Broj 42 - Stranica 162 SLUBENI GLASNIK BiH
314 koriste za sve vrste prometa, iz tradicionalnih, tehnikih i
PRAVILNIK
O ODRAVANJU GORNJEG STROJA PRUGA
I. OPI DIO
lan 1.
(Uvodne odredbe)
(1) Ovaj Pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i nainu
vrenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehnike uvjete za
odravanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka
nominalne irine 1435 mm i radove koji se moraju
poduzimati za siguran i uredan eljezniki saobraaj za
konvencionalne brzine - do 160 km/h.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika sadre tehnike uvjete,
tehnike parametre i mjere za odravanje gornjeg stroja
pruge, kao i vremenske rokove i nain provjere
ispravnosti pruge i njenih elemenata.
(3) Pruga je ispravna ako su njeni sastavni dijelovi ispravni i
ako se na pruzi obavlja saobraaj brzinama i sa
osovinskim pritiskom propisanim ovim pravilnikom i
vaeim Redom vonje.
4) Za uspostavu i odravanje javne eljeznike infrastrukture
ili privatne eljeznike infrastrukture povezane s javnom
eljeznikom infrastrukturom odgovoran je Upravitelj
eljeznike infrastrukture (UI).
Upravljanje javnom eljeznikom infrastrukturom moe
obavljati javno preduzee ili kompanija koji ispunjava
uvjete propisane Zakonom o eljeznicama BiH (Sl. gl.
BiH br. 52/05).
lan 2.
(eljeznika infrastruktura)
(1) eljeznika infrastruktura obuhvaa donji i gornji stroj
pruge, objekte na pruzi, stanine kolosjeke,
telekomunikacijska, signalno-sigurnosna, elektrovune,
elektro-energetska i ostala postrojenja i ureaje na pruzi,
opremu pruge, zgrade i ostale objekte na eljeznikim
slubenim mjestima, koje slui tim zgradama, pruni
pojas i zrani prostor iznad pruge u visini od 12 metara,
odnosno 14 metara kod dalekovoda napona preko 220 kV,
raunajui iznad gornjeg ruba tranice (GIS).
(2) Podvozje se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i slui
kao podloga gornjem stroju.
(3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrtaja i
slui kao neposredna podloga za kretanje inskih vozila.
Elementi gornjeg sloja su: tranice, kolosjeni pribor,
pragovi i zastor.
lan 3.
(Podjela eljeznikih pruga)
(1) Podjelu i kategorizaciju pruga odreuje vlasnik
infrastrukture prema odredbama vaeih TSI, COTIF-u i
UIC-fisha. Uvaavajui trenutno stanje u eljeznikom
sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i
Brko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija odreena je
postojeom nacionalnom zakonskom legislativom.
(2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na
jednokolosjene, dvokolosjene i viekolosjene.
(3) Prema vrsti vue pruge se dijele na elektrificirane i
neelektrificiranim Elektrificirane pruge na mrei S BiH
koriste monofazni sustav elektrifikacije sa nazivnim
naponom 25 kV i frekvencijom 50 Hz.
(4) Prema vrsti eljeznikog prometa pruge se dijele na pruge
za putniki promet, pruge za teretni promet i pruge za
mjeoviti eljezniki saobraaj. Kod manjih eljeznica, 2) Kolosjek izmeu izlazne i ulazne skretnice susjednih
koje spada i eljeznica u S BiH, uglavnom, sve pruge se
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
ekonomskih razloga.
(5) Na temelju karakteristika terena (reljef, geoloki sklop,
hidroloke prilike) eljeznike pruge se dijele na
ravniarske pruge i pruge u rijenim dolinama, pruge u
valovito-breuljkastom terenu, brdska pruge, planinske
pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u
velikim gradovima.
6) Prema obimu prometa i znaaju za unutarnji i
meunarodni promet, pruge se kategoriziraju na:
a) magistralne pruge, od znaaja za meunarodni i
nacionalni saobraaj, obuhvaene Evropskim
sporazumom o najvanijim meunarodnim
eljeznikim prugama,
b) regionalne pruge, od znaaja za regionalni i lokalni
promet, i
c) lokalne pruge, od znaaja za lokalni promet.
7) Sa stanovita odravanja, pruge se kategoriziraju na pruge
I, II, i III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa
stanovita odravanja, predstavljaju pruge I reda u
daljnjem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa
stanovita odravanja, predstavljaju pruge II i III reda u
daljnjem tekstu ovog Pravilnika.
lan 4.
(Tehnike karakteristike pruga i kolosjeka)
Na temelju vaeih akata za sigurnost na podruju S BiH
odreeni su: najmanji promjeri krivina, maksimalni nagibi,
uvjeti za meusobno krianje pruga, krianje pruga s drugim
prometnicama, prikljuivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih
zemalja, kao i uvjeti za postavljanje i ugraivanje na
eljeznikom zemljitu plinovoda, vodovoda i drugih vrsta
cjevovoda, kao i svih vrsta elektrinih, telefonskih, telegrafskih
i drugih linija i vodova, bilo da se oni kriaju sa eljeznikom
prugom ili idu paralelno s njom, ili samo zadiru u prostor
pruge.
lan 5.
(Obezbjeenje tehnikog jedinstva na pruzi)
Pri odravanju kolosjeka, postrojenja i ureaja na pruzi,
moraju se primjenjivati odredbe Instrukcije za sigurnost i
interoperabilnost eljeznikog sustava u BiH (Sl. gl. BiH br.
11/12) i vaeih podzakonskih akata koji su sastavni dio ove
Instrukcije.
lan 6.
(Duina pruge i kolosjeka)
1) Duina pruge, za potrebe odravanja pruge i eksploatacije
eljeznice, prikazuje se kao graevinska, stvarna,
eksploataciona:
a) graevinska duina pruge mjeri se po osi kolosjeka
od poetne do zavrne take graenja. Kod stanica i
ostalih slubenih mjesta na pruzi mjeri se po
glavnom prolaznom kolosijeku;
b) stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a
mjeri se od sredine do sredine stanine zgrade,
odnosno od sredine do sredine slubenih mjesta;
c) eksploataciona ili prometna duljina pruge je stvarna
duljina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno
ukinut ili uveden promet na nekoj pruzi utjee na
izraunavanje prosjene eksploatacione duine te
pruge; Prosjena eksploataciona duina pruge
dobiva se redukcijom eksploatacione duljine
razmjerno broju dana u kojima je, tijekom jedne
godine, bila u prometu.
stanica ili drugih slubenih mjesta, u graevinskom
smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Duina kolosjeka u
Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
kolodvorima i ostalim slubenim mjestima prikazuje se
kao ukupna, stvarna i korisna:
a) ukupna (puna, graevinska) duina staninoga
kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od
poetka ulazne skretnice do poetka izlazne
skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do
grudobrana slijepog kolosjeka), to znai da u
ukupnu duinu kolosjeka ulaze i duine skretnica;
b) stvarna duljina staninog kolosjeka je duina
kolosjeka izmeu krajeva odvojnih skretnica,
odnosno od kraja odvojna skretnice do kraja
odvojnog slijepog kolosjeka;
c) korisna duljina je dio kolosjeka na koji se mogu
postaviti vozila, s tim da ne ometaju vonju na
susjednom kolosjeku; Poloaj poetne i krajnje take
korisne duljine kolosijeka, ovisno je od toga da li je
postaja sa ili bez skretnikog osiguranja, od vrste
skretnikog osiguranja, je li kolosjek prolazni ili
slijepi - prema tome, kao poetna ili krajnja taka
korisne duine staninih kolosjeka moe biti: ulazni
i izlazni meik, ulazni meik i izlazni signal, kraj
ulazne izolirane ine i izlazni signal, kraj izolacije
skretnice i izlazni signal, ulazni meik (kraj ulazne
izolirane ine, kraj izolacije skretnica), grudobran i
izlazni meik (izlazni signal, poetak izolirane ine,
poetak izolacije skretnice).
(3) Meik se u slubenim mjestima vidno obiljeava stalnom
oznakom u skladu sa standardom BAS P.B8.031. Meici
se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje
kolosjeka, koji su meusobno povezani istom skretnicom
ili ukrtaj, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava
da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa
vonju po prugom kolosjeku. Na prugama u S BiH
meik se postavlja na mjestu gdje je razmak kolosjeka
3,50 m, mjereno okomito na simetralu skretnikog kuta.
Kod prikljuaka na otvorenoj pruzi ovo razmak iznosi
4,00 m.
lan 7.
(Prune oznake)
(1) Obiljeavanje stacionae, tehnikih elemenata i
parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe
odravanja pruge vri se prunim oznakama.
