Trokovi, izdaci,

rashodi i
ulaganja

Vrste trokova
amortizacija
prema
Vrste porijeklu i
sastavu
trokova
proizvodnje

Materijalni
Trokovi stalnih trokovi
sredstava
 Trokovi - vrijednosni (nov ani) izraz ulaganja
osnovnih elemenata proizvodnje, koja nastaju radi
stvaranja novih u inaka i stjecanja (ostvarivanja)
dobitka.
. imaju 2 sastavnice:

1. Koli ina potroenih elemenata proizvodnje (utroak) i

2. Nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje

(Troak= koli ina x nabavna cijena)

troenje elemenata proizvodnje je tehni ki proces iji
se opseg (intenzitet) moe izraziti fizi kim jedinicama
mjere, ali i ekonomski proces iji se opseg izraava u
novcu..

osim troenja elemenata proizvodnje u ukupne se

trokove ura unava i vrijednost koritenih tu ih
usluga, te pla ene obveze prema dravi koje ne ovise o
ostvarenom financijskom rezultatu i koje se
obra unavaju prije njegova utvr ivanja .
(npr. doprinos za vodoprivredu, ume, gospodarsku
komoru i sl)
 trokovi se mogu pratiti kao ukupni (vrijednost
svih sredstava i rada potroenih u odre enom
razdoblju godini, tromjese ju ili mjesecu) i kao
prosje ni trokovi (po jedinici u inka, proizvoda ili
usluge).

na kraju svakog poslovnog razdoblja utvr uju se

ostvareni (stvarni) trokovi, a za naredna razdoblja
procjenjuju se budu i (planski) trokovi..
IZDACI - nov ana davanja za nabavke sredstava za
proizvodnju, pla anje usluga i raznih obveza, te
materijalna izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje
ili u druge svrhe.

svaki izdatak nije troak.

izdaci i trokovi se rijetko vremenski podudaraju

. troak moe nastati prije izdatka, ako je npr. nabavljen

materijal i utroen u proizvodnji, a jo nije pla en
dobavlja u, te nema izdatka.
RASHOD je iri pojam od troka. ..

.. rashod je svako smanjenje vrijednosti imovine

poduzetnika neovisno o razlogu smanjenja. ..

moe biti redoviti i izvanredni.

..Redoviti rashod je troak koji je namijenjen stvaranju

novih proizvoda (tzv. ukalkulirani troak)

... Izvanredni rashod je smanjenje vrijednosti imovine

poduzetnika koje nastaje neo ekivano i neplanirano ili
koje nije namijenjeno stvaranju novih proizvoda (kao
npr. manjkovi u blagajni, u skladitu, prekomjerne
tete na materijalu.)
ULAGANJE obuhva a sve oblike izdataka i trokova.

dijeli se na teku e (kratkoro no) i investicijsko

(dugoro no).

dok su teku a ulaganja redoviti troak trajna ulaganja

su investicije u sredstva za proizvodnju.

( Nabavka stroja je investicija odnosno trajno ulaganje za

potrebe dugoro nog stvaranja uvjeta za proizvodnju.
Trokovi upotrebe stroja nastaju kada zapo ne njegovo
koritenje u proizvodnji. Postupnim troenjem
smanjuje se vrijednost stroja i nastaje teku e ulaganje
u obliku amortizacije, kao i drugi teku i trokovi
njegova koritenja -trokovi energije, maziva, ljudskog
rada i sl.)
INVESTICIJE su trajna ulaganja elemenata proizvodnje
radi odravanja kontinuiteta poslovanja i razvoja
poduze a.

mogu se promatrati kao vrijednost ukupno uloenih

sredstava i rada u proizvodni proces u odre enom
trenutku. ..
trokovi su najvaniji dio rashoda iji kona an iznos se
utvr uje na kraju poslovne godine i stavlja u odnos
prema ostvarenim godinjim prihodima radi
utvr ivanja financijskog rezultata poslovanja.

ako su prihodi ve i od ukupnih rashoda, rezultat je

pozitivan i zove se dobitak ili profit, a ako je ukupni
iznos rashoda ve i od ukupnih prihoda, rezultat je
negativan i zove se gubitak
Elementarne vrste trokova prema njihovu porijeklu
jesu:

