
Bradaevi, Nikola 82
Bradi, Ivan 283
Bradi, Mijo 283
Bragiv. Dragi
Brankovi, Juro 286
Brasni, Josip 47
Braenji, Andrija 282
Brinski, plemika obitelj 249
Brekianovi. tipan 262
Brenovi, St.ep;uj 262
Brenti, Matija 270
Brenti, Petar 270
Biesti, Giga 294
Brki, Ivan 247
Brki, Luka 103
Brki, Mijo 47
Brkovie,.losei'(Brlovi. Jozet) 199-200
Bili, Bla 325
Brli, Ilija 71
Brli, Matija 71
Bili, Pavao 71
Brlovi v. Brkovi
Brodac, Ivan 272
Brodli, Grega 327
Brzi, Anto 41
Brzi, Grgo 39
Bubi, Pavao 321
Buckers, baran 63
Buckers, Marija Doroteja von 63
Buckovi (Vuevi), Jakob 195,197
Buczynski, Alexander 34
Budaj (Budi), Adam, pukovnik 276
Budakovi, Grgo 161
Budimir, posjednik Zdenaca 221
Budimli, Lucija 63
Budin, Matija 299
Budinevi, Franjo 265

Ceri, Grgo 2i 1
Ceri, Marko 283
Cerlinovi v. erlcnovi
Cerljenkovi, Stjepan 66
Ceniiki,Dee67
Cemiki, piemikaobiteij 65,144,322
Cerniki, Stjepan 67
Cenri, Toma 325
Cernik, Grgo 321
Cernojevi, Martin 119
Cetini, Nikola 304
CeLini, Stjepan 304
Cetini. imo 304
Cetkovi, Ilia 180
Cevievi. Mijo 296
Ciganij, Franjo 96
Ciganij, Juro %
Ciganin, Nikola 107
Ciganovi, Franjo 205
Ciganovi, Luka 195
Cigeri, Tevo 118
Cigi, Juro 304
Cigi, Marin 266
Cigi, Petar 37
Cili, Anto 154
Cimbra, Stjepan 306
Ciprianovi, Bartol 102
Cipri, Martin 72
Cipri, Stanislav 72
Cikovi, Pavao 230
Civii, Marko 244
Coli, Anton 266
Coli, uro 266
Coli, Grga 266-267
Covi, Grgo 292
Crepuli, Marijan 48
Cilja, Ivan 73
Crljenovi, Marko 44
Crijenovi, Mijo 44
Crnevi, Bartol 35
Crnevi, Doroteja 35
Cmevi, Matija 35
Cmdi, Andri 325
Cmdi, Filak 325 .
Cmdi, Matias 325
Crnii, Josip 189
Cmogagi, Nikola 218
Csanki, Dezso 13,33,35,48,52,55-56.58,
64-66, 96, 102, 107. 112, .138, 141, 144145, 160, 207-208, 211, 221, 226. 231.
240, 245-246. 249, 257, 260, 265, 276.
296, 299,305-306
Culek, Stoi 45
Buturac, Josip 22-23, 30, 32, 36, 49, 72, GtiUindi, Mijo 245
74, 93, 152, 155, 160, 212, 217, 229, 249- Ciiljevi, Ivan 202
250, 253, 260, 300-301
Cunki, Franjo 283
Buzaevi, Marian 1%
Cunki, Grgo.283
Buzadi, Filip 283
Cupi, Pila 75
Buzanovi, Mato 282
Cupi, Petar 75
Buzatovi, Mijo 188
Curi, Ilija 65
Buzov, Snjeana 32
Curi, Josip 65
Curi, Luka 65
C
Curi, Marko 65
Canoija, Anto 288
Curi, Matija 65
Caprara, Aenea,.general 19/60
Curi, Stjepan 65
Caraffa di Stigliano, Ferdinand CarI grof 25,38 Cvetakuvi, osmanski gospodar Oriovca 214
Carevi, Ivan 264
Cvetkovi, Boso 178
Carizovi, spahija 99
Cvetkovi, Emerik, sveenik 36
Ceber, Andrija 245
Cvili, Ivan 159
Ceci. Ilija 283
Cvili, Tomo 159
Cegovi, Ilia 46
CviovkvBlagoie 122
Celek, Miho 254
Cvianin, Ilia 169
Celko (felk), sin Boii6i 229,247
Cvitani, Martin 46
Cemni, Mijo 245
Cvitanovi, Anto 74
Budini, Ivan 98
Budini, Mijo 100
Budugia, Miiial 46
Buiadovi, Guian 168
Buianovi, Vucko 169
Bui, Mato 283
Buievi, Toma 243
Buia, Nikola 119
Buki, Matija 71
Bukovci, Anton 61
Bukovi, Marin 311
Bukovuv.Ninko .168
Bukva, Luka 61
Bukvi, Franjo 106
Bukvi, Ivan 37
Bukvi, Marija ti 64
Bukvi, Marko 61
Bukvi, Mato 64
Bukvi, Mijo 37
Bukvi, Pavo 111
Bukvi, Petar 283
Bukvi, Tomo 292
Bulakovi, u ri a 122-123
Bulari, Ilija 256
Buieti, Ostoia 135
Bumivevi, Mijo 286
Buneki, Luka-159
Bunievac, Ivan 82
Bunieveevi, Nikola 247
Bunjevevi, Juro 282
Bunjvstc, Nikola 100
Burazorovi.Mijo 73
Burdaii, Pavao 159
Bureta, Stjepan 216
Buiretie, Franjo 216
Buri, Andrija 144
Bunsazovi, Joso (Josip) 252
.Buri, Juro 64
Buri, Malo 64
Buri, .hi ro 143
Buri, Matija 143
Burzeli, Ivan 247
Burzeli, Marko 247
Biireeiie, Martin 247
Buadi, tipan 60
Bui, Filip] 56
Bui, Jura 1.26
Bui, Mijo 156
.Buigia,. Filip. 126
Builovi, Nikola 84
Buljevi. Matija 137
Butkovi 22
Butumovi, Antun 71

Cviti, Tomu 288

Cvitovi, Grgo 244

ak, Nikola 150

ak, Petar 150
ak, plemika obitel j 212
ak, Stjepan 150
akali, Antun, franjevac 109
akaii, Luka, franjevac 73
aki, Stanko 186
Caklovi, Pranja 327
akiovi, Ivan 327
aklovi, Mihali 327
akmazovi, Marko 92
akmazovi, Martin 92
akmazovi, Matija 92
akmazovi v. akmazovi
akmazovii, obitelj 92
akmi, Pavao 265
ali, Luka, franjevac 202
ani, Ilija 279
Dmi, Kata 279
ani, Martin 279
ani, Matija 279
ani, Ilija 276
ani, Nikola 276
auevi, Toma 119
averli, Nikola 206
eh, Ladislav 56
eh, Petar 56
ekuti, Luka,284
elebi, Evlija 28,61), 62,164,278,281
elekovi, Marku 54
elekovi, Mijo 54
elepirovi, Mijo 72
elikovi, Franjo95
elikovi, Matija95
eni,.Marko 286
eovijvan 252
erljenovi, Anto 264
ermoanin, Bla 199
ii, Grgo 275
ii, Marko 275
imi, Anto 284
imi, Franjo 284
imi, Ivan 284
imi, Luka 284
imi. Marko 2S4
imi, Matija 284
inii, Luka 284
karevi, Tadija 284
kari,'Matija 284
Q>1i, Marko 72
opo, Ivan 265
Coi,Grgo 106
C'oi', Ivan 34
Coi, Juro 34
oi, Lovro 34
oi, Mijo 106
Coi, Pavao 42
ovi. Petar 251
roi, Ivan 2.86
ubrilovi, Vasa 22
uki, Andrija 77
Cuki, Ivan 77
6iki. Marko 77
upi, Ilija 159
upri. Juro 202

ahrajac, Andrija 119

abro, Petar 288
aglevi, Ostoa (Gstoja) 178, ,180

ai, Marko 322

akalovi, Mihal 56
akari. Ivan 247
akarovi, Jela 218
akfovac, Jerko 135
Caklovi, Juro 137
aklovi. Marko 137
akrmiza, Toma 90
Cakmazovi v. akmicovi
akmazovi, Marian 90
akmazovi, Petar 90
aldar, Anto 215
Gildar, Marijan 215
aldar, Tomo 215
alukovi. Luka 283
ami,Toma 133
ani. Marin 279
ani, Nikola 279
ani, Petar 155
anevi, Ivan 119
aplovi, Grga 231
Diinga, Matija 256
ati, Nikola 195
atlai, Marko 64
aulak, Andrija 82
Cavevi, Nikola 247
ebi, Josip 156
ebi, Luka 324
ebi, Mijo. 324
elepirovi, Bla 72
elikovi, Franjo 256
elikovi, Grgo 247
elikovi, Ivan 247,256
-elikovi, iMatija247
elikovi,: Mijo .256
elikovi, Nikola 256
elikovi, udovica.256
enan, Ivan 215
Ceni, Marko 286
C&peda, Marko 61
cpi,Luka56
ericnovi (Cerlinovi), Marko 42-43
eilenovi, Miho 43
-esmi, Mato 64
esikovi, Matija 72
esralovi, Nikola 43
eanovi, Dobrovoj 178
ei, Franjo 247
ei, Josip 247
eti, Lubuia 178
evapovi, Filip, franjevac 73
evisovi,.lvan 63
iai, Franjo 324
iai, Mijo 324'
ie, Martin 47
ii, Anton 46
idoiovi, Mato 63
iganoshi, Jovan 85
ikardi, Franjo 160
ikardi, Luka 160
ikardi, Marko 160
iopkovi, Bernard 321
iorkovi, Pnv;io 63
iprakovi,.luro 131
iprakovi,Marko 13J
iprakovi, Tomo 133
iprokovi, Ivan 133
iprokovi, Malija 133
imi, Juro 218
ivke, Nikola 220
ivkovi, Mili .166
izmi, Marija 218
izmi, Tomo 219
melevi, Nikola 72

oli, Ivan 218

oli, Juro 131,292
oli, Luka 161
oli, Marin 275
oravi, Bartol 313
ori, Josip 154
ori, Stjepan 154
osaevi, Jun) 299
osi, Juro 33
osi Marijan 66
osi, Mihal 112
osi, Petar 33
osi, Tomo 58
oi, Martin 144
oi, Abralmm 286
oi, lli 286
oi, Ivan 286.303
oi, Juro 283
oi, Luka 68
oi, Marko 286
'oi. Malo 299,319
.oSi, Nikola 286
oi, Stjepan 287
oi. Toma 129
oli, Marko 308
ovi, Josip 292
uusovi, Stanislav 72
ui, Antun 84
uk, Juraj 148,150,208,21.2, 317
ukanevi, Marija 119
tikarovi, Stjepan 2J 9
Oiikovi, Marko 167
upi, Martin 57
upi, Mato 57
upi, Mijo 57
uribai, Martin 283
uri, Juro. 153
uri, Kiitit 37
uri, Stjepan 156
urdi, Filip 152
urdi, Petar 152
liriakovi, Mato 63
uri, Ivan 68
uri, Nikola, franjcvac 109
uri, Tadija 315
usti, Bartol 36
utie, Fila 196
utoraevi, Ivan .256
utukovi Petar 283
uiuri, Marin 151
vori,-Ilija 159
vori,Juro ,159
vosi, Ivan 304
D
Pabevi, Stepan 135
Dabi.Agata 283
Dabi, Marko 283
Dabreti, Tomo 299
Dabriic, Marko 177
Dadiiiovi-(Dadinevi), Jakob 254-255
Dai. Ivan 74
Daimais, Vuia 168
Daki, Cvio 85
Daki, Jvan 72
Daki, Mijo 72
Daki, Stepan 1%
Dakotovi, Mato 246
Dakotovi, Tomo 246
Dalakovi, Malija 24.7
Diimasitovi,.Nikola 242
.Damiatiovi, Boso 184
Damianovi, Durac 88
Damianovi, Mlaan 84^85

Dumiunovi, Vinko 308

Dami, Marko 268
Damievi, i van 137
Damjunovi, Marija, knez 326
Dunovi, Bla 75
Dunki, Matija 50 :
Dankovi, Ivan 283
Dankovi, Marin 283
Dankovi, Matija 133
Dankovi, imo 134
Dankovi, Tadia 132
Danevi, Luka 203
Dapevi, Ilija 204
Dapevi, Ivan 137
Dapevi, Marin 204
Dapevi, Matija 204
Dardali, Matija 106
Darumovi, Franjo 283
Daani. Juro 77
Dautovi, Marijan 246
Davklovi, Grubea 141
Davidovi, Ivan, franjevac 215
Davidovi. Jakob 43
David ovi. Jovan 88
Davidovi, Jurac 185
Da vkovi, Mato 68
Davtovi, Mato 242
De Bourgh (De Bourg, De Burgfr), potpukovnik, gradiki zapovjednik 62-63,68,
118, 145,180, 243, 295, 301,320, 323
De Markovi, Stjepan 64
De Ried, pukovnik 1.50
De Stier, barun 291
Deakovi, Andrija 215
Deukovi, Auto 162
Dean, Juraj, podvinj.skiispnik 278
Deanovi, Andrija 270
Deanovi, David 171
Deanovi, Ilija 270
Deanovi, Ivan 270
Deanovi, Josip 283
Debeljakovi, Franjo 59
Dei. Nikola 215
Dedovi, Marian 43
Dedovi, Mihai 251
Degmei, Marijan 270
Dekani, Ilia 157
Dekani, Josip 156
Dekani, Stjepan 156
Dekanovi! Marko 213
Dekanovi, Miho 212,214
Deli,.Magdalena 292
Deli, Marijan 218
Deli. Marko 152
Deli, Matija 152
Deli,Mijo 152
Deli, Nikola 218
Deli, Stjepan 152
Deli, Stjepan 291
Delianovi, Boo 165
Deliji, Marko 218
D.elolia, Tomo 220
Deluikovi, Nikola 244
Demetrije od Orubice 73
Demiii. Franjo'94
Deminac, plemika obitelj 247
Demir. Petar 264
Demiravi, Mijo 264
Demur, Juraj, oriovnki upnik 215
Denanovi, Matija 149
Deni, inm 161
Depan, Grgo 308
Dereli, Marko 56- 57
Deieii, Matija 57

Dereli, Mato 55
Dereli. Mijo 57
Dereli, Vid57
Dereza, Stoi 81
Dergi, Tomo 143
Derkeli, Nikola 288
Derkeli,Tomo 288
Dennar, posjednik Zapolja 247
Derni, Grgo 288
Desetnik, Todor 46 ,
Desislavii (Deevii, Desii, Deii), plemiki
rod 59, 226, 231,245,322
Deli, Mato 324
Deo, unuk Berislava iz Dubovika 226
Depinovi. Nikola 291
Detani, Stjepan 292
Devegi, Marko 64
Devi, Ivan 72
Deevii v. t)esislavii
Diak, Mati 262
Diakovi, Anto 239
Diakovi, Bartol 149
Diakovi, uro .268
Diakovi, Franjo 239
Diakovi, Ivana 264
Diakovi, Jakov 268
Diakovi, Josip 146
Diakovi, Matija 109
Diakovi, Mijo 275
Diakovi, Nikola 229
DiitJii.ivi. Andria 272
Diauovi, Augustin 1.33
Diai Kjvi, Marian 272
iiisni, Tomo 200
Diao, Nikola 202
Didovi, imo 35
Diedovi, Adam 44
Diedovi, Augustin 161
Diedovi, Josip 161
Diedovi, Juro 161
Diedovi, Marin 161
Diedovi, Marko 161
Diedovi, Petar 44
Diedovi, Stjepan 44
Diedovi, Tomo 161
Dievi. Ivan 309
Dievi, Marko 272
Dikanovi, Marko 42
Dikanovi, Mijo 42
Dikanovi. Petar 283
Dikii. Tomo 283
Diklii, Pavao 288
Dimi, Juro 274
Dimi. Marijan 274
Dimi. uru 272
Dinkoviv. Dunkovi
Dioklecijan, rimski car 280
Dirko, Matija, sveenik 73
Diviak, Matia 195
Divkovi, Matija, franjevac 30
Divoli, Petar 324
D i voevac, Mari nn .312
Doberali, Ivan 264
Dobi, Ivu 58
Doboii, Joso '112-113
Doboii, imon 112
Doboii v. Topoli
Doborevi, Bartol 115
Dohorevi, Marija .? 15
Doborevi, Mijo 115
Doboovi. Mijo 218
Dobrevi, Radoan 124
Dobri, Simon 178
Dobriknvi, .Josip 1)9

Dobriovi, Marku 165

Dobioevi, Ilia 124
Dobui, Franjo 112
Dobui, Marko 112
Dobui, Martin 112
Dogoevi, Ivan 321
Doi, Culia 178
Doiovi, Radoan 88
Doki, Vueta 2(X)
Doki, Stjepan 189
Dokuovi, Franjo 296
Dokuovi, Ivan 295- 296
Dokuovi, Luka 296
Dokuovi, Matija 296
Dolorac, Juro 232
Doma koi, Mihai 38
Domankui, Stjepan 268
Domazetovi, Nikola 243
Domazetovi, Petar 243
Domiuni, Tomo 108
Domi, Dimiter 178
Dominevi (Dominovi), Miho 134-135
Domuz, Franjo 36
Domuzovi, Ivan 37
Domuzovi, Margareta 218
Domuzovi, Mijo 36
Domuzovi, Petar 36
'Donkovi, Fnmjo 149,, 295
Donkovi, Ivan 149
Dori, Martin 200
Dorenti, Matija 264
Dori, Anto 252
Dori, Ivan 253,274
Dori, Marian 272
Dori, Marijan 274
Dori, Marko 261
ori, Martin 271
Dori, Mijo 274
Dori, Stjepan 202
Dori, imo 274
Dori, Marian 301)
Dosegovi, Juro 152
Dacn, Vid, dubovaki upnik 228
Doli, Andrija 154
Doli, Luka 155
Doli, Mijo 154-155
Doli, Petar 155
Dotji, Josip 66
Dragalevi, Sekula 171
Dragali, Franjo 238
Dragali. Stjepan 219
Draganovi, Kruiioslav 30, 35, 45, 49, 60,
71-73, 93. 108, 120, 140, 153, 155, 20L
208. 211-212. 227, 269, 271. 274. 276.
287, 300, 302
D ragaSev i Stanko. 83
Drageevi, Milovan 183
Dragi (Bragi), Anton 237-238
Dragioviz, Milovan 184
Dragoievi, Vukadin 117
Dragojevi, Antun 50
Dragojevi, Luka 50
Dragojevi, Tadija 264
Dragolovi, Bla 283
Dragolovi, Radak 117
Dragomanovi, Augustin 297
Dragomanovi, Marijan 297
Dragomanovi, Martin 297
Dragonovi, Ilia 179
Dragosalovi, Milovan 193
Dnigosava, Vulimer 179
ragoslovi, Ivan 196
Dragovi. Josip 45
Dragovi.Stipan 46

Dragovi, Tatomir 121

Draguiovi, Dobo KiS
rami, Mijo 74
Dreanin, Ilija 82
Dreanin, Mato 82
Dreniki, Andrija 67,245
Drini,-lita 46
Drini, Vuica 46
Dripn, Petar 265
Droi, Adam 152
Dmi, Antun 152
Droi, Franjo 152
Droi, Marko 152
Droi, Tomo 159
Dnimi, Martin 74
Ditbi, Ivan 283
Duboanae, Marijan 211
Duboanac, Tomo 211
Diiboanec, Milio 209
Dubravac, Marko 264
Duda, Mato 82
Dugaki, Bartol 312
Dugili Abraham 215
Dugali, Iva 215
Dugali, Ivan 247,324
Dugali, Juro 59
Dugali, Marku 324
Dugoievi. Ivan 320
Dugonovi,. J uro 60,62
Dnimovi, Tadija 256
Dukanovi, Nikola 66
Dukanovi. Petar 66
Dukanovi, Toma
Duki, Antun 324
Duki, Filip 270
Duki, Marijan 324
Duki, Mijo 74. 270
Duki, Nikolu 261
Dukoevi v. Bileevi
umeni,Stjepan 202
Dumevevi, Mijo 102
Dumi, Grgo 208
Dunkovi (Dinkuvie). Marko I4S
Dupi, Ivan 2 i 3
Du rak, Toma 235
Duvbabi, Josip 256
Durbabi, Juro 256
Durbabtc, Stjepan 256
Durmi-beg brodski 194,236,259
Dvorkovi, Marko 133
DZ

Dni, Boo 133

Dai, Toma 133
Daja, Sreko M. 18,19,32
Darnbo, Jozo 20,23
Dami, Mijo 134

aki, Ivan 308

Daki, Jakov 308
ald, Javo 308
akovi, Mijo 146
akovi, Nikola 146
akovi, Petar 146
ani, Juro 324
ani, Mijo 324
elatrovj, Juro 36
enecki, Milio 266
ermi, Kata 259
ipan, Mihal 61
is, Marian 6!
oki. Franjo 199
Donvi, Mato 302