Prune oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i
visinu kolosjeka, za zavoje, padokaze, za tunele i granine
znakove.
Oblik, mjere i ugraivanje svake od navedenih prunih
oznaka regulirani su posebnim aktima donesenim od
strane UI.
Odstojanje prunih oznaka od osi kolosjeka predstavljeno
je u tablici 1.
Tablica 1 - Odstojanje prunih oznaka od osi najblieg
kolosjeka
Za pruge normalne irine
kolosjeka
Vrsta prune oznake (mm)
I i II
reda
a. Odstojanje zareza kojim se obiljeava osa kolosjeka
2.500
na prunim oznakama
b. Odstojanje najblieg dijela kilometarskog i
hektometarskog znaka, 2.440
oznake os i visinu kolosjeka, oznake za krivinu
c. Odstojanje najblieg dijela padokaza kod kolosjeka u
pravoj, kao i u krivinama polumjera jednakog i veeg od 2.500
250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvienja.
Broj 42 - Stranica 163
Iznimno, kod pruga u eksploataciji S BiH, UI moe
odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i vea, kao
i da najmanja odstojanja najblieg dijela prunih oznaka
od osi kolosjeka navedenih u tablici 1. pod b., Iznose
2.200 mm. Pri ovome UI odreuje i odstojanje zareza za
osu kolosjeka.
(2) Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1. pod b., Iznad
gornjeg ruba blie tranice, iznosi maksimalno 50 mm.
(3) Odstojanje padokaza mjereno od ose kolosjeka u zavojima
pruga normalne irine kolosjeka polumjera manjeg od 250
m, kao i za kolosjek sa nadvienje, moe se poveati
prema tablicama 2. i 3.
(4) Kilometarskim i hektometarskim oznakama oznaava se
odstojanje od poetka prema kraju pruge na svakih 1.000
metara, odnosno na svakih 100 metara, mjereno: kod
jednokolosjenih pruga po osi kolosjeka, a kod
dvokolosjenih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i
hektometarske oznake s parnim brojevima postavljaju se s
desne, a hektometarske oznake s neparnim brojevima s
lijeve strane pruge. S BiH moe odobriti da se i
kilometarske oznake s neparnim brojevima mogu
ugraivati s lijeve strane pruge. Isto tako, S BiH moe
odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga,
kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati
samo s jedne strane pruge. Povrina na kojoj su brojevi
vertikalna je i uspravna na os kolosijeka i okrenuta je
prema smjeru prometa, u skladu sa standardom BAS .
G1. 201.
(5) Oznakama za osu i visinu kolosjeka oznaava se poloaj
osi i visina gornjeg ruba tranice kolosijeka, i to: kod
kolosjeka u pravoj visina gornjih rubova obje ine, a kod
kolosjeka u zavoju visina gornjeg ruba unutarnje tranice.
Da bi se broj prunih oznaka smanjio gdje god je to
mogue, oznaavanje osi i visine kolosjeka vri se: na
stupovima kontaktne mree, na pogodnim dijelovima
stalnih objekata, na prunim oznakama na kojima se mogu
oznaiti vie elemenata, i sl.
Oznaavanje osi i visine kolosjeka kod elektrificiranih
pruga, kod pruga koje e se elektrificirati i kod glavnih
pruga I reda, vri se: na poetku i na kraju svih objekata sa
svodom ili ploom iznad kolosjeka na poetku i kraju svih
prelaznih krivina, na prijelomima nivelete, a, zatim, i na
svakih 100 m pruge, ako se oznaavanje vri na oznakama
za stacionau ili na objektima.
Kada se oznaavanje vri na stupovima kontaktne mree,
onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, ve je to razmak
jednak razmaku stupova. Kod ostalih pruga, oznaavanje
osi i visine kolosjeka vri se: na poetku i na kraju svih
objekata sa svodom ili ploom iznad kolosjeka, na
poetku i na kraju svih prijelaznih rampi za nadvienje
vanjskih ina u krivinama (prijelazne krivine) i na
prijelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema
potrebi i odluci UI.
U zavojima, oznake os i visinu kolosjeka se postavljaju s
unutranje strane; to se ini i s ostalim prunim oznakama,
III
ako se njima obiljee i ovi elementi. Kada se za tu svrhu
reda
koriste stupovi kontaktne mree ili objekti, onda se
oznaavanje osi i visine kolosjeka takoer vri s unutarnje
2.300 strane zavoja.
Prune oznake os i visinu kolosjeka postavljaju se
okomito i paralelno osi kolosjeka, u skladu sa standardom
2.240
BAS P.B8.001.
(6) Oznakama za krivine oznaava se poetak prijelaznih
krivina (PPK) i kraj prijelaznih krivina (KPK). Kod
2.500
krunih krivina bez prijelaznih krivina oznaava se
poetak krivine (PK) i kraj zavoja (KK). Povrina na kojoj
Broj 42 - Stranica 164 SLUBENI GLASNIK BiH
je natpis paralelna je podunoj osi kolosjeka, u skladu sa
standardom BAS . G1 202.
(7) Padokazima se obiljeavaju prijelomi nivelete na pruzi i
oznaavaju veliine i duine podunih nagiba. Postavljaju
se s desne strane pruge, sa tablom upravno na uzdunu
osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petougaonog bijelog polja
upravljenog gore, ugrauje se na poetku uspona, a sa
vrhom upravljenog dolje na poetku pada.
Padokazi sa pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na
mjestima prijelaza sa uspona na horizontalu, odnosno s
pada na horizontalu, u skladu sa standardom BAS P. B8-
013.
(8) Oznake za tunele kod jednokolosjenih pruga postavljaju
se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve
strane pruge Kod dvokolosjenih pruga ove oznake
postavljaju se samo na ulazima u smjeru vonje. Na
oznakama se ispisuje naziv, broj i duina tunela.
(9) Granini znaci postavljaju se na mjestima gdje granice
zemljita u eksproprijacioni pojasu (mee) mijenjaju svoj
pravac, kao i na duim smjerovima mea eljeznikog
zemljita, ali najmanje na svakih 100 m.
(10) Kod stalnih objekata u donjem stroju eljeznike pruge
(most, tunel i slino), gdje se prune oznake ne mogu
postaviti, ispisivanje i obiljeavanje potrebnih elemenata
vri se na prikladnim mjestima tih objekata, bilo izravno
na povrini objekata ili na posebno ugraenoj tablici.
(11) Na dvokolosjenim i paralelnim prugama, prune oznake
se mogu postavljati i sa vanjske strane kolosjeka, a ne
izmeu kolosjeka.
(12) Izmeu kolosjeka u kolodvorima i drugim slubenim
mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, ve, ako je to
potrebno, na pogodnim mjestima izvan svih kolosjeka, o
emu odluuje UI.
(13) Izgled prunih oznaka, dimenzije, materijal od kojeg se
izrauju i nain ispisivanja odreuju se standardima i
uputstvom.
Izbor prunih oznaka vre UI, prema stvarnom stanju i
potrebama na pruzi.
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
lan 8.
(Slobodni profil)
(1) Slobodni profil je ogranieni prostor u poprenom
presjeku okomitom na ravan koja dodiruje gornjeg ruba
lijeve i desne ine. Osa slobodnog profila stoji uspravno
na pravu koja dodiruje gornjeg ruba voznih tranica i
prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja
izmeu voznih tranica. Mjere slobodnog profila moraju
se ouvati pri odravanju pruge. U prostor slobodnog
profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata,
oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti. U
prostor slobodnog profila ulaze ureaji koji neposredno
djeluju na vozila, kao to su elementi kontaktne mree,
retarderi u radnom poloaju i slino.
(2) Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge
normalnog kolosjeka za dizel-vuu prikazani su na slici
1., a za elektrinu i dizel-vuu na slici 2. Dimenzije
slobodnih profila odnose se na kolosjek u pravoj i na
kolosjek u krivinama polumjera jednakog i veeg od 250
m, bez nadvienja.
U lanu 11. do 14. ovoga Pravilnika, na temelju
slobodnog profila i profila vozila, odreene su mjere za
razmake kolosjeka i odstojanje stupova, tovarnih rampi,
perona, materijala i sl.
(3) Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju
pri odravanju pruga normalnog kolosjeka u zavojima sa
nadvienje vanjske tranice su sljedee (slika 1.):
a) za vanjske strane zavoja, zbog nadvienja vanjske
tranice, profil se ne proiruje niti se suava, ali se
nadvisuje, a zbog zavoja, profil se proiruje prema
tablici 2.,
b) za unutarnje strane zavoja zbog nadvienja vanjske
tranice, profil se proiruje, a uz to se proiruje i
zbog zavoja (zbraja se proirenje zbog nadvienja i
zbog zavoja), a zbog poprenog nagiba ravni
kolosjeka usljed nadvienja vanjske tranice, profil
se sputa nanie.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 165


