1.

Dozef Juran doprinos:

1951.godine, kada je izdao knjigu Prirunik za upravljanje kvalitetom, koja je do danas doivjela niz
izdanja. Ona je posebno privukla panju JUSE strunjaka, pa su je oni odmah preveli na japanski jezik i
poeli prema njoj da dre seminare za svoje strunjake. 1954.godine Juran dolazi u Japan i dri prve
cikluse predavanja japanskim menaderima i inenjerima. Juran je sa svojim radom pomogao razvoj
misli o kvalitetu u Japanu. Menaderi koji su uili od Jurana esto su ga nazivali ocem kvaliteta i
teoretiarem koji je japance nauio da razmiljaju u pravcu kvaliteta. Juran je tvrddio da je kvalitet
sam po sebi povezan sa zadovoljstvom i nezadovoljstvom odreenim proizvodom. Juran kae da
kvalitet poinje s korisnikom. Tvrdi da kvalitet ima dvije komponente: svojstva proizvoda ili usluga i
osloboenost od nepotpunosti. Prema Juranu TQM je sistem aktivnosti koji ima za cilj postizanje
sljedeih rezultata: zadovoljni kupci, osposobljeni zaposleni, vei prihod, minimalni trokovi. Juranov
TQM koncept se zasniva na pet osnovnih stubova: unutranji korisnik, trokovi kvaliteta, spirala
kvaliteta, trilogija kvaliteta, skokoviti napredak.

2. Filip Krozbi- doprinos:

Poslije izdanja svoje knjige: kvalitet je besplatan, 1979 godine napustio je ITT korporaciju i osnovao
Philip Crosby Asocijaciju. Ona je postala poznata po tome sto je lansirala poseban sistem obuke, kroz
dvodnevne seminare za drugi nivo. Crosby smatra da je poboljsanje kvaliteta odgovornsost prije
svega menadementa. Crosby tvrdi da su greske uzrokovane iz dva razloga:
-zbog nedostatka znanja,
-zbog nedostatka paznje.
Kljuc poboljsanja kvaliteta je u promjeni razmisljanja menadmenta. Razumijevanje, opredjeljenje i
komunikacija su kljucni, uz problematizovanje kvaliteta kroz troskove kvaliteta, uveo je koncept nula
gresaka. Crosby- jeva glavna ideja vodilja je da je kvalitet besplatana. Smatra da menadment treba
biti posveen planiranju kvaliteta, iji glavni princip je: zadovoljstvo kupca je na prvom, posljednjem i
svakom mjestu.zrelost menadmenta se prema Crobsy-ju moe pratiti kroz pet faza: neizvjesnost,
buenje, prosvjetljenje, mudrost, sigurnost.

3. Armand Figenbaum- doprinos;

Bio je potpredsednik programa kvaliteta Deneral llektrika za cio svijet do kraja sezdesetih godina
dvadesetog vijeka. Najvise je poznat po uvoenju termina kontrola totalnog kvalieta.
Efektivno upravljanje kvalitetom se sastoji od 4 glavne faze:
- postavljenje standardna kvaliteta,
-procjenjivanje usklaenosti sa tim standardima,
-djelovanje kada standardi nisu dostignuti,
-planiranja poboljsanja u tim standardima.
Sistemski pristup kvalitetu je takoe bitan. Sistem potpunog kvaliteta se definise kao utvrena
organizaciona struktura sistema, a nastala je u cilju voenja koordiniranih aktivnosti ljudi i masina uz
informacije organizacije na najbolji najprakticniji nacin. Njegova ideologija je sumirana u vidu tri
posvecenosti menamenta i cetiri sile Faigenbaum ukazuje da TQC nije kolekcija tehnickih alata.
On smatra da napore treba usmjeriti prema prevencija loseg kvaliteta a ne na detekciju istog posto je
nastao. Zaposlene treba nagraivati za prijedloge za poboljsanje kvaliteta a kvalitet treba da bude
posao svih zaposlenih. On je u svojim radovima koristio 9M koncepciju, a u svrhu opisivanja faktora
koji uticu na kvalitet.
1. trziste 2. Novac 3. rukovodstvo 4.covjek 5. Motivacija 6. Materijali 7.masine i mehanizacija
8. Moderne informativne metode.

4. Dimenzija kvaliteta prema Dejvidu Garvinu. Obrazlozi 2 dimenzije.

-Performanse. Odnose se na primarne radne karakteristike. Ako posmatramo proizvod kao sto je
automobil, to se odnosi na kocenje, upravljanje i brzinu.
-Specijalne karakteristike
-Pouzdanost (Reliability). Odnos se na nepostajanje mogucnosti loseg fukcionisanja ili kvara na
proizvodu u odreenom periodu.
-Usaglasenost je stepen prilagoavanja proizvoda postojecim standardima i specifikacijama.
-Vijek trajanja
-Servisiranje
-Estetske karakteristike
-Korisnikovo poimanje kvaliteta.

