Terotehnologija

1. kolokvij
Razvoj koncepta
terotehnologije

Poglavlje 1
Terotehnologija ili menadment odravanja
poslovnih sustava (gr. terein = brinuti se) je
znanstvena disciplina koja istrauje metode i
zakonitosti menadmenta poslovnih sustava
tijekom cijelog ivotnog vijeka tih sustava.
Definicija terotehnologije u Britanskim Standardima

Terotehnologija je kombinacija:
menadmenta,

financiranja,

inenjeringa,

izgradnje

i drugih disciplina primijenjenih na fizika poslovna sredstva

poduzea s aspekta ekonominosti trokova tijekom njihova
korisnog vijeka trajanja.
Terotehnologija omoguuje menaderima da:
razmiljaju kao ekonomisti, a djeluju kao inenjeri
u donoenju odluke o pravilnom izboru sredstava za rad
i opreme u svrhu ostvarivanja najniih moguih
dugoronih trokova posjedovanja poslovnih sustava.

Ona osigurava bogatu informacijsku podlogu za

donoenje efikasnih i efektivnih dugoronih
poslovnih odluka.
Cilj terotehnologije

Terotehnologija primjenjuje multidisciplinarni pristup

kojim se osiguravaju optimalni trokovi ivotnog
ciklusa poslovnih sustava i obuhvaa upravljanje
sustavom od njegovog stvaranja do odlaganja ili
prerasporeivanja.
Razvoj terotehnologije

Pojam se javlja nakon Drugog svjetskog rata kao

posljedica:
potrebe za velikim proizvodnim naporima kako bi se
nadomjestila sredstva izgubljena tijekom ratnih zbivanja
napretka tehnologije

U Velikoj Britaniji menaderi zadueni za upravljanje

funkcije odravanja u poduzeima istakli su potrebu
izbora poslovnih sustava na temelju procjene
njihovih ukupnih trokova tijekom cijelog vijeka
koritenja, a ne samo na visini poetnih nabavnih
trokova.
Razvoj filozofije i metoda odravanja sve do uvoenja
terotehnolokog koncepta:
 Primjena terotehnologije

na tehnike djelatnosti (strojarstvo, brodogradnja,

graevinarstvo, proizvoake industrije i sl.)

u novije vrijeme na uslune poslovne sustave (stambene

zgrade, bolnice, kole, hoteli i slini sustavi s velikim
udjelom dugotrajne materijalne imovine)
Australsko Udruenje menadmenta poslovnih sustava (Facility
Management Association) definira terotehnologiju kao
potragu za optimalnim tehnikim i ekonomskim
trokovima posjedovanja poslovnog sustava tijekom
cijelog njegovog ivotnog vijeka.
ivotni vijek sustava
ivotni vijek sustava je vrijeme od poetka ulaganja
materijalnih sredstava s ciljem realizacije sustava pa do
konanog izdvajanja sustava iz procesa eksploatacije
(dekomisije).

Eksploatacijski vijek sustava je vrijeme od putanja sustava u

rad (komisija) do njegovog iskljuivanja iz eksploatacije
(dekomisija). U tom periodu moraju se vratiti sva sredstva
uloena u sustav a utroena u ivotnom vijeku sustava.
POSLOVNA SREDSTVA su sva sredstva potrebna nekoj
organizaciji za ostvarivanje funkcije transformacije inputa
organizacije u output prema definiranom skupu procedura i u
skladu s definiranom funkcijom kriterija. Poslovna sredstva se na
osnovu njihova trajanja dijele na: dugotrajna poslovna sredstva i
kratkotrajna poslovna sredstva.

Dugotrajna poslovna sredstva moemo uvjetno nazvati i

osnovna sredstva koja se mogu podijeliti na materijalna
osnovna sredstva i nematerijalna osnovna sredstva.
.
Materijalna osnovna sredstva su trajna sredstva za obavljanje
odreene proizvodne ili uslune djelatnosti, a najee su to
sustavi koji ukljuuju zemljite, graevine, postrojenja, opremu,
alat, pribor, upute za upotrebu, sve predujmove za nabavu
materijalnih osnovnih sredstava, investicije u tijeku, knjige,
umjetnika djela, raunalni programi, poslovne procedure, i
procedure kontrole kvalitete, te sva dugorona financijska
imovina (akumulirana amortizacija, udjeli i dionice, dugoroni
krediti, depoziti i pretraivanja).

Nematerijalna osnovna sredstva ine svu trajnu nematerijalnu

imovinu organizacije i obuhvaaju: patente, licencije, zatitne
znakove, izdatke za istraivanje i razvoj, nematerijalna ulaganja u
pripremi, predujmove za nematerijalna sredstva i akumuliranu
amortizaciju nematerijalne imovine
Ukupni trokovi koritenja poslovnih sustava

Trokove itavog ivotnog vijeka poslovnog sustava ine:

inicijalni (poetni), odnosno kapitalni trokovi,
trokovi odravanja tijekom cijelog vijeka koritenja
(odnosno trokovi iskoritavanja sustava),
trokovi odlaganja.

Svi trokovi sujednako vani, jer trokovi odravanja i

odlaganja mogu biti mnogo vee vrijednosti od
kapitalnih trokova sustava (esto u praksi!). to to
znai?
Procjene trokova trebaju poeti onoga trenutka kada
se poslovni projekt krene osmiljavati. Kako se
projekt razvija i donose odluke o dizajnu poslovnih
sustava, temelji takvih procjena e se poboljavati.

Do kraja faze nabave sustava, bit e poznat i njegov

konani dizajn, kao i konani trokovi nabave.
Studijama pouzdanosti dobiju se sve informacije koje se
odnose na:
oekivane performanse i trokove:
rada i
odravanja sustava.

Na temelju njih odreuju se pogodnosti i podrke za

odravanje koje se provode tijekom razvoja i
proizvodnje poslovnog sustava.
Stvarna vrijednost proizvodnog sustava

Stvarna vrijednost proizvodnog sustava dobije se

usporedbom:
rezultata poslovanja sustava i svih njegovih
komponenti s
ukupnim trokovima koji su pri tome nastali.
Da bi se dobila potpuna ekonomska procjena
projekta mora se biti svjestan opsega svih trokova:
prolih,

sadanjih i

buduih,

ali i povrata sredstava od prodaje (rezultati

poslovanja):
svojih proizvoda,

nus-proizvoda i eventualno od

dispozicije poslovnog sustava na kraju korisnog

ivotnog vijeka trajanja.
Ispravno upravljanje poslovnim sustavima

Terotehnloki sustav obuhvaa upravljanje:

1. dizajnom (dizajniranje sredstava sa eljenim operativnim
karakteristikama i karakteristikama odravanja - sustava
pogodnih za odravanje),
2. nabavom (izbor najpovoljnijeg proizvoaa i/ili dobavljaa),
3. financijama (kontrola i nadzor trokova i odluivanje na
temelju povratnih informacija),
4. ljudskim potencijalima (izbor kadrova, te razvoj i
provoenje programa usavravanja operativnog osoblja i
radnika na odravanju),
5. operacijama (uvoenje operacijskih tehnika kojima se
smanjuju zastoji i unaprjeuje skrb poslovnog sustava).
Povezane tehnologije

LCC (Life Cycle Costs) predstavlja okvir za ocjenu i usporedbu

razliitih opcija dizajna poslovnih sustava temeljem svih trokova
kojima e sustav biti izloen tijekom cijelog ivotnog vijeka -
trokovi ukljuuju inicijalne trokove nabave sustava, trokove
odravanja i povremenog moderniziranja i trokove rada sustava.

Za razliku od terotehnolokog pristupa LCC ignorira i opseg i

vremensku dimenziju pritjecanja financijskih sredstava od
prodaje proizvoda koji nastaju kao rezultat koritenja poslovnih
sustava.
Zakljuak:
1. Terotehnologija se bavi dizajniranjem pouzdanosti i
odrivosti fizikih poslovnih sustava.
2. Ona uzima u obzir cjelokupni proces instalacije, upotrebe,
odravanja, modificiranja i zamjene sustava. Odluke su
uvjetovane povratnim informacijama o dizajnu, performansama
i trokovima tijekom cijelog ivotnog vijeka projekta.
3. Terotehnologija se podjednako odnosi i na sredstva i na
rezultate proizvodnje jer proizvod jednog poduzea esto
postaje sredstvo drugog poduzea. ak i kada je proizvod
jednostavan predmet potronje, terotehnologija moe pozitivno
utjecati na njegov dizajn i privlanost za kupca, a to e se
reflektirati u poveanoj trinoj sigurnosti proizvoaa.
Pitanja za ponavljanje
1. to je terotehnologija?
2. Gdje je sve mogue primijeniti terotehnoloke principe?
3. Koje su tri temeljne faze ivotnog ciklusa poslovnog
sustava? Od ega se sastoje ukupni trokovi koritenja
poslovnih sustava?
4. Koja je razlika izmeu ivotnog i eksploatacijskog vijeka?
Trokovi iskoritavanja
trgovakog broda

Poglavlje 2
Trokovi trgovakog broda

Optimizacija trokova poinje ve kod projektnog zahtjeva,

ukljuujui i brodske i kopnene trokove.

Kako su svi trokovi u meusobnoj ovisnosti smanjenje

jednog troka moe poveati drugi troak ili ga smanjiti, pa
to treba uzeti u obzir.

Trokovi trgovakog broda dijele se na:

1. Varijabilne trokove
2. Fiksne trokove (unaprijed izraunate u godinjim
planovima)
1. Varijabilni trokovi
Trokovi goriva
Komercijalni trokovi

2. Fiksni trokovi
Trokovi odravanja
Trokovi potronih materijala
Osobni dohoci i ostali trokovi posade
Opi i zajedniki poslovi
Trokovi osiguranja rizika
Iznimni trokovi
Amortizacija
1. Varijabilni trokovi

1. Trokovi goriva (eng. Fuelling)

Trokovi goriva ovisni su prije svega o pristupu brodskog osoblja, a

posredno i onoga kopnenog, u smislu odgovarajue logistike
podrke. Osjetljivost regulacije porivnog motora i pripreme
goriva u redu je veliina do 2% potroka goriva.
Trokovi goriva povezani su i s odreivanjem rute plovidbe. U tom
kontekstu plovidba po najkraoj ruti nije uvijek i optimalan
izbor. Praenjem vremenskih prognoza i kontinuiranom
prilagodbom rute boljim uvjetima pri prijelazu Atlantika utedi
se i do 12sati vonje, to nije ba zanemarivo za trokove
goriva, i ne samo za njih.
Troak goriva ovisi o brzini kojom brod vozi.
Komercijalna brzina broda (i razvijena snaga porivnog
stroja) raste to je vozarinska rata vea, a pada to je
vozarinska rata manja. To znai da pri susretu s malim
vozarinskim ratama valja namjerno smanjiti razvijenu
snagu porivnog stroja kako bi se postigao pad brzine,
ba zato da bi ona ostala komercijalnom.
Osim o vozarinskoj rati komercijalna brzina broda ovisi i
o stanju trupa, vijka, vjetra i mora (porivni
etverokut).
Okvir porivnog etverokuta ine krajnje mogunosti
porivnog stroja i maritimne sposobnosti broda.
Smanjivanje trokova goriva moe se postii:
smanjenjem hrapavost i odabirom odgovarajueg oblika trupa,

odgovarajuim gazom i trimom broda,

smanjenom potronjom struje,

pripremom porivnog stroja i goriva,

tedljivim gospodarenjem generatorima i elektrinom

energijom, i
izborom optimalne rute.
2. Komercijalni trokovi (eng. Comercial Expences)

Sastoje se od trokova:
manipulacije i separacije tereta,
provizija posrednicima i agentima, te
lukih i trokova prolaza kanala ukljuivi peljarenje i
tegljenje.

Brod boljih manevarskih sposobnosti i sposobnosti rukovanja

teretom moe (a i ne mora) imati manje ove trokove. Zato?
2. Fiksni trokovi
Fiksni se trokovi tako zovu jer se unaprijed izraunavaju kao
prosjene vrijednosti u godinjim planovima.

