ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA

Godite I Broj 2 Studeni 2012. Cijena 3 KM

Satureja montana L.,

Vrisak Ulaznica u
arobni svijet biljaka
 RIJE UREDNIKA

Iz sadraja POTOVANI
ITATELJI,
www.spkadulja.com Pela
zapoela
svoj let

Tema pred vama je drugi broj asopisa Pela, a pred

APIMONDIA
Godite I. Broj 2 Studeni 2012.
Nakladnik:
Savez pelara "Kadulja"
Fra Matije Divkovia b. b.
88 320 Ljubuki
Tel/faks: 00 387 (0)39 831 703
E-mail: info@spkadulja.com
E-mail: pcela@spkadulja.com
www.spkadulja.com
Izdavaki savjet:
Zdravko Konjevod, Boras Kvesi,
Ante Bonjak, Milan Andrijani, dr. vet. med.,
dr. Zoran Karlovi, Zdenko Tomi, dipl. iur.,
Zoran Rai, dipl. oec., Ivan Turudi, prof.,
doc. dr. sc. Jozo Bagari
Urednitvo:
Glavni urednik: Dobro Zovko
Izvrni urednik: Nikica iljeg
lanovi:
Kreimir ego
Ante Vidovi
Antonela Kvesi
Lektura:
Dragan Naletili
Grafiko oblikovanje:
Miroslav ego
Tisak:
Suton d. o. o., iroki Brijeg
nama iz urednitva novi izazov i zadaa na-
broja staviti zapoeti posao, odnosno odrati asopis
Vrisak na tragu njegova premijernog broja i u smjeru
koji e nam svima donijeti zadovoljstvo.
Sve smo uinili da prvi broj Pele doe do
Ptica svakoga pelara lana naega saveza, ali i
do svakoga potencijalnog pelara ili ljubitelja
pelarica pisane rijei vezane za pelarstvo. Ne znamo
koliko smo u tome bili uspjeni, ali smo se
trudili i jo emo vie u ovome broju, sluei
se i odreenim iskustvom koje smo stekli.
Priprema pelinjih Kako svaka suradnja poiva na razumi-
jevanju i iskrenosti, a najposlije i na zahval-
zajednica nosti, tako i mi, prije svega, elimo zahvaliti
za zimovanje svim svojim suradnicima, i domaim i onima
iz inozemstva, koji su naem asopisu nese-
bino darovali svoje znanje, trud i vrijeme.
Uinkovitost Svaki je asopis, pa i naa Pela, cijenjen ono-
liko koliko uspije privui pozornost svojih
primjene Nozevita u itatelja, ali i suradnika, i mi u urednitvu
lijeenju nozemoze toga smo posve svjesni.
U prvom smo broju obradili temu medo-
nosne biljke kadulje, po kojoj je i na savez
Hoe li nedostajati dobio ime. Opisane su osnovne znaajke
kadulje i kaduljina meda, premda se o tome,
kvalitetne hrane naravno, moe i treba jo mnogo toga rei.
u konici? Tema ovoga broja je vri(je)sak, medono-
sna i autohtona biljka naega kraja, ujedno i
jedna od etiri vrste medonosnih biljaka za
Ekonomska logika koje se radi zatita zemljopisnog podrijetla
proizvodnje i izvornoga hercegovakog meda. U sljedeim
emo brojevima tematski obraditi jo dvije
prodaje meda medonosne biljke karakteristine za na kraj,
Tema ovoga broja je vri(je)sak,
medonosna i autohtona biljka
naega kraja, ujedno i jedna od
etiri vrste medonosnih biljaka
za koje se radi zatita zemljopi-
snog podrijetla izvornoga her-
cegovakog meda.
koje su takoer ukljuene u projekt zatite
zemljopisnog podrijetla izvornoga hercego-
vakog meda: drau i tilovinu. Naravno, u
jednome od sljedeih brojeva pozabavit emo
se i samim projektom zatite podrijetla izvor-
noga hercegovakog meda, koji je od gole-
mog znaenja za na kraj, a koji je pokrenuo
Savez pelara Kadulja.
U svekolikom ozraju i okruenju u kojem
su se odvijale aktivnosti potrebne za oivo-
tvorenje ovoga naeg projekta, dali smo sebi
i zadau da ustrajemo na ostvarivanju ciljeva
koje smo si zadali. Oni nisu lako ostvarivi,
ali raunamo na vau potporu i suradnju,
potovani itatelji. Oekujemo vae priloge i
sugestije.
Prvi broj naega pelarskog asopisa iz
tiska je izaao 9. lipnja ove godine, i to je,
zapravo, prvi pelarski asopis na naim pro-
storima. Kao to je pela neumorna u svome
radu, budimo i mi pomaui svoju Pelu. Za
njezin boljitak, nemojmo se nikad umoriti.
Va urednik

Pela Studeni 2012. I 3

PREDSTAVLJANJE
PELA ZAPOELA
SVOJ LET
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosae u Mostaru predstavljen
prvi broj novopokrenutog asopisa Saveza pelara Kadulja. Veliki broj
nazonih, pelara i uglednika, iskazao zadovoljstvo sadrajem i temama
obraenim u premijernom broju ovoga asopisa.
NIKICA ILJEG
U
nazonosti velikog broja pelara,
lanova Saveza pelara Kadulja te
uglednika iz svijeta politike i zna-
nosti, u Hrvatskom domu hercega Stjepana
Kosae u Mostaru uprilieno je predstavlja-
nje prvoga broja novopokrenutog asopisa
ovoga saveza, pod nazivom Pela.
Nazonima su se obratili predsjednik mo-
starske pelarske udruge Matica Mostar
Boras Kvesi u ime domaina, organizatora
ove priredbe, zatim predsjednik Saveza pe-
lara Kadulja Zdravko Konjevod, doc. dr. sc.
Jozo Bagari, predsjednik Skuptine upanije
Zapadnohercegovake Ante Mieti, prof. dr.
Stanko Ivankovi, dekan Agronomskog i pre-
hrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u
Mostaru te Dobro Zovko, urednik asopisa.
Zdravko Konjevod, predsjednik Saveza
pelara Kadulja, koji okuplja jedanaest op-
inskih pelarskih udruga s ovih prostora, u
svome obraanju posebice je istaknuo znae-
nje zatite geografskog podrijetla izvornoga
hercegovakog meda: kadulje, vrijeska, drae
i tilovine.
Poslije predsjednika Saveza, nazonima se
obratio prof. dr. Jozo Bagari, lan ureiva-
kog savjeta asopisa i zastupnik u Parlamen-
4 I Pela Studeni 2012.
tu Federacije Bosne i Hercegovine. U svome
izlaganju, on je naglasak stavio na dugogo-
dinju tradiciju pelarenja u Hercegovini,
istaknuvi med kao prirodno bogatstvo koje-
mu treba otvoriti i otvarati nova trita dajui
odgovarajue poticaje naim pelarima kako
bi se unaprijedila ova djelatnost na cijelom
podruju Hercegovine.
Predsjednik Skuptine upanije Zapadno-
hercegovake Ante Mieti, pokrovitelj ove
sveanosti, posebice je istaknuo vanost ula-
ganja u ovu granu poljoprivrede, podsjeajui
na znaenje pelinjih proizvoda u ovjekovoj
prehrani, na njihovu terapijsku vrijednost i
njihovo cjelokupno djelovanje na ovjekovo
zdravstveno stanje. Mieti je pohvalio kvali-
tetu asopisa, odnosno njegovu informativnu,
zabavnu i edukativnu dimenziju.
Dekan Agronomskog i prehrambeno-
tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru,
prof. dr. Stanko Ivankovi, obraajui se u
ime obrazovne institucije kojoj je na elu,
napomenuo je kako bez znanja i znanstvene
potpore nije mogu uspjean razvoj poljopri-
vrede, pa tako ni pelarstva.
Na kraju se, u ime urednitva asopisa,
nazonima obratio njegov urednik Dobro
Zovko. Podsjetio je kako je ideja o pokre-
tanju ovoga asopisa dugo tinjala na mar-
ginama mnogih sajmova meda, pelarskih
simpozija i meusobnih susreta. Kada je na
Upravnom odboru Saveza pelara Kadu-
lja toj ideji dana podrka, a potom je takva
PREDSTAVLJANJE
Dekan Agronomskog i pre-
hrambeno-tehnolokog fa-
kulteta Sveuilita u Mostaru,
prof. dr. Stanko Ivankovi,
obraajui se u ime obra-
zovne institucije kojoj je na
elu, napomenuo je kako bez
znanja i znanstvene potpore
nije mogu ni uspjean razvoj
poljoprivrede, pa tako i pe-
larstva.
podrka potvrena i na Skuptini Saveza
potkraj prole godine, okupilo se urednitvo i
zapoelo prikupljati materijale za premijerni
broj asopisa. Na kraju tog procesa priku-
pljanja, obraivanja i konanog objavljivanja
prikupljenih materijala nastao je asopis koji
je danas pred vama, rekao je urednik Zovko,
istaknuvi kako se nada da e novopokrenuti
asopis dugo trajati i znaiti bitan pomak u
radu i djelovanju Saveza pelara Kadulja.
Na ovom su skupu bili nazoni i Donko
Jovi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva Hercegovako-neretvanske upa-
nije, te Amer Zagori, ministar gospodar-
stva Hercegovako-neretvanske upanije.
Pela Studeni 2012. I 5
POZIV ZA SUDJELOVANJE U RADU NA SIMPOZIJU "APIMONDIJE" U KANADI PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI

JO JEDNO VELIKO PELE POMAU OSOBAMA

S POSEBNIM POTREBAMA
PRIZNANJE Slovenski pelari dugo e se sjeati ovogodinjeg lipnja. Naime, u sklopu
humanitarnog pelarskog projekta, u Centru za obrazovanje, rad i skrb

NAEM SAVEZU
u Dragama, u vrtu punom medonosnih biljaka, postavljen je pelinjak, a
objavljen je i udbenik s radnom biljenicom Pela se predstavlja.
Tekst: FRANC IVIC
Foto: MARKO BORKO
NIKICA ILJEG

Nakon neto vie od godine dana otkako
je Savez pelara Kadulja primljen u puno-
pravno lanstvo Svjetske pelarske federacije
(APIMONDIA), s iste adrese ovih je dana
pristiglo jo jedno veliko pri-
znanje: poziv na sim-
pozij o temi Uzgoj
matica, selekcija
(odabir) i zdravlje
medonosne pele,
koji e se odr-
T
ako su i mladi i odrasli klijenti Cen- nim kolama, nego i mladima s posebnim
ati u kanadskom Quebec Cityju od 16. do tra, ljudi s duevnim smetnjama, potrebama. Tragajui za rjeenjima, dolo se
18. studenoga 2012. dobili objekt koji mnogima od njih do meunarodne tvrtke Imex, koja je bila
U pozivu se, uz informaciju da e slubeni moe pomoi pronai smisao ivota u zajed- spremna financirati i postavljanje pelinjaka
jezik na simpoziju biti engleski, uz simultani nici, a iz udbenika i biljenice moi e uiti i i uenje o pelarstvu i obnovu staklenika u
prijevod na francuski, predstavljaju predavai na iriti svoja znanja o pelarstvu. Dragama u kojem e se uzgajati sjeme me-
simpoziju, poevi od Gillesa Ratia, predsjedni- U Pelarskom savezu Slovenije traena donosnih biljaka. Za ovaj projekt, ova tvrtka
ka Svjetske pelarske federacije, Etienne Bru- je mogunost kako pribliiti pele ne samo platila je 25.000 eura. No, to nije bilo sve. Po-
neau, predsjednika Znanstvenog povjerenstva uenicima u pelarskim klubovima u osnov- etkom srpnja, petnaestorica njezinih volon-
APIMONDIA-e za tehnologiju i kvalitetu,
Wolfganga Rittera, predsjednika povje-
renstva APIMONDIA-e za zdrav-
lje pela, do jo nekoliko pozna-
tih i priznatih znanstvenika
iz Njemake, Sjedinjenih
Amerikih Drava itd.