Materijalni trokovi (trokovi osnovnog i pomo nog

materijala, energije, sitnog inventara, ambalae, alata i
sl.)
Trokovi stalnih sredstva (amortizacija, smjetaj i
uvanje , tehni ko odravanje i sl.)
Trokovi rada (nagrade za uloeni ljudski rad koje se
zovu pla e ili nadnice)
Troak materijala Troak stalnog sredstva (Ts) Troak rada (Tr)
(Tm)
Tm =qm x cm Ts= qs X cs Tr = qr x cr

Tm= troak Ts= troak stalnog sredstava Tr= troak rada

materijala qs = koli inski izraz potronje qr= koli ina
qm= koli ina stalnog sredstva (npr. sati potroenog rada
potroenog strojnog rada) (npr. dani ili sati
materijala cs= cijena troenja stalnog ljudskog rada)
cm= nabavna cijena sredstva (npr. nabavna cijena cr= cijena rada (npr.
materijala (kupovna po satu rada stalnog sredstva) stavka pla a ili
cijena uve ana za nadnice mjese no,
trokove dopreme dnevno, na sat ili po
do poduze a) u inku)
podjelom trokova prema izvoru nastajanja (prema
supstanciji koja se troi) dobivamo prirodne vrste
trokova. ..

u glavne prirodne vrste trokova ubrajaju se: trokovi

materijala, trokovi amortizacije, trokovi rada

..ostale prirodne vrste trokova su trokovi usluga,

kamate, premije osiguranja, porezi, doprinosi i dr.
obveze. ..
prema sloenosti strukture trokovi se dijele na
jednostavne i sloene.

Jednostavni (elementarni) trokovi se sastoje samo od

jedne prirodne vrste trokova (npr. trokovi materijala,
energije , amortizacije, kamata i sl.)

sloeni (kompleksni) trokovi se sastoje od dva ili vie

elementarnih trokova
(npr trokovi koritenja sredstava za rad ili trokovi
tehni kog odravanja strojeva sastoje od materijalnih
trokova - trokovi goriva, sredstva za zatitu od
korozije), pla enog ljudskog rada, amortizacije i sl)
ukupni trokovi koji nastaju u nekoj proizvodnji
moraju se obuhvatiti kalkulacijom.

zbroj svih trokova dijeli se koli inom

proizvedenih u inaka i tako izra unava troak po
jedinici (prosje ni troak) = cijena kotanja
u inka (proizvoda ili usluge).
materijal slui za proizvodnju u kojoj se u cijelosti
fizi ki utroi i svoju vrijednost prenese na novi
proizvod .

materijal se obi no dijeli na osnovni i pomo ni

osnovni materijal ulazi svojim sadrajem u sastav

novog proizvoda i ini njegovu glavnu supstanciju, a
pomo ni stvara uvjete za uspjenu proizvodnju ili ini
dodatak osnovnom materijalu razmjerno male
vrijednosti.
..koli inska sastavnica materijalnih trokova (q) utvr uje
se na temelju stvarno potroenih koli ina, a potrebna
koli ina za budu u proizvodnju utvr uje se pomo u
normativa utroka. ..

normativ je izraz potrebne koli ine materijala za

jedinicu u inka (npr. 10 litara na sat rada traktora, 2 m
bakrene ice od 0,5 mm za jednu zavojnicu, 1 kg
brana za 2 kruha (po 0,72 g)

q m = Nm x Qp
q m = koli ina potrebnog materijala
Nm = normativ utroka materijala
Qp = planirana koli ina u inaka (proizvoda i usluga)
Koli ina materijala Nabavna cijena Troak materijala
(utroak) materijala
Planska Stvarna Planska Stvarna Planska Stvarna

800 kg 820 kg 1.10 kn/kg 1,00 kn/kg 880 kn 820 kn

potronja materijala u industriji uglavnom ovisi o kvaliteti

materijala, opsegu proizvodnje, intenzitetu proizvodnje te
koritenoj tehnici i tehnologiji proizvodnje.
 cijena materijala po kojoj se obra unava troak
materijala temelji se uglavnom na trinim cijenama po
kojima se na tritu nabavlja odre eni materijal

nabavna cijena u poduze u = kupovna cijena + trokovi

dopreme do poduze a

(*primjer: ako je npr. sjemenski krumpir kupljen od dobavlja a po

kupovnoj cijeni od 2,00 kn/kg u koli ini od 800 kg i za trokove
dopreme je pla eno ukupno 400 kn (troak dopreme iznosi 0,50
kn/kg krumpira), tada e nabavna cijena iznositi = 2,00 +400/800
= 2,50 kn/kg)
Neto prodajna cijena (materijala) = trina cijena
trokovi dopreme na trite

