SVEUILITE SJEVER

STUDIJ: POSLOVNA EKONOMIJA

SMJER: MEUNARODNA TRGOVINA

ENRIKO PARLAJ

KATICA BIANI

PATRICIJA KERETI JURAK

ANALIZA OKOLINE VARADINSKE UPANIJE S

PRIJEDLOZIMA PRAVACA RAZVOJA

SEMINARSKI RAD

Varadin, 2015.
 SVEUILITE SJEVER
STUDIJ: POSLOVNA EKONOMIJA
SMJER: MEUNARODNA TRGOVINA

ANALIZA OKOLINE VARADINSKE UPANIJE S

PRIJEDLOZIMA PRAVACA RAZVOJA
SEMINARSKI RAD

Kolegij: STRATEGIJSKI MENADMENT

Mentor: doc.dr.sc. Kreimir Buntak

Studenti: Enriko Parlaj

Katica Biani

Patricija Kereti Jurak

Varadin, 2015.
Sadraj:
1. UVOD................................................................................................................................................................................... 4
2. VARADINSKA UPANIJA..............................................................................................................................................2
2.1. Povijest [1]................................................................................................................................................................... 2
2.2. Povrina i stanovnitvo................................................................................................................................................3
2.3. Gospodarstvo Varadinske upanije i kolska sprema stanovnitva..........................................................................4
3.ANALIZA OPE OKOLINE VARADINSKE UPANIJE...............................................................................................6
3.1. Politiko okruenje......................................................................................................................................................6
3.2. Ekonomsko okruenje..................................................................................................................................................7
3.3. Socijalno i kulturno okruenje.....................................................................................................................................7
3.4. Tehnoloko okruenje..................................................................................................................................................7
3.5. Zakonodavno okruenje...............................................................................................................................................8
3.6. Okoli........................................................................................................................................................................... 9
3.7. Provoenje pest analize za Varadinsku upaniju.....................................................................................................10
3.8. Interpretacija rezultata...............................................................................................................................................11
4. VRIO ANALIZA UNUTARNJE OKOLINE VARADINSKE UPANIJE....................................................................12
5. SWOT I TOWS ANALIZE VARADINSKE UPANIJE................................................................................................13
6. PRIJEDLOZI PRAVACA RAZVOJA VARADINSKE UPANIJE...............................................................................17
6.1. Prehrambena industrija..............................................................................................................................................18
6.1.1. Opa analiza preraivake industrije................................................................................................................18

6.1.2. Vrio analiza preraivake industrije..................................................................................................................18

6.1.3. Porterov model 5 sila prehrambena industrija...............................................................................................19

6.1.4. Zakljuak............................................................................................................................................................ 20

6.2. Industrija koe i tekstila.......................................................................................................................................20

6.2.1. Opa analiza industrije koe i tekstila..............................................................................................................20

6.2.2. VRIO analiza industrija koe i tekstila..........................................................................................................22

6.2.3. Porterov model 5 sila industrija koe i tekstila..............................................................................................23

6.2.4. Zakljuak............................................................................................................................................................ 24

6.3. Graevinarstvo........................................................................................................................................................... 24
6.3.1. Opa analiza graevinarstva..............................................................................................................................24

6.3.2. Vrio analiza graevinarstvo............................................................................................................................25

6.3.3. Porterov model 5 sila graevinarstvo.............................................................................................................25

6.3.4. Zakljuak............................................................................................................................................................ 26

7. ZAKLJUAK..................................................................................................................................................................... 27
8. LITERATURA.................................................................................................................................................................... 28
POPIS TABELA..................................................................................................................................................................... 30
POPIS SLIKA I GRAFIKONA..............................................................................................................................................31
1. UVOD
U ovom seminarskom radu je obraena analiza unutarnjih i vanjskih utjecaja i imbenika
koji utjeu na rast i razvoj Varadinske upanije. Opisana je upanija kao ustrojstvena
jedinica, njezin razvoj kroz godine, demografska struktura, zaposlenost stanovnitva te
gospodarski utjecaji i najznaajnije industrije koje su zastupljene u upaniji.

Obraene su i analize PESTLE, VRIO, SWOT i TOWS za Varadinsku upaniji te su

izvueni kljuni imbenici koji utjeu na upaniju, kljuni resursi koje upanija ima, moe
i mora iskoristiti te strategije koje treba koristiti kako bi iskoristila sav svoj potencijal.

Takoer, izdvojene su najzastupljenije, najunosnije i najperspektivnije industrije u vidu

prehrambene i kone proizvodnje, koja su istaknute kao nositelji razvoja Varadinske
upanije i kao strateki vane grane.

Svaka grana je detaljno obraena te su iz njih izvuena najperspektivnija poduzea,

najvaniji resursi i njihovi utjecaji na rast i razvoj grane, kao i cjelokupni zakljuak za
strategiju razvoja grane.

5
2. VARADINSKA UPANIJA
Varadinska upanija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske.

Znaajno obiljeje geografskog poloaja Varadinske upanije je i blizina granice

Republike Austrije i Republike Maarske.

Varadinska upanija administrativno je podijeljena na 6 gradova i 22 opine. Sjedite

upanije je grad Varadin sa 46.946 stanovnika.

Varadinska upanija ima izrazito velik broj malih naselja te vrlo disperznu naseljenost.
Prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika.

2.1. Povijest [1]

U povijesnim izvorima najstarije podatke o Varadinu, o imenu grada koji se ovdje
spominje pod nazivom Guarestin, o njegovim stanovnicima i Guaresdienses, imenima
varadinskih upana Bele i Motmira, nalazimo u ispravi kralja Bele III. izdanoj 1181.
godine kojom presuuje u sukobu oko posjeda Varadinske Toplice izmeu Zagrebakog
kaptola i varadinskog upana Belea.

Svoj najznaajniji politiki razvoj Varadin je doivjeo osnivanjem Kraljevskog

namjesnikog vijea iji rad kraljica Marija Terezija stavlja u Varadin te na taj nain grad
postaje glavno sjedite Banske Hrvatske. U to vrijeme hrvatski ban i kapetan Franjo
Nadasdy ivi u Varadinu, u palai Drakovi, gdje se u jednom krilu palae odravaju i
sjednice Kraljevskog namjesnikog vijea, u razdoblju od 1767. do 1776. g.

