Koa vam osjea glatku, vrstu drku
SENZORNA INTEGRACIJA
UVOD
U ranom razvoju djeteta i dalje tokom
ivota, tijelo je izloeno razliitim
taktilnim, vizualnim, auditivnim,
vestibularnim i proprioceptivnim
stimulusima iz neposredne i ire okoline.
Senzorni organi prihvaaju informacije iz
okoline i vlastitog tijela
i one osjetilnim putevima putuju do SS-a
gdje bivaju prepoznate i percipirane.
Sljedea karika u lancu je senzorna
integracija.
TA JE SENZORNA INTEGRACIJA?
Senzorna integracija je nain na
koji nervni sistem procesuira (prerauje)
informacije iz osjetila, koje se u ogromnim
koliinama slijevaju u na neuroloki
sistem u svakom trenutku.
To je neurobioloka aktivnost
unutar tijela koja omoguava mozgu da
organizira sve te stimule, daje im smisao
jer samo kad su te senzacije organizirane i
integrirane, mozak ih moe upotrijebiti za
kretanje, uenje i ponaanje.
Proces organizacije osjetilnog
unosa potreban je, dakle, da bi se ostvarila
svrhovita reakcija. (Ayers, 1979.).
NORMALNA SENZORNA
INTEGRACIJA
Kod veine ljudi senzorna
integracija dogaa se bez svjesnog
razmiljanja ili uloenog truda.
Npr. Zamislite da kuhate pagete
za veeru. Sluei se oima, gledate po
kuhinji i vidite pribor za kuhanje i sve
sastojke za pripremu obroka.
Vae ui uju zujanje kad otvorite hladnjak
i pucketanje ljusaka kada gulite enjak.
noa i vlanu povrinu enjaka koji
sjeckate.
Vai miii i zglobovi osjeaju teinu
noa i poloaj tijela kad se kreete
uokolo.
Va nos osjea arome, a dok vam papar
krcka u ustima, vi uivate u tom ljutom
okusu. Iako toga niste svjesni, vae
tijelo osjea privlaenje Zemljine sile.
U svim tim osjetima moete ili
uivati, ili ih niste ni svjesni, jer su
toliko uobiajeni.
Budui da va ivani sistem normalno
funkcionira, dobro obraujete sve
senzorne informacije. Mali bitovi
senzornih informacija odlaze u va
mozak u obliku ivanih impulsa.
Spajate dijelove da biste dobili
cjelinu.
Senzorna integracija omoguuje
vam da se usredotoite na glavnu
sliku onoga to radite, a to je priprema
veere.
POREMEAJ SENZORNE
INTEGRACIJE
Sada zamislite da vaa osjetila ne
funkcioniraju dobro.
Fluorescentna rasvjeta zadaje vam
glavobolju i ne moete nai umak od
rajice u prepunoj ostavi.
Salata u rukama ini vam se ljigava,
odurna.
Povraa vam se od mirisa enjaka.
Ne ujete da vam kipi voda na
tednjaku, stvaraju se mjehurii, voda
se toliko prelijeva po kontrolnom
plamenu da se on gasi.
Udarite se glavom u ormar, spotaknete
preko make i prospe vam se salata.
Do trenutka kad je ruak na stolu,
doivjeli ste ivani slom i ljuti ste na
sve oko sebe.
Sve to elite je otpuzati u krevet i
spavati.
 Tako moe izgledati svakodnevno
iskustvo djeteta s poremeajem SI.
Njemu je postalo normalno da je
distraktibilno i da mu smetaju podraaji
iz okoline i reakcije vlastitog tijela.
Senzorni podraaji koje prima nisu
dosljedni, kao ni reakcija ivanog
sistema.
Svijet mu se ini kao
nepredvidljivo, frustrirajue i opasno
mjesto, a ljudi jo od njega oekuju da
uiva u uenju i da uini otprve kako
mama kae.
Djeca s poremeajem SI esto su
vrlo zbunjena, uznemirena ili
razdraljiva.
Ako se nau pod nekim novim
stresorom (promjenom u kolskom
rasporedu, neoekivano otkazanom
jutarnjem planu ili im nije dostupna
omiljena alica za sok) mogu se
zatvoriti i iskljuiti, ili dobiti napade
bijesa.
Ljudi s poremeajem SI teko
shvaaju to se dogaa unutar i izvan
njihova tijela i nema garancije da e
dobiti preciznu senzornu informaciju.
Kao rezultat toga, moda e dijete
izbjegavati zbunjujue ili stresne
podraaje, ili traiti vie podraaja da
bi shvatilo to se uope dogaa.
Npr. dijete koje ima poremeaj
obrade auditivnih podraaja (muzika)
moe izbjegavati njemu neprijatanu
muziku kao npr. pokriti e ui da ne
uje muziku, dok drugo dijete moe
udjeti za takvim podraajima i aktivno
ih traiti i uivati kroz ples u njima.
Poznato je da djeca sa autizmom
imaju poremeaj SI.
Oteenja u obradi senzornih
informacija odavno se prepoznaju kao
simptomi modanog udara, multiple
skleroze, vrtoglavice (poremeaja
ravnotee) te drugih medicinskih
stanja.
Oteenje u obradi senzornih
informacija postoji i kod osoba bez
vidljivog neurolokog oteenja
Sedamdesetih godina XX vijeka
radna terapeutkinja dr. Jean Ayres
postavila je temelje razvoju teorije i
prakse o poremeaju senzorne
integracije.
Ayres je prepoznala da oteenje
senzorne integracije ometa uenje i
razvoj djece s kojom je radila.
Otad su radni terapeuti Lorna Jean
King, Winnie Dunn i Pat Wilbarger, te
drugi strunjaci, nadograivali Ayresin
rad, potaknuli klinika istraivanja u
neuropsihologiji, neurologiji i djejem
razvoju.
10-15 % djece u Americi ima
problem senzorne integracije koji ih
usporavaju u uenju ili uzrokuju
probleme u ponaanju, a esto su
prosjeno ili iznadprosjeno
inteligentna.
USPOSTAVLJANJE DIJAGNOZE
Poremeaj senzorne integracije nije
medicinski problem.
Dijagnoze DSI uspostavlja senzorni
terapeut na osnovu:
Posmatranja djeteta prilikom
normalnog kretanja,
Primjenom testa DSI (Viola,
2002, hrv.adaptacija 2003).
SENZORNA DEZINTEGRACIJA
Senzorna dezintegracija je
nepravilnost ili poremeaj u modanom
funkcioniranju koji oteava integraciju
senzornog unosa podraaja.
Neki dijelovi senzorne informacije
ostaju zaglavljeni u prometu i
dijelovi mozga ne dobijaju informaciju
koju trebaju za obavljanje posla
(Ayers, 1979.)
POREMEAJ SENZORNE UZROCI POREMEAJA DSI:
INTEGRACIJE NASTAJE ZBOG:
genetski
1) Neefikasan senzoriki unos ili prenatalni (kemijski,
tekoe primanja informacija, medikamentozni, alkohol, droga,
2) Neuroloka dezorganizacija: komplikacije u trudnoi)
a) iskljuenja ili nespojivosti prematuritet
(disconect) traume mozga (hitna SC, manjak
b) moe primiti senzorne poruke ali kisika, operacije)
samo postnatalni
djelimino, ne cjelovito, ne nedostatak ili manjak senzorikih
konzistentno stimula nakon roenja
c) moe primiti senzorne pomanjkanje normalnih senzorikih
informacije konzistentno, iskustava
ali ih ne povezuje ispravno sa promjena naina igre;
ostalim senzornim nepoznati uzroci
porukama da bi se proizveo odgovor sa
znaenjem
3) Nedovoljan motoriki, govorni TERAPIJA SENZORNE
(jezini) ili osjeajni izlaz INTEGRACIJE