6 I Pela Studeni 2012. Pela Studeni 2012. I 7

PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI
tera dola su na tri dana u Drage, zamijenivi
svoje poslove za stolom lopatama i pijucima.
Pelarski savez Slovenije pridonio je rea-
lizaciji projekta organiziranjem donacije
pelinjih zajednica za pokretanje pelinjaka
u Centru u Dragama i objavljivanjem udbe-
nika i radne biljenice Pela se predstavlja u
didaktiki izmijenjenom obliku. Naime, ud-
benik i radna biljenica prevedeni su na jezik
lako razumljiv klijentima Centra u Dragama.
Osim to slui za uenje, pelinjak u Draga-
ma prua i mogunost zaposlenja za klijente.
Jako je bitno da e klijenti kojima e biti
povjereno upravljanje pelinjim zajednicama
osjetiti da se na njih rauna, da im je povje-
rena odgovorna misija. Jer, znamo koliko je
osjeaj vanosti i korisnosti bitan za ozdrav-
ljenje svakog ovjeka, a posebno za onog s
posebnim potrebama. Osim toga, oni e proi-
zvoditi sjeme i uzgajati medonosne i ljekovite
biljke za prodaju.
Ovim projektom, ovim neobinim pot-
hvatom na humanitarnom polju, uspjeno su
povezani pelarstvo, odnosno koristan uinak
8 I Pela Studeni 2012.
DOGAAJI
SLOVENSKI PELARI U POSJETU
MEUGORJU I HERCEGOVAKIM PELARIMA
Posljednjeg dana kolovoza, delegacija Saveza pelara Slovenije i pelari iz
pelarskih udruga iz Metlike i rnomelja posjetili su Meugorje. Tijekom
posjeta sastali su se s predstavnicima Saveza pelara Kadulja i Udruge
pelara Broanska kadulja.
U
ime Saveza pelara Kadulja goste je dopredsjednici Saveza. Predsjednik Konjevod
pozdravio Dobro Zovko, organizator predstavio je Savez i izloio iskustva i pro-
susreta, lan Upravnog odbora Save- bleme s kojima se susreu pelari iz naega
za i glavni urednik asopisa Pela, a u ime kraja, a Slavko Sui predstavio je svoj nain
Broanske kadulje pozdravili su ih pred- pelarenja i kolegama iz Slovenije prenio
sjednik Miro Ostoji i ugledni pelar Slavko svoja iskustva.
Sui, koji je sljedei dan, 1. rujna, na svome Predstavnici slovenskih pelara iskreno
pelinjaku u Vionici, u blizini Meugorja, su zahvalili na prijmu i prigodnim darovima
bio domain cijelom izaslanstvu. koji e ih podsjeati na ovaj susret, a Slavku
Dan poslije, goste su pozdravili Zdrav- Suiu darovali su jednu maticu (Apis meli-
Tragajui za rjeenjima, dolo ko Konjevod, predsjednik Saveza pelara fera carnica kranjska siva pela) uzgojenu u
se do meunarodne tvrtke Kadulja te Boras Kvesi i Ante Bonjak, vlastitome uzgojnom centru.
Imex, koja je bila spremna
financirati i postavljanje pe-
linjaka i uenje o pelarstvu i
obnovu staklenika u Dragama
u kojem e se uzgajati sjeme
medonosnih biljaka. Za ovaj
projekt, ova tvrtka platila je
25.000 eura.
pelinjih proizvoda i pela (apiterapija), i tre-
ning, rad i skrb o osobama s intelektualnim
tekoama. To je Pelarskom savezu Sloveni-
je bio prvi veliki meunarodni humanitarni
projekt u kojem su sredinju ulogu odigrale
pele. Vjeruju i nadaju se da nije i posljednji,
spremni su u cijelosti podijeliti svoja iskustva
s pelarima iz drugih zemalja i ele vie ova-
kvih primjera diljem svijeta.
Pela Studeni 2012. I 9
TEMA BROJA
VRISAK,
MEDONOSNA BILJKA NAIH KRAJEVA, UZ BOK KADULJI
mr. sc. DANIJELA PETROVI
Vrisak ulaznica u arobni svijet biljaka
Kau da ovjek najdulje pamti mirise.
Tako i autorica ovih rijei pamti miris vriska
i htjela ili ne, sjeanja naviru. Vraam se u
mislima desetak godina unatrag u vrijeme
zavretka studija, izradbe diplomskoga rada,
vremena prvih, stidljivih ulazaka u svijet zna-
nosti. Da, vrisak je moja ulaznica u taj arob-
ni svijet biljaka. Od toga vremena do danas
mnogo je vriska procvjetalo, mnogo se toga
promijenilo, nabolje ili nagore, ali i ovoga
jutra, dok piem, kaem sebi kako ima neka
tajna veza izmeu vriska i mene. Pisati, od-
nosno govoriti o vrisku meni je zadovoljstvo,
pa u iz velikog broja informacija o vrisku,
iznijeti tek neke, one bitne.
Vrste vriska
Primorski vrisak, Satureja montana L., u
narodu poznat pod nazivima brezina, gor-
ska metvica, gorski etraj, kameni vrijesac,
konjski vrisak, mali vrisak, modra bresina,
osjenac, osogriz, oepec, vrijesak, vrisak, vri-
tina, zimzelena je grmolika biljka visine do
50 cm, uskih i sitnih listova koji su ljezdasto
istokani, poredani u upercima na okruglim
i dlakavim granicama. Na vrhu granica
razvijaju se bijeli cvjetovi s ljubiastim to-
kicama, a rjee crveni cvjetovi s ljubiastim
tokicama. Cvjetovi su sloeni (obino 3 do
10 I Pela Studeni 2012.
5) na zajednikoj drci. Izdanci su zeleni ili
blijedozeleni, a u gornjem dijelu vie ili ma-
nje ljubiasti ili crvenkasti. Stabljika je dlaka-
va, pri osnovi odrvenjena, a u prerezu okrugla
ili malo etvrtasta.
Rod Satureja ine viegodinji polugrmovi,
koji su vie ili manje aromatini. Obuhvaa
preko 30 vrsta, a sredite rasprostranjenosti
mu je u Sredozemlju. Naseljava preteito
kamenite livade, panjake, polupjeare i
stijene koje su zaklonjene od jakih vjetrova.
Suho stanite uvjetovalo je da ova biljka ra-
zvija kseromorfne odlike, meu kojima je i
proizvodnja eterinoga ulja.
TEMA BROJA
Od tridesetak poznatih vrsta roda Sa- onda kada su mnoge biljke ve ocvale. Prvo
tureja, u fitofarmaciji se koristi prije svega poinje cvjetati vrisak na planinama, a u pre-
Satureja montana. Na naem podruju najpo- djelima blie moru cvate mjesec dana kasnije,
znatije su vrste: Satureja hortensis L. (crven- pa se seobom konica mogu koristiti obje
kastoljubiasti cvjetovi), Satureja subspicata pae. Odlina je medonosna biljka, koja daje
Vis. (crvenoljubiasti cvijet, rijetko bijeli i pelud. Dnevni unosi nektara mogu biti i do
cvijet) i Satureja montana L. (bijeli ljubiasto 15 kilograma.
istokani cvjetovi, rjee crvenkasti s ljubia-
stim tokicama). Meutim, vrisak rijetko kada medi dvije
godine zaredom na istoj lokaciji. Presudan
utjecaj imaju klimatske prilike, posebice pa-
Rod Satureja ine viegodinji daline. Uz povoljne klimatske prilike vrisak
polugrmovi, koji su vie ili manje izluuje nektar tijekom cijeloga dana, ali
aromatini. Obuhvaa preko 30 najbolje izmeu 12 i 16 sati. Uz dobru nonu
vrsta, a sredite rasprostranjeno- rosu, jutarnju temperaturu od 12 C a pod-
nevnu od 32 do 33 C, najbolje medi.
sti mu je u Sredozemlju. Naseljava
Med je zelenkast ili crvenkast, ovisno o
preteito kamenite livade, panja- boji cvijeta. Ugodna je mirisa i spada u me-
ke, polupjeare i stijene koje su dove odline kvalitete. Sporo se kristalizira.
zaklonjene od jakih vjetrova. Eto, pokuala sam vam pribliiti ovu aro-
matinu biljku. Pomiriite je, kako biste ga
Ulje od vriska upamtili. Njegov miris osvaja, a to je najva-
Primorski vrisak daje eterino ulje bogato nije, vole ga i pamte i pele.
fenolima, i ne osobito popularno u kozmetici.
Prije svega to je izvanredno antibakterijsko i
antivirusno ulje. Djeluje imunostimulirajue
i tonizirajue na cijeli organizam. Indicirano
je kod bakterijskih plunih infekcija, gastro-
intestinalnih i urogenitalnih infekcija. Sti-
mulirajue djelovanje izraeno je kod opeg
umora i nervoza.
Treba biti oprezan jer s obzirom na koli-
inu fenola u ulju, treba ga koristiti u niskoj
dozi i s velikim oprezom. U previsokoj dozi
moe otetiti kou i sluznicu probavnog
sustava. Ne koristiti za dugotrajne terapije.
Najprikladniji nain terapije je u posebnim
farmaceutskim oblicima (kapsule, supozito-
riji). Primorski vrisak ne bi smjele uzimati
trudnice.
Med od vriska
Vrisak cvjeta od srpnja do listopada, ali
glavna paa traje mjesec dana. Kao pelinja
paa je vrlo cijenjena biljka, tim vie to cvate
Pela Studeni 2012. I 11
TEMA BROJA
VRISAK
Kad me urednik Dobro zamolio da napiem neto o vrisku, u prvi mah
sam to odbio. Biologija mi ba ne lei, a ono to sam tijekom kolovanja
nauio ve sam zaboravio. U glavi su mi ostala samo imena i izgled bi-
ljaka iz moga djetinjstva i to onih koje sam po roditeljskoj zapovijedi
morao brati svinjama.
PETAR MILO
T
o su npr. erdanika ili slatkovina, ira,
gunja, turutva, konjogriz, tiija noga,
litavac, ir, laboda, avel, cikorija govarati. Jedini mu je pajda cvrak koji ispod
Naravno da sam obanujui upoznao i vrisak,
veoma dobro ga znam iz vienja, ali on nije
imao upotrebnu vrijednost za stoku, pa je zato
bio izvan kruga moga interesa za biljne vrste. A
onda se sjetih da kod moje kue raste pet gr-
mova vriska koje sam prenio sa Studene i osob-
no zasadio u cvjetni kamenjar. Pa sam se upitao
zato sam to uinio.
Nisam ja vrisak sadio zbog njegove ljekovi-
tosti, ne zanima me ni med jer nisam pelar, a
nemam namjeru neto od njega spravljati. Bio
je to zov iz djetinjstva, podsjetnik na jedin-
stven miris koji se iri iz vriska i ljepotu njego-
vih cvjetova. Vrisak je zapravo gospodin meu
biljkama. Osamljenik koji bjei od drugih tra-
va. On je svoje stanite naao tamo gdje veina
drugih biljaka ne moe uspijevati, pa s visoka,
s vrha udubljenog kamena s ponosom gleda
ostale trave koje su se splele na ledini nie nje-
ga. I kao da im ironino poruuje: Lako je na
livadi rasti, rastite ovdje usred kamena. Zaista
se ovjek svaki put mora upitati od ega ivi i
ime se hrani. Za taj svojevrsni hercegovaki
kaktus sramotno je spustiti se meu ostale
12 I Pela Studeni 2012.
trave, na plodnu planinsku ledinu i livadu. I ne
pada mu na pamet s njima se mijeati i raz-
vriska svojim ditirambom poruuje svim ivim
biima: Doite ovdje ako se usudite! Pritom
je vrisak drvenastim stabljikama stvorio obra-
nu od stoke koja ga zaobilazi. Osim magarca
kada ga svrne teka glad.
to ljepe ima kao etati hercegovakim
brdima, pa nogom oeati vriskov grm, a on
rastvori svoje mirisne lijezde i stigne etaev
nos. ovjek zastane, oprezno pomiluje vrisak
da ga ne ugrize pela koja se tu sladila, pa
dlan prinese nosu i duboko udahne. I uvijek
se zaudi tom opojnom mirisu. Boe, kakav
miris! A gospodin vrisak ponosno uti, kao
pravi gospodin koji bez rijei govori: Ui-
vaj, ovjee, tebe i ekam. emu moj miris
da tebe nema. Stoka to ne moe razumjeti.
Svaka ast ljudima i pelama. Da njih nije, ne
bih imao s kim rije prozboriti.
Premda nije sluio kao stona hrana niti je
u ono vrijeme bilo pelara u mome selu, ipak
je vrisak imao svoju cijenu. Onu gospodsku,
estetsku, za osjetila mirisa i vida. Pa i sluha
(za cvrkovu pjesmu). Pa su se cure mirisa-
le vriskom uoi nedjeljnih misa i derneka.
TEMA BROJA
Jednostavno bi stavile kitu vriska iza uha,
pa etale dernekom. A iz njih se irio miris
ugodniji od bilo kakva parfema.
Hercegovci su se oduvijek selili diljem
svijeta. No nerijetko bi u svoja nova stanita
u Slavoniji, Zagrebu, Njemakoj prilikom
posjeta starom zaviaju odavde nosili ne
samo janjetinu, sireve i prute, nego i kite
vriska. Da ih mirisom podsjeti na stari kraj i
djetinjstvo. Pa to stavljaju na ormare u spa-
vaim sobama i vaze u dnevnom boravku.
Tako je moja draga i pokojna tetka Mara dok
je njezin sin gradio kuu u Sarajevu, a ja kao
student argetovao, ponijela iz sela u Sarajevo
naramak vriska. Pa ga po onom zvizdanu
stavila u poljski WC (drugog nismo ni imali)
kako bi ublaila smrad. Mene je prvog na-
tjeralo u taj WC. Ve s vrata zapljusnuo me
takav silan i silovit miris da zamalo nisam pao
u nesvijest. Pomijeali se na onoj vruini mi-
risi vriska i ustajala ljudskog izmeta stvorivi
takav intenzivan smrad od kojega bi se i konj
onesvijestio. Shvatili smo da miris vriska ipak
ne ide s mirisom ljudskog izmeta, pa izbacili
vrisak. Ali WC vie nikada nije bio onaj isti.
Premda nije sluio kao stona hra-
na niti je u ono vrijeme bilo pelara
u mome selu, ipak je vrisak imao
svoju cijenu. Onu gospodsku,
estetsku, za osjetila mirisa i vida.
Moram jo spomenuti da su hercego-
vaki intelektualci (meu kojima i moja
malenkost) pokrenuli uoi rata tjednik pod
imenom Vrisak. I danas drim da je to sjajno
ime, kako zbog biljke vrisak, tako i zbog zna-
enja samog pojma. Bilo je to vrijeme kada
je nakon duge i nasilne utnje Hercegovina
jednostavno vrisnula. Dobro se sjeam i o-
pine karikature u prvom broju Vriska na ko-
joj je momak stisnuo curu oko struka, a ispod
karikature stoji gangaki tekst: Kad te mala
uvatim u stisak, oe-nee reklamira Vrisak.
Pela Studeni 2012. I 13
TEMA BROJA
VRISAK
PELINJA PAA
Primorski vrisak (Satureja montana) izrazito je mediteranska biljka i
veoma karakteristian sastojak krke flore. Ovu lijepu i veoma medonosnu
biljku botaniari nazivaju: kameni vrisak, primorski ubar (planinski
vrisak), a pelari vrisak odnosno vrijesak.
MATIJA BUAR, prof., pelar iz Petrinje
P
rimorski vrisak je polugrm visok do
50 cm, golih i slabo dlakavih, okruglih
i malo drvenastih stabljika. Listovi su
koasti, linealni, gusto ljezdasto istokani,
dlakavih rubova. Cvjetovi su najee bijeli s
ljubiastim tokicama, gledaju u istu stranu,
skupljeni u prljenovima, tvorei vrni cvat-
metlicu. U proljee iz granica izbijaju mladi-
ce, na ijim se vrhovima razvijaju mnogobrojni
cvjetovi. U to je vrijeme veoma bitna kia jer
ako izostane biljka e imati malo cvata.
Modri ili klasasti vrisak (S. spicata), ende-
mina je vrsta, etverobridnih stabljika, koje
su redovito gole i nie, a cvjetovi su crvene ili
ljubiaste boje, esto u drijelu s tamnim pje-
gama. Raste meu kamenjem i u pukotinama
stijena od obale do pretplaninskih poloaja
(1400 m) ali se ne sputa nie od 400 m nad.
visine.
Gdje sve raste vrisak?
Vrisak raste na kamenjarskim panjacima,
travnjacima, kamenitim obroncima i bui-
cima. Poznati lokaliteti u Hrvatskoj na koje
14 I Pela Studeni 2012.
Zbog este sue i bure vrisak
je dosta nesigurna paa, ali
i previe kino i promjenjivo
vrijeme kodi medenju. Vrisak
medi po zonama; u jednom
kraju medi, u drugom ne, to
ovisi od vremenskih prilika,
koje su dosta razliite na irem
zemljopisnom podruju.
godinama sele pelari su Malovan, Cerovac,
Bruvno i Mazin u Lici, Kamenica kod Sinja,
Strmica kod Knina, Mali Prolog u Dalmaciji,
Plase i Meja iznad Senja te otok Peljeac.
U Bosanskom Drenovcu je 1951. godine
na vrijesku bilo preko 3000 konica. Dnevni
unos se kretao 13,5 kg, a ukupni prinos preko
100 kg po konici. Naalost, takve su godine
vrlo rijetke. Velike povrine pokrivene vriskom
nalaze se takoer oko Bosanskog Grahova.
TEMA BROJA
Modri ili klasasti vrisak (S.
spicata), endemina je vrsta,
etverobridnih stabljika, koje
su redovito gole i nie, a cvje-
tovi su crvene ili ljubiaste
boje, esto u drijelu s tamnim
pjegama.
Na vriskovoj pai pele se ne roje. Ako je
pelinja paa izdana, pelinje zajednice e osla-
bjeti, jer pele odmah popunjavaju nektarom
svaku eliju iz koje izau mlade pele. Ako me-
denje due traje, moe doi i do prekida legla.
Unos peluda je takoer znatno smanjen.
S bijeloga vriska med je svijetlout i malo
zelenkast, a s modroga vriska malo tamniji.
Ima jak miris po biljci i vrlo ugodan okus.
Ide u red najfinijih stolnih vrsta meda. Kad
je bez primjesa drugoga meda, ostane godinu
dana u tekuem stanju. Pele na njemu dobro
zimuju.
Vrisak se nalazi na gotovo istom tipu stani-
tu kao i lipica (Dorycnium sp). Vrisak cvate od
srpnja do rujna, a lipica poinje cvasti ranije od
vriska, poetkom lipnja, i nastavlja do kolovoza,
pa se dio vegetacijskog ciklusa ove dvije me-
donosne biljke preklapa. Medenje lipice moe
imati znatan utjecaj na prinos vriska.
Vrisak kao nesigurna pelinja paa
Zbog este sue i bure vrisak je dosta ne-
sigurna paa, ali i previe kino i promjenjivo
vrijeme kodi medenju. Vrisak medi po zo-
nama; u jednome kraju medi, u drugom ne,
to ovisi od vremenskih prilika, koje su dosta
razliite na irem zemljopisnom podruju. Ta-
koer je mala vjerojatnost da e mediti svake
godine na istome mjestu, ali to nije sve jer ima
i drugih okolnosti koje jo dovoljno ne po-
znamo. Vrisak izluuje nektar tijekom cijeloga
dana, ali je najbolje izluivanje ako su none
temperature oko 12 C, a dnevne do 33 C.
Pela Studeni 2012. I 15
TEMA BROJA SUSRET

KR I NJEGOVA
RAZGOVOR S VLADOM BRAJKOVIEM, PELAROM IZ GRABOVINA KOD APLJINE

OPTIMIZAM S POKRIEM
VEGETACIJA
VALERIJAN RITERMAN
Preko pedeset godina aktivnog pelarenja. * Od rodnih Zvirovia do
Grabovine, uvijek uz pele i sa pelama.
NIKICA ILJEG

to u tom kamenu moe roditi? to je
redovito pitanje ljudi koji se prvi put
susreu s goleti Like, Hercegovine ili
Dalmacije, a posebno ove posljednje. I kr,
meutim, ima svoje brojne stanovnike. Bilje,
koje se ovdje stoljeima aklimatiziralo, sto-
ljeima odolijeva i prkosi snanim burama,
suama i ostalim vremenskim nepogodama.
Priuilo se na ovu okolinu i u danom mo-
mentu daje ovjeku velike koristi.
Ona mala kraka polja daju dobar prinos
i dobro raaju; ljudi se tamo bave preteno
stoarstvom, pa ne oskudijevaju stajskim
gnojem. to na njima posiju ili posade, dobro
rodi. Ne mislim ovdje nadugako i nairoko
govoriti o svim krakim krajevima i njihovim
specifinostima, jer su one jako razliite. Kr
pri moru i otocima jako se razlikuje klimom i
florom od onoga u unutranjosti, ali su nama
pelarima obje regije zanimljive. Topliji pre-
djeli zanimaju nas od poetka jeseni pa do
proljea, a oni u unutranjosti tijekom ljeta i
na poetku jeseni.
Velikoj veini pelara uglavnom je poznat
stanovnik kra vrijesak, a nekima i ostalo me-
donosno bilje. Bez ikakve rezerve moemo
ustvrditi, da kr obiluje medonosnim biljem
i grmljem vie nego li naa polja koja su pri-
vedena kulturi. Meu krnim biljem, jako je
mnogo zanimljivih primjeraka. Primjerice,
kadulja je poznata kao mediteranska biljka,
ali je nalazimo i u unutranjosti. U kontinen-
talnim podrujima, za nju kau da je ljeko-
vitija od one koja gleda u more. Moda i u
tome ima neto, tko zna?
Zar je rijedak sluaj, da vrijesak prestaje
kao noem odrezan? Ili otoci Vis, Hvar i ol-
ta obiluju rumarinom, a na Brau ga nema,
i ono malo to je posaeno ne iri se dalje.
Tko moe ovo razjasniti? Medenje toga bilja
jednako je tako lokalnog karaktera; ne medi
kadulja jednako u svakom predjelu, a ni ru-
marin. Za ivu travu malo koji pelar i zna.
Ipak, stanovnici ili bolje rei pelari s ogra-
naka Kamenice u nju polau veliku nadu, a
inae malo gdje medi. U velikom bogatstvu
medonosnog bilja koje se nalazi na kru, uvi-
jek e neka biljka zamediti. Nije rijedak sluaj,
da se na istom terenu nalazi i dupaca.
(Iz asopisa "Pelarstvo", 1953.)
Odabrao: Danijel Zori
Medovina za pele
Rezimirajui i sreujui dojmove iz raz-
govora s apljinskim pelarom Vladom Braj-
koviem, prisjetio sam se staroga novinskog
razgovora s jednim ovdanjim poznatim pe-
larom u kome on, na novinarevo pitanje to
je bitno da bi netko postao dobar pelar?,
odgovara otprilike ovako: Posao za koji se
opredijeli prije svega mora voljeti i cijeniti.
Uz to, mora ga i poznavati. Dobar pelar ne
postaje se preko noi. Treba vremena i vre-
mena za to. Neki, koji se danas opredjeljuju
za bavljenje pelarstvom, ine to, ini mi se, s
glavnim ciljem kako proizvesti to vie meda.
Ali, da biste se bavili ovim poslom, ponav-
ljam, treba ga voljeti, pelu treba spoznati u
duu i prema njoj gajiti prijateljski odnos i ne
vriti prisilu prema njoj. Tek tada moe rei
da si pravi pelar.
Ako netko, kao Vlado, zapone pelarenje
jo kao petogodinje dijete, u rodnim Zvi-
roviima, i ako se ovim poslom bavi ve vie
od pedeset godina, onda je posve jasno da se
gornji navod moe s punim pravom odnositi
i na njega. Podsjeajui se svojih poetaka,
Vlado kae: Da, moe se slobodno rei da
sam se pelarstvom poeo baviti s pet godina,
kad sam sa svojim sestrama pronaao mali roj
pela i kad smo im pokuali napraviti i malu
rojnicu, odnosno mjesto u kome bismo ih
uvali i skrili od starijih, jer nismo znali kako
e oni reagirati na nae pelarenje. ak smo posao, nastavljajui tako obiteljsku pelarsku
pravili i nekakav erbet (kombinaciju vode i
eera) da bismo ih prihranili. Eto, to su bili
poetci moga bavljenja ovim poslom, veli
Brajkovi na poetku razgovora, u kojem je
sudjelovala i njegova supruga Vesna.
Pelarstvo kao ivotno opredjeljenje
I kako se od toga poetnoga, djeakog
pokuaja pelarenja stiglo do ovoga do
ega se dolo danas?
Polako i postupno. U poetku, uz obiteljsku
pomo oca i djeda, koji su se takoer bavili
ovim poslom, a poslije sve vie i vie samo-
stalno, pogotovo kad sam se odselio iz rodnih
Zvirovia i doao ivjeti u Grabovine, gdje sam
napravio kuu i gdje i sada ivim. Zaposlio sam
se na eljeznici, tu radim i danas, u Ploama, na
poslu nadglednika vagona i vlakova.
Je li Vama pelarstvo posao ili ljubav?
Prije svega, ljubav. Kad sam najumorniji,
pele me odmore, ak i od najveih ivotnih
problema. Znalo mi se dogoditi da bih, vo-
zei se vlakom, ugledao roj pela i skoro bih
nagovorio strojovou da zaustavi kompozici-
ju kako bih pokuao uhvatiti taj roj, eto dokle
see moja ljubav i opsjednutost pelama.
Znai, ipak vie ljubav nego posao, iako se
ne moe ni ovo drugo zanemariti, jer sada su
to odreene obveze ne samo za mene nego
i za cijelu obitelj. Pogotovo to se i jedan
od dvojice naih sinova opredijelio za ovaj
tradiciju. Veinu poslova oko pela obavljamo

16 I Pela Studeni 2012. Pela Studeni 2012. I 17

SUSRET
ena i ja, mi smo glavni radnici, a sinovi i svi
ostali pomau kod vrcanja i slinih poslova.
Koliko je na tu ljubav i zanesenost pe-
lama mogla utjecati dobra ili loa godina,
posebice kao to je bila ova?
Nije bila loa samo ova posljednja pelar-
ska godina, nego i ona prethodna. I ne loa,
ve jako, jako loa, katastrofalna, jer su nas
pogaale velike i dugotrajne sue s visokim
temperaturama, pa onda zimski i proljetni
mraz i druge vremenske nepogode. Ipak, sve
to nije bitno utjecalo na moje opredjeljenje
da se nastavim baviti pelama i pelarstvom.
Veliki ili mali pelar?
Jeste li Vi onda veliki ili mali pelar i s
koliko konica radite?
Trenutano imam oko 250 konica, plus
neto nukleusa. Na Dubravama je 150 ko-
nica, a oko 100 na Glamou. Znai, ni mali
ni velik, ve normalan pelar. Za mene posve
dostatno, stari se i sve mi je tee i tee nositi
se s obvezama koje donosi i trai pelarenje.
18 I Pela Studeni 2012.
Pogotovo kad se mora i treba seliti s ispa-
e na ispau, zar ne?
Seljenje je obvezno. To je, jednostavno,
potreba. Nita se ne bi moglo napraviti bez
seljenja. Iako je i ono pomalo upitno, jer ni-
kad ne znate to e vam pele donijeti u ko-
nicu na nekoj lokaciji. Tu su zatim i problemi
s pesticidima, a sve se to najvie pokae zimi,
kad je pela najosjetljivija i kad se sve loe
uneseno tijekom godine u konicu pokae u
najgorem moguem svjetlu. Inae, drim da
su svi gubitci vei od dvadeset posto posljedi-
ca ljudskoga nemara i neznanja, i bez obzira
na vanjske utjecaje (zima i slino), pravi pe-
lar mora ih znati otkloniti.
Ja se najee selim u Glamo, ali i na dru-
ge lokacije, tako i u Posavinu, gdje sam znao
imati i po osam kilograma bagremova meda
dnevno. Takoer sam se selio i u Bosansko
Grahovo, u Istonu Hercegovinu, na egulju,
izmeu Bilee i Dabra, itd., itd.
Nekada sam, jer radim u Hrvatskoj, imao
i neto pela u Mlinitima, na starome putu
Metkovi Dubrovnik. Redovito sam iao s
SUSRET
nog otkupa kao to je to nekada inio splitski
Seljenje je obvezno. To je, jedno- Dalmed, sa sigurnou plaanja otkuplje-
stavno, potreba. Nita se ne bi nog meda. Sada, dodue, imamo nekakve
moglo napraviti bez seljenja. Iako privatne otkupljivae koji, kad otkupe med,
je i ono pomalo upitno, jer nikad ne isplate svu njegovu vrijednost, ve se mora
ne znate to e vam pele donijeti ekati. A to donosi probleme i probleme.
u konicu na nekoj lokaciji. Tu su
zatim i problemi s pesticidima, a
sve se to najvie pokae zimi kad
je pela najosjetljivija i kad se sve
loe uneseno tijekom godine u
konicu pokae u najgorem mo-
guem svjetlu.
pelama na Peljeac, pa na lavandu na Hvar.
Ali, problemi s prijelazima granice uvjetovali
su da napustim sve to to sam imao u Hr-
vatskoj i koncentriram se na ovo to imam u
Bosni i Hercegovini.
Poticaji, poticaji
Mogu li u svim tim navedenim i ostalim
nedaama pomoi poticaji za razvoj pelar-
stva i kako gledate na to pitanje?
Nema obveznih poticaja ni u Europskoj
uniji, pa zato bi ih onda bilo kod nas. Ali,
kako se poticaji isplauju za sve i svata, za
potrebno i nepotrebno, ne vidim onda zato Pri kraju razgovora s Vladom dotiemo
se ne bi davali i za poticanje razvoja pelar- se i tema koje se odnose na rad njegove,
stva. Naravno, ne na ovakav nain kao danas, opinske udruge pelara, na novopokrenuti
odnosno po predanoj koliini meda, nego po asopis Na sugovornik ima samo rijei
broju konica, jer nema jamstva da e svaka pohvale za svoju udrugu i za Pelu. Posebice
konica biti medonosna i davati med. I kako napominje kako je svaka edukacija, pa tako i
predati med kad je loa godina kao ova? to ova putem novopokrenutog asopisa, potreb-
tada? Valjda se tada prvo moraju spaavati na i dobra. Za svaku je pohvalu pokretanje
pele kako bi opstale, a ne misliti o tome ko- ovoga asopisa, jer on vodi ka daljnjoj popu-
liko e dati meda. larizaciji pelarstva, veli Vlado.
Razgovor s otvorenim i iznimno razgovor-
Na koji nain prodajete proizvedeni ljivim sugovornikom lagano se bliio kraju. S
med? Vladom bi se satima i satima, danima i dani-
Devedeset posto na kunom pragu. Ako je ma moglo priati o pelama i pelarenju, a da
med kvalitetan, onda nema problema s nje- se ni malo ne odstupi s crte optimizma koji
govom prodajom. Nema vie ni organizira- isijava iz svake njegove rijei.
Pela Studeni 2012. I 19
ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIA-e U BUENOS AIRESU ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

PELARSTVO U
km, a Europe (bez azijskog dijela Rusije)
oko 10,1 milijuna km. No, Juna Amerika
bitno zaostaje u broju stanovnika za Euro-
pom. U Europi ivi oko 730 milijuna ljudi,
u literaturi o toj temi prilino oskudni, i u
njima se navodi da nema masovnih uginua
pelinjih zajednica poput onih u SAD-u ili
Europi.