Dordcvi, Kukuin 142

Duke, Toma 119
Duki, Anto 211
uki, Antun 256
uki, Boo 283
uki, Grgo 268
uki, Ivan 119,256
uki, Martin 268
uki, Matija 74,15!
uki, Mijo 215
uki, Pavo 266
uns,lva218
urakovi, Andrija 140
urakovi, Ivan 138
urakovi, Stjepan 298
uranac, Luka 119
uranac, Matija 119
Bunme-vi, Mato 302
uranovi. Franjo 302
uranovi, Josip 302
uranovi, Marijan 302
uranovi, Mato 302
uraani, Luko 75'
uiaanovi, Matan 75
urevi, Marin 276
urevi, Pavao 324
mkovi, Martin 321
urevi, Marko 324
uri, Luka 50
uri. Mijo 50
urev, Branislav 16,18
urevi, Franjo Ml
urevi, Ilija 268
urevi, Mato 133,319
urevi, Miat 326
urevi, Nikola 133
urevi, Pelar Hl
urevi, Stanko 72
urekovi, Ivan 317
..urekovi,. Mijo 3 j 7
ureovi, Kata 279
ureti, Aleksandar 283
ureti, Grgo 283
ureti. Uraula 283
urgeti, Andrija 288
urgeti, Filip 288
urgeti, Marija 288
urievi, Bartol 270
uri Andrija 106
uri, Bla 326
uri, Franji>74
uri, llia (Grui, Ilija) 237-238
uri, Ivan 63,308
uri, Juro 34,308
uri, Lovro 34,74
uri, Luka 63
uri, Luko 25 i
uri, Marko 34,144,279
uri, 'Martin 215,258
uri, Matija 34,96,215
uri, Malo 63,66
uri, Miha 261
uric, 'Mijo 63
uri, Nikola 261, 263
uri. Petar 69
uri, PetTonila 69
uri, Stjepan 74
uri. Toma 34,308
uri, Vuk 179
urikovi, uro 270
urikovi, Matija 270
urinac, Ivan 192
urinac, Marko 192
urinac, Matia 192

urinac. Matija 192

urinac. M nuncij 192
urinovi, Jela 74
ui.'keti, Ivan 288
urkovi, Ana 225
urkovi, Franjo 137
urkovi, Kata 137
urkovi, Marija 283
urkovi, Marko 137
urkovi, Mijo 137
urkovi, Petar 270
urkovi, Stjepan 302
urokovi, Anto 324
uroi, Matija 296
urovi,-Andrija 119
urovi. Luka 119
urovi. Mato 118-119
E
Eimovi, Bogasa 178
Egei, Franjo 192
Ehemani. Anto 283
Elbetovi, Andrija 317
Elbetovi, Anto 317
Eleoviylvan3l7
Eiizatoa, majka'kralja Ladislava IV, 150
Emaji, Mihovil 327
Emanovi, Grgo 304
Emanovi, Luka 304
Emanovi, Marin 304
Emanovi, Marko 193
Emanovi, Mafija 194,304
Emanovi, Mijo 304
Emerik (Mirko), ugarski kralj 214
Endut, Matija 229
Engelhofen,''barun 142
Brak, Lovro 264
Eruk, Marija 264
Erdegati, Toma 212
.Erdody,. Nikolu,'ban 19
Erdddy, imun, zagrebaki biskup 18
Erdi, Anto 292
Eri, Nikola 292
Ergoti, Ivan 3-15
Ergoti, Jeronim 315
Ergoti, Josip 315
Ergoti, Juro 315
Ergoti, Marijan 315
Ergoti, Marico 315
Ergoti, Martin 315
Ergoti, Matija 315
Ergoti, Mato 315
Ergoti, Mijo 315
Ergoti, Petar 315
Ergoti, Stjepan 315
Brpai, Ana 215
Erpa8i,-.Miirtm215
Ervati, Luka 292
Eivatini. Franjo 292
Eskercki, Stoica 200
Bskei'ii, Juro 309
Eskerii, Malu 309
Esterhai, Matija 72
Etilen IV...papa 28
Eugei i Sa vojski 19-21, 23, 281 -.282, .329
Evari, Malija.215
Evari. Tomo 215
Eebi, Marko 283
F
Faki, Tomo 308
Farkovi, Antun-64
Fcli, Marijan 302
Feni, Mato 143

Ferdinand 1. Habsburki 16,67,246,248

Ferenevi, Mato 283
Ferenevi, imon 195
Ferenovi, Merga 169
Feri Kobaanm, Antun 219
Feri, Anto 42.218
Feri. Antun 161
Feri, Dorofea 305
Feri, Franjo 98
Feri, Grgo 310
Feri, Ignacije 42
Feri, Ilija 283,310
Feri, Ivan 213
Feri, Josip 161
Feri, Klara 42
Feri. Lovro 42, 161
Feri. Luka 100
Feri, Marin I(X)
Feri. Marko 42. 213
Feri, Martin 42.215
Feri. Matija 42. 100.161,304
Feri, Mato 42.55.326
Feri. Mijo 35.42. UK). 304
Feri, Nikola 48, 143
Feri, imon 209
Feri. Tomo 100
Ferieviv. Perievi
Feijenevi, Mihovil 77
Ferkani, Andrija 143
Fermedin, Eusebije 22,277
Fernai. Juro 162
Fernai, Marin 162
Fernai, Marko 162
Fen lai, Matija 162
Fernai, Pavao 162
Fernai, imo 162
Feri,imo 219
Feri, Toma 219
Fikovi. Andrija 161
Fikovi, Juro 161
Fikovi, Marko 160
Figiiri, Tomo 292
Filu, otac posjednika Oriovca 212
Filani. Ivan 268
Filaidi, Franjo 283
Filaidi, Ivan 275
Filaidi, Jeronim 275
Filaidi. Mijo 275
Filaidi, Pavao 275
Filaidi, Stjepan 275
Filuki,Martin 300
Filakovi, Martin 301
Filakovi, Mato 34
Fili, Grgo 211
Fili, Matija 211
Fiii, Bernard 216
Fili. Mato 283
1-ili, Mijo 41,133
Fiiipovi, Ana 154
Filipovi, Bla 247
Filipovi, Filip M5
Filipovi, Franjo 296, 315
Filipovi, Grgo 72
Filipovi, Ilia 294- 295
Filipovi, Ivan 36,239
Filipovi, Jakob (Jakov) 224, 324
Filipovi, Josip 315
Filipovi, Juro 154, 157.230
Filipovi, Karlo 315
Fiiipovi. Luka 73
Fiiipovi, Marko .154,202,256,315
Filipovi, Martin 44
Filipovi, Matija 143
Filipovi. Malo 82.143

Filipovi, Mijo 154

Filipovi, Nikola 133
Filipovi, Pavo312
Filipovi, Petar 66,313
Fiiipovi, Stanko 154.315
Filipovi, Stepo 313
Filii, Mato 255
FiJkovi, Nikola, upnik u Klakarti 137
Filoevi, Stjepan 268
Filjekovi. Matija 134
Filjevi, Franjo 292
Finii. Matija 252
Firkovi, Marija 283
Fligi, Bla 268
Fligi, Ivan 266
Fligi, Jakov 268
Fligi, Marin 268
Fogai, Anto 265
Fogodi. Marin 283
Fontakovi, Luka 143
Forkaevi. Mijo 72
Foimovi, Matija 265
Frajaki, Matija 215
Frajaki, Petar 215
Frajnkovi, Gabrijel 268
Frajnkovi, Ivan 268
Frajnkovi, Ivan 268
Francuz., Mato 82
Franevi. Luka 319
Frani, Grga 254
Frani, Nikola 272
Franievi, Matija 109
Frani, Grgo 219
Frani, Ivan 220
Frani, Juro 142
Frani, Marijan 220
Frani, Martin 256
Frani, Matija 220
Frani, Mijo 220
Frani. Petar 69
Franievi, Luka 50
Fritnkovi. Matija 35
Fratijek, Marin 507
Franjeti, Marko 268
Franjeti, Mijo 268
Franji, A?ito 107
Franji, Ivan 156
Franji. Mareareta 218
Franji, Mato 65
Franji, Nikola 275
Franji, Petar 107
Franji, Stjepan 119
Franji, Tomo 107
Franjo iz Kostajnice, franjevac 228
Franjo Josip 285
Franjo Lavanin, franjevac 36,264
Fratrovi, Martin 58
Fri, Mato 144
Friedricii August 1.19
Frioska, Jakov 143
Frislavi, Stoian 183
Fugadi, Anto 52
Fugadi, Bkt 239
Fugadi, Franjo 52
Fugadi, Gabrijel 52
Fugadi, Grgo 52,239
Fugadi, Josip 239
Fugadi. Juro 239
Fugadi, Klara 239
Fugadi, Marin 52
Fugadi, Matija 52,239
Fugadi, Mijo 239
Fukol, Toma 312
Fukovi, Luka 268

Fulanovi, Franjo 300

Fulanovi, Ivan 302
Fulanovi, Martin 302
Fulanovi, Mato 302
Fulanovi, Petar 302
Fulanovi, Tomo 302
Fulirovi. Bla 154
Fuiirovi, Josip 252
Fulirovi, Nikola 256
Funari, Mato 326
Fuiiiitovi, Jovan 174
Furi, Ivan 72
G
Gabemvi, Ivan 291
Gaborjanovie, Andria 78
Gabri, Marko 135
Gabri, Martin 216
Gabri, Petar 270
Gabrilovi, Marko, franjevac 2(A
Gabro, kaloeki nadbiskup 240
Gai, Andrija 137
Gai. Ivan 137
Gai, Mijo 137
Gadi, Anto 144
Gageie, Josip 296
Gaguli, Matija 292
Gai, Marin 204
Gaissruck. Franjo de, general 31
Gaki, Ivan 283
Gaki. Marko 82
Gaki, Pavao 283
Galami.Tomo 50
Galavi. Nikola 110
Galediuovi, Matija 291
Gali, Franjo 131
Gali, Ivan 74,131
Gali, Marijan 74
Gali, Malija 131
Gali, Mijo 276
Galinovi, Stjepan 283
Gttloni. Juro 50
Galovac, Mijo 202
Galovi, Amboa 273
Galovi, Andrija 160,234, 273
Galovi, Antun 273
Galovi. Bartol 273- 274
Galovi. uro 274
Galovi, Filip 160
Ga lovi, Grgo 275
Galovi, Ivan 110, 272-273, 275
Galovi, Jakov 274
Galovi, Juro 110
Galovi, Marijan 273- 274
Galovi. Martin 108
Galovi, Matija 160
Galovi, Miho 272
Galovi, Mijo 275
Galovi, Nikola 160
Galovi, Pavao 274
Galovi, Stanislav 276
Galovi, Vinko 110
Galovia, Ivan 327
Galovi-Markovi, Nikola 274
Galubii, Bartol 125
Garai, Tomo 283
Garai. Andrija 98
Garai, Ivan 98
Garai, Stanislav 98
Garinevi, Martin 194
Gareti. Martin 286
Gareti, Pavao 287
Gari, Niko 134
Gardi, Mijo 268

Garevanin, Lovro 200

Gurgurevi, Marija 283
Gargurovi, Martin 283
Gari, Luka 215
Gai, Emerik 3!
Gai, Jvai) 265
Gai, Jakov 262
Gaparevi, Anto 212
Gaparovi, Juro 212
Gavi, Andria H)3
Gavran, Jakob 262
Gavranovi, Andrija 37, UX>
Gavranovi, Matija 74,1(X)
Gavranovi, Nikola 100
Gavri, Marko 104,137
Gavri, Toma 192
Gavrilovac, Matija 264
Gazdovi, Fr.uijo 153
Gazdovi. Luka 153
Gazdovi, Nikola 153
Guzi, Ura 295
Gelekinac, Franjo 264
Gelekinac, Klara 264
Gelekinac, Matija 264
Gelimanovi, Josip 72
Gelimanovi, Marko 72
Gelimanovi, Martin 72
Gelimanovi. Mijo 72
Gemeec, Mato 132
Gemi, Marko 44
Genadij kola ris. carigradski patrijarh 32
Georgiceov. Jurjevi
Gerba, Tomo 143
Gerbaevi, Vukain 172
Geri. Mijo 292
Geri, Ivan 264
Geri, Jakov 252,264
Geri. Kata 264
Gerdanovi, Mijo 292
Gerdi, Mika 58
Gergani, Ivan 298
Gerganovi, Bartol 315
Gerganovi, Marija 315
Gerganovi. Mato 315
Gergi, Ilija 304
. Gergi, Simon 262
Gergovi, Mato 213
Gerguri, Kuzman 254
Gerguri, Ilia 60
Gerguri, Marko 61
Gergurovi, Mato 255
Gergurovi, Stepan 254
Gergurovi, l oma 254
Germanovi, Milosav 121
Giani, Mato 283,296
Giba v. Kyba od Kienstelda
Gii, Kata 292
Gii, Tomo 291
Gigi, Ivan 154
Gikivi, Mato 305
Gilelii, plemika obitelj 212
Gimonjanin, Nikola 1%
Ginkovi, Radosa 193
Gitiotak, Martin 220
Gipatovi, Marijan 292
Gipanac, Karlo 143
Gipanac, Matija 143
Gi, Jakov 64
Gikorovi, Mijo 302
Gizela, supruga Stjepnm 1.214
Glaraevi, Kala 283
Glasi. Bla 277
Glasi, Miho 277
Glavaevi, Luka 309

Glavaevi, Tomo 309

Glavaevi, Andmas 81
Glavaevi, Anto 48
Glavaevi, Franjo 309
Glavaevi, Josip 247
Glavaevi, Marijan 309
Glavaevi, Matija 247
Glavevi, Ivan 309
Glavian, Ilia 112
Glavii, Luka 159
Glei. Mato 6 i
Glibtievi, Stoian 172
Gliveti, Grgo 157
Gliveti, Ivan 157
Gliveti, Juro 156
Gliveti, Luka 156
Giiveti. Tomo 156
Glogi. Marko 36.48.
Glogovac, Mijo 317
Glunevi v. Lunevi
Glunevi, Ivan 207
Gnjavi, Nikola 264
Gnjavi, Pet ronila 264
Godesanski, plemika obitelj 65
Godi, Ivan 302
Godi, Mato 302
Godi, Stjepan 296
Godi. imo 302
Gole, Anto 291
Goleti. Ivan 119
Goli, Bartol 37
Golubi, Bla 145
Golubi, Mato 61
Gohibovi, Martin 37
Gorjanski, plemika obitelj 150,246,270,306
Gosdi, Bla 298
Gosdi, Franjo 298
Gosdi, Miitija 298
Gospoi, llijn 247
Gospoi, Ivan 247
Gospoi, Matija 247
Gostoji, Mit to 196
Govran, Marija 206
Grabanevi, Ivan 100
Grabri, Augustin .159
Grabri, Franjo 159,
Grahovac, L.uka .152
Grani, Andrija 270
Grani, Anto 270
Grdanovi, Boic221
Grdinovie, Petar 120
Greganin. Miho 266
Gregi, Stefan 190
Gregori, Nikola 312
Gregorievi, Anto 315
Gregorievi, Josip 315
Gregorievi, Marin 315
Gregorievi, Mijo 315
Gregorievi, Nikola 315
Gregorievi, Petar315
Gregurevi, Matija 276
Greguri, Martin 64
Greguri. Matija 74
Grei, Pava! 255
Grgaevi, Petar 34
Grgaevi, Stjepan 34
Grgaevi, Tomo 34
Grgeti, Josip 41
Grgeti, Marin 41
Grgi, Anastaziju 48
Grgi, Andrija 64,156
Grgi. Anto 35,48
Grgi. Filip 35
Grgi, Franjo 35

Grgi, Grgo 48,64

Grgi, Ilija 243
Grgi, Ivan 35,243
Grgi, Jakov 35
Grgi, Jura 0J3
Grgi, Juro 69,219
Grgi, Luka 46
Grgi, Manda 35
Grgi, Marin 156
Grgi. CVIartin 34
Grgi. Matija 35,50,74
Grgi, Miho 213
Grgi, Petar 35
Grgo iz Gradike,franjevac 73
Grgur, franjevac, djelovao u Cenitku 63
Grgurevi, Toma, upnik u novoj Kapeli 155
Grihahi, Iva 244
Gribahi, Matija 244
Grii, Pavao 259
Gridid Mijo 292
Grigori, Ivan 144
Griguri, Bla 74
Griguri, Ivan 74
Griguri, Lovro 74
Griguri, Parao 74
Grisvanovi, Toma 235
Griui, Marko 258
Grii. Martin 283
Grkovi, Gabrijel 279
Grlii, Ivan, upnik u akovu 76
Gromi,Matija2l5
Grozi, Juro 276
Grozi, Mijo 283
Grubeiz, Vuk 174
Gruii, Ivan 283
Grui v. uri
Gmi, Andrija 324
Grui, Mato 324
Grui, Mijo 292
Grui, Vinko 204
Gruii, Jania 193
Giviid Osfoiu 46
Gruin. Marko 312
Gubi, Luka 291
Gubjdan, Bla 152
Guci, Matija 283
Oui, Mato 324
Gudovi, Grgu 65
Gudovi, Josip 65
Gudovi, Marko 65
Guirkovi, Kata 283
Guirkovi, Magdalena 283
Guirkovi, Stanko 283
Guisirsicu, Margareta 283
Gumbar, Luka 283
Gureevi, Grgo 146
Gtirgulevi, Bla 20S
Gurgulevi, Stana 208
Gurgurevi, Mijo 208
Gurgurevi, Uiulft 208
Guakovi, Juro 146
Guterovi, Andrija, franjevac 159
Guzanovi. Josip 283
Guzanovi, Malija 283
Gvozdenovi, Kata 283
Gvozdenovi, Vukela 183
H
Habianovi, Martin 157
Habjanovi. Ivan 156
Habjanovi, Malija 156
Habjanovi, Mihail (Habianovi. Milialj) 242
Huhshurgovci, dinastiju 218
Haunovi. Bartol 37

Haanovi, Matija 37
Hadri, Luko 326
Hadri, Simo 326
Hadri, ima 326
Hadrovi, Bla 318
Hadibegi. Hamid 18
Haii, Matija 74
Hailler, I van J 43
Haim, Valentin 143
Haiiidravi, Vinko 255
Halavani, uro 33
Halavani, Mihovil 33
Tlalievi, Marian 56
Hamii, Nikola 196
Hapcz, Georg25
Harambai. Stoi 101
'Mare, Ivan 143
I-iarkei. Paval 157
Markii, tipan 157
Harsti, Bla 220
Hasan, brodski spahija 236
Hasan-beg.cemiki 184-186
Hasan-beg(Hasan Baa) akovaki 327-328
Hatmazi, Martin 68
Mnzi.(Hai), Martin 302-303
1-leimovi. stanovnik Rutkovca 121
Medeiviiiski (Hedetvai'i), Emerik 66
Hedeivarski fl-kdeivad),
66
H.is kiu i-oglu,. Ali -paa 2,1 - 22
Hekmedi, Mijo 140
Henpace, Augustin. upnik 212
Herbeistein, general 80.84.117, .120,122, .163
Herboti, Peio313
Hercegovi, Andrija 47
Hercegovi, Tadija 47
Hercehovac, Martin 251
Hergoti, Andro 3 !1
Hergoti, uro 315
Hergoti, Luka 312
Hergovi, Antun 161
Hergovi, Burtoi 161
Hergovi, Grgo 161
Hergovi, Josip 161
Hemji. Juro 262

Hrgoti, Franjo 315

Hrki, Mijo 89
Hromevi, Radonja 165
1-Jjvnanin, Andrija 50
Hivaaiiiii, Petar 50
Hrvaevi, Mihal 252
Hrviievi,imo47
Huber. Franjo 288
Huglidovi, Dragoslav 169
Huli, Ivan 143
Huni, Juro 302
Husaim-beg, gradiki zapovjednik J 58
Husarevi, Marian 126
Husrev-heg 16,291
!

Ihraliim-heg brodski 238

lbrahim-pna 20
Ibriimovi, Luka. franjevac 19,22-23
Ibriinovi..Matija 264
1 akovi, Anto 270
Igimlovi.llia 176
lgnatovi, Rado. 176
lgnatovi, Tadia 176
Jkasjlliju, sveenik 95
Jinfii, ivan 196
Jliikovuc, -Franju 315
Ilakovac, llia 311
ilakovac, Ilija 315
Ilakovac, Jakov 315
Ilakovac, Juro 315
Ilakovac, Lovio 315
Ilakovac, Luko 313
.Ilakovac, Marin 315
;Iiakcmtc,:Matan 312
Ikfcovac, Mijo 315
Ilakovac, Pavao 315
Ilakovac, Pavo 312
Ilakovac, Pelar.315
Ilakovac, Tomo 315
Ihiri, Ivan 48
flainovi, Antun 247
iliakovi, lsak20(>
Ilitmi,-uro 221
Herpaa (Herpaa, Herpaka),Marko212, lliai, Bia 7*)
214
lliai, Marko 79
Heipai, Josip 149
lliaevi, Mijo 218
Hemisi, Nikola 213
Jliaevi, Tomo 319.
Hcivatovi, Jakov 268
lliai Marko 77
Hi, Ilija 283
lliai, Matija 77
Hi. Marko 283
lliai, Mijo 79
Hi, Mijo 283
lliai, Petar 77
Hildbiirghausen, Josip, princ2l,-63
lliai, Tomo 78
I-Iolzleiter,Miljenko 212,250,281
lli, Dragoan 182
Horozovi, Filip 38
lli, Lovro 137
Horvaan.Anto 215
lli, Magda 137
Hoivaan, Tomo 215
lli,Marko 262
Ho)vaiinin,.Juro 252
lli, Mato 215
Flojvaanin, Mijo 252
lli, Stjepan 137
.Horvaanin. Stjepan 247
lli, Toma 135,137
Hoivnanovi. Malija 211
llii, Andrija 279
J-iorvat, Rudoll" 143.274.282
Ilik, Ivan 144
Hoivat.de Litva. Damjan 246
Ilievi, Martin 74
Hoivat, Anto 264
Ilii, Fila 78
Hoival, Josip, upi lik 159
Ilii, Martin 78
Horvut, L.nvro 221
Iloki, plemika obitelj 306
Hoivat, Mili 199
Imbreak, Mijo215
Hoivat, Pavao 64
Imbrekovi, Matija 109
Hoivat, Tomo 215
lmbrekovi, imo 109
Horvatan, Juro 200
Imbrovi,Augustin 42
Horvatovi, Kuznia 26H
Imbrovi, Ivan 42
Horvatovi, Mijo 128
Imbrovi, Marko 42
Horvatovi, Pavao 268
Imbrovi, Mijo 42
Ho.ko, Emanuel 31-32
Imbrovi, Petar 42

.Uivto

Imbrovi, Stjepan 42
Imbrovi, Tomo 42
Imrikovi, Franjo 108
Imrikovi, Simon 108
Imrovi, Fiki 135
fndi, Prodan 180
Isakovi, Stjepan 202
Istokovi, Stjepan 283
Ivajli, Nikola 292
Ivaki, Marko 40
Ivaki, Matija 244
Ivakovi, Aulo 37
Ivakovi, Stepan 325
Ivan od Drenika 245
Ivan Poljianin, franjevac 60
Ivan, sveenik 93
lvanagi, Juro 154
Ivauagi, Marko 256
lvanagi, Mato 256
lvanagi, Toma 256
Ivani, Marijan 246
Ivancvi, Mial 190
Ivani. Ivan 304
Jvani, Jakov 283
Jvani, Stanislav 72
Ivandi, Pavao 264
Ivandi, Anto 41
Ivatuli, Marko 41
Ivandi, Pavo 4]
Ivanei, Ivan 74
Ivanei. Marija 74
Ivanei, Mijo 72
Ivancti Ilija 286
Ivani, Grgo 81
Ivani,. Marko 283
Ivanicvi, Stanko 294
Ivani Korvin 248
Ivanievi, Filip 296
Ivanievi. Ilija 142
Ivanievi, Ivan 246
Ivanievi. Jela 142
Ivanievi. Juro 142
Ivanievi, Marijan 42,296
Ivanievi, Marko 142,319
Ivanievi; Matija 152
Ivanievi, Mijo 296
Ivanievi, Stjepan 296
Ivanievi. imun 296
Ivauii, Matija 96
Ivankovi. Josip 159
Ivankovi, Kata 159
Ivankovi, Luka 159
Ivankovi, Mijo 291
Jvarikovi.'Sivko 174
Ivankovi, Stanko 169
Ivanogi, Marko 324
Ivanovi, Andrija 324
Ivanovi, Bartol, franjevac 218
Ivanovi, Boo 67
Jvanovi, uro 85
Ivanovi. llia 94,122
Ivanovi, Iliju 95
Ivanovi, Ivan 122,143,324
Ivanovi,.lakob 262
ivanovi, Jerko 43
Ivanovi, Javan 179
Ivanovi, Juro 146
Ivanovi, 1.u ka 82
Ivanovi. Marko 101,262
Ivanovi, Miho 262, 322
Ivanovi, Mijo 89.95
Ivanovi, Petar 241
Ivanovi, Stanko 167
Ivanovi, Simo 89