Tu spadaju:

1. Trokovi odravanja (eng. Maintenance)

Ovi trokovi ukljuuju cijenu rada odravanja i trokove ugraenih

doknadnih djelova.
Ovise o tome da li brod plovi i u kojim podrujima plovi, koji teret
prevozi itd. Ukljuuje troak zastoja ukoliko do njega doe.
2. Trokovi potronih materijala (eng. Stores)

Tu spadaju trokovi potronih materijala kao to su:

inventarski predmeti,
boje,

kemikalije,

plinovi,
maziva.

Ovi trokovi ovise o tome da li brod plovi i u kojim podrujima

plovi, koji teret prevozi itd.
3. Osobni dohoci i ostali trokovi posade (eng. Wages,
Victualling and Travelling)

Tu spadaju:
plae posade,
trokovi prehrane i
putni trokovi posade.

Optimizacijom posade moe se postii to manji broj posade uz

zadovoljavajue odravanje.
4. Opi i zajedniki poslovi (eng. General Expences &
Management)

Ovi se trokovi mogu nazvati i trokovi administracije, a ukljuuju:

trokove zastave,
PTT trokove,
osobne dohotke i trokove kopnenih slubi.

I ovdje je mogua optimizacija trokova na nain: to je manji broj

kopnenog osoblja, to su manji ovi trokovi. Treba odrediti
optimalni broj kopnenog osoblja tako da sustav ne bude
preglomazan, a da funkcionira.
5. Trokovi osiguranja rizika (eng. Insurance)

Tu spadaju:
trokovi osiguranja trupa,
trokovi stroja,
osiguranje prema treima, itd.,

Oni ovise o:
vrijednosti i
tipu broda.
to je brod vrijedniji, vea je premija osiguranja. Eventualne
havarije utjeu na franizu i premiju osiguranja. Brodovi koji
prevoze opasan teret takoer e imati vee ove trokove.
6. Iznimni trokovi (eng. Extraordinaries)

Obino ukljuuju odbitne franize u sluaju havarije.

Pretpostavi se da e svaki brod u floti doivjeti jednu havariju
godinje koju e pokriti osiguranje i jednu koju e snositi
brodar (odbitna franiza).
7. Amortizacija (eng. Capital Recovery)

Brodovi su objekti vrlo velike vrijednosti, pa je stoga

amortizacija krupna i veoma znaajna stavka u strukturi
njihovih trokova.
Amortizacija je postupno smanjivanje vrijednosti brodova.
Porastom vrijednosti broda poveava se premija
osiguranja. Rastu, logino, i trokovi amortizacije. Ta
su dva troka, dakle, proporcionalna: smanjenjem
vrijednosti broda smanjuju se oba.
Smanjenje vrijednosti broda postie se sniavanjem njegove
investicijske cijene.
Odnos izmeu trokova amortizacije i ostalih trokova (cijene broda i
njegove rentabilnosti) vrlo je sloen. U optimizaciji projekta
brod treba razmotriti kroz aspekt njegova iskoritavanja.
Kod optimaliziranog projekta smanjenje trokova amortizacije moe
se ostvariti samo "siromaenjem" broda. Ili e se na brod
ugraditi ureaji slabijih performansi i kraeg intervala servisiranja
ili e se "zalihost" sustava reducirati do donje granice koju jo
sigurnost doputa.
U prvom sluaju poveat e se trokovi posade i, zasigurno, trokovi
odravanja, a u drugom trokovi zastoja. Ako se pak djeluje u
oba pravca, ovi e trokovi porasti ak s potencijom.
Konaan rezultat biva redovito krajnje nepovoljan: uteda na
trokovima amortizacije viestruko je premaena poveanjem
trokova posade, trokova odravanja, pa ak i trokova
osiguranja rizika.
Pitanja za ponavljanje
1. Navedite vrste trokova iskoritavanja broda.
2. to spada u fiksne trokove trgovakog broda? Znati engleski
naziv i tono to spada u koju kategoriju fiksnih trokova.
3. Zato se zovu fiksni trokovi?
4. to spada u varijabilne trokove trgovakog broda? Znati
engleski naziv i tono to spada u koju kategoriju varijabilnih
trokova.
5. to je komercijalna brzina broda i o emu ovisi?
6. Trokovi goriva. O emu ovise?
7. Amortizacija broda. to se dogaa siromaenjem broda ?
Trokovi odravanja

Poglavlje 3
Odravanje je kompleks aktivnosti:
administrativnog,

organizacijskog,

tehnikog i

tehnolokog karaktera,

iji je cilj ouvanje i poboljanje radnih karakteristika ili

pak osiguranje stanja odravanog sredstva u kojem
sredstvo ima sposobnost obavljanja namjenske funkcije.
Cilj dobro organizirane i upravljane funkcije odravanja
poslovnih sustava je zadravanje niske razine
trokova.

Ostvarivanje ovog cilja ovisi o pravilnom inicijalnom

izboru sredstava za rad. Vrijedi pravilo: kupi jeftino
kupi dvaput
Trokovi odravanja

Trokovi odravanja su zbroj:

direktnih i

indirektnih trokova.

to spada u direktne, a to u indirektne trokove

odravanja?
U direktne trokove odravanja spadaju:
trokovi materijala (za ienje, bruenje ) i rezervnih
dijelova
troak ljudskog rada na odravanju.

Indirektni trokovi nastaju kao proizvodni gubici zbog

zaustavljanja proizvodnog procesa ili
smanjenog obujma istog,
uslijed nastalih kvarova ili redovitih remonta (trokovi zastoja).
Oni se mogu promatrati ili kao:
izmakla dobit ili

kao troak broda u stajanju.

Realnije ih je promatrati kao trokove broda u stajanju.

To su zapravo fiksni trokovi broda ovisni samo o
karakteristikama broda. Dobiju se kada od fiksnih trokova
odbijemo varijabilne trokove.
Ekonominost odravanja ovisi o trokovima zastoja i
trokovima odravanja.

Ekonomino odravanje je takvo odravanje u kojemu je zbroj

trokova odravanja i trokova zastoja najnii.

Trokovi zastoja ovise o koliini zastoja. to je zastoja vie

trokovi su vii.

Trokovi odravanja ovise o koliini odravanja. to je odravanje

ee trokovi su vii.
Dijagram trokova odravanja:
UT- ukupni trokovi,
TZ - trokovi zastoja,
TO - trokovi odravanja

Visina trokova

Uestalost odravanja
Optimizacija trokova i intenziteta odravanja
Ukupni trokovi su zbroj trokova zahvata (pravac) i trokova
zastoja (hiperbola) - donja slika.
Trokovi odravanja (trokovi zahvata) proporcionalno rastu s
intenzitetom odravanja. Drugim rijeima to je uestalije
odravanje (zahvati) to su i trokovi vei.

No to je intenzitet odravanja vei trokovi zastoja opadaju

(hiperbola).

Kako nam je cilj imati minimalne ukupne trokove, traimo

minimum krivlje ukupnih trokova (A i B) i pomou njih
dobijemo i optimalni intenzitet odravanja (B i A).
Planiranje trokova odravanja

O trokovima odravanja se mora voditi rauna kod samog

projektiranja poslovnog sustava (broda).

Prilikom projekiranja tehnikog poslovnog sustava treba:

odrediti mogunost demontae i brzog popravka, te

razraditi metodu odravanja.

Prije faze upotrebe tehnikog poslovnog sustava (broda) treba:
uputiti u rad sustav i sve njegove komponente,

izvesti pokus optereenja i

pregledati sustav i komponente nakon pokusa.

U fazi upotrebe t:reba:

razraditi periodini plan odravanja,

predvidjeti potrebne rezervne dijelove,

osigurati knjige sa opisom metode traenja kvara.

Pitanja za ponavljanje
1. to je cilj funkcije odravanja poslovnih sustava?
2. Opiite od to spada u direktne, a to u indirektne trokove
odravanja.
3. Kako se mogu promatrati indirektni trokovi i to je od ta dva
naina realnije?
4. Nacrtati dijagram trokova odravanja.
Kvarovi

Poglavlje 4
OTKAZ ili KVAR je prestanak sposobnosti sustava da izvrava
projektirane aktivnosti, odnosno da ostvaruje projektiranu
funkciju.

Pojam otkaza bitno je povezan sa pojmom funkcije kriterija jer se

definiranjem funkcije kriterija moe promijeniti i kvalifikacija
otkaza.
FUNKCIJA KRITERIJA je funkcija koja odreuje prihvatljivi
output nekog sustava.

Najee to je granica koja definira najmanji prihvatljivi nivo

outputa realiziranog radom sustava, ali moe biti i definirano
polje prihvatljivih outputa i to statiko ili dinamiko.
Otkaz ili kvar povezan sa funkcijom kriterija je iri pojam koji u
sebi sadri pojmove:

zastoja,

grjeke,

neispravnosti pa ak i

spremnosti sustava.
ZASTOJ je stanje sustava u kojem ono ne moe izvravati
projektiranu i oekivanu funkciju.Zastoj se moe definirati i
kao vrijeme u kojemu je sustav ne proizvodi radi pregleda ili radi
otklanjanja kvara.

GRJEKA ili DEFEKT je odstupanje karakteristika kvalitete

koja dovodi do toga da sustav ne izvrava specifine i predvidive
zahtjeve upotrebe. Grjeke su klasificirane u etiri klase prema
stupnju utjecaja.
NEISPRAVNOST je odstupanje kvalitete proizvoda ili outputa
sustava u usporedbi sa postavljenim i specifinim zahtjevima
funkcije kriterija. ISPRAVNOST je svojstvo proizvoda ili
sustava da u cijelosti ispunjava zahtjeve iz njegove specifikacije

SPREMNOST ZA UPOTREBU (radna spremnost, spremnost,

raspoloivost) je svojstvo sustava da obavlja projektiranu
funkciju u potrebnom trenutku i u odreenom vremenskom
intervalu. Spremnost sustava postoji bez obzira nalazi li se ono u
radu ili u stanju mirovanja (stand by).
Kvarovi se dijele na :

1) neinherentne kvarove

2) inherentne kvarove
Neinherentni kvarovi
Uzrokovani su nekom akcijom koja je sasvim izvan sustava i
njegova djelovanja, a mogu biti posljedica:

nepravilna rukovanja osoblja koje ga opsluuje, bilo u tijeku

rada sustava bilo za vrijeme zahvata odravanja (oteenje
komponente zbog udara, pada, pogrene montae, obrade i sl.),

sudara i udara broda (koji mogu biti izazvani vlastitom grekom

ili grekom drugog broda),

vie sile, kao to su poar i naplavljivanje (zbog prodora mora ili

gaenja poara).
Inherentni kvarovi

Dijele se u tri kategorije:

Poetni kvarovi

Sluajni kvarovi

Kvarovi zbog dotrajalosti

Najbolje ih je prikazati po redoslijedu njihove pojavnosti u

vremenu.
Pojavnost kvarova ovisno o radnoj dobi (krivulja amca)
Poetni kvarovi (eng. Early Failures)

Nastaju u samom poetku rada sustava. Uzrok moe biti:

slaba izrada,

pogrena montaa,

slaba kontrola kvalitete (slabo pritegnuti vijci na

cjevovodima).

Otklanjaju se u periodu uhodavanja u pokusnoj vonji i u

prvoj godini eksploatacije (burn in period).
Sluajni kvarovi (eng. Chance Failures)

Oni su prisutni od samog poetka, samo su u poetku

pomijeani sa poetnim kvarovima.

Uzrok je nepoznat nepredvidljive koncentracije

mehanikih, termikih ili elektrikih naprezanja.

Ne mogu se sprijeiti i uvijek e ih biti, ali se mogu

sprijeiti zastoji koji oni izazivaju.
Kvarovi zbog dotrajalosti (eng. Wearout Failures)

Nastaju ako se sustav ne odrava po striktnom

preventivnom principu.