LATINSKOJ AMERICI
a u Junoj Americi svega 390 milijuna.
Meutim, junoamerika prostranost, velike
ekonomsko-socioloko-ekoloko-geograf-
sko-klimatske razlike (od umjerenih do
dr. vet. med. ZLATKO TOMLJANOVI tropskih), razne pelarske osobitosti (konice
se dre na razliitim nadmorskim visinama:
Hrvatska poljoprivredna komora
od razine mora do 2000 m/nv; broj konica
Struni savjetnik za pelarstvo po pelaru: od 15 konica u prostoru Srednje
Amerike do 15.000 konica po pelaru u
Dobra razvijenost i dobri rezultati junoamerikog pelarstva. Razli- sjevernom Meksiku ili u podruju Pampasa u
itost u odnosu na europsko pelarstvo. * Odreeni problemi u pojedinim Argentini) te gustoa populacije od 21 ovje-
ka na km (u Europi 70/km) natjerale su me
junoamerikim dravama: Argentini, Urugvaju, ileu, Brazilu... da uloim velik napor kako bih u dva tjedna
Udomaenost afrikanizirane pele u La-
tinskoj Americi
Razlozi su za takvo stanje mnogostruki.
Nesporno je da pele u tropskim podrujima
June Amerike pokazuju prirodnu otpor-
nost na bolesti, a u umjerenim se krajevima
pak mnogo radi na selekciji bolesti pela.
Naime, afrikanizirana se pela udomaila
u tropskim dijelovima Latinske Amerike i
zadrala je svoju genetsku raznolikost bez
utjecaja selekcijskog rada. Pelari koji pelare
s afrikaniziranim pelama nemaju problema

S
redinom rujna ove godine boravio sam
na 42. Svjetskom pelarskom kongresu
APIMONDIA-e u Buenos Airesu, u
Argentini. Vie od 10.000 pelara posjeti-
telja iz cijeloga svijeta, preko 1000 prijavlje-
nih znanstveno-strunih radova, vie od 100
usmenih prezentacija, okruglih stolova i radi-
onica te preko 700 izloenih postera posve su
dostatan razlog da ovogodinju APIMON-
DIA-u s pravom proglasimo mjestom gdje se
jednostavno moralo biti.
Ne smijemo, takoer, zaboraviti injenicu
da je APIMONDIA mjesto susreta mno-
gih proizvoaa pelarske opreme i pribora,
izlagaa meda te trgovaca, pa je posebno bio
zanimljiv API-EXPO, odnosno sajamski
prostor na 2700 m, s vie od 140 tandova,
na kojima su bili izloeni proizvodi iz 48
zemalja lanica APIMONDIA-e.
Australije. Broj registriranih pelara u Argen- shvatio pelarstvo Latinske Amerike. s amerikom gnjiloom, europskom gnji-
tini je oko 28.000 i oni ukupno posjeduju 4,5 Posebice se to odnosi na procjenu zdrav- loom i vapnenastim leglom, a populacija
milijuna konica. Valja podsjetiti da je povri- stvenog stanja pelinjih zajednica u Latin- varoe u takvim je zajednicama izrazito niska
na Argentine oko 2,76 milijuna km (50 puta skoj Americi. Razumljivo je da je susret s i nee dovesti do uginua zajednica koje se
vea od Hrvatske), da ima gotovo 40 milijuna pelarskim strunjacima iz June Amerike, ne tretiraju. Ipak, pelari primjenjuju odre-
stanovnika, a sam glavni grad Buenos Aires kao to su dr. Alippi, dr. Figini, dr. Antunez ene akaricide kako bi poveali proizvodnju
ima oko 14 milijuna stanovnika. i dr. Vandame, bitno pomogao, jer su podatci meda. Razlog tolike otpornosti afrikanizira-
Usporedba europskog i junoamerikog
pelarstva
Usporedimo li Europu i Junu Ameriku,
odmah emo uoiti velike razlike. Primjerice,
povrina June Amerike je oko 17,8 milijuna

Argentina drugi najvei proizvoa

pelinjih proizvoda
Argentina se na svjetskom pelarskom tr-
itu pojavljuje kao drugi najvei proizvoa
pelinjih proizvoda. Naime, argentinski pe-
lari godinje proizvedu oko 75.000 meda, a
gotovo 95 posto godinje proizvodnje odlazi
na trita Sjeverne Amerike, Europe, Azije i