Broj 42 - Straanica 166 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 167


Broj 42 - Straanica 168 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 169


Broj 42 - Straanica 170 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 171


Broj 42 - Straanica 172 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 173


Broj 42 - Straanica 174 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 175


Broj 42 - Straanica 176 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 177


Broj 42 - Straanica 178 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 179


Broj 42 - Straanica 180 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 181


Broj 42 - Straanica 182 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 183
Broj 42 - Straanica 184 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 185


Broj 42 - Straanica 186 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 187


Broj 42 - Straanica 188 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 189


Broj 42 - Straanica 190 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 191


Broj 42 - Straanica 192 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 193


Broj 42 - Straanica 194 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 195


Broj 42 - Straanica 196 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 197


Broj 42 - Straanica 198 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 199


Broj 42 - Straanica 200 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 201

Broj 42 - Straanica 202 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 203


Broj 42 - Straanica 204 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 205

Broj 42 - Straanica 206 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.

Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 207


Broj 42 - Straanica 208 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 209


Broj 42 - Straanica 210 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 211


Broj 42 - Straanica 212 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 213


Broj 42 - Straanica 214 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 215


Broj 42 - Straanica 216 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 33. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH Broj 42 - Stranica 217


Broj 42 - Straanica 218 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.


Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
IV. SKRETNICE I UKRTAJ
lan 40.
(Skretnice)
(1) U kolosjeke S BiH i u kolosjeke po kojima prometuju
vozila S BiH, ugrauju se:
a) nove skretnice standardnog tipa,
b) standardne i nestandardne postojee polovne ili
regenerirane skretnice, i
c) nove skretnice proizvedene na osnovu posebno
odobrenih projekata.
(2) Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoa i
zatezna vrstoa elinog materijala, izrada, kvaliteta,
tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i
podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sustave,
odreeni su tehnikim standardima.
(3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI.
(4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i
srcita:
a) poetak skretnice je na spoju ispred mjenjalice;
b) sredite skretnice je taka u kojoj se sijeku osi
skretnikih kolosjeka;
c) kraj skretnice je na spojevima iza srcita skretnice.
(5) Nove standardne skretnice moraju se ugraivati:
a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.),
b) u odvojna kolosjeku ogranaka u staninom rejonu
svih pruga, i
c) u glavne prolazne kolosjeke i glavne stanine
kolosjeke svih stanica i slubenih mjesta glavnih
pruga normalnog kolosjeka I i II reda.
(6) Rabljeni ili regenerirane standardne i postojee
nestandardne skretnice ugrauju u:
a) skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih
pruga;
b) skretnice nestandardnih tipova - u sporedne
kolosjeke za gariranje, ienje, pranje i dezinfekciju
kola, kao i u loionika (depo), radionike i
industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne
kolosjeke svih sporednih pruga.
(7) Prema tipu tranice, skretnice se upotrebljavaju ovisno od
ranga pruge i znaaja kolosjeka, kako slijedi:
a) istog ili jaeg tipa no to je kolosjek u koji se
ugrauju,
b) tipa UIC 60 (60E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49
(49E1) - ugrauju se u sve kolosjeke glavnih pruga
normalnog kolosjeka I i II reda, s tim to se u
sporedne kolosjeke raniranih i lukih postaja, kao i
u kolosjeke loionice (depo), radionike,
industrijske, a u sporedne kolosjeke za gariranje,
ienje, pranje i dezinfekciju kola svih stanica
mogu ugraivati skretnice tipa 45;
c) tipa 45 - ugrauju se u sve kolosjeke sporednih
pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske
kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog
kolosjeka I i II reda u sporedne i pomone kolosjeke;
d) skretnice nestandardizovanih tipova mogu se
koristiti samo postojee, polovne ili regenerirane, a
ne nove, i to za ugraivanje u pomone i sporedne
kolosjeke odgovarajuih tipova.
(8) U odnosu na veliinu radijusa skretnike krivine,
upotrebljavaju se sljedee skretnice:
a) polumjera 1.200 m, s najveim doputenim
brzinama vozova u pravoj-V> 100 km/h, au
skretanju V = 100 k/h - ugrauju se na rasputnicama
glavnih pruga I reda;
b) polumjera 500 m, sa doputenim brzinama vonje u
pravac veim od 100 km/h, au skretanju V = 65
Broj 42 - Stranica 219
km/h - ugrauju se u glavne pruge I reda, a po
potrebi i u glavne pruge II reda, i to na
rasputnicama, u odvojna kolosjecima ogranaka u
staninom rejonu, a - izuzetno - i kao ulazne i
izlazne skretnice u stanicama na glavnim prolaznim
kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staninim
kolosjecima, ako brzina u zavojima treba biti V=65
km/h;
c) polumjera jednakog ili veeg od 300 m, s najveim
doputenim brzinama vozova u pravoj do 140 km/h,
au skretanju V = 50 km/h, ugrauju se na glavnom
prolaznom i u glavne stanine kolosjeke glavnih
pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staninim
kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno
skretnicama polumjera R = 300m;
d) polumjera jednakog ili veeg od 200 m, s najveim
doputenim brzinama vozova u pravoj V = 100 km/h
a u skretanju V = 40 km/h - ugrauju se u sporedne
stanine kolosjeke, a po potrebi i u glavne stanine
kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II
reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga
normalnog kolosjeka. Ako tehniki parametri i
mjesne prilike ne dozvoljavaju mogunost prometa
vozova brzinom veom od 100 km / h na dotinom
dijelu pruge, a prometne potrebe i ekonomski razlozi
ne zahtjevaju veu brzinu u zavojima od V = 40
km/h, onda se ove skretnice mogu ugraivati i u
glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda,
umjesto skretnica navedenih u ovoj taki pod c);
e) kod skretnica tipa 60-200-6 brzinu vozova u
pravac odreuje svaki UI na svojoj teritoriji;
f) polumjera jednakog ili veeg od 180 m, s najveim
doputenim brzinama vozova u pravoj V = 80 km/h,
au skretanju V = 35 km/h - ugrauju se na mjestima
gdje je skuen prostor, i to na sporednim staninim
kolosjecima svih pruga i na industrijskim
kolosjecima.
(9) Prema kutu skretanja, upotrebljavaju se sljedee skretnice:
a) tipa 49-300-6 i jaih tipova - za matinjake sa
normalnim nagibima od 6, kao ulazne skretnice na
glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a
skretnice tipa 45-200-6 kao ulazne na stanicama
sporednih pruga normalnog kolosjeka;
b) sa manjim kutom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i
sl.) - ugrauju se u glavne pruge normalnog
kolosjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u
stanicama ako trebate brzina u zavojima bude vea,
kao i na rasputnicama i u odvojna kolosjecima
ogranaka;
c) sa veim kutom skretanja sl.) - ugrauju se na
mjestima gdje je prostor skuen, i to za sve vrste
kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne
kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka
I i II reda (7), za ranirne, garane i industrijske
kolosjeke (7 30\'), kolosjeke u lukama, ranirnim i
teretnim stanicama, industrijskim kolosjecima,
triangl, depoima, za sloene matinjake ranirnih
stanica (1:4,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko
se ista svrha ne moe postii skretnicama koje imaju
normalni ili manji kut skretanja.
(10) Ukrsna skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim
prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II
reda, au izuzetnim sluajevima UI moe odobriti njihovo
ugraivanje i u glavne prolazne kolosjeke.
(11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugraivati u glavne
prolazne kolosjeke, au ostale kolosjeke mogu se
Broj 42 - Stranica 220 SLUBENI GLASNIK BiH
ugraivati iznimno, na temelju projekata za odreenu
lokaciju i uz suglasnost vlasnika infrastrukture. Kod
novogradnji ove skretnice se ne upotrebljavaju.
(12) Krivinske skretnice ugrauju se temeljem projekta za
odreenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne moe
nai rjeenje s jednostrukim prostim skretnicama, ili ako
je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da
se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobivaju se
rekonstrukcijom (na temelju projekata) jednostranih
prostih i prostih lunih skretnica (kod kojih luk odvojnog
kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da
se unakrsna i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske.
(13) Skretnice specijalne konstrukcije izrauju se po posebnom
projektu koji odobravaju UI, a ugrauju se na odreenom
mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture.
(14) Ugraivanje skretnica vri se:
a) na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica
obiljeenih na terenu,
b) pod rukovodstvom i nadzorom strunih organa
odravanja pruge i uz suradnju signalno-sigurnosne
slube, ako se skretnica osigurava,
c) na stabilizirano i ocjedna zemljitu.
(15) Na putnim prijelazima u razini, na mostovima i u
tunelima, izbjegava se ugraivanje skretnica.
(16) Na nagibima veim od 10 zabranjeno je ugraivanje
skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na
sputalica ranirnih stanica, gdje nagib moe biti i vei.
(17) Ugraivanje skretnica vri se po principima koji slijede:
a) Poloaj ine u skretnici je okomit, to se postie
ugraivanjem podlonih ploica bez nagiba. Prelaz
sa dijela kolosjeka gdje su tranice s nagibom na dio
kolosjeka i skretnicu gdje su tranice ugraene