Veliki poar 1776. godine (25. travnja) u kojem su izgorjele dvije treine grada,
predstavlja kraj politikog i upravnog razvoja grada kao banskog sjedita.

Nakon Drugog svjetskog rata stvara se novi poredak, socijalizam. U grad se doseljava
mnogo novog stanovnitva pa se na taj nain mijenja drutvena struktura ovog podruja.
Provodi se nacionalizacija i konfiskacija pa velik broj graana ostaje bez svojeg
dotadanjeg vlasnitva. Gospodarstvo grada sve se vie oslanja na novi oblik proizvodnje,
na tvornice i poduzea kao to su LTA, Koka, Kalnik i sl. uz ve postojei Varteks i
Svilanu. Gradnjom novih zgrada nastaju nova naselja. irenjem grada se urbana i
komunalna infrastruktura razvija.

6
2.2. Povrina i stanovnitvo

Najvea naplavna ravan je prostrano varadinsko polje, stvoreno radom rijeke Drave. Gorski
masivi su: Ivanica, Kalniko gorje i Ravna gora. Nadmorska visina terena varira u rasponu
od 173 do 1,059 m.
Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristina za peripanonski rub, s umjereno
toplim ljetima i dosta kiovitim i hladnim zimama.
Ukupno je na prostoru Varadinske upanije zabiljeeno 27 vrsta mineralnih sirovina, a
eksploatiraju se mineralne sirovine: graevinski pijesak i ljunak, ciglarska glina te tehniko-
graevni kamen i kvarcni pijesak.
ume zauzimaju ukupno 44.444 ha povrine, odnosno 35,24% ukupnog teritorija upanije.

Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, Varadinska upanija ima 175.951 stanovnika
85.645 su mukarci, a 90.306 ene

Gustoa naseljenosti u Varadinskoj upaniji iznosi 139,5 st/km2. Najgue je naseljen grad
Varadin (787,7 st/km2), dok je najrjee naseljena Opina Ljubeica (52,8 st/km2 ).

7
 2.3. Gospodarstvo Varadinske upanije i kolska sprema stanovnitva
Mala poduzea brojano prevladavaju u Varadinskoj upaniji te ostvaruju vei udjel u
dobiti nego srednja i velika poduzea.

Tablica 2.3.1. Klasifikacija poduzea

Teritorijaln Broj Udio Broj Udio Neto Udio Bilanca Udio

a jedinica/ poduz % zaposle % financij % vanjsko- %
poduzea ea nih ski trgovinsk
rezultat e
(u mil. razmjene
kn) (u mil.
kn)

Varadinsk 2.783 100 35.648 100 329 100 1.135 100

a upanija

mala 2.714 97,5 17.844 50,1 154 46,8 247 21,8

srednja 55 2,0 7.168 20,1 54 16,4 387 34,1

velika 14 0,5 10.636 29,8 121 36,8 501 44,1

Izvor: Autori

8
U 2013. najvei udio u ukupnom prihodu ima preraivaka industrija (proizvodnja
prehrambenih proizvoda te proizvodnja koe).

Tablica 2.3.2. Klasifikacija djelatnosti

DJELATNOST 2013. UDIO U

UKUPNOM
( u mil. kuna)
PRIHODU (%)

Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 1.536,4 7,5

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 3.372,1 16,4

Proizvodnja tekstila i odjee 1.160,0 5,7

Proizvodnja koe 2.339,9 11,4

Proizvodi od drva i prerada drva 542,2 2,6

Proizvodi od gume i plastike 640,3 3,1

Proizvodnja metala 723,2 3,5

Graevinarstvo 1.674,6 8,1

Trgovina i popravak vozila 3.944,4 19,1

Prijevoz i skladitenje 870,1 4,2

Izvor: Autori

Podaci iz popisa 2011. godine prema kolskoj spremi stanovnitva starijeg od 15 godina
ukazuju da je:

9
 bez kolske spreme bilo 0,89% osoba,
nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 7,90% osoba,
neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, vie i visoko) imalo 91,09% osoba
(najbrojniji su oni sa srednjokolskim obrazovanjem),
osnovnokolsko obrazovanje imalo 25,81%
srednjokolsko obrazovanje imalo 53,36% osoba
visoko obrazovanje imalo 11,92%
doktorat znanosti imalo 0,10 % osoba

3.ANALIZA OPE OKOLINE VARADINSKE UPANIJE

Da bi se postigla analiza ope okoline poduzea, najee se koristi PESTLE analiza, koja
za sebe vee kljune faktore kao to su: politiko, ekonomsko, socijalno, tehnoloko i
zakonodavno okruenje te okoli. U nastavku e biti objanjen svaki faktor zasebno, kao i
provedena PESTLE analiza sa ocjenama snaga utjecaja i znaaja svakog faktora.

3.1. Politiko okruenje

Politiko okruenje je izuzetno bitno za razvoj ukupne gospodarske klime, ne samo na
upanijskoj razini, ve i na dravnoj i regionalnoj. Takoer, dravna fiskalna i monetarna
politika uvelike odreuju gospodarske prilike te mogu oteati ili olakati razvoj
gospodarstva i potaknuti ili odagnati investicije i razvoj.

Jedan od kljunih politikih imbenika je ulazak Republike Hrvatske u EU. Izuzetno je

bitno da se uspostave dobri susjedski odnosi sa drugim dravama i njihovim regijama kako
bi se postigao zajedniki boljitak.

3.2. Ekonomsko okruenje

S obzirom na gospodarsku situaciju na razini Republike Hrvatske takve loe prilike su u
jednom segmentu nastupile u Varadinskoj upaniji. Nadalje, gospodarski rast je u
2015.godini nadmaio sva oekivanja strunjaka i narastao sa 0,3 % u posljednjem kvartalu
2014.godine na 0,5 % u prva tri mjeseca 2015. Rast je nakon toga zabiljeen dva uzastopna
tromjeseja, to se definira kao izlazak iz recesije. 1 Na rast BDP-a je najvie utjecao rast
izvoza te su se usporedno sa tome usporili padovi investicija. Situaciju ne olakavaju
indeksi potroakih cijena koji su u svibnju u usporedbi sa travnjem 2015.godine narasli u
prosjeku vie za 0,4%. Meutim, doprinos neto inozemne potranje bio je pozitivan

1
http://www.nhs.hr/novosti/potvrden_izlazak_iz_recesije_bdp_porastao_05_posto_u_prvom
_kvartalu_28100/, 7.7.2015.
10
(0,01%), bruto dodana vrijednost je realno bila vea za 0,03 od posljednjeg kvartala
2014.godine.

3.3. Socijalno i kulturno okruenje

U Hrvatskoj ivi 4,284.889 stanovnika. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine,
Varadinska upanija ima 175.951 stanovnika 85.645 su mukarci, a 90.306 ene.

Na razini drave 86,28% ih je katolike vjeroispovijesti, 4,4% ih je pravoslavne vjere,

muslimana ima 1,47%, dok se ak 3,81% stanovnika izjanjava da nisu religiozni i da su
ateisti. Materinski jezik je najee hrvatski, a slijede ga albanski, bosanski i maarski.
Prosjena starost stanovnitva je 43,9 godina, to pokazuje da je udio starijeg stanovnitva
vei od mlaeg i da kao nacija starimo. Prosjeno ivotno oekivanje za pojedinu osobu je
80,2 godine, to govori da e postupno biti sve vie uzdravanog nego radno aktivnog
stanovnitva. Spolna struktura Popisa 2011.godine pokazuje da je 2 066 335 mukaraca, a 2
2118 554 ena.

3.4. Tehnoloko okruenje

U dananje vrijeme na tritu vladaju sve zahtjevniji potroai koji teko donose odluku o
kupovini proizvoda ili usluga zbog utjecaja brojnih vanjskih imbenika. Presudnu ulogu
ima vizualni kod koji oznaava proizvod ili uslugu. Kvalitetan proizvod ukljuuje sve
vidljive i nevidljive znaajke koje ine jedan proizvod.

Nove tehnologije se izuzetno brzo razvijaju u svim podrujima i imaju veliki utjecaj na
poslovanje openito, kao i na strategiju razvoja svake kompanije. Kada se radi o utjecaju
na marketing, posebno je znaajan razvoj tehnologija koje povezuju kompanije sa njihovim
potroaima, poslovnim partnerima i svijetom koji ih okruuje.

U tehnologije koje povezuju ubrajamo: kompjutere, informacije, komunikacije i transport,

a povezivanje sa potroaima je mogue selektivno, doivotno i direktno. Ove tehnologije
omoguuju i povezivanje sa partnerima u marketingu, ostalim organizacijskim dijelovima u
poduzeu, s dobavljaima i distributerima.

Tehnologija doprinosi pojavi novih i drugaijih modaliteta za implementaciju, omoguava

preciznije segmentiranje i izbor ciljnih grupa, ali sutina i okosnica marketinkih principa
ostaje ista. Uspjene kompanije pronale su profitabilne ciljne segmente, kreirale

11
marketinku ponudu prilagoenu njihovim zahtjevima, diferencirale se od konkurencije i
ostale dosljedne svojoj misiji u profitabilnom zadovoljavanju korisnikih zahtjeva.

Prema podacima ICT businessa niz je podataka koji upuuju na zaostajanje Hrvatske za
EU-om u pogledu koritenja interneta. Tako u Hrvatskoj 66% domainstava ima pristup
internetu, dok u EU to 76 % domainstava. Svakodnevnih korisnika interneta u Hrvatskoj
je 53,4 %, a u EU 61,7 %. Po tim podacima Hrvatska se nalazi na 22.mjestu unutar EU. 2

S druge strane Hrvatska gospodarska komora vizualnim oznaavanjem kvalitetnih

proizvoda nastoji stvoriti njihovu prepoznatljivost i jamstvo da znak Hrvatska kvaliteta
predstavlja vrh svjetske ponude u svojoj klasi.

3.5. Zakonodavno okruenje

Ovo se okruenje sastoji od zakona, vladinih agencija i skupina koje ine pritisak na
organizacije i pojedince. Zakoni koji reguliraju poslovanje imaju zadatak zatititi tvrtke od
nelojalne konkurencije, zatititi potroae od nefer poslovne prakse te zatiti interese
drutva od poslovnog ponaanja. Potrebno je poznavati zakonodavstvo svake zemlje na
kojoj se nastupa jer jedinstveno zakonodavno okruenje ne postoji pa je svaka zemlja
zakonski podreena neem drugom.

Elementi zakonodavnog okruenja su: tarife, antidampinki zakoni, uvozne/izvozne

dozvole, zakoni o stranim ulaganjima, zakoni i propisi o poticanju stranih ulaganja te
restriktivni trgovinski zakoni. Zakonodavstvo vezano uz elemente marketinkog miksa su
standardi proizvodnje, komparativno oglaavanje i dr.. 3

Najvaniji zakoni koji se u ovom djelu koriste jesu Zakon o zatiti potroaa, Zakon o radu
i Zakon o zatiti trinog natjecanja. Od dana 8.4.2014. na snazi je Zakon o zatiti
potroaa kojim se ureuje zatita potroaevih prava pri kupnji proizvoda i usluga na
tritu. Zakonom o radu ureuju se radni odnosi u RH, ako drugim zakonom ili
meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom te objavljen, a
koji je na snazi, nije drukije odreeno. Zakonom o zatiti trinog natjecanja ureuju se
pravila i sustav mjera za zatitu trinog natjecanja, ovlasti i zadae te ustrojstvo tijela za
zatitu trinog natjecanja te postupanjem u vezi s provedbom ovog Zakona.

