IME I PREZIME STUDENTA/ICE

STUDIJSKI PROFIL

JMBAG

KOLA - VJEBAONICA

MENTOR(ICA)

DATUM

RAZREDNI ODJEL

REDNI BROJ NASTAVNOG SATA

NASTAVNA CJELINA/TEMA

NASTAVNA JEDINICA
1. CILJ NASTAVNOG SATA

U jednoj ili najvie dvije reenice opisana oekivana uenika postignua na ovom nastavnom satu. Cilj se
detaljnije razrauje (konkretizira) u specifine ciljeve, tj. zadae nastavnog sata.

2. ZADAE NASTAVNOG SATA

a. obrazovne zadae

Oekivano znanje i razumijevanje koje uenici trebaju usvojiti na ovom nastavnom satu. Obuhvaa
matematike koncepte (matematiki pojmovi i njihova svojstva, odnosno definicije, teoremi i njihovi dokazi),
terminologiju i simbole koje uenici tokom sata trebaju usvojiti.
Primjeri.
Uenici e:
- putem praktine aktivnosti izrezivanja i preslagivanja kvadrata uoiti algebarsku vezu izmeu
duljina stranica pravokutnog trokuta (Pitagorin pouak)
- nauiti rijeima iskazati Pitagorin pouak
- nauiti simboliki zapisati Pitagorin pouak
Uenici e:
- uoiti i usvojiti pojam rjeenja kvadratne jednadbe
- izvesti izraz za rjeenja kvadratne jednadbe u ovisnosti o njenim koeficijentima

b. funkcionalne zadae

Vjetine i sposobnosti za koje oekujemo da e ih uenici razviti tokom nastavnog sata. Pri tome vjetinom
nazivamo vjebom (uenjem!) steeno umijee dovoljno preciznog i dovoljno brzog izvoenja sustavno
organiziranih operacija (ili nizova operacija) s ciljem rjeavanja postavljenog zadatka. S druge strane,
sposobnosti se ne stjeu, ve razvijaju uenjem, a ovise o predispozicijama uenika/ce.
Ope funkcionalne zadae nastave matematike, poput razvijanja logikog, analitikog i proceduralnog
(algoritamskog) miljenja, razvijanja sposobnosti rjeavanja problemskih zadataka (problema) ili razvijanja
vjetine procjenjivanja (rjeenja problema ili najefikasnijeg pristupa rjeavanju postavljenog problema), ovdje
treba konkretizirati.

Primjeri.
Uenici e:
- razviti vjetinu uoavanja i prepoznavanja pravokutnog trokuta, njegovih kateta i hipotenuze
- uvjebati, primjenom Pitagorinog pouka, izraunavanje duljine jedne od stranica pravokutnog
trokuta ukoliko su zadane duljine preostalih dviju stranica tog trokuta
Uenici e:
- uvjebati konstrukciju visine iz po volji odabranog vrha trokuta pomou ravnala i estara
- uvjebati konstrukciju visine iz po volji odabranog vrha trokuta pomou alata dinamine
geometrije

c. odgojne zadae

Vrijednosti, stavovi i ostale pozitivne osobine linosti za koje oekujemo da e ih uenici razvijati tokom
nastavnog sata. Zbog izrazito negativne percepcije matematike kao nastavnog predmeta, posebno treba voditi
rauna da se na satu kod svih uenika razvija samopouzdanje i povjerenje u vlastite matematike
sposobnosti te uvaavanje i pozitivan odnos prema matematici kao vanoj i korisnoj ljudskoj djelatnosti.
Primjeri.
Uenici e:
- razvijati vjetinu koncentracije
- razvijati sposobnost za ustrajan i predan rad
- razvijati sustavnost u radu
- stjecati vjetine tonosti, preciznosti i urednosti u radu
- razvijati organizacijske vjetine
 - razvijati vjetine komunikacije u socijalnoj grupi (timu ili paru)
- razvijati vjetine usmene i pisane komunikacije
- razvijati povjerenje u vlastite matematike sposobnosti
- razvijati sposobnost procjene vlastitih matematikih sposobnosti
- razvijati odnos uvaavanja prema matematici
- razvijati svijest o univerzalnosti matematikog jezika
- usvajati estetske vrijednosti
- razvijati toleranciju prema drugima i drukijem miljenju

3. KORELACIJE UNUTAR MATEMATIKE I S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Kada je god to mogue, potrebno je uspostavljati horizontalne i vertikalne poveznice unutar matematike
(npr. povezati algebru s geometrijom i dr.) te povezati matematiku s drugim nastavnim predmetima te sa
situacijama iz realnog svijeta.
Primjeri.
Npr. povezivanje ekvivalencije zapisa nenegativnog racionalnog broja u obliku razlomka, decimalnog broja i
postotka s vjerojatnou te interpretacijom podataka prikazanih krunim i stupanim dijagramom.
Npr. povezivanje grafa kvadratne funkcije s fizikalnim procesima i oblicima u realnom svijetu.

