13.

TERMODINAMIKA
- dio fizike koji prouava vezu izmeu topline i drugih oblika
energije (mehaniki rad)
- toplinski strojevi: parni stroj, hladnjak, motori s unutranjim
izgaranjem
- makroskopske veliine: tlak, temperatura, toplina, entalpija...
- meudjelovanje izmeu sustava
- promjene sustava izmeu ravnotenih stanja
- zakoni termodinamike
13.1. Termodinamiki procesi

- termodinamiki sustav: koliina tvari unutar nekog zatvorenog

volumena
N A
L I
K O
O
n V

- termodinamiki proces: promjena stanja nekog sustava (AB)

- reverzibilni (povratni) i ireverzibilni (nepovratni)
- kruni (toplinski strojevi)
- krivulja u p-V dijagramu; stanje = toka u p-V dijagramu
Povratni (reverzibilni) termodinamiki procesi
- sustav prolazi kroz niz ravnotenih stanja od kojih se svako od
njih moe prikazati tokom u p-V dijagramu
- itav proces predstavlja se krivuljom u p-V dijagramu

Povratni termodinamiki proces se mora odvijati dovoljno sporo

tako da je sustav u ravnotei u svakom trenutku procesa.
Takav proces vodi sustav preko niza ravnotenih stanja od
poetnog do konanog stanja.
Nepovratni (ireverzibilni) termodinamiki procesi

- pri nagloj promjeni plin e iz poetnog stanja prijei u konano

stanje kroz niz NERAVNOTENIH PROCESA

Nepovratni termodinamiki proces NE MOE se opisati krivuljom

u p-V dijagramu; ne moe se odvijati u suprotnom smjeru.
Realni termodinamiki procesi (uglavnom) NEPOVRATNI

U prirodi NE POSTOJE idealni povratni procesi.

Svi prirodni procesi spontano idu u jednom
smjeru.
Primjer:
Nepovratni termodinamiki proces
13.2. Funkcije stanja i funkcije procesa

SUSTAV
Q U + W

toplina promjena rad

unutranje
energije
Primjer: dovoenjem topline plin se iri, klip se die i obavlja rad.

 
dW = Fd s = pSdx = pdV

Q
 V2

W= pdV
V1

Rad termodinamikog sustava ovisi o procesu kojim se iz

poetnog dolazi u konano stanje. Rad je funkcija procesa, a ne
funkcija stanja.
 izobara
izohora
izobara izoterma

izohora

V2 Rad je jednak povrini ispod krivulje u p-V

W= pdV
V1
dijagramu.
Rad ovisi o procesu kojim sustav iz poetnog
stanja dolazi u konano stanje.
13.3. Prvi zakon termodinamike

Toplina dovedena sustavu troi se na poveanje unutranje

energije sustava i rad.

Q = U + W

ZOE: u izoliranom sustavu ukupna energija je ouvana bez

obzira na procese koji se dogaaju u sustavu.
nemogue je konstruirati stroj koji bi davao vie energije u
obliku rada nego to je apsorbirao u obliku topline (nemogue je
stvoriti energiju ni iz ega)
perpetuum mobile prve vrste nije mogu
 Q = U + W

Q > 0 toplina ulazi u sustav W > 0 sustav vri rad

Q < 0 toplina izlazi iz sustava W < 0 okolina vri rad nad sustavom

Za infinitezimalne procese:

Q = dU + W
dU - totalni diferencijal (funkcija stanja)
Q, W nisu totalni diferencijali (funkcije procesa)
Izoliran sustav = sustav koji ne meudjeluje s okolinom
Q = W = 0 U = 0 ; U = const

Kruni proces = proces koji poinje i zavrava u istoj toki

U = 0 Q = W
13.4. Rad pri promjeni stanja plina
a) Izohorna promjena stanja plina
V = const
dV = 0
Sva apsorbirana toplina troi se na
W = 0 Q = dU poveanje unutranje energije sustava.

b) Izobarna promjena stanja plina

p = const p = const
2
W = pdV
1

W = p (V2 V1 )
c) Izotermna promjena stanja plina

T = const pV = const
T = const
2 V2
dV
W = pdV = nRT
1 V1 V

V2 p1
W = nRT ln = nRT ln
V1 p2
d) Adijabatska promjena stanja plina
- nema izmjene topline s okolinom Q=0

dU = W
- kada sustav vri rad (adijabatska ekspanzija), U se smanjuje
(hlaenje); obrnuti proces (adijabatska kompresija), U raste
(grijanje)
Toplinski kapaciteti
Toplinski kapacitet neke tvari ovisi o termodinamikom stanju te
tvari.
1 dU
CV = V = const
n dT
1 Q
Cp = p = const
n dT
Cp
Omjer molarnih toplinskih kapaciteta: ( ) = 1,67
CV jednoatomni
adijabatski plin
koeficijent
1,4
dvoatomni
plin
Mayerova relacija: C p CV = R
R R
Cv = Cp =
1 1
Poissonove jednadbe za idealni plin:

TV 1 = const
pV = const
T p1 = const

2 2
nRT
W = pdV = dV
1 1 V
T
nR 2 nR
W= dT = (T1 T2 )
1 T1 1

Primjer: str. 215.

13.5. Entalpija
- funkcija stanja termodinamikog sustava

H = U + pV [ J ]
dH = dU + d ( pV )
dH = dU + pdV + Vdp

- za izobarni proces (p=const)

dH = dU + pdV
dH = Q

Koliina topline (apsorbirane ili osloboene) jednaka je promjeni entalpije.