2 http://www.ictbusiness.info/internet/kakvo-je-zapravo-stanje-interneta-u-hrvatskoj/

3 Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2013.; CEPOR

12
3.6. Okoli
Kako je danas zaista bitno sauvati svoja prirodna bogatstva, koja nam prije svega pomau
da normalno ivimo, tako je bitno drati se propisa, iznesenih od strane nadlenih
institucija. Naravno da pritom mislimo na brojne zakone koji su se dosada donijeli zbog
opeg dobra raznolikog biljnog i ivotinjskog svijeta s kojima moramo nauiti ivjeti, ako
ve nismo.

Zakon o zatiti okolia, jedan je bitan dio te cjelokupne zatite, a njime se zapravo ureuje
sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode i njezinih vrijednosti. Kada priamo o zatiti
pritom mislimo na prvotno ouvanje, a potom i obnavljanje postojee bioloke raznolikosti
u stanju prirodne ravnotee i usklaenih odnosa s ljudskim djelovanjem.

Prema Zakonu o zatiti okolia trai se zatita ekolokih sustava, a pod ekoloki znaajnim
podrujima podrazumijevamo podruja koja su poznata po svojoj biolokoj raznovrsnosti,
koja doprinose ouvanju bioloke i podrune raznolikosti. Pod ekolokim znaajnim
podrujima isto tako podrazumijevamo podruja koja se odnose na teritorij staninih tipova
koji su ugroeni na svjetskoj, europskoj i dravnoj razini, na podruja endeminih svojti,
na ouvane umske cjeline te na podruja koja uvelike doprinose genskoj povezanosti
populacija biolokih vrsta. 4

Prema Zakonu o zatiti okolia, svi smo duni ponaati se u skladu s njegovim mjerama,
to znai da svi moramo doprinijeti ouvanju tla, vode, mora, atmosfere, proizvodnji kisika
i naravno ouvanju klime.

Varadinska upanija poznata je po problemu zbrinjavanja smea, tzv. bale u Brezju.

3.7. Provoenje pest analize za Varadinsku upaniju

Prvo to je potrebno napraviti kako bi proveli PEST analizu je izabrati eljeno trite te
provesti analizu i ocijeniti njegov potencijal. Zatim je potrebno izraditi tablicu kako bi
mogli ocijeniti okolinu. Tablica treba sadravati politike, ekonomske, socijalne i
tehnoloke faktore. Kako bi ocijenili snagu utjecaja pojedinog faktora na tvrtku, trebamo
odrediti koji su initelji bitni za nae poslovanje. Ako pojedini initelj pozitivno utjee na
nae poslovanje ocjenjujemo ga s pozitivnom ocjenom (+), a ako negativno ima negativno
djelovanje s negativnom ocjenom (-). Pojedinano ocjenjujemo snagu utjecaja s ocjenom
od 1 do 5. Ocjena 1 znai da faktor ima najmanji utjecaj za nae poduzee, a ocjena 5 znai

4 http://www.ekologija.com.hr/okolis/page/2/
13
da faktor ima jak utjecaj na nae poduzee. Za razliku od utjecaja, znaaj ocjenjujemo s
ocjenom od 0 do 10. Do najee pogreke u PEST analizi dolazi kad se pomijeaju snaga
utjecaja i znaaj djelovanja. Na primjer, ako Vlada odlui uloiti u obnavljanje cesta, a
tvrtka koristi povremeno svoja transportna sredstava, snaga utjecaja ovog faktora e biti
velika, ali za poduzee e to imati mali znaaj. Meutim, za poduzee koje koristi
svakodnevno svoja transportna sredstva, snaga djelovanje e biti velika kao i njegov
znaaj. Mnoenjem ocjene snage utjecaja i znaaj djelovanja dobivamo ocjenu za svaki
pojedini segment okoline, a zbrajanjem ili oduzimanjem ocjena svakog pojedinog
segmenta okoline dobivamo meuzbroj za svaki pojedini faktor. Konaan rezultat
dobivamo zbrajanjem, odnosno oduzimanjem faktora. Ako dobijemo pozitivan rezultat
pojedinog faktora moemo zakljuiti da okolina pozitivno djeluje na poduzee i obrnuto.

Tablica 3.7.1.PESTLE analiza Varadinske upanije

14
Izvor: Izradili autori

15
Izvor: Autori

3.8. Interpretacija rezultata

PEST(LE) analiza pokazuje da prevladavaju prilike (+442) u odnosu na prijetnje (-274)

16
Prilike su: politike Vlade i upanije, EU legislativa, meudravni i meuupanijski
susjedski odnosi, gospodarska situacija (izlazak iz recesije), ekonomski trendovi u zemlji i
svijetu, obrazovna struktura, kvaliteta ivota, tehnoloka legislativa, kapacitet za inovacije,
radno pravo, zatita okolia i energetska uinkovitost.

Izvori prijetnji su: interna politika pitanja, kamatne stope, nepovoljni teaj kune,
raspoloivost kapitala, niske plae i nezaposlenost, poduzetnika inicijativa, odljev
mozgova, demografska kretanja, stupanj razvoja tehnologije, neefikasnost nacionalnog
pravnog sustava i vrednovanje potroaa.

4. VRIO ANALIZA UNUTARNJE OKOLINE VARADINSKE

UPANIJE
Kako bi adekvatno proveli VRIO metodu morali smo odrediti najznaajnije resurse
Varadinske upanije koje smo prepoznali u tradiciji i ljudskim potencijalima, samoj
kvaliteti proizvoda/usluga, u proizvoaima te u razvijenoj tehnologiji. Nakon to su
odreeni resursi treba ih ocijeniti, da li su vrijedni, rijetki, teki za imitiranje te podravani
organizacijom. Ocjene iz navedenih pokazatelja daju nam odgovor na to da li je resurs
konkurentan te kakvi su njegovi financijski uinci.

RESURS: Obrazovna infrastruktura

Je li vrijedan? DA

Je li rijedak? DA

Je li teak za imitiranje? DA

Je li upanija organizirana da koristi resurs ? DA

Zakljuak : Obrazovna infrastruktura predstavlja resurs upanije kojim

se ostvaruje odriva konkurencijska prednost to donosi iznadprosjenu
zaradu.