4. TIP NASTAVNOG SATA

Ovisno o dominantnom sadraju i metodama rada, tj. o glavnom dijelu sata, nastavni sat moe biti: sat obrade
novog gradiva, sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva (radi uvjebavanja i automatizacije pojedinih
algoritama, radi generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi poticanja i razvoja uenike kreativnosti i
dr.), sat provjere uenikih postignua, ili kombinirani sat.

5. NASTAVNI OBLICI

Ovdje treba navesti socijalne oblike nastave, koji slijede iz postavljenih ciljeva i zadaa. To su: frontalna
nastava ili diferencirana nastava u obliku rada u paru, timskog rada, grupnog rada, individualnog rada i dr. U
jednom satu moe se izmijeniti nekoliko oblika rada (npr. forntalni i individualni rad).

6. NASTAVNE METODE

Nastavne metode dijelimo prema izvorima znanja (verbalne, vizualne, dokumentacijske - kao npr. metoda
dijaloga, metoda rada na tekstu, metoda demonstracije, metoda eksperimenta i dr.) te prema oblicima
zakljuivanja (metoda analogije, metoda analize i sinteze, problemska nastava, heuristika nastava, metoda
indukcije, metoda dedukcije, metoda razlikovanja sluajeva i dr.).

7. NASTAVNA SREDSTVA

Materijali koje na nastavnom satu upotrebljavaju uenici i uitelj(ica) u svrhu realizacije postavljenih ciljeva.
Mogu biti na raznim medijima - npr. razliiti tekstovi (udbenik, zbirka zadataka, nastavni listi za uenike),
geometrijski modeli, plakati, prozirnice, animacije, filmovi, raunalne prezentacije i dr.
Za svaki udbenik, zbirku zadataka ili objavljeni materijal treba navesti tonu referencu (ime autora,
naslov, izdavaa i godinu izdanja).

8. NASTAVNA POMAGALA

Tehnika pomagala nuna za upotrebu nastavnih sredstava i realizaciju nastavnog sata (npr. ploa, kred, kreda u
boji, grafoskop, PC raunalo i LCD projektor, geometrijski pribor i dr.).

9. LITERATURA ZA UITELJA/ICU

Ovdje treba navesti sve izvore znanja koje je uitelj(ica) koristio/la u pripremi ovog nastavnog sata, s preciznim
referencama.
 MAKROPLAN (ARTIKULACIJA SATA)

1. UVODNI DIO SATA (predvieno trajanje u minutama)

Ovdje kronolokim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u uvodnom dijelu sata, te vrijeme
predvieno za njihovu realizaciju. Uvodni dio sata, trajanja najvie 10 minuta, slui za fiziku i emocionalnu
pripremu uenika, aktualiziranje prethodno ostvarenih postignua (znanja, vjetine, sposobnosti), motivaciju i
najavu glavnog dijela sata. Na satu obrade novog gradiva, uvodni dio sata zavrava pisanjem naslova na plou
(naslov na ploi stoji cijeli sat!).

2. GLAVNI DIO SATA (predvieno trajanje u minutama)

Ovdje kronolokim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u glavnom dijelu sata, te vrijeme predvieno
za njihovu realizaciju. Glavni dio sata traje najvie 30 minuta. Ovdje je uputno predvidjeti razliite aktivnosti
(npr. zadatke i matematike probleme) za uenike razliitih matematikih sposobnosti, stilova uenja i
individualnih brzina rada - zadatke za slabije uenike te dodatne zadatke za uenike veih matematikih
sposobnosti. Dobro je predvidjeti i opcionalne zadatke (koje moda neemo stii rijeiti).

3. ZAVRNI DIO SATA (predvieno trajanje u minutama)

Ovdje kronolokim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u zavrnom dijelu sata, te vrijeme
predvieno za njihovu realizaciju. U ovom se dijelu zadaje domaa zadaa (obavezno zapisati na plou, i to
uvijek na isto mjesto!), koja se obavezno prokomentira s uenicima, a nakon toga se obavlja provjera
ostvarenosti postavljenih ciljeva i zadaa nastavnog sata (zavrno ponavljanje putem pitanja i odgovora,
dodatnog sloenijeg zadatka, nastavnog listia, kviza i sl.).

Artikulacija sata obrade novog gradiva ima sljedeu globalnu shemu:

PRIPREMA
(MOTIVACIJA)

OBRADA

PRIMJER

VJEBA
(ZADACI)

DOMAA ZADAA

PROVJERA OSTVARENOSTI
CILJEVA I ZADAA
 MIKROPLAN (DIDAKTIKI SCENARIO)

1. UVODNI DIO SATA

2. GLAVNI DIO SATA

3. ZAVRNI DIO SATA

PLAN PLOE