JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR

Jednofazni asinkroni motor je konstrukcijski i fizikalno vrlo slian kaveznom asinkronom

trofaznom motoru i premda je vei, skuplji i loijih karakteristika od trofaznog iste snage
ipak je vrlo esto zastupljen kao pogonski stroj u kuanstvu, poljoprivredi i zanatskim
radionicama. To je prije svega zbog preteno jednofazne elektrine instalacije u takvim
objektima.
Proizvode se kao jedinice manjih snaga, do 2,5 kW i s razliitim brojem polova od 2 do
16 to znai uz uobiajeno klizanje brzine vrtnje od 360 do 2900 o/min. Postoje izvedbe
i s dvije brzine, odnosno dva namota s razliitim brojem polova (perilica rublja)
Izvedba kuita moe biti standardna, odnosno ope namjene ili specifino namijenjena
radnom mehanizmu (perilice rublja, ventilatori, pumpe, kompresori i sl.).

Unutranjost jednofaznog ASM

Jednofazni ASM

Statorski namot je usipni, izraen je od lakom izolirane bakrene ice presjeka

odgovarajueg nazivnoj struji i smjeten je u utore statorskog paketa sastavljenog od
dinamo limova i uvrenog za unutranjost kuita.
Rotorski namot je kavezni, to znai da se sastoji od bakrenih, aluminijskih ili siluminskih
tapova uloenih ili ubrizganih u rotorski paket koji je takoer izraen od dinamo limova i
navuen na osovinu motora. tapovi namota su s obje strane meusobno spojeni
kratkospojnim prstenima.

Stator

Rotor

Rotorski namot

Da bi se stvorilo okretno magnetsko polje moraju kroz prostorno pomaknute namote tei
vremenski pomaknute struje. Kod trofaznog asinkronog motora postoje tri fazna namota
koji su u statoru simetrino rasporeeni tako da su meusobno pomaknuti za 120O el. i
kroz njih teku struje trofaznog sustava koje su meusobno vremenski pomaknute za 1/3
periode (120O).
Jednofazni motor ima samo jedan namot kroz koji tee jedna izmjenina sinusna struja
pa se stvara pulsirajue magnetsko polje. Njega moemo prikazati kao sumu dva
okretna polja istih amplituda koji rotiraju u suprotnim smjerovima direktnog i inverznog.

Shematski prikaz motora i vektorski dijagram protjecanja (magnetskog polja)

Svako od polja stvara svoj zakretni moment, a rezultanta koja djeluje na rotor je njihova
razlika. U toki kratkog spoja (trenutku pokretanja, kad je s=1) ta rezultanta je jednaka
nuli pa nema poteznog momenta i rotor se ne moe pokrenuti. Ako bismo ga nekako
pokrenuli (npr. vanjskom mehanikom silom) rotor bi se nastavio vrtjeti zbog vlastitog
momenta motora jer rezultanta inverznog i direktnog momenta vie ne bi bila jednaka
nuli.

Momentna karakteristika jednofaznog motora

U praksi se samostalni zalet motora omoguuje ugradnjom jo jednog, pomonog

namota pri emu glavni namot (glavna faza) zauzima 2/3 utora a pomoni namot
(pomona faza) 1/3 utora tako da su prostorno pomaknuti za 90O el. Da bi se postigao
fazni pomak izmeu struja, pomonom namotu se u seriju spaja kondenzator o ijem
kapacitetu ovisi koliki e on biti.

Shematski prikaz i vektorski dijagram struja motora s pomonom fazom i kondenzatorom

Pri tome su mogue tri varijante:

Motor s pomonom fazom i kondenzatorom za zalet koji se iskljuuju

nakon zaleta
Kondenzatorski motor pomona faza i kondenzator su trajno ukljueni
Motori s poveanim poteznim momentom pomona faza i kondenzator su
trajno ukljueni, a tijekom zaleta ukljuen je jo jedan (start) kondenzator

U prvom sluaju pomona faza i s njom u seriju spojen kondenzator spojeni su u strujni
krug preko isklopnog ureaja koji e ih iskljuiti nakon to motor dostigne oko 75%
nazivne brzine. Ova varijanta je pogodna za motore koji se pokreu u praznom hodu ili s
malim poetnim teretom.

Jednofazni motor s pomonom fazom za zalet

Kondenzatori za pokretanje (start kondenzatori) su aluminijski, elektrolitski nepolarizirani

kondenzatori smjeteni u plastino kuite valjkastog oblika tipinih dimenzija 40 x 70
mm (promjer x visina). Imaju relativno velik kapacitet u odnosu na dimenzije (do 1000
F). Radni napon im je 240 ili 330V. Smiju biti samo kratkotrajno ukljueni (nekoliko
sekundi) dok traje zalet motora.