Ivanovi, Tomo 78
Ivanovi, Vinko 95
Ivaeni. imun 296
Jvei (Ivi), Ivan 32(1
1 vukovi. Ivan 247
Ivi, ivai! 192
Ivi, Josip 230
Ivi, Marko 255
Ivi, Matija 98
ivi, Mato 213
Ivi, Tomo 98
lvii, Franjo 104
Ivii, Ivan 144
lvii, Luka 202
lvii,. Franjo 2(K)
Ivkovi, Anto 161
Ivkovi, Antun 161
Ivkovi, Grgo 161
Ivkovi, Ivan 161
Ivkovi, Juro 161
Ivkovi, Marin 308
Ivkovi. Miho 261
Ivkovi, Tomo, franjevac, biskup 30,73,93,
212, 271, 300, 302
Ivkovi, Vinko 308
Ivorlji. Juro 234
lvoi, Ivan 1.10
Ivoi, Mijo 110
fvie v. Ivi
J
Jabukovi, Ivan 325
Jacfovi, Andrija 283
Jadovi, Tomo 283
.lagai, Luka 140
Jagedi, Marko 242
Jagnatovi, Jovan 174
Jagochmovi, Ivan 265
Jagodarovi. Franjo 218
Jagoclarovi. Ivan 218
Jagodi, Anu 69
Jagodi, Franjo 69
Jagodi, Marko 69
Jagodi, Matija 47
Jagodi, Mato 69
Jagodi, Tomo 69
Jalijapai, Mehmed-beg 281
Jai, Anto f54
Jai, Josip 154
Jai, Luka 154
Jai, Nikola 154
Jakei, Ivan 304
Jakei, Juro 304
Jakei, Matija 304
Jakei, Mato 304
Jakei, Pavao 304
Jakeevi, Anto 243
Jaki, Antun 44
Jaki, Grgo 244
Jaki, Josip 244
Jaki, Jura 303
Jaki, Luka 74
Jaki, Marin 272
Jaki, Marko 247
Jaki, Mijo 59
Jaki, Nikola 59
Jakianin, Andria 196
Jakirevi, Stanislav 72
Jakobanovi, Filip 265
Jakobanovi. Grgo 265
Jakobovi, Josip 283
Jakobovi, Marija 232
Jakobovi. Mijo 279
Jakobovi, Stjepan 299

Jakobovi, Tadia 254-255

Jakobovi, Vuko 165
Jakodarovi, Matija 218
Jakodarovi. Mato 218
Jakogaravi, Juro 218
Jakopovi. Mato,franjevac95
Jakov iz Majdana,franjevac 73
Jakov Poeanin, franjevac 208
Jakovi, Stiitumir 179
Jakovljevi, Andrija 114
Jakovljevi, Nikola 106
Jaksi, Josip 317
Jaku (Jakuevi), plemika obitelj 33
Jun III. Sobjeski 19
.lani. Petar 192,207
Janula. Julije 20,32,59-60, 62-67,69-70,
73. 144, 180, 245-246, 248, 291-292. 301,
317, 321-322
Janeli, Marin 268
Jani, Ivan 190
Jani, Petar 192
Janik, brodski kapetan 108
Jandrakovi, Ivan 42-43
Jandrakovi, Jakob 44
Jandrakovi, Marko 43
Jandrakovi, Nikola 44
Jandri, Ivan 38-39
Jandri, Nikola 1 09
Janei, Juro 194
Janei. Luka 194
Janei, Petar 192
Janetovi, Obradin 171
Jani, Grga 313
Janii, imo 94
Jankovi, Andrija 128
Jankovi, Anto 256
Jankovi, Bartol 283
Jankovi, Bernjak 127
Jankovi, Bla 266
Jankovi, Filip 159
Jankovi. Franjo 159
Jankovi. Ilija 159,234
Jankovi, Ivan 64,234- 235
Jankovi, Ivan, franjevac 287
Jankovi, Juro 157,283
Jankovi, Luka 159
Jankovi, Martin 128,234,286
Jankovi, Matija 234,276
Jankovi, Mijo 234
Jankovi, Nikola 292
Jankovi, Petar 268,276
Jankovi, Petns 179
Jankovi, Sebastijan 283
Jankovi, Stepan 121
Jankovi, imo 234
Jankovi, Tadija 287
Jankovi, Toma 128
Jankovi, Tomo 64
Jankovi, Vuia 179
Janji. Franjo 223
Jargi, Anto 275
Jargi, Matija 275
Jargi, Mijo 275
Jari, Anto 283
Jari (Jahari). Augustin. franjevac 281
Jari, Grgo 272
Jari, Marko 283
Jari, Stjepan 283
Jaridovi, Jakob 193
Jarii, .laka 271-272
Jaspri, Martin.194
Jastrebovi, Pavao 292
Jatovi, Vit 166
Jednobrk, Ivan 131

Jednobrk, Petar 131

Jegeti, Jurko 118
r
Jegovi, Luka 45
Jela, udovica 319
Jelai. Josip, ban 285
Jchtuvi. Mato 61
Je laevi, Josip 143
Jeli,Grgo 161
Jeli. Jakov 161
Jeli, Luka 256
Jeli, Marin 161
Jeli, Martin 161
Jeli, Matija 161
Jelinica, Marija 283
Jeleui, Juliuu 23.93
Jelei, Tudia 272
Jeiii, Andriju, franjevac 202
Jeli, Andrija 305
Jeli. Grgo 44
Jeli. Ilija 89
Jeli. Ivan 207,264
Jeli, Juka 43
Jeli, Josip 207
Jeli, Marko 44
Jeli, Martin 44,2S8,305
Jeli, Mato 242
Jeli, Mijo 286,305
Jeli, Nikola 219
Jeli, Pavao 219,287
Jelievi, Kata 283
Jelii, Mato 283
Jeiini, Petronila 82
Jelini, Andrija 146
Jelini.Anto64
Jelini, Franjo 146
Jelini. Ivan 146
Jelini, Matija 119
Jelini. Mijo 119
Jeloni, Josip 59
Jdoevi, Petar 321
Jemri, Juro 288
Jeneevi, Marin 190
Jeniceni poeki 225
Jeni, Luka 302
Jenizaim brodski 256
Jenizain poeki 228
Jeri, Andrija 212
Jeri, Juro 299
Jeri, Lovro 212
Jerievi, Joanit 45
Jerkovi, Franjo 111,283
Jerkovi, Ilija 11 i
Jerkovi, Ivan 283
Jerkovi, Marija 252
Jerkovi, Marko 77,1U
Jerkovi. Stepan 262
Jeruljevi, Tomo 107
Jeskerica, Luka, franjevac 201
Jeakovi, Bartol 192
Jei,Juro 322
Jiljak, Tomo 215
Joanovi, Pantelia 185
Jogutiovi, Mato 64
Jokovi. Marko 207
Jokovi. Milak 178
Joldi, Franji.) 44
Jomanovi, Vukoman 179
Jonovi, David 179
Jori. Bla 273
Jori, uro 274
Jori, Franjo 229
Jori. Grgo 273
Jori. Ilija 273
Jori, Jakov 229

Jori, Marijan 273

Jori, Marko 229
Jori, Martin 274
Jori, Matija 229
Jori, Mijo 229,273
Jori, Petar 246
Jori, Tomo 274
Jori, ivko 273
Joruni, Ivan 211
Joruna, Tomo 211
Josepovi, Stjepan 211
Joi, Anto 34
Joi, Antun 96
Joi, Lovro 34
Joi, Marko 302
Joi, imo 35
Joi, Toma 34
Josip 1.31
Josip il.,31, 143, 292
Josipovi, Ivan 262
Josipa vi, Ju) 65
Josipovi, Stjepan 66
Josupovi, Abraham 206
Joavac, Juro 319
Joi, Marko 98
Jovanac, Dimitar 126
Jovankovi, Radovan 168
Jovanovi, Andrija 189
Jovanovi, Gruica 121
Jovunovi, Ilia 174
Jovanovi, Marko 179
Jovanovi, Mihal 182
Jovanovi, Stania 83
Jovanovi, Vuk 83
Jovaovi, Marko 141
Jovii, Petar 202
Jovi, Jakov, franjevac 287
Joviis, Jovan 168
Joviis, Vuica 176
Jozanovi, Mato 41
Jozepovi, Nikola 319
Jozi, Anto 109
Jozi, Ivan 41
Jozi, Marko 34
Jozi, Matija 34,202
Jozi, Mihovil 34
Jozi, Nikola 115
Jozi, Toma 34
Jozievi, Ivan 41
Jozievi, Juiijana 41
Jugovi, Ilija 72
Juha, velikaka obitelj 221
Julijevci 280
Junakovi, Ivan 308
Junaevi, Pavao,franjevac 248
Junaevi,Toma 142
Juni, Ivan 143
Jurakovi, Miho 277
Jurakovi, Mijo 275
Jurakovi, Nikola 190
Jtiranevi, Nikola 302
Juranovi, Ivan 73
Juranovi, Marijan 292
Juranovi, Stjepan 302
Juranovi, Tomo 302
Jurasovi, Juro 300
Juraevie, Grgo 222
Jurainovi, Ivan 157-158
Jurainovi, Stjepun 319
Jurevi, Marin 275
Jurdevi, Nikola 72
Jure Broanin, franjevac 278
Jurekovi, Mato 68
Jureni, Matko 117

Jurei, Bli205
Jureti, Ivan 264
Jureti, Marko 195
Jureti, Nikola 1(K)
Jureti, Petar 264
Juri, Andrija 202
Juri, Bla 144
Juri, Franjo 74
Juri, Ilija 264
Juri, Ivan 196,212
Juri, Jakov 253
Juri, Jeronim 264
Juri, Luka 306
Juri, Marko 188
Juri, Martin 307
Juri, Mato 307
Juri, Mijo 188
Juri, Nikola 188,264
Juri, Petar 247
Jurii, Filip 318
Jurii, Franjo 318
Jurii, Martin 318
Jurii, Matija 318
Jurii, Nikola 318
>
Jurievi, Ivan 311,313
Jurinac, Boso 190
Jurinac, Marian 190
Jurinac, Miat 190
Jurievi, Jovan 262
J mii, Ilija 246
Jurii, Luka 218
Jurii, Marko 159
Jurii, Martin 162,283
Jurii, Mato 119
Jurii, Nikola 292
Jurii, Pavao 159
Jurikovi, Galo 1-08
Jutjevi, Atanazije (Georgiceo) 59,281
Jurjevi, Jakov 37
Jurjevi, Tomo 251
Jurkinovi, Franjo 203
Jurkovi, Ana 207
Jurkovi, Filip 134-135
Jurkovi, Ivan 270
Jurkovi, Mato 65
Jurkovi, Tadia 68
Jum od Kaptola, franjevac 277
Jusbai, Ilia 125
K
Kabakovi, Ilija 218
Kablevi, Juro 146
Kablevi, Nikola 146
Kacijaner, Ivan 16
Kai, Stjepan 283
Kadi, Ivan 125
Kadi, Juro 315
Kadi, Lovro 128
Kadi, Marijan 128
Kadi, Petar 115
Kadi, imo 128
Kadi, Tomo 126
Kai, Grgo 73
Kainovi, Ilija 304
Kaladovi, Jovan 168
Kalaii, Franjo 154
Kalaii, Grgo 154
Kalaii, Tomo 182
Kalb, Andrija 143
Kaleevi, Mato 77
Kaleevi, Mijo 77
Kalianovi, Franjo 318
Kalovi, Marko 159
Kalovi, Matija 159

Kuiuni, Franjo 200

Kamberovi, Petar 218
Kamberovi, Stjepan 219
Kami, Matija 216
Kamievi, Simun 92
Kamiia, Pavui 90
Kandukia v. Sandukia
Kankovi, Anto 256
Kankovi, Bernard 256
Kaparovi, Franjo 283
Kapetanovi, Stjepan 64
Kapetanovi, Zahariu 82
Kapi, Anto 143
Kapraljevi, Mijo 265
Kapriii (Koprivi), Luka 101
Kurac, Mihal 117
Karagi, Ivan 268
Karaguizovi, Petar 283
Karakai, Anto 317
Kurukovi, Mato 317
Karali, Andrija 288
Karali, Anto 33
Karamovi, Martin 36
Kant-Mustafa 19
Knrapani, Ivan 304
Karapani, Marko 304
Kara, Ivan i 17
Karasangi, Mato 126
Karasovi, Josip 74
Karasovi, Mijo 74
Karavidovi, Luka 128
Karavidovi, imo 128
Karazovi, Karlo 283
Karevi, Matija 270
Kargi, Mato 268
Kari, Marko 213
Kari, Miho 213
Karkovi, Marko 254
Karli, Filip 237
Karli, Franjo 236-237
Karlo VI. 31
Kanneevi, Matija 256
Kanni, Tomo 279
Karoevi, Bartol 292
Karvoli, Tomo 283
Kasapovi, Anto 159
Kasapovi, Grgo 53
Kasapovi, Ivan 229
Kasapovi, Jakob 53
Kasapovi, Juro 54,159
Kiisapovi, Lovak53
Kiisapovi, Marijan 229
Kasapovi, Marin 54
Kasapovi, Marko 159
Kasapovi. Pavao 54
Kasapovi, Toma 54
Kaseki, Martin 304
Kaalovi, Ana 283
Kaalovi, Anto 283
Kaalovi, Marin 283
Kaapovi, Luka 50
Kai, Bartol 283
Kai, Bartol, franjevac 63
Kai, Jakov 302
Katai, Juro 279
Katalinovi, Martin 74
Katunu, Filip 222
Kutani, Mijo 218
Katarina, ki Mihajlu Vajde (Zapoijskog)305
Katarina, supruga Andrije Liberala de
Retaroc 246
Katarina, udovica 319
Katavi, Anto 140
Katavi, Matija 256

Katavi, Mijo 279

Katei, Ivan 154
Kateni, Nikola 292
Katii Blaev, Grgi) 89
Kati, Anto 139
Kati. Bla 89
Kati, Filip 320
Kati, Ivan 140
Kati, Jela 143
Kati, Josip 223
Kati. Juraj 18
Katid Luka 139
Kati, Marko 139
Kati, Martin 139
Kati, Petar 218
Kati, Toma 139
Katii, Ivan 143
Katii, Jakov 89
Katii, Malo 143
Katii, Mijo 89
Katii. Pavao 89
Kaurunovi, Malija 152
Kavcdi, Kata 98
Kazani. Mijo 109
Kazapovi, Matija 304
Kuzi, Mijo 149
Keearac, Ivan 320
Keglevi, Petar 66,164
Kelakovi, Bla 159
Kelakovi, Grgo 159
Kelakovi, Josip 159
Kelakovi, Luka 159
Kelakovi, Tomo 159
Kelemovi, Augustin 256
Kelemovi, Grgo'256
Kelemovi, Luka 256
Kelei, Nikola 153,292
Keli, Gigsi 75
Keii, Luka 48
Keli, Marko 75
Kelpi, Ivan 143
Kemzizovi, Franjo 43
Kerelii, Katu 283
Kerdi, Matija 72
Kerekovi, Grgu 219
Kerekovi, Ilija 220
Kerekovi, Martin 219
Kerekovi, Nikola 219
Kerekovi, Pavao 219
Keremanovi, Pavao 159
Kerepi, Bla 161
Kerepi, Ivan 161
Kerepi, Pavao 161
Kerepi, Tomo 161
Kenii, Vid 149
Kernjakovi, Grgo 192
Kernjakovi. Josip 100
Kernjakovi, Mijo 100
Kerstanac, Mato i !9
Kerstanac, Pavao 119
Kervoli. Tomo 283
Keeri, Miho 157
145Kesfler, Ernest. povjerenik 69. 100, 303,
146, 194, 204, 243. 295-296. 301,
308, 320-321. 323
Keeri, Andrija 159
Keeri, Grgo 159
Keeri, Ivan 157
Keeri, Marko 159
Keeri, Martin 159
Keeri, Malija 48,159
Keeri, Mato 157
Keeri, Mihat 157
Keeri, Mijo 159

Keeri. Petar 159

Keeri. Stanko 159
Keeri, Stjepan 159
Keevi, Marko 157
Kei, Lui 178
Kei, Mika 177,180
Kei, Simun 177,180
Kevanovi, Milinko 179
Keverovi, Andrija 57
Keverovi, Marian 56
Keverovi. Martin 57
Kevi. Juro 291
Kicevi, Ilija 47
Kicevi, Manda 47
Kicevi, Petar 47
Kii, Ivan 324
Kiki, Lovro 292
Kiki. Mijo 292
Kiki, Nikola 292
Kilian, Adam 143
Kirezovi, llia 45
Kii, Anto 59
Kilanovi, Ivan 264
Kivi, Paval 68
Klabi, Luka326
Klai, Ivan 61
Kladari, Bla 309,313
Kladari, Franjo 235
Kladari, Grgo 309
Kladari, Ivan 237
Kladari, Josip 309
Kladari, Juro 309,313
Kladari, Luko 312
Kladari, Marian 313
Kladari, Marijan 309
Kladari, Mato 309
Kladari, Mijo 309
Kladari, Tomo 309
KJadi, Jeronim J28
Kinin, Matian 326
Klaic, Petar, vojvodu 86
Klai, Anto 143
Klai. Ilija 143
Klai, Ivan 143
Klai, Marko 292
Klai, Milin 179
Klai, Nikola 119
Klai, Petar 169
Klai, Vjekoslav 16,245,248
Klainovi, Mijo 232
Klancz, Ferdinand 143
Klari, Ivan 47,74,297
Klari, Lucija 253
Klari, Luka 144
Klari, Matija 218
Klari. Nikola 47,297
Klari, Petar 47
Klari. Stjepan 104
Klari, Vid 72
Klari, vojvoda 118
Klasni, Marko 74
Klaso, Mijo 219
Klavi, Nikola 119
Klement, Franjo 143
Klemovi, Marinko 254
Kleni(Knemidi), Miladin 169
Kiei, Anto 29 (
Kliahi, Nikola 327
Klii, Antun 256
Klii, Franjo 256
Klii, Mijo 143
Kliki, Ivan 61,143
Kliki, Juro 143
Kliki, Mijo 143

Klindi. Anto 308

Kling. Ivan 64
Klipan, Marko 44
Klokoi, Pavao J56
Kluki. Filip 156
Kljui, Tomo 96
Knemidi v. Kleni
Knemii, Maksin 176
Knemii, Miladin 176
Knentuvi. Ilija 218
Knez, Dragolo 123
Knez. Sran 85
Kneevi, Andrija 161
Kneevi, Antun 59
Kneevi, Grgo 161
Kneevi, Ivan 94
Kneevi, Jovan 85
Kneevi, Juro 59
Kneevi, Kriti 261
Kneevi, Martin 59,304
Kneevi. Matija 161
Kneevi, Mato 203
Kneevi. Mijo 321
Kneevi, Nikola 59
Kneevi, Petar 59
Kneevi, Peter 85
Kneevi, Stanislav 59
Kneevi, Stjepan 59
Kneevi, imo 74
Kneevi, Tomo 161
Kneevi, Troa 85
Knezovi, Benak 327
Knezovi, Luko 327
Knezovi, Pavo 327
Knezovi, Tomo 303
Knezovi, Vuica 209
Kneevi, Antun 237,268
Kneevi. Franjo 297
Kneevi, Grgo 111,247
Kneevi, Ivan 265
Kneevi. Josip 297
Kneevi, Luka 50,297
Kneevi, Matija 50,297
Kneevi. Mihovil 328
Kneevi, Mijo 268
Kneevi. Nikola 229
Kneevi, imo 128
Kneevi, Tomo 297
Knei, Ilija 292
Kobai, Tadija 34
Kobi, Boo 230
Koceljevi, Ivan 264.
Koceljcvi, Jakov 264
Koceljevi, Mato 264
Kociaevi, Filip 299
.Koiaevi, Ilija 2II
Koiiievi, Ilija 216
Koi, Magdalena 292
Koi, Stjepan 74
Kndi, Andrija 128
Kodi, Franjo 128
Kodii, Bartol 128
Kodii, Bla 128
Kodii, Juro 128
Kodii, Marko 128
Kodii, Mijo 128
Kodii, Petar 128
Koganovi, imo 126
Koi, Grgo 105
Koi, Mato 107
Kojanovi, Antun 159
Kojanovi, Bla 159
Kojanovi, Pavao 159
Koji, Martin 106

Kokanovi, Andrija 128

Kokanovi. Antun 64
Kokanovi, Bartol 288
Kokanovi, Bla 128
Kokanovi, Filip 125
Kokanovi, Grgo 55,128
Kokanovi, Ivan 128
Kokanovi, Juro 128
Kokanovi, Marijan 128
Kokanovi, Marko 128
Kokanovi, Martin 55
Kokanovi, Mato 55
Kokanovi, Mijo 319
Kokanovi, Nikola 126
Kokanovi, Vinko 128
Kokoilja, Ilija 265
Kolaiz, Tomo 182
Kolakovi, Franjo 217
Kolare vi, .Marijan 288
Kolaievi. Mijo 288
Kolari, Jaim 174
Kolari, Juraj 148, 150,154-155, 159,162
Ivolari, Mijo 286
Kolciu, Viak 255
Kolesari, Antun 44,162
:Kolesari, Jvuii ,162
Kolesari, Josip 215
Kolesari, Juro 215
Kolesiiri, Martin 2J2
Kolesari, Matija 44
:Kolesari, Mijo 252
Kolesari, Tomo 78
Kolesari, Vinko 303
Koleavi, Marko 43
Kolear, Mato 119
Kolesari, Ilija 79
Koleavi, Andrija 205
Koleavi, Stjepan 205
Koli, Bla 318
Koiic, Josip 131
Koli, Manda 34
Koli. Marko 256
Koli, Mato 34
'
Koli, Nikola 92
Koli, Stjepan 268
Koli, Tadija 268
Koloni, Leopoid, kardinal 24,31
Kolundi, Ilija 161
Kolundi, Mijo 218
Koluni, Petar, kapetan 218
Kolutovi, Boo 259
Komarii, Marko 72
Komaro, Nikola 191)
Komnkovi, Stanoe 122
Komnzli,Marko 44
Komazli,.Stjepan 44
-Kombovi, Bonaventura 44
'Kombovi, Franjo 44
Kombovi,. Josip 44
Kombovi, Marko 44
Komhiwi, Petar 44
Komendatovi, Petar 48
Komearevi, Pavao 287
Komi, Anto 223
Komi, Franjo 223
Komi, Mijo 324
Komlanovi, Laz 183
Komienovi, Vuica 178
Kondi, Ivan 292
Konini, Anto 292
Konstantin Porfirogenet 280
Kopi, Marko 37
Kopi, Ivan 207
Kopi, Marko 207

