UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

ALTERNATIVA KONFLIKTNE TEORIJE

STUDENT: HOI AMINA

SARAJEVO, 2017
Premisa ovog poglavlja jeste da konfliktnu teoriju moemo promatrati kao razvoj
koji se, makar djelomino, odvijao kao reakcija na strukturalni funkcionalizam.
Ovdje valja takoer dodati da konfliktna teorija ima i mnoge druge korijene kakvi
su, na primjer, marksistika teorija i Simmelov rad socijalnom konfliktu. U 1950-
im i 1960-im godinama konfliktna se teorija pokazala alternativom strukturalnom
funkcionalizmu, no kasnije je bila zamijenjena razliitim tipovima
neomarksistikih teorija.

Djelo Ralpha Dahrendorfa

Poput funkcionalista, konfliktni teoretiari prouavaju socijalne strukture i
institucije. Najire reeno, konfliktna teorija samo je neto vie od niza tvrdnji koje
su esto izravno suprotstavljene funkcionalistikim stavovima. T o se moe
najbolje pokazati u radu R. Dahrendorfa kod koga su elementi konfliktne i
funkcionalne teorije na sasvim suprotstavljenim stranama. Za funkcionaliste je
drutvo statino ili u najboljem sluaju u stanju dinamikog ekvilibrija, ali za
Dahrendorf a i konfliktne teoretiare , svako se drutvo u svakom trenutku nalazi
u procesu promjene. Tamo gdje funkcionalisti naglaavaju poredak u drutvu,
konfliktni teoretiari vide razdor i sukob u svakoj taki socijalnog sistema.
Funkcionalisti smatraju da svaki element socijalnog sistema doprinosi njegovoj
stabilnosti; predstavnici konfliktne teorije dre da mnogi socijetalni elementi
doprinose dezintegraciji i promjeni u drutvu. Funkcionalisti smatraju da se
drutvo odrava na okupu pomou normi, vrijednosti i zajednikog morala.
Konfliktni teoretiari smatraju da, bez obzira na to kakav tip poretka postoji u
drutvu, on proistjee iz dominacije lanova drutva koji posjeduju mo .
Dahrendorf je glavni predstavnik stanovita da drutvo ima dva lika (konfliktni i
konsenzualni) i da stoga sociologijska teorija mora biti podjeljena u dva dijela - u
konfliktnu teoriju i konsenzualnu teoriju. Teoretiari konsenzusa trebali bi se baviti
prouavanjem vrijednosne integracije u drutvu, a konfliktni ispitivati sukobe
interesa i prisilu koja odrava drutveni sistem na okupu, obzirom na postojee
sukobe. Dahrendorf uvia da drutvo ne moe opstojati bez konflikta i
konsenzusa koji su jedan drugome preduvjet. Stoga, ne moemo imati konflikt
ako mu ne prethodi konsenzus. Na primjer, francuske domaice e se vrlo teko
nai u sukobu s ileanskim igraima aha zbog toga to medu njima nije bilo
nikakvog kontakta, nikakve ranije integracije koja bi mogla posluiti kao osnovica
za izbijanje konflikta.

AUTORITET
Centralno mjesto u njegovoj tezi zauzima ideja da razliiti poloaji unutar drutva
imaju razliite koliine autoriteta. Autoritet ne boravi u pojedincima nego u
poloajima.
Autoritet koji je povezan sa statusima, kljuni je element u Dahrendorfovoj
analizi. Autoritet uvijek implicira i podreenost i nadreenost. Od onih koji
posjeduju autoritet oekuje se da kontroliraju one koji su im podreeni.
Autoritet za Dahrendorfa, meutim, nije konstantan. T o je vidljivo iz injenice da
on povezuje autoritet uz poloaje, a ne uz osobe. Stoga osoba koja ima autoritet
u jednoj situaciji ne mora nuno imati autoritet u nekoj drugoj. Slino tome,
podreena osoba u jednoj grupi moe biti u nadreena u nekoj drugoj grupi.
Autoritet je u okviru svake asocijacije dihotoman; stoga je unutar jedne
asocijacije mogue formirati samo dvije konfliktne grupe. Grupe koje posjeduju
autoritet i one koje su u subordiniranom poloaju imaju razliite interese koji su
"kontradiktorni u biti i u usmjerenju".
Ovdje se susreemo s drugim kljunim pojmom u Dahrendorfovoj teoriji konflikta,
s interesima. Grupe na vrhu i na dnu definirane su pomou zajednikih interesa.
Interesi jednih i drugih su objektivni u tom smislu da reflektiraju oekivanja
(uloge) povezane sa statusima. Pojedinci stoga ne moraju internalizirati navedena
oekivanja ili ih ak biti svjesni, da bi poeli djelovati u skladu s njima. Ukoliko
zauzimaju odreene poloaje, tada e se poeti ponaati na oekivani nain.
Pojedinci su "usklaeni" ili "adaptirani" svojim ulogama onda kada doprinose
konfliktu izmeu podreenih i nadreenih. Ove nesvjesne oekivane uloge
Dahrendorf naziva latentnim interesima. Manife stni interesi su latentni interesi
koji su postali svjesni. Osnovni zadatak konfliktne teorije kako je Dahrendorf vidi
je analiza povezanosti latentnih i manifestnih interesa.

Ukratko, Dahrendorf smatra da se konfliktna grupa, kada se pojavi, ukljuuje u

akcije koje dovode do promjena u socijalnoj strukturi. Kada je konflikt intenzivan,
dolazi do radikalnih promjene. Ukoliko je konflikt praen s nasiljem, strukturalna
e se promjena zbiti iznenada. Kakva god bila priroda konflikta, sociolog mora biti
pripravan prouavati odnose konflikta i promjene, te konflikta i status quoa.