RESURS: Geotermalni izvori

Je li vrijedan? DA

17
 Je li rijedak? DA

Je li teak za imitiranje? DA

Je li upanija organizirana da koristi resurs ? NE

Zakljuak: Geotermalni izvori predstavljaju resurs upanije kojim se

ostvaruje odriva konkurencijska prednost to donosi iznadprosjenu
zaradu.

RESURS: Prirodni resursi (voda, zemljite, mineralne sirovine)

Je li vrijedan? DA

Je li rijedak? NE

Je li teak za imitiranje? NE

Je li upanija organizirana da koristi resurs ? DA

Zakljuak : Obrazovna infrastruktura predstavlja resurs upanije kojim

se ostvaruje konkurentska jednakost to donosi prosjenu zaradu.

Rezultati VRIO metode daju nam odgovore o naim resursima. Iz prethodnih analiza je
vidljivo da navedeni resursi imaju konkurentsku jednakost ili ak odrivu prednost te da su
njihovi financijski uinci prosjeni ili iznad prosjeni.

5. SWOT I TOWS ANALIZE VARADINSKE UPANIJE

U nastavku je obraena SWOT analiza, koja ukljuuje snage i slabosti iz unutarnje okoline
upanije te prilike i prijetnje iz vanjske okoline upanije.

SWOT analiza SNAGE

18
S1 - Povoljan geoprometni poloaj (prometno meunarodno i nacionalno kriite, blizina
dravne granice)

S2 - Geotermalni izvori za proizvodnju energije i zdravstveni turizam

S3 - Ouvani okoli

S4 - Dobra cestovna infrastruktura

S5 - Industrije s potencijalom rasta (prehrambena, metalna, drvna)

S6 - Razvijeno malo poduzetnitvo i obrt (usmjerenost malog i srednjeg gospodarstva na

tehnoloki razvoj i inovacije)

S7 - Programi usklaivanja obrazovnih programa i potreba u gospodarstvu

S8 - Poticanje zatite tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda

S9 - Bogata kulturna batina i tradicija razvoja kulturnih institucija, trend poveanja broja i
kvalitete kulturnih dogaanja

S10 - Tradicija i kvaliteta obrazovnih institucija u upaniji

S11 - Dobra obrazovna infrastruktura visok postotak uenika i studenata

S12 - Aktivne razvojne institucije

SWOT analiza SLABOSTI

W1 - Neprimjereni odnos ovjeka prema prirodi (bespravna gradnja, gola sjea uma,
sadnja alohtonih vrsta, neprikladni vodnogospodarski zahvati ureenja, zaputanje gorskih
livada, irenje kamenoloma, prekomjerno ubiranje samoniklog bilja i slino)

W2 - Zastarjelost eljeznike infrastrukture

W3 - Manjak odreenih struka (graevinari, strojari) i visoko kolovanih kadrova iz

tehnikih struka

W4 - Niskoprofitno gospodarstvo (tekstil, koa, drvo) i niska razina primanja stanovnitva

W5 - Siva ekonomija

W6 - Nedovoljna iskoritenost kapaciteta u poljoprivredi

W7 - Nedovoljno iskoriteni turistiki potencijali i marketinko povezivanje

W8 - Nedostatna financijska sredstava za razvojne projekte na lokalnoj, upanijskoj i

regionalnoj razini

19
SWOT analiza PRILIKE

O1 - Koritenje prirodne i kulturne batine za razvoj selektivnih oblika turizma kroz

revitalizaciju parkova, zatitu i prezentaciju prirodnih atrakcija te kulturnih resursa

O2 - Modernizacija eljeznikog prometa te daljnja modernizacija cestovnog prometa

O3 - Koritenje nacionalnih programa, EU fondova te ostalih izvora financiranja za

gospodarski razvoj

O4 - Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva povezivanjem i umreavanjem poduzetnika

O5 - Provedba programa za dodatno obrazovanje i struno osposobljavanje za potrebe

jaanja drutvenih djelatnosti

O6 - Daljnji razvoj i promocija programa cjeloivotnog uenja

O7 - Privlaenje mladog strunog kadra radi poveane mobilnosti (dobra prometna

povezanost, kvaliteta ivota)

SWOT analiza PRIJETNJE

T1 - Interes privatnih osoba i zajednica u zlouporabi zatienih prirodnih podruja

T2 - Dolazak tehnologija koje oneiuju okoli u gospodarske zone

T3 - Jaka i rastua konkurencija proizvoaa u tradicionalnim industrijama i

poljoprivrednoj proizvodnji iz EU i svijeta

T4 - Odljev visokoobrazovanih i strunih kadrova

T5 - Nepostojanje nacionalnog konsenzusa oko kljunih pitanja razvoja te visoka

centralizacija sredstava i ovlatenja, to su ograniavajui initelji razvoja na regionalnoj i
lokalnoj razini

T6 - Neprimjerena zakonska regulativa i nestabilna porezna politika

T7 - Nedostatna financijska sredstva na nacionalnoj razini za razvojne projekte na niim

razinama

T8 - Neprovoenje politike regionalnog razvoja

Nakon to je obraena SWOT analiza kree se u izradu TOWS matrice iz koje dobivamo
mogue strategije budueg djelovanja. Dobivamo etiri mogue strategije, kombinirajui
meusobno prilike i prijetnje sa snagama i slabostima, a to su Max-Max, Min-Max, Max-
Min i Min-Min strategije. Cilj je uvijek teiti Max-Max strategiji kako bi se iskoristile sve
postojee snage sa prilikama koje se nude.