Tretman ukljuuje senzornu

OSNOVNI ZNACI
PREPOZNAVANJA DSI
Pojaana osjetljivost na jako
svjetlo, zvukove, pokrete.
Smanjena osjetljivost: eli
dodir, ima visoku toleranciju
boli, preferira zainjenu hranu,
baca se prema ljudima i
zidovima.
Znaajno pojaanje ili
smanjenje razine aktivnosti:
neprekidno u pokretu, brzo se
umara, vea potreba za snom.
Problemi koordinacije:
zaostajanje u hodanju, problemi
s penjanjem, ravnotea, esto se
spotie i pada, tekoe s
rezanjem i crtanjem.
Zaostajanje u govoru ili jeziku.
Problemi s panjom i
samokontrolom: buka iz
pozadine ili vizualni podraaji
ga ometaju, razdraljivost,
teko se smiruje.
stimulaciju i adaptivne reakcije na njih
prema djetetovim neurolokim
procjenama.
Cilj terepije je omoguiti
upravljanje senzornim unosom kako bi
dijete stvaralo adaptivne reakcije koje
integriraju te osjete u cjelovit doivljaj.
Terapija je individualna, prirodna
bez upotrebe medikamenata.
Terapija obino ukljuuje
samovoenje, meutim ako dijete ne
moe zadovoljiti senzorne potrebe
terepeut direktno primjenjuje senzornu
stimulaciju (kod djece sa teim
poremeajima, posebno autizam).
Djeca bez potekoa senzornu
integraciju ostvaruju putem igre.
Djeca sa DSI trebaju terapeuta koji
e im specifinim vjebama pomoi u
senzornoj integraciji.
 PREPORUKE SENZOMOTORNIH Propriocepcija poloaj u prostoru/
AKTIVNOSTI ZA PREDKOLSKU motorno planiranje:
DOB:

Taktilna desentizacija:

Skriveno blago zakopati male

predmete, npr. mini igrake u riu
ili grah.
Posude za suhe materijale, sanduke
za pijesak ispuniti sa zobi,
branom, rizom, jemom i drugim
zrnjem.
Igre s pjenom za brijanje.
Rad u vrtu i sa sobnim biljkama Guranje, natezanje i dizanje
kopanje rupa, sadnja, presaivanje. zglobova, ligamenata i tetiva;
Aktivnosti u kuhinji pripremanje zadatak mora biti izveden
tijesta za pizzu, ribanje sira, sekvencijski.
valjanje i rezanje tijesta za Troskok, skakanje,
kolaie, stavljanje na podloak. poskakivanje, minitrampolin
Aktivnosti bojenjem (stopala, koljena, stranjica).
Skakanje preko ueta
zavezanog izmeu dvije
stolice)
Vizuelna desentizacija: Mariranje (podizati visoko
stopala i hodati u ritmu
glazbe).
Oponaanje ivotinjskog hoda
(medvjei hod, slonov hod,
zeji skok, ablji skok, rakov
hod).
Na igralitu udaranje lopte
nogom ili rukom, modificirano
potezanje konopa, vonja
tricikla.

Vestibularne aktivnosti:
Usmjeravanje panje (na svjetlosne
podraaje, snopove svjetla u boji). Vjebe na konju.
Posmatranje osoba. Vjebe na gredi.
Posmatranje sebe u ogledalu. Njihanje na ljuljaki.
Posmatranje i prepoznavanje na Vjebe gibanja (uspinjanje i
fotografijama. sputanje na stopalima,
Posmatranje kroz predmete stranjici i trbuhu).
(tkaninu, au sa vodom). Provlaenje kroz tunel.
Umetenje predmeta u odgovarajue Na igralitu penjanje po
mjesto. Ijestvama, kotrljanje na ravnom
Sparivanje predmeta
 tlu ili breuljku, penjanje na Aktivnosti vezane za miris i okus:
gumeni kota, ljuljake, vonja
na
romobilu.

Prepoznavanje voa i povra

pokrivenih oiju
Pripremiti materijal, prikladan
za razluivanje ovih osjeta

Prema Carolyn O. Cantu Early Childhood

Sensory Integration.
Exceptional Parent Magazine, April 2002.

Planiranje motornih aktivnosti:

SENZORNE SOBE

Senzorne sobe tj senzorna terapija

je terapija bez postavljanja odredenog
zadatka koja je smiljena tako da kroz igru
izazove i da podsticaj djetetu:
da istrauje provjerava, gleda,
dodiruje, slua,
pospjeuje koncentarciju,
osjeaj sigurnosti i povezanosti,
stimulira komunikaciju i
bliskost,
umiruje i relaksira,
stavara osjeaj zadovoljstva i prua
bolje znanje o tijelu.

Tuneli Osobu koja prvi put ulazi u sobu,

Labirinti uvodimo vrlo paljivo. Prvo joj ukljuimo
Podne mape za igru s djejim svjetlo i dozvolimo da osmotri prostor, te
autiima odabere mjesto koje joj je najbezbjednije, te
Polje s preprekama odakle e percipirati ostalo Tretman traje 45
Provlaenje meu postavljenim min, a duina boravka se procjenjuje na licu
unjevima mjesta, na osnovu reakcija. Dijete upoznaje
prostor za sebe, i moe samo da prepozna ono
to mu treba. I kad izae iz te sobe, ono ui da
sebi obezbedi i drugde odreenu senzaciju.
ZAKLJUAK

Poremeaj senzorne integracije

mogu imati osobe koje imaju autizam,
ADHD ili neku drugu tekou, ali i osobe
koje nemaju nikakvih drugih tekoa i
prosjenih su intelektualnih sposobnosti.
Vano je da roditelji, uitelji i
druge osobe koje rade s djecom na vrijeme
prepoznaju poremeaj senzorne integracije,
kako bi uvidjeli koje tekoe poremeaj
ostavlja na dijete. Znaajno je i zbog
pravovremenog kreiranja i provoenja
IPR-a, a time i adekvatnog pristupa
svakom djetetu.
Najbolje je da strunjaci, roditelji,
uitelji razviju senzornu inteligenciju,
surauju i svakodnevno izmjenjuju
informacije kako bi unaprijedili djetetov
razvoj, uenje, a time smanjili i stresne
situacije u kojima se svakodnevno nalaze i
dijete, ali i osobe koje rade s njim.

Ukoliko se problem senzorne integracije ne

prepozna na vrijeme djeca kasnije mogu
imati problema sa:
1. uenjem
2. ponaanjem
3. percepcijom
4. koordinacijom
5. zaostajanjem u govoru i jeziku
6. problemi sa panjom i
samokontrolom

LITERATURA:

1. Ayers, A. J. (2002). Dijete i

senzorna integracija. Zagreb:
Jastrebarsko, Naklada Slap
2. Mr.sc.Lindsey Biel, Nancy Peske
(2007). Senzorna integracija iz
dana u dan. Buevec: Ostvarenje
3. http://www.d-v-
medvescak.hr/aktualnosti/senzorna
_integracija.php