okomito vri se prema odredbama lana 27. ovog
Pravilnika.
b) kod jednostrukih prostih pointcast vanjska tranica u
skretniko luku je bez nadvienja, a kod skretnica
ugraenih u zavoju (krivinskih skretnica) vanjska
ina moe biti sa nadvienje, ako je to odobrenim
projektom predvieno. Kada se u jednom od
skretnikih kolosjeka daje nadvienje, mjenjalica
mora imati konstantno nadvienje, odnosno
konstantni nagib ako je u prijelaznoj krivini, s tim
to se za svaki inski trak izrauje nacrt sa podunim
i visinskim poloajem ina, pod uvjetima da nagib
rampe za nadvienje bude do 1:8 Vmax, ali ne
strmiji od 1:500 (iznimno 1:400).
c) proirenje kolosjeka kod skretnica odreuje se
projektom na temelju odgovarajuih tehnikih
standarda i odredbi ovog Pravilnika.
d) pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod
mjenjalice otrobridni i sa upravnim poloajem na os
glavnog (matinog) kolosjeka Iznimno, prema
odredbama standarda, UI moe odobriti i
ugraivanje pragova od mekog drva.
c) raspored pragova i njihov poloaj u odnosu na ose
kolosjeka i meusobni razmak podunih osa pragova
odreuje se projektom skretnice, ali razmak osa
pragova ne treba biti manji od 500 mm, niti vei od
700 mm.
f) zastor je od tucanika krupnoe I i II po BAS
G2.011, a zastorna prizma puna i ista.
(18) Nove skretnice moraju imati mjere odreene projektom.
Ako projektom ili standardom nije drugaije odreeno,
tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su:
a) za irinu kolosjeka 1,5 mm;
b) za duljinu tranica i jeziaka 1 mm;
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
c) za duljinu tranica vodilica 3 mm;
d) za duljinu kliznih jastuia 5 mm, a za visinu 0,5
mm;
e) za podlone ploice ispod srca, tranica vodilica i
jeziaka: u duini 5 mm, u irini 1 mm, u
debljini +1 mm i - 0,5 mm;
f) za ljebove krilnih tranica i tranica vodilica - u
dubini i irini utora 1 mm;
g) za otvor jeziaka mjereno na mjestu gdje se zatvara
privruje za jeziak 1 mm i -2 mm;
h) za veliinu i poloaj rupa 1mm;
i) kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja
na mjestima koja dodiruju kota;
j) visina jeziaka ne smije biti vea od visine nalenih
tranica;
k) jezici se obraenom dijelu moraju potpuno
priljubljivati uz naleznete tranice i nalijegati na
klizne jastuie;
l) razmak izmeu otvorenog jezina i naleznete
tranice na najuem mjestu mora omoguiti
nesmetan prolaz vijenaca kotaa vozila; ovo najue
mjesto ne smije biti manje od 58 mm.
(19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su
a) u irini kolosjeka +6 mm i -3 mm;
b) za irinu ljeba kod tranica vodilica +4 mm i -1
mm;
c) odstojanje naleznete povrine vodilice do srca 2
mm;
d) ako se izmeu jezika i glavne (naleznete) tranice,
na mjestu gdje je zatvara, stavi ica ili predmet
debljine 5 mm, poluga u postavnici kod sredinjeg
postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela
zatvoriti - uklopiti, a kod runog postavljanja i
zakljuavanja skretnica, uteg se ne bi smio prebaciti
do kraja.
(20) Najvee doputene brzine vozova preko ugraenih
skretnica su:
a) po osnovnim (matinom) kolosjeku kao i na
dotinom odsjeku pruge;
b) po odvojna kolosjeku (u skretanju), za skretnike
krivine bez nadvienja izraunavaju se po obrascu:
za pruge normalnog kolosjeka
c) preko skretnica sa nadvienje, prema projektu;
d) kod ukrsnih skretnica:
za vonju u pravoj 80 km /h
s elastinim jezicima
za vonju u zavojima 35 km /h
za vonju u pravoj 60 km /h
s jezicima na zglob
za vonju u zavojima 35 km /h
(21) Najvee doputene brzine vozova, propisane u takama 8.
i 20. ovog lana, mogu biti smanjene ovisno od naina i
vrste osiguranja skretnica i signaliranja poloaja skretnica
za odreeni smjer vonje, to je odreeno propisima
signalno-sigurnosne i prometne slube.
lan 41.
(Ukrtaj)
(1) Ukrtaj se izrauju na temelju projekata sukladno vaeim
tehnikim standardima.
(2) Kolosjene tranice ukrtaja su istog ili jaeg tipa od
tranica kolosijeka gdje se ukrtaj ugrauje. Poloaj
kolosjenih tranica u ukrtaju je okomit, to se postie
ugraivanjem podlonih ploica bez nagiba. Izuzetke
Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela
kolosjeka gdje su tranice s nagibom na dio kolosjeka i
ukrtaj gdje su tranice ugraene okomito, vri se prema
odredbama lana 27.
(3) Ugraivanje ukrtaja na otvorenoj pruzi i glavnim
prolaznim kolosjecima u stanicama izbjegava se, kao i
ugraivanje ukrtaja sa manjim kutom od 9 i veim od
50.
(4) Ukrtaj se ugrauju:
a) na temelju konstrukcijskih elemenata ukrtaja
obiljeenih na terenu,
b) pod rukovodstvom i nadzorom strunog tijela
odravanja pruge,
c) na stabilizirano i ocjedna zemljitu,
d) na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika
krupnoe II, u punoj i istoj zastornoj prizmi,
e) sa naspramnim spojevima tranica na krajevima
ukrtaja, koji se pod odreenim uvjetima mogu
zavariti.
5) Brzine vozova preko ukrtaja, prema mjesnim prilikama i
mogunosti kolosjeka odreuje UI.
V. ODRAVANJE I ZAMJENA ELEMENATA
GORNJEG STROJA
lan 42.
(Radovi na gornjem stroju)
(1) Prema znaaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se
na: tekue odravanje, srednje opravke i glavne opravke.
(2) Radovima tekueg odravanja otklanjaju se manji
nedostaci na gornjem stroju nastali u razdoblju izmeu
srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore
dotrajavanje i habanje kolosjenog materijala i da u
granicama propisanih tolerancija ouvaju irinu, visinu i
smjer kolosjeka
U radove tekueg odravanja gornjeg stroja spadaju:
a) odvodnjavanje zastorne prizme;
b) podmazivanje i pritezanje kolosjenog pribora i
provjera njegove ispravnosti;
c) zatita ina od istroenja;
d) njega ugraenih pragova (okivanje, epovanje,
premazivanje);
e) podbijanje pragova;
f) reguliranje kolosjeka i skretnica po irini, visini i
smjeru;
g) vraanje pomjerenih tranica;
h) odstranjivanje elinog materijala iz spojeva tranica
i sa GIS-a ("nokti");
i) reguliranje dilatacija;
j) unitavanje vegetacije;
k) ienje snijega i leda.
(3) Radovi srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se
periodino i sistematski, uz pojedinanu zamjenu i
dopunu kolosjenog materijala, i uz ureenje kolosjeka po
irini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek
kao cjelina dovedu u ispravno stanje.
U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju:
a) pojedinana zamjena dotrajalih i neispravnih ina,
pragova, kolosjenog pribora, skretnikih dijelova i
dijelova ukrtaja;
b) mjestimino reetanje zastorne prizme;
c) dopuna nedostajueg kolosjenog pribora i zastora;
d) navarivanje i zavarivanje pojedinih tranica u
kolosijeku i djelova ugraenih skretnica i ukrtaja;
e) obrada voznih povrina ugraenih tranica i djelova
ugraenih skretnica i ukrtaja;
Broj 42 - Stranica 221
f) kompletno ureenje kolosjeka po irini, visini i
smijeru.
(4) Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost
kolosjenog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu
otkloniti radovima srednjih opravki.
a) kompletna zamjena cjelokupnog kolosjenog
materijala;
b) zamjena samo jednog ili oba inska traka zajedno sa
spojnim priborom, a po potrebi i zajedno sa
privrsnim priborom;
c) zamjena svih pragova zajedno sa privrsnim
priborom uz kompletno reetanje i dopunu zastorne
prizme;
d) reetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu
zastora sa djeliminom zamjenom i dopunom ina,
pragova i kolosjenog pribora.
Navedeni radovi izvravaju se tako da se svi elementi i
kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje.
lan 43.
(Pripremni radovi)
(1) Za uspjeno i kvalitetno izvoenje radova na odravanju
gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno
se moraju izvriti prethodni i pripremni radovi, kao to su:
a) pregled i ispitivanje stanja pruge;
b) utvrivanje vrsta i opsega radova;
c) osiguranje sredstava;
d) izrada tehnikog elaborata;
e) odreivanje nadzornog organa i izbor izvoaa
radova;
f) planiranje zatvora pruge;
g) izrada privremenih propisa za reguliranje sigurnosti
eljeznikog prometa na dotinom radilitu;
h) priprema radilita;
i) osiguravanje alata, materijala i ostalih sredstava;
j) izvoenje radova na saniranju zemljanog trupa i
njegovom odvodnjavanje, i sl.
(2) Pripremni radovi i nain izvrenja radova na tekuem
odravanju i na srednjim popravcima odreuju se na
osnovu: intenziteta (jakosti i gustoi) prometa, tipa i stanja
gornjeg stroja, stanja podvozja, raspoloivih sredstava,
iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni nain daje
kvalitetan i ekonomian rad i da ne ometa uredan i
bezbjedan saobraaj.
(3) Pripremni radovi i izvrenje radova glavnih opravki vre
se na temelju tehniko eksploatacionog elaborata.
(4) Prije poetka radova na glavnoj opravci pruge i njenih
pojedinih dijelova, UI izrauje privremene odredbe
kojima se, na temelju saobraajno-tehnikih i drugih
propisa, reguliraju postupci za zatitu sigurnosti
eljeznikog prometa i zatite osobne sigurnosti
zaposlenih radnika i odreuju konkretne nadlenosti i
zaduenja u vezi.
(5) Prije poetka radova na gornjem stroju, jarkovi i bankine
moraju se oistiti, a ispravnost mjernog pribora koji se
upotrebljava pri izvoenju radova mora biti provjerena.
(6) Prije poetka radova na ureenju smjera ili nivelete
kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti
cjelokupni kolosjeni pribor.
(7) Ugraivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje
ugraenih pragova, vraanje pomjerenih tranica,
reguliranje smjera ili dizanje kolosjeka kada su vea od 30
mm, reguliranje dilatacija, ureenje spojeva tranica i
dilatacijskih sprava, kao i zavarivanje ina i skretnica u
duge trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi
obiljeeni na terenu.
Broj 42 - Stranica 222 SLUBENI GLASNIK BiH
lan 44.
(Uvjeti za izvoenje radova na gornjem stroju)
(1) Izvoenje radova tekueg odravanja i radova srednjih
opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja
eljeznikog saobraaja. Ovi se radovi izvode bez
ogranienja brzine vozova, smanjenja osovinskih pritisaka
i bez zatvora pruge. Iznimno, po odobrenju UI, radovi se
mogu izvoditi i uz ogranienu brzinu vozova, i u zatvoru
pruge.
(2) Radovi glavnih opravki pruge izvravaju se u zatvoru
pruge i sa ogranienom brzinom vozova. Pojedini radovi
na glavnim popravcima pruge mogu se izvoditi bez
ogranienja brzina i bez zatvora pruge, o emu odluuju
UI.
(3) Za pruge normalnog kolosjeka, najvea duljina laganih
vonji je:
a) na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki,
ukupna duina laganih vonji je do 3.500 m, a od
toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h
ravnomjerne vonje, i do 1.500 m brzinom ne
manjom od 50 km/h;
b) na kolosjeku gdje se pored izvoenja radova glavnih
opravki jednovremeno vri i zavarivanje tranica u
dugake trakove, ukupna duina laganih vonji
moe biti do 5.000 m, a od toga do 2.000 m brzinom
ne manjom od 20 km/h, i do 3.000 m brzinom
c) na kolosjeku gdje se ugrauje zatitni sloj (tampon),
duina lagane vonje brzinom ne manjom od 20
km/h moe iznositi do 2.500 m.
(4) Lagane vonje navedene u taki c) ovoga lana moraju se
ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveu doputenu brzinu
koja je propisana za dotini sektor pruge, prema
sljedeem:
a) lagane vonje brzinom od 20 do 50 k/h - 6 dana
poslije uvoenja;
b) lagane vonje brzinom jednakom i veom od 50
km/h na jednokolosjenim i dvokolosjenim
prugama na kojima prometuje 60 i vie vozova u
tijeku 24 sata - 5 dana poslije uvoenja, a na ostalim
prugama - 10 dana poslije uvoenja;
c) ukoliko se tranice ugraene u kolosjeku zavaruju
naknadno, brzine vozova odreuju se prema lanu
45., stav 7. ovog Pravilnika.
(5) Radovi glavnih opravki koji se izvode s laganom vonjom
i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva
susjedna meustanine odstojanja. Izuzetke od ovoga
odobrava UI, prema prometnim i mjesnim prilikama.
(6) Duljina zatvora pruge za svako radilite odreuje se
unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vonje, ili,
prema potrebi, od sluaja do sluaja
(7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se
radovi izvode izvan zatvora pruge i bez ogranienja brzine
vozova, je:
a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima,
b) u susret vozovima na dvokolosjenoj pruzi. Iznimno,
od ovoga se moe odstupiti samo po odobrenju
rukovoditelja na radilitu na pruzi.
(8) Kada se, pri izvoenju radova na gornjem stroju, remeti
niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje poinju radovi i iza
mjesta gdje zavravaju, mora se izraditi pravocrtna rampa
s nagibom kolosjeka koji odgovara brzini vozova za
dotini dio pruge.
(9) Privremena prikljuna ina za meusobno povezivanje
tranica u kolosijeku moe biti najmanje duljine 3,5 m.
(10) Prijelazne tranice moraju se ugraditi prilikom:
a) ugraivanja i povezivanja razliitih tipova tranica,
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
b) ugraivanja i spajanja ina istog tipa nejednake
ishabanosti,
c) ugraivanja i povezivanja novih skretnica i ukrtaja
sa kolosjekom, gdje tranice nisu nove ili su
drukijeg tipa od skretnica odnosno ukrtaja.
(11) Zabranjeno je stavljanje prunih vozila, neizoliranih
razmjernik, alata i predmeta na kolosjenim tranicama
izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tranica bez
prethodnog odobrenja rukovatelja blokovnog ureaja,
odnosno otpravnika vozova.
(12) Ukoliko je dotrajao jeziac ili naleznete tranica kod
mjenjalice, ili vrh srca ili krilna tranica na srcita, moraju
se, kompletno, zamjeniti osigura sa nalenom inom,
odnosno vrh srca sa krilnim tranicama. Ishabana srca i
krilne tranice mogu se navarivati, odnosno regenerirati i
u kolosjeku.
(13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i titne
jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i
smijetaj zemlje, otpadaka, buke, alata, i sl.
(14) Gdje god je to mogue, treba teiti da se runi rad na
gornjem stroju zamjeni strojnim radom.
(15) ine, djelovi skretnica i ukrtaja koji se ugrauju u
kolosjek, zavaruju se eleklrootpornim ili
aluminotermitskim postupkom. Navarivanje tranica,
skretnikih djelova i djelova ukrtaja vri se autogeno ili
elektro-luno.
(16) Struna sposobnost varilaca koji izvode zavarivake
radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni
nain, i to najmanje jedanput godinje, o emu im se
izdaju potvrde.
(17) Spreavanje podunog pomjeranja ina vri se
ugraivanjem sprava protiv putovanja tranica.
(18) Iskoritenje kolosjenog materijala mora biti ekonomino,
to se postie stepenastim postupkom ugraivanja, sa
pruga vieg na pruge nieg reda. ine tijekom svog vjeka
trajanja treba da promijene mjesto ugraivanja 3-4 puta, a
drveni pragovi i kolosjeni pribor najmanje dva puta.
lan 45.
(Zavarivanje ina i skretnica u dugake tranike trakove)
(1) Vie zavarenih tranica u duini veoj od 60 m je dugaki
ili neprekidni inski trak (DT).
(2) Najmanja duljina ine koja se zavaruje mora biti vea od
ukupne duine 3 razmaka susjednih pragova na kojima e
leati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m.
(3) U dugake trakove tranica zavaruju se:
a) nove tranice tipa 60E1 (UIC 60), 54E2 (UIC 54E),
49E1 (S 49) i 45,
b) polovne upotrebljive tranice, ukoliko je to
tehniko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov
budui vijek trajanja u kolosjeku, o emu odluuje
UI.
(4) Buenje rupa kod novih ina koje se zavaruju vri se
prema stavu 3 l.18. ovog Pravilnika. UI odluuje, da li e
tranica biti isporuena bez rupa, ili sa jednom, odnosno s
dvije rupe na krajevima.
(5) Spreavanje bonog pomjeranja kolosijeka vri se
ugraivanjem kapa na elu pragova s unutarnje strane
zavoja, pa zastorna prizma mora biti izvedena prema l.
21. pvog pravilnika.
(6) Zabranjeno je ugraivanje dugakih trakova tranica:
a) na nestabilnom donjem stroju;
b) na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se mogu
oekivati poduna, poprena ili okomita pomjeranja
iz ma kojih razloga;
c) na provizornim objektima i objektima gdje je makar
i jedan nosei dio provizoran;
Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
d) u zastoru koji nije od tucanika;
e) ako je u kolosjek ugraeno manje od 50% privrsnih
ploica;
f) u krivinama polumjera manjeg od 500 m sa drvenim
pragovima i polumjera manjeg od 400 m sa
armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu
osigurani protiv bonog pomicanja, u skladu sa
proraunom stabilnosti kolosjeka;
g) kod dionica s dotrajalim kolosjenim materijalom.
(7) Na dijelovima pruge gdje su izvreni radovi glavnih
opravki, gdje su tranice privrene za pragove
kompletnim privrsnim priborom, gdje su u potpunosti
izvreni radovi na ureenju i stabilnosti kolosjeka i gdje
su spojevi ina povezani vezicama sa po dva vijka
(krajnjim na vezicama), moe se dopustiti promet vozova
s najveom doputenom brzinom propisanom za dotini
odjel pruge, ali to iz ekonomsko tehnikih razloga moe
trajati najvie dva mjeseca. O ovome odluuje UI, imajui
u vidu: godinje doba (temperatura zraka), veliinu
prometa i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka
tranice ne zavare ili se spojevi ina ne poveu s potpunim
brojem vijaka, brzina vozova mora se ograniiti najvie na
V = 50 km/h. Veliinu brzine odreuje UI.
(8) Izvoenje radova, nadzor pri izvoenju i prijem radova na
zavarivanju tranica i skretnica u duge trakove, i njihovo
ugraivanje, odravanje, pregled, mjerenja i evidencija,
vri se po odredbama upute.
lan 46.
(Nadzor i prijem radova)
(1) UI odreuje struno lice za vrenje nadzora, pregleda i
prijema radova tekueg odravanja i radova srednjih
popravaka pruga.
(2) Nadzor pri izvrenju radova glavnih opravki, kao i pregled
i prijem radova glavnih opravki vri se po odredbama
Naputka.
lan 47.
(Postupak sa ugraenim i neugraeni kolosjenim materijalom)
(1) Prijem novog i regeneriranog kolosjenog materijala vre
ovlateni prijemni organi UI, na temelju odredaba
standarda i ugovora.
Naknadni pregled poiljaka novog i regeneriranog
kolosjenog materijala vri se i prilikom prijema na pruzi,
u stovaritima, radionicama, i sl., U cilju izdvajanja
neispravnog, ukoliko ga ima.
(2) Zabranjeno je bacanjem vriti istovar, utovar i prijenos
tranica, skretnica, skretnikih dijelova, pragova i
kolosjenog pribora.
(3) Kolosjeni materijal se, po prispjeu, premazuje
antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju
polovne podlone ploice, ako su zamaene od uporabe u
kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno.
Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zatitu
kolosjenog materijala od korozije odreuju UI.
Korodirani kolosjeni materijal mora se oistiti prije
zatite od korozije. Vezice, podlone ploice, privrsne i
natezne ploice, tirfoni i kolosjeni avli, kao i sprave
protiv bonog pomjeranja pragova zatiuju se od korozije
potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka
potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosjeni avli mogu
se zatititi od korozije metaliziranje. UI moe odrediti da
se pojedine vrste kolosjenog materijala ne zatiuju od
korozije ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci po
prispjeu, ugrauju u kolosjek.
Broj 42 - Stranica 223
ine, skretnice i skretniki dijelovi, ukrtaj i dijelovi
ukrtaja, ako treba da budu na slagalitu (u priuvi) dulje
od 9 mjeseci, moraju se zatititi od korozije.
(4) Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili
alat.
(5) ine koje se ugrauju u kolosjek smiju se sjei samo
pilom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog
zavarivanja tranica, obrada i sjeenje ina vri se i
autogeno.
(6) Buenje rupa u inama moe se vriti samo svrdlom i
strojem.
(7) Prije ugraivanja u zavojima, tranice se savijaju na
krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm, i to kada se
ugrauju u krivinama polumjera jednakog i manjeg od
500 m.
(8) ine krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju
se prije ugraivanja ispraviti. Izvitoperene tranice se ne
smiju ugraivati. Krive i izvitoperene tranice koje se
nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti
ispravnim.
(9) Visinska razlika tranica ugraenih u kolosjek izravnava
se bruenjem samo do visine od 0,5 mm. ine sa veom
visinskom razlikom meusobno se zavaruju ili se
zamjenjuju odgovarajuim tranicama.
(10) Da bi se umanjilo troenje tranica ugraenih u kolosjek,
kao i vjenaca bandaa tranih vozila, vri se podmazivanje
kolosjenih tranica, u krivinama polumjera jednakog i
manjeg od 600 m i s prometom veim od, prosjeno
0,4500 bruto-tona dnevno.
ine podmazuje specijalnim spravama ili runo. UI
odreuje da li e se tranice podmazivati spravom ili
runo. Na kojoj e se duini vriti podmazivanje tranica i
da li po duini cijelog tranikog traka ili djelimino,
odluuje UI, ovisno od polumjera krivine, jaine prometa,
krutosti vozila, vrste i naina vue. Vanjski trak prijelazne
krivine premazuje se po cijeloj duini.
Za runo podmazivanje tranica upotrebljava se
mjeavina od 45% iskoritenog mineralnog ulja 0,40%
konzistentne (tovatna) masti i 15% grafita UI moe
odrediti da se za podmazivanje tranica uporabe i druga