20
 5.1.1.TOWS matrica

Prilike (O) Prijetnje (T)

Maxi-maxi strategija: Maxi-mini strategija:

Snage (S)
Korisei snage maksimizirati prilike Korisei snage minimizirati prijetnje

Mini-maxi strategija: Mini-mini strategija:

Slabosti (W)
Koristei prilike minimizirati slabosti Minimiziranje slabosti i izbjegavanja prijetnji

Max-max strategija:

Koristei snage maksimizirati prilike

1. Razvijati zdravstveni turizam te na to nasloniti i razvoj ostalih oblika turizma

2. Preko triple helix sustava povezati znanstvene ustanove, poduzetnike i lokalnu

upravu kroz sustav Tehnolokog parka

3. Poticati razvoj novih studijskih programa i poticati suradnju visokokolskih

ustanova

4. Koristiti EU fondove za razvoj i zatitu poljoprivrede

Max-min strategija:

Koristei snage minimizirati prijetnje

1. Koristei razvojne agencije u privlaenju novaca iz EU fondova otvarati radna

mjesta za viskokolana osobe i sprijeiti odljev mozgova

2. Iskoritavanjem poticajnih programa omoguiti razvoj malog i srednjeg

poduzetnitva

3. Okrupniti poljoprivredne povrine te poticati eko proizvodnju

21
 4. Posebnim Uredbama lokalne uprave sprijeiti dolazak neiste industrije

Min-max strategija:

Koristei prilike minimizirati prijetnje

1. Koritenjem meunarodnih i nacionalnih fondova osuvremeniti prometnu

infrastrukturu (eljezniki koridor)

2. Razvojem malog i srednjeg poduzetnitva te privlaenjem strunog kadra podizati

konkurentnost naeg proizvoda na EU tritu

3. Koristiti EU fondove za razvojne i istraivake projekte

Min-min strategija:

Minimiziranje slabosti i izbjegavanje prijetnji

1. Poticati nagradama i beneficijama kolovanje u deficitarnim zanimanjima

2. Otvarati inkubatorske centre za poduzetnike poetnike za spreavanje odljeva

mozgova

3. Pojaati svijest o potrebi ouvanja okolia i koritenju obnovljivih izvora energije

6. PRIJEDLOZI PRAVACA RAZVOJA VARADINSKE

UPANIJE
Iz prethodno prikazanih podataka moe se zakljuiti kako tri djelatnosti ine temelje
Varadinske upanije te su one osnovica za razvitak strategija koje moraju initi razvoj
upanije. Tri kljune djelatnosti su: prehrambena, industrija koe i tekstila te
informacijsko-komunikacijske tehnologije. U navedenim djelatnostima je najvei broj
zaposlenih djelatnika, najvie poduzea i obrta te navedene djelatnosti ostvaruju najvee
financijske rezultate.

22
6.1. Prehrambena industrija

6.1.1. Opa analiza prehrambene industrije

Prehrambena industrija u Varadinskoj upaniji je u vrhu djelatnosti.

Varadinska prehrambena industrija Vindija najvea je hrvatska tvrtka u tom sektoru, a
ozbiljni je i regionalni igra. S godinjim prihodom na razini od tri milijarde kuna Vindija je
za gotovo milijardu kuna jaa od Podravke. Ovaj koncern u svojem asortimanu obuhvaa
gotovo tisuu proizvoda robnih marki 'z bregov, Freska, Vindi, Cekin, ViR, Rozeto, Latica,
Vindon i Domilhoda. Vodei hrvatski proizvoa mlijeka, mlijenih proizvoda i
bezalkoholnih napitaka razvio se iz male varadinske mljekare, osnovane 1959. godine.

Peradarska tvrtka Koka iz Varadina jedan je od regionalnih lidera u proizvodnji i preradi

piletine za trite. Od 2003. godine tvrtka posluje u sklopu prehrambenoga koncerna Vindija.
Koka broji vie od 1700 zaposlenika.

6.1.2. Vrio analiza preraivake industrije

U nastavku tablica Vrio analize prehrambene industrije.

6.1.2. Vrio analiza preraivake industrije

Resurs Vrijedan Rijeda Teak za Podravan Konkurencijs Financijs
? k? imitiranj organizacijo ki status ki uinci
e? m?
Ulaganje u Da Ne Da Da Odriva Iznad
tehnologiju konkurencijs prosjeni
ka prednost

Poveanje Da Ne Da Da Odriva Iznad

konkurentno konkurencijs prosjeni
sti na ka prednost
meunarodn
om tritu
Ljudski Da Ne Ne Da Konkurencijs Prosjeni
resursi ka jednakost

23
 Privlaenje Da Da Ne Da Privremena Prosjeni
inozemnih konkurencijs
ulaganja ka prednost
Prilagodba Da Da Da Da Odriva Iznad
zahtjevima konkurencijs prosjeni
na tritu ka prednost
Izvor: Autori

6.1.3. Porterov model 5 sila prehrambena industrija

Porterov model 5 sila prehrambene industrije

PREGOVARAKA MO DOBAVLJAA PRILIKE PRIJETNJE
Velik broj dobavljaa na tritu +
Trokovi prelaska na drugog -
dobavljaa
Dostupnost supstituta -
Velika konkurencija -
KONKURENTSKA SNAGA SUPSTITUTA PRILIKE PRIJETNJE
Poznatost marke na tritu -
Sklonost kupaca supstitutima -
Slaba kvaliteta proizvoda +
KONKURENCIJA UNUTAR INDUSTRIJE PRILIKE PRIJETNJE
Velik broj proizvoaa -

Prepoznatljivost marke +
Velika stopa rasta industrije +
PREGOVARAKA MO KUPACA PRILIKE PRIJETNJE
Veliina i jaina kupaca -
Razliitost proizvoda +
Osjetljivost na cijenu +
ULAZ NOVIH KONKURENATA PRILIKE PRIJETNJE
Visoka kvaliteta domaih proizvoda +
Ekonomija razmjera na domaem +
tritu

24
Prepoznatljivost inozemnih proizvoda -
Izvor: Autori

6.1.4. Zakljuak
Niska razina nezaposlenosti i povoljan gospodarski razvitak u Varadinskoj upaniji je odraz
poslovanja tvrtki i njihove orijentiranosti na izvoz. Osim toga, njihova dodatna vrijednost se
osigurava ulaganjem u tehnoloke inovacije, praenjem inozemnih i domaih trendova na
tritu, to su bitni imbenici za konkuriranje na globalnom tritu.