(*primjer: ako je trina cijena sjemenskog krumpira 2,00 kn/kg, a u

proizvodnji je potroena koli ina od 800 kg i za trokove dopreme
na trite se pla a ukupno 400 kn, tada e neto prodajna cijena
iznositi = 2,00 400/800= 1,50 kn/kg)
(trokovi kapitala)

jesu razli ite vrste postupnog troenja i smanjivanja

vrijednosti stalnih sredstava (dugotrajne imovine
poduze a), bilo zbog koritenja, bilo zbog njihova
tehnolokog zastarijevanja tijekom vremena.
postoje sljede e vrste trokova stalnih sredstava:

Amortizacija
Odravanja
Premije osiguranja
Kamate
Trokovi uvanja objekta i opreme
 AMORTIZACIJA - najvaniji troak stalnih sredstava

javlja se kod velike ve ine stalnih sredstava, odnosno

kod dugotrajne imovine koja se protekom vremena
vie ili manje fizi ki troi ili koja zbog tehnolokog
napretka zastarijeva.

TROKOVI ODRAVANJA - njihova visina ovisi o

sastavu, vrijednosti i intenzitetu koritenja raspoloive
dugotrajne imovine

( Primjerice proizvodnja, prijenos i distribucija elektri ne energije

je djelatnost koja je znatno optere ena trokovima odravanja.
Mogu se ura unavati u ukupne trokove koritenja pojedinih
elemenata opreme ili objekata, a u ve ini slu ajeva se, kao op i
(zajedni ki) trokovi, po odre enom kriteriju raspore uju na
pojedine proizvodne linije ili radne jedinice.)
OSIGURANJE - troak koji se odnosi na objekte i
opremu za koju poduze e eli pribaviti ekonomsku
zatitu od materijalnih posljedica tete i nesretnog
slu aja

KAMATE su troak za svako poduze e koje koristi tu a

sredstva u obliku kredita za ulaganje u dugotrajnu
imovinu (kamate su dio trokova poduze a i terete
njegov financijski rezultat)

TROKOVI UVANJA su dodatni trokovi povezani s

posjedovanjem dugotrajne imovine i kao takvi su dio
ukupnih trokova tj. rashoda poduze a
stalna sredstva upotrebom u procesu proizvodnje
postupno se fizi ki troe i tehni ki zastarijevaju, te na
taj na in u viegodinjem razdoblju prenose dio po
dio svoje vrijednosti na ostvarene u inke (proizvode i
usluge).

amortizacija je dio vrijednosti koju stalno sredstvo

upotrebom u nekom razdoblju izgubi i prenese na
novi proizvod ili uslugu - (element trokova
proizvodnje)

u trokove se ra unaju, tj. amortiziraju se, svi oblici

stvari iz stalnih sredstava koje se upotrebom troe.
Zna enje amortizacije:

troak proizvodnje, odnosno dio vrijednosti stalnog

sredstava koji je prenesen na dobivene proizvode u
jednom procesu proizvodnje,

ispravak vrijednosti (otpis) stalnog sredstva,

na in i izvor financiranja zamjene dotrajalih, odnosno

kupnje novih stalnih sredstava
Za procjenu trokova amortizacije potrebno je najprije
utvrditi sljede e polazne veli ine:

1. Osnovicu za amortizaciju koju ini vrijednost stalnog

sredstva za koje ra unamo amortizaciju
2. Vijek koritenja stalnog sredstva, odnosno mogu i
u inak u vijeku koritenja
3. Amortizacijske kvote, odnosno godinje iznose
amortizacije

(Budu i da procijenjeni iznos trokova amortizacije

utje e na iskazani financijski rezultat poduze a i visinu
poreznih obveza poduze a, obra un amortizacije je
reguliran poreznim propisima)
. osnovicu za amortizaciju ini razlika izme u po etne i
krajnje vrijednosti stalnog sredstva (V0 Vn ).