isprobana sredstva i mjeavine. ine podmazuje samo po
donjoj polovici gornjeg bonog zaobljenja glave tranice i
unutranjoj (bonoj) povrini glave tranice u vanjskom
traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju
povrinu glave tranice.
(11) Vezice ugraene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedee
uvjete:
a) da su pritegnete potpunim brojem vijaka, i
b) da su im naleznete povrine ispravne, da potpuno
nalijeu na donju povrinu glave tranice i gornju
povrinu noice tranice i da ne dodiruju vrat
tranice.
(12) Ugraeni vijci ne smiju biti labavi niti da imaju mrtav
hod. Vijci moraju zavijati rukom do polovice zavoja.
Periodino, vijci se jedan po jedan razvijaju, oiste,
podmazuju i opet priteu. Vremenski period i nain
izvrenja ovoga rada odreuje rukovoditelj radne jedinice
za odravanje pruge. Trup pritegnutog vijka mora biti
izvan matice najmanje 2-3 navoja.
(13) Ugraene i pritegnute jednostruke elastine podloke
moraju se sasvim priljubiti uz kolosjeni pribor, a
ugraene dvostruke elastine podloke po zatezanju
moraju imati razmak izmeu opruga od 1 do 1,5 mm.
(14) Podlone ploice moraju cijelom svojom povrinom
potpuno nalijegati na prag, izuzev odstupanja na
krajevima podlonih ploica, gdje vae tolerancije prema
Broj 42 - Stranica 224 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
odredbama odgovarajuih standarda. Iskrivljene ili nivelete i sl.), o stanju zemljanog trupa, o blizini objekata
izvitoperene podlone ploice ne ugrauju se, a ukoliko ih (most, tunel) i o visini nasipa. U prvom redu, mjenjaju se
ima u kolosjeku, moraju se zamijeniti ispravnim. Nijedan pragovi na spojevima ina, a zatim na mjestima sa slabim
dio podlone ploice ne smije biti izvan praga. Ose zemljanim trupom, u otrim krivinama, veim nagibima, u
podlonih ploica, kad god je to mogue, treba da se blizini objekata i na visokim nasipima. Postupak za
poklapaju sa podunom osom praga. Na pragovima gdje pojedinanu zamenu pragova odreuje UI prema mjesnim
su ve bile podlone ploice, rupe se moraju oistiti, zaliti prilikama i potrebama svake pruge ili dionice na pruzi.
impregnacionim sredstvom i zaepiti drvenim klinovima. (20) Pri masovnoj izmeni pragova, rupe se bue mainom. Kod
Leite za ploicu na pragu poravnati zatesivanjem, a sve pragova od tvrdog drveta (hrastovo, bukovo i sl.), rupe za
to premazati zatitnim sredstvom, pa tek onda ponovo tirfone bue se burgijom iji je prenik jednak preniku
ugraditi podlone ploice. Prije ugraivanja, podlone jezgra tirfona. Kod pragova od mekog drveta, prenik
ploice se sa donje strane premazuju zatitnim sredstvom, burgije je za 2 mm manji od prenika jezgra tirfona.
ukoliko to nije uinjeno ranije. Dubina rupe mora da bude ista ili vea od duine djela
(15) Privrsne ploice moraju cijelim nalenim povrinama da tirfona koji ulazi u prag. Rupe za kolosjene avle bue se
nalijeu na noicu ine i na podlonu ploicu. Iskrivljene burgijom iji je prenik manji od prenika kruga upisanog
ili izvitoperene ploice ne ugrauju se, a ukoliko ih ima u u preseku etvrtastog ili osmougaonog avla, prema
kolosjeku moraju se zameniti ispravnim. sledeem:
Svi drugi tipovi elastinih inskih stezaljki ugrauju se
prema tehnikim detaljima i uputstvima iz projekta
konstrukcije gornjeg stroja. kod tvrdog drva kod mekog drveta
(16) Nalene povrine glava tirfona ili inskih avla moraju - Za etvrtaste avle minus 4 mm minus 8 mm
sasvim da naleu na podlonu ploicu, odnosno na noicu
ine. Otrice kolosjenog avla, pri ukivanju u prag, - Za osmougaoni avle minus 3 mm minus 5 mm.
postavljaju se upravno na vozna drveta praga. Ukivanje
avla vri se upravno na gornju povrinu praga, i to poto
Dubina rupe za osmougaoni avle mora biti malo vea od
se prag podigne i pridrava uz noicu tranice. Ukivanje
duine djela avala koji ulazi u prag, a kod avala s
tirfona zabranjeno je. Najmanje odstojanje vertikalne ose
kvadratnim ili pravokutnim presjekom, dubina rupe mora
ugraenih tirfona i avla od vertikalne stranice praga je 45
biti dvije treine od duljine dijela avala koji ulazi u prag.
mm za pragove normalnog kolosjeka.
Kod pragova od mekog drveta nije potrebno buenje rupa
Svi drugi tipovi kotvi ugrauju se prema tehnikim
ako se ukivaju avli ije su strane (irina) manje od 15
detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg
mm.
stroja.
Za tirfone kolosjeka tipa UIC 60E1, UIC 54E (54E2), S
(17) Nesimetrini, izvitopereni, nepropisno dimenzionirani i
49 (49E1), odnosno 45 rupe se moraju buiti svrdlom
naprsli drveni ili gumeni umeci ne ugrauju se, a u koliko
promjera kao to je naprijed navedeno, ali sa gornjim
ih ima u kolosjeku, moraju se zameniti ispravnim.
djelom koji je veeg promjera i konian. Rupe se bue u
Tranice moraju potpuno nalijegati na ugraene drvene ili
prag okomito na njegovu gornju povrinu. Piljevina
gumene umetke. Umeci takoe moraju potpuno nalijegati
(strugotina), ukoliko je ostala u izbuenim rupama,
na podlone ploice,
odstranjuje se.
(18) Njega ugraenih drvenih pragova sastoji se iz: okivanja
Dimenzije rupa u pragovima dane su u tablici 29.
prslih pragova, ienja i nalivanja rupa impregnacionim
sredstvima, zaepljivanja rupa drvenim klinovima,
Tablica 29 - Dimenzije rupa u pragovima
zatesivanja nalenih povrina za ploicu, ienja
Dimenzije rupe u mm
povrinske trulei, zaepljivanja naprslina i premazivanja
Vrsta tirfona ili u pragovima od drveta
zatesanih povrina zatitnim sredstvima. Tehnoloke BAS
procese i vremenski period za izvoenje ovih radova avala tvrdog mekog
odreuje rukovodilac radne jedinice za odravanje pruge. promjer dubina promjer dubina
(19) Pojedinana izmjena pragova vri se regeneriranim Tirfona P.B1.121 16 150 14 150
pragovima, a dolazi u obzir samo kada se utvrdi da su
pojedini pragovi postali neispravni i ne mogu ostati u Tirfona P. B1.121 15 130 13 130
kolosjeku do sljedee srednje opravke, odnosno glavne
opravke. Tirfona P. B1.121 13 110 11 111
Neispravni pragovi su oni kod kojih se prilikom pregleda
utvrde neki od sledeih nedostataka:
Ekser osmoukutni P. B1.131 15 140 13 140
- popreni prelom,
- oslabljenost praga u oblasti leita tranica, usljed
Ekser etverokutni P. B1.130 12 135 8 135
mehanikog dejstva,
- duboka lokalna trule u oblasti tirfona ili avla,
- opta trule ili trule u toj mjeri da se pri podbijanju Ekser etverokutni P. B1.130 8 70 0 0
krajevi pragova primetno podiu,
- pukotine po cjeloj visini, a u duini veoj od Prije ugraivanja tirfona, u izbuene rupe pragova naliva
polovine duine praga, i se zatitno sredstvo, koje treba ispuniti do dubine izbuene
- oteenje vatrom ili vanrednim dogaajima. rupe. Za ugraivanje avala, zatitno sredstvo se ne ulijeva u
Prilikom odreivanja pragova za zamjenu, mora se voditi rupe pragova, ve se dio avala koji ulazi u prag dobro utopi u
rauna o sljedeem: o mjestu praga u inskom polju, o zatitnu masu. UI moe naruiti da se drveni impregnirani
stanju susjednih pragova, o nagibu pruge i o ostalim pragovi isporue sa izbuenim rupama za tirfone te pragovima s
tehnikim parametrima (veliina poluprenika, prelom ugraenim podlonim ploicama.
Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
lan 48.
(Regeneracija kolosjenog materijala)
(1) Kolosjeni materijal koji se iz kolosjeka dobija zamjenom
kao i demontaom klasira se u tri osnovne grupe:
a) materijal koji se bez regeneracije moe nanovo
ugraditi pri radovima na odravanju pruge,
b) materijal koji se regeneracijom moe osposobiti za
ponovno ugraivanje. i
c) materijal koji se ne moe regenerirati pa se
razvrstava kao staro eljezo ili kao drvena trule.
(2) Tehnike propise o regeneraciji kolosjenog materijala
donosi vlasnik infrastrukture.
(3) Regeneracija skretnica i ukrtaja obavlja se u kolosjeku i u
radionici. U kolosjeku se obrauju i navarivanje
pohabanih voznih povrina pojedinih skretnikih dijelova.
U radionicama se pored navarivanja i obrade moe vriti i
zamjena pojedinih dotrajalih dijelova, kao i cjelih
skretnikih sklopova, tako da se skretnica regenerira u
cjelini.
lan 49.
(Vanredni i ostali nepredvieni radovi)
(1) Izvanredni radovi su nepredvieni i nastaju kao posljedica
vie sile, udesa i nezgoda, ili su uzrokovani izvoenjem
radova u blizini pruge, pored pruge ili na pruzi. zvanredni
radovi se sastoje iz pripreme i uklanjanja posljedica
prouzroenih viom silom, udesom, nezgodom ili
izvoenjem drugih radova.
(2) U cilju ouvanja sigurnosti i urednosti eljeznikog
prometa, sprjeavanja i ograniavanja posljedica koje
mogu nastati od vie sile, zbog slabog stanja pojedinih
elemenata gornjeg stroja, ili zbog slabog stanja gornjeg
stroja u cjelini, vri se: izvoenje radova saniranja i
osiguranja pruge; pojaani obilazak ugroenih djelova
pruge; izuzetno, u neophodnim sluajevima, ograniava se
brzina vozova, smanjuje se optereenje po osovini, ili
obustavlja saobraaj. Koji e se od navedenih naina
primjeniti odluuje UI.
(3) uvanje sigurnosti eljeznikog prometa na prugama i
dionicama ugroenim od vie sile (poplave, bujice,
odroni, klizita, zavijavanja, jak vjetar - bura, kretanje
leda itd.), Kao i zbog slabog stanja gornjeg stroja (lomovi
tranica, prsle vezice, truli pragovi itd.) i opasnosti od
izboenja, deformacije i raskinua kolosjeka, mora se
temeljiti na stalnoj pripravnosti, kako do iznenaenja i
neeljenih posljedica ne bi dolo. U tu svrhu, za svako
ugroeno mjesto i dionicu, izrauje se operativni plan, u
kome se, pored ostalog, obrauje: nain i pravovremenost
posjedanja ugroenih mjesta i dionica; raspored i nain
rada na spreavanju i uklanjanju eventualnih poslijedica;
obezbjeenje telefonskih i drugih veza sa susjednim
stanicama i efom radne jedinice za odravanje pruge;
organiziranje izvjetajne slube; obezbjeenje signalnih
sredstava, alata i ostalih potreba; poimenino zaduenja, i
sl.
(4) Privremeno osposobljavanje slomljenih, naprslih ili
oteenih tranica za vonju smanjenom brzinom vri se:
a) specijalnom elinom stegom, ili
b) ugraivanjem posebnog komada praga duine 80
cm, ili
c) pomjeranjem susjednog praga.
Ugraivanje posebnog komada praga, ili pomjeranje
susjednog praga, vri se ispod loma, naprsline ili
oteenog mjesta tranice.
O prohodnosti kolosjeka na mjestu gdje se nalazi
slomljena, prsla ili oteena tranica, io veliini brzine
kojom vozovi mogu prometovati preko tog mjesta, odluku
Broj 42 - Stranica 225
donose: uvar pruge ili pruni poslovoa sa mainovoom
ili motorovoom zaustavljenog voza, ef padne jedinice
za odravanje pruge.
Ako je lom kod dugakog traka ine na mostu ili u tunelu,