Uzrok su dotrajalost komponenata (istroenost, zamor

materijala)
 Teorijski, pravilno odravan tehniki sustav nikad
ne stari. To vrijedi i za brod.
No, kad na red po dotrajalosti dou i vrlo trajne i
skupe komponente (struktura trupa ili koljenasta
osovina porivnog stroja, npr.), onda ukupni
trokovi odravanja, dakle direktni i indirektni,
imaju tendenciju takva porasta da brod uine
ekonomski nerentabilnim (ako ga ve prije toga nije
takvim uinila tehnoloka zastarjelost).
 = 1/MTBF = const

- Index kvarova (eng. Failure Rate) je uestalost pojavljivanja

kvarova u nekom sustavu - broj kvarova n na sat. (h-1)

MTBF (eng. Mean Time Between Failures) je prosjeno

vrijeme izmeu kvarova, dakle broj sati izmeu kvarova (h)
Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja, koji
se oznaava sa "Tw", i svoj prosjeni vijek trajanja, koji
se oznaava sa "M

Tw - Korisni vijek trajanja komponente (eng. Usefull

Time) je vremenski period od zavretka uhodavanja
do zakazivanja prve komponente u velikoj populaciji
istovrsnih komponenti. Kad bi se sve komponente
neposredno prije nastupa tog vremena zamijenile, ne bi
bilo kvarova zbog dotrajalosti (striktno preventivno
odravanje). Primjer: avionski motor se mijenja nakon
10 000 sati bez obzira to bi mogao jo raditi.
M - Prosjeni vijek trajanja komponente (eng. Mean
Wearout Life), je vrijeme od poetka rada
komponente pa do sredine vremena otkazivanja
prve i posljednje komponente zbog dotrajalosti (tada
je najvea uestalost kvarova zbog dotrajalosti).
Pitanja za ponavljanje
1. to je kvar? Koje sve pojmove u sebi sadri?
2. Kako dijelimo kvarove?
3. to su poetni kvarovi? to je burn in period?
4. to su sluajni kvarovi?
5. Zato nastaju kvarovi zbog dotrajalosti?
6. Nacrtajte krivulju intenziteta kvarova.
7. Objasnite to su to korisni vijek trajanja komponente, a to
prosjeni vijek trajanja komponente?
8. to je indeks kvarova?
Pouzdanost

Poglavlje 5
KVALITETA (kakvoa) vrlo je frekventno upotrebljavan izraz i to
za opis svojstva bilo ega, ali bez preciznijeg odreenja sadraja i
opsega pojma.
U tehnikoj i ekonomskoj praksi pojam kvalitete je, za razliku od
kolokvijalnog i esto nejasnog opsega i sadraja pojma, bitno
ogranien na razinu kao izraz mjere kvalitete komponenata.

Kvaliteta (quality) tehnikog sustava je razina ostvarenja

radne aktivnosti sustava.

Kvalitetu sustava definiramo kao skup svih radnih svojstava

sustava koji odreuju parametre upotrebljivosti uzimajui u
obzir radne uvjete i potrebno vrijeme rada.
Komponente kvalitete tehnikih sustava su:
funkcionalnost,

pouzdanost,

ekonominost i

sigurnost.
Funkcionalnost je mjera kapaciteta i performansi
rada sustava.

Izraava se radnom specifikacijom za aktivnost za koju je

sustav projektiran (izraen).

Primjer, kapacitet kontejnerskog broda 11 000 TEU, ili

performanse vuna snaga tegljaa: 15 000 kW.
Pouzdanost je vjerojatnost, na odreenom nivou
povjerenja, da e sustav uspjeno obaviti funkciju za
koju je namijenjen bez otkaza i unutar specifinih
granica performansi.

Pouzdanost analiziramo uzimajui u obzir prethodno

vrijeme koritenja sustava, specifinog vremena trajanja
aktivnosti uz koritenje na propisan nain pod
specifinim nivoom optereenja i u svrhu za koju je
namijenjeno.
Ekonominost oznaava mjeru ukupnih trokova
produkcije sustava i njegovog pogona u eksploataciji
sustava po jedinici produkcije sustava.

Sigurnost (safety) je znaajka sustava da svojim kvarom

nee ugroziti radne sposobnosti ili otetiti druge sustave
(ili osobe) sa kojima zajedno ostvaruje radnu funkciju.
Radni uvjeti sustava su posebno vaan faktor pri
procjeni pouzdanosti, funkcionalnosti i ekonominosti
sustava.

Pod radnim uvjetima podrazumijevamo vanjske i

unutranje uvjete rada, ali i specificirane zahtjeve
sustava (radni uvjeti za koje je sustav projektiran i
izraen).

Pod vanjskim radnim uvjetima podrazumijevaju se

okolini uvjeti u kojima sustav radi (temperatura, vlaga,
vibracije, praina, slanost,).
Radni uvjeti sustava od posebnog su znaenja kod analize
ekonominosti i pouzdanosti.

Oito je da ne moemo usporeivati ekonominost dvaju

sustava, ako je jedan od njih projektiran za teke
okoline uvjete, a drugi, sa istom funkcijom, za rad u
kontroliranim uvjetima.

Slino tome ne moe se usporeivati pouzdanost dvaju

sustava od kojih je jedan projektiran za teke uvjete
rada (za teke okoline uvjete i nagle promjene
optereenja) i pouzdanosti sustava koji nije projektiran
za teke uvjete rada, a u njima radi.
 Pojam pouzdanosti tehnikih sustava

Pouzdanost (reliability) je vjerojatnost da e odreeni

sustav adekvatno udovoljavati svojoj namjeni u
namjeravanom periodu vremena pod odreenim
nametnutim uvjetima rada.

Pouzdan ureaj se rijetko kvari ali ne mora biti kvalitetan

ureaj (televizor). Kvalitet osim pouzdanosti obuhvaa
sigurnost, ekonominost i fukcionalnost.
Primjer: Kako se odreuje vjerojatnost nekog dogaaja?