20 I Pela Studeni 2012. Pela Studeni 2012. I 21

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU
U Urugvaju pelari prijavljuju
uginua u prosincu, na prijelazu
iz proljea u ljeto (proljee u Ju-
noj Americi poinje 21. rujna, op.
a.). Tu bolest nazivaju bolest sv.
Lucije i vjerojatno je povezana
s nestaicom hrane u prirodi u
tom godinjem dobu.
nih pela na varoozu, u odnosu na europske
pasmine, treba traiti u izrazito visokom
higijenskom ponaanju afrikaniziranih pela.
Primjerice, istraeno je da europske pasmine
pela mogu utvrditi svega 18 posto invadira-
nih kukuljica s varoom u poklopljenom leglu.
Naprotiv, afrikanizirane pele to ine sa 60
posto uspjenosti. Takoer, trajanje razvoja
afrikanizirane radilice iznosi 19 dana, u od-
nosu na 21 dan kod europskih pasmina. Tako
se znatno smanjuje broj plodnih enki varoe
koje izlaze iz stanice saa s odraslom pelom.
Dobri uvjeti za razvoj odriva pelarstva
u Latinskoj Americi
Naalost, s tehnoloke strane, afrikani-
zirane pele bitno zaostaju za europskim
pasminama, pa kranjska i talijanska i dalje
22 I Pela Studeni 2012.
ostaju najbolje pasmine na svijetu. Takoer,
mali udio ratarskih kultura u ukupnoj povr-
ini June Amerike sigurno pridonosi velikoj
bioraznolikosti i bogatstvu peludne pae.
Primjerice, u zemljama zapadne Europe s
jakom poljoprivrednom proizvodnjom obra-
dive povrine ine gotovo 35 posto ukupne
povrine. U SAD-u taj se broj kree oko 19
posto, a u zemljama June Amerike od 3 do
10 posto. Razumljivo da Argentina, Brazil,
Urugvaj i ile biljee intenzivniji rast poljo-
privredne proizvodnje (posebice proizvodnje
soje), to bi u konanici moglo dovesti do
problema s nedostatkom kvalitetnog peluda.
Tako pelari i znanstvenici unatrag nekoliko
godina izvjeuju o slabim zajednicama u
proljee i potrebnim proteinskim dodatcima
u hranidbi pelinjih zajednica u podrujima s
intenzivnim pelarstvom. Unato odreenim
izazovima koje nosi suvremena poljoprivre-
da, treba kazati da je ukupna poljoprivredna
djelatnost u Junoj Americi malih razmjera,
s niskim primanjima i malim poticajima, te
sa smanjenom uporabom pesticida. Stoga je
logino zakljuiti za razvoj odriva pelarstva
u Junoj Americi postoje dobri uvjeti.
Problemi u latinskoamerikom pelarstvu
Postoje, meutim, odreeni lokalni pro-
blemi u pelarstvu Latinske Amerike. Tako
ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU
ve nekoliko godina pelari u jugoistonoj
Gvatemali prijavljuju znatne pelinje gubit-
ke od veljae do travnja. Krivca pronalaze u
insekticidu Spinosadu, koji se koristi u pro-
gramu suzbijanja mediteranske vone muhe
(Ceratitis capitata). Razumljivo je da meu
znanstvenicima postoje odreeni prijepori
oko uzroka uginua.
U Urugvaju pelari prijavljuju uginua u
prosincu, na prijelazu iz proljea u ljeto (pro-
ljee u Junoj Americi poinje 21. rujna, op.
a.). Tu bolest nazivaju bolest sv. Lucije i ona
je vjerojatno povezana s nestaicom hrane
u prirodi u tom godinjem dobu. Dakako,
tomu pridonosi i smanjenje prirodne vegeta-
cije u pojedinim regijama Urugvaja.
U Argentini su uginua ponajvie poveza-
na s nedostatkom strategije za kontrolu varo-
oze. Premda se primjenjuju razliite metode
suzbijanja varooze u kombinaciji s lokalnim
pripravcima, jo uvijek su potrebni sintetski
akaricidi. Takoer, spominju se i mogui
uinci rezistencije varoe na djelovanje kuma-
fosa.
U ileu su pak pelari imali problema u
svezi sa zakanjelim tretmanom protiv va-
rooze, a dio je strunjaka naveo i nedostatak
hrane kao uzrok uginua. No, unatrag dvije
godine zabiljeena su vea uginua (vie
tisua konica) na sjeveru ilea. Pelari to
pripisuju tetnom uinku pesticida, iako se
to ne moe sa sigurnou potvrditi. Naime,
usporedimo li poljoprivredne djelatnosti Eu-
rope, SAD-a i June Amerike, uvidjet emo
da se u Junoj Americi koristi upola manje
pesticida i umjetnih gnojiva nego u Europi i
SAD-u. Iznimka je ile, koji koristi vie pe-
sticida zbog razvijenog vinogradarstva.
Valja kazati da Argentina, ile i Urugvaj
u geografsko-klimatolokom smislu ulaze u
umjereni dio June Amerike i gotovo veina
njihovih pelara uzgaja europske pasmine
pela. Stoga pelari u tim zemljama, osim
varooze, imaju problema s vapnenastim le-
glom, a problem amerike gnjiloe rjeava
se upornim selekcijskim radom. Zanimljivo
je da je amerika gnjiloa prvi put slubeno
prijavljena u Urugvaju 1999. godine, a u Ar-
gentini 1989. godine.
Pelarski problemi u Brazilu
Pelarski problemi nisu zaobili ni Bra-
zil. Brazil, trenutano esto gospodarstvo u
svijetu, najvea je zemlja u Junoj Americi i
ini gotovo polovicu ukupne povrine June
Amerike. Stoga je logino da uginua pe-
linjih zajednica na podruju Brazila variraju
od neznatnih do velikih. Osim uobiajenih
uginua i nestajanja pelinjih zajednica u
proljee te periodikih problema s virusom
mjeinastog legla, vea uginua pojavljuju se
istodobno s pojaanim iskoritavanjem ratar-
skih kultura u proizvodnji biodizela i sa sve
veom primjenom pesticida (neonikotinoidi).
No, primjerice u Cerradu, u sredinjem dijelu
Brazila, regiji s mnogo savana, zabiljeena
su uginua pelinjih zajednica povezana s
otrovnim peludom nekih autohtonih biljnih
vrsta. U junom (hladnijem) dijelu Brazila
pelari uzroke uginua pronalaze u varoozi i
nozemozi te u tetnom utjecaju pesticida koji
mogu oslabiti imunoloki odgovor pelinje
zajednice.
Pela Studeni 2012. I 23
PELARSKA ISKUSTVA
PTICA PELARICA
(MEROPS APIASTER) - "UNITAVATELJICA PELA"
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
Ptica izrazite ljepote noge, koje joj slue za tranje po hodniku gni-
Pelaricu nazivaju jo i bregunica, grgurica, jezda i za izbacivanje zemlje prilikom njegova
uta pelarica, to su uglavnom lokalni nazivi. kopanja.
No, bez obzira na naziv, to je izrazito lijepa
ptica, veliine kosa, drozda, malo manja od Dvadeset etiri vrste ptice pelarice
svrake, duine 26 do 28 cm, raspona krila do Postoje 24 vrste ptice pelarice. Veinom
40 cm. Ista je boja perja i kod mujaka i kod pripadaju selicama te poetkom travnja u ja-
enke. elo bjeliasto, tjeme, potiljak i lea tima dolaze sa zimovanja iz Afrike i Azije.
plameno rio-smee boje, prsa ute, a donja Europska ptica pelarica (Merops apiaster L.)
strana tijela plavo-zelenkaste boje. nastanjena je u junoj Europi, zapadnoj Azi-
Iz repa joj stre dva dua pera, koja slue za ji i sjevernoj Africi. Po dolasku sa zimovanja
podupiranje pri kopanju rupa prilikom gni- odmah kopa podzemni hodnik (ako ne nae
jeenja. Kljun joj je dug, otar, malo povijen, staro gnijezdo u svojoj koloniji), vodoravno
vrlo pogodan za kopanje zemlje pri pravljenju duine 1 2 m, na ijem se kraju nalazi pro-
gnijezda i hvatanju pela. Ima kratke, male irenje za gnijezdo. Kolonije gdje se gnijezde
velike su, tako je u adi izmeu Metkovia i
Gabele zabiljeena kolonija od oko 500 gni-
jezda. U svakome gnijezdu enka snese 5 do
7 jaja, blijedo crvenkaste boje. enka na jaji-
ma lei 15 dana, a mujak joj donosi hranu.
Pelarice su veoma odane potomstvu,
ne naputaju gnijezdo ni kad im
prijeti opasnost.
Pelarica unitavateljica pela
Mladima je potrebno oko 30 dana da po-
lete. Krajem lipnja ili poetkom srpnja mlade
pelarice formiraju velika ljetna jata, izabe-
ru lovno mjesto obino osamljeno drvo ili
dalekovod u blizini pelinjaka, odakle imaju
dobar pregled i ine pravu pusto na peli-
njaku. Hrana mladim i odraslim pelaricama
uglavnom su pele, na prvom im je mjestu
medonosna pela, prava poslastica za njih.
Ove ih je godine sa zimovanja stiglo jako
mnogo i bile su posebno agresivne, pa nisu
prezale spustiti se i na konice u pelinjaku.
Pelari su u voljci pelarice znali nalaziti od
70 do 100 pela. Pelarica plijen lovi iskljuivo
u letu pokraj pela, ali lovi i ose, bumbare i
strljene. Skoro uvijek leti u jatu, a jata zna-
PELARSKA ISKUSTVA
Pelarica je osobito agresivna
krajem kolovoza i poetkom ruj-
na kada se sprema za dugu seobu
na jug, pa tada ne bjei ni od lo-
vake puke. Zahvaljujui poseb-
noj tehnici lova, pelu hvata vrlo
vjeto, skoro nikad ne promai
i im je ulovi odlijee na drvo ili
ice dalekovoda, kljunom udara
po drvu ili ici dok je ne ubije.
ju dostizati brojku od 300 do 500 primjeraka
(slobodna procjena pelara), pa se tako mogu
vidjeti na pravcu leta pela kako ih masovno
love a da pelar i nije svjestan razloga slablje-
nja pelinjih zajednica i unosa manjeg od oe-
kivanog. Jato od 150 do 200 pelarica dnevno
moe pojesti oko 25.000 pela. Pelari dobro
znaju to to znai za jedan pelinjak.
Pelarica je osobito agresivna krajem ko-
lovoza i poetkom rujna, kada se sprema za
dugu seobu na jug pa tada ne bjei ni od lo-
vake puke. Zahvaljujui posebnoj tehnici
lova, pelu hvata vrlo vjeto, skoro nikad ne
promai. im je ulovi odlijee na drvo ili icu
dalekovoda, udara kljunom o drvo ili icu dok
ne ubije pelu, a zatim je guta. Ako nema vre-
mena ubiti pelu, proguta je ivu.
Naalost, ptica pelarica zakonom je zati-
ena vrsta i ne smije se ubijati, pa bez obzira
na njezinu ljepotu, pelarima pada mrak na
oi kad je ugledaju.
STRUNI PRILOZI
PROPOLIS
to je propolis i emu slui? Zato je vaan za pele? Propolis prirodni
antibiotik i lijek 21. stoljea.
Iz strune literature odabrao: DANIJEL ZORI
P
ropolis je smolasta izluina tkiva pu-
poljaka i kore drvea kojom se brane
od tetnih mikroorganizama. Pele ga
skupljaju i mijeaju sa sekretom eljusnih li-
jezda, enzimski ga modificiraju tako da naj-
vanije sastavnice, flavonoidi, postaju farma-
koloki djelatne tvari. Rije propolis potjee
od grke rijei pro obrana i polis grad, to
oznaava obranu grada, odnosno obranu ko-
nice. Propolisom pele zatvaraju pukotine u
konicama, no vanija uloga propolisa je de-
zinfekcija stanica saa prije izlijeganja mladih
pela. Pele propolisom mumificiraju sitnije
ivotinjice koje dospiju u konicu.
Propolis se, kao naziv, sada koristi u sko-
ro svim dijelovima svijeta. Kao lijek, bio je
poznat jo od antikih vremena. Aristotel ga
spominje u svojoj Prii (govoru) ivotinja i
zakljuuje kako se moe koristiti u lijeenju
konih ozljeda, rana i infekcija, a pokazao je
odline rezultate kod zacjeljivanja rana.
Flavonoidi u propolisu
Propolis sadri vie od 200 komponenti
(biljne smole, balzami, vosak, pelud, organske
kiseline, polifenoli, minerali, vitamini, terpe-
ni, flavonoidi). Farmakoloki su najvaniji
flavonoidi. Flavonoidi su biljni pigmenti koji
kod biljke imaju zatitnu ulogu. Flavonoidi-
ma se pripisuju mnoga terapijska djelovanja,
26 I Pela Studeni 2012.
zlika je u tome da nativni propolis nije topljen
npr. antioksidativno, antibakterijsko, anti-
virusno, protuupalno, antitumorsko. Zbog
dokazane izrazite sposobnost hvatanja
slobodnih radikala te sposobnosti inhibiranja
specifinih enzima, sve vie se spominju kao
pomo u lijeenju raznih bolesti.
Nativni proieni propolis standardizi-
ran na flavonoide
Brojni su imbenici, primjerice sustav ve-
getacije, uzgoj pela, nain skupljanja, uvjeti
uvanja te postupak ekstrakcije, koji mogu
utjecati na kakvou (udio flavonoida), a time
i na terapijsku vrijednost propolisa i njegovih
pripravaka. Nove analitike metode omogu-
avaju standardizaciju propolisa na sastav far-
makolokih tvari flavonoida, pa se nativni
(izvorni) propolis proiava, selektira, anali-
zira i standardizira. Kemijska karakterizacija i
standardizacija propolisa preduvjet su njego-
ve budue primjene u suvremenoj medicini.
Nativni propolis
Neki proizvoai istiu da je nativni propolis
djelotvorniji od onoga koji nam se prodaje. Ra-
u etanolu. Ipak, istraivanja pokazuju da je pro-
polis otopljen u etanolu jednako djelotvoran.
Zdravstvene dobrobiti propolisa
Propolis dobro djeluje na ope zdravlje
onoga koji ga uzima. Ima dokazano antibak-
terijsko djelovanje, a evo to mu se sve pripi-
suje (to dokazano, to nedokazano):
jaa imunoloki sustav i otpornost na bolesti
djeluje antibakterijski
titi jetra
titi zube od karijesa
umiruje rane meda i na med nakapa propolis te dobro pro-
pojaava plodnost
potencijalni je lijek protiv nekih vrsti tumora
ublaava opeklina u ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruh
Propolis i grlobolja
Jedno od najuinkovitijih sredstava protiv
grlobolje je sprej od propolisa, koji se aplicira
izravno na sluznicu grla. Moe se kupiti u
svakoj ljekarni.
Postoje varijante propolis-spreja sa i bez
alkohola. Alkohol ima jako antiseptiko dje-
lovanje pa sprej s alkoholom ima bolji efekt,
ali djeca i netolerantni na alkohol trebaju iza-
brati sprej bez alkohola. Kod jake grlobolje
birajte sprej s alkoholom, a kod slabe grlobo-
lje ili ako ste netolerantni na alkohol birajte
bezalkoholnu verziju.
Posebnost propolisa je to bakterije na njega
ne stvaraju otpornost i nema tetnih popratnih
pojava, to je mana sintetskih antibiotika.
Svi proizvodi od propolisa dolaze ili kao
isti propolis ili kao propolis obogaen ek-
STRUNI PRILOZI
straktima drugoga, ljekovitog bilja. Za lije-
enje se propolis obino uzima s medom ili
drugim pelinjim proizvodima.
Primjena propolisa
Na naem je tritu najzastupljenija alkohol-
na otopina propolisa koncentracije 20 posto i
vie. Takva otopina propolisa moe se uzimati
pomijeana s medom. U alicu se stavi lica
mijea sve dok se ne dobije mutna masa meda.
Mjeavina se moe uzeti sama i topiti to dulje
ili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak.
Mogunost alergije na propolis vrlo je
rijetka. Preporuka je da se zapone s manjim
brojem kapi od preporuene doze, postu-
pno poveavajui dozu. Dojenad do jedne
godine ne smije uzimati alkoholnu otopinu
propolisa s medom, a za djecu vrtike dobi
svakako se treba posavjetovati s lijenikom.
uvanje propolisa
Propolis je prilino stabilan, ali preporua
se njegovo pravilno uvanje. Potrebno ga je
drati u hermetiki zatvorenim posudama, na
tamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12
C, daleko od toplinskih izvora. Jednako tako,
ne preporua se mijeanje staroga i novoga
propolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skla-
ditenja propolis e izgubiti vrlo malo ili goto-
vo nita na svojim antibakterijskim svojstvima.
Pela Studeni 2012. I 27
STRUNI PRILOZI
PREVENTIVA -
OSNOVA ZDRAVSTVENOG STANJA
PELINJE ZAJEDNICE
Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja, a provodimo je kako bismo
odrali dobro zdravstveno stanje pela i dobili zdrav, prirodan i nezaga-
en pelinji proizvod.
dr. vet. med. ANTE VIDOVI
Preventiva kao nuna mjera u zatiti pela
Bolesti pela godinama postoje u pelinjoj
zajednici, a u posljednje vrijeme javljaju se
i nove bolesti koje pustoe pelinjake, kako
kod nas tako i u svijetu. Bolesti pela (bak-
terijskog, virusnog i gljivinog podrijetla) u
dananjim se uvjetima sve vie ire i nanose
velike tete pelarstvu. Svjedoci smo pojave
novih bolesti (nozema ceranea, razni virusi:
crni matinjak, deformirana krila, mjeinasto
leglo, kamirski virus i drugi), koje trae po-
duzimanje odgovarajuih preventivnih mjera
za njihovo neutraliziranje.
Sve vea inficiranost teritorija i sve vie
kemijskih sredstava uzrokuju pojavu odree-
nih bolesti, to zahtjeva pronalaenje novih
metoda, sredstava i postupaka u zatiti pela
od trovanja i zaraznih bolesti. Preventiva je
prva mjera koju treba poduzeti da bi pele
preivjele u ovakvim uvjetima. Mjere pre-
ventive trebale bi sprijeiti pojavu i irenje
bolesti. Da se ne bi irila i izazivala gubitke,
svaku zarazu u pelinjaku moramo u zaetku
eliminirati. Gubitci, koji nastaju u pelarstvu,
sigurno e opravdati preventivu kao nunu
mjeru. Ovo je osobito znaajno za terene gdje
je koncentracija pelinjih drutava velika.
28 I Pela Studeni 2012.
Preventiva u pelinjaku osnovnu karakteristiku da stvaraju otporne
Preventiva nije nuna samo u pelinjaku,
ona je bitna i na teritoriju gdje se pelari.
Ovdje emo istaknuti preventivu u pelinjaku
koju trebaju provoditi pelari.
Podsjetimo, preventiva u pelarstvu je grana
veterine, kojoj je zadaa brinuti se o mjerama
za sprjeavanje bolesti pela. Ona prouava
njihove ivotne uvjete i obuhvaa uklanjanje
nepovoljnih, nehigijenskih uvjeta i drugih
uzroka bolesti kao i primjenu zatitnih mjera.
Da bismo zatitili teritorij za pelarenje i
uinili ga zdravim za pele, potrebno je po-
duzeti niz mjera, od kojih dvije ine granicu
u kojoj se sve ostalo kree. Na prvome su
mjestu poticajne mjere svih vrsta, a na dru-
gome drastine mjere sankcija prema onima
koji se ne pridravaju preventive i koji nezna-
njem i nehajem ugroavaju druge. Preventiv-
ne mjere provode se u pelinjim drutvima,
pelinjaku, na teritoriju na kojem se pelari,
pelarskoj opremi i pelarskim objektima,
infrastrukturi
Drutveni karakter preventive
Preventiva ima drutveni karakter i zahti-
jeva angairanje svih subjekata koji se bave
STRUNI PRILOZI
pelarstvom. Teren i radijus kretanja pela
moe se smatrati kao velika konica gdje pe-
le ive i rade. Svjedoci smo kako se na terenu
pelarenja dogaaju mnoge negativnosti,
koje imaju fatalne posljedice za pelarstvo.
Pojavljuju se divljaci bez strunog znanja i
nadzora, pa njihovi pelinjaci postaju izvor
zaraznih bolesti. Zato moramo voditi rauna
o tome terenu onako kako bismo to radili ili
radimo u svome pelinjaku.
Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja,
a provodimo je kako bismo odrali dobro
zdravstveno stanje pela i dobili zdrav, pri-
rodni i nezagaeni pelin proizvod. Preven-
tivu treba provoditi planski i organizirano i
ona treba biti jedna od osnovnih djelatnosti
pelara, veterinara i pelarskih udruenja. Sve
bolesti odraslih pela, pelinjeg legla imaju
uzronike bolesti koje ire put pele na sae i
sve povrine gdje pele ive, koji su sposobni
u vremenu od nekoliko mjeseci pa do vie
godina izazvati zarazu.
Ovo znai da u konici imamo bombu, a
da ne znamo kada e se aktivirati. Tu bom-
bu moemo eliminirati sezonskim radovima
u pelinjaku. U ovome prikazu nije nam cilj
analizirati pelinje bolesti, niti nain lijeenja
oboljelih pelinjih zajednica, ve preventivu
koju poduzimamo kako bismo sprijeili po-
javu pelinjih bolesti i njihovo uoavanje u
konici, a kako bismo uspjeno mogli otklo-
niti posljedice koje bi te bolesti izazvale.
Metode preventive u sezonskim (jese-
njim i proljetnim) radovima u pelinjaku
Pelari na prostoru Bosne i Hercegovine
trebaju razvijati metode preventive koje bi se
trebale primjenjivati u pelinjaku kroz jesenje
i proljetne sezonske radove. Jesenji i proljetni Sezonski radovi su radovi koji se sastoje
radovi usmjereni su na eliminiranje uzro- od mehanikih, termikih i kemijskih postu-
nika bolesti koji se nalaze na pelinjaku, u paka.
konicama i na pelarskoj opremi. Preventiva Za mehanike radove, materijal i oprema
je danas nuna i svim se pelarima preporua su: partla, elina etka (runa ili na buili-
da je provode u svojim pelinjacima. ci), ribaa etka, motika i lopata.
Pela Studeni 2012. I 29
STRUNI PRILOZI
Za termike radove, materijal i oprema
su: parni topionik saa zajedno s ramovima,
a ujedno i kazan za iskuhavanje ramova, le-
tlampa ili brener, kazan (lonac) za iskuhava-
nje pelarske opreme (odijela, sve od tkanine,
drveta i metala).
Za kemijske radove, materijal i oprema su:
plastino bure ili posuda s 5-postotnim vode-
nim rastvorom ive sode (100 l vode + 5 kg ive
sode), te zatitna oprema (gumene rukavice,
naoale, maska za zatitu udisanja pare ive
sode), dva plastina bureta s istom vodom za
ispiranje (prvo grubo, fino zavrno ispiranje).
Pelari na prostoru Bosne i
Hercegovine trebaju razvijati
metode preventive koje bi se
trebale primjenjivati u peli-
njaku kroz jesenje i proljetne
sezonske radove.
Preventivni radovi koji obuhvaaju uree-
nje zemljita:
a) oistiti mrtve pele ispred konica; to
je dobro uraditi u proljee kad su voke pro-
cvjetale, a voari izvrili trovanje pela prska-
njem svojih vonjaka u cvijetu, kad su zimske
pele zamijenjena ljetnima;
b) prekopati zemljite ispred konica i dezin-
ficirati klornim vapnom (kreom), oko 10 l/m;
c) oistiti posude za pojenje pela (ovo u ti-
jeku sezone treba raditi svakih 10 do 15 dana);
d) ukloniti s pelinjaka nedezinficiranu opre-
mu i prazne konice koje nisu dezinficirane.
Rad na konicama
Mehaniki radovi: partlom i elinom
etkom oistiti sae i propolis sa svih po-
vrina u konici (kocke, podnjae, zbjegovi,
poklopne daske, matina reetka). Za okvire
preporuamo dezinfekciju, ako je mogue
u parnom topioniku zajedno s topljenjem
30 I Pela Studeni 2012.
saa, ili prokuhavanjem u prokljualoj vodi ili
vodenom rastvoru s 5 posto ive sode. Dobro
uraeni mehaniki radovi ine dobru osnovu za
daljnju obradbu termikim i kemijskim putem.
Termike radove izvodimo na svim drve-
nim dijelovima konice, to podrazumijeva
opaljivanje svih unutranjih povrina konice,
jer, iako smo mehanikim radovima skinuli
sve dijelove voska i propolisa i druge nei-
stoe, sigurno je da ovim nismo skinuli sve
uzronike zaraznih bolesti, pa su i termiki
postupci vani, a njih izvodimo s pomou
letlampe ili brenera.
Kemijske radove izvodimo na dijelovima
konice i pelarske opreme gdje to nije mo-
gue uraditi termiki. To su svi dijelovi od
plastike, metalna i gumena oprema (iane
podnice, plastine ili metalne matine re-
etke, plastine folije, gumene rukavice, sve
ostalo to ne trpi termiku obradbu). Ovo
radimo s 5-postotnim rastvorom ive sode,
ribaom etkom i krpom, s dvostrukim ispi-
ranjem u istoj vodi.
Dezinfekcija upotrebljivog saa
Dijelove koje dezinficiramo potrebno je
odreeno vrijeme drati u vodenom rastvoru
kako bi se vosak i propolis odstranili. Osim
pribora i opreme, u borbi protiv uzronika bo-
lesti treba dezinficirati i upotrebljivo sae. Ovo
se moe uraditi u jesenjim i proljetnim rado-
vima kada je temperatura via od 20 C, radi
boljeg isparavanja dezinfekcijskih sredstava.
Ovo izvodimo tako da sve okvire sa saem, koji
nisu potrebni u konici, prilikom uzimljavanja
odstranimo i dezinficiramo. To radimo tako da
ramove s nastavcima i saem sloimo jedne na
druge, na gornji nastavak stavimo prazan, a na
povrinu okvira stavimo dezinfekcijsko sred-
stvo. Najjeftinije je staviti 80-postotnu octenu
kiselinu i to 2 ml kiselina na 1 dm3 prostora.
Spore uzronici bit e uniteni za 5 dana.
Okonanjem ovih poslova zavravaju se
sezonski radovi. Kvalitetno obavljeni sezon-
ski radovi ovom preventivom djeluju na 80
posto imbenika koji utjeu na zdravlje pela,
ostalih 20 posto su vanjski imbenici na koje
ne moemo djelovati (pojave u prirodi i dru-
go). Utroeni materijal, sredstva i vrijeme za
provoenje radova zanemarivi su u odnosu
STRUNI PRILOZI
na ono to se dobiva. Pri dobroj organizaciji,
utroeno radno vrijeme nije veliko, obuka
osoblja za izvoenje radova je jednostavna,
najvei dio pelara ove poslove moe uraditi
s lanovima svoje obitelji ili samostalno. Pre-
poruujemo im neka navedene radove uvedu
u svoj sustav pelarenja i neka rade na razvi-
janju i usavravanju navedenih postupaka.
Drutvene mjere za veu uinkovitost
preventive
Osim ovih mjera to ih provode pelari
u preventivi, potrebne su i drutvene mjere
kako bi ona bila efikasnija.
Prvo, treba uvesti izdavanje dozvola za
formiranje pelinjaka.
Drugo, za provoenje mjera preventive,
treba organizirati grupe za kontrolu i pomo
pelarima na terenu.
Tree, potrebna su struna savjetovanja za
pelare, a u svezi s preventivom, zatitom i
lijeenjem.
etvrto, odravati klasina predavanja, s
tim da sadanja koja su bila informativnog
karaktera treba zamijeniti odreenim pro-
gramom i planskim predavanjem, uz obvezu
prisutnosti i provjeru znanja.
Peto, organizirati seminare za veterinarske
inspektore na terenu o temi: preventiva, za-
tita, lijeenje pelinjih zajednica i pruanje
potrebne strune pomoi pelarima.
Na kraju, treba znati kako se u razvijenim
zemljama ne nadoknauju samo tete za
zarazne bolesti, ve se daju nagrade onima
koji pravodobno otkriju i prijave bolesti te
poduzmu preventivne radnje u svome peli-
njaku. Prema onima koji bolesti skrivaju ili ih
kasno otkriju, poduzimaju se drastine mjere
kanjavanja, to bismo i mi u Bosni i Her-
cegovini trebali uvesti u praksu. Sve ovo to
smo u ovome tekstu iznijeli nekomu moe
izgledati preuranjeno, ali je sigurno nuno
ukoliko se elimo i hoemo ozbiljno baviti
pelarstvom, a ne nekom usputnom, manje
vanom djelatnou.
Pela Studeni 2012. I 31
STRUNI PRILOZI
PRIPREMA PELINJIH
ZAJEDNICA ZA ZIMOVANJE
Samo jake i zdrave zajednice, zajednice s
doc. dr. sc. JOZO BAGARI
dostatnom koliinom meda, preive zimu.
Duina i poetak pripreme zimovanja
Zbog niza razloga zimovanje pela smatra
se jednim od najvanijih tehnolokih po-
stupaka za uspjeno pelarenje. Ovisno od
godine do godine, od sezone do sezone, pele
zimuju u prosjeku 3 do 5 mjeseci. Dakle,
treinu godine ili ak pola godine pelinje
zajednice provode u inaktivnom stanju, tj.
zimuju. Naravno, to umnogome ovisi od toga
zimuju li u primorju, na otocima ili u konti-
nentalnom dijelu, to znai da pele zimuju
na prostorima od blage mediteranske do o-
tre kontinentalne klime.
Stoga je jako bitno pelinje zajednice kva-
litetno pripremiti za zimu, posebno vodei
rauna o navedenim klimatskim uvjetima.
Osnovno je da zajednice moraju imati do-
voljno hrane i biti zatiene od zaraznih i
nametnikih bolesti. Pripreme za zimovanje
treba zapoeti ve od poetka kolovoza, koji
se smatra i poetkom pelinje godine.
Obino to dolazi nakon vrcanja, koje se u
Hercegovini tradicionalno obavlja oko Ilin-
dana, odnosno u vremenu oko 20. srpnja do
poetka kolovoza. U tom vremenu bitno je
napraviti procjenu stanja pelinjih zajednica
u pogledu brojnosti, snage zajednice, invadi-
ranosti zaraznim i nametnikim bolestima i