Start kondenzatori

Mehanizam za iskljuivanje pomone faze i start kondenzatora je najee centrifugalna

sklopka. To je mehanika sklopka smjetena na osovini motora iji se kontakti otvore
zbog centrifugalne sile kad motor dostigne odreenu brzinu vrtnje (75% nazivne)

Centrifugalna sklopka

Drugi nain iskljuivanja pomone faze i start kondenzatora je pomou strujnog releja
tzv klixona. Zavojnica releja spojena je serijski s radnim namotom i dimenzionirana za
struju pokretanja koja je 3 do 7 puta vea od nazivne. Tako velika struja aktivira
elektromagnet releja i zatvori njegove kontakte preko kojih je spojena pomona faza i
start kondenzator. Ubrzavanjem motora slabi struja kroz radni namot i zavojnicu releja i
kad se priblii nazivnoj vrijednosti elektromagnetna sila oslabi pa se pod utjecajem
opruge kontakti otvore i iskljue pomonu fazu i start kondenzator.

Startni relej klixon

Postoje i elektronike izvedbe iskljuivanja pomone faze nakon zaleta bazirane na PTC
otporniku ili elektronikom tajmeru.

Elektronika izvedba bazirana na IC NE555 tajmeru

Kod kondenzatorskih motora pomona faza i kondenzator su trajno ukljueni, pa moraju

biti i dimenzionirani za trajni rad. Pravilnim izborom pomone faze, kondenzatora i oblika
utora mogu se postii razliite karakteristike motora. to je kapacitet kondenzatora vei,
bit e vei i moment motora, ali to poveava cijenu i dimenzije kondenzatora. Primjenjuje
se kod motora koji se pokreu pod optereenjem (npr pogonski motor perilice rubljla)

Kondenzatorski motor

Radni kondenzatori su polipropilenski, uljni, smjeteni u metalno kuite valjkastog

oblika dimenzija 50 x 100 mm (ovisno o kapacitetu), radnog napona 450 V. Imaju
relativno mali kapacitet prema dimenzijama (do 100 F).
Kapacitet kondenzatora navodi proizvoa na natpisnoj ploici motora, a primarno je
ovisan o nazivnoj struji motora.

Radni kondenzatori

Tamo gdje je potreban pojaani potezni moment, odnosno kad se motor pokree pod
velikim teretom kondenzatorskom motoru se dodaje start kondenzator koji se iskljui na
neki od spomenutih naina nakon zaleta. Pomona faza i radni kondenzator ostaju
trajno ukljueni.

Promjena smjera vrtnje (reverziranje) izvodi se promjenom prikljuka pomone faze. Ako
su glavna i pomona faza namotane jednako (kao kod spore brzine motora perilice
rublja), reverziranje je jednostavnije jer se kondenzator samo prespoji na drugi namot.
Pri tome kondenzator mora biti radni (trajno ukljuen).

Reverziranje zamjenom prikljuaka pomone

faze

Reverziranje motora s jednakim namotima

radne i pomone faze

Izvedbe kuita openito asinkronih motora, pa tako i jednofaznih mogu biti standardna,
za opu namjenu, protueksplozijska ili specijalna, prilagoena radnom mehanizmu.

Izvedbe kuita motora

Kod standardne izvedbe kuita motor ima i standardno prikljuite sa 6 prikljunih

vijaka.

Prikljuna ploica motora

Krajevi namota radne i pomone faze oznaavaju se prema standardu:

Radni namot : U1 U2
Pomoni namot: Z1 Z2

Sheme spajanja motora sa standardnim prikljuitem prema Katalogu jednofaznih

motora Konar.
Smjer vrtnje se mijenja prespajanjem kratkospojnih ploica
SMJER VRTNJE
LIJEVI

IZVEDBA S TRAJNO
SPOJENIM KONDEZATOROM

DESNI

Mph glavna (radna) faza

Aph pomona faza
Cr radni kondenzator

PRIKLJUAK NA MREU

IZVEDBA S TRAJNO
SPOJENIM I ZALETNIM
KONDENZATOROM

Mph glavna (radna) faza

Aph pomona faza
CFS centrifugalna sklopka
Cs start kondenzator
Cr radni kondenzator

PRIKLJUAK NA MREU

Pogonski motor perilice rublja, takoer jednofazni asinkroni, konstrukcijski je potpuno

prilagoen upravo za tu namjenu. To je dvobrzinski motor koji se tijekom programa
pranja vrti sporije ( oko 480 o/min) i pri tome mijenja smjer vrtnje, a tijekom programa
centrifugiranja vrti se bre (oko 2800 o/min) i ne mijenja smjer. Motor je kondenzatorski,
dakle pomona faza i kondenzator su trajno ukljueni. Za svaku brzinu ugraen je
zaseban namot s radnom i pomonom fazom. Za sporu brzinu vrtnje namoti radne i

pomone faze su isti, a za veu brzinu razliiti ( otpor radne faze je otprilike dvostruko
manji od otpora pomone faze). Krajevi namota izvedeni su na poseban konektor, a
kuite je prilagoeno ugradnji motora u perilicu.

Pogonski motor perilice rublja

Prikljuni konektor motora

Motorom u smislu preklapanja sa jedne u drugu brzinu, promjene smjera u tijeku pranja
te ukljuivanja i iskljuivanja motora upravlja programator prema vremenskom programu.

Shematski prikaz pogonskog motora perilice rublja

Manja brzina

Vea brzina

Spojevi za pojedine reime rada motora

Treba napomenuti da perilice nove generacije imaju istosmjerni pogonski motor s

kontinuiranom regulacijom brzine i upravljan PLC-om na temelju informacija koje mu
daju razni senzori.

Dijelovi standardnog jednofaznog asinkronog motora