Openita fizikalna svojstva

ratarskih proizvoda
Dr. sc. Sinia Sreec
Visoko gospodarsko uilite u
Krievcima

Hektolitarska masa
Predstavlja masu 1 hektolitra (1 hL = 100 L = 100 dm) u
kg. Izraava se u kg/hL.
To je jedno od najstarijih pokazatelja ocjenjivanja
kvalitete itarica.
Sinonim joj je nasipna gustoa.
Znaajna je za preraivaku industriju, konkretno za
mlinarsku industriju.
Openito vrijedi pravilo po kojem niska hektolitarska
masa upuuje na nisku tehnoloku kvalitetu zrnastih
ratarskih proizvoda, napose itarica. Pa je time i
iskoritenje itarica u procesu meljave manje.

Hektolitarsku masu povisuju:

Kompaktna staklasta zrna

Potpuno dozrela zrna
Mala zrna i zrna osrednje veliine
Ovalna zrna glatke povrine
Nizak sadraj vode
Tanka ljuska

Hektolitarsku masu snizuju:

Mekana branasta zrna

Velika dugoljasta zrna
Povien sadraj vode
Debela i hrapava ljuska

Vrijedi ope pravilo po kojem je hektolitarska masa

uvijek manja u klimatski ekstremnim vegetacijskim
godinama. To konkretno znai da jedan te isti kultivar
(sorta) penice u nepovoljnoj vegetacijskoj godini moe
imati niu hektolitarsku masu u odnosu na prosjenu
godinu.

Odreivanje hektolitarske mase

Hektolitarska masa ili nasipna gustoa
odreuje se Schopperovom vagom.
Postupak je jednostavan a sastoji se u tome da
se masa volumena 0,250 L u gramima
usporedi s najbliom vrijdnou u
Schopperovim tablicama za odreenu kulturu
i u susjednoj koloni tablice oita se izraunata
vrijednost u kg/hL.

Hektolitarska vaga po Schopperu

Suvremena aparatura za odreivanje

hektolitarske mase

Dickey John GAC 2100

Raunanje faktora korekcije

Hektolitarsku masu potrebno je preraunati na
udjel vlage od 13%. U tu svrhu izraunava se
faktor korekcije po jednadbi:
Faktor korekcije =

Gdje je:
a = 68 utvrena hektolitarska masa (kg)
b = 13 utvreni udjel vlage u penici (%)
c
=
30

utvreni
udjel
vlage
u
penici
(%)
Novotni D., N. ukelj, D. Tuel, L. Drobac (2010.): Kemija i tehnologija itarica Upute za
laboratorijske vjebe. Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Link:
www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/13348/58430/.../vjezbe.pdf

Pomona metoda za odreivanje

hektolitarske mase (po Gaei)
U nedostatku Schopperove vage i/ili
Schopperovih tablica, hektolitarska masa
moe se odrediti i pomonom metodom po
Gaei.
Metoda je vrlo jednostavna i zadovoljavajue
tonosti.
Pribor: odmjerna aa od 250 ml (0,25 l),
analitika vaga.

Postupak odreivanja hektolitarske

mase po Gaei
Odvagnuti istu u suhu odmjernu au od 250 ml
M1
U kontinuiranom mlazu usipati uzorak pena
(zrna) itarice do oznake od 250 ml.
Odvagnuti punu odmjernu au na tehnikoj vagi
na dvije decimale M2
Izraunati masu uzorka volumena 250 ml kao
razliku M2 i M1 u gramima = M2 M1
Hektolitarska masa izraunava se po
jednadbama za svaku itaricu

Jednadbe za izraun hektolitarskih

masa pojedinih itarica
Za penicu:
Hektolitarska masa = 0,4017 x (M2 - M1) + 0,14
Za ra:
Hektolitarska masa = 0,4104 x (M2 - M1) 1,40

Za jeam:
Hektolitarska masa = 0,4204 x (M2 - M1) 3,35

Jednadbe za izraun hektolitarskih

masa pojedinih itarica
Za zob:
Hektolitarska masa = 0,4096 x (M2 - M1) 1,36
Za kukuruz, suncokret, soju kao i prekrupu
Gaea predlae koritenje slijedee
jednadbe:
Hektolitarska masa = 0,40 x (M2 - M1)
Gaea S. (2003.): Odreivanje hektolitarske mase zrna jema i
drugih itarica bez koritenja tablica. Svijet piva VIII/47: 10-12.

Specifina teina - gustoa

Specifina teina ili gustoa predstavlja odnos
izmeu mase uzorka nekog zrnastog ratarskog
proizvoda i volumena kojeg zauzima taj
uzorak.
Izraunava se po jednadbi:
=

Gdje je: m masa uzorka

- volumen uzorka

Poroznost zrnaste mase

Poroznost je fizikalno svojstvo svih rasutih
materijala.
Poroznost e, predstavlja odnos izmeu
volumena prostora izmeu estica - (zrna,
pena, sjemenki, roki i dr.) i ukupnog
volumena rasutog materijala ukljuujui i
prostor izmeu estica - :

Odreivanje poroznosti
Metoda nalijevanja tekuine direktna
metoda

Veliine koje odreuju fizikalne

osobine zrnastih ratrskih proizvoda
Dimenzije
Oblik

Dimenzije zrna (pena, sjemenki i

roki) determinirane su:
a - duinom
b - irinom
c - debljinom (ili visinom)

Osnovne dimenzije pena kukuruza i

penice i roke suncokreta

Osnovni oblici zrnastih ratarskih

proizvoda (pena, sjemenki, roki)

Odreuje se deskriptivno i opisuje se kao:

okruglast (sferian, kuglast),
izduen,
duguljast,
stoast (konian),
jajolik,
eliptian (oblik elipsoida)
iskrivljen,
zaobljen,
izbrazdan itd.

Definicije zaobljenosti

Babi M. i Lj. Babi (2007.): Fizike osobine poljoprivrednih materijala.

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu