Professional Documents
Culture Documents
234 - Poglavlje 7 - Plitko Fundiranje - Trakasti Temelj PDF
234 - Poglavlje 7 - Plitko Fundiranje - Trakasti Temelj PDF
7.1. UVOD
Fundiranje je disciplina inenjerske specijalnosti geotehnike. Geotehnika se bavi
problemima vezanim za razna ispititvanja, projektovanja i graenja u tlu.
(a) (b)
Slika 7.1. a) 1 konstrukcija; 2 temelj;3 tlo; 4 reaktivno optereenje tla
b) 1-Objekat; 2 temelj; 3 teren; 4 kota nalijeue povrine temelja; 5 podloga;
6 oznaka sloja tla
Sedimente, onakve kakve sreemo u prirodi, nazivaemo tlom. Koriste se i izrazi zemljite,
prirodne sredine, geoloki kompleksi, geoloke formacije, teren. U daljim izlaganjima zemljitem
emo nazivati material iskopan iz tla, a terenom vidnu povrinu tla.
Od optereenja koje temelj predaje tlu, u tlu se mijenja postojee ravnoteno stanje,
ravnotea napona u tlu. U tlu se javljaju dodatni naponi, a kao posledica i deformacije tla. Taan
raspored napona, pritisaka tla pod temeljem i rasprostiranje toga prititska u dublje slojeve tla pod
temeljem, naalost ne moemo odrediti. To zbog toga to na prednje utie mnogo faktora.
Meutim, za svakodnevne potrebe koristimo uproene obrasce. Svjesni smo da nisu tani,
ali su jednostavni i lako primjenljivi. Znai, najvee dodatno naprezanje u tlu javlja se na dubini t
dubini fundiranja, to jest na kontaktu temelja it la, u nalijeuoj povrini tla i dobijamo ga
uproenim obrascem:
V
ra. = (kN/m2)
F
Idui dublje u tlo ovi pritisci opadaju. Prostor u tlu koji prima optereenje temelja,
nazovimo, u cilju uproavanja problema, podlogom.
Na skici 7.1b je prikazan uproen oblik i dimenzije zone tla, podloge koja uglavnom prima
optereenje sa temelja. Svakako da na veliinu i oblik ove zone tla utie vrsta i slojevitost tla,
dubina fundiranja, dimenzije i oblik nalijeue povrine temelja i slino, to se sve detaljnije
izuava u Mehanici tla. Ovde samo hoe da se naglasi da tlo ove zone moramo detaljnije poznavati,
jer pomenuti dodatni naponi utiu na slijeganje tla, odnosno temelja i konstrukcije nad temeljem.
Za pravilno projektovanje temelja moramo poznavati nosivost tla i slijeganje tla pod
optereenjem. Uobiajeno je da se veliine nalijeuih povrina temelja odreuju prema
dozvoljenim pritiscima tla, a za usvojene dimenzije temelja izraunavaju se slijeganja. Meutim,
sve vie se ide ka tome da se veliine nalijeuih povrina temelja odreuju iz unaprijed zadatih
dozvoljenih slijeganja temelja, a za tako odreene dimenzije temelja uporeuju se raunski pritisci
tla sa dozvoljenim.
Dozvoljeno optereenje tla je njegova otpornost, nosivost, vrstoa, slom podijeljena sa
nekim faktorom sigurnosti.
Za odreivanje dozvoljenog optereenja tla ima vie obrazaca, to se detaljno izuava u
Mehanici tla. Ovde e se prikazati mogunost korienja Tercagijevog obrasca za odreivanje
nosivosti, graninog pritiska tla, odnosno dozvoljenog pritiska.
Tercagijevim obrascem se izraunava otpornost, kritini, granini pritisak tla.
Za odreivanje moi noenja tla Tercagi je tlo podijelio u dvije grupe:
tlo sa krtim lomom, i
tlo sa plastinim lomom.
Krt lom ima ono tlo koje se sporo slijee kod nanoenja optereenja, do pred sam slom tla. Plastian
slom tla ima ono tlo kod koga je prirast slijeganja kod nanoenja optereenja postepen. Da li je neko
tlo krtog ili plastinog loma, na to pitanje daje odgovor Mehanika tla. Meutim, u nedostatku ovoga
podatka moemo koristiti i podatke o zbijenosti (Dr), odnosno indeksu konzistencije (Jc) tla.
Tercagijev obrazac za odreivanje dozvoljenog pritiska tla pod nekim temeljem povrinskog
fundiranja moemo napisati u sledeem obliku:
1
Pdoz. = (kccNc + kqqNq + kBN) (kN/m2)
Fs
U obrascu su:
Pdoz. dozvoljeni pritisak tla;
Fs faktor sigurnosti;
kc, kq, k koeficijenti oblika nalijeue povrine temelja;
c kohezija tla sloja u kome se nalazi nalijeua povrina temelja;
q = Pv vertikalni napon, pritisak tla na dubini fundiranja;
zapreminska teina tla sloja u kome se nalazi nalijeua povrina temelja;
Nc, Nq, N, - faktori nosivosti tla, i oni zavise od ugla unutranjeg trenja (), i
zbijenosti (Dr), odnosno indeksa konzistencije (Jc) tla u kome se nalazi
nalijeua povrina temelja;
Faktori nosivosti tla i informativna podjela tla na krt, odnosno plastian lom, u
funkciji zbijenosti (Dr), ili indeksa konzistencije (Jc) dati su u tablici koja slijedi:
Slika 7.2. Temelj plitkog fundiranja:1 konstrukcija; 2 temelj; 3 nalijeua povrina temelja
(a) (b)
Slika 7.3. a) Duboki masivni temelj: 1- konstrukcija; 2 temelj;3 nalijeua povrina temelja;
4 pukotina u tlu; b) Temelj na ipovima: 1- konstrukcija; 2 temelj; 3 naglavnica; 4
ip
ipovi su elementi, najee od betona, koji se kao gotovi pobijaju u tlo, ili se direktno betoniraju u
tlu. ip prima optereenje preko naglavnice, i prenosi ga u sloj vee otpornosti, sloj (2),
horizontalnim kontaktom, bazom ipa (Sb), i bonim trenjem izmeu ipa i okolnog tla (So).
Napred iznete vrste temelja se koriste preteno za vertikalno optereenje. Za sluaj veih
horizontalnih optereenja, temelji se prilagoavaju tim uticajima.
Slika 7.4. Oprema za pobijanje 1 element koji se pobija; 2 voica; 3 malj; 4 elino ue za
dizanje malja i elementa koji se pobija; 5a makara sa pogonskim vitlom; 5b standardni bager; 6
zavrtanj za naginjanje voice pobijanje elemenata u nagibu
Ovde se daje ematski prikaz maina za pobijanje elemenata u tlo, makare i standardnog
bagera.Sem ovde pomenutih ima i drugih oblika maljeva i maina za pobijanje. Meutim, njihovi
osnovni elementi, i njihove osnovne operacije rada odgovaraju ovde pomenutim.
Za sluaj rada na vodi, makare ili bageri se montiraju na plovila, pontone, lepove ili slino,
i rade u svemu kao na suvom.
Sredstva za upanje slue za upanje talpi, cijevi, privremenih ipova i slino. Ova sredstva
rade po principu sredstava za pobijanje, s tim to im je pravac udara, odnosno trzaja navie.
U fundiranju se povremeno javlja potreba pritiskivanja odnosno izvlaenja. Rad je miran a
zahtijevaju se sile veeg inteziteta. To su razna probna optereenja, povlaenja cijevi, talpi i slino.
Za ovakve radove koriste se hidraulike dizalice. Dizalice na ovom principu su sastavni dijelovi
raznih bagera i drugih maina. Hidraulikim dizalicama se mogu izazvati relativno velike sile
pritiska, odnosno zatezanja. ematski prikaz hidraulike dizalice dat je na slici 7.5.
Slika 7.5. Skica hidraulike dizalice: 1 makara ili bager; 2 hidraulika dizalica; 3, 4
utiskivanje odnosno izvlaenje mainskog ulja; 5 element koji se utiskuje odnosno upa.
1) 2) 3)
Slika 7.8. Fundiranje zida kalkana temelj novog objekta plii od postojeeg: 1 postojee stanje;
2 novo; 3 podrumska ploa; 4 okolni teren
Kod drugog sluaja, temelj novog objekta treba da je dublji od postojeeg temelja. U
ovakvim sluajevima temelj postojeeg objekta se produbljuje, podziuje za vrijednost t, prije
poetka graenja novog objekta. Stari temelj se podziuje kampadno, u lamelama na preskok kako
je prikazano na slici 7.9.
Slika 7.9. Fundiranje zida kalkana temelj novog objekta dublji od postojeeg: 1 postojee;
2 novo; 3 kampadno poziivanje.