po etna (nabavna) vrijednost stalnog sredstva

jednaka je ukupnoj vrijednosti uve anoj za trokove
dopreme i trokove stavljanja u rad (montae i obuke
osoblja za rad na stroju).
Opis Stroj Stroj B
A
Kupovna (fakturna) vrijednost 26.000 75.000
Carinske pristojbe 6.000 -
Trokovi prijevoza 12.000 20.000
Trokovi montae - 3.000
Nabavna (po etna) vrijednost (V0 ) 44.000 98.000

Krajnja (likvidacijska) vrijednost ( Vn ) 4.000 2.000

Osnovica za amortizaciju (V0 -Vn ) 40.000 96.000

Visina godinjeg iznosa amortizacije ovisi o:

Po etnoj vrijednosti
Krajnjoj vrijednosti
Duini ekonomskog vijeka
Opsegu koritenja
 stalna sredstva ve e vrijednosti imaju i ve e godinje
iznose amortizacije

visinu amortizacije odre uje i duina vijeka koritenja

stalnog sredstva

stalna sredstva dueg vijeka koritenja imaju

razmjerno manje godinje iznose amortizacije i
obrnuto. ..

opseg koritenja utje e na intenzitet troenja stalnog

sredstva i na duljinu vijeka koritenja, a time i na visinu
godinjih iznosa amortizacije
Glavni imbenici troenja stalnih sredstava mogu se
podijeliti na:

1. Vanjske i
2. Unutarnje
Vanjski imbenici obuhva aju kvalitetu stalnog sred
(tehni ka obiljeja, trajnost), djelovanje tehnolokog
napretka (brzinu ekonomskog zastarijevanja),
prirodne utjecaje (temperaturu i padaline), te trine
imbenike (kretanje cijena, promjene metode, potreba
i navika kupaca).

Unutarnji imbenici troenja stalnog sredstva jesu

intenzitet i uvjeti njegova koritenja (npr. stalna
sredstva s povremenim koritenjem manje se troe od
onih koja se svakodnevno, prevelika ili premala
vlanost tla utje e na ve e troenje sredstava
mehanizacije u poljoprivredi), kvaliteta i organizacija
odravanja, na in smjetaja i zatite od vanjskih
utjecaja, te briljivost i stru nost rukovanja.
Oblici troenja stalnih sredstava:
1. Fizi ko troenje i
2. Ekonomsko troenje

Fizi ko troenje nastaje zbog prirodnih imbenika

(truljenje drvnih dijelova, korodiranje metalnih
dijelova i sl) i zbog utjecaja tehni kih imbenika
Prirodni i tehni ki imbenici odre uju fizi ki vijek
stalnog sredstva
Ekonomsko troenje nastaje neovisno o fizi kom
troenju. Pod utjecajem tehnolokog napretka fizi ki
ispravna sredstva prestaju biti pogodna za koritenje.
Tehnoloki i trini imbenici odre uju ekonomski
vijek sredstva.
Temeljne skupine metoda izra unavanja amortizacije:

Vremenska

Funkcionalna
godinji iznos amortizacije ovisi o procijenjenoj duini
vijeka koritenja stalnog sredstva

osnovica za amortizaciju raspore uje se na pojedine

godine vijeka koritenja stalnog sredstva. ..

prema na inima raspore ivanja osnovice razlikujemo

sljede e metode:

1. Linearna (ravnomjerna, konstantna)

2. Degresivna
3. Progresivna
 jednostavna i najvie koriteni postupak izra unavanja
amortizacije.

osnovica za amortizaciju ravnomjerno se raspore uje

na godine planiranog vijeka koritenja stalnog
sredstva

godinji se iznos amortizacije:

a= (V0 -Vn)/ n

a= godinji iznos (kvota) amortizacije,

V0 -Vn = osnovica za amortizaciju (po etna minus krajnja vrijednost
stalnog sredstva),
n= broj godina vijeka koritenja stalnog sredstva
godinji iznos amortizacije od prve do
posljednje godine su jednaki
(a1 = a2 = a3 = .. = an )

Primjer izra una amortizacije za jedan kamion:

a (godinji iznos amortizacije)= ?