saobraaj se obustavlja dok se kvar ne otkloni, o emu
odluku donosi efradne jedinice, a do njegovog dolaska,
organ koji je prvi pronaao prslu inu.
lan 50.
(Suradnja sa organima drugih slubi)
(1) Raskopavanje, pomjeranje ili uklanjanje kabela, vodova,
stupova i ostalih postrojenja i ureaja za jaku i slabu
struju, smije se vriti samo u prisustvu i pod nadzorom
strunog tijela nadlene slube.
(2) Ugraivanje, prerada i dotjerivanje spojnih poluga,
ipastog zatvaraa, ili uklopnik i postavnog ureaja kod
skretnica, vre organi odravanja pruge u suradnji sa
strunim tijelom slube za signalno-sigurnosna
postrojenja. Struni organi slube za signalno-sigurnosna
postrojenja postavljaju i odravaju ureaje za
zakljuavanje i osiguranje skretnica. Buenje tranica za
ovu svrhu vre organi za odravanje pruge.
Ugraivanje postrojenja za zagrijavanje skretnica obavlja
se u suradnji sa tijelima odravanja pruge. Buenje
tranica i obradu skretnikih djelova za tu svrhu vre
organi za odravanje pruge.
(3) Ugraivanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih spojeva,
kao i njihova obnova i rekonstrukcija, vri se u prisustvu i
u suradnji sa strunim tijelom nadlene slube.
lan 51.
(Oprema, alat, strojevi i pruna vozila)
(1) Za provjeru stanja gornjeg stroja i za izvoenje radova na
gornjem stroju upotrebljavaju se: mjerni pribor,
instrumenti, vozila i ureaji za kontrolu stanja kolosjeka,
alat, sprave i strojevi, oprema za zavarivanje, transportna
sredstva, pruna vozila, signalna sredstva i zvuna
alarmna sredstva za zatitu radnika. Izbor i nabavu ovih
sredstava vre UI prema odredbama: tehnikih propisa,
odgovarajuih standarda.
(2) Sredstva pobrojana u stavu 1. ovog lana, kao i ostala
sredstva koja se upotrebljavaju u slubi odravanja pruge,
oznaavaju se i boje uto, izuzev signalnih i drugih
sredstava kojima su boje odreene odgovarajuim
propisima.
lan 52.
(Pregled gornjeg stroja)
(1) Ispravnost gornjeg stroja eljeznikih pruga provjerava se
pregledom i snimanjem. Provjeravaju se: tehniki
parametri pruge, ureenje kolosjeka i ugraeni kolosjeni
materijal.
Provjera gornjeg stroja u cjelini, kao i pojedinih grupa
elemenata ili pojedinih elemenata, vri se: mjernim
kolima i drugim mjernim inski vozilima, mjerilima,
instrumentima, vonjom na vunom vozilu i vizualno.
Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg stroja vre osobe
koje za tu svrhu imaju odgovarajuu strunu spremu.
(2) Izvrno pruno osoblje mora raspolagati potrebnim
tehnikim podacima za: prijelazne krivine, prijelazne
rampe za nadvienje vanjske tranice u zavoju, krune
krivine, meuprave, prave ispred i iza skretnice, nagibe
pruge, prijelome nivelete, za veliinu proirenja i
nadvienja kolosjeka za svaku krivinu u svom rejonu, kao
i podacima za potrebnu temperaturu za dugake trakove
tranica.
Broj 42 - Stranica 226 SLUBENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
(3) Godinji plan rada mjernih kola i drugih inskih vozila za b) osoba zaduena za gornji stroj u slubi
snimanje stanja kolosjeka i za provjeru stanja elemenata graevinskih poslova i rukovoditelj (ef)
na gornjem stroju izrauje struna sluba UI. graevinske slube, povremeno i prema izboru,
(4) Mjerne vonje za snimanje i ispitivanje stanja gornjeg prikljuujui se rukovoditeljima radnih jedinica
stroja obvezne su: na glavnim prugama normalnog za odravanje pruga, kada oni vre ovu
kolosjeka I reda, najmanje dva puta godinje; na glavnim provjeru.
prugama normalnog kolosjeka II reda, najmanje jednaput (10) Pregled izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tranica
godinje; a na svim ostalim prugama, najmanje jednaput u obuhvaa provjeru ispravnosti: pragova, zastora,
dvije godine. Ove odredbe vae do poetka primjene EN kolosjenog pribora (naroito vezica), izolacijskih
13.848, poslije ega cikluse kontrole odreuju ove EN umetaka, prespoj za povezivanje tranica, dilatacijskih
norme. razmaka na spojevima tranica, irine kolosjeka,
(5) Povjerenstvo za tehniki pregled i prijem izvrenih radova nadvienja vanjske tranice ako je kolosjek u zavoju,
glavnih opravki pruge moe zahtjevati da se snimanje pritvrenost cjelokupnog kolosjenog materijala na
gornjeg stroja izvri mjernim kolima i drugim mjernim izoliranom odjelu ili spoju, kao i ispred i iza njih.
inski vozilima, ali ocjene rezultata mjerenja moraju biti (11) Kod sprava protiv "putovanja" ina, provjerava se
iz vaeeg Upute 339 S BiH, odnosno EN 13848. Organ pravilnost poloaja, stanje pritvrenosti i uinkovitost
slube graevinskih poslova i rukovoditelj (ef) radne njihovog djelovanja.
jedinice za odravanje pruga obavezno prisustvuju (12) Izvrno pruno osoblje mora raspolagati tehnikim
snimanju svojih dionica mjernim kolima podacima za skretnice ugraene u svom rejonu. mjesta
(6) Po zavrenom snimanju, rukovodilac grupe mjernih kola gdje su ugraene skretnice; broj skretnica; tip, polumjer,
predaje rukovoditelju radne jedinice za odravanje pruge kut i smjer skretanja; stacionau poetka skretnice i
originale snimljenih podataka za rejon te radne jedinice. meik; veliinu nagiba pruge; propisane mjere za irinu
Na temelju toga i osobnog uvida na terenu, rukovodilac kolosjeka i tolerancije na tono odreenim mjestima
radne jedinice za odravanje pruge, poduzima skretnice; irine i dubine ljebova i dozvoljeni otvor na
odgovarajue mjere, o emu obavjetava svoj UI. Izvjetaj vrhu nepriljubljenog jezina.
i opa zapaanja o stanju i promjenama na gornjem stroju (13) Provjera ispravnosti ugraenih skretnica i ukrtaja vri se
podnosi odgovorna osoba za gornji stroj u Sektoru za pregledom, ispitivanjem i mjerenjem.
graevinske poslove UI. Vizualnim pregledom i provjerom ekiem, utvruje se
(7) Provjeru nagiba i duljine prijelaznih rampi za nadvienje, ispravnost svih elinih dijelova skretnice, pribora i
duine i zakrivljenosti prijelaznih krivina, duine pragova, a vizualno zastora, signalne svjetiljke i meik,
meuprava i meukrivina, kao i prava ispred i iza kao i istoa i podmazivanje skretnice. Mjerenjem i
skretnica, nadvienja vanjskih ina u krivinama, visinskog ispitivanjem provjeravaju se: irina kolosjeka, visinski
odnosa tranica u pravoj, proirenja kolosjeka u zavojima, odnos tranica, smjer i niveleta kolosjeka u skretnici,
irine kolosjeka u pravoj, smjera kolosjeka, stabilnosti naspramnost i ulegnua sastava, funkcioniranje
kolosjeka, podunih i visinskih razlika (ulegnua) u mjenjalice, priljubljivanje i otvor jeziaka, potrebna sila
kolosjeku, te vitopernosti, ukoliko se ovi podaci ne za postavljanje jeziaka, dimenzije utora, stabilnost
provjeravaju mjernim kolima, ili ako se provjeravaju skretnice (pragova), nalijeganje jeziaka na klizne
mjernim kolima jedanput u dvije godine, vre runim jastuie, zavarena i navaren mjesta, eventualna putovanja
mjerilima, i to: pojedinih dijelova skretnica, veliina dilatacijskih
a) rukovoditelj (ef) radne jedinice za odravanje razmaka na spojevima tranica, ispravnost sigurnosnih
pruga, jedanput godinje, s tim da sukcesivno ureaja, ishabanosti tranica, srcita i mjenjalice.
izmjeri sve takve dijelove kolosjeka; (14) Pregled i mjerenje skretnica i ukrtaja vri se mjerilima i
b) osoba zaduena za gornji stroj u slubi graevinskih vizualno kao to je u tablici 30. odreeno.
poslova i rukovoditelj (ef) graevinske slube,
prema potrebi i na mjestima prema izboru. Tablica 30 - Pregled i mjerenje skretnica i ukrtaja
(8) Veliinu dilatacionog razmaka na spojevima ina, stanje Skretnice na
dilatacionih sprava, dubinu i irinu ljebova (pored ina) otvorenoj Sve ostale
za prolaz tokova inskih vozila, stanje izolacionih Redni Pruzi i na Skretnice i
Pregled vre Primjedba
odsjeka i izolacionih spojeva ina i stanje sprava protiv broj glavnim ukrtaji
putovanja ina provjeravaju mjerilima, i to: staninim
a) rukovoditelj (ef) radne jedinice za odravanje kolosjecima
pruga, najmanje dva puta godinje, po mogunosti a. m r i l i m a
tijekom travnja i listopada, a prema potrebi i tijekom Rukovodilac (ef)
cijele godine; 1. mjeseno tromjeseno -
RJ ZOP
b) osoba zaduena za gornji stroj u slubi graevinskih Prisutni: ef stanice
poslova i rukovoditelj (ef) graevinske slube, Osoba zaduena za
ili odoba koju on
svakog mjeseca, mjestimino i prema izboru. godnji stroj
ovlasti i osoba iz
(9) Veliinu troenja tranica, ope stanje tranica i 2. (skretnice) u slubi mjeseno polugodinje
radne jedinice
kolosjenog pribora, stanje zavarenih i navarenih mjesta graevinskih
zaduena za SS
na tranicama, podudarnost profila tranica na spojevima, poslova
postrojenja
ispravnost i poloaj pragova, dimenzije i kvalitetu Rukovodilac (ef) Prisutni: ef stanice
zastorne prizme, provjeravaju mjerilima, i to: slube sukcesivno u i rukovodilac radne
a) rukovoditelj (ef) radne jedinice za odravanje 3. prema potrebi
graevinskih tijekom godine jedinice za SS
pruga, jednaput godinje, sukcesivno u toku III. poslova postrojenja
kvartala;
b. Vizualno uz upotrebu ekia
Ponedjeljak, 3. 6. 2013. SLUBENI GLASNIK BiH
Rukovodilac (ef)
1. nedjeljno nedjeljno -
RJ ZOP
Osoba zaduena za
gornji stroj
2. (skretnice) u slubi tromjeseno - -
graevinskih
poslova
Rukovodilac (ef)
slube sukcesivno sukcesivno
3. - Kada se stabilnost kolosjeka provjerava probnim tapom,
graevinskih tijekom godine tijekom godine
poslova
Mjerenje skretnica i ukrtaja ujedno vrijedi i kao vizualni
pregled.
Interval izmeu pregleda, mjerenja skretnica i ukrtaja
koje vri rukovodilac radne jedinice i osoba zaduena za
gornji stroj (skretnice) u Sekcijama za odravanje pruge
ne treba biti manje od 10 dana.
Osoba zaduena za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za
odravanje pruge pravi raspored mjesenog preglada
skretnica i ukrtaja kojima prisustvuje on i osoba iz radne
jadinice (ef radne jedinice)
Svi pregledi skretnica i ukrtaja u stanicama, ukrsnica,
prometnim i prometno-transportnim otpremnitva unose
se u prometni dnevnik i upisuju naeni nedostaci s opisom
mjera koje treba poduzeti. Za skretnice i ukrtaj u
loionica, radionicama i drugim slubenim jedinicama
pregled se upisuje u posebnu knjigu koja je za to
odreena. Pored toga, mjerenja i recenzije skretnica i
ukrtaja, navedeni pod a. u tablici 31., upisuju se i u
knjigu mjerenja skretnica, koju svaki za sebe vode:
rukovoditelj radne jedinice, osoba zaduena za gornji stroj
(skretnice) u Sekciji za odravanje pruge.
U iznimnim sluajevima, UI moe odrediti i vei broj
prikaza i mjerenja skretnica i ukrtaja nego to je naprijed