6.2. Industrija koe i tekstila

6.2.1. Opa analiza industrije koe i tekstila

Iz podataka danih na poetku rada, vidljivo je da je industrija koe i tekstila jedna od
kljunih grana u Varadinskoj upaniji.

Boxmark Leather, tvrtka za proizvodnju konatih presvlaka iz Trnovca kod

Varadina jedan je od najveih hrvatskih izvoznika. S godinjim prihodom od
1,6 milijardi kuna, gotovo u cijelosti ostvarenim u inozemstvu, ta je
kompanija izvozni lider u Varadinskoj upaniji. Trendovi za ovu godinu
pokazuju da bi Boxmark godinu mogao zavriti rastom prihoda od 60 posto.
Rije je o pogonu austrijske tvrtke za proizvodnju konatih navlaka za
automobile, vlakove, brodove te ostale namjene. Koncern, nastao 1790., u
etiri tvornice u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj godinje proizvede vie od 12,4
milijuna etvornih metara preraene koe.

Unato krizi koja ve godinama trese hrvatsku, a i europsku tekstilnu

industriju varadinski Varteks uspio je s vie od 2200 zaposlenih i dalje
zadrati svoju veliinu. 6.2.2. VRIO analiza industrija koe i tekstila

U nastavku je prikazana VRIO analiza industrije koe i tekstila u Varadinskoj upaniji.

6.2.1. VRIO industrija koe i tekstila

Resurs Vrijeda Rijeda Teak Podravan Konkurencijs Financijski

n? k? za organizaci ki status uinci
imitiran jom?
je?

25
 Kvalitet Da Ne Ne Da Konkurencijs Prosjeni
a ka jednakost
usluge

Financij Da Ne Ne Da Konkurencijs Prosjeni

ski ka jednakost
poticaji
i
subvenc
ije

Ljudski Da Ne Ne Da Konkurencijs Prosjeni

resursi ka jednakost

Modern Da Da Ne Da Odriva Iznad

a konkurencijs prosjeni
infrastr ka prednost
uktura

Izvor: Autori

Iz tabele je vidljivo da su kljuni resursi kvaliteta usluge, financijski poticaji i subvencije,

ljudski resursi i moderna infrastruktura te je njihov konkurencijski status odriv i
financijski prosjean do iznad prosjean.

6.2.3. Porterov model 5 sila industrija koe i tekstila

U nastavku je prikazan model 5 Porterovih sila koji se odnosi na industriju koe i tekstila
u Varadinskoj upaniji.

6.2.3.Porterov model 5 sila industrija koe i tekstila

PREGOVARAKA MO DOBAVLJAA PRILIKE PRIJETNJE

Velik broj dobavljaa +
Slaba pregovaraka mo dobavljaa +
zbog velike konkurencije
Pravovremena isporuka robe -
Veliina i broj konkurencije -

26
KONKURENTSKA SNAGA SUPSTITUTA PRILIKE PRIJETNJE
Dostupnost supstituta *
Nie cijene supstituta usluga iz -
regije
Kvaliteta vlastite usluge +
KONKURENCIJA UNUTAR INDUSTRIJE PRILIKE PRIJETNJE
Velik broj ponuaa trgovakih -
usluga
Mala razlika u kvaliteti usluga -
Potrebna ulaganja u infrastrukturu -
PREGOVARAKA MO KUPACA PRILIKE PRIJETNJE
Veliina i jaina kupaca -
Prepoznatljivost usluga +
Osjetljivost na cijenu -
ULAZ NOVIH KONKURENATA PRILIKE PRIJETNJE
Domae usluge i proizvodi +
kvalitetniji od inozemnih
Prepoznatljivost +
Izvor: Autori

6.2.4. Zakljuak
Moe se zakljuiti da je kao grana, industrija koe i tekstila od izrazitog znaaja za razvoj
Varadinske upanije. Veliki izvoz, povoljan geoprometni poloaj, kao i znaajna ljudska
radna snaga koja je zatupljena od grani, obeavajui pokazatelji za daljnji razvoj i
napredak. Trenutni lider na tome polju je ranije spomenuto poduzee Boxmark Leather.

6.3. Informacijsko-komunikacijske tehnologije

6.3.1. Opa analiza informacijsko-komunikacijske tehnologije

Informacijsko-komunikacijske tehnologije zauzimaju posebno mjesto meu djelatnostima
koje su vane za gospodarski razvoj upanije. To je razmjerno razvijena grana.

Glavni razlozi za razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije su inovativna,

kreativna, obrazovana, fleksibilna i visoko motivirana radna snaga ; kvalitetne i
specijalizirane obrazovne institucije; razvijena mrea inkubatora za IKT start-up poduzea;
Fakultet elektrotehnike i raunarstva (fer.unizg.hr); Fakultet organizacije i informatike
(foi.unizg.hr); Sveuilite Sjever (unin.hr); Tehnoloki park Varadin; nove inicijative u

27
razvoju poslovne infrastrukture (financirane iz EU fondova); blizina trita idealno pilot
trite za razvoj i primjenu novih tehnologija.

Znaajnija poduzea u industriji: K.G. Media d.o.o., Media-Soft d.o.o., Smartek Vision
d.o.o., Axiom d.o.o., NTH Media d.o.o., Zimo Co.

6.3.2. Vrio analiza informacijsko-komunikacijske tehnologije

U nastavku tabela Vrio analize informacijsko-komunikacijske tehnologije Varadinske
upanije.

Tablica 6.3.2.Vrio analiza informacijsko-komunikacijske tehnologije

Resurs Vrijeda Rijeda Teak za Podravan Konkurencijsk Financijs

n? k? imitiranje organizacijo i status ki uinci
? m?