koliinom hrane potrebne za zimovanje. Na-
ravno, u tom vremenu iskusni pelari mogu
napraviti i kvalitetnu procjenu stanja mogue
pae, ponajprije vrijeska, a znajui da pele
STRUNI PRILOZI
zimi kao hranu koriste iskljuivo med, na
temelju toga zajednicu opskrbiti dovoljnom
koliinom meda.
ienje pelinje zajednice od bolesti i
ostalih opasnosti
Cijenei sve navedene imbenike i okol-
nosti, osnovno je zajednicu oistiti od bole-
sti, ponajprije od varooze. No prije samoga
tretiranja dobro je napraviti procjenu inva-
diranosti pojedinano svake zajednice na
varoozu. Postoji vie prirunih metoda, ali o
tome emo drugom prigodom. Ova procjena
je bitna kako bi se na temelju njezinih rezul-
tata mogla preciznije odrediti doza i koliina
odabranog preparata za tretman. Takoer,
kako je rije o vremenu kada glodavci trae
zimovalite, potrebno je i o tome povesti
rauna i postaviti prikladne zaprjeke na letu
konica eljeve.
Sredinom studenog pa do
njegova kraja potrebno je
jo jednom pregledati sta-
nje zajednica, stanje zaliha
meda, napraviti dijagnosti-
ku na varoozu i na temelju
invadiranosti donijeti odlu-
ku o tretmanu.
Nakon tretmana, a obino je to kraj kolovo-
za i poetak rujna, cijenei stanje mogue pae
vrijeska, potrebno je pristupiti dohrani i osi-
guranju dovoljne koliine hrane za zimu. Ve
u tom vremenu potrebno je dodavati eerni
sirup. U poetku se sirup dodaje u koncentra-
ciji 1 : 1, potom 2 : 1, a na kraju 3 : 1. Dobro
je voditi rauna o tome da medljika i med
od vrijeska nisu najbolji odabir za zimovanje
pela. Za uspjeno zimovanje srednje jakoj
zajednici potrebno je osigurati minimalno 15
kg kvalitetnog, zrelog zatvorenog meda.
Pela Studeni 2012. I 33
STRUNI PRILOZI
Odabir lokacije za zimovanje i ponaanje
pela tijekom zime
Jako je bitno odrediti lokaciju i pelinje
zajednice postaviti na mjesto na kojem e
zimovati. Kod odabira lokacije vano je
voditi rauna da se lokacija nalazi dalje od
prometnica, na mjestu koje je zaklonjeno od
vjetra, na prisojnoj strani, i na mjestu koje e
tijekom zimovanja osigurati mir pelinjim
zajednicama.
Ovisno o klimatskim prilikama, pelinje
zajednice od listopada do veljae ostaju u
stanju mirovanja, no pele u biti nikada ne
miruju i ne spavaju zimski san. Pele zimuju
skupljene u klupko, grijui se meusobno.
Obino su skupljene u klupko oko matice,
u sredini konice, a tijekom zime klupko se
lagano premjeta za hranom. Temperatura u
sredini klupka je od 18 do 24 C, a na kra-
jevima klupka moe biti i nia, uglavnom ne
manja od 14 C i najmanja do 12 C. Pele
se lagano mijenjaju na pozicijama u klupku,
pa one s vanjskoga ruba klupka, koje nakon
odreenog vremena bivaju pothlaene, ulaze
u sredinu, a utopljene iz sredine klupka laga-
no prelaze u vanjski dio klupka.
Zimi, kada je vanjska temperatura via od
12 C, pele izlaze na proisne letove tijekom
kojih se oslobode sadraja iz rektuma. Kada
su vanjske temperature niske a u klupku je
temperatura od 14 do 18 C ili 20 do 22 C,
razlika temperature u konici od isparavanja
vode iz klupka koja se obino nakuplja u ne-
dovoljno provjetrenim konicama.
Zbog toga je kod uzimljavanja vano voditi
rauna o provjetravanju konice, o izboru zi-
movanju na jednome ili dva nastavka i o vrsti
meda za zimovanje. Pele e same propolisom
zalijepiti sve unutarnje otvore i poklopac, ali
ne hermetiki, ve e ostaviti potrebne otvore
za normalnu izmjenu zraka, odnosno za ven-
tiliranje konice. U biti one same sebi najbolje
reguliraju mikroklimatske uvjete u konici.
Bitno je napomenuti da suha hladnoa nije
opasnost; opasnost je vlana hladnoa, koja
34 I Pela Studeni 2012.
obino nastaje kondenzacijom od vee koli-
ine nezrela, nepoklopljena meda ili veom
koliinom eernog sirupa, koji su higroskopni
i povlae vlagu pa se mogu pokvariti.
Radovi na uzimljavanju u studenom
Sredinom studenog pa do njegova kraja
potrebno je jo jednom pregledati stanje
zajednica, stanje zaliha meda, napraviti dija-
gnostiku na varoozu i na temelju invadirano-
sti donijeti odluku o tretmanu. Kako u tom
vremenu nema legla, preporuka je da se to
obavi oksalnom kiselinom, to u kombinaciji
s dimljenjem daje vrlo dobre rezultate. Uz
uvjet da su sanduci-konice u dobru stanju,
da nema velikih deformacija, da nema drugih
otvora i da su pelinje zajednice smjetene u
odgovarajue prostore, bilo na jednom ili dva
nastavaka, dakle da je zajednicama osiguran
mir. Dodatno utopljivanje nije preporueno i
treba ga izbjegavati.
Ovako pripremljene zajednice potrebno je
ostaviti u miru sve do sredine ili kraja sije-
nja, kada treba obaviti prve preglede stanja
pelinjih zajednica, stanja zaliha meda i, po
potrebi, za jednoga od toplijih dana vanjska
temperatura mora bit od 14 do 18 C, od-
nosno najmanje 12 C vrlo kratko otvoriti
konice i dodati pogae za prihranu. Tom se
prigodom oisti ili zamijeni podnica. Stanje
na podnici jasno ukazuje kako je zajednica
prezimila i ima li anse da preivi proljee, jer
pelinje zajednice obino umiru u proljee.
Procjena eventualnih zimskih gubitaka
Ovisno o klimatskim prilikama, koje su
razliite od godine do godine i od lokaliteta
do lokaliteta, poetkom veljae potrebno
je detaljnije pregledati pelinje zajednice i
utvrditi rezultate prezimljavanja. Ve tada je
mogue napraviti prve procjene o zimskim
gubitcima.
Sam od sebe namee se zakljuak da zimu
preive samo jake i zdrave zajednice, odno-
sno zajednice s dostatnom koliinom meda.
STRUNI PRILOZI
UZIMLJENJE PELINJE
ZAJEDNICE I ZAMJENA SAA
Pravilno uzimljenje pelinje zajednice prvi je korak u novu pelarsku se-
zonu, zamjena saa bitna je za ouvanje zdravlja zajednice, a objedinja-
vanje ta dva zahvata pelaru tedi vrijeme i novac.
mr. sc. NENAD STRIAK, pelar iz Zagreba
Zamjena-obnova saa da sae bude prestaro. Zapravo, danas dobra
Zamjena saa, odnosno obnova saa izvodi pelarska praksa trai potpunu zamjenu saa
se tijekom cijele pelarske sezone. Iskusan kroz tri godine, odnosno kroz aktivnu upora-
pelar osjeti stari okvir ve pod rukom jer je bu u tri pelarske sezone.
teak kao da je napola pun meda, a uz to je
tamne boje. Kad god je mogue, pri otvara- Poetak uzimljenja pelinjih zajednica
nju konice odstranjujemo okvire sa starim, Velika veina pelara zapoinje uzimljenje
nepravilno izgraenim ili trutovskim saem i pelinjih zajednica odmah po okonanju
zamjenjujemo ih okvirima s novoizgraenim zadnje pae. Matine reetke odstranjuju se
saem ili satnom osnovom. Kad to nije mo- iz konica, to zahtijeva potpuno otvaranje
gue jer je, primjerice, okvir djelomice popu-
njen medom, peludom ili leglom, tada takav
okvir pomiemo u jednu stranu konice kako
bismo ga prvom prilikom zamijenili. Obnova
saa nuna je iz biolokih i sanitarnih razlo-
ga. To je najbolja mjera za uklanjanje uzro-
nika bolesti pela, a doprinosi kvaliteti meda
i pela te poveava proizvodnju voska.
Istodobnost zamjene saa i uzimljenja
pelinje zajednice
Trenutak zamjene okvira je i uzimljenje
pelinje zajednice. Nije nebitno na kakvu
sau zimuju pele! Mlado, tek izgraeno sae
ili sae u kojem se izlegla tek jedna generacije
pela, pele nerado prihvaaju za formiranje
zimskoga klupka. Ako mogu, izabiru starije
sae u kojem se izleglo nekoliko generacija
pela. Naime, sae u kojem se izleglo neko-
liko generacija pela toplinski je stabilnije.
Pelarev je zadatak, meutim, ne dopustiti
STRUNI PRILOZI
konice, pa tom prilikom obavljamo sljedee
radove: provjeravamo brojanu snagu zajed-
nice, koliinu te raspored meda i legla, dono-
simo odluku o uzimljenju u jednom ili dva
nastavka, prema potrebi rotiramo nastavke i
zamjenjujemo staro sae.
Ve godinama osim kada doekam sezo-
nu s nedovoljnim brojem okvira, a i to se do-
gaa! pri uzimljenju vadim iz konice etiri
okvira sa starim saem te umjesto njih doda-
jem etiri okvira sa satnom osnovom. Okviri
sa satnom osnovom dolaze na poziciju prvo-
ga i desetog okvira, dakle do bone stranice
nastavka. Tako se u konici koja zimuje u
dva nastavka nalaze etiri okvira sa satnom
osnovom i 16 okvira s izgraenim saem. Na
osam okvira u prvom nastavku i osam okvira
u drugom nastavku pele usmjeravamo na
kvalitetnije pozicioniranje zimskoga klupka i
meda, vie u visinu, a manje u irinu.
Slabije zajednice valja uzimiti u jednom
nastavku, meutim i tada moemo ostaviti je-
dan ili dva okvira sa satnom osnovom. Ovisno
o panim prilikama i nainu pelarenja, neki
pelari nastoje uzimiti to vei broj pelinjih
zajednica u jednom nastavku, ak forsiraju
razmjetaj pela u jednom nastavku, ali to valja
uiniti prije prihranjivanja. Tako je taj nasta-
vak zbijen hranom i pelama. Drugi nastavak
vraaju poslije podmetanjem, kada su zajed-
nice prihranjene i kada vie nema paa koje bi
mogle potisnuti maticu u prvi nastavak (to
bi bilo pogubno). I u tom se sluaju okviri sa
satnom osnovom mogu smjestiti na bone po-
loaje podmetnutog nastavka gdje e doekati
proljetne radove. Pritom podmetnuti nastavak
s praznim saem preuzima donji dio pelinjega
klupka, klupka koje je u kontaktu s hranom u
drugom nastavku (poput visoke podnice).
Satne osnove
U proljee je satna osnova ve u konici
i na je zadatak pribliiti okvir sa satnom
osnovom do legla, a okvir koji je bio do legla,
najee ve djelomice popunjen medom i
36 I Pela Studeni 2012.
STRUNI PRILOZI
UINKOVITOST PRIMJENE
peludom, pomiemo sa strane. Davanje pro-
stora mladim pelama za izluivanje voska
prva je mjera u suzbijanju buenja rojevnog
NOZEVITA U LIJEENJU
nagona. Ponekad nas hirovito proljetno vrije-
me ili druge obveze sprijee u pravodobnom
dodavanju satne osnove, no ako je osnova
NOZEMOZE
ve u konici pele e je izgraditi i bez nae
intervencije, dodue neto kasnije.
Za takav zahvat potrebno je imati dovolj-
no i kvalitetno uienih okvira sa satnom
osnovom. Satne osnove proizvode se na dva
naina: lijevanjem i valjanjem. Toplo lijevane
satne osnove pod pritiskom vrlo su krhke, Nozemoza kao znaajna, nametnika bolest pela, njihov tihi ubojica.
osobito kod niih temperatura, ali su zato Pripravak Nozevit kao partner u suzbijanju nozemoze.
uiene vrlo stabilnih dimenzija, osobito ljeti
pri visokim temperaturama. Valjane satne doc. dr. sc. IVANA TLAK GAJGER, dr. med. vet.
osnove su robusnije, no manje stabilne, to
zahtijeva stabilizaciju duim skladitenjem
Zavod za biologiju i patologiju riba i pela
prije uporabe kako bi poslije to manje radi- Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
le. Satne osnove uiuju se odmah po napi-
Ekoloko i ekonomsko znaenje medon- smanjenim prinosom meda i ostalih pelinjih
njanju ice, pri temperaturi vioj od 20 0C.
osne pele proizvoda, a u poljoprivredi loijim i smanje-
Ponekad se dogaa da u nekim konicama
Medonosna pela (Apis mellifera) eko- nim prinosima.
tijekom zime, obino gdje je slabije pro-
loki je i ekonomski znaajan kukac. Uinak nozemoze na pele manifestira se
zraivanje, satne osnove djelomice prekrije
Posljednjih godina postala je predmet na nain da preuranjeno postanu skupljaice,
plijesan, meutim i te osnove pele prihvate
mnogih istraivanja na polju biomedicine a zbog patolokih promjena na epitelnim
i izgrade, ako ne odmah onda u prvoj jaoj
i poljoprivrede. Kao pokusni model slui u stanicama srednjeg crijeva i poremeaja u
pai. Tek neznatan broj osnova se iskrivi toliko
istraivanjima imuniteta, toksikologije, aler- procesima probave i metabolizma dolazi
da ih moramo zamijeniti. Pritom osnova ne
gijskih bolesti i rezistencije na antibiotike. do neishranjenosti, te posljedino preranog
ide u pretapanje, nego se oslobaa istim po-
Povrh toga, pele ine izuzetno vaan dio ugibanja. Uglavnom, nozemoza je znaajna
stupkom kao to je uiena. Okvir se okrene
prirodnih ekosustava predstavljajui jedan bolest pela koju pelari esto previaju.
na suprotnu stranu od one kojom je satna
od glavnih imbenika hranidbenog lanca. Bolesne pele obino ugibaju izvan konice
osnova tonula u icu pri uiavanju. Zatim se
Unaprjeuju poljoprivrednu proizvodnju zbog iznemoglosti, a zbog nedostatka vidlji-
prikljui na transformator za uiavanje osno-
opraivanjem biljaka, a posljedino pozi- vih znakova bolest je teko zamjetljiva. Iz tih
ve, pa protokom elektrine struje dolazi do
tivno utjeu na razvoj i odrivost biorazno- razloga naziva je se tihi ubojica.
topljenje voska oko ice i satna osnova zbog
likosti. Smatra se da ekonomska vrijednost
vlastite teine pada na stol. Poslije se osnova
opraivanja pelama nekoliko puta premauje Problem u lijeenju nozemoze
izravna na ravnoj podlozi i ponovno uii.
vrijednost pelinjih proizvoda, to medo- Problem u lijeenju nozemoze predstavlja
Okvir sa satnom osnovom umetnut u
nosnu pelu ini gospodarski najvanijim injenica da valjani normativni akti u Eu-
konicu pri uzimljenju oslobaa nas manipu-
opraivaem. ropskoj zajednici (EZ) i Republici Hrvatskoj
lacije s vikom okvira do koje dolazi pri pro-
Meu bolestima odraslih pela istie se (RH) ne doputaju uporabu antibiotika za
ljetnom umetanju okvira. Pritom je rad bri,
nozemoza. To je nametnika bolest koju uz- lijeenje pelinjih bolesti (EU 3/01/081). Ra-
konica je otvorena krae vrijeme, te imamo
rokuju mikrosporidije Nosema apis i Nosema zlog tomu su mogue pojave rezistencije na
manje posla oko uvanja vika privremeno
ceranae. Bolest je rairena posvuda u svijetu, viekratno rabljene kemoterapeutike, recidive
odstranjenih okvira do trenutka proirenja
a pelarstvu kao i gospodarstvu nanosi zna- bolesti, utvrivanje tetnih tvari (rezidua) an-
konice dodavanjem novoga nastavka.
ajne ekonomske gubitke. Oni se oituju tibiotika ili njihovih sekundarnih metabolita
Pela Studeni 2012. I 37
STRUNI PRILOZI
u pelinjim proizvodima i prikrivanje bolesti.
Stoga postoji velika potreba za uporabom
prirodnih fitofarmakolokih pripravaka u
tretiranju nozemoze.
to je nozemoza, a to Nozevit? prihranom u hranilicama, nije
Nozevit je prirodni pripravak proizveden
u obliku vodene otopine biljnih polifenola,
a u EZ odobren je i registriran kao part-
ner u suzbijanju nozemoze, te je dosad
na pelinjacima djelomice testiran utjecaj
primjene navedenog fitofarmakolokog pri-
pravka na broj spora N. ceranae u srednjem
crijevu medonosnih pela tretiranih na etiri
razliita naina.
Nozemoza je nametnika bolest odraslih
pela uzrokovana mikrosporidijama Nosema
sp. Donedavno, nozemozu europske medo-
nosne pele pripisivalo se samo invaziji N.
apis, a nozemozu azijske medonosne pele
(Apis cerana) N. ceranae. Na temelju brojnih
epizootiolokih istraivanja KLEE i suradni-
ci (2007.) utvrdili su da N. ceranae parazitira
i u europskoj medonosnoj peli, te poveava
svoju rasprostranjenost na novim zemljopi-
snim podrujima. Bolest je danas proirena
po cijelome svijetu.
Nedavno objavljeni rezultati istraivanja
pokazali su da N. ceranae invadira junoame-
riku populaciju bumbara. Spore N. ceranae
ovalnog su oblika, te su za priblino jedan
mikrometar manje od spora N. apis. Invazije
N. ceranae prisutne su tijekom cijele godi-
ne, a invazije N. apis javljaju se sezonski, tj.
najjae su u rano proljee i zimu. Invazija s
N. ceranae moe se javiti tijekom cijele godi-
ne, tijek bolesti je kronian i asimptomatski,
te se uzronik smatra jako patogenim za
invadiranu pelinju zajednicu. Uzronici
primarno parazitiraju u epitelnim stanicama
srednjeg crijeva pele, to posljedino dovodi
do njihova propadanja, te stvaranja novih
dugoivuih spora kojima se bolest prenosi.
Istraivanjem CHENA i surad-
nika (2009.) u kojem je rabljena metoda
38 I Pela Studeni 2012.
U pokusnim pelinjim zajedni-
cama, u kojima je Nozevit prim-
jenjivan u eernom sirupu
dolo do potpunog izlijeenja,
meutim utvreno je znaajno
smanjenje broja spora N. cera-
nae s obzirom na poetno
uzorkovanje prije tretiranja
viestruke lanane reakcije polimerazom,
eng. polymerase chain reaction, utvreno je
da N. ceranae ima iri tkivni tropizam u me-
donosnoj peli kao domainu. Naime, N.
ceranae invadira i druge organe i tkiva osim
epitelnih stanica srednjeg crijeva, a to su
masno-bjelanevinasto tijelo, lijezdano tkivo
i Malpighijeve cjevice.
imbenici koji pridonose irenju bolesti
imbenici koji pridonose irenju bolesti
su nagle promjene temperature, greke u ru-
kovanju pelinjim zajednicama, grabe, slaba
paa, uestalo premjetanje pelinjih zajed-
nica ili otvaranje konica. Invazija navedenim
nametnikom zapoinje unoenjem spora u
probavni sustav pele oneienom vodom
ili hranom. Nakon ingestije, spore prokliju u
lumenu crijeva kao mjestu primarne infek-
cije, ulaze u epitelne stanice gdje se umnoe,
a zatim invadiraju i druga navedena tkiva
domaina. Prilikom invazije epitelnih stanica
srednjeg crijeva pele dolazi do povienja
osmotskog tlaka zbog nagomilavanja velikog
broja novostvorenih spora i stjenke stanica
pucaju. Posljedino dio dugoivuih spora biva
izbaen fecesom, a dio tzv. kratkoivuih spora metinama. Na nozemozu se moe posumnjati
invadira susjedne dotad zdrave stanice.
Propadanjem sve veeg broja invadiranih
stanica poremeena je probavna funkcija, pa
hrana samo prolazi kroz oteeno crijevo.
Pele su stalno gladne i uzimaju vee koliine
hrane to vodi ka nakupljanju velikih koliina
slatkastog izmeta oneienog sporama u
stranjem crijevu pele. U zimskim mjesec-
ima kada je pelama onemoguen proisni
izlet, kod invazija N. apis dolazi do baleganja
po okvirima u konici. Sladak izmet privlai
druge pele koje ga liu i tako se invadiraju
sporama uzronika.
Nozemoza ima negativan uinak na razvoj
masno-bjelanevinastog tijela, te na razinu
bjelanevina i masnih kiselina u hemolimfi.
Zbog toga pele ne mogu u potpunosti razvi-
ti mlijenu lijezdu, hranidba legla i pelinje
matice je slabija, pa je i razvoj itave pelinje
zajednice usporen i otean.
Teko uoavanje bolesti
Bolest se, zbog asimptomatskog tijeka,
teko uoava. Pojedine pele imaju povean
zadak, a ako ga se otvori moe se vid-
jeti proireno srednje crijevo tanke stjenke,
mlijeno-bijele boje, ispunjeno svijetlim iz-
kod veeg broja uginulih pela na podnici
tijekom zime, pri nalazu izmeta na okvirima,
slabljenju pelinje zajednice i pri uginuu ma-
tice. Najkritinije razdoblje za preivljavanje
STRUNI PRILOZI
zajednice je zimi jer ukoliko ugine matica,
a razvoj nove matice je onemoguen, takva
pelinja zajednica propada.
Preventivne mjere u borbi protiv noze-
moze
Kao i kod svih drugih bolesti, preven-
tivne mjere su osnova u borbi protiv noze-
moze. One ukljuuju dranje jakih i zdravih
pelinjih zajednica koje se svojim imunosnim
sustavom esto same izbore protiv brojnih
uzronika bolesti. Poeljno je pravilno uzim-
ljavanje na lakoprobavljivim vrstama meda, a
postie ga se na nain da pele prihranjujemo
u ranu jesen dok matica jo nese jajaca. U
svakom sluaju valja iz konice ukloniti sav
med medljikovac. Tijekom zimovanja mora se
sprijeiti svako uznemirivanje pela. Pravilna i
pravodobna prihrana pelinje zajednice stvara
dovoljne zalihe za zimovanje, a maticu potie
na produeno zalijeganje jajaaca.
U rano proljee zajednicu se mora suziti
na onoliki broj okvira koje pele dobro za-
posjedaju. Prevelik broj praznih okvira pele
slabije griju i tee odravaju temperaturu u
konici. Temperatura legla u rano proljee
jedan je od bitnih imbenika za preventivno
suzbijanje nozemoze kod pela, kao i za po-
Pela Studeni 2012. I 39
STRUNI PRILOZI
javu raznih sekundarnih bolesti. Sprjeavanje
irenja bolesti meu pelinjim zajednicama
postie se ureenjem higijenskih pojilita, a
zalijetanje pela u tue konice sprjeava se
bojenjem prednje stijenke konice.
Postupak prevjeavanja okvira s leglom
prije selidbe na pau
Kada se laboratorijskom pretragom utvrdi
prisutnost spora uzronika nozemoze u pe-
linjim zajednicama, nuno je izvriti prevje-
avanje okvira s leglom prije selidbe na pau.
Postupak se moe obaviti u svakoj konici
kod koje postoji mogunost pregraivanja
matinom reetkom. Prije nego se pristupi
postupku, valja pripremiti novu ili raskuenu
konicu i okvire sa saem iz provjereno
zdravih zajednica ili prethodno raskuenih.
Kad je sve spremno, pristupa se prevjeavanju
okvira. Na mjesto stare konice stavlja se
nova ili raskuena, u ije se plodite stavlja
raskueno ili isto izgraeno sae. Okvire
s leglom stavljamo u medite nove konice.
Maticu treba pronai i pustiti je u plodite
na raskueno sae. Pele iz nozemozne
konice istresu se pred novu konicu i puste
da same uu u nju. Na taj se nain u novoj
konici dobiju dva dijela odijeljena matinom
reetkom. U plodinom je odijeljena matica
na praznom istom sau, a u medinom su
okviri saa sa starim leglom, na kojima su jo
spore uzronika bolesti. Nova konica ostaje
tako 21 dan, dok iz starog saa ne izau sve
mlade pele. Nakon tog razdoblja staro sae
se vadi, a pele istresu pred konicu. Okviri
saa iz stare konice u kojima se nalazi samo
med, izvrcaju se, nakon ega se raskue,
obino skupa s onima iz kojih su izale sve
mlade pele.
Sae se moe dezinficirati parama
80-postotne octene kiseline, te tako sauvati
i dalje upotrebljavati. Prije raskube se izvrca
sav med, a potom se rastaljenim voskom
pozorno premau sve vidljive ice izmeu
saa i okvira. To je nuno jer octena kiselina
40 I Pela Studeni 2012.
nagriza metal, pa bi nezatiene ice popu-
cale pri najmanjem optereenju ili prvom
vrcanju. Sae se moe raskuiti u praznoj
konici, nastavcima, drvenom sanduku ili
manjoj prostoriji koja se moe dobro zatvor-
iti. Valja pripaziti da ni ovdje nema nikakvih
metalnih dijelova koje bi kiselina otetila.
Volumen prostora u kojem se raskuuje sae
izrauna se u litrama (duina x irina x visina
u dm). Sae se polae tako da slobodno visi
kao u konicama, tj. s malim razmacima. Na
satonoe gornjih okvira postave se iroke
plastine, emajlirane ili staklene posude u
koje se ulije na svaku litru prostora po 2
mL 80-postotne octene kiseline. Octena se
kiselina polako isparava. Njezine pare su tee
od zraka te oplakuju sae, ulaze u stanice i
unitavaju spore uzronika nozemoze. Pros-
tor u kojem se obavlja raskuivanje treba biti
dobro zatvoren tjedan dana, nakon ega se
sae vadi i prozrai dok se ne izgubi miris oc-
tene kiseline. Raskueno sae se moe dodati
u konicu ili pohraniti zatieno od voskovih
moljaca do daljnje uporabe.
Pelinjoj zajednici se tijekom prevjea-
vanja moe dati dezinficijens na bazi joda,
najee se sastoji od joda i kalij jodida, i/
ili puno uinkovitije Nozevit prema upu-
tama proizvoaa, a za daljnju preventivu.
Konice i pribor treba mehaniki oistiti, a
zatim pozorno opaliti. Pretapanjem saa u
vosak, uzronika se sigurno uniti. U sluaju
infekcije N. ceranae vosak je mogue izloiti
temperaturama smrzavanja.
Primjena fitofarmakolokog preparata
Nozevit
Za lijeenje nozemoze u svijetu rabio se
fumagilin. No, on nije registriran veterinar-
sko-medicinski proizvod, niti je odobren za
uporabu u veterinarskoj medicini. Valjana
zakonska regulativa u EZ i RH ne doputa
uporabu fumagilina i antibiotika za tretiranje
pelinjih zajednica. Za fitofarmakoloki pre-
parat Nozevit tijekom preliminarnih istra-
ivanja utvreno je da uinkovito djeluje na
smanjenje broja spora uzronika nakon treti-
ranja oboljelih pelinjih zajednica, te sprjea-
va pojavu proljeva u bolesnih pela, pri emu
se smanjuje irenje bolesti unutar zajednice
(TLAK GAJGER i sur.; 2009a.; 2009b.;
2011a., 2011b.). Nozevit je prirodni pripra-
vak proizveden kao vodena otopina biljnih
polifenola, registriran i odobren za uporabu
na podruju EZ kao dodatak prehrani pela,
a na deklaraciji imenovan kao partner u suz-
bijanju nozemoze.
Alternativna mogunost lijeenja no-
zemoze uporabom biljnih proizvoda mora
se jo dodatno istraivati, no preliminarni
rezultati uporabe Nozevita pokazali su viso-
ku uinkovitost preparata kao preventivne i
kurativne mjere u suzbijanju bolesti. Tako-
er, dosad nije bilo izvjetaja o toksinosti
ili utvrivanju opasnih rezidua toga
fitofarmakolokog pripravka u medu ili dru-
gim pelinjim proizvodima.
Rezultati tretiranja Nozevitom
U pokusnim pelinjim zajednicama, u
kojima je Nozevit primjenjivan u eernom
sirupu prihranom u hranilicama, nije dolo
do potpunog izlijeenja, meutim utvreno
STRUNI PRILOZI
je znaajno smanjenje broja spora N. cera-
nae s obzirom na poetno uzorkovanje prije
tretiranja (10. dan 83,02 %, 20. dan 39,18 %,
30. dan 88,5 % i 40. dan 87,0 %). Navedeni
rezultati vrlo su slini rezultatima prelimi-
narnih istraivanja o uinkovitosti Nozevita
u komercijalnim pelinjacima, a u svrhu
lijeenja nozemoze. Takoer, primijeeno je
da su pele hranjene eernim sirupom s do-
datkom Nozevita ponuenu hranu pojele dva
puta bre od kontrolne skupine.
Za lijeenje nozemoze u svi-
jetu rabio se fumagilin. No, on
nije registriran veterinarsko-
medicinski proizvod, niti je
odobren za uporabu u vet-
erinarskoj medicini. Valjana
zakonska regulativa u EZ i RH
ne doputa uporabu fumagi-
lina i antibiotika za tretiranje
pelinjih zajednica.
Pokusna skupina tretirana eernim si-
rupom s dodatkom Nozevita primijenjenog
prskanjem izravno po pelama pokazala je
jako dobre rezultate smanjenja broja spora N.
ceranae, posebice nakon treeg i etvrtog tre-
tiranja (51,69 % 10. dana, 44,09 % 20. dana,
74,15 % 30. dana i 81,92 % 40. dana nakon
prvog uzorkovanja).
U dijelu pokusa gdje se Nozevit primjen-
jivao u pogaama, rezultati su pokazali da je
dolo do znaajnog smanjenja u broju spora
N. ceranae: 49,36 % 10. dana, 39,85 % 20.
dana, 31,44 % 30. dana, i 40,22 % 40. dana
nakon prvog tretiranja, a u odnosu na pre-
thodno tretiranje. Smanjenje broja spora N.
ceranae u pokusnim skupinama je u odnosu
na poetno uzorkovanje pokazalo jo bolje
rezultate (50,63 % 10. dana, 96,70 % 20. dana,
Pela Studeni 2012. I 41
STRUNI PRILOZI STRUNI PRILOZI