odreeno, ako to zahtjeva interes sigurnosti eljeznikog
prometa.
(15) Vonjom na vunom vozilu provjerava se, i vizualno,
niveleta, smijer i stabilnost kolosjeka Provjeru vre:
rukovoditelj pruneradne jedinice, osoba zaduena za
gornji stroj u Sekciji za odravanje pruge, ef graevinske
slube u Sekciji za odravanje pruge prema rasporedu
rukovoditelja Sekcije za odravanje pruge.
(16) Vizualni opi pregled gornjeg stroja vri se drezina ili
pjeice i obuhvaa ope stanje: ugraenih tranica,
kolosjenog pribora, pragova, zastora, dilatacija, ljebova
pored voznih tranica, nivelete i smjera kolosjeka,
odvodnje kolosjeka i ispravnosti kolosjeka u cjelini. Za
izvrno pruno osoblje UI odreuje broj vizualnih
pregleda, prema: stanju gornjeg i donjeg stroja, duini
dionice, veliini prometa i mjesnim prilikama.
lan 53.
(Dozvoljena odstupanja od propisanih mjera)
(1) Dozvoljena odstupanja za duine i nagib prijelaznih rampi
za nadvienje vanjskih ina u krivinama, za duljine
prijelaznih krivina, meuprava i prava ispred i iza
skretnica propisana su lanom 33,, 34,, 35. i 36. ovog
Pravilnika.
(2) Dozvoljena odstupanja za irinu kolosjeka, visinski odnos
tranica u pravoj i nadvienje vanjske tranice u zavoju
propisana su lanom 30., 31. i 32. Kada se ova mjerenja
vre kolosjeni razmjernik i libelom, provjera se obavezno
mora obaviti na spojevima tranica i na sredini tranikog
polja, a kod dugakih trakova tranica najmanje na svakih
20 m kolosjeka.
Broj 42 - Stranica 227
(3) Dozvoljena odstupanja za smjer kolosjeka propisana su
lanom 38.
(4) Pri provjeri stabilnosti kolosjeka, od ukupno ispitane
koliine pragova, smije biti najvie 10% pragova "igraa",
s tim da razmak pojedinih igrajuih pragova biti najmanje
5 m. Kod pruga i skretnica na kojima se promet obavlja
brzinom veom od 80 km/h, pragova igraa ne bi trebalo
biti na spojevima tranica, na 10 m ispred i iza objekata i
kod skretnica.
ugibomerom i sl., obavezno je da se provjera izvri: kod
svih spojeva tranica obuhvaajui i po jedan prag s obje
strane spoja, ispred i iza svih objekata, na najmanjoj
duljini od 10 m, i kod skretnica i kod skretnica i ukrtaja.
Kod kolosjeka i pruga u eksploataciji, provjera stabilnosti
vri se i kod svih pragova ugraenih tijekom zadnjih 6
mjeseci. Kod kolosjeka i pruga na kojima je izvrena
glavna opravka, pored navedenog, provjera se vri jo i
najmanje na po jednom inskom polju na svakih 250 m.
Kod dugakih trakova tranica, duina tranikog polja za
ovu provjeru rauna se prema normalnim duljinama
tranica koje su zavarene u dugaki inski trak.
(5) Dozvoljeni nagibi uleknua kod podunih visinskih
razlika optereenog kolosjeka moraju biti:
a) u granicama propisanim l. 33. ovoga Pravilnika za
prijelazne rampe za nadvienje, s odstupanjima kao
to je propisano u l. 31. i 32. ovoga Pravilnika za
visinski odnos tranica u pravoj i nadvienje
vanjskih ina u krivinama;
b) na svakih 500 m kod pruga normalnog kolosjeka I
reda, na svakih 250 m kod pruga normalnog
kolosjeka II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih
pruga moe biti najvie po jedno jednostrano ili
obostrano ili naizmjenino (unakrsno) ulegnue.
(6) Veliina dilatacijskih razmaka na spojevima tranica
provjerava se:
a) kod kolosjeka u pravoj, na horizontali i na nagibima
do 10 - na 50% od ukupnog broja spojeva
tranica, i
b) kod kolosjeka u pravoj, na nagibima veim od 10
i u svim zavojima - na svim spojevima tranica.
Provjera se vri posebno za svaki trak tranice. Izmjereni
dilatacijski razmak na 10 uzastopnih spojeva tranica
zbrajaju se i podjele sa 10. Dobiveni rezultat je prosjena
veliina dilatacionog razmaka za tih 10 spojeva i treba biti
jednak ili da se razlikuje za plus ili minus 2 mm od
propisanog dilatacionog razmaka za dotinu duinu
tranice i za temperaturu tranica koja je izmjerena za
vrijeme provjere.
(7) Dilatacione sprave, u kolosjeku na pruzi i kod mostova,
moraju imati sve pragove ispravne, a spojni i privrsni
pribor u punom broju i propisno pritegnut.
(8) Dubina i irina ljebova (pored ina) za prolaz tokova
inskih vozila propisana je u l. 9. ovog Pravilnika.
(9) Najvea dozvoljena visinska i bona ishabanosti
ugraenih tranica propisana je u l. 18. ovog Pravilnika.
Veliina vertikalnog habanja mjeri se na mjestima kako je
to oznaeno u tablicama 14. i 15. Vertikalno troenje
tranica mjeri se na tri mjesta na duljini tranice: na
sredini i na oba kraja ine (izmeu drugog i treeg praga
od kraja tranice). Kod dugakih trakova tranica,
zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi tranica. Srednja
veliina vertikalnog habanja ine dobiva se iz aritmetike
sredine ove tri izmjerene vrijednosti, a najvee vertikalno
habanje je ono koje se kao takvo i izmjeri na vodilici.
Broj 42 - Stranica 228 SLUBENI GLASNIK BiH
(10) Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na
tranicama i skretnicama vri se prema odredbama upute,
odnosno prema propisima standarda. Najvea odstupanja
za sve metode zavarivanja mjereno elinim ravnalom
duine 1,0 m mogu biti:
a) za vertikalno ulegnue tranica na mjestu vara - do 1
mm,
B) za bono odstupanje od podunog pravca tranica na
mjestu vara - do 1 mm.
Ostala odstupanja propisuju se naputkom odnosno
standardom.
(11) Naspramnost sastava tranica provjerava se na mjestima
prema izboru. Dozvoljeno odstupanje za pruge normalne
irine kolosjeka u pravoj je 20 mm, au krivinama 20 mm
plus polovica vrijednosti od veliine prve skraenost
ugraenih tranica.
(12) Ulegnue na spoju ina sa vezicama, kao i visinska i
bona nejednakost voznih povrina tranica na spoju
jednog tranikog traka, provjeravaju se elinim
ravnalom duine 2,00 m, i to na spojevima prema izboru.
Dozvoljena odstupanja su: za ulegnua spoja 2 mm, za
visinsku nejednakost ina 0,5 mm i za bonu nejednakost
ina 0,5 mm.
(13) Ugraeni kolosjeni pribor mora ispunjavati uvjete
propisane u stavcima 12 do 18 l. 47. ovog Pravilnika.
(14) Pravilan poloaj pragova ugraenih u kolosjeku
provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljena su
sljedea odstupanja:
a) za nepodudarnost duinske sredine praga s osi
kolosjeka 0,35 mm;
b) u kolosjeku gdje su tranice zavarene
aluminotermitskim postupkom, odstojanje susjednih
pragova u rejonu vara tranice smije iznositi najvie
50 cm, to se odnosi samo na po 2 susjedna razmaka
pragova s obje strane vara, s tim da rastojanja svih
ostalih pragova budu u granicama propisanim u l.
23. ovog Pravilnika;
c) odstupanja u razmaku ostalih ugraenih pragova,
izuzev navedenih u prethodnom podstavu b, ovoga
stava, propisana su lanom 23. ovog Pravilnika.
(15) Ispitivanje ispravnosti ugraenih drvenih pragova vri se
sistematskim pregledom. U taki 20. l. 47. ovoga
Pravilnika propisani su opi kriteriji za odreivanje
neispravnih pragova
(16) Kvaliteta zastornog materijala, kao i oblik i dimenzija
zastorne prizme, provjeravaju se pomou prijenosnog
profila, vizualnim pregledom ili mjerenjem poprenog
presjeka zastorne prizme na mjestima prema izboru. U l.
21. ovog Pravilnika i u standardu propisan je kvaliteta
zastornog materijala. Oblik i dimenzije zastorne prizme
propisani su u l. 21. ovog Pravilnika.
(17) Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedee uvjete:
a) ma kog elinog dijela. Skretnica mora biti
kompletna. Dozvoljene tolerancije propisane su u l.
40. ovog Pravilnika,
b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro
podbijeni. Poloaj i razmak pragova kod
standardiziranih skretnica moraju biti prema
projektu, a kod ostalih prema utvrenom rasporedu,
c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju,
d) postavni ureaj mora biti ispravan i kompletan, a
osiguranje skretnice i upozorenja kojima se
signalizira poloaj skretnice, odnosno putevi vonje
moraju biti sukladna odredbama Pravilnika o
odravanju signalno-sigurnosnih postrojenja
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
(Pravilnik 400 S BiH), kao i odredbama signalnog i
Prometnog pravilnika (Pravilnici 1. i 2. S BiH),
e) dozvoljena odstupanja u irini kolosjeka na
skretnicama propisana su u l. 40. Ovog Pravilnika,
f) dozvoljeno odstupanje visinskog poloaja jednog
tranikog traka u odnosu na drugi inski trak istog
kolosjeka je 2 mm. Kod skretnica sa nadvienje,
dozvoljeno odstupanje od propisanog nadvienja
takoer je 2 mm,
g) za niveletu kolosjeka, kao i za smijer kolosjeka u
pravoj nisu doputena nikakva odstupanja.
Odstupanje od smjera odvojnog kolosjeka (u krivini)
dozvoljeno je 2 mm od propisanih strelica za
dotini polumjer krivine.
h) nenaspramnost sastava nije dozvoljena. Nijedan dio
skretnice ne smije promjeniti svoj poloaj u
uzdunom ili poprenom smjeru. Nisu doputena
nikakva odstupanja za dilatacijske razmake na
spojevima tranica, na poetku skretnice, u samoj
skretnici i na krajevima skretnice. Ulegnua spojeva
tranica na jednom inskom traku dozvoljena su do
2 mm, mjereno elinim ravnalom od 2 m. Za
visinsku i bonu nejednakost voznih povrina
tranica na spoju i na zavarenim i navareni mjestima
na tranicama dozvoljeno odstupanje je 0,2 mm,
i) visinski odnos jeziaka i nalenih tranica, najmanji
razmak izmeu otvorenog jezina i naleznete
tranice, priljubljivanje jezina uz naleznete
tranice, nalijeganje jeziaka na klizne jastuie,
tolerancije za klizne jastuie i podlone ploice
jeziaka odstupanja za otvor jeziaka propisane su u
l. 40. ovog Pravilnika.
j) doputena odstupanja za dimenzije lijeba propisana
su u l. 9. i l. 40. ovog Pravilnika,
k) skretnice moraju biti iste i podmazane,
l) veliina dozvoljene ishabanosti tranica u skretnici
ista je kao to je propisano za tranice u kolosjeku u
l. 18. ovog Pravilnika.
VI. ZAVRNE ODREDBE
lan 54.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", slubenim glasilima
entiteta i Brko Distrikta, a isti e se primjenjivati, nakon to
RO BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i
primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I
"Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost eljeznikog
sistema u BiH" ("Slubeni glasnik BiH" br.11/12).
Broj 10-01-29-7-132-1/13
23. aprila 2013. godine Direktor
Doboj Borka Trkulja, s. r.
VISOKO SUDBENO I TUITELJSKO VIJEE
BOSNE I HERCEGOVINE
583
Na temelju lanka 17. toka 1., lanka 34. i lanka 49.
Zakona o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i
15/08) te lanka 46. Poslovnika Visokog sudbenog i
tuiteljskog vijea Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
BiH", br. 44/09, 28/10, 58/08 i 57/12), Vijee je, na sjednici
odranoj 16.5.2013. godine, donijelo