Kvaliteta Da Da Ne Da Konkurencijsk Prosjeni

proizvoda a jednakost

Financijski Da Da Da Ne Konkurencijsk Ispod

poticaji i a slabost prosjeni
subvencije

Ljudski Da Ne Ne Da Konkurencijsk Prosjeni

resursi a jednakost

Moderna Da Da Da Da Odriva Iznad

proizvodnja- konkurencijsk prosjeni
razvoj novih a prednost
tehnologija

Izvor: Autori

28
6.3.3. Porterov model 5 sila informacijsko-komunikacijska tehnologija

Tablica 6.3.3. Porterov model 5 sila informacijsko-komunikacijske tehnologije

PREGOVARAKA MO DOBAVLJAA PRILIKE PRIJETNJE

Velik broj dobavljaa +
Slaba pregovaraka mo dobavljaa +
zbog velike konkurencije
Pravovremena isporuka +
graevinskog materijala
Veliina i broj konkurencije -
KONKURENTSKA SNAGA SUPSTITUTA PRILIKE PRIJETNJE
Dostupnost supstituta za preradu +
Nie cijene supstituta i gotovih -
proizvoda iz regije
Kvaliteta proizvedenih proizvoda +
KONKURENCIJA UNUTAR INDUSTRIJE PRILIKE PRIJETNJE
Velik broj ponuaa usluga -

Mala razlika u kvaliteti proizvoda -

Potrebna ulaganja u strojeve i -
mehanizaciju
PREGOVARAKA MO KUPACA PRILIKE PRIJETNJE
Veliina i jaina kupaca -
Prepoznatljivost usluga +
Osjetljivost na cijenu -
ULAZ NOVIH KONKURENATA PRILIKE PRIJETNJE
Domae usluge i proizvodi +

29
kvalitetniji od inozemnih
Proizvodna prepoznatljivost +
Mogunost vremenske nepogode -
Izvor: Autori

6.3.4. Zakljuak
Analizom informacijsko-komunikacijske tehnologije u Varadinskoj upaniju doli smo do
zakljuka kako navedena grana ima puno mogunosti razvoja, posebice ako gledamo da u
Varadinu postoje dvije visokokolske ustanove koje razvijaju studijske programe vezane
uz ICT Sveuilite Sjever i Fakultet organizacije i informatike. U planu je i izgradnja
novog Tehnolokog parka. Poduzea bi se trebala okrenuti strategiji fokusiranja kako bi si
mogli osigurati siguran dio trita.

7. ZAKLJUAK

Iz ovog seminarskog rada moe se zakljuiti da Varadinska upanija ima visoke

potencijale za daljnji razvitak. Povoljni geoprometni poloaj, blizina susjednih drava,
kvalitetna radna snaga, kvalitetna postojea poduzea i kvalitetna infrastruktura kao
mamac za ulazak stranih poduzea na podruje upanije su sve injenice koje jame
uspjenu budunost ako se pravilno iskoriste snage koje upanija ima, sa svim prilikama
koje se nude na lokalnom, regionalnom i globalnom tritu.

upanija kao takva treba poticati daljnji razvoj prehrambene industrije koja je
pozicionirana kao najuspjenija djelatnost i koja zapoljava najvei udio radne snage u
upaniji i to kroz razne olakice i mjere razvoja. Treba pomoi industriji koe i tekstila
kroz razvoj novih projekata i kroz strategije obnove i izgradnje nove infrastrukture, kako bi
se poboljale i poveale mogunosti za daljnji razvoj industrije. Takoer, u strategiju
upanije treba uvesti i proirenje obrazovanog kadra u upaniji i poticati suradnju
privatnog sektora sa znanstvenim institutima i razvojnim agencijama, kako bi se
maksimizirali potencijali.

30
Varadinska upanija si je prije 10 godina zadala strateki cilj da postane upanija
obrazovanja, a tim putem sigurno ide, Naalost, jo uvijek prevladavaju radno-intenzivne
industrije, ali bi se izgled pokretanjem i popunjavanjem poduzetnikih zona, a posebice
Tehnolokog parka, trebao jako promijeniti u budunosti.

8. LITERATURA
1. http://www.udu-mz.hr/?gid=46 11.10.2015.
2. http://www.poslovna.hr 15.10.2015.
3. http://zrs.redea.hr/razvojna_strategija.pdf 15.10.2015 .
4. http://www.eko.hr/o-nama/ , 20.10.2015.
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Referendum_o_pristupanju_Hrvatske_Europskoj_uniji
11.10.2015.

6. http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-u-
hrvatskoj-i-eu-(1)/ 15.10.2015.

7. http://statistika.hzz.hr/statistika.aspx?tipIzvjestaja=1 17.10.2015.

8. http://www.nhs.hr/novosti/potvrden_izlazak_iz_recesije_bdp_porastao_05_posto_u_pr
vom_kvartalu_28100/ 17.10.2015.

9. http://www.zzjz-ck.hr/articlefiles/325_825_action-for-health-action-plan-croatia-
17sijeanj-2013uz-dodatke-komentara.pdf 11.10.2015.

10. http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/stanovnistvo_2012.pdf 11.10.2015.

11. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-02_01_2014.htm 17.10.2015.

12. http://limun.hr/main.aspx?id=32697 17.10.2015.

13. http://www.ekologija.com.hr/okolis/page/2/ 11.10.2015.

14. http://www.ictbusiness.info/internet/kakvo-je-zapravo-stanje-interneta-u-hrvatskoj/
17.10.2015.

15. http://www2.hgk.hr/znakovi/ 15.10.2015.

16. Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2013.; CEPOR

31
POPIS TABELA
1. Tablica 2.3.1. Klasifikacija poduzea............4

2. Tablica 2.3.2. Klasifikacija djelatnosti......5

3. Tablica 3.7.1. PESTLE analiza Varadinske upanije..........................10-11

4. Tablica 5.1.1. TOWS matrica...15

5. Tablica 6.1.2. VRIO analiza preraivake industrije......18

6. Tablica 6.1.3.Porterov model 5 sila prehrambene industrije..........19

7. Tablica 6.2.1. VRIO-industrija koe i tekstila20-21

8. Tablica 6.2.3. Porterov model 5 sila industrije koe i tekstila...21-22

9. Tablica 6.3.2. VRIO analiza informacijsko-komunikacijske tehnologije......23

10. Tablica 6.3.3. Porterov model 5 sila informacijsko-komunikacijske tehnologije..24

POPIS GRAFIKONA

1. Kretanje broja stanovnika Varadinske upanije....3

32