U pokusu bacanja novia znamo da je prava vjerojatnost da e

pasti glava je 0,5. Ako izvrimo pokus bacanja novia:

a) 10 puta i dobijemo 3 puta glavu, 7 puta pismo

Zakljuili bi da je procijenjena vjerojatnost da e biti glava na
osnovi pokusa 0,3.

b) 100 puta i dobijemo 42 puta glavu, 58 puta pismo

Zakljuili bi da je procijenjena vjerojatnost da e biti glava na
osnovi pokusa 0,42, to je blie pravoj vjerovatnosti.

to vie bacanja izvrimo procijenjena vjerojatnost se pribliava

pravoj vjerojatnosti. Procjena vjerojatnosti na osnovu malog
broja pokusa je nesigurna.
Prava vjerojatnost P je granina vjerojatnost omjera
povoljnih ishoda kroz sveukupni broj pokusa kad se taj
sveukupni broj pokusa blii beskonanosti u praksi se
tei da N bude velik

N sveukupni broj pokusa

n broj povoljnih ishoda pojave
Podjela pouzdanosti:
Pouzdanost s obzirom na sluajne kvarove

Pouzdanost s obzirom na dotrajalost

Sloena pouzdanost

Pouzdanost uz zahvate
Pouzdanost s obzirom na
sluajne kvarove

Poglavlje 5
Pouzdanost s obzirom na sluajne kvarove
Ako se gledaju komponente, pouzdanost se moe definirati kao
pokazatelj koji oznaava vjerojatnost koliko e komponenata
od ukupnog njihovog broja ostati ispravnim (uporabljivim)
za jedno odreeno vrijeme rada.

(1)

R(t) pouzdanost u funkciji vremena

P0 poetni broj elemenata
PS broj elemenata koje su nakon odreenog vremena ostale
ispravne
Pf broj elemenata koji se pokvario nakon odreenog vremena
Indeks kvarova je omjer komponenata u kvaru prema ispravnim
komponentama Pf/PS a indeks kvarova u bilo kojem vremenu je:
(3)

Ako obje strane jednadbe (2) pomnoimo s P0/PS dobivamo:

(4)
Iz izraza (1) je :
(5)

Uvrtavanjem u izraza (3) i (5) jednadbu (4) i dobije se:

(6)
Integriranjem izraza (6) dobijemo:

(7)

Ovo je jednadba pouzdanosti za ureaj sa

konstantnim indeksom kvarova ili indeksom sluajnih
kvarova (eng. chance failures rate) vrijedi samo za
period od poetnih kvarova do perioda dotrajalosti.
Krivulja indeksa kvarova i krivulja pouzdanosti

Pouzdanost nekog ureaja jednostavna je eksponencijalna funkcija

intervala vremena, pod uvjetom da ureaj doivi poetak tog
intervala i da taj interval ne prekorai granicu korisnog vijeka
trajanja ureaja.
Primjer:
Ureaj ima korisni vijek trajanja od 1000 sati i =0,0001 kvar na sat.
Kolika je njegova pouzdanost za bilo kojih 10 sati unutar 1000
sati?
Vjerojatnost da ureaj nee iznevjeriti za cijelo vrijeme korisnog
vijeka trajanja od 1000 sati je

Vjerovatnost da nee iznevjeriti bilo koji period 10 sati unutar

korisnog vijeka trajanja je:

Tako ureaj ima 90% izgleda da e doivjeti 1000 sati, raunajui

od trenutka kada je puten u rad. No ako doivi 990-i sat, onda
su njegovi izgledi da prebrodi posljednjih 10 sati (od 990 do
1000) ponovo 99,9%, odnosno R=0,999.
Ako se izraz za pouzdanost (7) integrira od nula do beskonano
dobit e se prosjeno vrijeme izmeu kvarova MTBF ili m je:
(8)

Stoga se moe napisati:

(9)
a) Standardizirana krivulja pouzdanosti; b) njezin vrni dio

Ako je vrijeme rada sustava t jednako m onda je vjerojatnost

ispravnog rada sustava e-1, tj. 36,8%. Kada je t jednako m/10
pouzdanost je 90,5%, a kada je t jednako m/100 pouzdanost je 99%
Ako je vrijeme rada sustava t jednako m onda je vjerojatnost
ispravnog rada sustava 36,8%. To znai ako sustav ima 100 istih
komponenti, nakon vremena m svega njih 37 (36,8) e biti
ispravnih, a ostalih 63 e zakazati prije isteka vremena m.
Nepouzdanost Q

je vjerojatnost da e neki sustav iznevjeriti u nekom odreenom

vremenskom periodu.
(10)
Funkcija gustoe kvarova f(t)

jest funkcija koja prikazuje uestalost kvarova jedne komponente za

bilo koje vrijeme.

Iz (2) se dobije
(11)

Ako se u jednadbu (6) uvrsti gornji izraz (11) dobije se:

(12)
Indeks kvarova je u svako vrijeme t jednak gustoi kvarova f(t)
podijeljen sa pouzdanou R(t) uz uvjet da su uzete za isto
vrijeme t.

Iz izraza (12) se da izvesti:

(13)
Ako se (13) integrira po t = t do dobije se:

(14)

Povrina ispod krivulje gustoe kvarova od vremena t do

beskonanosti jednaka je pouzdanosti u vremenu t.
(15)

Povrina ispod krivulje gustoe kvarova od vremena 0 do

vremena t jednaka je nepouzdanosti u vremenu t.
Odnos izmeu R(t) i f(t)
Pitanja za ponavljanje
1. to je pouzdanost sustava, a to nepouzdanost? (definicije i
jednadbe)
2. to je funkcija gustoe kvarova?
Pouzdanost s obzirom na
dotrajalost

Poglavlje 6
Pouzdanost s obzirom na sluajne kvarove
Pouzdanost s obzirom na dotrajalost
Sloena pouzdanost
Pouzdanost uz zahvate
Pojavnost kvarova ovisno o radnoj dobi (krivulja amca)
Pouzdanost s obzirom na dotrajalost
Ako nema pravovremene zamjene komponenata dolazi do kvarova
usred dotrajalosti koji slijede normalnu (Gaussovu) distribuciju
(funkcija gustoe kvarova).