PRIMJENA OKSALNE
68,55 % 30. dana, i 40,21 % 40. dana nakon strument top koji pod pritiskom stvara
prvog tretiranja. Kod zadnjeg uzorkovanja aerosol (TLAK GAJGER, 2011a.). Obino
primijetili smo poveanje broja spora N. se koristi kod lijeenja varooze. Pretpostavili

KISELINE ZA UNITAVANJE
ceranae za 21,81 % u odnosu na prijanje smo da bismo preliminarnim istraivanjem
uzorkovanje, ali i 59,78 % manje spora mogli pokazati da takav nain primjene
nego kod poetnog uzorkovanja. Smatramo fitofarmakolokog pripravka ima potencijala

da je razlog tomu bila kia nekoliko uzas-
topnih dana prije zadnjeg uzorkovanja, kad
skupljaice nisu izlazile iz konica na pau.
U kontrolnoj skupini je takoer dolo do
poveanja broja spora N. ceranae za 14,28 %
u usporedbi s brojem spora utvrenih u uzor-
cima prije poetka pokusa. Unato neuspjehu
u postizanju potpunog izljeenja, treba uzeti
u obzir da su obje pokusne skupine tretirane
Nozevitom imale smanjen broj spora N.
ceranae u usporedbi s kontrolnim skupinama.
Takoer, moemo zakljuiti da pripravak No-
zevita u eernom sirupu i pogaama primi-
jenjen u pelinjim zajednicama u komercijal-
nim pelinjacima ima pozitivan uinak uko-
liko je tretirano prema uputama proizvoaa.
Tijekom klinikog pregleda pelinjih za-
jednica prihranjivanih pogaom s dodatkom
Nozevita uoeno je znatno poveanje broja
okvira prekrivenih poklopljenim leglom u
odnosu na kontrolne skupine. Nedostatak
peludne pae u prirodi utjee na jainu
pelinjih zajednica i proizvodnju meda, ali
pokusne pelinje zajednice su uz pelud u
prirodi dobivale i peludne pogae, te je jaanje
tretiranih pelinjih zajednica vjerojatno po-
sljedica prihrane i djelovanja Nozevita protiv
N. ceranae. Pogae s Nozevitom u svom sas-
tavu sadravale su svega 13,69 % bjelanevina,
dok tanini iz Nozevita nisu mogli uzro-
kovati koagulaciju istih u lumenu srednjih
crijeva tretiranih pela. Inae, prihranjivanje
bjelanevinama vano je zbog stimuliranja
imunosnog sustava pelinjih zajednica.
Uporaba posebnog instrumenta u prim-
jeni Nozevita
Kod primjene Nozevita u eernom sirupu
putem aerosola uporabljen je poseban in-
u lijeenju nozemoznih pelinjih zajednica, te
ih usporediti s drugim dokazano uinkovitim
nainima aplikacije. U usporedbi s ostalim
nainima aplikacije Nozevita i unato
neuspjehu u potpunom izljeenju bilo kojim
nainom aplikacije, treba napomenuti da je
ipak zamijeeno znaajno smanjenje broja
spora N. ceranae u usporedbi s kontrolnim
skupinama. Ve nakon prvog tretiranja dolo
je do smanjenja broja spora za 78,4 % nakon
10. dana, 51,09 % nakon 20. dana, 36,59 %
nakon 30. dana i 33,01 % nakon 40. dana.
Meutim, zbog slabijih rezultata nakon treeg
i zadnjeg tretiranja ne moe se preporuiti
primjena Nozevita na opisani nain.
Stoga moemo zakljuiti da pripravak
Nozevita dodan u eerni sirup i primijenjen
u hranilicama, prskanjem, u peludnoj pogai
ili aerosolom ima pozitivan uinak na sman-
jenje broja spora N. ceranae u pelinjim za-
jednicama, te istodobno osigurava odvijanje
normalnih fiziolokih procesa u tijelu pela
(TLAK GAJGER i sur., 2011b.). Oito da
se najbolji rezultati mogu postii prihran-
jivanjem peludnim pogaama obogaenim
Nozevitom. Nai rezultati istraivanja prim-
jenom molekularnih metoda pokazali su
da je N. ceranae jedina vrsta iz roda Nosema
koja je utvrena u uzorcima pela (TLAK
GAJGER i sur., 2010b.) iz pretraivanih
zajednica. Tijekom daljnih istraivanja ve-
zanih uz uinkovitost Nozevita kao dodatka
pelinjoj prehrani i partnera u suzbijanju
nozemoze, nuno je utvrditi uinak na du-
inu ivota pojedinanih tretiranih pela
u kontroliranim uvjetima, a ime bi mogli
konano zakljuiti o njegovoj uinkovitosti,
a bez nepovoljnog djelovanja na obavljanje
fiziolokih procesa i radnih zadataka pela.
VAROE
Postavlja se logino pitanje: to je alternativa oksalnoj kiselini? Dok
znanost ne dadne svoj odgovor, morat emo je koristiti, ali uz sve mjere
osobne zatite i potujui doslovce pravila uporabe.
RAJKO RADIVOJAC, pelar iz Petrova Gaja kod Prijedora
Jesen je pravo vrijeme za tretman varoe
oksalnom kiselinom
U kasnu jesen, kad potpuno nestane peli-
njega legla, pravo je vrijeme za tretman varoe
oksalnom kiselinom metodom kapanja. Sva
se varoa tada nalazi na pelama i dostupna
je djelovanju oksalne kiseline. Nain na koji
oksalna kiselina djeluje na varou, jo uvijek
nije u potpunosti razjanjen. Dri se kako 2 do 3 posto. Centar za istraivanje u pelar-
eerni rastvor oksalne kiseline oteuje tkiva
sustava za varenje varoe, tako da se ona ne
moe hraniti i umire od gladi.
Za pelare praktiare vano je da oksalna
kiselina ubija varou u visokom postotku (do
99 posto) samo ako se primijeni pravilno i
u pravo vrijeme. Uporaba oksalne kiseline
doputena je u organskoj proizvodnji meda
po propisima Savjeta Europske unije br.
1804/1999, ali je koriste i pelari koji se bave
klasinom proizvodnjom.
Inae, oksalnu kiselinu je otkrio Scheele,
1776. godine. Ona se prirodno nalazi u ve-
likom broju biljaka i njihovim plodovima.
Nalazi se prirodno i u ljudskom organizmu i
u medu. U nekadanjem Sovjetskom Savezu
uvedena je u iroku primjenu u pelarstvo
poetkom osamdesetih godina prologa sto-
ljea, a u zemljama EU njezina masovnija
primjena poela je 1995. godine. Glavna ve-
terinarska uprava Sovjetskog Saveza, godine
1983., donijela je uputu o suzbijanju varoe s
2-postotnim rastvorom oksalne kiseline. Na-
kon temeljitih ispitivanja, veina pelarskih
instituta EU preporuila je koncentraciju od
stvu, u vicarskom Bernu, izdao je preporuku
za koritenje oksalne kiseline za sredinju
Europu (Pelar, 09/04), koja kae da se ra-
stvor pravi mijeanjem 35 g dihidrata oksalne
kiseline i 1 litre eernog sirupa 1 : 1. Koli-
ina rastvora po ulici pela je 5-6 ml ili 30
ml za malo drutvo, 40 ml za drutvo srednje
veliine i 50 ml za veliko drutvo. Tretman
se provodi u jesen, kada nema pelinjeg legla
(studeni prosinac), na temperaturi od 0 do
4 C.
Istraivanja Roberta Pira iz Italije
Na 37. kongresu APIMONDIA-e u
Durbanu, u Junoafrikoj Republici, Talijan
Roberto Piro iznio je rezultate istraivanja
o nainu uvanja rastvora oksalne kiseline.

42 I Pela Studeni 2012. Pela Studeni 2012. I 43

STRUNI PRILOZI
Istraivanjem je doao do zakljuka kako
je najbolje upotrijebiti svje rastvor oksalne
kiseline, a ako ga ve moramo uvati to treba
initi na 4 C i to samo krae vrijeme.
Metoda Centra za istraivanje pelarstva
u Bernu
U naem se pelarstvu najvie koristi
metoda koju je preporuio Centar za istra-
ivanje u pelarstvu iz Berna, jer je praksa
pokazala da najvie odgovara naim uvjetima
pelarenja. U kristalnom dihidratnom obliku
samo je 71,4 posto ista kiselina, a ostalo je
voda, tako da 35 g dihidrata oksalne kiseline
pomijeano s jednom litrom eernog sirupa
daje koncentraciju od oko 2,5 posto kiseline.
Nai pelari najee grijee uporabom ra- kad rezidue oksalne kiseline reagiraju s re-
stvora vee koncentracije i primjenom vee
doze po ulici pela. Srednje ulice imaju vie
pela, a krajnje mnogo manje, pa oksalnu
kiselinu treba nakapati tako da srednje ulice
dobiju vie od 5 ml rastvora, a bone manje,
44 I Pela Studeni 2012.
u skladu s njihovom brojnou. U naem se
pelarstvu uporaba oksalne kiseline preporu-
uje kao idealno rjeenje. Pelari koji je ko-
riste smatraju se naprednim. Oni pelari koji
je ne koriste smatraju se zaostalim i loim
pelarima. Ali, je li ba tako?
Loe strane uporabe oksalne kiseline
Da bismo nali odgovor na ovo pitanje
moramo iznijeti i loe strane uporabe oksalne
kiseline, to je predmet istraivanja ozbiljnih
pelarskih istraivakih instituta u svijetu.
Najprije trebamo vidjeti kako oksalna kiseli-
na djeluje na ovjekov organizam. Poveana
koliina oksalne kiseline djeluje otrovno u
ovjekovu organizmu. Ona reagira s kalcijem,
kalijem, eljezom i magnezijem, pri emu
nastaju nerastvorive soli, oksalati. Povean
sadraj oksalata u organizmu iritira dige-
stivni sustav, te moe prouzroiti oboljenje
bubrega i kamenac, kao i reumatski artritis.
Ekstremno visoke doze mogu biti kobne po
ovjeka. Budimo iskreni i recimo da je zane-
mariv broj pelara koji koriste odgovarajuu
zatitu prilikom rada s oksalnom kiselinom.
Mnogi, koje poznajem, ne koriste ak ni ru-
kavice, a o zatitnoj maski da i ne govorimo.
Dalje, moramo se zapitati to se dogaa s
reziduama oksalne kiseline u sau i pelinjim
proizvodima. Istraivanja su pokazala da
razina rezidua oksalne kiseline u pelinjim
proizvodima nije velika, pa se dri kako nije
potrebno odreivati njihov maksimalno do-
puteni limit.
Negativan utjecaj oksalne kiseline na
odgoj i kvalitetu matica
U ove rezultate istraivanja ne treba sum-
njati, ali se moramo zapitati to se dogaa
dine, pitanje je kako ona podnosi ponovljeni
ziduama drugih kemikalija koje se nalaze
u sau i medu. Kakvi novi spojevi nastaju
i kako oni utjeu na pelinju zajednicu ili
ovjeka? Malo je poznato da je istraiva
Kurmanalijev u Sovjetskom Savezu, jo 1985.
godine, dokazao kako je primjena oksalne ki-
seline tetna kod odgoja matica. U odnosu na
kontrolnu grupu i tri grupe gdje su koriteni
drugi akaricidi, iz grupe gdje je koritena ok-
salna kiselina izvedeno je 28,1 posto matica
manje. Od 41 izvedene matice, tri su matice
bile defektne, a 14 sitne i male. Slina istra-
ivanja radili su Tanaka i Hartfelder 2004.
godine i Slessor 2005. godine (American Bee
Journal, 6/08) i doli do zakljuka kako ok-
salna kiselina ima negativan utjecaj na odgoj
i kvalitetu matica.
Dodajmo jo kako je primjena oksalne
kiseline metodom prskanja u Rusiji napute-
na zbog velikog rizika za pelara i unitava-
nja zaliha peludi (Pelar, 12/06). Svi znamo
da oksalna kiselina skrauje ivot pelama,
da slaba drutva ne smijemo tretirati i da se
jedna generacija pela smije tretirati samo
jednom. Ako maticu ne mijenjamo svake go-
kiselinu. Zaostali su, a moe se rei i opasni,
tretman. Dobro bi bilo poeti uiti na tuim
iskustvima. Ne bismo trebali nita slijepo
prihvaati, ali ni odbacivati. Moramo nauiti
sagledavati stvari u cjelini i kritiki se odno-
siti prema svemu to nam se nudi.
STRUNI PRILOZI
U naem se pelarstvu najvie
koristi metoda koju je preporu-
io Centar za istraivanje u pe-
larstvu iz Berna, jer je praksa
pokazala da najvie odgovara
naim uvjetima pelarenja.
Ima li alternative oksalnoj kiselini?
Postavlja se logino pitanje: to je alterna-
tiva oksalnoj kiselini? Dok znanost ne dadne
svoj odgovor, morat emo je koristiti, ali uz
sve mjere osobne zatite i potujui doslovce
pravila uporabe. Na kraju, valjda je svima
jasno, kako su napredni pelari oni kojima
pele ostanu ive, a koji proizvedu sigurne i
higijenski ispravne pelinje proizvode, bez
obzira na to koriste li ili ne koriste oksalnu
oni pelari kojima svake godine umiru pele.
Oni svoje znanje nastoje prenijeti i na-
metnuti drugim pelarima, a za mrtve pele
uvijek im je kriv netko drugi. CCD je savren
alibi za neznalice.
Pela Studeni 2012. I 45
STRUNI PRILOZI
ZABLUDE
U PRIHRANI
POGAAMA
U KASNU JESEN
LPP (loa pelarska praksa) i kako joj se oduprijeti. Na primjeru pre-
hrane pela pogaama u kasnu jesen, sugerira se nain kako to uiniti.
JOSIP KRI
Pele kao pitome ili divlje ivotinje
Iako danas mnogi vjeruju da je najvee
nasilje nad pelama ovjek napravio onoga
trenutka kada ih je iz njihova prirodnog sta-
nita prenio u konice po svojoj mjeri, ni to
nije toliko strano, koliko onaj trenutak kada
je na takav novi pelinji dom ovjek postavio
hranilicu. U najboljoj namjeri da se pelinjoj
zajednici pomogne u trenutcima kada je u
prirodi oskudica hrane, pelari su ovom ple-
menitom kukcu ponudili hranu koja je po
okusu podsjeala na med i na taj nain kre-
nuli u pripitomljivanje pela, nadajui se da
e, kao to se to dogodilo i s drugim vrstama,
od divokoze stvoriti domau kozu. Na veliku
sreu, i bez obzira na to to ive u domu koji
im je stvorio ovjek po svojoj mjeri, pele su
ostale divlje ivotinje, koje nikada nitko nije i
nee uspjeti pripitomiti. Mnogi e se zapitati,
emu tolika gorina na poetku. Evo zato. U
razgovoru s velikim brojem pelara, doznaje-
mo da veina njih u ovo vrijeme kasne jeseni
pelama trpa pogae, mislei da su uinili do-
bro djelo. A zapravo ine zloin nad tim ple-
menitim kukcima, a sebi neprocjenjivu tetu.
Prihrana je, to je jasno, nuna. Znamo
kako je, u koje doba i na koji nain izvesti.
Ali znamo i to da su trendovi esto jai od
razuma. Pokuat emo zato, tko zna koji put,
skrenuti pozornost pelarima ili bolje rei
navesti ih da sami razmiljaju i da shvate
kako se ne mogu igrati Spasitelja, pa s dvije
ribe i pet kruhova nahraniti veliko mnotvo.
uda se ne dogaaju svaki dan, a pele su,
ipak, samo kukci, k tomu jo plemeniti i ni-
kad pripitomljeni ve vjeno divlji.
Kako pripremiti hranu za nadopunu zi-
mnice?
eerni sirup koji se daje pelama, odno-
sno njegova koncentracija, od golemog je
znaenja. Jako rijedak sirup, zbog odstranji-
vanja velike koliine vode, optereuje pele, a
jako gust sirup pele moraju razrjeivati prije
prerade, zbog to boljeg invertiranja. Kod do-
davanja eernog sirupa 50, 60 i 70-postotne to iskljuivo istim 60-postotnim eernim
koncentracije, dokazano je da se najbre in-
vertira saharoza u koncentraciji od 50 posto
(1 : 1). Ali se na tu koncentraciju potroi jako
puno vremena i eera. Manji utroak eera stimulativno sredstvo, a nikako kao neka-
je pri 70-postotnoj koncentraciji, ali tako
gust sirup pele jako polako uzimaju, a jo
sporije poklapaju. Prilikom hranjenja pela za
zimsku nadopunu hrane, najbolji se rezultati
postiu sa 60-postotnom koncentracijom
eernog sirupa, jer se kod takve koncentra-
cije potroi najmanje eera, pele ga najbre koji zimi kolcem udara po konicama, i jo
prerade i na takvoj hrani dobro zimuju.
Vrijeme i koliine koje se dodaju kao na-
dopuna zimnice
Prihranjivanje za dopunu zimskih zaliha
radi se u kolovozu, u veim koliinama (4-5
STRUNI PRILOZI
litara sirupa), kako bi u preradu sirupa uklju-
ili to vei broj ljetnih, tj. kratkoivuih pe-
la, koje e i onako izumrijeti. Kada se popune
zalihe, sa stimulativnim se prihranjivanjem
moe nastaviti samo ukoliko u prirodi nema
nikakve pae. Uvjetno, posljednji rok za na-
dopunu zimnice u naim kontinentalnim
krajevima je 10. rujna. To je, zapravo, najma-
nje 35 dana prije nego se izlegu posljednje
dugoivue pele.
Na poetku kolovoza svaka pelinja zajed-
nica mora imati optimalnu zalihu hrane od
10 kg, kako bi nosivost matice bila u biolo-
kom optimumu. Obvezno je, dakle, osigurati
zalihu, pa makar i prihranjivanjem, poglavito
ako nije bilo i ako nema nikakva unosa iz
prirode ili ako negdje u skladitu nemamo
priuvne okvire s medom. Prihranjivati slabe
zajednice u ovom razdoblju, totalno je ne-
racionalno. Njih treba to prije rasformirati
i spojiti s jakim zajednicama. ( Jedna izreka
kae: Uzmi onomu koji nema i daj onomu
koji ima.) Treba znati i to da je eer ista
energija i nuno zlo za pele i pelara.
Prema svemu izreenom, prihranjivanje u
svrhu nadopune zimnice treba zapoeti oko
20. kolovoza i zavriti najkasnije 10. rujna i
sirupom. Dodavanjem bilo kakvih pogaa, i
u najboljoj namjeri, pelar sebi i pelama ini
jako veliku tetu. Pogae slue iskljuivo kao
kva nadopuna zimnici ili spas za izgladnjele
zajednice. U onih koji to rade, pele jedva
doekaju proljee, a ako ga i doekaju, budu
jako slabe i iscrpljene. Onda takvima bude
kriva neka bolest, primjerice CCD, nosema
cerane, varoa, otrovni oblaci, zloesti susjed
mnogo nebuloza. A, zapravo, jedini krivac
za takva stanja je jedna i jedina bolest, ali
ne pela ve pelara. Ona se zove LPP (loa
pelarska praksa) ili lijenost, gramzljivost,
neodgovornost, leernost, neznanje, nekakav
novi trend
Pela Studeni 2012. I 47
PROMILJANJE PROMILJANJE

