Vogralikov lanac

Epidemiologija
 Izvor zaraze

Izvor zaraze moe biti ovjek ili ivotinja koji

izluuju klice koje ulaze u drugu osobu i u njoj
izazivaju zarazu
Rezervoar zaraze je mjesto gdje se infektivni
agens odrava i ostaje tamo ne irei se na druge
ljude ili okolinu
Kliconoa bolesnik; naizgled zdrava osoba, koja
u sebi nosi klice i izluuje ih u okolinu
 Izvor zaraze - bolesnik

Svaku bolest moemo podijeliti na tri faze:

Inkubacija
Kliniki stadij
Rekonvalescencija (ili drugi ishodi)

Bolesnik moe izluivati klice u svakoj od ovih

faza
 Kliconotvo

Infektivni agens kliconoa moe isputati u

okoli svim tjelesnim izluevinama: slina, krv,
stolica, mokraa
Po trajanju, postoji akutno i kronino
kliconotvo
Kliconotvo se smatra kroninima ako traje due
od godinu dana
 Osnovni pojmovi
Vogralikov lanac

Bolest se moe iriti:

Izravnim kontaktom (preko koe i sluznica, spolni odnos,

poljubac)
Neizravnim kontaktom (preko raznih predmeta i medicinskih
instrumenata)
Zrakom, vodom i hranom
Preko vektora (kukci, grinje, krpelji)
Preko zemlje
Preko posteljice
 Izravni kontakt
Vogralikov lanac

Rukovanje, poljubac, spolni odnos, masaa,

ugriz, ...

Primjer: bjesnoa nakon ugriza bijesne

ivotinje
 Neizravni kontakt
Vogralikov lanac

Razni predmeti naroito u okolici bolesnika:

pribor za jelo i pie, posteljina, igrake i dr.
Medicinski instrumenti: igle, price, kirurki,
ginekoloki i zubarski instrumenti, i sl.

Primjer: prijenos HIV-a nesterilnom iglom

 Preko hrane
Vogralikov lanac

Meso, mlijeko i jaja, njihove preraevine

Najee se ovako prenose crijevne zarazne
bolesti (Salmonella, Staphyloccocus, Clostridium)
ovjek moe kontaminirati hranu, ili hrana moe
biti ve inficirana od oboljele ivotinje
 Preko hrane
Vogralikov lanac

Primjer: Salmonella se razmnoava u hrani bogatoj

bjelanevinama (meso, mlijeko i jaja) takva je hrana
kontaminirana, a da bi postala infektivnom, S. se mora
razmnoiti u velikom broju (od105i vie).
Razmnoava se uz pogodne okolinske uvjete: temperatura
od +5 do +60 C
S druge strane, Campylobacter moe u hranu doi samo
ako je ivotinja (pile, svinja) bila inficirana za vrijeme
ivota, jer se u hrani ne razmnoava
 Preko vode
Vogralikov lanac

Za pie je najbolja DUBOKA PODZEMNA VODA.

prolazei kroz vie slojeva zemlje, ta se voda oslobadja
infektivnih agensa, a istodobno obogauje razliitim
mineralima.
Povrinska voda (rijeke, jezera) se mogu koristiti za pie, ali
je treba dobro proistiti: filtrirati, taloiti, klorirati.
Oborinska voda se kod nas koristi za pie u obalnom pojasu.
Kinica se skuplja na naplavnim povrinama, filtrira se i
sprema u cisterne. To je mekana voda, sa vrlo malo
minerala.
 Preko vode
Vogralikov lanac

Vodoopskrbni objekti su: pumpe, zdenci i vodovod.

