Professional Documents
Culture Documents
Pleonazmi PDF
Pleonazmi PDF
UDK 811.163.42373.612.4
Izvorni znanstveni lanak
1. Uvod
Grka rije pleonasms znai suviak, preobilje. Pojam pleonazma nastao
je u antikoj retorici u kojoj je obuhvaao niz stilskih figura. Pleonazam se
odreuje kao zalihost izraajnih sredstava koja se upotrebljavaju za prijenos
leksikoga ili gramatikoga znaenja iskaza. On se ostvaruje i u dijelu reenice
i u iremu kontekstu te se moe ostvarivati i kao izosemija (bliskost znaenja)
cijelih reenica koje udvajaju odreeno ope znaenje ( 1990: 379). U
Simeonovu se rjeniku navode razliite definicije pleonazama te se oni odreuju kao dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina; uporaba suvinih rijei; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomilanje izraza koji su meusobno slini po smislu, ili su identini; preobilje rijei u reenici koje su suvine s gledita iskazivanja misli; mnogorjeje, suvine rijei u govoru koje ne
obogauju njegov smisao i sadraj (Simeon 1969 /II/: 62).
Pleonazam nastaje razvijanjem i irenjem iskaza tako da se postojeim rijeima i izrazima dodaju istoznanice ili bliskoznanice. Sintaktika veza meu sastavnicama pleonastinoga izriaja posve je pravilna, problemi se mogu pojaviti na semantikoj razini. Da bismo tonije odredili znaenje naziva pleonazam,
41
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
potrebno ga je razgraniiti od nadreenih i bliskoznanih naziva te drugih naziva koji pripadaju istomu semantikom polju. Najopenitiji pojam povezan s pleonazmom pojam je zalihosti ili redundancije. Zalihost se odreuje kao viak obavijesti u komunikaciji koji omoguuje izbjegavanje nesporazuma. Poruka je zalihosna ako i samo ako sadrava elemente koji nita ne pridonose obavijesti koja je
ve sadrana u ostatku poruke (Lehmann 2005: 3). Odreena je koliina zalihosti
u jeziku potrebna jer osigurava pravilno prenoenje obavijesti i u sluaju buke u
komunikacijskome kanalu. Pleonazam i tautologija vrste su zalihosti jer u njima
dolazi do ponavljanja obavijesti. I pleonazam i tautologija promatraju se i kao jezini problem i kao stilske figure. I pleonazam i tautologija vieznani su nazivi
jer oznauju jezinu pojavu i, procesom metonimizacije, izriaj koji je nastao tom
jezinom pojavom. Tautologija je odnos koji se temelji na sinonimiji, tj. u istome
se izriaju pojavljuju sinonimi, npr. lijep i krasan, gnusan i odvratan, glup i blesav. Poseban je sluaj kad se dvaput ponovi isti izraz (npr. lijep i lijep, ide i ide).
Pleonazam se katkad odreuje kao pojam nadreen tautologiji, a katkad samo kao
pojava u kojoj je znaenje jednoga sastavnog elementa ukljueno u znaenje drugoga sastavnog elementa (npr. izii van). Dakle, prema nekim je autorima pleonazam nadreen (hiperonim) tautologiji1, dok drugi pleonazam i tautologiju smatraju istorednima i neistoznanima, tj. supodreenicama ili kohiponimima2. Tu je
rije o tzv. ljestvinoj vieznanosti jer isti naziv ima i ire i ue znaenje, tj. jedno je znaenje podskup drugoga znaenja (Hudeek Mihaljevi 2010: 71).
Izraz E1 + E2 + E3 ... En pleonastian je ako i samo ako sadrava znaenjsku
sastavnicu F koja je sadrana u znaenju vie od jednoga Ei (Lehmann 2005:
4). Razlika je izmeu tautologije i pleonazma u uemu smislu3 to to je u pleonazmu jedan lan sinoniman s itavim izrazom, dok je u tautologiji svaki lan
sinoniman s itavim izrazom. U tautologiji su svi elementi jednako izostavljivi, pa je odnos meu lanovima simetrian. Ako kaemo lijep i krasan, moemo bez gubitka znaenja rei samo lijep ili samo krasan. U pleonazmu u uemu
smislu samo je jedan element izostavljiv (onaj koji je sastavni element drugoga
elementa). Odnos je meu lanovima pleonazma u uemu smislu asimetrian,
moe se izostaviti jedan element, ali se ne moe izostaviti drugi element.