Kopi, Mijo 207

Kopi, Obrad 179
Kopi, Stjepan 283
Kopilii, Marko 102
Kopilii, Mijo 102
Kopio, Stepan 46
Kopo, Nikola 255
.Kopori, Anto 50
Kopori, Antun 50
Kopori, Bla 50
Kopori, Marijan 50
Kopori. Marko 50
Kopori, Matija 50
Kopori, Mijo 50
Kopori, imo 50
Koprina, urka 272
Koprivevi, Luka 283
Koprivevi, Juro 283
Koprivevi, Tomo 283
Kopri veiv, Kapriri
Korai, Andrija 82
Koraka, Ivan 317
Koreni, Mirko 34.35, 37, 41-42,45, 47,
49-51,.53, 55. 57. 59. 64-67, 69-70, 72, 74.
76-80, 82-84, 87. 89, 92, '96, '98, 1:00, 102,
104, 107. 110-111, 1.14-116, 120, 122124. 128, 132, 134, 137, 140, 142. 144,
147, 150-156, 160-1:63, 1:67, 170-171,
173, 175-177, 181, 183, -185-189, 192,
195, 198-199, 202, 205-208, 211-212,
215-2:7, 219-220, -223, -225-226, 229230, 233-234, 237, 239, 241, 244-251,
253, 257, 259-260, .265, 269, .27:1, 274,
276, 287-290, 293,294, 296,300, 302,
305 306, 308. 310-311, 3*6. 318-319,
.322. .324, .326,328
Koreiu, Bla 96-97
Kori,:?uro72
Kornjakovi, Marian .315
i<oi;ogli, (vati 69
Kosti, Franjo 265,308
Kosti, Janko 209
Kosti, Kata 283
Kosti, Mijo 211
Kosti, imo 308
Kostoi, Jakov 265
Kostri, Petar 262
Koa, Martin 74
Koi, Juro 204
Koi,Marin 204
Koi, Nikola 204
Kotorac, Ivan 305
Kova. Radoica 184
Kova. Jakob 200
Kova, Juro 96
Kova, Niko 209
Kovaevi. Bartol 326
Kovaevi. Eref 20
Kovaevi, Grgo 66
Kovaevi, Ivan 228
Kovaevi. Luka 228
Kovaevi, Matija 215
Koviievi, Mato, franjevac 101)
Kovaevi, Stjepan 228
Kovai. Ivan 228,264
Kova, Bartol 283
Kova. Ivan 58, 203
Kova, Juro 307
Kova, Luko 303
Kova, Marian 325
Kova, Marko 119,276
Kova, Mijo 64,92
Kovaevi:(Kovat;ovi7.), Vukoman 174
Kovaevi, Adam 133

Kovaevi, Agata 279

Kovaevi, Andrija 119, 192
Kovaevi, Anto 243,304
Kovaevi. Augustin 143
Kovaevi, Bartol 247,299
Kovaevi, Bernard 204
Kovaevi, Bla 247
Kovaevi, Bono2I8
Kovaevi. Boo 50
Kovaevi. Franjo 159,202,213
Kovaevi, Gavrilo 178
Kovaevi, Grgo 66,149,312,315
Kovaevi, Ignjac. 178
Kovaevi. Ilija 315
Kovaevi, Ivan 43, .74, ,144,188,,215,226
Kovaevi, Jakov 270,315
Kovaevi,, Josip 44,215,283,315
Kovaevi.,Juro 63, 72. 74, 159. 207, 304,
,315
Kovaevi, Kata 279
Kovaevi, Lovro 315
Kovaevi, Luka 159,304,317
Kovaevi, Muriun 67,311
Kovaevi,,Marija 2(W
Kovaevi, Marin 268
Kovaevi, Marko 44.. 192,215. 283
Kovaevi, Mariju 188,313,322-323
Kovaevi, Matija 133,233, 315
Kovaevi, Mato 92,196,319
Kovaevi. Mijo 392,319
Kovaevi, Nikola 105,188,.268,304,312
Kovaevi, Pavao 63
Kovaevi, Petar 44,.262
"
Kovaevi. Radosa 178
Kovaevi, Stjepan 47,66,279
Kovaevi, imo 149
Kovaevi, Tomo 149,315,318
Kovai, Anto 167
Kovai, Franjo 318
Kovai, Ivan 320
Kovai, Juro 300-301
Kovai. Marian 277
Kovai, Mato 283
Kovai. Mijo 82
Kovai, Stjepan 308
Kovaovi, Juraj 169
Kovaovi, Vukolia 176
Kovaiing, Marko 265
Kovi, Vueta 123
Kovinevi, Marko 195
'Kozari, Nikola 283
iKcrcloder, Matija 152
Kraiais, Gr{?>85
Kraiais, Jovo 85
Kraiai, Mato 81
Kraii, Ana 283
Krnikovi, Matija 259
Kraikovi, Malo 259
Krainovi, Franjo 279
Jrajai, Mihal 49
Krajai, 'J'oma 49
Krajai, Andrija 82
Krajai, Ivan 89
Krajai, Stjepan 216
Krajnovi, Andrija 279
Krajnovi,'Marko 279
.Krali, Filip 321
Krali. Josip 321
Krali, Mato 321
Kraljec, Jakov 320
Kraljevi, Bartol 283
Kraljevi, Franjo 283
Kraljevi, Lucija283
Kraljevi, Pavao 299

Kmmati, Filip 302

Kramari, Juro 302
Kramari, Martin 302
Kramari, Mato 302
Kramari, Pavao 302
Kramari, Petar 302
Kramari, Stanko 300
Kramari, Stjepan 302
Kranevi, Grgo 206
Kranevi, Lucija 206
Kranijeevi, Kata 212
Kravli, Jakob 320
Kreci, Bartol 37
Kreinovi, Anto 41
Krepi,Petar3l2
Kreevac, Petar 202
Kreevljakovi, Hamdija 18, 91,101, 106,
217
Krisano, Stepan 254
Kristanovi, Josip 77
Kristanovi, Juro 77
Kristanovi, Vinko TJ
Kristievi, Toma 261
Kristofor, posjednik Slatinika 226
Kriti, Juro 220
Kriti, Marko 220
Kriti, Nikola 292
Kriti, Stanislav 220
Kriti, Stjepan 220
Krito, Anto 265
Kriven ovfca, Marija 291
Krianovi, Josip 256
Krianovi, Juro 229
Krianovi, Marko 256
Krianovi, Mijo 256
Krianovi, Petar 256
Krii, Marijan 154
Krii, Vinko 154
Krnjakovi, Bla 326
Kruarovi, Josip 115
Kruhek, Milan 34
Krui, Mate 303
Kucibradi, Maro 45
Kucibradovi, Miho 45
Kucukovi, Miho 322
Kuebradi, Martin 47
Kuebradi, Nikola 47
Kuhavii, Luka 37
Kuiunduvi, Simon 254
Kujuni, Juro 202
Kujundi, Ivan 37
Kujundi, Kata 36
Kujundi, Petar 218
Kukanovi; Marin 61
Kuki, Ivan 292
Kuki, Mato 291
Kukol, Mato 305
Kuku, Tomo 283
Kuleti, Juro 118
Kuli, Juro 105
Kuli, Martin 69
Kuloilovi, Andrija, franjevac 159
Kulimi, Grgo 324
Kulundi, Nikola 283
KuJundi, Ivan 319
Kumbnvi, Andre 43
Kumbejac, Miho 43
Kumbovi, Lukas 43
Kundaki, Ivan 94
Kunii, Ivan 107
Kuni, Ivan 63
Kunii, Juro 107
Kuparovi, Anto 283
Kuparovi, Martin 283

Kuraevi, Ilija (llia) 252

Kuri, Ivan 167
Kutjakirvi, Petar 64
Kurkuti, Petar 190
Kurkutovi, Andrija 192
Kurkutovi, Marko 192
Kurkutovi, Martin 192
Kurkutovi, Matija 192
Kurkutovi, Mijo 192
Kuruc, Pavo 228
Kurukovi, Mato 283
Kurukovi, Mijo 283
Kusi, Josip 36
Kustura, Andro 46
Kunjaa, Martin 192
Kuovac, Stjepan 243
Kutnjak, Ivan 61), 62
Kuzni, Matija 216
Kvai, Ivan 247
Kvai, Martin 247
Kvaki, Ivan 247
Kyba (Giba) od Kienstelda, lohann
Ferdinand barun 26,39,43,46,53,56,91,
94, 97, 99, 101, 103, 105,108-109, 113114, 126, 130, 132, 135-136, 138, 149,
158,191, 193, 197, 200, 203, 209, 214,
222-225,227-228, 231 -232,235-236,238,
240-241, 251-252, 255, 258, 263, 267268, 272-273, 277-278, 282, 303, 307,
313-314

Lasunovi, Juro 74
Lai, imo 302
Lati, Ilija 292
Latinovi, Lovio 292
Latri, Tomo 144
Lauranovi, Milak 171
Laurovi, Ignacije 143
Lazari, Pavao 156
Lazarovi, Marijan 318
Lazi, Antun 234
Lazi, Grgo 234
Lazi, Tomo 234
Lazi, Vid 247
Lazovi, Marko 306-307
Lazovi, Martin 306-307
Leevi. imo 114
Legimi, Anto 143
Lehevi, Bla 134-135
Lehovi, Franjo 130
Lehovi, Vinko 130
Leinjak, Ivan 74
Leki,Anto 154
Leki, Jakov 324
Leki, Juro 324
Leki, Mihal 322-323
Leki, Pavao 154
Lelieni, Pava 200
Lemci, Ivan 133
Lemei, Pavao 133
Lemi, Petar 64
Leopold 1. 19,31
Leovi, Andrija 131
L
Leovi, Anto 137
Labavi, Anto 151
Leovi, Franjo 131
Labavi, Ivan 151
Leovi, Grgo 131
Labavi, Juro 151
Leovi, Josip 137
Labavi, Marin 151
Leovi, Marija 283
Labavi, Stjepan 151
Leovi, Mijo 131
Laci, Matan 112
Leovi, Stjepan 137
Lackovi, Filip 92
Leovi, imo 131
Lackovi, Ilija 92
Leovi, Tomu 131
Lackovi, Joso 90
Leskovac, Mijo 283
Lackovi, Luko 90
Lei, Lovak 126
Lncmovi, Petar 47
Leta,'Pavo 61
Lai, Luka 114
Leti, Antun 308
Lai, Matija 114
Leti, Ivan 298
Ludi, Nikola 179
Levakovi, Juro 323
Ladislav IV., hivatsko-ugarski kralj 150
Levakovi, Martin 324
Ladislav, posjednik Podvinja 276
Levordi, Mato 1 !7
Ladian, Janko 88
Lii, Ivan 284
Ladakanovi, Franjo 284
Likaj,Biiovsiri280
Laitner, Jakov 143
Liki, Radoica 177
Lakai, Ivan 218
Liki, Radoi 164
Lakato, Juro 322
Lt'ki, Vinko 156
Lakendia, Franjo 146
Lipinje, Andrija 317
Lakui, Bernard 133
Lipinje, Nikola 317
Lakui, Ilija 133
Lirak, Stjepan 292
Lali, Anto 243
Listar, Stefan 172
Lali, Juro 209
Liii, Luka 292
Lali, Martin 219
Liii, Patila 292
Lali, Mijo 219
Livi, Franjo 156
Livi, Marko 149
Lali, Pavao 219,243
Livi, Nikola 207
Lali, Petar 219
Loboovi, Matija 218
Landorovi, Stjepan 119
Loinica, Kata 283
Laniar, Pavao 64
Lodri, Vinko 144
Lapori, tipan 157
Loi, Mijo 36
Lasar, Mato 143
Lokevi, Antun 100
Lsisi, BIi 227
Loki, Tomo 100
Lasi, Toma 190
Loketi, Juro 192
Lasi, Voin-88
Luketi, Luka 192
Laso, Nikola 312
Loketi, Marin 192
Lasovi, Jakov 308
Loketi,
Marko 192
Uisovi, Tomo 308
Lastri Oevac, Filip, franjevac 22,31,264, Loketi, Mijo 100
311

Loketi, imo 192

Lui, Franjo 272
Loki, Jakov 312
Lui, Grgo 274
Loli, Mato 309
Lui, Ilija 128
I-oncar, Nikola 165
Lui, Ivan 58,274,292
Lonarevi, Anto 106
Lui, Juro 58
Lonarevi, Nikola, franjevac 228
Lui, Lucija 229
Lonarevi, Tomo 106
Lui, Luka 274
Lonari, Jakov 252
Lui, Marija 274
Lonar, llia 190
Lui, Marijan 58
Lonar, Nikola 166
Lui, Marko 64,229,274
Lonarevi, Ana 189
Lui, Martin 274
Lonarevi, Antun 102
Lui, Mihal 68
Lonarevi, Boo 100
Lui, Mijo 274
Lonarevi, Ilija 100
Lui, Nikola 58
Lonarevi, Ivan 246,286
Lui, Pavao 128
Lonarevi, Josip 73
Lui, Petar 67-68
Lonarevi, Juro 102
Lui, Tomo 58
Lonarevi, Marija 189
Ludovik (Ljudevit) Anuvinac 306
Lonarevi, Marijan 286
Ludovik II. J age lovi 15-16
Lonarevi, Matija 246
Ludvig Badenski 23
Lonarevi, Mijo 102
Lui, Matija 252
Lonarevi, Nikola 286
Lui, Mijo 79
Lonarevi, Stjepan 72
Luj XIV. 19
Lonavi, Jakov 207
Luka Soljanin (Tuzlak), franjevac 36
Lopai, Rad osi av 19-20,23,25,73,217
Lukaevi, Anto 265
Lorand, posjednik tvrave u Nijemcima 106 Lukaevi, Juro 265
I-orand, poeki upan 229
Lukaevi, Matija 265
Lorautovi, vlanik posjeda Podvrko 66
Lukaevi, Petar 265
Lotri, Mijo 144
Lukaevac, Stefan 125
Lovak, Ilija 234
Lukaevi, Anltm 300
Lovakovi. Bla 235
Lukaevi, Franjo 256
Lovakovi, Grgo 100
Lukaevi, Grgo 296
Lovakovi, Ilija 234
Lukaevi, llia 313
Lovakovi, Josip 234
Lukaevi, Ilija 246
Lovakovi, Marian 235
Lukaevi, Josip 296
Lovakovi, Matija 234
Llikaevi, Juro 295
Lovakovi, Mijo 234
Lukaevi, Marija 133
Lovi, Ivan 133
Lukaevi, Martin 68
Lovi, Lovro 133
Lukaevi, Matija 297
Lovi, Mato 272
Lukaevi, Stanislav 246
Lovi, Nikola 200
Lukai, Ivan 152
Lovrekovi, imo 297-298
Lukanovi, Vuk 68
Lovrenovi, Franjo 213
Lukai, Miho 145
Lovreti, Antun 253
Luki, Stanko 41
Lovri, Andrija 149
Luketi, Marko 47
Lovri, Antun 234
Luketi, Petar 47
Lovri, Franjo 74
Luki, Antun 110
Lovri, Ivan223,229
Luki, Bartol 283
Lovri, Janja 149
Luki, Franjo 66
Lovri, Josip 143,149
Luki, Grgo 154
Lovri, Juro 149
Luki, Ivan 34,110,133
Lovri, Luka 74,149
Luki, Josip 154
Lovri, Marin 149
Luki, Juro 66
Lovri, Martin 50,109
Luki, Marin 275
Lovri, Mili at 148
Luki, Martin 34,283
Lovri, Mijo 302
Luki, Matija 154
Lovri, Tomo 119
Luki, Mato 57
Lubeni, Jovo 85
Luki, Mijo 34,133,275
Lubii, Ivan 265
Luki, Nikola 34
Lui, Ivan 36, 156
Luki, Pavao 57
Lui, Juro47
Luki, Stjepan 34
Lui, Petar 47
Lukievi, Grga 59
Lucija, udovica 244
Lukini, Juro 318
Luci, Ivan 292
Lukinovi, Mato 119
Lui, Jeronim, franjevac, biskup 30,60,7'1, Luknji, Pavao 296
73, 93, 108,208,226,271,276
Luknji, imun 296
Luinovi, Luka 283
Luki, Augustin 41
Lui, Ambroa 274
Luki, Karlo 41
Lui, Andrija 274
Luki, Vuiceta 262
Lui, Anto 256,286
Lulagi, Nikola 64
Lui, Bartol 274
Luii, Ivan 283
Lui, Bla 274
Lunevi (Glunevi), Franjo 209
Lui, Cecilija 229
Lupi. Juro 283
Lui, uro 274
Lupi, Vilov 254

Luzti, Andrija 246

Luanac, Ivan 218
Luanac, Jela 218
Luanac, imo 219
Lui, Jakob 39
Lui, Karlo 40
Lui, Marian 38
LI
Ljubakovi, Pavao 283
Ljubi, Ivan 283
Ljubi, Juro 161
Ljubii, Mato 237
Ljuboevi, Ivan 146
M
Maarevi, Matija 192
Mai, Nikola 211
Makovi, Ivan 159
Madari, Maro 157
Madari, Matija 159
Madari Paval 157
Madari, Tomo 159
Madarevi, Juro 283
, Madarevi, Pavao 283
Maar, Martin 265
Maarevi, Ivan 110
Maarevi, Juro 110
Maarevi, Martin 192
Maarevi, Matija 110
Maarevi, Petar 247
Maarevi Stjepan 279
Madari, Miho 209
Maetinovi, Ivan 215
Magi, Auto 154
Magi, Juro 154
Magi, Matija 154
Magi, Mato 283
Magi, Mihal 157-158
Magi, Mijo 154
Magii, Kristof 283
Magisteri, Miho 81
Maguduvi, Juro 283
Maguovi, Marta 100
Mahmud-beg 78
Mahmut-aga brodski 232
Maiiv. Mari
Maister, Miloie 179
Maister, Petar 177,180
Maistorovi, Juro 82
Maistorovi, Mato 299
Majstori, Kata 202
Makanovi, Stjepan 259
Makar, Ivan de, vojni zapovjednik 180,291
Makar, Raclivoj 105
Makarevi, Maria283
Makaievi, Stjepan 74
Makari, Josip 308
Makarovi, Stjepan 64
Makarovi, Toma 165
Malai, Marko 153
Maleni, kapetan 127
MaSem, vrhovni zapovjednik straa 272
Mitleevi, German 182
Maleta, Nikola 229
Maleuk, Marija 36
Malievi, Fi!a 108
Malik, Vuk 213
Malui, Miho 196
Maijevuk, Petar 215
Maljevuk, Tomo 215
Mami, Petar 47
Manani, Vuen 122
Mandaki,BIa46

Mancli, Anto 189

Mandi, Franjo
Mandi, .Juro 137
Mandi, Marijan 58
Mandi, Mato 223
Mandi, Milio 222
Mandi, Petar 100
Mandi, Vid 247
Mandti.i. Stjepan 319
Maneuki, Franjo 283
Manoiovi, Jovica .1.95
Mamietovi, Franjo 265
Munuoli, Matija 304
Manuki, Anto 283
Maovac, Anto 243
Mara, udovica 325
Marai, Tomo 72
Maravi, Marijan,franjevac, biskup 22,73,
108, 136, 151). 208, 229, 248, 250, 271,
276, 291
Maravi, Marin 283
Mari, Filip 225
Mari, Grgo 233
Marievi, Ivan 74
Mareevi, Andre 301
Mareti, Jerman 178
Marevi, Marko 247
Mari, um (Gijura) 225
Mari, uro (Jun)) 224
Mari, Kat 225
Mari, Luka 225
Mari (Maii), Matia 227
Mari, Milio 224
Mariki, Stjepan 271)
Marinkovi, Ivan 192
/Marinkovi, Marin 192
Marinovi, Jovo 165
Marei, Miho 262
Margaliti, Mijo 291
Margareta, supruga Aleksandra Boria nd
Dieniku 245
Miirgeti, Bki 74
Miirgeti, Grgo 304
Margeti, Ivan 74,304
Margeti, Luka 304
Margeti, Marin 304
Margeti, Martin 74,219,304
Margeti, Stjepan 304
Marianevi, Anto 102
Marianevi, Kata 102
Marianevi, Luka 96
Mfirianovi, Ivan 218
Marianievi, Ilija 259
Marianievi, Lucija 259
Marianovi, Ana 264
Marianovi, Bartol 223,226
Marianovi, Franjo 247
Marianovi, Ivan 206,245,283
Marianovi. Jakov 264
-, Marianovi, Juro 223
Marianovi, Marijan 223
Marianovi, Marko 65,82
Marianovi, Mato 256
Marianovi, Mijo 223
Marianovi, Pavao 72
Marianovi, Petar 82
Marianovi, Stjepan 226
Marianovi, Stoi 262
' Marianovi, Tomo 223
Marianovi, udovica 256
Mari, Anto 92,318
Mari, Franjo 102,324
Mari, Gabrijel 229
Mari, Ivan 265