Najee hidrine epidemije u svijetu su epidemije:

kolere, trbunog tifusa i paratifusa te bacilarne dizenterije.
Vodom se ire i leptospiroza, legionarska bolest,
tularemija, virusni konjunktivitis i streptokokoze, a
isuivanjem movara nastoji se eradicirati malarija.
 Preko vode
Vogralikov lanac

Uzronici se u vodi uglavnom ne razmnoavaju,

pa je broj uzronika unesen vodom manji nego
hranom, inkubacija je produena, epidemija dulje
traje i ima vie abortivnih i blaih oblika bolesti.
ee ima zdravih kliconoa, koji mogu dodatno
zaraziti i one koji se inae ne bi razboljeli -
epidemijski rep.
 Preko vode
Vogralikov lanac

Hidrine epidemije nastaju:

mijeanjem otpadnih voda sa pitkom vodom
korozijom ili pucanjem starih cijevi koje su postavljene
jedne uz druge;
uzimanjem povrinskih voda (rijeka) u vodovod
nizvodno od mjesta gdje izlazi gradska kanalizacija
zbog proloma oblaka, velikih kia i ve oteenih
vodovodnih i kanalizacijskih cijevi (velika epidemija
trbunog tifusa i paratifusa u Splitu 1948.god.)
 Preko vode
Vogralikov lanac

Razboljevaju se samo osobe koje piju zaraenu

vodu postojanje kontrolne skupine.
Nakon produljene inkubacije dolazi do
eksplozivnog nastupa epidemije ( u 1-2 dana
javljaju se svi oboljeli).
 Preko vode
Vogralikov lanac

Epidemija prestaje rasti im se sprijei daljna konzumacija

zaraene vode.
Ako je bilo fekalno oneienje pitke vode, kemijska
analiza e ukazivati na poveanje nitrita, nitrata i
potronju kisika u takvoj vodi.
Bakterioloki nalaz istog uzronika u vodi i zaraenoj
osobi, ukazivat e na VODU kao put irenja epidemije.
 Preko zraka
Vogralikov lanac

Kapljine zaraze, gdje se uzronici prenose velikim,

manjim i sitnim kapljicama (aerosol) ili uskovitlanom
prainom zovu se jo i aerogene infekcije veina
respiratornih zaraznih bolesti prenose se na taj nain.
Prijenos velikim kapima(veim od 10 mikrona): izvor
zaraze - bolesnik ili zdravi kliconoa, nalazi se vrlo blizu
(do 1 metra) osobe koju e zaraziti; to je ujedno i direktan
put irenja. Kaljanjem, kihanjem, govorom, poljupcem
prenosi se infekt od izvora u jo nezaraenu osobu.
 Preko zraka
Vogralikov lanac

Velike kapi mogu u zraku ili na tlu izgubiti svoju

ovojnicu (slina, sluz) i tako jezgra (bakterija ili
virus) moe jo dugo lebdjeti u zraku, ili padaju na
tlo i ponovno su uskovitlane prainom - irenje
putem zraka.
 Preko zraka
Vogralikov lanac

Prijenos manjim kapljicama (oko 5 mikrona) ili malim(1-4

mikrona) i sitnim kapima (manjim od 1 mikron -aerosol):
manje kapljice ulaskom u osjetljivu osobu zadravaju se u
nosu ili grlu, male kapljice prodiru do plunih alveola, a
sitne kapi mogu biti natrag izdahnute.
Male i sitne kapljice mogu vrlo dugo lebdjeti u zraku (i do
16 sati), pa i nije nuno da izvor zaraze bude blizu ili uope
u toj prostoriji (kola, tvornica, druge radne prostorije,
kino, kazalite i dr.).
 Preko zraka
Vogralikov lanac

Male i sitne kapljice takoer konano padnu na tlo i mogu

biti uskovitlane prainom.
Zrakom se prenose svi uzronici bolesti respiratornog trakta
(tuberkuloza, influenca, prehlade, angine, pneumonije itd),
djeje zarazne bolesti (ospice, vodene kozice, pertusis,
parotitis, skarlatina itd.), teke i smrtonosne epidemije
(variola, pluni oblik kuge, ebola) a takoer i neke crijevne
zarazne bolesti, naroito u dojenadi i male djece este su
kao hospitalne infekcije: salmonele, igele i E.coli.
Neke se zoonoze ire zrakom: Q-groznica, antrax,
tularemija, bruceloza.
 lankonoci
Vogralikov lanac

Kukci: muhe, buhe, komarci, ui, ose, pele i dr.