1
S pojmom pleonazma blisko je povezan pojam tautologije koja se katkad smatra podvrstom pleonazma ( 1990: 379).
2
R. Simeon razlike i slinosti izmeu tautologije i pleonazma opisuje ovako: Za razliku
od tautologije koja opisuje isti pojam drugim izrazom (npr. Ja se bojim i strah me je ljuto), pleonazam dodaje suvinu rije kojoj je pojam sadran u drugoj rijei: Ali sjede do dva starca stara.
Ban gospou oima pogleda. Dakle, i pleonazam i tautologija razliitim rijeima ponavljaju isti
pojam. (Simeon 1969 /II/: 62)
3
U ovome radu pleonazam u uemu smislu oznauje pleonazam koji je zajedno s tautologijom podreen pleonazmu u iremu smislu.
42
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
znak (snienje 30 %)
gramatiki morfem (Bad Blue Boysi, optimalniji, keksi)
tvorbeni element (skuhan, nadograditi)
rije (sii dolje)
sintagma (mobing na radnome mjestu).
Problemu pleonazama moe se pristupiti normativno i deskriptivno. U ovome radu nastojat emo kombinirati oba pristupa. Razlikuju se neosvijeteni i stilski pleonazam. Neosvijeteni je pleonazam stilska pogrjeka i standardnojezini
problem, a stilski je pleonazam osvijeten, namjeran i svrstava se u stilske figure. Pleonazmi se nalaze u imenima i u frazemima. Stoga u kategoriju pleonazama
koji nisu sporni s normativnoga stajalita pripadaju stilski (namjerni pleonazmi),
onomastiki pleonazmi i frazeoloki pleonazmi. Ti pleonazmi ne podlijeu normativnoj prosudbi. U kategoriju normativno neupitnih pleonazama ulaze i pleonazmi koje norma upravo zahtijeva, npr. s obzirom na to da, bez obzira na to to,
upozoriti na to da, a ne obzirom da, bez obzira to, upozoriti da.4
Po svojoj prirodi pleonazam moe biti: 1) obvezatan uvjetovan jezinim
sustavom ili normom, 2) fakultativan, stilski uvjetovan ekspresivnim ciljevima iskazivanja. Obvezatni pleonazam est je u gramatici prirodnih jezika, npr.
u sustavima sronosti (udvajanje gramatikih znaenja imenice u rijeima ovis
nima o njoj, npr. u plava haljina dvostruka je obavijest o enskome rodu, nominativu i jednini), u nekim konstrukcijama glagolskoga upravljanja (udvajanje
prostornih znaenja glagolskih prefikasa u prijedlozima, npr. spustiti se s drveta) ili dvostrukoga nijekanja, npr. nikada nije bio i sl. ( 1990: 379).
Pleonazmi mogu nastati kako bi se pojaalo temeljno znaenje, kako bi se
znaenje posebno naglasilo (emfatiki pleonazmi) ili kako bi se osiguralo da je
znaenje pravilno shvaeno. Stoga su i neobvezatni pleonazmi katkad potrebni u standardnome jeziku kako bi se smanjila buka u komunikacijskome kanalu
s obzirom na to da pridonose zalihosti ili kako bi se posebno naglasio koji element, npr. ja pjevam umjesto pjevam.
Za potrebe ovoga rada prikupili smo korpus pleonazama, usustavili ga i razradili kriterije podjele pleonazama. Pleonazmi su prikupljani iz svih jezinih
savjetnika, ali i iz publicistikih tekstova, studentskih zadaa, tekstova koje
smo dobivali za lekturu, rjenikih obradba itd.
4
Stoga se katkad smatra da je gramatika kategorija pleonastina ako je ostvarena s vie
afikasa, rijei i sl. (Matthews 2007: 306)
43
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
taciji: povuci-potegni ... nema (nije) ni kraja ni konca... huka i buka... kao to
je (kako je) red i obiaj... bruka i sramota... vratiti milo za drago... (Melvinger 1983/1984: 31).
Frazeoloki su pleonazmi i znati znanje, ne asiti ni asa, udom se uditi,
tj. pleonazmi u kojima glagol ima dopunu semantiki sadranu u sebi (u reenici unutranji objekt ili prilonu oznaku; usp. Markovi 2009: 235).
45
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
ti se gore, vremenski period, potencijalna mogunost, usluni servis, najminimalniji, najmaksimalniji. U istome se savjetniku nalaze savjeti posveeni pleonastinim konstrukcijama: mrtvaki lijes, administrativna kancelarija, no meutim, ak tovie, cirka, oko, priblino, jedno + brojevni prilog (desetak, dvadesetak itd.).