HOE LI NEDOSTAJATI
da, koji je, opet, osnova za dobivanje kvalitet-
nog fermentiranog peluda, a on je izvor pro-
teina za pele. Znamo dobro koliko su tetni
pesticidi nove generacije, a posebno to znaju
oni pelari koji su to izravno osjetili na svo-
izluevina lijezda pela, i ne samo to, med
u ploditu sadri i velike koliine pelu-
da. Med u ploditu izuzetno je kvalitetna
energetska i proteinska hrana za pele. Ova
je hrana najznaajniji imbenik za prezi-

KVALITETNE HRANE
jim pelama. S druge strane, smanjenje sto-
nog fonda, samim tim i smanjenje prirodnog
gnojiva, dovodi do znaajno manje izluiva-
nja nektara i peluda jer su mnoge biljne vrste
mljavanje i brzi proljetni razvoj pelinje
zajednice, a pelari ga uzimaju pelama. Na
taj nain ine viestruke tete i pelama i
sebi.

U KONICI?
Loa pelarska praksa i njezini uzroci. Tko je kriv za takvo stanje i kako
ga promijeniti?
JOSIP KRI
Globalne promjene i njihov utjecaj na
pelarstvo
Svakodnevno sluamo o globalnim kli-
matskim poremeajima, zagaenosti ivotne
sredine, a i sami smo svjedoci dogaaja kao
to su ekstremne vruine, sue, oluje i slino.
Svjedoci smo i kemizacije u svim segmen-
tima ljudskih
djelatnosti, a osobito u poljoprivrednoj proi-
zvodnji. Posljedice su vidljive u ekosustavima
jer je smanjena koliina kvalitetne prirodne
hrane za pelinje zajednice. Zato intenzivna njih stada. Sve e nam biti jasnije imamo li
primjena pesticida
utjee na kva- 500 g fecesa i mokrae zajedno, a ako je bilo
litetu pelu-
zbog slabe prihrane smanjile izluivanje ili su
potpuno nestale s livada i panjaka.
Samo u Lonjskom polju stoni fond u
odnosu na 1988. i 1989. smanjen je 70-80
posto, a na Banovini, Kordunu i likim li-
vadama i preko 90 posto. Samim tim je i
proizvodnja organskog gnojiva po jedinici
povrine jednako toliko manja. Tako je u
Lonjskom polju, koje ima povrinu oko 1300
km, paslo na desetke tisua krava, konja i
svinja, a danas? Na Kordunu i u Lici paslo je
na slobodnoj ispai vie stotina tisua ovaca i
koza, danas je umjetnost vidjeti nekoliko ma-
eera eerizacijom kao zamjenom za
na umu da jedno grlo ovce dnevno proizvede
nee biti potpuno spremna za glavnu pau.
toliko stoke a danas je to 90 posto manje,
onda nam je potpuno jasno koliko je manja
proizvodnja prirodnog gnojiva.
Pelarstvo kao pokuaj dobre i brze za-
rade
Osim toga, u istom je vremenu dolo do
poveanja broja pelinjih zajednica, jer su
mnogi u naoj zemlji u pelarstvu vidjeli
priliku za dobru i brzu zaradu. Mnogi pe-
lari, pokuavajui to vie i to bre zaraditi,
zaboravljaju na bioloke potrebe pela. Odu-
zimaju im ne samo viak meda, nego i med
iz plodita. Med iz plodita pripada samo
pelama, i on nije samo izvor energije nego
i izvor aminokiselina, mikro i makroeleme-
nata, vitamina i svih drugih aktivnih tvari,
odnosno med u ploditu nije samo nektar.
To je bioloka aktivna tvar koja je na-
stala preradbom nektara i mijeanjem
to je eerizacija i moe li eer biti
adekvatna zamjena za med?
Uzeti med iz plodita znai kazniti pele,
znai biti lakom i ne misliti na sutra. S druge
strane, oduzimanjem meda pelama oduzima
se najkvalitetnija hrana, to utjee na razvoj-
ne mogunosti i preivljavanje zajednice, ali
i na imunoloki sustav kako svake pele, tako
i zajednice kao organizma u cjelini. Zbog
oduzimanja meda iz plodita umanjuje se i
razvojni potencijal pelinje zajednice, naru-
ava se uzrasna struktura pela, a dodatkom
med, dodatno se iscrpljuju pele, pa zajednica
eer ne moe biti adekvatna zamjena za
med, on e uvijek biti samo nuno zlo. Zbog
naruavanja uzrasne strukture, smanjen je
i broj sanitarnih pela starosti od 12 do 18
dana, a samim tim i obrambeni potencijal
pelinje zajednice na sve poznate i u konici
uvijek prisutne uzronike bolesti. Podsjetit
u: to su Nosema apis, Nosema ceranae, razni
virusi itd.
Zato sve ovo piem?
Odgovor je jednostavan: elim da pelari
shvate kako nije uvijek za gubitke pelinjih
zajednica kriv netko drugi ve da u veini
sluajeva naprave tetu sami sebi. Vrijeme
je da se prestane prakticirati loa pelarska
praksa. Gospodo pelari, potujmo biologiju i
fiziologiju pela i pokuajmo biti malo manje
lakomi! Problemi na koje moemo utjecati
viestruko e se smanjiti.