V0 = 10.000.000 kn
V n = 400.000 kn
n=8

a= (V0 -Vn)/ n
a = (10.000.000 400.000)/8 = 1.200.000 kn godinje
postupak izra unavanja godinjih iznosa amortizacije
koji se iz godine u godinu smanjuju
(a1 > a2 > a3 > .. > an )

prema intenzitetu smanjivanja amortizacije

razlikujemo aritmeti ku i geometrijsku degresivnu
amortizaciju .
1. Aritmeti ko degresivna amortizacija

Iznos amortizacije prve godine vijeka koritenja:

a1 = a + (D / 2)
a godinji iznos amortizacije utvr en linearnom metodom
D zbroj svih iznosa d ( d = iznosi smanjivanja godinje
amortizacije) koji se javljaju u vijeku koritenja:
D = d *( n-1 )
Iznosi smanjivanja godinje amortizacije ( d) su uvijek
jednaki:

a1 = a2 + d = a3 + 2d = ..... an + ( n 1) d

Iznos amortizacije odre ene ( k - te godine) :

ak = a1 (k-1)*d

Iznos amortizacije posljednje godine vijeka koritenja:

An = a (D / 2)
2. Geometrijsku degresivu amortizaciju

Iznos amortizacije za posljednju godinu jednak je:

Iznos amortizacije za odre ene ( k - te godine):

Kvocijent q uvijek je isti izme u dvaju susjednih

lanova :
a1= a2*q = a3*2q....= an*(n-1)q
 temelji se na progresivnom aritmeti kom ili
geometrijskom nizu

kod aritmeti ke metode se iznosi amortizacije iz

godine u godinu pove avaju za jednak iznos razlike
(d) , a kod geometrijske za sve ve i iznos, uz jednak
kvocijent susjedna dva lana ..

q = a2 / a1 = a3 / a2 =..= an / a n-1

(a1 < a2 < a3 < .. <an )

visina amortizacije utvr uje se razmjerno u inku
stalnog sredstva koji se ostvari upotrebom tog sredstva
u razdoblju za koje se ra una amortizacija

postupak izra unavanja funkcionalne amortizacije

obuhva a dvije faze.

1. Izra unavanje iznosa prosje ne amortizacije (po

jedinici koli ine ostvarenog u inka ili po satu rada, ) :

V0 Vn
aq =
Q
a q = iznos amortizacije po jedinici ostvarenog u inka ili po satu
Q = procijenjeni ukupni u inak ; V0 Vn = osnovica za amortizaciju
2. ) izra unavanje iznosa godinje amortizacije
mnoenjem iznosa prosje ne amortizacije s
ostvarenim u inkom u godini za koju se ra una
amortizacija (u godini k) :

ak =aqxqk

a k = godinji iznos amortizacije (za godinu k)

a q = amortizacija po jedinici u inka
q k = koli ina ostvarenih u inaka u godini za koju se ra una
amortizacija (u godini k)
Izra unavanje stope amortizacije- tako da se broj
100 (osnovica postotnog ra una) podijeli brojem
godina vijeka koritenja odre enog stalnog sredstava.

Npr.
ako je broj godina vijeka koritenja 8,
stopa amortizacije iznosi 100 / 8 = 12,5 %
u svakom procesu proizvodnje sudjeluje ljudski rad.

trokovi rada (pla e, nadnice, s odgovaraju im

porezima i doprinosima) ine veliki dio ukupnih
trokova poslovanja proizvodnih poduze a.

troak rada se utvr uje mnoenjem koli ine uloenog

rada s cijenom rada,odnosno nagradom po jedinici
rada, koja se moe utvrditi kao stavka pla e, odnosno
kao nadnica (dnevnica), satnica, pla a po jedinici
radnog u inka i sl.
 koli ina (utroak) rada odnosi se na odre eni opseg
poslova, a izraava se obi no u radnim danima, satima
rada ili koli inom ostvarenih u inaka

Tr = qr x cr

Tr = troak rada
Qr = koli ina uloenog rada
cr = cijena rada
Za utvr ivanje trokova rada bitno je razlikovati dvije
vrste rada:

1. IZRAVNI (neposredni) rad se utvr uje pomo u normi

rada, odnosno normalno potrebnih koli ina rada za
jedinicu u inka (npr. konja trave zahtijeva 8 sati rada
po hektaru rodnog vo njaka)

2. REIJSKI (posredni, zajedni ki) rad se procjenjuje za

vremensko razdoblje i organizacijsku jedinicu (npr
trokovi odravanja strojeva u mehani koj radionici
tijekom odre enog mjeseca)
 Troak, izdatak, rashod, investicije.
Vrste trokova prema porijeklu i sastavu.
Prirodni trokovi, materijalni trokovi.
Sastavnice troka
Nabavna cijena i neto prodajna cijena
Pojam amortizacije (zna enje)
Metode obra una amortizacije (vremenska,
funkcionalna)
Primjer 1.
Predvi eni je mogu i vijek trajanja sredstva 5 god., nabavna
vrijednost toga sredstva iznosi 60.000 kn,a krajnja 4.000 kn.
a) koriste i linearnu metodu obra una amortizacije izra unajte
koliki je godinji iznos amortizacije i neotpisana vrijednost toga
sredstva nakon proteka odre enog broja godina
b) koriste i degresivnu aritmeti ku metodu obra una amortizacije
izra unajte koliki je godinji iznos amortizacije i neotpisana
vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog broja godina
uz diferenciju ( d) od 2 000 kn
c) koriste i degresivnu geometrijsku metodu obra una
amortizacije izra unajte koliki je godinji iznos amortizacije i
neotpisana vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog
broja godina uz kvocijent ( q = 1,5)
d) koriste i progresivnu geometrijsku metodu obra una
amortizacije izra unajte koliki je godinji iznos amortizacije i
neotpisana vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog
broja godina uz kvocijent ( q = 1,5)
Predvi eni je mogu i vijek trajanja sredstva 5 god., a nabavna
vrijednost toga sredstva iznosi 20,000 kn.

koriste i linearnu metodu obra una amortizacije izra unajte

kolika je stopa amortizacije, godinja kvota amortizacije i
neotpisana vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog
broja godina.
koriste i progresivnu metodu obra una amortizacije izra unajte
kolika je stopa amortizacije, godinja kvota amortizacije i
neotpisana vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog
broja godina.
koriste i degresivnu metodu obra una amortizacije izra unajte
kolika je stopa amortizacije, godinja kvota amortizacije i
neotpisana vrijednost toga sredstva nakon proteka odre enog
broja godina.
Primjer 2.
Poduze e A nabavilo je kamion po nabavnoj vrijednosti od
1,000.000 kn,uz pretpostavljeni u ink ( ukupno koritenje)
250.000 km i vijek koritenja 5 godina:
a) Koliko e iznositi amortizacija po jedinici u inka ako krajnja
likvidacijska vrijednost iznosi 50.000 kn.
b) Koliko e iznositi godinji iznos amortizacije s obzirom na
podatke iz tablice 1.
Godine Ostvareni kilometri

1. 38.000

2. 49.000

3. 55.000

4. 60.000

5. 48.000

UKUPNO 250.000
1. Poduze e A nabavilo je kamion po nabavnoj vrijednosti od
1,000.000 kn,uz pretpostavljeni u inak ( ukupno koritenje)
50.000 km i vijek koritenja 5 god., koliko e iznositi godinji
iznos amortizacije?
2. Nabavna vrijednost ure aja za sto nu hranu iznosi 90.000 kn,
krajnja vrijednost je 6.000 kn i vijek koritenja 6 godina.

Godina A) Linearna b) Degresivna c) Progresivna

metoda metoda metoda

Godinja Neamortizira God. Neamort. God. Neamort

amortizacija na vrijednost amort. vrijednost amortiz vrijed.

1.
2.

3.
4.

5.
6.
Godina A) Linearna
metoda

Godinja Neamortizirana
amortizacija vrijednost

1.
2.

3.
4.

5.
6.
Primjer 1.
Predvi eni je mogu i vijek trajanja sredstva 5 god., nabavna
vrijednost toga sredstva iznosi 60.000 kn,a krajnja 4.000 kn.
a) koriste i linearnu metodu obra una amortizacije izra unajte
koliki je godinji iznos amortizacije i neotpisana vrijednost toga
sredstva nakon proteka odre enog broja godina