I na stranici jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (savjetnik.ihjj.hr) nalazi se opi lanak o pleonazmima te obradba prototipnih vie
rjenih pleonazama: oko desetak, cirka desetak, cirka oko desetak, priblino
desetak, esto puta, popeti se gore, sii dolje, no meutim, kako i na koji nain, ak tovie, ak dapae i jednorjenih pleonazama: najoptimalniji, najminimalniji, najmaksimalniji.
Josip Sili i Ivo Pranjkovi (2005: 379380) piui o administrativno-poslovnome stilu pleonazme nazivaju jednom od najveih bolesti administrativno-poslovnoga stila i primjeuju da su upravo tipini za taj stil te donose primjere: kako i na koji nain, no meutim, na vrijeme od dvije godine, u sastavu od pet lanova, oko desetak, zajedniki suivot, djelokrug rada, neophodno
potreban, pod najoptimalnijim uvjetima, djeji kinderbet, hemendeks s jajima,
biti nazoan/prisutan na, tijekom prole godine. Navode da su tipini za administrativni stil sljedei pleonazmi: u podruju znanosti (znanost je podruje), u
oblasti zdravstva (zdravstvo je oblast), u domeni poljoprivrede (poljoprivreda
je domena), u sferi privreivanja (privreivanje je sfera), u procesu stjecanja
neovisnosti (stjecanje je proces) i u stanju rezignacije (rezignacija je stanje).
Takvi su i izrazi pomou, posredstvom, preko i putem u izraavanju instrumentala sredstva, npr.: To moete rijeiti pomou raunala (umjesto: To moete rijeiti raunalom), Ljudi e biti obavijeteni putem javnih medija (umjesto: Ljudi e biti obavijeteni javnim medijima) i sl.
U radu Funkcionalni stilovi i sintaksa I. Pranjkovi zastupa drukije gledite
te govorei o razliitim tipovima nominalizacije (uz napomenu da je svojstvena apstraktnim funkcionalnim stilovima, a osobito administrativnomu), upozorava na irenje pojedinih imenskih konstrukcija novim imenskim (pleonastikim) elementima, kojima je funkcija da preciziraju ili istaknu sadraj poruke
(Pranjkovi 1996: 521) te navodi primjere u oblasti politike, na podruju Dalmacije, u domeni zakonodavstva, u sektoru turistike privrede, u sferi informiranja, na polju meunarodne suradnje. Za takve konstrukcije Pranjkovi kae
da nisu neto to treba izbjegavati i/ili smatrati pogrenim u svim funkcionalnim stilovima. Naprotiv, oni su u funkcionalnim stilovima apstraktnijega tipa
posve obina i vrlo esta pojava, a pogrenim treba smatrati samo pretjerivanje
u njihovoj uporabi ili uporabu u funkcionalnom stilu kojemu oni nisu svojstveni (Pranjkovi 1996: 522).
46
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
dvorjeni pleonazmi
vierjeni pleonazmi
Vierjeni pleonazmi mogu biti i dvostruki, npr. ja osobno mislim > mislim.
Dvostruki pleonazmi pojavljuju se i u reenici: To smo pretoili u dokument
koji se naziva Kodeks poslovnoga ponaanja.
Prema promjenjivosti sastavnih elemenata pleonazme moemo podijeliti na
pleonazme koji imaju nepromjenjive lanove i pleonazme koji imaju promjenjive lanove, tj. one koji imaju stalnu formulu u kojoj se jedan lan moe
oznaiti s x:
formula
primjer
x boje
plave boje
xlik oblik
krukolik oblik
ena xica
ena vozaica
mjesec x
mjesec rujan
grad x
grad Varadin
svi mogui x
47
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
primjer
zamjenica + glagol
ja mislim
oko desetak
prethodno/ve naveden
proces stvaranja
grafiki
pleonazam
morfoloki
pleonazam
pleonastini oblik
tvorbeni
pleonazam
pleonastina rije
sintaktiki
pleonazam
pleonastina sveza
pleonastini niz
pleonastina
reenica
tekstni
pleonazam
U formalnom smislu, Vijee je dugo bilo najutjecajnija institucija Zajednice. Institucija, koja je dugo jedina imala iskljuivu zakonodavnu funkciju u EU-u.
48
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
predmetak/prefiks na-
pogrjeno je *
snienje 30 %
takozvani demokrati
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
50
ispljunuti, ispruiti
proirivati, ispranjavati,
ugrijavati
nadozidati, nadopuniti,
nadopisati, nadoliti
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
pridjevni
poruati, ruavati,
iskopirati,
svezati, vezivati
komparativi i superlativi
pridjeva koji izriu potpunu
koliinu kakva svojstva
najoptimalniji,
najmaksimalniji,
bezizgledniji
pridjevne polusloenice sa
sinonimnim sastavnicama
financijsko-novani,
gospodarsko-ekonomski,
obrazovno-edukacijski
obadvojica, obadvoje,
obadvije
imenini
priloni
proirivanje, nadozidavanje,
ruavanje
prilozi izvedeni od
pleonastinih pridjeva
najoptimalnije,
najmaksimalnije,
bezizglednije, sveukupno
2.3.1. Glagoli
2.3.1.1. Prefigirani glagoli istoznani s neprefigiranim glagolom
Prefigirani su glagoli istoznani s neprefigiranima, npr. glagoli ispljunuti i
pljunuti, ispruiti i pruiti. Oni nisu potpuni sinonimi, nego prefigirani glagol
pokriva samo jedno znaenje neprefigiranoga glagola, npr.7:
spljunuti naglo i snano izbaciti
to kroz usta [~ krv]
7
Svi primjeri rjenike obradbe natuknica preuzeti su iz kolskoga rjenika hrvatskoga
jezika koji su izradili suradnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u tisku). U obradbi su
osjenana ista znaenja.
51
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
riti
proirvati
4.uiniti da to postane
prihvaeno u to iremu
krugu ljudi
5.razmaknuti to u irinu
proriti se <povr.>
1.postati irim, razviti se
u irinu
2.zauzeti vei prostor ili
se razviti u prostoru
3.razviti se u prostoru
riti se <povr.>
1.postajati irim,
razviti se u irinu
2.zauzeti vei prostor ili
se razviti u prostoru
proirvati se <povr.>
1.postajati irim, razviti
se u irinu
2.zauzeti vei prostor ili
se razviti u prostoru
3.razvijati se u prostoru
Ipak, veinu nesvrenih glagola izvedenih sufiksacijom od svrenih prefigiranih glagola ne bi trebalo upotrebljavati u viim stilovima hrvatskoga standardnog jezika, npr. umjesto glagola ispranjavati, ugrijavati svakako bi bolje bilo
upotrijebiti glagole prazniti i grijati.
2.3.1.3. Dvostruko prefigirani glagoli
Tvorbeni su pleonazmi i dvostruko prefigirani glagoli, npr.: nadopisati, nadograditi, nadoplatiti, nadolijevati, nadopuniti, pridodati (i naravno, njihovi
vidski parnjaci te od njih izvedene imenice, npr. glagolske imenice te imenice
nadoplata, nadopuna).
53
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Prefiks do- koji se dodaje osnovi pisati, graditi i platiti ve oznauje dodavanje onomu to je napisano ili sagraeno. Prefiks na- koji se dodaje ve prefigiranomu glagolu dopisati, dograditi i doplatiti to znaenje udvaja te je rije o
tvorbenim pleonazmima. Te pleonazme meutim normativni prirunici ne proskribiraju, a rjenici im u pravilu pridruuju isto znaenje kao glagolima s prefiksom do- i povezuju ih kao sinonimne.8 Moe se raspravljati o tome jesu li ti
glagoli doista sinonimni pa rei da npr. glagol nadozidati znai dodati ve dozidanomu. U tom sluaju takvi glagoli ne bi, barem u jednome od svojih znaenja, bili pleonastini, ali pregledavanjem korpusa zakljuili smo da se oni u
pravilu upotrebljavaju u istome znaenju kao jednostruko prefigirani glagoli.
2.3.1.4. Svreni (izvedeni prefiksacijom) i/ili nesvreni glagoli (izvedeni
sufiksacijom) izvedeni od dvovidnih glagola
Tvorbeni su pleonazmi i svreni i nesvreni glagoli izvedeni od dvovidnih
glagola, npr.: ruavati, poruati, veeravati, poveerati, iskopirati, skoncentrirati se, zablokirati. U standardnome jeziku dvovidni glagoli ne bi trebali imati vidskih parnjaka (oni su sami sebi vidskim parnjacima), tj. njihovi parnjaci,
i kad postoje, ne pripadaju standardu. Kao primjer toga pravila u normativnim
se prirunicima navode uglavnom parnjaci koncentrirati se skoncentrirati se
ili razminirati razminiravati. Mnogi drugi svreni glagoli izvedeni prefigiranjem ili dodavanjem imperfektivnoga sufiksa dvovidnim glagolima nikad nisu
bili predmetom iscrpnijega prouavanja. Sili i Pranjkovi u svojoj gramatici
napominju da dvovidni glagoli katkad dobivaju prefiksalne morfeme koji glagole ine svrenima: poveerati, poruati itd. ili nesvrenima: ruavati, razminiravati itd. (Sili Pranjkovi 2005: 49). Smatramo da ti glagoli pripadaju
razgovornomu stilu hrvatskoga jezika, ali ne pripadaju standardnomu jeziku.