Slika 7.10. Sueljavanje temelja pod uglom: 1 poduni zid; 2 popreni zid; 3 stepenasto
produbljavanje poprenog zida.
tmin 0.80 m
Ova dubina zavisi od lokacije objekta, a naroito je moramo potovati, ako se temelj nalazi
u vezanom tlu. Naime, zbog isuivanja, a naroito zbog dejstva mraza, moe doi do mrnjenja
vode u tlu ispod temelja. Mrnjenjem i kravljenjem leda, plitko fundiran temelj bi bio stalno dizan,
odnosno sputan, to je svakako tetno za konstrukciju nad temeljima.
7.5. PLITKO FUNDIRANJE
Pod plitkim, direktnim, povrinskim fundiranjem podrazumjeva se ono fundiranje, koje se
gradi u relativno plitkom otvorenom iskopu. Kod ovakvog fundiranja sve optereenje na tlo, u
podlogu, prenosi se preko nalijeue povrine temelja. Odatle je i dobilo ime povrinsko fundiranje.
Plitko, povrinsko fundiranje se koristi, kada su gornje zone tla dovoljno otporne pa mogu
da prime optereenje temelja. Pod dovoljno otpornim tlo se podrazumjeva ono tlo, kod koga su
dozvoljeni pritisci tla takvi, da slijeganje temelja pod tim optereenjem je bez tetnih posledica za
objekat nad temeljima. Temelji plitkog fundiranja, sa horizontalnim, nalijeuim povrinama,
vertikalnu komponentu rezultante prenose na tlo vertikalnim pritiscima tla, a za horizontalnu,
trenjem u nalijeuoj povrini temelja.
Temelji plitkog fundiranja se dijele, prema nainu optereenja temelja, obliku nalijeue
povrine temelja, i savitljivosti temelja, na:
- ploaste temelje.
Kod plitkog temelja izraunavamo dimenzije nalijeue povrine temelja, visinu temelja,
odakle se dobija i dubina fundiranja, kao i kvalitet materijala od koga je sagraen temelj. To je
uglavno marka betona nearmiranog betona temelja, ili marka betona i potrebna armatura armiranog
betonskog temelja.
Znai, trakasti temelji se primjenjuju kod fundiranja objekata kod kojih su nosei elementi
zidovi. Trakasti temelji se grade od kamena ili opeke, ali uglavnom od nearmiranog i armiranog
betona. nearmirani beton se koristi, kada je zid nad temeljem od opeke, kada se trae masivni teki
temelji, zbog stabilnosti temelja i slini, kada se gradi pod vodom, ili u raskvaenom tlu. Armirani
beton se usvaja, kada se eli to manja visina temelja, plie fundiranje, kada je objekat, zid nad
temeljem od armiranog betona, i kada je to ekonomski opravdano. sto na prednje utie i strunost
izvoaa, oprema i radna snaga izvoaa i sl.
7.5.1.1. TRAKASTI TEMELJ OD NEARMIRANOG BETONA
Slika 7.11. Trakasti temelj Slika 7.12. Proraun visine trakastog temelja
Ovaj odnos kod temelja od nearmiranog betona kree se u rasponu: tg > 1 i tg < 2
to zavisi od otpornosti betona temelja. Kod vee otpornosti betona tg je manji, i obratno.
Kod trakastog temelja rauna se 1.0 metar duine temelja. Uobiajeno je da se nepoznata
visina ht temelja odredi iz uslova da se ogranie naponi zatezanja u nearmiranom betonu temelja
(presjek 5-5, slika 7.12). Iz tog uslova se dobija formula za visinu temelja:
ht bc0 pn MB 10 15 20
V 120
pn , c0 c0 3,47 2,83 2,45
B k
b prepust
pn napon u tlu
Trakaste temelje od nearmiranog betona gradimo uglavnom od betona kvaliteta MB 10 do
MB20. Kad je trakasti temelj od nearmiranog betona veih dimenzija, temelj se moe, zbog utede
betona, suavati idui navie. Ovo suavanje moe biti stepenasto ili u nagibu. Na skici je dat jedan
stepenik, meutim moe ih biti i vie.
Donji stepenik moe biti i od betona manje otpornosti. Ukoliko se usvoji oblik temelja sa
suavanjem u nagibu, suavanje poinje najmanje 20 cm iznad donje ivice temelja (to zbog toga to
beton ne trpi uglove manje od 90 stepeni). Takoe i irina temelja, na kontaktu sa zidom, treba da je
vea od irine bo zida. Prednje vai i kod drugih oblika i vrsta temelja. Proirenje je potrebno zbog
lake montae oplate za dijelove konstrukcije nad temeljem, a i kao sigurnost tanog centrisanja
elemenata konstrukcije nad temeljem na temelju (kod graenja temelja moe doi i do nekog
manjeg odstupanja u osnovi, u odnosu na projektovani poloaj). Da li emo temelj suavati navie
stepenasto, ili u nagibu, to je esto stvar ukusa, meutim treba usvajati ono to je u datim uslovima
jeftinije.