Paunjaci: krpelji, grinje, pauci i korpioni
Muhe mehaniki prenosioci: bacilarne
dizenterije, trbunog tifusa i dr. crijevnih zaraznih
bolesti
Buhe (xenopsila cheopis) prenosioci kuge sa
takora na ovjeka
 lankonoci
Vogralikov lanac

Komarci (Anopheles) bioloki prenosioci malarije

Ui (prtena u) bioloki prenosioc pjegavca
Krpelji bioloki prenosioc krpeljnog
meningoencefalitisa i lyme-borelioze
Grinje (Sarcoptes scabiei) prenosi scabiesa ili svraba
 Zemlja
Vogralikov lanac

Tetanus: izvor zaraze: govedo, konji - put irenja:

zemlja (Clostridia tetani u obliku spore) - ulazna
vrata: ozljeda u anaerobnim prilikama spora
prelazi u vegetativni oblik i izluuje toksin koji
uzrokuje bolest
Crijevni paraziti: djeja glista, trakavica, itd.
Antrax i plinska gangrena
 Posteljica
Vogralikov lanac

Rubeola virus se prenosi od oboljele trudnice na plod

najvea vjerojatnost oteenja ploda je u 1. mjesecu
trudnoe 40%, zatim u 2.mjescu 20% i u 3. mjesecu
oko 10 %. Moe doi do smrti ploda, veih ili manjih
anomalija i deformiteta naroito na vidnim i slunim
organima ali i drugdje.
AIDS virus se prenosi na dijete
Toxoplasma gondii i citomegalovirus se takoer prenose
posteljicom na fetus
 Ulazna vrata infekcije

Usta: bolesti probavnog i dinog sustava

Nos: bolesti dinog sustava
Oko: trahom, leptospiroza, i jo neke infekcije
Spolni organi: AIDS, sifilis, gonorea i druge spolno-
prenosive bolesti
Koa: kone bolesti, svrab, ubod krpelja, komarca, buhe,
ui, ozljeda zaraena Clostridijom tetani ili uzronikom
plinske gangrene
Ako uzronik ue na pogrena ulazna vrata, do bolesti
nee doi.
 Osnovni pojmovi

Kontagioznost (zaraznost): indeks

kontagioznosti= broj zaraenih/broj izloenih
Ispoljavanje bolesti: indeks klinike
manifestacije=broj bolesnih/broj zaraenih

Bolesti koje pokazuju fenomen sante

leda: mali broj oboljelih i mnogo zaraenih
tj.mnogo zdravih kliconoa: meningokokni
meningitis, poliomijetis, tuberkuloza
 Osnovni pojmovi

Patogenost: sposobnost uzronika da izazove bolest.

Niska patogenost: mnogo latentno bolesnih ili sa
abortivnim i blagim oblicima= mnogo zdravih kliconoa
Virulencija je stupanj patogenosti; ako je patogenost
visoka, tada je visoka virulencija, a to je ako:
i mali broj uzronika izazove bolest,
bolest ima teku kliniku sliku, teke posljedice,
je est smrtni ishod.
 Osnovni pojmovi

Letalitet je mjera za virulenciju: broj umrlih/broj

oboljelih x 100.
Koliina uzronika= infektivna doza Visoka
infektivna doza za: otrovanje hranom
Salmonelama. Mala infektivna doza za
oboljevanje od npr.: morbila, trbunog tifusa,
bjesnoe.
 Osjetljivost domaina

Prva linija obrane: koa i sluznice

Druga linija obrane: nespecifini celularni i
kemijski odgovor
Trea linija obrane: specifini imuni odgovor
Imunitet: aktivni, pasivni; prirodni, umjetni;
priroeni, steeni.
Epidemiologija Vogralikov lanac