Bilo bi logino da se svreni parnjaci dvovidnih glagola izvedeni prefiksalnom tvorbom normativno diskvalificiraju, kao to se redovito ini u nekim parovima, npr.: koncentrirati se skoncentrirati se, a diskvalificiraju se i parnjaci
izvedeni sufiksalnom tvorbom, npr. razminirati razminiravati. S normativnoga gledita prefigirani parnjaci imaju smisla samo tamo gdje je glagol na -irati
nesvren, pa se prefiksalnom tvorbom izvodi njegov svreni parnjak, npr.: provocirati isprovocirati, recitirati izrecitirati, nervirati iznervirati, ivcirati
iivcirati, kritizirati iskritizirati.
Neki su glagoli izvedeni prefiksacijom ili sufiksacijom dvovidnoga glagola
toliko esti u uporabi da ih ipak ne bi trebalo normativno proskribirati, npr. glagoli svezati i vezivati izvedeni od dvovidnoga glagola vezati.
Kao sinonimi povezuju se u Rjeniku hrvatskoga jezika urednika Jure onje.
54
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
2.3.2. Pridjevi
2.3.2.1. Komparativni i superlativni pleonazmi
Komparativni i superlativni pleonazmi najee su izvedeni od strane osnove,
npr.: optimalniji, najoptimalniji, minimalniji, najminimalniji, maksimalniji, najmaksimalniji. Pleonastini su jer se osnovom izrie najvea koliina kakva svojstva te ti pridjevi i u pozitivu imaju superlativno znaenje, npr. optimalan najbolji mogui. Veina jezinih prirunika i savjetnika smatra da ih ne treba upotrebljavati ni u komparativu ni u superlativu. Od domae osnove izveden je komparativ bitniji i superlativ najbitniji koji su takoer upitni jer pridjev bitan oznauje
da je to najvanije (da se odnosi na samu bit). Meutim, pridjev bitan u uporabi
je znaenjski izjednaen s pridjevom vaan te smatramo da ga se, bez obzira na
znaenje njegove tvorbene osnove, moe stupnjevati kao i pridjev vaan.
Pleonastinim se moe smatrati i cijeli niz pridjeva kojima se izrie potpuna mjera kakva svojstva. Ipak smatramo da bi normativno pravilo temeljem kojega se izbjegava uporaba komparativa i superlativa izvedenih od pridjeva kojima se izrie najvea mjera kojega svojstva (savren, besprijekoran, bezizlazan...) trebalo relativizirati i razlikovati izvanjezinu od jezine logike. Naime,
takvi se pridjevi esto ne upotrebljavaju u znaenju koje proizlazi iz znaenja
njihovih tvorbenih sastavnica, npr. bezizlazan ne znai uvijek iz kojega nema
izlaza, nego i iz kojega se izlaz teko moe nai.
Neki su superlativi pleonastini samo u odreenome kontekstu, npr. sveze ustrojstva superlativ + od svih (npr. najpametniji od svih, najbolji od svih)
pleonastine su jer superlativ ukljuuje znaenje dopune od svih.
2.3.2.2. Glagolski pridjevi s neutralizacijom svrenosti/nesvrenosti
U glagolskim pridjevima kuhan i peen neutralizira se svrenost/nesvrenost. Ako kaemo da je meso kuhano, zapravo kaemo da je skuhano, tj. ne kaemo da smo ga kuhali, nego da smo proces kuhanja doveli do kraja, da smo
meso skuhali, tj. da je meso skuhano. Isto je i s glagolskim pridjevom peen.
Stoga su pridjevi skuhan, speen i ispeen pleonastini.
2.3.2.3. Pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama
Pleonastine su pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama od kojih je jedna u pravilu stranoga podrijetla, npr.: financijsko-novani, gospodarsko-ekonomski, obrazovno-edukacijski.