Mari, Juro 144,251

Markovi, Marin 279
Mari, Mrri 102
Markovi, Marko 47
Mari, Stoian 179
Markovi, Martin 274
Mari, Tomo 92
Markovi, Mati 262
Marievi, Ana 161
Markovi, Mato 67,274
Marievi, Andrija 317
Markovi, Martin 69
Marievi, Anto 283
Markovi. Mijo 65
Marievi, uro 268
Markovi. Mirko 16,18.2t). 33.36-37.41Marievi. Franjo 283
42. 48, 52-53, 55. 93. 96, 104, 107. 11 tiMarievi, Josip 268,283
li 2, 114-115, 129. 134. 137. 140. 212,
Marievi, Juro 207,304
217, 221, 224, 226. 229, .231, .233-235,
Marievi. Matija 161
240. 251. 254, 257. 260- 261. 265. 269.
Marievi, Mijo 283
276, 281-282, 285
Marievi, Petar 161
Markovi, Nikola 98,277,321
Marievi, Stjepan 304
Markovi, Nikula 88
Marii, Ana 228
Markovi, Ninko 83
Marii, Franjo 283
Markovi, Njegosav 120
Marii, Grgo 228
Markovi, Tadija 47
Marii, Ivan 228
Markovi, Tribun i 69,175
Marii, Marija 228
Markovi, Vugiin 171
Marii. Mato 202
Markovii, Bla 74
Marija Terezija 31,142
Markuli, Andrija 192
Marija, udovica 246,319
Markuli. Filip 35
Marija, ena Bele 1V. "150
Markuli, Petar 191-192
Marijan Dumnanin (Duvnjak), franjevac 93 Marlani, Ivan 279
Marini, Franjo 192
Maroii, Luka 41
Marini, Juro 72
Maroii, Marin 283
Marinkovi, Ivan 32!
Maroii, Filip 41
Marinkovi, Marko 218
Maroki, Tadija 106
Marinkovi, Medak 180
Marokovi, Ivan 247
Marinkovi, Miloia 169
MtiroSevi. Anto 283
Marinovi, Bla 324
Maroevi. Josip 104.110
Marinovi, Ilija 144
Maroevi, Luka 110
Marinovi, Ivan 144,292
Maroevi, Marin 161
Marinovi, Marko 324
Maroevi, Marko 110
Marinovi, Mijo 245
Maroevi. Mato 89
Marinovii, obitelj 245
Maroevi, Nikola 89,305
Marii, Andreas200
Marsogi, tipan 277
Maijanovi, Franjo 72
Mari, Jeronim 308
Maijanovi, Luka 13
Marta! i, Marian 105
Maijanovi, Mato 69
Martek, .(urica 118
Markanovi, Kata 292
Marti, Fraticiska 252
Markanovi, Mntijii 308
Marti. Ivan 50
Markelevi, Juri) 36
Marti, Stjepan 50
Markelevi, Marko 36
Martin iz Garanti, franjevac 250
Marketi, Franjo 218
Martinaevi, Anto 98
Marketi, Mijo 218
Mnrtitievi, Ivan 283
Marketi, Nikola 219
Marti nevi, Tomo 297
Marketi, imo 219
Martin kov L, Mijo 64
-Miirki, Franjo 25)
Martinovi, uro 43
Marko iz Modrice, franjevac 227
Martinovi, Franjo 44
Markoti, Franji) 283
Martimivi, Grgo 65,308
Markoti. Luka 283
Martinovi, Ilija 216.283.297
Markoti, Malo 283
Martinovi, Iva 291
Markoti, Miho 132
Martinovi, Ivan 64
Markoti, Mijo 283
Martinovi, Josip 66
Markoti, Stjepan 259,283
Martinovi, Juro 43-44
Markoti, Tomo 283
Martinovi, Kata 218
Markovac, Bla 75
Martinovi, Luka 46
Markovac, Franjo 75- 76
Martinovi, Marko 64,259,297
Markovac, Ivan 75
Martinovi. Matija 218
Markpvac, Luka75
Martinovi, Mato 319
Markovac, Marian 75
Martinovi, Nikola 66
Markovac, Relja 121
Martinovi, Petar 258
Markovi, Ana 47
Martinovi, Stjepan 44
Markovi, Andria 105
Martinovi. Vito 207
Markovi, Andrija 98
Martinovi-Zingari, Luka 152
Markovi, Blagoia 175
Martokovi, Filip 58
Markovi, uro 274
Martokovi, Marko 58
Markovi, Franjo 271,274
Martokovi, Nikola 58
Markovi, Gregorije 165
Maraovac, Miho 75
Markovi, Grgo 283,308
Marzig. Marko 37
Markovi, Ilija 321
Maali, Ana 283
Markovi, Luka 274
Mai, Juro 308

Mai. Toma 307

Mani), Luka 296
Manica, Matija 296
Mutuevi, Marin 268
Matakovi, Anto 283
Matakovi, uro 138
Matakovi, Franjo 138,300
Matakovi, Josef 108
Matakovi, Lovro 140
Matakovi, Luka 291
Matakovi, Mato 110
Matakovi, Mijo 140
Matakovi, Nikola 140
Matakovi, Petar 110
Matakovi, tivo 138
Matakovi, Vinko 109
Mataui, Grga 266
Mutani, Grga 78
Matanovi, Andrija 268
Matanovi, Grgo 297
Matanovi, Ivan 299
Matanovi, Josip 249
Matanovi, Manda 206
Matanovi, Martin 109,219
Matanovi, Matija 291
Matanovi, Nikola 292
Matanovi, Stjepan 109, 268,292
Matasovi, Ivan 313
Matasovi, Martin 313
Matai, Mihal 221-222
Mate, Stepan 312
Matehaevi, Josip 292
Matekovi, Mato 64
Mateli, Antun 149
Matelovi, Ivan 50
Matelovi, Stanislav 50
Ma tepa n in (Ma tei i n in);, Tomo 125-126
Mati, Toma, sin 325
Matiani, Luka 283
Matiani, Mato 283
Marianovi, Anto 283
Matia&ic, Mijo 119
Matiaevi, Ivan 319
Matiaevi. Kata 283
Matiaevi, Marian 196
Matiaevi, Marija 119
Matiaevii Marko 189
MatJjievi, Martin 189.
Matiaevi. Mijo 74
Matia.ovi, imo 279
Malii.Grgo 219
Matii, Malija 219
Mati, Bartol 133
Mati, Bia 65
Mari, uro 194
Mati, Franjo 72
Mati, Ivan 69
Mati, Jeremija 208
Mati, Luka 194
Mati, Marija 208
Mati, Marin 307
Mati, Marko 308
Mati, Miho 262
Mati, Mijo 72
Mati, Pavao 208
Mati, Stjepan, franjevac 159
Mati, Tomo 66
Mati, Vinko 69
Matievi, Augustin 41
Matievi, Bartol 41,131
Matievi. Demelar 153
Matievi, Grga 39
Matievi, Ivan 41,153
Matievi, Luka 143, 153

Matievi, Marko 40,153

Matievi, Mihael 38
Matievi, Mijo 69,131,153
Matievi. Nikola 153
Matievi (Matievi), Paval 67-68
Matievac, Matija 315
Malievac, Pavao 315
Matievi, Anto 317
Matievi, Bla 318
Matievi, Ilija 247
Matievi, Ivan 145, 357
Matievi, Juro 69,247
Matievi, Luka 106
Matievi, Marin 362
Matievi, Martin 317
Matievi, Matija 308
Matievi, Mato 308
Matievi. Mijo 206,247
Matievi, Nikola 205, 261
Matievi, Pavao 237
Matija iz Kobaa,franjevac 287
Matija Korvin 67,240,248,300
Matija, Bla 211
Matiki, Ivan 292
Matinovi, Mijo 218
Matieviv. Matievi
Matii, Mato 144
Matii, Nikola 215
Matkovi, Anto 37, 64
Matkovi, Antun 279
Matkovi, Bla 234
Matkovi, Franjo 227
Matkovi, Luka 47
Matkovi, Mijo 64,234
Matkovi, Tomo 234
Matkovii, obitelj 234
Mato iz Naica, franjevac 93
Matokovi, Andrija 218,259
Matokovi, Ivan 47
Matokovi, Jakov 259
Matokovi, Josip 302
Matokovi, Marijan 302
Matokovi, Matija 292
Matokovi, Mato 302
Matokovi, Mijo 302
Matokovi, Petar 302
Matolovi, Jela 218
Matolovi, imo 219
Matolkovi, Grgo 218
Matolkovi. Jela 218
Malolovi, Juro 42
Ma loa, Minko 81
Matoovi, Juro 218
Matoevi. Abraham3i5
Matoevi, Anto 128
Matoevi, Filip 69
Matoevi, Franjo 69
Matoevi, Ivan 47,84
Matoevi; Josip 69
Matoevi, Marko 317
Matoevi, Martin 299
Matoevi, Matija 72,317
Matoevi, Mato 119
Matoevi, Nikola 69,264
Matoevi, Pavao 84
Matoevi, Stanislav 72
Matoevi, Tomas 88
Matoevi. Tomo 315
Matai, Josip 230
Matoi, Juro 230
Matoi, Marili 79
Matoi Matija 79
Matoovi, Anto 128
Matoovi, Bernard 128

Matoovi, Franjo 315

Matoovi, llia 262
Matoovi, Ivan 128
Matoovi, Joakim 315
Matoovi, Juro 315
Matoovi, Lovro 230
Matoovi, Marko 315
Matoovi, Mato 279
Matoovi, Tomo 230
Matovi, Miho 39
Matuni, Juro 292
Mauraka, Jakov 215
Maurovi, kapetan 150
Mnuvrovi, Josip 159
Mazalovi, Malo 90
Miizalovi, Nikola 90
Mazifiiovic, Frandska 92
Mazilin v. Muztilin
Maziiin. Gruhea 167
Mazkuii, Mato 90
<
Mazukovi, Marko 301)
Maarevi, Tadija 283
Maenovi, Ivan 114
Mauran, Ive 11, 17, 19-20, 23-27, 34, 36,
38, 40, 42, 45, 48, 52-53, 55-56, 60, 64,
66-67, 70-7!, 75. 77-78, 81, 83-84. 88, 90,
93, 96, 98, 100, 103, 105, 108, 110, 112,
117, 120. 122-123, 125, 127, 129. 132,
134, 138, 141, 144-145, 148. 152, 156,
160, 164, 167, 172-173, 175, 177, 182183, 189-190, 193, 195, 199, 202, 207208, 212, 216, 221, 224, 227, 231, 233.
235, 237, 240, 242, 246, 250-251, 254,
257, 261, 269, 271, 277, 294-295, 300,
302, 305-306, 309-311, 317, 319-320,
322, 325-326, 328-330
Melak, Radivoi 85
Medari, Anto 283
Medari, Jakov 283
Medi, Antun 229
Medi, Bartol 229
Mcdi, llia 303 '
Medi, Ivan 229
Medi, Juro 229
Medi, Mato 283
Medi, Petar 229
Medunovi, Mato 327
Medunovi, Mihalj 327
Mehmed Elmas-piia 19
Mehmed II. 28.32
Mehmed VI. 15
Mehmed (JVlebmet-aga, Mohamet-beg),
brodski .spahija 95,127.. 191
Mek'i, Ivan 152
Meleoviz, German 184
Meni, Anto 37
Merdanovi, Sivko 179
Merkovi, Nikola 58
Merkovi, Toma 58
Mei'i, imun 66
Meserovi, Stevo 39
Mei, Bla 262
Miakovi, Mato 324
Miali, Josip 64
Miatovi, Toma 313
Mievi, Ivan 211
Miaevi, Ivan 299
Mieti, Ivan 324
Miievi, llia 124
Mili, Mijo 324
Midrovinee, Ninko 157
Mieevi, Ivan 146
Mieevi, Marko 146
Mieevi, Mato 146

Mieevi, Petar 146

Migi, Petar 46
Mihai, Mato 218
Mihaevi, Gigo 152
Mihailovi, Grgo 258
Mihailovi, Petar 179
Mihalevi, Franjo 231
Mihali, Ivan 66
Mihali, Mato 66
Mihali, Stepan 213
Mihalini, Luka 74
Miiialinovi, Uija 21S
Mihalovi, Anton 254
Mihalovi. Martin 317
Mihaljevi, Anto 144
Mihaljevi, Jakov 292
Mihaljevi, Josip 74
Mihaljevi, Juro 144,292
Mihaljevi, Matija 74
Mihaljni, Juro 74
Mihaljovi, Juro 37
Mihatovi, Ivan 319
Mihutovi, Nikola 283
Mihi, Ahnhnm 313
Mihi, Baria 127
Mihi, Filip 304
Mihi, Grgo 128
Mihi, Ivan 128
Mihi, Josip 72
Mihi, Josip, franjevac 230
Mihi, Juro 67,128
Mihi, Karlo 128
Mihi, Luka 128
Mihi, Marijan 128
Mihi, Marin 304
Mihi, Marko 126
Mihi, Matija 128
Mihi, Matu 128
Mihi, Petar 128
Mihi, Stepan 126
Mihi, Stifan 81
Mihia, Jaka 126
Mihokovi, Radovan 182
Mihokovi, Vuiko 182
Mihoevi, Matija 292
Mii, Mato 110
Mii, Nikola 142
Mii, Petar 142
Mijaljevi, liija 264
Mijaljevi, Janja 264
Mijaljevi, Petar 264
Mijatovi, Luija 265
Mijo Poeanin, franjevac 63
Mijoilovi, Ilija 259
Mijoilovi, Matija 259
Mikai, Anto 292
Mikai, Mijo 211
Mikajevi, Marko 34
Mikajevi, Matija 34
Mikali, Ivan 262
Mikanovi, Filip 66
Mikevi, Luka, sveenik 264
Mikendi, Marko 41
Mikendi, Mijo 41
Mikei, Bernardin 265
Mikei, Lucija 265
Mikei, Lukas 261,263
Mikei, Marko 265
Mikei, Martin 261
Mikei, Nikola 265
Mikei, Paval 262
Mikei, Tomo 261
Mikevi, Anusfctzija 297
Mikevi, Marko 297

Milaovac, Pavao 202

Milekovi, Malija 119
Milekovi, Petar 245
Mileukovi, Mili 182
Mileevi, Petar 193
Mileti, Grgo 156
Mileti, Matija 156
Mileti, Miladin 176
Mileti, Mili 96-97
Mileti, Stefan 172
Milevi, Antun 102
Milevi, Grga 38
Milevi, Ilia 200
Milevi, Marin 102
Milevi. Malija 102
Mili. Antun 268
Mili, Filip 98
Mili. Franjo 266
Mili. Grgo 259
Mili. Jovica 169
Mili. Kata 259
Mili, Margarita 159
Mili, Mato 258
Mili, Miho 209
Mili, Stanko 142
Mili, Stjepan 259
Mili, Vaso 85-86,123
Miliniv. Nikoli
Milini, Mili 84
Milinkovi, Andrija 149
Milinkovi, Augustin 149
Milinkovi, Juro 215
Milinkovi, Mihailo 148
Milinovi, Grubea 81
Milinovi, Juro 283
Milinovi, Mihalo 182
Miliovi, Milivoi 172
Milinovi, Radivoj 117
Militi. Miat 178
Militi,Stania 168
Milivoi, tipati 178
Milivojevic, Mihal 184
Milkovi, Anton 203
Milkovi, Josip 265
Milkovi, Mato 203
Miloovi, Anton 166
Miloevi (Miloiis), Jovo (Jovan) 84-85
Milosolevi, Bogo 180
Miloevi, Anto 286
Miloevi, Bla 270
Miloevi, Ivan 202,286,318
Miloevi, Janko 141
Miloevi, Jela 35
Mikuli, Aleksandar, zagrehaki biskup 19,22 Miloevi, Marko 231
Mikuli, Bksgoic 121
Miloevi, Pavao 287
Mikuli, Janko 123
Miloevi, Tomo 35, 143
Mikuli, Mijo 305
Miloi, Ivan 45.230
Mikuli, Stefan 125
Miloevi, Andrsus 2(X)
Mikuli, Stjepan 305
Miloovi, Matija 35
Mikuli, imo 305
Milusiianin, Nikola 272
Milainovi, Jakob 106
Miljevi, Ilija, kapetan 143
Milake, obitelj 245
Miokovi, Vuiko 182
Milakovi, Juro 305
Mirkovi, Ana 204
Milakovi, Martin 305
Mirkovi, Anto 140,204
Mitankovi, Luka 88
Mirkovi, Bla 138
Milaiikovi, ivko 182
Mirkovi, Bogdan 142
Milanovi, Janko 123
Mirkovi, BogiJ 79
Milanovi, Jain 172
Mirkovi, Despot 186
Milanovi, Miat 168
Mirkovi, uro 138
Milanovi, Tomo 267
Mirkovi, Filip 140
Milanovi, Vukomir 178
Mirkovi, Franjo 131
Milain, Mijo 215
Mirkovi, Ivan 60,204
Milainovi, Anto 225
Mirkovi, Kata 140
Milainovi, Matija 225
Mirkovi, Lovro 34
Mikevi, Stepo 39
Miki, Andrija 161
Miki, Antun 58
Miki, Bartol 41,107
Miki, Franjo 41,267,303
Miki, Grgo 148
Miki, Iva 41
Miki, Ivan 41,268,302
Miki, Josip 161
Miki. Juro 305
Miki, Karlo 268
Miki, Luka 161,292
Miki, Marijan 149
Miki, Marko 96,161
Miki, Martin 41
Miki, Matija 305
Miki, Mato 41,143
Miki, Nikola 304
Miki. Radiak 178
Miki, Stanislav 41
Miki, Tomo 268
Mikii, Jakov 218
Mikini, Andrija 310
Mikini, Franjo 310
Mikini, Jakov 310
Mikini, Marin 310
Mikini, Mijo 310
Mikini, Petar 310
Mikievi, Grgo 305
Miklenevi, Andrija 315
Miklenevi, Boo 315
Miklenevi, Marko 315
Mikienevi, Matija 315
Miklenevi, Mijo 315
Miklenevi, Tomo 315
Mikli, Jakov 74
Mikli, Juro 74
Miktoevi, Grgo 312
Mikloi,Grgo 311
Mikloovi, Petar 311
Mikoevi, Ivan 305
Mikoevi, Martin 305
Mikolevi, Jakob 203
Mikolevi, Matija 204
Mikolevi v. Nikolevi
Mikolevi, Andrija 139
Mikolevi, Anto'l39,324
Mikolevi, Grgo 302
Mikolevi, Ivan 139
Mikolevi, Mato 302
Mikoevac, Mijo 270
Mikovi, Andria 68
Mikovi, Pava 294

Mirkovi, Marijan 35
Mirkovi, Marin 204
Mirkovi, Marko 204
Mirkovi, Matija 140
Mirkovi, Mijo 35
Mirkovi, Nikola 35,139
Mirkovi, .Radom ir 117
Mirkovi, Slavko 13
Mirkovi, tivo 13$
Mirkovi, Stjepan 34- 35
Mirkovi, imo 92
Mirkovi. Toma 61
Mirkovi, Tomo 35
Mirosevi,.Marko 23.1
Miroslavi, Kost LI i in 168
Miroslavi, Tadia 85
Mirosolovi, Radi 184
Miroovi, Anto 232
Miroovi, Bernard 232
Miroovi, Juro 232
Miroovi, Mijo 232
Mirtovi, Stjepan 188
.Misarovi, Starac 327
Misienovi, Jovjca 1S6
Mislovi, Mihalio 168
Misuri, Marko 326
Mii, Jela 72
Mikatovi, Franjo 64
Mikelevi, Bla 205
Mikelevi, Grgo 205
Mikiri, Marian 325
Mikovi, Franjo 156
Mikovi, Marko 144
Mikovi, Martin 156
Mikovi, Mato 268
Mikovi, Mijo 74
Milevi, Juraj '168
Mitrovi, Jovica 172
Mitrovi, Vasil 174
Mitrovi, Anto 74
Mitrovi, Blagaj 172
Mitrovi, Dragoia 172
Mitrovi, Ivan 256
Mitrovi, Josip 288
Mitrovi, Marija 218
Mitrovi, Marijan 218
Mitrovi, Marin 256
Mitrovi, Matija.2'18
Mitrovi, Mato 256
Mitrovi, Mijo 211
' Mitrovi, Toma 254-255
Mitrovi, Tomo 219
Milenovi, Stanivuk 46
Miolevi, Mijo 324
Mladinovi, Tomo 160
Mladenovi, Vukuiia 124
Mlievi, Ivan 211
Mliavi, Mijo 211
Mliovi, Juro 211
Mlinar, uro 258
Miinari, Andrija 229
Mlinari, Lconard 206
Miinari, Stjepan 229
Moaanin, Nenacl 17
Monduin, Ivan 66
Moni. Tomo 302
Mori, Marko 58
Moskov 21
Motavii, Tomo 211
Motoevi, Marko 69
Mrai, Martin 71
Mrazovi, Mijo 208
Mrievi, Andreas 300
Mudrilovi, Juro 156

Mu drini, Tomo 299

Mugcarevi, Juro 298
Mulih, Juraj 109
Miiiier, kartograf 33,36,38
Mumi. Grgo 198
Mumi, Josip 198
Mumi. Marko 198
Muni, Nikola 195
Muni, imon 195,197
Muravi, Jakov 283
Mustafali. 19
Mustaj-beg Orahovanin 304
Mui, Marin 305
Mutavi, Ivan 286
Mutefeli, Marko 283
Mutnjakovi, Franjo 292
Mutnjakovi, Ivan 292
Muzakovi, Mato 302
Muzulin (Mazijjn), Giubisa 169
Muiakovj. Miju 319
N
N;tgy, JUidisiav 62
Narani, Lucija 283
Narani, Mijo 283
Nauianin, Tadia 2W
Neaki, Ostoia 85
Nedui, Anto 208
Neliran, Marin 200
Neganovaki, Ladislav 296
Nekei, Nikola 196
Nekei, Marko 196
Neksi, Jovan 178
Neki, Mirko 178
Neiva, Marko Kakcej 280
Nesirouovi, Lovren 38
Netigovi, Andrija 63
Nezi, Anto 292
Nezi, Juro 292
Nezi, Mijo 292
Neia, Jure 218
Niki, Tadija 287
Niki, Vid 287
Nikii, Ivan 218
Nikii, Klara 218
Nikii, Mijo 218
Nikii, Toma 219
Nikola, unuk Bcrisiava izDuhovika 226
Nikolevi, Marko 246
Nikoli. Antun 273
Nikoli, Augustin 273
Nikofi, uro 273
Nikoli (Mifini), Filip 303
Nikoli, Josip 273
Nikoli, Marko 226
Nikoli. Mato 272
Nikoli, Mijo 274
Nikoli, .Petar, franjevac 93,152, .208,.227,
246, 277
Nikoli, Teodor 177
Nikolevi (Mikolevi). Juro 138
Nikuli, Bozo 168
Nikuli, Janko 122
Nikuli, Stepan 183
Nimkovi, Grgo 156
Ninkovi, Augustin 283
Ninkovi, l-Vanjo 283
Ninkovi, Gruin 183
Ninkovi. Marin 283
Ninkovi, Marko 94
Ninkovi, Stepan 200
Nii, Marijan 218
Nii, Mato 218
No, Matija 283

Nogi, Marijan 302

Novak, Luka 69
Novakovi, Matija 215
Novaiia, Ivan 315
Novali, Augusti 288
Novali, Martin 286
Novali, Pavao 286
Novovi, Vueta 85
Novoselac, Bla 294- 295
Novaseli. Filip 325
Navoselovi, Ivan 133
Novosetovi, Marin 133
Novosciovi, Mijo 133
Novoselovi,.Stepan 325
Novoseljac, Antun 298
NJ
Njirkovi, Racloa 67
O
Oberstarovj, Ana 207
Obetrki, Petar 270
Oblakovi, Ana 283
Obojevi, Ivan 218
Obojevi, Matija 218
Obrais, Juria 88
Obradovi, Stoi 179
Obterki, Mijo 270
Odalovi. Auto 275
Odobai, Josip .106
Odol (Oclolja), sin Boria 229,247
Odi, Grgo 40
Odi, Marija 283
Odi, Stjepan 283
Odi, Tomo 41
Oi, Marijan 154
Oi, Pavao 154
Oi, imo 154
Ognanovi, Bartol 125
Ognanovi, Ivan 124
Ogrami Olovi, Nikola, franjevac, biskup
23,25,73,75-76, t08
Ograevi, Grgo 151
Ograevi, Josip 151
Ograevi, Matija 151
Olioli, Franjo 72
Okovanovi, Ivan 47
Okovanovi, J akov 47
05mayer, Emerik 64
Oloevi. Mato 283
Oloilevi. Nikola 200
Olojevi, Stjepan 34
Olosari, Milio 195
Omeii, hrodski spahija 54
Onipuzi, Juro 143
Opaar, Mijo 36
Opaevi, Josip,franjevac 228
Opat, Ivan 82
Oraanovi, Andrija 212
Oraanovi, Marko,.franjevac J59
Orai, Ivan 283
Orban Kljai, Miat 34
Ori, Nikola 283
Ordani, Anto 64
Orei, Juro 119
Orei, Kata 119
Orgi, Luka 232
Orii, Martin 119
OrLkovi, Bogdan 152
Orikovi, Lovro 152
Orli, Kata 283
Orlovi, Luka 256
Oroz, Bartol 283
Orozovi, Bartol 39

Orozovi, Ivan 34
Orozovi, Marko 247
Orozovi, Martin 41
Orozovi, Malo 283
Orozovi, Mijo 247
Orozovi, Petar 34
Oroli. Dominko 126
Oruli, Grgo 247
Oroli, Marko 247
Gsinjmiin, Martin 104
Osinjanm, Petar 94
Osmun 15
Osmorica, Marki 200
Osmerica, Mato 202
Osmericii, Stjepan 202
Ostariimin, Nikola 208
Osli. Anto 152
Ostnanin, Marko 202
Ofitoi, Nikolu 266
Ostoii, Andrija 198
Ostoii. Ilija 198
Ostoii. Petar 198
Ostoii, Tomo 288
Ostoi, Anto 47
Ostoi, Damian 199
Ostoi, Itia 261
Ostoi. Ilija 47
Ostoi, Ivan 283
Ostoi, Muksim 4fi
Ostoii, Stjepan 288
Ostoji, Jakov 195
Ostoji, Luka 198
Ostovi, Ivan 215
Ostovi, Josip 215
Ostoi de Giletinei, Nikola 67
Ostraanin, Jakov 208
Ostiaiinin, Tomo 208
Oiakovi, Mato 321
Oiakovi, Nikola 321
Oikovi, Martin 292
Ovnievi, Anto 288
Ovnievi, Stjepan 288
Ozeren, Andrija 59
Ozkendani, Rodan 168
P
Pai, Nikola 265
Paft, Vinko 297
Paidi, Agata 324
Paidi, Petronila 324
Pukotina, pleme 245
Palai, Juro 104
Paldakovi, Ivan 48
Pulekovi, Josip 63
Palenka, Martin 254
Pali, Anto 247
Palikui, Jakov 284
Palikui, Marija 284
Palkovi, Mari 209
Pulkovi, Nikola 166
Paljeevi, J uro 265
Panis, Mato 85
Pandi, Pavo 196
Pandurevi, Nikola 265
Panduri, Anto 243
Panduri, Augustin 241
Panduri, Bernardin 215
Panduri, Bla 240
Panduri. Franjo 241
Panduri, Grgo 240
Panduri, Ilija 241,244
Panduri, Ivan 241,244
Panduri, Juro 241
Panduri, Luka 214

Panduri, Marija 245

Panduri, Marko 241
Panduri, Stjepan 59
Pandi, Buzilije 30,108,271
Panteli, Nikola 292
Pupazovi, Franjo 256
Papazovi, Josip 256
Papazovi, Marin 256
Papazovi, Matija 256
Papazovi, Mato 256
Papazovi, Miho 254
Papiizovi, Pavao 256
Papazovi, udovica 256
Papi', Ivan 64
Papratovi, Anto 128
Papratovi, Marijan 128
Paprei, Matan 126
Paradikovi, Augustin 284
Parugikovi, Petar 288
Paropovi, Bartol 264
Pasuti, Juro 211
Pai brodski 278
Pai, Ferat(Ferhat), spahija295,301,321,323
Pai, Hai, spuhija 325
Pai, Ivan 321
Pai, Pilak 243
Paoni, Anto 247
Palai, Marian 196
Patkovi, Ivan 283
Patkovi, Luka 292
Paukovi, Bla 297
Paukovi, Franjo 220
Paukovi, Grgo 167
Paukovi, Ivan 297
Paukovi, Mijo 220
Paukovi, ivko 188
Paulenovi, Jela 202
Paulenovi, Kata 202
Paulievi, Grga 290
Pauli, Ivan 110
Pauiinac, Ivan 202
Paulovi, Evu 268
Paulovi, Ilija 244
Paulovi, Marijan 218
Paulovi, Mijo 283
Paulovi, Radak 171
Paulovi, Vukoie 171
Paulji, Franjo 98
Paulji, Josip 265
Pauri, Antun 64
Pauri, Marko 61
Pauevi, Josip 159
Pauevi, Matija 159
Pavao, plemiu Orihovcu 212
Pavao, sin Benedikta od emeka 70
Pavich, Emericus 291,301
Pavii, Stjepan 49,51, 53, 64, 79-81, 8384, 92-93, 96, 100, 102, 111, 116-117,
120, 122, 125, 144, 151, 156, 163, 167,
170, 173, 177, 189, 207-208, 211-212,
215, 217, 244, 253, 259, 265, 269-270,
279, 286-287, 299, 305-306, 308, 318319, 322
Pavi, Demeter 161
Pavi, Emerik 31
Pavi, Filip 161
Pavi, Franjo 308,321
Pavi, Ilija 202
Pavi, Ivan 202,206,216
Pavi, Jakov 47
Pavi, Juro 308
Pavi. Lucija 292
Pavi, Luka 298
Pavi, Marija 34

Pavi, Mirko 185

Pavi, Martin 34
Pavi, Matija 206
Pitvi, Muto 245
Pavi, Pavao 216
Pavii, obitelj 245
Pavii, Grga 266
Pavii, Mutija 284
Pavievi, Murko 89
Pavii, Franjo 292
Pavii, Mutija 275
Pavlevi, Franjo 261
Puvlevi, Ivan 261
Pavlevi, Miho 262
Pavli, Vidak45
Pavlinovi, Pavo 199
Puv1o,uvo43
Pavlovi, Janko 185
Pavlovi, Luku 79
Pavlovi, Marin 284
Pavlovi, Murko 96
Pavlovi, Matija 305
Pavlovi, Petar 261
Pavlovi, Toma 242
Pavlovi, Tomo 284
Pavlovi, Vid 305
Pavoevi, Filip 268
Pavoevi, Franjo 268
Pavukovi, Mijo 42
Pavui, Ivan 292
Pavui, Petar 292
Paxy, Ivan 58
Peakovi, Grgo 292
Peakovi, Jakov 299
Peakovi, Martin 321
Pecikovi, Marian 262
Peurli, Ivan 48
Pei, Ivan 74
Peie, Matan 196
Pei, Pavuo 74
Peiani, Grgo 58
Peianoviv. Prianovi
Pei, Franjo 156
Pei, Iva 110
Pei, Josip 196
Pei, Marko 255
Pei, Martin 137
Pei, Mato 137,317
Pei, Mijo 324
Pei, Stanislav 66
Peii, Stjepan 202
Pejaevi, Marko 22
Pejakovi, Ivan 98
Pejakovi, Stjepan 152
Peji, Jakov 259
Pejii, Ivan 291
Peki, Luka 156,291
Pelanovi, Anto 284
Pelanovi, Ivun 283
Pelanovi, Matija 284
Pelanovi, Stjepan 268,284
Pelenki, Matija 256
Pelidija.Enes 20-21,201
Pelivan; Stjepan 244
Pendi, Ivan 219
Pendi, Mijo 218
Peni, Ivan 292
Pensovrag, Marko 255
Perakovi, Ivan 111
Peraii, Petar 259
Peraii, Marijan 259
Peraki, Ivan 279
Peraki, Josip 279
Peraki, Juro 279

Peraki, Magdalena 279

Peraki, Marin 279
Peraki, Pavao 239
Perakovi, Grgo 277
Perakovi, Marko 111
Perai, Bartol 256
Perai, Marin 256
Peri,Stjepan 219
Perevi, Andrija 315
Perevi, Jvan 315
Perevi, Martin 310
Perevi, Miat 325
Perevi, Mijo 310,315
Perevi, Petar 310
Perevi, Stanko 310
Perevi, Toma 325
Perili, Stepan 325
Perovi, Andria 78
Perek, Franjo 119
Perekovi, Juro 119
Perenevi, Bartol 262
Perenevi, Miho 196
Perenovi, Lazo 168
Perger, Jakov 270
Perger, Matija 284
Pergi,Ilija 296 .
Periauovi, Matija 284
Peri, Martin 37
Perievi, Stevo (Ferievi, tefan) 227
Perizovi, Josip 317
Perki, Ivan 223
Perkoli, Grgo 64
Permon, Josip 256
Perojevi, Marko 18
Perosovi, Marko 64
Perretta, in, 282
Peri, Anto 218
Peruevi, Andrija 286
Perut, Mato 322
Pesi, Ivan 218
Pesi, Stjepan 219
Pe.su tovi, Augustin 44
Pei, Andrija 218
Pei, Lovro 218
Pei, Martin 218
Pekovi, Grgo 292
Peteli, Anto 92
Peteli, Martin 92
Peteli, Tomo 92
Petak, Filip 283
Petakovi, Marko 226
Petani, Juro 321
Petani, Martin 321
Petani, Mato 321
Petani, Petar 320-321
Petkovi, Grgo 284
Petkovi, Josip 149
Petkovi, Juro 149
Petkovi, Manda 34
Petkovi, Novak 83
Petkovi, Stanivuk 178
Petkovi, imo 34
Petlebert, Bono 196
Petoi, Andrija 297
Petoi, Filip 298
Petoi, Ivan 298
Petoi, Josip 297
Petoi, Nikola 297
Petraktjvi, Franjo 38
Petrakovi, Mariti 275
Petrakovi, Stjepan. 140,276
Petranevi, Andrija 283
Petra, Ana Marija 63
Petra, Josip 63

Petra (Petrasch), Maksimilijan, pukovnik

20, 27,63
Petraevi, Josip 315
Petraevi, Marin 315
Petraevi, Petar 315
Petrai, Anto 82
Petrievi, Grgo 188
Petri, Josip 34
Petri, Mijo 34
Petrievi, Anto 161,317
Petrievi, Filip 310
Petrievi, Franjo 161
Petrievi, Ilija 310
Petrievi, Ivan 64,161,310
Petrievi, Juro 247,310
Petrievi, Matija 82,292,310
Petrievi, Mijo 82,310
Petrievi, Petar 310
Petrievi, imo 310
Petrievi, Tomo 317
Petriki, Ivan 317
Petrinovi, Iva 36
Petrinovi, Lucija 265
Petrovi, Anto 79
Petrovi, Antun 79,256
Petrovi, Bartol 105
Petrovi, Boo 79,225,247
Petrovi, Franjo 107,223
Petrovi, Grgo 276
Petrovi, Ilia 105
Petrovi, Ilija 107
Petrovi, Ivan 64,98,247
Petrovi, Jeronim 79
Petrovi, Josip 133
Petrovi, Luka 52
Petrovi, Maksim 117
Petrovi, Marija 292
Petrovi, Marin 52
Petrovi, Marko 79,100,189
Petrovi, Martin 74,78
Petrovi, Matija 55,79,275
Petrovi, Mato 106
Petrovi, Mijo 52,107
Petrovi, Nikola 56,79,305
Petrovi, obitelj u Starom Topolju 79
Petrovi, Pavao 324
Petrovi, Sava 169
Petrovi, Stjepan 247
Petrovi, Tadija 55
Petrovi, Vinko 79
Petrui, Antun 66
Petrui. Ivan 46
Petrui, Marko 256
Petuada, Pavao 232
Petvadi, Andrija 283
Petvadi, Tomo 284
Pezo, Mato 292
Piani, Mata 272
Piani, Kata 284
Pievalovi, Juro 247
Pikler, Josip 143
Piliiizanovi, Antun 247
Filipovi, Petar 47
Piluianin, Stoiak 196
Piljakovi, Matija 265
Piljakovi, Pavao 265
Pinoti, Mijo 302
Pio II., papa 18
Pipalovi, Bla 167
Pipalovi, Ilia 166
Pipalovi, Ivan 167
Pipalovi, Marko 167
Pipalovi, Nikola 167
Pipanovi, Ilia 164

Pirizovi, Juro 317

Pissesinler, Ivan 143
Pikar, Mijo 284
Pikorac, Tomo 119
Pioni, Matija 72
Pioni, Nikola 72
Pitlovi, Franjo 137
Pitlovi, Ivan 137
Pitlovi, Marko 137
Pitlovi, Mijo 137
Plai, Juro 215
Plai, Marko 215
Plaevi, Antol 98
Plaevi, Juro 98
Plaevi, Marian 98-99
Plaevi, Miho 98-99
Plaudekovi, Luka 296
Plei, Franjo 284
Pliava, Luka 45
Pliveli, Grgo 284
Pluci, Luka 252
Poceni, imo 159
Pocmja, Mijo 284
Pouvi, Ivan 241
Podravac, Matija 34
Podri, imo 302
Podvinjski, Petar 276
Podvrki, plemika obitelj 65
Pogadi. Anton 237-238
Pogadi, Juro 237
Pogusi. Ilia 197
Poka, Mihal 118
Pokraiac, Vukoman 117
Polian, Ivan 284
Poli, Juro 92
Poli, Luka 92
Poli, Martin 74,92
Poli, Mijo 92
Polini, Nikola 220
Poljac, Franjo 152
Poljac, Josip 152
Poljac, Marko 152
Ponadi, Juro 56
Poparovi, Marko 61
Popevi, Juro 308
Popevi, Mijo 308
Popi, Jakov 256
Popi, Juro 72
Poplaen, Marko 212
Poplainovi, Grgo 215
Popovi, German 182
Popovi, Kostadin 46
Popovi, Mato 302
Popovi, Stoian 85
Popranovi, Jovica 183
Pori, Mijo 37
Porobevi, Andrija 72
Posavac, Andrija 119
Posavac, Marko 213
Posavac, Tomo 219
Posavac, Matija 241
iPoti, tipan 61
Potrovi, Marian 81
Poznanoviz, Joviz 186
Praegeovac, Ninko 172
Pniekovsanec, Marko 176
Prakaturi, Bartol 274
Prakaturi, Marijan 274
Prakaturi, Mato 274
Prakolovac, Miho 83
Prani, Miho 262
Pranje, Miho 135
Praski,Juro37
Praevi, Tomo 219

Predragovi, Zmedar 179

Prekoseii, Stojan 180
Prezimenovi, Magda 14(1
Prianovi (Peianovi), Nikola 193
Prievi, Juro 292
Prievi, Stjepan 292
Pri, Miuisav 165
Pridvorci, Bartol 3(X)
Prihi, Brnak 266
Prikosavec, Boo 166
Primir, Franjo 94
Primiti, Lovio 96
Prioevi, Anto 291
Pristoiak, Marko 195
Prizni, Stjepan 268
Puin, eii 150
Pudmirovi, Subota 165
Pulekovi, Juro 37
Puli, Grgo 149
Puli, Mijo 149
Pumikuvi, Josm 213
Pupi, Juro 284
Puntnovi. Jakov 265
Purgari, Juro 146
Purgari, Marko 146
Purgari, Miho 145
Purgari, Stanko 145
Pustaia, Anton 101
Pustaia, Gal 200
Pustaia, Jura 199
Pustai, Martin 216
Pustai, Mijo 74,216
Pustai, Stjepan 74
Pustai, imo 74
Pustaija, Petar 96
Puakovi, Ilija 131
Puakovi, Matija 131
Pui, Ivan 82
Pui, Juro 247
Pui, Lovro 152
Puilovi, Marko 84
Puzo, Nikola 47
R
Rabinovi, Stjepan 302
Rabsanovi, H&lcta 178
Rac, Veerin 179
Rac, Vladen 179
Rai, Lovren 117
Rai, Ilija 47
Radai, Ivan 61
Radai, Lovak 98
Radakovi, Jakov 265
Radanovi, Antun 305
Radanovi, Ivan 305
Radanovi, Matija 284
Radanovi, Radivoi 124
Radanovi, tetan 186
Radanovi, Vukadin 174
Radanovi, ivko (Radonovic, ifko) 174
Radeievi, Ivan 209
Radeli, Franjo 305
Radeli, Luka 305
Radeli, Matija 305
Radelii, obitelj 304
Radevievi, Tomo 209
Radievi, Paval (Radievi, Pava) 231
Radievi, Filip 1 SS
Radievi, Franjo 199-200
Radi. Mijo 134
Radi, Nikola 107
Radi, Pavao 134
Radi, Stjepan 270
Radievi, Antun 279

Radievi, Berta;312
Radievi. Ivan 259
Radievi, Ivo 157
Radievi, Jurko 196
Radievi. Juro 315
Radievi, Luka 312
Radievi, Martin 159
Radievi, Miho 209
Radievi v. Radievi
Radievovi, Mihailo 94
Radin, Marko 319
Radini, Mijo 264-265
Radini, Nikola 265
Radinovi, Boo 164
Radinovi, Karlo, oriovaki upnik 215
Radioviz, Budimir 184
Radkovi, Mihaiia 84
Radlovi (Radmovi), Milosav 169
Radmani, Ostoia 117
Radmanovi, Ivan 262
Radmanovi, Voin 141
Radmtlovi, Stjepan 219
Radmini, Vuk 85
Radmoni, Milosav 175
Radmovi v. Radlovi
Radoevi, Ivan 243
Radoii, Cvetko 101
Radoii, Mijo 110
Radoiis, Mihalio 168
Radoiis, Stunis 169
Radoievi, Budimir 183
Radojevi, Filip 211
Radojevi, Nikola 211
Radojeve, Marin 237
Radonavovi, Sioina 88
Radonovic v. Radanovi
Radonovi, Janko 183
Radonovic, Juka 178
Radonovi, Radosav 174
Rado, Toma 211
Radoa, Jala 186
Radoevi, Ivan 275,305
Radoevi, Josip 146
Radoevi, Juro 146
Radoevi, Marian 145
Radoevi, Marijan 305
Radoevi, Mato 146
Radoevi, Mijo 305
Radoevi, Stoiaa 124
Radoevi, imo 275
Radoi, Juro 305
Radoovic, Jovan 166
Radoti, Jovan 123,184
Radovan, Juro 274
Radovatiac, Ladislav 3(X)
Radovanovi, Ivan 204
Radovanovi, Luka 204
Radovanovi, Marko 92,111
Radovanovi, Martin 92
Radovanovi, Matija 111,204
Radovanovi, Mihailo 203
Radovanovi. Mijo 284
Radovanovi, Nikola 117,204
Radovanovi, Petar 202-203
Radovanovi, imo 111
Radovanovi, Tomo 204
Radovanovi, Vinko 204
Radovi, Anto 64
Radovi, Mijo 146
Radu lovi, Andre 182
Raduiovi, Ivan 199
Raduovi, Janko 165
Radanovi, Mergino 168
Radanovi, Radivoje, vojvoda 81,85-86

Radi, Jela 211

Radi, Marijan 211
Ragoini, Nikola 74
Ragoini, Stjepan 74
Raidoi, Bianko 16S
Raikovi, Mijo 275
Rainovi. Franjo 229
Raki, Anto 140
Raki, Bartol 134
Raki, Bla 138
Raki, Bozo 168
Raki, Josip 26S
Rakii, Nikola 272
Rakiti. Bartol 273
Rakiti, Bla 273
Rakiti, uro 274
Rakiti, Ilija 274
Rakiti, Ivan 273
Rakiti, Marko 273
Rakiti Matija 273
Rakiti, Nikola 273
Rakiti, Pavao 273
Rakiti, Petar 273
Rakiti, Tomo 274
Rakoci, Franjo 63
Rakovi, Franjo 324
Ralai, Bla 155
Ralai, Josip 155
Raikovi, Toma 72
Raljkovi, Luka 72
Ramnievi, Juro 100
Rani, Filip 146
Raniavljevi, Mijo 319
Ranielevi, Tadia 124
Raoi (Raosi), Kostadin 257-258
Raspusovi, Jakov 241
Rakovi, Anto 308
Rakovi, Bartol 151
Rakovi, Luka 157-15S
Rakovi, Pavao 159
Ratkaj, Stano 105
Ratkovi, Duka 165
Ratkovi, Ivan 284
Ratkovi, Jovan 141
Raikovi, KJava 81
Ratkovi, Martin 284
Rebi, Marko 47
Rebrovi, Gapar, upnik 143,248
Re, Ivan 284
Rci, Andrija 77
Rei, Juro 77
Rei, Stanislav 77
Redi, Nikola 46
Reji,Juro77
Rektamant, stanovnik Trnave 124
Reli, Grgo 66
Reli, Petar 66
Reljkovi, Matija Antun 228
Relji, Matija 66
Reljkovi, Anto 72
Reljkovi, Mijo 72
Remenar, Nikola 284
Rementri. Ivan 218
Renduli, Ivan 215
Resoievi, Jovan 171
Reetarovi, Magdalena 288
Reetarski Bornemiza, Ivan 246
Reetarski Bornemiza, Mirko 246
Rekovi, Anto 292
Retaroc, Andrija Liberal de 246
Ribarevi, Marko 82
Rinkovi, Martin 117
Riovi, Kata 198
Riovi, Marta 198

Riovi, Mato 279

Riovi, Tomo 198
Rizovi, Juro 195
Rogaevi, Joso 38
Rogoif Mulo 235
Rogoicvi,- Marko 235
Rogojevi, Matija 237
Rohovi, Gi'go 222
Rokoni, Ivan 322 ,.
Rokvi, Ivan 324
Rokvi, Mijo 324
Romani, Jovan 177
Romcvi, Jeronim 299
Romevi, Matija 219
Romovic, Miler 185
Ronii, Anto 149,247
Romi, Ivan 302
Romi, Juro 149
Romi, Martin 247
Romi, Petar 149
Ronevi, Ivan 319
Roob, Ivan 284
Rosnii, Mijo 64
Roi, Ivan 84
Roi, Josip 146
Roi, Juro 146
Roi, Marko 146
Roi, Mato 146
Roi, Milo 180
Roi, Nikola 146
Roi, Vinko 146
Roti, Mijo 302
Rovanovi, Marko 141
Rovii, Anto 223
Rovii, Karlo 223
Rovii, Luka 223
Rovii, Pavao 223.
Rozari, Kata 218
Rubilovi, Tadija 253
Rua, Demiarova supruga 247
Rugj, Mijo 2!8
Rusiuevi, Mijo 143
Rui, Anto 110
Rui, Juro (vi
Ruinovi, Mukuria 84
Ruvanovi, Grubea 141
Rui, Filip 98
Rui, Ivan 292
Rui, Luka 98
Rui, Tomo 97
S
Subko, Nikola 252
Sabli, Anto 288
Sabli, Ivan 288
Sabolovi, Juro 283- 284
Saboljevi, imo 146
Sitii, Marko 233
Saii, Nikola 233
Suinuvi, Radivoi 176
Salanevi, Ivan 261
Salanti, Pavao 50
Sali-aga, bjelostijenski spahija 185
Saikovi, Ivan 321
Salomun, Ana 229
Salomun, Josip 229
Samardi, Magdalena 84
Samardi, Petar 84
Samardicu, Bono 199
Samevi, Mihal 252
Samevi, Nikola 192
Samievi. Mijo 252
Samoradu, Vui 171
Snndukia (Kandukia), Petar 60,62

Sanievi, Mijo 192

Sapunciia, Martin 196
Sara, Juro 305
Saraii, Franjo 41
Saraii, Ivan 284
Saraii, Lovro 41
Saraii, Marija 37
Saraii, Miltija 41
Saraili, Manda 64
Sarailo, Ivan 229
Sarevi, Marko 74
Sari, Ivan 36,286
Sari, Mijo 218
Sari, Nikola 286
Sui, Mato 63
Satinovi, Anto 308
Satinovi, Matija 308
Savi, Jovica 199-200
Savi, Kata 202
Savi, Matu 202
Sehiintenbuch (Schlintenpuch,
Schlitenbuch), Georg Johann (Ivan Juraj) 86,
92, 100,118-119,135,149,158,169, 180181, 194,215, 255-256,259,303-304
Schmidt, Friedrich, zapovjednik gradike
regimente 142
Sebiistiunovi, Ivan 284
Sebeli, Maro 157
Sedlarovi, Andriju 225
Sedlarovi, Juro 225
Sedlarovi, Luka 225
Sedmak, Josip 36
Segeti, Malija 215
Segovi, Petar 251
Seki, Juro 37
Sekula. Janko, kapetan 39-40. 43, 209210, 214-215, 303
Sekuli, Ivan 211,284
Sekuli, Justina 284
Sekuli. Luka 48
Sekuli, Marko 284,319
Sekuli, Mijo 211
Sekuli, Pavao 264
Sekuli, Vukailo 200
Selanevi, Anton 261
Selutkovi, Pavo 75
Seletkovi, Nikola 75
Semenovi, Ivan 196
Semerovi, Ilija 189
Semi, Manda 74
Seni, Petar 157
Seni, Ivan 149
Seniki, Martin 39
Seninin, Josipa 143
Senji, Filip 143
Senjo, Filip 64
Seoi, Paval 313
Sepi, Marko 197
Serdar, Stjepan 208
Seran, stanovnik Poljane.88
Seria, Peiak 303
Serotiv. Siroti
Sesarkovi, Mato 266
Setkovi, Franjo, franjevac 215
Severovi, Ivan 74
Simi, Martin 292
Simievi, Luka 38
Siminsin, Radivoj 171
Simonovi, Jura 231
Simonovi, Stefan 231
Simonovi, Stoian 231
Sinii, Martin 276
Sinii, Ana 41
Sinii. Marko 41

Sinii, Mijo41
Siplevi, tipa 199
Siruii, Pavao 202
Siraji, Tomo 189 . ;
Siroti (Seroti), Juro 130
Siroti, Luku 129
Siroti, Marko 129
Siroti, Mato 129
Siroti, Petar 129
ivan, Mijo 264
Siverovi, Josip 74
Sivi. Franjo 197
Sivi, Grgo 196
Sivi, Luku 197
Sivkovi, Milisav 164
Skari, Andrija 284
Skari, Anto 212
Skari, Martin 284
Skladuri, Blu3M
Skoi, Ivun 292
Skoi, Vueta 85
Skoki, Auto 220
Skoki, Juro 318
Skoki, imo 216
Skori. Mareta 124
Skrumi, Tomo 143
Skrupi, Mato 196
Skvori, Franjo 154
Skvori, Marko 154
Skvori, Matija 154
Skvori, Mato 154
Skvori, Pavao 154
Sladoievi, Sava 168
Sladovi, Tocior 121
Slatinanin, Andria 196
Slavoievi. Luki 179
Slea, Marko 209
Sliepievi. Marko 202
Slipievi, Jakov 253
Sliari, Marijan 247
Slivari, Marian 209
Slivari, Marijan 211
Slivari, Mutiju 211
Smai, Filip 156
Smai, Antun 154
Smai, Matija 154
Smarlani, liiju 279
Smarlani, Mutiti 279
Smarlani, Nikola 279
Smarlovi, Filip 279
Smerdanovi, Miho 179
Smero, Mato 117
Smiiklas, Tadija 11, 20, 23, 76, 79, 93,
152, 160, 163, 166-167, 173-174, 177,,
183-186, 208, 227, 246, 248, 277, 306,
326-327, 330
Smii, Antun 159
Smii, Ivan 159
Smii, Juro 159
Smii, Marijan 298
Smii, Nikola 298
Smii, Pero 178
Smilami, Tadija 102
Smiljani, Iliju 302
Smolanevi, Boso 177
Smolanovi, Mijo 324
Smolanovi, Stoi 145
Smolian, stanovnik Brodskih Zdenaca 221
Smoli, Luka 74
Smoli, Pavao 74
Smolko, Jakov 119
Smoljanovi, Marko 72
Smoljanovi, Matija 72,119
Smoljanovi, Vinko 146

Smiika, Mihal (Smuko, Mihalj) 117-118

Soakovi, Stjepan 35
Soakovi, Toma 35
Sobo ta. Ivan, franjevac '264
Soboti, Gapar (Soboli, Kaspar) 174
Soboti, Ivan 154
Soboti, Josip 154
Sokovi. Jaka 326
Soeri. Bla 74
Soeri, Josip 74
Soeri, Martin 74
Soeri, Matija 74
Sofi, Ivan 35
Sofi. Karlo 211
Sofi, Marian 209
Sofi, Mijo 35
Sobalovi, Marku 67
Soki, Ivan 74
Soki, Marijan 74
Soki, imo 74
Sokolovi, uro 42-43
Sokolovi, Grgo 43
Sokolovi, Ilija 44
Sokolovi, Ivan 44
Sokolovi, Mari 43
Sokolovi, imo 44.305
Solanac, Anton 263
Solanin, Petar 101
Soldatovi, Marin 305
Soltlosokovi, Miho 38
Soli, Ilija 309
Soii, Juro 144
Soli, Nikola 37
Soltokovi, Anto 41
Soltokovi, Ivan 41
Soltokovi, Marin 41
Soltokovi, Tomo 41
Soiumo, Matiiis 261
Soljanac, Bartol 265
Soljanac. Mafija 265
Soljanevi, Marko 264
Somain. Milio 10)
Sombolia, Dorotea 284
Somborli, Martin 218
SOJIUU, Auto 143
Sopi. Ilija 106
Sori, Juro 151
Sova ci, uro 235
Spai, Augustin. franjevac 73
Spai, Ivan 58
Spani, Marin 305
Spano, Ivan 200
vSriii!, Stjepa;) 31.33-34,51,63.71.73,76-77,
79.82, 95, 103.107,109,110.119,127,150.
159,188,191,194,198, 202,204,208,211212,215-216, 218,220,223.229. 264,270,
274,288,308,315,319,326-328
Staumovi, Stanislav 72
Stani, Ilija 204
Stanirevi, Juro 291
StaneSi. Anto 204
Stanei, llia 203
Stanei, Matija 204
Stanei, Stanislav 204
Stani, Ditmkin 179
Stani, Franjo 213
Stani, Ivan'137,268,305
Stani, Jakob 134
Stani. Marin 268
Stani, Marko 55,137 ,
Stani, Tadija 137
Stani, Toma 137
Stani, Tomo 276
Stani, Vinko 256

Stanko, Stanislav 300

Stankovi. Anastazija 218
Stankovi, Kata 218
Stankovi, Matija 218
Stankovi, Pavel 185
Stankovi, Pelar218
Stani, Milica 179
Stani, Prodan 179
Staparac, Grgu 243
Staparac, Murtin 243
Starac, Cvio 176
Starac, Jerman 179
Starevi, Anto 34
Starevi, Grgo 34
Starevi, Ivan 34-35
Starevi, Mijo 34
Starevi, Tomo 34
Starevi, Antu 153
Starevi, Bla 304-305
Starevi, Ivan 41
Starevi, Juro 153
Starevi, Luka 153
Starevi, Marko 244
Starek, Franjo 266
Starhemberg (Starembergh, Storumhergh),
Guido (Gvidu), general 24-25,86,118
Stari Jano, Frano 164
Stari, Lovro 229
Stari, Stjepan 268
Stai, Mijo 143
Stazi, Stjepan 319
Stai, Anto 41
Stcfaniov, Luka 75
Stefanovi, Peio 258
Stegi, uro 327
Stepaniov, Bla 75
Stepaniov, ura75
Stepanovi, Nikola 262
Stepanovi, Peto 193
Stepanovi, Sivko 262
Stepevi, Andrija 194
Stepevi, Ivan 194
Stepevi, Marko 194
Stepi, Mihal 118
Stevanovi, Stani vuk 177
Stevi, llia 277
Stevi, Juro 279
Stevi, Marku 279
Stevi, Martin 277
Stevi. Nikola 98
Stevi, Petar 279
Stiepanovi, Filip 253
Stimai, Marko 68
Stipimi. Stjepan 37
Stipanovi, Miho 196
Stipanovi, Mijo 3.19
Stipanovi, Nikuia 81
Stipatovi, Nikola 41
Stipafovi, Stjepan 41
Stipi, Antun 229
Stipi, Marko 74,296
Stiti, Ilija 279
tivi. Bartol 229
Stivi, Marko 229
Stivi, Martin 34
Stjepan I., ugarski kralj 214
Stjepan, Dein sin 70
Stjepan Tomaevi 18
Stoboli, Marko 324
Stoiaovi, Radi 85
Stoiakovi, Petar 261
Stoianovi, Marko 46
Stoianovi, Stepan 325
Stoianovi, Vuii96

. Stoi, Marian 45-46

Stoi, Marko 47.216,318
Stoi, Matija 152
Stoi, Milia 88
Stoi. Pavao 47
Stoi. Tomo 318
Sloiovi. Mari 38
Stoievi, Ostoia 122
Stoicvi, Paval 26!
Stoii, Andrija 315
Stojakovi, Anto 244
Stojakovi. Antun 279
Stojakovi, Filip 265
Stojakovi, Jela 64
Stojakovi. Juro 279
Stojakovi, Petar 264
Stojani, Ivan 48
Stojani, Pavao 48
Stoj a nov i, Martin 318
Stojalovi, Tadia .172
Stojevi (Stoievi). Augustin 103
Stojcvi, Juro 145
Stojkovi. Toma 264
Stoparevi, Ivan 243
Stopi, Ivan 302
Stovragovi, imo 192
Straemanac, Ivan 63,291
Striki, Ivan 73
Strinavi, Franjo 317
Strinavi, Ilija 317
Strinavi, Ivan 317
Strinavi, Stjepan .317
Striovi, Mato 145
Stubarovi, Mijo 36
Stuhuri, Tomo 72
Stupar. Jakov 36
Stupar, Milo 182
Stupari, Jakov 229
Stupari, Juro 229
Stvorovi. Ilija 42
Suboti, Nikola 319
Sudar, Simo 85
Sudarevi, Ilija 256
Suclarcvi. Nikola 41
Sudi. Ilija 79
Sudi, Ivan 79
Sudi, Josip 79
Sudi, Juro 79
Sudi, Luka 79
Sudi. Matija 79
Sudi. Miju 79
Sudi, Mika 78
Sudi, Stepnii 78
Sudi, Toma 78
Sulejman II. 15-16
Suli, Auto 256
Suli. Josip 256
Suli, Marin 256
Suli, Marko 256
Suli, Matija 256
Suni, Josip 287
Suni,Luka50
Surievi, Ivan 134
Surievi, Mato 134
Susnjak, Ivan 17.9
Sunar, Stanko 165
Sutari, Ana 305
Sutari. Juro 305
Sutarovi, Nikola 303
Sutokovi (Sotikovi), Marfin 38-39
Svai, Mijo 74
Svakovi,'Matija 211
Svanulovi, Ana 159
Svanulovi, Matija 159

Svetaki, Krsto US, 67

Svetaki, plemika obitelj 164, 217
Svetaki, Stjepan 18
Svetaki, Sulejmaii-beg 18
Svetakovi, beg 217
Svetakovi, Orahovanin 21(1
Svetani, Brno 320
Svetanovi, Miat 272
Sveti, Brn jak 266
Svii, Petar 157
Svilanevi, Marko 261
Svili, Bla 74
Sviii jarac. Martin 152
Svinjarevi, Matija 106
Svitlanovi, Grgo 72
Svniki, Marijan 50
Svraki, Marko 50
Szabo, Gjuro 60.66-67,205

imi. Ivan 48,286

:.U
imi, Marko 223
imi, Martin 272
imi, Matija 223,247
imi, Mato 60,64
imi, Mijo 156,167
imi, Pavao 223,287
imi. Petar 216,287
imi, Stjepan 228
imi, Toma 219
imiovi, Jaka 272
imonovi, Franjo 195
imonovi, Mijo 50
imun iz Duboca, franjevac 36
imun iz Straemana, franjevac 159
imuni, Franjo 276
imuni. Marija 276
imunovi, Anto 232
imunovi. Boo 232
imunovi, Grgo 161

abanovi, Hazim 16-18. 21-22,32,47.59. imunovi, Ivan 317

62. 66-67, 78, 164. 177. 189, 217, 221, imunovi, Jakov 232
, 229, 231, 260,269, 271, 281,325,327 imunovi, Josip 232
imunovi, Juro 232
av67
imunovi, Marko 232
, Nikola 67
imunovi, Mijo 226,232,296
Sag. Silvestar 67
imunovi, Nikola 189,247
agovac, Juro 146
imunovi, Stjepan 232
agovac, Marko 60.63
indrak, Petar 305
agovuc. Mato 64
ugovu, Andrija 64
: (Duboanin), Andrija, franjevac 36
ali, Martin 247
, Luka 72
ali, Mijo 247
, Martin 206
uli, Pet ronila 247
, Stjepan 72
umi, Martin 216
iSljaki, Grgo 292
arac. Ana 218
iverac, Dorotea 292
arac, Mijo 218
ivcri, Filitk 327
arak, Pavlia 308
iveri. Ivan 327
aievi, Ivan 274
kalii, Andrija 284
arevi, Mato 284
knri, Juro 212
arevi, Tomo 274
karojns, Luka 268
ari, Ana 292
krami, Ivan 144
ari, Andrija 161
kuljevi. Ilija 264
kuljevi, Justina 264
ari, Ivan 161
kvorevi, Luka 72
ari, Matija 308
kvoievi, Petar 72
ari, Urulu 252
kvori, Bla 157
aroli, Franjo 126
kvori, Mato 157
aroni, uro 266
livi, Matija 284
Sata. Ivan 166
ljivari, Ivan 210
eiarevi, Andrija 144
mirig, Andrija 119
ebeli, Josip 159
mirig, Luka 119
ebeli, Karlo 159
okevi, Franjo 188
ebeli, Matija 159
okevi, Marijan 188
ebeli, Stanko 159
okevi.
Mijo 36
ebeli, Stjepan 159
okevi, Stjepan 133,188
egetlia, Peio3l2
oki, Anto 64
egi, Grgo 72
oki, Franjo 64,324
egi, Luka 223
oki, Mijo 74
egi, imo 72
orevi, Ivan 223
ekvei, Ivan 292
orevi, Jakov 223
enkovi, Mijo 284
orevi, Matija 223
erbi, Mijo 72
ov'akovi, Frano 142
estanovi, Bogoslov 178
paljevi, Petar 263
esti, Matija 211
pani, Aneo 154
esti. imun 96
pani, Auto 244
earkovi, Marija 268
pani, Marin 305
iak, Juro 312
pani, Matija 305
idak,Jaroslav 23,25-27
pani, Mato 305
igalovi, Petar 287
pirin,
Mato 292
imenii, Franjo 268
polari, Nikola 324
imi, August 223
imi, Bono 286
poljari. Ivan, komorski slubenik 135.
imi, Filip 286
277-278
imi, Franjo 286
tabi, Luka 159
imi, Ilija 286
tabi, Mato 159

tagli,. luro 324

tajduhar, Petar 13
taki. Ivan, kapetan 69,86. 119. (39, 145146, 169, 180-181, 203, 238, 243. 2%.
301, 323
tapaevi, Matija 284
tefimi, Marian 38
tefani. Peto 255
Stefanovi, Amo 38
Stefanovi, Bla 38
tekovi. Radoica 121
terkovi, Marian 313
teti, Ivan 284
tivan, Dragi 141
tivanovi. Ana 41
tivanovi, Emerik, kapetan 146
tivanovi, Grgo 41
tivanovi. Ivan 41
tivanovi, Marko 41
tivanovi, Mato 146
tivanovi, Petar 259
tivanovi, Tomo 41
tivevi. Bernard 74
tivevi. Franjo 74
tivevi. Luka 74
tivevi, Stjepan 74
tivi, uro 210
tivi, Grgo 151,29)
tivi, Ilija 72
tivi, Ivan 264,270
tivi, Luka 131
tivi, Marko 268
tivi, Matija 268,318
tivi, Mijo 74. 211
tivi, Nikola 72,151
tivi, Pavao 42
tivi. imo I5f
tivii, Andrija 74
tivii, Elizabeta 41
tivii, Ilija 74
tivii, Ivan 41
tivii, Jixsip 74
tivii, Juro 321
tivii, Mutija 74
tivin, Ivan 72
toki, Ivan 247
toki, Matija 246
toki, Mato 246
trampi, Marijan 324
trampi, Mijo 324
triki, Mijo 74
tiibari, Ivan 72
tubli. Martin 117-118
uurovi, Andrija 218
uurovi, Toma 219
uk, Anras 166
ulk (ulkovaiki), plemiki rod 207
umagaj, Ivan 299
umanovi, Jovan 105
umi, Jakob 229
umi, Juro 229
umi, Mariju 286
uni, Ivan 194
uni, Juro 288
uni, Marin 194
uratli, Bla 288
uratli, Ivan 288
uratli, Marko 288
vaganovi, Anton 129
vaganovi, Bartol 315
vaganovi, uro 129
vaganovi, Grge 312
vaganovi, Grgo 129,315
vaganovi, .1 a kov 131

vaganovi, Juro 131,315

vaganovi, Luka 315
vaganovi, Marian 129
vaganovi, Marko 315
vaganovi, Matan 312
vaganovi, Matija 131
vaganovi, Miho 312
vaganovi, Nikola 131
vaganovi, Petar 312,315
vaiti, Anto 292
vedi, Anto 161
vedi, Ivan 161
vorc, Juro 143
vorevi, Mijo 297
T
Tabreti, Andrija 299
Tadianovi, Franjo 239
Tadianovi, Ilija 299
Tadianovi; Lovro 34
Tadianovi, Matija 34
Tadianovi, Toma 196
Tadi, Anto 256
Tadi, Ivan 37,264
Tadi, Jorio 20,22
Tadi, Luka 284
Tadi, Marin 305
Tadi, Mijo 256
Tadi, Stjepan 216
Tadijanovi, Bla,franjevac 239
Tafri, Ivan 36
Tafri, Petar 36
Talianac, Stjepan 219
Talianevi, Ivan 284
Tamaeviz, Vukel 186
Tambura, Ivan 82
Tancoli, Toma 213
Tanculi, Antun 48
Tanculi, Matija 48
Tandari, Petar 218
Tapea, Franjo 63
Tarami, Ivan 286
Tarani, Martin 286
Tatomir, Mihat !21
Tebudar iz Kobaa, spahija 207
Teukovi, Stjepan 324
Teki, Franjo 275
Teki, Jtiro 275
Telebaa, Juro 64
Teodorovi, Bosa 174
Teovan, Martin,franjevac 97
Tepi, Mihailo 195
Tepi, Kuta 284
Teremi, Juro 288
Teremi, Karlo 284
Teri, Andria 196
Teri, Franjo 196
Tersi,Jela64
Teri, Andrija 66
Teri, Anto 204
Teri, Grgo 79
Teri, Ivan 66
Teri, Juro 143
Teri, Nikola 204
Tei'zanoc, Mato 61
Terzi, Andria 78
Terzi, Andrija 79
Terzi, Bla 59
Terzi, Franjo 79,140
Terzi, Gabrijel 140
Terzi, Ivan 66
Terzi, Luka 259 .
Terzi, Marija 218
Terzi, Matija 58

Terzi, Mato 68
Terzi, Petar 64
Terzi, Tomo 79
Terzi, Vukmir 165,172
Teti, Mijo 292
Thauszy, Franjo, zagrebaki biskup 32
Thomassi, Ivan de 66
Tiboldovo pleme 163
Timaki, Tadija 275
Tiran, Tomo 284
Tiri, Ivan 211
Tkalac, Mijo 119
Tkalevi, donator crkve BDM na Dubovcu
150
Tkalevi, imo 161
Tobolevi, Franjo 57
Tobolcvi, Mato 309
Tobolevi, Petar 57
Tokalija, Anto 239
Toki, Marko 44
Toldi, Zvonimir 129,132
Toli, Nikola 247
Tomaki, Grgo,franjevac 95
Tomaki, Juro 259
Tomaki, Lovro 275.
Tomaki, Luka 275
Tomakovi, Filip 315
Tomakovi, Jakov 315
Tomakovi, Marijan 315
Tomakovi, Marko 315
Tomakovi, Mijo 315
Tomanovi, Juro 219
Tomatiikovi, Ivan 284
Tomaevi, Boo 288
Tomaevi, Franjo 74,149
Tomaevi, Marijan 77
,
Tomaevi, Matija 265
Tomaevi, Mijo 275
Tomaevi, Petar 252
Tomaevi, Simon 242
Tomaevi, Stanko 247
Tomaevi, Stjepan 230,288
Tomaevi, Tomo 247
Tomai, Antun 256
Tomai, Ivan 156,319,321 ..
TomaSi, Martin 256
Tomai, Mato 319
Tomai, Mijo 156
Tomai, Pavao 256
Tomai, Stjepan 319
Tomsiii, plemika obitelj 65
Tomaovi, Kuzma 268
Tomekovi, Marijan 218
Tometinovi, Ana 264
Tomi, Andreas 88
Tomi, Anto 286
Tomi, Antun 37
Tomi, Baiza 81
Tomi, Bla 284
Tomi, uro 270
Tomi, Franjo 302
Tomi, Ivan 144,190,299
Tomi, Jakob 221-222 ' ...
Tomi, Jelena 297
Tomi, Juro 74,218
Tomi, Kata 110
Tomi, Marija 299
Tomi, Marin 159
Tomi, Matija 159,2.18,228
Tomi, Mijo 65,11!
Tomi, Petar 74
Tomi, Sukan 272
Tomi, imo 74
Tomi, Tomas 165