13.6. Drugi zakon termodinamike
Ne postoji prirodni proces (toplinski stroj)
koji bi, ponavljajui kruni proces, svu
toplinu uzetu iz jednog spremnika
pretvorio u rad. Ako se eli dobiti rad iz
topline, uvijek dio te topline mora
prijei u hladniji spremnik (okolinu).
Nemogu je proces pri kojem bi toplina
spontano prelazila iz spremnika nie
temperature u spremnik vie
temperature.
Nemogu je perpetuum mobile II vrste
(stroj koji bi svu toplinu pretvorio u
koristan rad).
Energija ne tee spontano s hladnijeg ka
toplijem tijelu!
13.7. Kruni procesi

-Procesi koji termodinamiki sustav prevode nakon niza stanja

ponovo u poetno stanje, ostvarujui radne cikluse (reverzibilni
kruni procesi)

- CARNOTov, OTTov, DIESELov, STIRLINGov kruni proces

T1 (grija) uzima se Q1
2 spremnika
T2 (hladnjak) uzima se Q2

Dobiveni rad = Q1 - Q2
13.8. Carnotov kruni proces

- dvije izoterme i dvije adijabate

Ukupni rad je jednak zbroju svih
dobivenih i uloenih radova: Qh

W =W AB +WBC -WCD -WDA

Qc

W(adijabatska ekspanzija) = W(adijabatska kompresija)

WBC = WDA
W =W AB -WCD
W = Qh Qc
izvreni rad
Korisnost (stupanj korisnog djelovanja): =
utroena toplina
 W Qh Qc Qc Tc
= = =1 =1
Qh Qh Qh Th

Samo dio topline iz toplijeg spremnika pretvara se u rad, a ostatak

se predaje hladnijem spremniku.

Carnotov kruni stroj je idealni stroj u reverzibilnom (Carnotovom)

ciklusu i kao takav je najuinkovitiji stroj koji se moe zamisliti.

Carnotov teorem:
Nijedan realni toplinski stroj koji radi izmeu dva toplinska
spremnika na razliitim temperaturama ne moe biti uinkovit kao
Carnotov toplinski stroj koji radi izmeu ta dva ista toplinska
spremnika.
13.9. Entropija

0. zakon termodinamike uveo koncept temperature

I. zakon termodinamike uveo koncept unutarnje energije
II. zakon termodinamike uveo koncept entropije

Sve su to funkcije stanja!

dQT
dS = - du reverzibilne putanje
T
Promjena entropije za Carnotov kruni proces:
B D
Q Q Q1 Q2 Q
S = + = =0 rev T = 0
A T C T T1 T2

Q
-ireverzibilni proces: dS ir < rev
T
Clausiusova nejednakost:
Qir
 T < 0
A B ireverzibilno
B A - reverzibilno
B A
Q Qir Qrev
ir T = A T + B T < 0
S A SB < 0
S A < SB
S sustav >0

U zatvorenom sustavu ireverzibilni procesi poveavaju entropiju.

U prirodi se procesi dogaaju u smjeru rastue entropije.
Statistiko objanjenje entropije
Termodinamika vjerojatnost P nekog makroskopskog stanja
sustava od mnotva estica je broj razliitih mikrostanja
(odreeno koordinatama poloaja i brzinom molekula plina) s
kojima se moe ostvariti makrostanje.

U posudi se spontano dogaaju samo procesi u kojima sustav iz

manje vjerojatnih prelazi u vjerojatnija stanja, procesi pri kojima se
poveava stanje nereda sustava, pa time i termodinamika
vjerojatnost P.
 Ssustava > 0 Ako se u zatvorenim sustavima prijelazi
barem jednim dijelom dogaaju
ireverzibilnim procesima dolazi do
POVEANJA ENTROPIJE SUSTAVA.

Entropija zatvorenih sustav ne moe se smanjivati !

Ako sustav nije zatvoren:
Sukupna =Ssustava +Sokoline > 0
L. Boltzmann: veza izmeu entropije S i termodin. vjerojatnosti P

S = k ln P
Formulacija II zakona termodinamike (STATISTIKI)
Izolirani sustav spontano e prelaziti iz ureenijeg stanja u neureenija
stanja teei pri tom da doe u stanje maksimalnog nereda (tj.
maksimalne entropije).
Mikroskopska interpretacija entropije

- mikroskopska interpretacija unutarnje

energije!

Makroskopski i mikroskopski opis

stanja nekog sustava

Za bilo koji sustav, najvjerojatnije

makroskopsko stanje je ono s najveim
brojem odgovarajuih mikroskopskih stanja,
a to je ujedno i makroskopsko stanje
najveeg nereda odnosno entropije.
Formulacija III zakona termodinamike (W.NERNST):
Entropija sustava opada snienjem temperature.

Planckova formulacija III zakona termodinamike:

S(T=0) = 0
13.9. Toplinski strojevi

Toplinski strojevi = ureaji koji pretvaraju toplinu u

mehaniku energiju (termoelektrana, motori s unutranjim
sagorijevanjem).

U toplinskom stroju radna tvar

prolazi kroz odreene krune
cikluse i za to vrijeme:
Radna tvar apsorbira energiju iz
spremnika energije na vioj
temperaturi.
Stroj obavi neki rad.
Stroj preda energiju spremniku na
nioj temperaturi.
Hladnjaci i toplinske pumpe

Hladnjaci i toplinske pumpe su

takvi toplinski strojevi koji rade u
inverznom modu.

Stroj apsorbira energiju Qc iz

hladnijeg spremnika i predaje ju
toplijem spremniku; to se postie
jedino na nain da se obavi neki
rad na toplinskom stroju.

Qc + W = Q h