Kod normalne distribucije

najvie komponenti zakae
oko vremena M. Vrijeme T
oznaava starost komponente
normalna distribucija ovisi o
starosti komponente.
Izraz za normalnu krivulju gustoe kvarova je:
(16)

M - prosjeni vijek trajanja

T - akumulirano vrijeme rada od poetka
- standardna devijacija akumuliranog i prosjenog vijeka trajanja

(17)

N broj kvarova zbog dotrajalosti

Indeks kvarova uzrokovan dotrajalou izraen u broju kvarova
dobiva se :
(18)

r - indeks kvarova zbog dotrajalosti

- standardna devijacija akumuliranog i prosjenog vijeka trajanja
Kod kvarova uslijed dotrajalosti pouzdanost se dobije integriranjem
povrine ispod funkcije gustoe kvarova od T do :
(19)

Nepouzdanost kod kvarova zbog dotrajalosti ima izraz:

(20)
Krivulja pouzdanosti kod kvarova zbog dotrajalosti izgleda ovako:

Krivulja nepouzdanosti kod kvarova zbog dotrajalosti:

Krivulje gustoe kvarova, pouzdanosti i indeksa kvarova
zbog dotrajalosti

r(T) indeks kvarova zbog

dotrajalosti
Rw(T) pouzdanost s
obzirom na kvarove zbog
dotrajalosti

(T) funkcije gustoe kvarova

zbog dotrajalosti
Usporedba eksponencijalne i
normalne razdiobe

Poglavlje 7
Funkcije gustoe kvarova

Funkcija gustoe kvarova kod eksponencijalne razdiobe:

Funkcija gustoe kvarova kod normalne razdiobe:

Krivulje funkcije gustoe kvarova
Kod eksponencijalne distribucije
najvie komponenata poetne
populacije iznevjeri u vremenskom
periodu do m. Eksponencijalna
distribucija neovisna je o starosti
komponente, ali samo dok ne nastupi
njena dotrajalost, tj. dok je indeks
kvarova konstantan.

Kod normalne distribucije najvie

ih zakae oko vremena M.
Vrijeme T oznaava starost
komponente normalna distribucija
ovisi o starosti komponente.
.
Pouzdanost

Integriranjem povrine ispod krivulje gustoe kvarova od t do

dobije se izraz za pouzdanost koja je kod sluajnih kvarova:

Kod kvarova uslijed dotrajalosti pouzdanost se dobije integriranjem

povrine ispod krivulje gustoe kvarova od T do :
Krivulja pouzdanosti kod sluajnih kvarova

Krivulja pouzdanosti kod kvarova zbog dotrajalosti

Nepouzdanost

Nepouzdanost kod sluajnih kvarova se dobije integriranjem

krivulje gustoe kvarova od o do t:

Nepouzdanost kod kvarova zbog dotrajalosti se dobije

integriranjem krivulje gustoe kvarova od o do T:
Krivulja nepouzdanosti kod sluajnih kvarova

Krivulja nepouzdanosti kod kvarova zbog dotrajalosti

Sloena pouzdanost
(eng. combined reliability)

Poglavlje 8
Kada se zajedniki gleda pouzdanost komponente tijekom cijelog
njenog ivotnog vijeka govorimo o sloenoj pouzdanosti
(ukljuuje sluajne kvarove i kvarove zbog dotrajalosti). Ona se
dobije kao umnoak pouzdanosti s obzirom na sluajne kvarove
i pouzdnosti s obzirom na dotrajalost:

(21)
Krivulje sloene pouzdanosti kada je m>M
m prosjeno vrijeme izmeu dva kvara (sluajni kvarovi)
M prosjeni vijek trajanja komponente (kvarovi zbog dotrajalosti)

krivulja pouzdanosti s obzirom

na kvarove zbog dotrajalosti
krivulja sloene pouzdanosti
krivulja pouzdanosti s obzirom
na sluajne kvarove
Krivulje sloene pouzdanosti kada je M>m

m prosjeno vrijeme izmeu dva kvara (sluajn kvarovi)

M prosjeni vijek trajanja komponente (kvarovi zbog dotrajalosti)
Pitanja za ponavljanje
1. Kakav oblik ima funkcija gustoe kvarova zbog dotrajalosti, a
kakav kod sluajnih kvarova?
2. U kojem razdoblju iznevjeri najvie komponenti kod sluajnih
kvarova, a u kojem kod kvarova zbog dotrajalosti?
3. to je to sloena pouzdanost?
Pouzdanost brodskih sustava

Poglavlje 9
Pouzdanost primijenjena na brodske sustave
U brodarstvu su kvarovi uglavnom radi dotrajalosti, a sluajni
kvarovi se mogu zanemariti.

Primjer: Imamo sustav od 10 000 arulja. Ako je prosjeni vijek

arulje je M = 7200 sati, a standardna devijacija = 600 sati. U
intervalu od +/- 3 nalazi se 97 % arulja, dakle izmeu 5400 i
9000 sati izgorjet e 9970 arulja. Maksimum izgaranja e biti u
7200 satu (M)!

krivulja gustoe kvarova zbog dotrajalosti

arulje prve generacije postupno se mijenjaju kako koja pregori sa
aruljama druge generacije. To poinje negdje oko 5 000 sata
(kada se pokvari i zamijeni prva arulja iz prve generacije).
Krivulja gustoe kvarova druge generacije biti e osjetno
spljotena jer se arulje druge generacije uvode postupno kako
pregaraju arulje prve generacije. Druga generacija arulja poinje
pregarati oko 10 000 s vrkom 2M = 14 400 sati. Od 10 000 sata
na dalje ulazi trea generacija arulja s vrkom izgaranja zbog
dotrajalosti 3M = 21 600 sati, a visina vrka bit e za treinu
manja od visine vrka prve generacije.
Poslije 19 000 sata ulaze u izgaranje etvrta generacija kvarova i od
tog vremena broj izgaranja arulja u jedinici vremena poprima
konstantan indeks kvarova. Cijeli sustav od 10 000 arulja e
imati konstantni indeks kvarova (zove se jo i indeks obnova
jer oznaava stupanj uestalosti obnove arulja):

Ovo je "prosjean indeks kvarova" veoma primjenjiv u praksi.

Ako se promatra mjeovit sustav i iskljue se sluajni kvarovi, te
promatraju samo kvarovi zbog dotrajalosti, te se komponente
zamjenjuju nakon kvara, sustav poprima konstantan indeks kvarova
nakon perioda stabilizacije.