Tomievi, Grgo 218

Tomievi, Iva 218
Tomievi, Ivan 218
Tomievi, Marko 45
Tomii, Marin 305
Tomii, Matija 305
Tominovi, Matija 264
Tominovi, Petar 264
Tondari, Margareta 218
Tonki, Martin 275
Tonki, Stjepan 275
Topalovi, Anto 265
Topalovi, Grgo 256
Topalovi, I lija 137
Topalovi, Ivan 137,218,223
Topalovi, Josip 264
Topalovi, Lovro 223
Topalovi, Marijan 286
Topalovi, Matija 265,286
Topalovi, Mijo 40
Topalovi, Petar 223
Topalovi, Toma 256
Topi, Juro 50
Topkia, Marko 66
Topolevi, Marin 57
Topoli (Doboli), Franjo 56
Topoliak, Jakov 119
Topolovi, Lovro 207
Topolovi, Mijo 308
Toraki, Ivan 270
Torok, Itvan 61
Tovari, Stanko 179
Trajan,rimskicar 280
Trapi, Franjo 291
Trapi, Ivan 291
Travar, Anto 264
Travar, Mijo 264
Travisan, MilisavSS
Trebi, Pavao 48
Trebi, Lovak 196
Trenk, Ivan, barun 282
Treplin, Klara 143
Trepoi v. Trevii
Trepi, ivko 315
TrepSi, Andrija 188,199
Trepi, Ilija 188,198
Trepi, Ivan 198
Trepi, Jeronim 198
Trepi, Luka 312
Trepi, Marijan 188,315
Trepi, Matija 188
Trepi, Petronila 198
Trevii (Trepoi), Nikola 195,197
Trgovevi, Jakov 47- '
Trgovevi, Josip 47
Trgovevi, imo 47
Trgovievi, Jakov 202
Trienevi, Franjo 199
Trienevi, Juro 199
Trienevi, Marijan 199
Trienevi, Mato 199
Trienevi, Mijo 199
Trobi, Luka 143
Trobi, Pavao 66
Trobi, Stjepan 66
Traso, Nikola262
Troeljac, Luka 319
Troeljac,Nikolu 319
Trusi, Anto 305
Trusi, Bla 305
Trusi, Filip 305
Trusi, Matija 305
Trusi, Nikola 305
Trufeij, Nikola 107,239

Truteljevii, obitelj 37, SA, 112.132,138

Trui, Ivan 299
Tubi, Ivan 58
Tubi, Petar 288
Tucakovi, Vuko 123
Tuci. Antun 162
Tuci, Ivan 162
Tuci, Josip 162
Tuci..Juro 151
Tuci, Matija 162
Tueroviz, gradiki kapetan 175
Tui, Petar 58
Tukarevi. Anto 270
Tukarevi, Marko 270
Tukni, Martin 266
Tuni, Grgo 149
Tuni, Ilija 309
Tuni, Jakov 309
Tuni, Martin 309
Timokovi, Filak 327
Tunukuvi, Bartol 328
Tunukovi, Ilija 79
Turinovi, Magdalena 284
Turkai, Franjo 157
Turki, plemika obitelj 231
Turkovi, Juro 64
Tursnovi, Manda 218
Tustani, Anto 215
Tui, Marija 64
Tuzli, Andrija 284
Tuilovi, Bartol 133
Tuilovi, Marija 133
Tuilovi, Marin 134
Tverdoevi. Ivan 137
Tverdoevi, Marin 137
Tverdoevi, Stanislav 137 .
Tverdoevi, Stjepan 137
Tverdovi, Crnica 135
Tverdovi, llia 134
Tvrdi, plemika obitelj 247
U
Udvoretin, Franciska 284
Uglei, Jovica 67
Ulagt, Juro 64
Ulamii, Franjo 270
Uli, imo 284
Ulimanovi, Boso J 79
Ungar, Andrija 284
Ungar, Klara 284
Upoglavac, Juro 119
Upoglavac, Mijo .119
Upoglavac, Nikola 119
Urankovi, Janko 85
Urban V., papa 28
Usarevi, Mitar 126
Usurac, Mato 64
Ui, Juro 284
Utagalovi, Juro 100
Utvi, Marijan 77
Utvi, Nikola 77
Uarevi, Bla 128
Uarevi, Ivan 128
Uarevi, Juro 128
Uarevi, Martin 128
Uarevi, Nikola 128
V
Vadi, Ivan 284
Vagatorac, Ilija 284
Vaidi, Ivan 57
Vaji, Ivan 265
Vajda (Zapoljski), Mihajlo 305
Valaki, Juro 73

Valanionovi, Tomo 299

Valeki. Grgo 48
Valeki, Marko 48
Valenti, Ivan 69
Valenti, Mirko 32,34
Valenti, Tomo 143
Valei,Tomo59
Valeti, Ivan 213
Vali, Anto 241
Vali, Jakob 240
Vali. Marko 241
Vali, Martin 241
Vali, Mato 227
Vali, Tomo 241
VaJijui, Josip 74
Vaikovi, Jurica 272
Valjeti, Matija 114
Valjeti, Mato 112-114
Valji, Bartol 228
Valji, Franjo 228
Vaiji, Marin 228
Valji, Stjepan 229
Valjuga, Anto 82
Vannvi, Mislen 121
Varadinae, imun franjevac 208
Varalkovi, Miho 262
Varekovi, Marijan.265
Varga, Juro 195
Varga, Luka 325
Varga, Petar 313
Varga, Mato 255
Vargatevi, Matija 212
Vargi, Anto 276
Vargi, Ivan 284
Vargi, Juro 275
Vargi, Manda 275
Vargi, Mato 326
Vargi, Petar 276
Vargi, Stjepan 276
Varoevi, Kata 284
Varoi, Marko 44
Varoi, Martin 44
Varoi, Marko 152
Varokovi, Tomo 262
Vari, Andrija 128
Vari, Augustin 128
Vari, Bartol 128
Vari, Franjo 126
Vari, Ivan 128
Vari, Jeronim 128
Vari, Marijan 128
Vari,Marko 128
Vari, Matija 128
Vari, Miho 126
Vari, Petar 128
Vari, Tomo 125-126
Vasel, stanovnik Rogolja .174
Vaskovac, Matija 109
Vasoni, ures 327
Vasoni, Matia 327
Vatri, Matija 286
Veba, Mijo 143
Veeriv. Zeteevi
Vei, Stepan 209
Velikanovi, Anto 55
Velikanovi, Josip 284
Velikanovi, Juro 284
Velikanovi, Matija 284
Velikanovi, Mijo 55
Velisolovi, Boso 185
Veljai, Ivan 284
Venovi, Milanko 168
Veoi, Jura 309
Veoi, Tomo 309

Verbauovi, Peiak (Peia) 96-97

Verisavie, Radnica 179
Verlanji,lvau45
Verlazi,Jura47
Verli, Tomo 216
Verovovi, Josip 110
Veri, Andria 46
Veseli, Ivan 321
Veselii, Karlo 41
Veselii, Marin 40
Veselii, Marko 38-39
Veselii, Matija 41
VeseM, Tadija 41
Vespazijan,rimskicar 280
Vei, Andria 46
Vezi, Franjo, franjevac 192
Vezi, Nikola 47
Vicikoi, Mato 200
Vickovi, Marin 110
Vidai, Nikola 276
Vidakovi, Andrija 103,133
Vidakovi, Anto 310
Vidakovi, Filip 310
Vidakovi, Franjo 133,310
Vidakovi, Grgo 111
Vidakovi, Ivan 270,310
Vidakovi, Jakov 134
Vidakovi, Luka 204
Vidakovi, Marijan 310
Vidakovi, Marin 111,284
Vidakovi, Martin 111
Vidakovi, Matija 111,218.310
Vidakovi. Mato 60
Vidakovi, Mijo 111,310
Vidakovi, Nikola 204,232
Vidakovi, Radoka 105
Vidakovi,Stjepan III
Vidakovi, imo 204
Vidakovi, imun 204
Vidakovi, Tomo 204,310
Vidasovi, Anto 104
Vidasovi, Josip 104
Vidi, Ilija 133
Vidi, Martin 254
Vidojevi, Luka 50
Vidoi, Vinko 159
Vidovi, Eterko 176
Vidovi, Ivan 92
Vidovi, Josip 167,261
Vidovi, Jura 103
Vidovi, Marin 167
Vidovi, Marko 167
Vidovi, Mihalio 168
Vidovi, stanovnik Laevca 176
Vietri, Ivan de. franjevac 23,30
Vilaitovi. Anto 288
Vilaitovi, Ivan 288
Vilakovi, Marko 315
Vilakovi, Petar 41
Vitdanovi, Martin 154
Vili, Martin 319
Vilov, Martin 298
Vi lovac, Anto 256
Vinakovi, Ivan 106
Vinari, Bartol 199
Vinari, Ilija 199
Vinari, Ivan 195
Vinari, Petar .195
Vinari, Stjepan 199
Vinceti, Nikola 64
Vinceti, Petar 64
Vincianovi, Mijo 189
Vineti, Luko 126
Vini, Marko 66

Vinkovi, Adam 268

Vinkovi, Ana 284
Vinkovi, Antun 268
Vinkovi, Bartol 268
Vinkovi, Grgo 207,218
Vinkovi, Ivan 220,275
Vinkovi, Jeremija 207
Vinkovi, Josip 59
Vinkovi, Juro 61,207,302
Vinkovi, Lovro 284
Vinkovi. Luka 93
Vinkovi, Marija 268
Vinkovi, Marijini 66
Vinkovi, Marin 268
Vinkovi, Martin 268
Vinkovi, Mijo 109
Vinkovi. Stepan 266
Vinkovi, Stjepan 66
Vinkovi, Tomo 275
Viini, Tomo 82
Vikovi, Ilia 313
Vini, Andrija 82
Vizoli, Josip 74
Vlai, Mijo 192
Vladii, Ivan 206
Vladi, Bartol 299
Vlacii, Boso 190
Vladi, Mijo 128
Vladi, Stepan 294
Vlndisluv Jagelovi, hrvat.sko-ugarski kralj 248
Vlah, Petar 68
Vlah. Sava 325
Vlalii, Grgo 151
Vlahi. Stjepan 151
Vlahovi, Grgo 322
Vlahovi, Luka 149
Vlahovi. Marijan 245
Vlahovi, Matija 149
Vlahovi, Mijo 245
Vlaini, Antun 63
Vluini. Grgo 2%
Vlaini, Ivan 64,270
Vlaini, Juro 296
Vlaini, Nikola 244
Vlaini, Tomo 296
Vlaovi, Anto 324
Vlaovi, Franjo 245
Vlaovi, Mato 324
Vlaovi, Mijo 324
Vlaovi, Vi liko 324
Vlaovii, obitelj 245
Vkisanovie, Stanislav 106
Vlai, Antun 279
Vlai, Franciska 279
Vlai, Ivan 279
Vlai, Lovro 279
Vlai, Marko 279
Vlai, Matija 279
Vlai, Nikola 279
Voginae, Anto 286
Voikovi, Stania 176
Voinakovi, Kristini 69
Voini, imo, franjevac 226
Voinovi, Peter 141
Voivodi, Andrija 218
Voivodi, Ilija 218
Vojvodi, Grgo 161
Vokei, Ilija 318
Vokei, Ivan 318
Voko, Luka 319
Volarovi, Andrija 110
Volarovt. Marin 11!
Volei, Jakov 302
Vorgi, Ivan 92

Vrabac, Manda 107

Vrabti, Abraham 327
Vrabti, Antol 327
Vrabti. Benak 327
Vrabti, Fila 327
Vrai, Marko 210
Vrai. Grgo 211
Vrai, Lovro 211
Vrai, Marijan 2! 1
Vrai, Maiiin 154,211
Vrai, Pavao 211
Vrag-Markovi, Anto 305
Vragulovi. Matija 100
Vraki, Adam 159
Vrani, Stepan 199
Vranievt, Josip 66
Vranievi, Matija 66
Vranjeevi, Juro 292
Vranjeevi, Mato 38
Vrati, Grgo 209
Vrbu n, Juro 234
Vrbanac, Mijo 229
Vrbanac, Vinko 229
Vrbijanevi, Baro 110
Vrhljanevi, Marin 110
Vrbijanevi, Stjepan 110
Vrbovski, plemika obitelj 207,305-306
Vreanovi, Juro 299
Vri, Marko 234
Vri, Matija 234
Vuinovi, Miho 38
Vukovi, Anda 198
Vukovi, Iliju 198
Vukovi, Marijan 198
Vukovi. Martin 37
Vukovi, Matija 198
Vukovi, Stjepan 198
Vueti. Bartol 37
Vuci i, Mili 267
Vueviv. Buekovi
Vui,Topa 180
Vuin, Anto 212
Vuini, Andrija 226
Vuini, Anto 226
Vuini, Marin 226
Vuini, Malija 226,237
Vuini, Miho 46
Vuini, Mijo 226
Vuinovi, Bartol 218
Vuinovi, Ilija 41
Vukovic, Ivan 177
Vukovi. Andrija 104
Vukovi, Beno 75
Vukovi, Blai 96
Vukovi, Stjepan 315
Vukovi, imo 188
Vugdragovi (Vukdragovi), Petar 103
Vugi, Jelenu 292
Vuianovi, Jovan 121
Vuiao, Cvino 122
Vui, Ivan 37
Vui, Juro 36
Vui, Matija 208
Vuievi, Vujunin 183
Vuii, Bogdan 178
Vuilevi, Petar 60
Vuiis, Beriun 124
Vuiis, Ilia 121
Vuiis, Vui 121
Vuikovi, Blagoia 169
Vuikovi, Jovan 172
Vuinovi, Grgo 272
Vuinovi, Ilija 288
Vuinovi, Janko 272

Vuinovi. Juro 279

Vuinovi, Mikolica 200
Vujii, Ivun, franjevac 192
Vujnovi, Grgo 279
Vujnovi. imo 279
Vuk, Andro312
Vukaclinovi, Nikolu 272
Vukuli. Anto 154
Vukali. Pavao 154
Vukunovi, Miku 196
Vukaovi, Vgrin 174
Vukaovi. zastavnik 115
Vukuoviz,Sabol74 .
Vukaevi, Martin 312
Vukainovi, Bla 75
Vukainovi, Mijo 202
Vukainovi, Peiar 79
Vukaovi, Juro 309
Vukuovi, Luku 309
Vukaovi. Martin 309
Vukaovi, Malo 309
Vukuovi, Mijo 309
Vukmuni, Marko 121
Vuko, Miko 312
Vukoievi, Dragola 176
Vukoievi. Mila IS2
Vukoievi, Mitur 81
Vukoievi, Vuk 124
Vukojevi, Serdiu 117
Vukojevi, Todor 193
Vukojevi, Vuiko 185
V u kom anovi. Rad oi 124
Vukosalovi (Vukoselovi), Milo 193
Vukosani, Zaleta 85
Vukosavi. Boicko 174
Vukosavi, Sava 174
Vukosavi, Sredim 84
Vukosavi, Vuin 174
Vukosavi. Vuk 174
Vukoselovi v. Vukosalovi
Vukoavljevi, Filip 288
Vukoavljevi, Marko 284
Vy koi, Murko 161
Vukota, posjednik zemlje Luun 208
Vukoti, Andriju 268
Vukoti, Martin 268
Vukoti, imun 268
Vukovac, Bla 315
Vukovac, Juro 310
Vukovac. Marko 315
Vukovac, Martin 310,315
Vukovac, Pavo 313
Vu kovurac, Andrija 202
Vukovarao, Grgur 202
Vukovurca, Luko 200
Vukovi v. Vukovi
Vukovica, Kuta 287
Vukovi, Andrija 256,315
Vukovi, Anto 146, 315
Vukovi, Bartol 286
Vukovi, Franjo 247,315
Vukovi, Germun 182
Vukovi. Ivan 42,216,296
Vukovi, Jakov 296
Vukovi, Jaka 176
Vukovi, Jovan 165
Vukovi, Jura 166
Vukovi, Juro 212
Vukovi, Katu 216
Vukovi, Marijan 286
Vukovi, Marko 192
Vukovi, Marko, porunik 211
Vukovi, Matija 315
Vukovi, Mato 256

Vukovi, Miiuu ! 17
Vukovi. Mijo 315.318
Vukovi, Nikola 261
Vukovi, Petar 146
Vukovi, Rudivoi 178
Vukovi, Stjepan 92, .146,212,219
Vukovi (Vukovi), Stoian 221-222
Vukovi. Vaso 182
Vukovi, Vuiko 165
Vuksaai, Gavran 96
Vuksanovi, Augustin 3 !5
Vuksanovi, Josip 196
Vuksanovi, Juro 196
Vnksanovi, Petar 96
Vuksanovi, Tadia i 96
Vuksanovi, Anto 188
Vukanovi, Franjo 188
Vuksanovi, Ivan 288
Vuksanovi. Malo 188
Vuksanovi, Mijo 188
Vuksanovi, Petar 287
Vuki, Anto 245
Vuki, Ivan 245
;
' Vuk'i, Luka 245
Vuki, Marijan 245
Vuki, Marko 245
Vuki, Matija 245
Vuki, Nikola 291
Vuki, imo 245
Vukii. obitelj 245
Vuktti, Ivan 319
Vuktiioviz. Jovicu 185
Vukunovi, Franjo 146
Vulainovi, Juro 237
VuleSi,Stivan6H

Zeevi, Iva 264

Zeevi, Malija 215
Zei, Bla 199
Zei, Franjo 199
Zei, Juro 199
Zei, Mariana 199
Zei, Petar 199
Zei, Stanko 199
Zeevi, Bartol 204
Zeevi, Boo 123
Zeevi,Juro.203
Zeevi, Marin 315
Zeevi, Mijo 204,315
Zeevi, imo 204
Zeevi. Tomo 204
Zei, Marko 274
Zei, Marim 211
Zeic, Jura 313
Zeic, Paval 213
Zei, Vukosav 179
Zejecevi, Luka 92
Zejeevi, Anto 208
Zeki, Martin 195
Zekovi, Antun 299
Zekovi, Martin 299
Zekirovi, Matin 26f
Zeli, Gapai'74
Zemljak, Martin 24-25,62
Zemunevi, Ilija 288
Zemunevi, Ilija 286
Zemunevi, Martin 286
Zepevi, Martin 263
Zei'dclja, Martin 284
Zeri, Ivan 192
Zeri, Petar 192
Zerjak, Stanko 176
Zeteevi (Veeri), Vuk 212,214
Zikai, Luka 37

Zviroti, Matija 131

Zviroti, Mijo 13!
Zviroti, Nikola 131
Zviroti, imo 131
Zvirovi, Stanko 132
Zvizdovi, Anelo, franjevac 28
Zvonari. imo 252
Zvonarovi. Matija 279

aki.Josip 70
aki, Nikola 70
andra, Ivan 256
deri. Ivan 309
deri. Luka 309
'deri. Mijo 74
ili, Ivan 215
isanac. Ivan 215
ivatovi, Martin 215
iv atovi, Mijo 215
ivi, Andrija 77
ivi. Burloi 77
ivi. Boo 274
ivi. Franjo 77,219
ivi. Ilija 274
ivi, Ivan 77,274
ivi, Jusip 153
ivi. Juro 77,152
ivi. Marija 77
ivi, Marko 77
ivi. Martin 272
ivi, Mato 77,274
ivi, Mijo 274
ivi, Nikola 153
ivi. Petar 77,273
ivi, Stanko 219
Z

ivi, Stjepan 299

Zackovi. Mijo 31)4
ivi, imo 77,274
Zirdum. Andrija 22. 30, 36. 63. 73, 108, ivi. Tomo 77,274
Zahorski,: stanovnik Nove Gradike 143
136, 140, 188, 271
Zaidovi, Gozdan 176
ivkovi. Anto 64,302
Zkue, Petar 63
Zaifis-beg149
ivkovi. Augustin 275
Zlatanovi, Anto 284
Zapolja, Ivan 16,248
ivkovi, Bla 309
Zlatanovi,
Nikola
216
Zapolja. Stjepan 248
ivkovi. Franjo 64
Zlatanovi, Pelar 72
Zapoljski. Demetrije247-248
ivkovi, Ilija 274
Zlatanovi, Stanislav 216
Zapoljski, Ivan, sin Demetrija 248
ivkovi, Ivan 36, .270,324
Zlatarovi,Bartol 44
Zapoljski. Ladislav 248,305
ivkovi, Jakob 78
Ztnagi, Bartol 326
Zapoljski, Mihajlo v. Vajda
ivkovi, Josef 325
Zmai, Andri 325
Zapoljski, Mirko 248
ivkovi, Josip 208,309
Zobi,
Radonja
179
Zapoljski, plemika obitelj 73,106,245,247
ivkovi, Jura 275
Zololi. Nikola 218
Zapuri. Nikola 159
ivkovi, Marijan 192
Zolji,
Nikola
223
Zaronio, Lucija 284
ivkovitVMariti 79,159
Zotolkovi,
Nikola
39
Zastani, Radosav 173
ivkovi, Marko 270,292.309
Zrini, Ana 279
Zastavnikovi, Mato 291
ivkovi. Martin 192,239,309. 312,
Zrinovi.
Ivan
220
Zbani, Luka 117
ivkovi, Matija 159,208. 309
Zrinovi. Marijan 219
Zdeni. Luka 207
ivkovi, Mato 272
Zrinovi. Tomo 220
Zeampe v, Svetaki
ivkovi, Mijo 271
Zubi. Matija 211-212
Zebevi. Ivan 152
ivkovi, Nikola 192
Zubovi, Andrija 152
Zebevi, Maxii> 152
ivkovi. Stanko 192
Zubovi,
Franjo
152
Zebevi, Nikola152
ivkovi, Stepi! 75
.Zubovi.
Marko
287
Zebevi, Pelar. 152
ivkovi, Stoi 168
Zubovi, Petar 286
Zebeevi, Franjo 292
ivkovi, tmun 275
Zukanovi,
Juro
82
Zebeti, Ivan 251
ii. Magdalena 292
Zukanovi, Malo 82
Zebeti, Jakov 252
oki. Franjo 324
Zukanovi, Tomo 82
Zebeti, Jozo 252
-u'gaja, Mato 119
Zulovi. Marko 200
Zebeti, Luku 252
mu. Marijan 154
Zuti, Luko 326
Zebeti, Manda 252
upani, Birta 75
Zviroti, Andrija 131
upani, Marian 75
Zebeti, Miho 251
Zviroti, Bartol 131
Zebeti, Pavao 252
uti, Ana 284
Zviroti, Boo 131
Zebeti, Simon 25 i
uti, Ivan 2S4
Zviroti, Ivan 131,232
Zebi, Marija 284
ui, Martin 292
Zviroti, Jakov 131
Zebi, Nikoja 82
velinac, Mato 119
Zviroti, Juro 13!
Zebi. Petar 284
.velinac, Mijo 119
Zviroti, Kata 131
Zec, Ivan 308
Zviroti, Martin 131
Zec,Stanko318