Slika 7.14. Nesimetrian trakasti temelj: 1 zid; 2 jastuk; 3 temelj od nearmiranog betona
Ukoliko je zid nad temeljem od armiranog betona, od istog takvog betona gradi se i jastuk.
Uobiajeno je da se jastuk gradi izmeu armiranog i nearmiranog betona. Jastuk slui da smanji
napon izmeu armiranog i nearmiranog betona, i da se u njega usidri armatura elementa nad
temeljem. Dimenzije jastuka zavise od irine bo zida, ali rijetko su prepusti, odnosno visina jastuka
manji od 30 40 cm. Ima sluajeva da se armature armiranog betonskog elementa nad temeljem
sidri direktno u temelj od nearmiranog betona, kako je to prikazano na skici.
Slika 7.15. Oblici AB jastuka: 1 AB element nad temeljem; 2 temelj od nearmiranog betona;3
kota donje ivice AB temelja; 4 jastuk od nearmiranog betona;
Na slici 7.15a je dat ematski prikaz trakastog temelja od armiranog betona. Ovakvi oblici
temelja se grade ispod zidova koji su optereeni vertikalnim centrinim, ili i neznatnim povremenim
horizontalnim optereenjem. Ukoliko su visine ovakvih temelja veem, mogu se suavati idui
navie.
Na lijevoj strani slike 7.15b desne dato je stepenasto suenje , a na desnoj visina temelja se
smanjuje sa nagibom. Ako se projektuje smanjenje visine temelja sa nagibom, onda taj nagib treba
da je kao na skici. Ovakvi blagi nagibi ne zahtijevaju oplatu, to jest, svjea betonska masa dri se u
tom nagibu.
Kada se trakasti temelji grade na heterogenom tlu, ili tlu sa proslojcima stiljivih soiva,
treba ih graditi sa gredom za ukruenje (slika 7.16a). Ovakva armirana greda, dimenzija bo x d,
svojom krutou smanjuje diferencijalna slijeganja du zida.
U urbanim podrujima stambeni objekti se grade esto na ivicama placeva. Zid zgrade na
ivici placa, prema susjedu, nazivamo krajnjim, zabatnim, zidom kalkana. Kod ovakvog zida temelj
moemo iriti samo na jednu stranu. irina temelja od nearmiranog betona bie: Bmax = 1.50 bo;
Vertikalno optereenje (V) se nalazi na ivici jezgra presjeka, pa u nalijeuoj povrini temelja
nema zatezanja.
Najprije se kopa temeljna jama do dubine t. Iskop se po potrebi razupire. Zatim se kopa tamponski
sloj, i on je od ljunka, a ee od nearmiranog betona. Njime se obezbjeuje to krai kontakt
nalijeue povrine temelja sa atmosferilijama. Tamponski sloj spreava isuivanje, odnosno
raskvaavanje sloja tla u koga temelj prenosi optereenje. Zatim, njime se obezbjeuje tanost
graenja visine ht, odnosno irine B temelja, to je naroito oteano za sluaj graenja u
raskvaenom tlu. Tamponski sloj smanjuje, za sluaj graenja temelja u suvom tlu, odlazak vode iz
svjee betonske mase u okolno tlo. Sem toga on olakava montau armature temelja ( slika 7.17).
Slika 7.17. Prostorni prikaz trakastog temelja sa odgovarajuim oznakama: b0 debljina zida, b
prepust, t dubina temelja, h visina nadsloja tla, ht visina temelja, V irina temelja
Ako je tlo u kome se temelj gradi vezano, a iskop nije dublji od t 1.50 m bokovi iskopa se
ne zaruavaju, i temeljnu jamu ne treba razupirati. Temeljna jama se kopa irine B (bokovi se
obrauju runo, aovom). Znai, nije potrebna ni oplata za beton temelja. Ukoliko se konstatuje da
je tlo sklono zaruavanju, kopamo temeljnu jamu vee irine, a bokove podgraujemo (slika 7.18a)
Za formiranje projektovanog oblika temelja gradi se oplata. Nije dozvoljeno potkopavanje bokova
iskopa, u elji da se povea irina B temelja.Postoji opasnost da se bokovi temelja zarue, kako je
prikazano na slici 7.18b.
Slika 7.18. a) Podgraivanje iskopa za temelj; b) zaruavanje bokova iskopa usljed potkopavanja