55
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
2.3.3. Imenice
2.3.3.1. Obadvojica, obadvije
Pleonastine su rijei i imenice obadvojica i obadvije te ih u viim stilovima
hrvatskoga standardnog jezika treba zamijeniti s obojica, obje.
2.3.3.2. Glagolske imenice izvedene od pleonastinih glagola
Pleonastine su rijei i glagolske imenice izvedene od nesvrenih pleonastinih glagola (te sve to je reeno za glagol vrijedi i za imenicu), npr.: proirivanje, nadoplaivanje, nadograivanje, nadopisivanje.
2.3.4. Prilozi
Pleonastine su rijei i prilozi izvedeni od pleonastinih pridjeva, npr.: najoptimalnije, najminimalnije, najsavrenije, najbesprjekornije, bezizglednije,
speeno, skuhano, sveukupno. Prilog sveukupno obino se upotrebljava u raunovodstvu kako bi se oznaio zbroj rezultata u stavkama ukupno. S obzirom
na to da ima opravdanja za uporabu te rijei u raunovodstvu, tu nije rije o pleonazmu. I pridjev sveukupan oznauje rezultat dobiven zbrajanjem vie zbrojeva. Izvan toga konteksta rijei sveukupan i sveukupno ne treba upotrebljavati jer su pleonastine.
pridjev + imenica
56
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
zamjenica + glagol
ja mislim
glagol + prilog
sii dolje
glagol + imenica
prilog + prilog
prilog + glagol
prilog + glagolski
pridjev trpni
prilog + pridjev
prilog + prilog
(u veznikome izrazu)
mjesne reenice
onamo gdje,
ondje gdje, tamo
gdje, ovdje gdje
vremenske reenice
onda kad
nainske reenice
onako kako
uzrone reenice
dopusne reenice
onda ako
prilog + veznik
(u veznikome izrazu)
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Postoji i cijela skupina prefigiranih glagola koji zahtijevaju prijedlonu dopunu s prijedlogom istovjetnim prefiksu, npr.: naskoiti na stol, podbaciti pod
krevet, nabaciti na sebe, potpuzati pod ormar, podvui se pod stube, izii iz
kue. Iako se tu znaenje udvaja, ti glagoli nisu normativno upitni. Rije je o
obvezatnim pleonazmima istoizraznoga prefiksa i prijedloga u obvezatnoj dopuni koji su uvjetovani gramatikim sustavom hrvatskoga jezika.
2.4.2. Vezniki pleonazmi
Pleonazmi su esti u veznikim izrazima, dvorjenim (spomenutim u tablici) i vierjenim. Meu vierjene pleonazme pripadaju i neki sloeni veznici
koji sadravaju imenice mjesto, vrijeme, namjera, nain itd., to jest obino imenicu od koje se odnosni pridjev nalazi u nazivu vrste reenice.9 Uzet emo za
primjer samo manji broj sloenih veznika iz spomenute skupine:
vrsta reenice
imenica
sloeni veznici
vremenska
vrijeme
nainska
nain
posljedina
posljedica
s (tom) posljedicom da
namjerna
namjera
mjesna
mjesto
na mjestu gdje
pogodbena
sluaj,
situacija
9
Takve sloene veznike, tj. eksplicitna vezna sredstva, npr. s namjerom da, sa svrhom da,
s ciljem da, koja se upotrebljavaju umjesto veznika da ili kako Sili i Pranjkovi smatraju tipinima za administrativno-poslovni stil te navode primjere: To ine s namjerom da pomognu ljudima (umjesto: To ine da pomognu ljudima, odnosno: To ine kako bi pomogli ljudima), pod uvjetom da umjesto veznika ako: O tome se moe donositi zakljuak pod uvjetom da je veina nazona (umjesto: O tome se moe donositi zakljuak ako je veina nazona), na nain kako umjesto
veznika kako ili determinatora onako i veznika kako: Radit ete na nain kako smo se dogovorili
(umjesto: Radit ete (onako) kako smo se dogovorili) i sl. (Sili Pranjkovi 2005: 379).
58
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
u pogodbenim
reenicama uvedenim s
pomou skupine ako je
rije o
u reenicama
s usporednim dijelovima
(objekt objekt objektna reenica):
reenice s usporednim
dijelovima: objekt
objektna reenica (elim
upozoriti na to da; Ono
to elim rei je da...)
61
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
pleonazam utemeljen na
predikatnoj antonimiji
62
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
sastavnice su antonimi
Ako su sastavnice pleonastine konstrukcije istoznane ili bliskoznane, moemo upotrijebiti jedan ili drugi element, npr. Oekivala sam da e svi doi, no
meutim dola su samo petorica. > Oekivala sam da e svi doi, no dola su
samo petorica ili Oekivala sam da e svi doi, meutim dola su samo petorica.
65
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Ako su sastavnice pleonastinih konstrukcija u hijerarhijskome odnosu, treba upotrijebiti samo hiponim, npr. Ona je najbolja ena vozaica koju poznajem. > Ona je najbolja vozaica koju poznajem.
Najee je kod pleonastinih konstrukcija jedan element sastavnica znaenja drugoga elementa. Tu najee elementi ne pripadaju istoj vrsti rijei, npr.
esto je rije o glagolima ija je dopuna sastavnica njihova znaenja. Toj skupini pleonazama pripadaju: letjeti zrakom, planirati plan11, dignuti gore, spustiti dolje, sii dolje, popeti se gore, odgoditi za poslije, piti to tekue, prepustiti/dati komu drugom itd.
U tom sluaju treba upotrijebiti samo onaj element koji u svojemu znaenju
ukljuuje i znaenje drugoga elementa: letjeti, planirati, dignuti, spustiti, sii,
popeti se, odgoditi, piti, prepustiti/dati komu.
U ovoj su skupini esti pleonazmi u kojima je isto znaenje izraeno tvorbenim elementom i posebnom rijeju, npr. mala kuica sufiks -ica deminutivni je sufiks koji znai da je rije o emu malome, ena vozaica sufiks -ica
sufiks je s pomou kojega se tvore enski mocijski parnjaci i oznauje da je
rije o eni.
11
66
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
razvezano
GMO organizam
HIV virus
ISBN broj
LCD zaslon
PIN broj
RAM memorija
ROM memorija
XML jezik
67
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Ovomu se nizu esto dodaje i primjer SMS poruka. Pokrata SMS znai short
message service (usluga [slanja] kratke poruke) pa bi SMS poruka bila poruka poslana s pomou usluge [slanja] kratkih poruka, dakle ne bi bila pleonastina. Ipak, metonimijskim pomakom u hrvatskome je jeziku pokrata SMS dobila znaenje poruke (npr. u reenici Poalji mi SMS, Javi joj se SMS-om), pa je
opravdano smatrati da je SMS poruka takoer pleonastian izraz. Isti je odnos
izmeu MMS-a (multimedia messaging service, tj. usluga [slanja] multimedijskih poruka) i MMS poruke.
5. Potrebni pleonazmi
Neka se vierjena strana imena mogu sklanjati bez ikakvih problema. To
su uglavnom imena gradova i drava (New Jersey, Santa Barbara, San Francisco, West Point, New York, New Mexico, Rhode Island), a neka, npr. imena
nekih ustanova, asopisa i sl., dovode do nedoumica koje se mogu rijeiti pleonazmom:
primjer
potreban pleonazam
Odrao je predavanje na
Department of Education.
Predavao je na University of
Yamaguchi.
Mnoge e tekstove
itatelj nai u njihovim Email
Newsletters.
Za takav pleonazam moemo rei da je potreban jer se njime rjeavaju morfoloki problemi.
68
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Nelagoda prouzroena time to nije jasno kako koje ime treba sklanjati dobar je razlog za pleonazam, npr. sigurno se ne e pogrijeiti ako se ime Ericsson
Nikola Tesla sklanja tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson Nikola Tesla. I injenica da u standardnome jeziku ne treba sklanjati latinska imena moe zbunjivati, pa se i ta nelagoda moe premostiti pleonazmom, npr.: Sluao sam kantatu Carmina burana.
Zakljuak
Pleonazmi se openito smatraju nepoeljnima u standardnome jeziku, osobito u njegovim viim stilovima. U ovome se radu uz svaku skupinu pleonazama, a esto i uz pojedinane primjere, daje ocjena normativne prihvatljivosti,
pa je ovdje ne emo ponavljati. Pokazali smo da tvrdnju da su pleonazmi u standardnome jeziku nepotrebni treba relativizirati te pleonazam normativno ocijeniti s obzirom na niz parametara. Standardnomu su jeziku posve neupitno potrebni obvezatni pleonazmi, dakle oni koji su posljedica njegova gramatikoga
sustava (npr. dvostruka negacija i prefigirani glagoli s prijedlonim dopunama
u kojima je prijedlog istovjetan prefiksu).