Pela Studeni 2012. I 49

PROMILJANJE
EKONOMSKA LOGIKA
to se mora mijenjati u hrvatskom pe-
larstvu ulaskom u Europsku uniju?
Pribliavajui se EU, u pelarstvu se stvari
bitno mijenjaju, kako u primarnoj proizvod-
PROIZVODNJE
nji tako i u prometu pelinjih proizvoda, a
osobito u prometu meda. Trite je prekom-
ponirano i smanjenim plasmanom proizvoda
ogranieno i uvjetovano.
I PRODAJE MEDA
Med se teko izvozi. Potpisivanjem spora-
zuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), potie
se liberalizacija trita i slobodan uvoz-izvoz.
Uvoenjem PDV-a, poljoprivredno doma-
Treba li se baviti pelarskom djelatnou i postoji li ekonomska instvo mora biti registrirano, pelar mora 4. Biznis-plan
biti registriran, otkup mora pratiti veterinar-
logika nastavka i proirenja ove proizvodnje? sko uvjerenje i analiza o kvaliteti meda, cijena
mora biti usklaena s europskom cijenom,
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia ambalaa za med mora biti sanitarno pro-
pisana i mora zadovoljavati higijenski stan-
dard. Med mora biti razvrstan po kvaliteti,
adekvatno sortiran po boji, mirisu, okusu, po
podrijetlu, kako bi se znalo s kojeg podruja
potjee. Moramo se, dakle, prilagoditi pravi-
lima i pravilnicima Europske unije.
Elementi boljeg funkcioniranja hrvat-
skog pelarstva
Pitanje je kako povezati sve karike u lancu,
a da pritom svaka stavka dobije svoju eko-
nomsku logiku. Za to je potrebno sljedee:
Ljudski resursi
Strategija
Projekti
Logistika
Standardi
Softver
Biznis-plan
Analitika
Proizvod
Robna marka
Marketing
Trite
Brend
Novac
Malo sree
PROMILJANJE
1. Ljudski resursi
Obrazovan i educiran kadar koji prihvaa i
voli se baviti ovom vrstom posla.
2. Strategija
Nacionalna strategija razvoja pelarstva.
3. Projekti
Izradba projekata za 21. stoljee i njihovo
prihvaanje od domaih i inozemnih partne-
ra, posebice glede financiranja pelinjaka od
100 do 1000 pa i vie konica.
Jasno izraena potreba za ulaenjem u biznis,
u skladu sa zakonima modernog poslovanja i
sredstvima za ostvarivanje ciljeva.
5. Zakonska regulativa
Propisi usklaeni s propisima u Europskoj
uniji.
6. Standardi
Uvoenje standarda ISO 9001 i HACCP
sustava.
7. Softver
Kompjutorska tehnologija i suvremeni pro-
grami radi smanjenja utroka vremena i cije-
ne radne snage.
8. Analitika
Jasne kategorije trita, potroaa, potreba,
cijene proizvoda i dobiti.
9. Proizvod
Kvalitetan med, suvremena i praktina ambalaa,
etiketa i prometno pakiranje, atest, barkod.
10. Robna marka
Gospodarski subjekt sa svojim logom.
11. Marketing
Proizvod, cijena, distribucija i promocija.
Identificiranje ciljne grupe. Pozicioniranje.
Pela Studeni 2012. I 51
PROMILJANJE
12. Kodeks Alimentarius
Prihvaanje pravila igre i potovanje struke.
13. Trite
Istraivanje i pronalaenje mogunosti pla-
smana pelinjih proizvoda u zemlji i inozem-
stvu, kroz trgovake lance, konditorske firme
i samostalne radnje.
14. Brend
Prepoznatljiv i afirmiran proizvod, priznat od
kupca i institucija, zatien i prihvaen kako
na domaem tako i na inozemnom tritu.
15. Novac
Sredstvo koje svakom poslu daje smisao.
16. Malo sree
U svakom poslu to je potrebno.
Stanje pelarstva u Hrvatskoj
U Hrvatskoj nema tonih podataka o
broju pelara i pelinjih zajednica, pa se nji-
hov broj licitira do 10.000 pelara i 180.000
do 200.000 konica. Godinja proizvodnja
s ovim brojem konica nije dostatna ni za
domae trite, koje je sve suvremenije glede
plasmana i prodaje, a zahtjevi trgovine sve su
vei i vei.
Med nije lijek i ne treba ga prodavati kao
takav, iako je ljekovit. Pelarenje treba po-
dignuti na viu razinu, educirajui pelare
kako da sakupe to vie meda. To to peli
uzimamo med iz konice nije dostatno da
postanemo bogati. Na temelju njegove ljeko-
vitosti nastaje pria, ozbiljna i ne u potpuno-
sti istinita, ali koja ima cilj malu produkciju
nadomjesti priom o izraenoj ljekovitosti
i samim tim i veom cijenom, sve po logici:
mala produkcija-izraena ljekovitost-manja
ponuda-vea cijena, a rui se logika: velika
produkcija-velika ponuda-manja cijena.
to je komparativna prednost, prosudite
sami?
52 I Pela Studeni 2012.
Med mora biti razvrstan po kva-
liteti, adekvatno sortiran po boji,
mirisu, okusu, po podrijetlu,
kako bi se znalo s kojeg podru-
ja potjee. Moramo se, dakle,
prilagoditi pravilima i pravilnici-
ma Europske unije.
Med kao ovjekova potreba
Jedno je jasno, med je ovjekova potreba,
ovjek ga voli i rado konzumira. Med nije
osnovna namirnica i ne nalazi se u potroa-
koj korpi, makar bi u skladu s energetskim
potrebama organizma svakako trebao biti.
Med nije lako proizvesti, ni plasirati na tr-
itu, a da pritom njegova cijena ne bude ni
podcijenjena ni precijenjena. Mjera u svemu
mora postojati.
U Hrvatskoj proizvedemo 3000 tona
meda godinje, a u svijetu je 1/3 gladnih. to
mislite? Treba li se baviti ovom djelatnou
i postoji li ekonomska logika za nastavak i
proirenje proizvodnje?
Zato vam nudim sljedei zakljuak: Med
je sladak, i svaki put kad ga probam naem
inspiraciju i motiv za nastavak bavljenja ovim
poslom u kome sam ve 26 godina.
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
130 GODINA
HRVATSKE PELE (II. DIO)
Monografija 130 godina Hrvatske pele, prva je monografija napisana u
130 godina izlaenja asopisa Hrvatskoga pelarskog saveza, jednoga od
pet najstarijih pelarskih asopisa u svijetu, s kontinuiranim izlaenjem.
Za nas u Bosni i Hercegovini obljetnica ovoga asopisa jo je znaajnija
s razloga to je on dugo godina bio zajedniko izdanje hrvatskoga i bh.
pelarskoga saveza, pa se na neki nain i ovaj na novopokrenuti asopis
moe smatrati izdankom asopisa iju 130 obljetnicu postojanja slavimo.
prof. dr. STJEPAN SRAN
STIPAN KOVAEVI, dr. med.
MARIO FIER, prof.
M
onografiju su napisala trojica au- Hrvatski pelarski savez, a za nakladnika Mar-
tora: prof. dr. sc. Stjepan Sran, tin Kranjec, predsjednik HPS-a. Tiskana je u
Stipan Kovai, dr. med. i Mario 500 primjeraka, u Grafici Markulin u Zagrebu.
Fier, prof. U ovome broju naega asopisa objavlju-
Urednik je Vedran Lesjak, dipl. ing. agr., re- jemo drugi nastavak, koji obrauje razdoblje
cenzent doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, nakladnik od 1918. do 1945. godine.
Hrvatska pela 1918. 1945.
Kao to je pelica sitna i tiha, ali uz to meu hrvatskim pelarima u prvih ezdeset
vrlo marljiva ivotinjica, tako je od svoga godina postojanja i djelovanja, a ponajprije u
postanka pa do dananjih dana i Hrvatska razdoblju izmeu dva svjetska rata. Od svoga
pela tiho, skromno i samozatajno djelovala i osnutka asopis je bio sredite oko kojega su
irila svoj utjecaj meu pelarima i njihovim se skupljali nai hrvatski pelari da se griju
prijateljima. Kad god se bude pisala povijest kako na narodnom tako i na pelarsko-
hrvatskoga pelarstva, na prvom e mjestu strunom polju. Kroz njegovo djelovanje kao
stajati Hrvatsko-slavonsko pelarsko dru- zlatna nit provlai se i ocrtava nastojanje ka
tvo u Osijeku sa svojim asopisom Hrvatska uzdizanju gospodarskoga, kulturnog, prosvje-
pela. Ovakva ocjena osobito se moe dati za titeljskog i nacionalnog ivota u hrvatskom
njegovo znaenje kako ire u drutvu, tako i puku. List je bio glasilo Drutva, njegov te-
Pela Studeni 2012. I 53
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
meljni kamen i ila kucavica, kako su ga na-
zivali njegovi urednici Penji, Ljubi i Ilani.
Svojim jednostavnim jezikom dostupnim
svakomu, pa i hrvatskom seljaku, Hrvatsko-
slavonskom pelarskom drutvu otvorio je
put u srce naroda diljem domovine.
Preivjevi Prvi svjetski rat i raspad Austro-
Ugarske, Hrvatska pela se, uz nekoliko veih
potresa, prilagodila novonastalim uvjetima i
novom dravnom ustroju te ostala luonoa
racionalnog pelarstva i stjecite novih ideja,
tehnologija i znanja, kako domaeg tako i
onoga iz naprednoga pelarskog svijeta. Bilo
je to vrijeme jo skromne, ekstenzivne i ne-
razvijene poljoprivredne proizvodnje u nas,
kada su suvremene konice s pokretnim saem
postupno probijale put i polako nalazile mje-
sto u naim seoskim dvoritima i vonjacima,
zahvaljujui uiteljima, sveenicima i ostalim
uenim i dinim ljudima koji su, obino kao
pretplatnici Hrvatske pele, tada najpotova-
nijega strunog asopisa u nas, donosili meu
svoj narod i irili po selima suvremene ideje i
potpuno novu tehnologiju rada. Zahvaljujui
njima i naem jubilarcu, jo uvijek preteito je njegovim lanovima, to je bio razlog vie
tradicijsko prostokoniarenje kod nae elja-
di, s uobiajenim jesenjim tuenjem polovice
pelaca, postupno je, upravo u vremenu iz-
meu dva rata, prepustilo mjesto suvremenim
konicama s pokretnim saem.
U ta teka vremena u kojima se uruavao
jedan cijeli svijet i svjetonazor, kada se vie-
godinji iscrpljujui rat u kojem su znatno
stradali i pelari i pelarstvo, konano bliio
kraju, Drutvo se poelo pridizati, a Hr-
vatska pela opet itati i iriti, zahvaljujui
ponajprije ratu i prateim nesreama, tonije,
dugotrajnoj nestaici eera koja je dovela
do neoekivano velike potranje za medom i
voskom. Porast zanimanja za pelarenjem bio
je izravnom posljedicom porasta cijene meda,
koja se pod konac rata utrideseterostruila u
odnosu na predratnu.
Na molbu Sredinjega pelarskog drutva
za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, glasilo
54 I Pela Studeni 2012.
po jedan primjerak. Ako se uzme u obzir da
su tada u Hrvatskoj i Slavoniji, osim Hrvat-
ske pele izlazila jo dva pelarska lista (Pela
u Zagrebu i Srpski pelar u Rumi), onda je
to svakako primjeren broj za ono doba i po-
stojei broj pelara u Hrvatskoj te govori o
povratku kvalitete glasila Drutva na neka-
danju (predratnu) razinu.
Godine 1928., 20. travnja, navrilo se deset
godina otkako je Josip Milo Ljubi, urednik
lista poslije smrti Bogdana Penjia, na izrii-
tu elju bivega velikog upana Ivana baruna
Adamovia i Upravnog odbora Drutva,
primio urednitvo Hrvatske pele i tajnitvo
Hrvatsko-slavonskoga pelarskog drutva.
Drutvo je estitalo svome tajniku i ured-
niku te sveano proslavilo njegove jubileje.
Naalost, Ljubi nije doekao proslavu 50.
obljetnice Drutva, za koju se zduno pripre-
mao. Umro je 25. oujka 1929., u 73. godini
ivota. Ostat e zapamen kao dostojan Pe-
njiev zamjenik i sljedbenik, koji je svojim
neumornim radom doprinio da Drutvo i
Hrvatska pela, uz snienu cijenu, preputeno Hrvatska pela u njegovo vrijeme doive svoj
drugi uzlet. Kroz cijelo njegovo ureivako slanje lista onim lanovima koji nisu podmi-
da je ono, godine 1927., dostiglo rekordnu djelovanje provlai se kao zlatna nit istinska
nakladu od 1800 primjeraka mjeseno. Pret- uiteljska elja da podui i naui na puk oko 1500 pretplatnika. Vrhunac je dostignut
platnicima se slalo 1500 primjeraka asopisa, suvremenom racionalnom pelarenju koni-
nadalje 86 primjeraka besplatno suradnicima cama s pokretnim saem. Urednike poslove
drutva, dopisnim lanovima, delegatima preuzet e u hodu njegov mlai kolega i
Saveza jugoslavenskih pelarskih drutava, pomonik u ureivanju lista, uitelj Stjepan
oblastima, zavodima i u zamjenu za druge Ilani, dugogodinji perovoa, predava, vo-
asopise, a ostatak je sluio za reklamacije, ditelj drutvenoga pelinjaka i lan upravnog
nove lanove te prodaju cijelih godita. Po odbora jo iz Penjievih predratnih vremena.
pojedinim zemljama, list se slao ovako: Hr- Velika proslava polustoljetnoga jubileja
vatska i Slavonija oko 1000 primjeraka, Hrvatsko-slavonskoga pelarskog drutva u
Dalmacija 72, na otok Krk i Kastavtinu Osijeku i njegova organa Hrvatska pela, koja
11, u Meimurje 7, Bosna i Hercegovina je upriliena u Osijeku od 22. do 24. kolovo-
250, Vojvodina 48, Srbija 31, Slovenija za 1930., vrlo je opirno opisana u glasilu.
20, Crna Gora 3. Osim toga razailjano
je 135 primjeraka kolama, najveim dijelom Novom naslovnom stranicom, s vedutom
u Hrvatskoj i Slavoniji, zatim 21 primjerak u grada Osijeka, neposredno pred sveanost, od
inozemstvo: u ehoslovaku, Italiju i Ameri- broja 7/1930., izgled lista je osvjeen i osu-
ku po pet primjeraka, u Bugarsku, Ukrajinu, vremenjen. U povodu te obljetnice, urednik
Rusiju, Belgiju, Njemaku, Austriju i Tursku Stjepan Ilani napisao je u Hrvatskoj peli
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
br. 8- 9/1930. obiman lanak pod nazivom
Kratki pregled osnutka i rada Hrvatsko-
slavonskoga pelarskog drutva u Osijeku
1879.-1930., koji je danas neiscrpan izvor
podataka o Drutvu i listu. Prema miljenju
mnogih, ova je obljetnica bila vrhunac rada i
Drutva i njegova glasila.
Preivjevi Prvi svjetski rat i raspad
Austro-Ugarske, Hrvatska pela se,
uz nekoliko veih potresa, prilago-
dila novonastalim uvjetima i novom
dravnom ustroju te ostala luonoa
racionalnog pelarstva i stjecite
novih ideja, tehnologija i znanja,
kako domaega tako i onoga iz na-
prednoga pelarskog svijeta.
Zbog svega navedenog, ali i zbog nado-
laska novih pelara koji su traili korist i
zaradu u pelarstvu, jer je med postao ko-
njukturan, broj pretplatnika se naglo poveao
pa je u 1942. godini, i nakon to se obustavilo
rili lanarinu za 1941. godinu, evidentirano
u dvobroju za sijeanj-veljau 1943. godine,
koji je tiskan u 1650 primjeraka. Pretplata za
1943. godinu iznosila je 100 kuna, a cijena
kilograma meda poetkom te godine bila
je premaila 220 kuna. Nikada do tada nisu
pelari primali svoj list za pola kilograma
meda! Ratne (ne)prilike te nestaica papira
i slagara, stvarale su sve vie potekoa, pri-
pomo vlasti je kasnila ili uope nije stizala,
pa je izdavanje sljedeih brojeva znatno ka-
snilo. Posljednji tiskani broj koji je ugledao
svjetlost dana bio je broj 6-7, sredinom 1944.
godine. U sve teim ratnim okolnostima u
Osijeku i cijeloj dravi, za razliku od pelara i
njihovih pelaca, koji su doivljavali gubitke i
smrt, Drutvo i Zadruga, zajedno s voljenim
glasilom, u bolnoj tiini i miru ekali su i do-
ekali zavretak rata te dolazak novoga doba.
Pela Studeni 2012. I 55
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
PREUZETO IZ ASOPISA "PELARSTVO" IZ 1953. GODINE
IZVJEA N. R. NIKIA IZ BURMAZA,
OPINA STOLAC O STANJU
PELARSKE ISPAE NA OVOJ LOKACIJI
asopis Pelarstvo je duim tijekom godina svoga izlaenja donosio
iscrpne, najee mjesene podatke o stanju i situaciji na pojedinim po-
drujima Hrvatske, odnosno Bosne i Hercegovine u vezi s mogunostima
ispae pela.
U tom smislu, obraivani su pristigli po-
daci i izvjea po pojedinim mjernim stanica-
ma (mjestima), pa izmeu ostalog i iz: Hvara,
Travnika, Gospia, Zageb-Stenjevca, itd., pa
i iz hercegovakog mjesta Burmazi, opina
Stolac.
Izvjeta iz Burmaza bio je domai pe-
lar N. (Nikola) R. (Ragu) Niki, koji je uz
podatke o visini temperature, o oborinama
(vrsti i trajanju), te o iznosima prikupljenog
meda slao i redovita i sadrajna izvjea
urednitvu asopisa.
Neka od tih izvjea donosimo u nastavku
ovog priloga:
1. lipanj-srpanj 1953. godine:
Burmazi-Stolac (Hercegovina). Rijetko
je koje godine vaga pala ovako malo u srpnju
kao ove. Imali smo dovoljno vlage sve do 20.
VII., ali nemamo bilja, koje bi medilo u znat-
nijoj mjeri, jer je ovje smilje (boje drvce)
poput kadulje mnogo stradalo lani od sue.
Vrijesak
je neobino dobro razvijen. Ve oko 15.
V. bili su vidljivi pupovi cvjetia. Sada radi
sue kunja. Po mom ranijem iskustvu bolje
56 I Pela Studeni 2012.
medi, to bujnije raste, a ove godine rast go-
tovo otpada. Ako bude kie, nadamo se ipak
dobroj pai. Rojevi iz lipnja nisu skupili ni
50 % zimnice. Matice zadravaju leglo, i to
bolje nego ijedne prijanje godine u srpnju.
Popreno ima legla na 4 okvira DB. N. R.
Niki.
Urednitvo Pelarstva je navedeno iz-
vjee N. R. Nikia komentiralo na slijedei
nain:
Svi nai pelci nalazili su se u ovo vrijeme
na pai vrijeska u zapadnoj Bosni blizu Dr-
vara, gdje je ova paa posvema podbacila. Ne-
uspjeh na ovogodinjoj pai vrijeska u gotovo
svim krajevima kra mnogim je pelarima
tajna. Ova nas je paa, koja je zbog povoljnih
preduvjeta privukla pelare iz najudaljenijih
krajeva, temeljito prevarila i razoarala.
Izvjesne indikacije za tajnu toga neu-
spjeha nalazimo ve u skeptinim prognoza-
ma dvaju naih starih i iskusnih pelara N.
R. Nikia iz Stolca i M. Paliana iz Gospia u
njihovim izvjetajima za srpanj.
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
2. rujan 1953. godine:
Burmazi-Stolac (Hercegovina). Zbog
sue nema nikakva prinosa. Pele obilaze
duhan, koji sad cvjeta, ali kako se ini bez
koristi. Vrijesak se i suvie dobro razvio jo u
srpnju, ali zbog sue i od njega nita. Vlaga
od ovo malo kie, to smo je imali u nekoliko
mahova, brzo se isparila, jer je velika pripe-
ka. Med se plaa zasad po 210-220, a vosak
1000 Din. Na izlobi u Stocu dobio sam za
izloene boksese i druge predmete nagradu
od Din. 5000. N. R. Niki
3. svibanj-lipanj 1954. godine:
Burmazi-Stolac (Hercegovina). Kadu-
lja je odlino medila i trajala 1 mjesec ( dok
obino traje samo 15-20 dana ), ali su pele
zbog estih kia mogle koristiti samo dvije
treine normalnog radnog vremena. Najvei
prinos jednog dana bio je 3 kg. Imademo ma-
lene povrine kadulje ( oko 3 km2 ), a mnogo
konica. Paa na drai poela 2.VI, ali nam
ju je velika kia skratila. U okolici, u Martia,
pojavila se evropska trule. Imademo mnogo
rojeva. Izgledi za budunost su dobri. Vrcali
smo samo jedanput. Pitanje:to da se radi sa
trutovskim leglom iz graevnjaka. Smije li
stajati gnjilo na pristupu pelama pa da se topi
kad bude vremena? N. R. Niki.
4. srpanj-kolovoz 1954. godine:
Burmazi-Stolac (Hercegovina). Imali
smo, eto, hladnoe i usred ljeta! Vegetacija se
nije obino osuila, nego se odrala u punom
zelenilu ( obina trava ). Pele su pomalo
unosile praka cijelog srpnja. Gubitak na vagi
ne cijelosti med, nego kao obino trutova i
starih pela 1-2 kg. Vrijesak je uzrastao i zato
se nadamo slabijoj pai, jer on kod nas medi
dobro, samo ako i raste,to je i lani pokazalo.
im bi natopila kia, poeo bi cvjetati. Sada
je sua, ve 17 dana nema kie, pa je stanje uz
veliku vruinu ve dosta teko. N. R. Niki.
Pela Studeni 2012. I 57
DOGAAJI
TRADICIONALNI LJETNI SAJAM
MEDA U NEUMU
U nizu loih vijesti koje pelare sustiu ove
godine, konano i jedna dobra. Naime, u Ne-
umu je od 27. do 30. srpnja 2012. organiziran
tradicionalni ljetni sajam meda.
Otvarajui ovaj sajam, Zdravko Konjevod,
predsjednik Saveza pelara Kadulja, saveza
koji okuplja pelare iz jedanaest hercegova-
kih opina, rekao je: Po tradiciji, sajam meda
organiziramo u srcu turistike sezone, kad
je najvie gostiju. Ovogodinji sajam esti je
po redu, a kao i prethodni odran je na rivi,
pred hotelom Sunce. Uz med, na sajmu su
se nudili i drugi pelinji proizvodi propolis,
vosak, peludni prah
58 I Pela Studeni 2012.
DOGAAJI
SEDMI SAJAM MEDA
U nastavku, Konjevod je istaknuo: Iako
U MEUGORJU
U tjednu poslije neumskoga, odran je
su prinosi u pelarstvu skromni, zahvaljujui
sedmi, takoer tradicionalni sajam meda u
irini naega Saveza, to se na sajmu nije osje-
Meugorju. Trajao je etiri dana, od 2. do 5.
tilo. Sajam je iskoriten i za dogovore. Plani-
kolovoza 2012. godine.
ramo u budunosti organizirati dane meda i
Sajamski tandovi bili su smjeteni u blizi-
ljekovitog bilja. Meutim, izostao je iri kon-
ni svetita Kraljice Mira, i bili su uobiajeno
tekst, podrka institucija i ministarstava. Sa-
dobro posjeeni. Ni prodaja meda, ali i osta-
jam u Neumu treba postati dogaaj za cijelu
lih pelinjih proizvoda, nije bila loa. U sva-
BiH. Prvi put za vrijeme sajma imali smo
kom sluaju, mnogo, mnogo bolja od ukupne
kiu, koja se pokazala saveznikom. Naime,
pelarske godine.
umjesto na plau turisti su doli na sajam, pa
je bila dobra prodaja svih proizvoda.
Pela Studeni 2012. I 59
PISMA ITATELJA
Pelarstvo ima dugogodinju tradiciju u
mojoj obitelji. Moj pokojni otac imao je iz-
meu 60 i 80 konica. I asopis Pela redo-
vito je stizao u nau kuu. itao ga je otac, pa
i mi djeca. Naalost, nitko od nas ozbiljnije
se ne bavi pelarstvom. Ja imam 6-7 konica,
ali vie za port i razbibrigu, kao hobi, a ne
za ozbiljnije bavljenje ovim divnim poslom.
Va sam novi asopis imao prigodu drati
u rukama i proitati ga. Iskreno mi je drago
to je pokrenut. Nadam se i da ete uspjeno
nastaviti s njegovim izdavanjem. Posebice,
to imam iskustvo primanja i itanja predrat-
ne hrvatske Pele, krasnoga asopisa. elim drugim ljekovitim biljkama.
da nastavite upravo putovima tog asopisa i
da na tom tragu piete i objavljujete priloge o
razliitim pelarskim temama.
Posebice mi je drago to imate i ive pri-
loge, odnosno razgovore i prie s poznatim
i o poznatim i priznatim naim pelarima.
Svaka ast strunim prilozima, ali mi se ini
da su i ovi drugi jednako vani i potrebni.
Takoer su mi dragi i prilozi iz prolosti, iz
povijesti. Nadam se da e takvih priloga i
ubudue biti to vie i da e biti zanimljivi i
kvalitetni.
U svakom sluaju, drago mi je to ste po-
krenuli ovaj asopis. Ustrajte na njegovu ou-
vanju, poboljavajte ga i kvalitetno uzdiite.
Imate moju punu podrku u tome.
Mirko iz Ljubukog
Potovani glavni urednie,
sluajno sam od prijatelja pelara dobio
prvi broj lista Pela. Prvo me je iznenadio
njegov izgled, kao da izlazi u nekoj svjetskoj
metropoli, a ne u Ljubukom. I nisam ostao
iznenaen samo koricama, ve i cijelim sadr-
ajem Pele.
estitam vam i nadam se da vam nee
ponestati snage i upornosti u tom plemeni-
tom radu.
Ja nisam pelar, ali volim med i proizvode
od meda, koje redovito troimo u obitelji.
Pela, to malo Boje stvorenje, uvijek mi je
60 I Pela Studeni 2012.
Ante Juki-Canta - pelar, pravi satne osnove
svih dimenzija od osobno donesenog voska.
Telefon: 039 681 263.
Ivica Boras - pelar-stolar pravi sve vrste
konica. Mobitel: 063 724 426.
bila zanimljiva: toliko ih mnogo skupa ivi,
a sve slono rade. Od njih ima i ovjek dosta
nauiti, bilo bi vie reda i meda na zemlji.
Posebno sam sa zanimanjem proitao
lanak o medu i kadulji jer nisam znao da je
kadulja toliko ljekovita. Nastavite pisati i o
Mene osobno zanima povijest pa vas
molim da ee piete o povijesti pelarstva,
kako u naim krajevima, tako i u svijetu.
Iskreno vas pozdravljam i elim mnogo
novih brojeva.
Ante T., Visoko
Potovani,
nedavno mi je kolega pelar, moj dugogo-
dinji prijatelj, donio primjerak pelarskog
asopisa "Pela" i ugodno sam se iznenadio
sadrajem i svim ostalim. Nama u Posavini
neobino je drago da je pokrenuto jedno ta-
kvo glasilo. Pelarsvo u mojoj obitelji je tradi-
cija ve 70-ak godina. Osim iskustva koje su
prikupljali moj otac i djed uei na svojim i
tuim pogrekama, vjerujem da e i ovaj a-
sopis doprinijeti usavravanju pelarske teh-
nologije i informiranju pelara. U Posavini
ima dosta iskusnih pelara koji bi mogli pre-
nijeti svoja iskustva svim itateljima Pele, a
tu posebno mislim na svoga prijatelja Marka
P., vrsnog pelara. Ljubitelj sam svake pisane
rijei o pelarstvu i itam pelarske asopise iz
regije i zato dajem podrku ovoj naoj Peli,
a pogotovo vama u urednitvu da ustrajete u
odranju ovog asopisa. elio bih da se to
vie pelara ukljui sa svojim prilozima, pi-
tanjima i primjedbama, da bi asopis bio to
bolji i na radost svih itatelja.
Anton iz Oraja
OBAVIJESTI
PROGRAM STRUNO-EDUKATIVNOG SKUPA
3. meunarodnog pelarskog sajma Dalmatina
Split, Hotel Zagreb (Duilovo)
9. - 11. studeni 2012.
Petak 9. studeni 2012.
14:00 - dr. sc. Marija Zuber i Ivica Mili
Radionica: Porezni status poljoprivrednika - obvezni doprinosi za socijalno
osiguranje poljoprivrednika- zapoljavanje u poljoprivredi
17:00 - prim. mr. sc. Josip Lonar, dr. med.
Apiterapija u svakodnevnom ivotu
Subota 10. studeni 2012.
10:00 - Sveano otvaranje meunarodnog pelarskog sajma
10:45 - Preben Kristiansen (vedska)
Suvremeno pelarenje skandinavski model
12:30 - Nina Vukeli, dr. vet. med., doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger (RH)
"Uinkovitost viekratnog tretiranja nozemoze fitofarmakolokim pripravcima"
13:30 - Ivan Curi
Radionica: "Tehnologija proizvodnje pelinjeg otrova
14:00 - 15:00 - STANKA ZA RUAK
15:00 - dr. sc. Maja Smodi kerl (Slovenija)
Utjecaj hranidbe na vitalnost pelinjih zajednica
16:00 - Matija Buar, prof.
Medonosne biljke ume i makije hrasta esmine
16:40 - mr. sc. Naum Banov (Srbija)
LR konica moja iskustva
17:00 - Sveano proglaenje i dodjela diploma za ocjenjivane vrsta meda
Nedjelja 11. studeni 2012.
10:00 - Matteo Giusti, dipl. ing. agr. (Italija)
Senotainia i tringulin - trebamo li se bojati tih nametnika? talijanska iskustva ?
11:00 - Rajko Radivojac (BiH)
Stvaranje jakih pelinjih zajednica
12:00 - Igor Petrovi, dipl. ing. agr. (RH)
Proizvodi dodane vrijednosti u pelarstvu
13:00 - Zlatko Tomljanovi, dr. vet. med.
"Varooza dobivena utakmica ili smo tek na poluvremenu?
Pozor !
Za sve informacije u vezi s hotelskim smjetajem tijekom Dalmatine, molimo, nazovite
hotel Zagreb u Duilovu, na broj telefona: 021/353-260, s naznakom da ste sudionik sajma.
Pela Studeni 2012. I 61
 OBAVIJESTI

Samostalna
OBAVIJEST PELARIMA
Molimo pelare, pretplatnike koji ele predati tekst za mali oglas neka to poalju na
e-mail: pcela@spkadulja.com. Broj rijei nije ogranien. Cijena pojedinog oglasa je 10 KM

zanatska radnja
po objavljivanju. Sve informacije vezane uz objavljivanje oglasa i za pretplatu mogu se
dobiti na e-mail: info@spkadulja.com, kao i na telefon: 063 804 029.

OBAVIJEST OGLAIVAIMA

"Pela"
Obavijetavamo pojedince kao i tvrtke proizvoae opreme za pelare, otkupljivae meda
i pelinjih proizvoda, proizvoae farmaceutskih sredstava za zatitu pela te sve ostale
proizvoae u gospodarstvu koji su vezani za pelarstvo, da e se moi oglaavati u naem
asopisu po dolje navedenim cijenama. Komercijalni oglasi moraju biti grafiki pripremljeni
u PDF formatu.

ipovo, BiH Cijene oglasa:

1/1 - (druga i zadnja stranica) - (16x24 cm) - 400,00 KM
1/1 - (predzadnja stranica) - (16x24 cm) - 350,00 KM
1/2 - (8x12 cm) - 200,00 KM
1/3 - (5x7 cm) - 100,00 KM
1/4 - (4x6 cm) - 50,00 KM
Popusti na komercijalne oglase: objava oglasa 4 puta - 10 posto;
objava oglasa 8 puta - 20 posto.
Za sadraj oglasa odgovaraju oglaivai.

Cjenik:
Nastavak LR (cink) - 12,00 km
Podnjaa s mreom (varoa) - 10,00 km
Podnjaa s mreom i plastikom - 12,00 km
Podnjaa obina - 7,00 km
Poklopac s limom - 10,00 km
Hranilica s mreom i plastikom - 10,00 km
Hranilica (Milerova) - 7,00 km
Bjealica - 10,00 km
Ram (jela i smreka) - 0,65 km
Nukleus s 5 ramova - 30,00 km
Sakuplja peluda - 35,00 km
Komplet konica LR - od 82,50 km do 87,50 km

Proizvodimo LR konice, kompletne i u pozicijama. Naa prepoznatljivost je ekstra kvaliteta.

Kontakt: Rakita Milo (vlasnik), Brae Jugovia bb, 70270 ipovo, BiH
Telefoni: 050 372 209; 065 915 690