Kod komponenta mjeovite dobi prosjeni vijek komponente M

poistovjeuje se s prosjenim vremenom izmeu kvarova m.
Sustav od 10000 arulja mjeovite dobi imao bi prosjeno
vrijeme izmeu kvarova:

Njegova pouzdanost bi bila:

Uz indeks obnova (kvara) pojedine komponente od 0.000139

prosjeno vrijeme izmeu kvarova bilo bi svega 7200/10000 = 0.72
sata, a uvrtavanjem ovih vrijednosti u gornji izraz dobijemo
pouzdanost (koja je u ovom primjeru krajnje niska). Ono to je oito
jest to to da sustav je poprimio konstantan indeks kvarova i
ponaat e se eksponencijalno!
Nakon to sustav sastavljen od mjeovitih komponenti (sustav u
kojem se komponente mijenjaju kako se koja pokvari) proe
odreeno vrijeme stabilizacije, pouzdanost e se poeti ravnati
po eksponencijalnom zakonu, jer je sustav poprimio
konstantan indeks kvarova makar se radilo o kvarovima
zbog dotrajalosti.

Ovo se moe primijeniti na sve mjeovite sustave, tako da se moe

odrediti prosjean indeks kvarova za svaki brodski ureaj u
floti i na osnovu njega pouzdanost preko eksponencijalne
funkcije, to je jednostavno i praktino (za razliku od izraza za
sloenu pouzdanost).
Zalihost brodskih sustava

Poglavlje 10
Zalihost

Zalihost (eng. redundancy) je konfiguracija koja osigurava

sposobnost sustavu da se izbjegne zastoj i onda kad
neka komponenta sustava zataji.

Tehniki sustavi se dijele na sustave:

sa zalihosti.

bez zalihosti: serijski sustav u kojem ako jedna

komponenta u lancu zakae, zakae cijeli sustav.
Sustavi sa zalihou mogu biti
a) paralelni ili usporedni - sve komponente su u
stalnom radu;
b) stand-by sustavi ili mnogostruki (udvojeni,
utrostrueni,...) - jedna komponenta radi, a ostale su u
priuvi),
Zadatak: Odrediti pouzdanost za dva sustava koji rade usporedno:
Pouzdanost serije A:

Pouzdanost serije B:

Pouzdanost paralelnih A i B:
Pouzdanost uz zahvate

Poglavlje 11
Pouzdanost uz zahvate
Prosjeno vrijeme izmeu kvarova (m) sustava kod kojeg se ne
obavljaju popravci:

Ako se popravci na sustavu vre svakih T sati (kada svaka

komponenta u sustavu mora biti popravljena ili zamijenjena):

mT prosjeno vrijeme izmeu kvarova za sustav koji se

odrava sa periodom T
RSU(t) pouzdanost sustava
Ako se primjene jednadbe:

izlazi:

Iz jednadbe

izlazi da je:
Iz svega toga se dobiva:

Ako se radi o sustavu visoke pouzdanosti moe se uzeti da je

integral po RSU(t)dt od 0 do T jednak T i cijeli izraz postaje
jednostavniji:
Zadatak 1:

Neka je indeks kvarova za obje jedinice jednak i iznosi =0,2

kvara/1000 sati (0,0002 kvar/sat). Neka je uporabno vrijeme
izmeu zahvata odravanja T = 1000 sati.
Pouzdanost svake jedinice za 1000 satni interval:

Pouzdanost cijelog udvojenog sustava (iz tablice):

Prema jednadbi

ispada da je srednje vrijeme izmeu kvarova za ovako redovito

odravan sustav:

Ako se sustav ne odrava redovno nego se odravanje vri kada

nastupi prekid rada, tada se srednje vrijeme izmeu kvarova rauna
po formuli za udvojene sustave:
.
Zadatak 2: Brod ima udvojeni sustav diesel generatora.

Do njegova zastoja moe doi tek ako se oba generatora pokvare.

Indeks kvara je 2 kvara na 10 000 sati (=0,0002). Vrijeme
izmeu servisiranja po preporuci proizvoaa iznosi T= 4000
sati. Pouzdanost svake od jedinica za 4000-satni interval
odravanja je:
Pouzdanost cjelokupnog udvojenog sustava za period od T=4000
sati je:

Prema jednadbi

vrijeme izmeu dva kvara za cijeli sustav e biti:

Ako se ovaj udvojeni sustav ne bi redovito odravao, njegovo

prosjeno vrijeme izmeu kvarova bilo bi:
Ukoliko se sustavi sa zalihou odravaju u redovitim
intervalima pouzdanost e biti puno vea nego kada
se reagira samo kod izbijanja kvara.

Brod je specifino prijevozno sredstvo. Mogue je

obavljati popravak u hodu. Moramo dizajnirati vanije
sustave na brodu tako da im ni u kojem sluaju
pouzdanost ne padne ispod 0,96.
Zadatak 3:
Imamo udvojeni sustav od dva ispravna generatora. Ako se zna da
je indeks kvarova generatora 0,0002, maksimalno vrijeme
plovidbe od 3 tjedna ispada da je pouzdanost cijelog sustava za 3
tjedna (oko 500 sati):
*

To naravno zadovoljava.

*Prvo izraunamo pouzdanost svake komponente Ru kao

eksonencijalnu fukciju uz poznato vrijeme i indeks kvara
Pretpostavimo da se na moru desi kvar jednog od generatora. U
radu ostaje drugi generator. Kad bi se pustilo da generator lei
neispravan tri tjedna brod bi i dalje plovio ali bi pouzdanost bila
jednaka pouzdanosti jednog od njih (onog koji se nije pokvario):

To naravno ne zadovoljava. Zakljuak je da se popravak mora

izvriti na moru ako elimo da sustav radi sa propisanom
pouzdanou (vea od 0,96).
Pretpostavimo da na brodu ima rezervnih dijelova i da je posada
tako uvjebana da se svaki kvar generatora moe otkloniti za tri
dana (priblino 70 sati). Tada u sluaju kvara jednog generatora i
uz pretpostavku da se kvar moe otkloniti za 70 sati, pouzdanost
ispada:

To zadovoljava propise.
Pitanja za ponavljanje
1. Koja vrsta kvarova prevladava u brodarstvu?
2. Kakva je krivulja funkcije gustoe mjeovitog sustava i to je
posljedica toga?
3. to je to zalihost sustava?
4. Navedite tipove zalihosti sustava?
5. Kakve su pouzdanosti sustava sa zalihosti - vee ili manje od
pouzdanosti svake komponente?
6. to je to pouzdanost uz zahvate?
7. Koja je minimalna doputena pouzdanost brodskih sustava?