Standardnomu su jeziku potrebni i pleonazmi s fokusatorima koji pojaavaju njihovo znaenje, npr. bez ikakvih promjena, bez nekih problema, sam vrh,
bez ijednoga pitanja. Standardnomu su jeziku potrebni i izrazi poput 2009. godina. Iako oni jesu pleonastini jer je jasno da je 2009. godina, toliko su uobiajeni da ih se ne smatra normativno upitnima. Postoji ak i lektorsko pravilo
da se, ako reenica zapoinje brojem koji oznauje godinu, ispred njega dodaje
rije godina kako reenica ne bi poinjala brojem.
Iako je pojava pleonazama u jeziku u hrvatskome jezikoslovlju davno zabiljeena14, pleonazmima su se hrvatski jezikoslovci bavili uglavnom samo sporadino. U mnogim se radovima oni spominju15, ali nema sustavne monografije
posveene tomu problemu. Pleonazmi su se dijelili na razliite naine, npr. na
14
Jo 1931. godine Tomo Mareti u Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika govori o pleonazmima i razlikuje ove tipove: ponavljanje iste oznake (odredbe) drugim rijeima (tautologija), epitet koji ne proiruje predodbu o pojavi (npr. tamni mrak) i sl.; sveza dviju sinonimnih rijei za isti pojam (npr. u njih nema ni snage ni moi; ... strano i uasno);
sveza sinonimnih rijei koje se ne osjeaju kao dvije rijei nego kao jedna rije; svaka rije suvina za smisao ili rije bez znaenja; npr. zamjeniki oblik si u uzvinim reenicama (npr. blago li si meni, teko si ga meni).
15
Usp. npr. radove T. Gazdi-Aleri (2009.), B. Tafre (2007.), J. Silia i I. Pranjkovia
(2005.), B. Petrovi (2005.) i I. Pranjkovia (1996.).
69
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
perifrazu, perisologiju, ditologiju, tautologiju, parapleromu, analepsu16, a podjele su najee raene za stilsku analizu. U ovome radu krenuli smo od prikupljenoga korpusa te nastojali pleonazme razvrstati na praktino primjenjive
naine. Pri tome smo u prvome redu imali u vidu hrvatski standardni jezik te
nam je cilj bio prepoznati pleonastine izraze i odluiti jesu li oni u standardnome jeziku potrebni ili ga samo optereuju. Stoga smo najprije odvojili kategorije stilskih, frazeolokih i onomastikih pleonazama, a ostale kategorije podvrgnuli normativnoj prosudbi. Budui da ovdje govorimo i o potrebnim pleonazmima te da pleonazam moe biti i samo jedna rije, smatramo da je potrebno
preoblikovati neke uobiajene definicije pleonazma koje pleonazme odreuju
kao nepotrebno gomilanje rijei, dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina;
uporabu suvinih rijei; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomilanje izraza koji su meusobno slini po smislu. Uzevi u obzir sve navedeno u
ovome radu, pleonazme bismo u najiremu smislu mogli odrediti kao udvajanje ili ponavljanje obavijesti.
Literatura:
Bagi, Kreimir 2010. Od vika glava (ne) boli. Vijenac, 423, Zagreb, 7.
Birti, Matea; Ivana Matas Ivankovi 2009. Akuzativne dopune uz neprijelazne glagole: to su unutranji objekti?. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, 35, Zagreb, 119.
Brozovi Ronevi, Dunja 1998. Romansko-hrvatski dodiri u toponimiji Istre i
kvarnerskih otoka. Folia onomastica Croatica, 7, Zagreb, 121.
Duli, Mihovil (prir.) 1997. Govorimo hrvatski. Jezini savjeti. Zagreb: Hrvatski radio Naklada Naprijed.
Gazdi-Aleri, Tamara 2009. Stilska obiljeja politikoga govora. Doktorska
disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.
http://savjetnik.ihjj.hr/
Hudeek, Lana; Milica Mihaljevi; Luka Vukojevi (izvr. ur.) 1999. Hrvatski
jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine.
Hudeek, Lana; Luka Vukojevi 2007. Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni status sloenih veznika i veznikih skupina. Sintaktike kategorije,
Zbornik radova znanstvenoga skupa s meunarodnim sudjelovanjem Hrvatski sintaktiki dani, Osijek, 283334.
16
Podrobnije o njihovim odnosima i definicijama u djelima M. Solara (2006.), L. Zime
(1988.), D. ivkovia (1985.) i R. Simeona (1969.).
70
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
72