5. Principi upravljanja kvalitetom prema ISO/DIS 9001:2014

QMP 1- Orientisanost kupcu
a) Izjava
Primarni fokus upravljanja kvalitetom je zadovoljenje zahtjeva kupca i nastojanje da se premae
oekivanja kupca.
b) Obrazloenje
Odrzavanje uspjesnosti se postize kada organizacija privuce i zadrzi povjerenje kupaca i drugih
zainteresovanih strana od kojih zavisi. Svaki aspekt interakcije sa kupcem obezbjeuje priluku za
stvaranje vee vrijednosti za kupca. Razumjevanje trenutnih i buduih potreba kupaca i drugih
zainteresovanih strana doprinosi odrivoj uspjesnosti organizacije.
QMP 2- Liderstvo
a) Izjava
Lideri na svim nivoima uspostavaljaju jedinstvo svrhe i pravca organizacije i svaraju uslove u kojima se
zaposleni angaaju u postizanju ciljeva kvaliteta organizacije.
b) Stvaranje jedinstva svrhe, pravca i angaovanosti omoguavaju organizaciji da usaglasi svoje
strategije, politike, procese i resurse s ciljem postizanja svojih ciljeva
QMP 3 Angaovanje zaposlenih
a) Izjava
Za organizaciju je od sustinskog znacaja da su zaposleni kompetentni, ovlateni i angaovani s ciljem
stvaranja vrijednosti. Kompetentni, ovlasteni i angazovani ljudi u cijeloj organizaciji povecavaju njenu
sposobnost stvaranja vrijednosti.
QMP 4- Procesni pristup
a) Izjava
Konzistentni i zeljeni rezultati se efektivnije i efikasnije postizu kada se razumiju aktivnosti i kada se
njima upravlja kao meusobno povezanim procesima koji funkcionisu kao koherentan sistem.
Kvalitet i standardizacija 7
b) Obrazlozenje
Sistem upravljanje kvalitetom se sastoji od meusobno povezanih procesa. Razumijevanje naina na
koji ovaj sistem daje rezultat, ukljucujui sve njene procese, resurse, kontrole i meusobna
djelovanja, dozvoljava organizaciji da optimizuje svoj rad.
QMP 5- Poboljsanje
a) Izjava
Uspjesne organizacije imaju konstantan fokus na unapreenja.
b) Obrazloenje
Unapreenja su od sustinskog znacaja za organizaciju s ciljem odrzavanja trenutnih nivoa poslovanja,
reagovanja na unutranje i vanjske uslove i stvaranje novih prilika.
QMP 6- injenini pristup u donosenju odluka
a) Izjava
Veca je vjerovatnoca da ce odlucivanje zasnovano na analizi i evaluaciji podataka i informacija dati
eljene rezultate.
b) Obrazloenje
Donesenje odluka moze bitti slozen proces i uvijek ukljucuje odreenu dozu nesigurnosti
(neizvjesnoti ili neodreenosti). Vrlo cesto ukljucuje razlicite vrste i izvore ulaznih informacija, kao i
njihove interpretacije, koja moze biti subjektivna. Vazno je razumjeti uzrok i djelovati na meusobne
odnose i potencijalne neeljene posljedice. injenice, dokazi i analiza podataka vode ka vecoj
objektivnosti i povjerenju u donesene odluke.
QMP 7- Upravljanje meusobnim odnosima

6. Nonaka model kreiranja znanja.

Nonaka koncept prpoznaje dvije kategorije znanja. Eksplicitno znanje moze biti izrazeno formalnim
simbolickim jezikom i i distribuirano u obliku podataka, naucnih formula, procedura i drugih vidova
zapisa i prevashodno je karakteristika organizacije.

7. Demingov krug-slika i objasniti

Ovaj koncept, afirmacijom procesa planiranja, u prvi plan postavlja ciljeve kvaliteta koji su u stalnim
promjenama motivisanim kontinuiranim poveanjem nivoa zadovoljavanja potreba i zelja
zaintresovanih strana. Ove promjene u sustini predstavljaju koncept ucesce organizacije pri cemu se
proces ucenja evoluira iz ranije provedenih procesa i aktivnosti i time ostvaruje napredak i rast
organizacije.

8. Model Sistema upravljanja kvalitetom i znanjem QKnMS

Integracijom koncepata upravljanja znanjem u proces dizajniranja odgovarajuce procesne i
organizacione strukture, moguce je kreirati integrisani sistem upravljanja organizacijom sa fokusom
na kvalitet i znanje. Model takoe ukazuje na proces upravljanja kvalitetom u kojima je moguce
integrisati odgovarajuce procese upravljanja znanjem. Ova struktura jasno ukazuje na organizacione
procese u koje je moguce implementirati specificne tehnologije upravljanja znanjem kao sto su:
otkrivanje i usvajanje znanja, kodifikacija i diseminaciju znanja, te primjenu znanja u radnim
procesima. Unutar ovih metoda i tehnologija upravljanja znanjem, moguce je jasnije identifikovati i
primjentiti specificne metode i procese ucenja.

9. Razumijevanje kvaliteta-koncepti:
Filozofski koncept posmatra kvalitet kao atribut ili osobinu. Aristotel je opisao cetiri kvalitativne
suprotnosti korelativnosti, suprotnosti, privatnosti i pozitivnosti. U filozofiji se takoe razmatraju
dvije kategorije osobina-kvaliteta objekta: Primarne-unutrasnje i sekundarne vanjske, koji se
identifikuju prema osjecaju ili percepciji. Primarni kvaliteti su inherentni objektu stvari ili licnosti,
dok sekundarni kvaliteti zavise od subjektivne interpretacije i konteksta pojavljivanja.

10. Razumijevanje kvaliteta. Poslovni koncept, aspekti kvaliteta u poslovnom kontekstu

11. Definicija kvaliteta prema ISO/DIS 9001:2014.

Nivo do kojeg skup svojsvtvenih karakteristika objekta ispunjava zahtjeve. Pregled strukture drugih
definicija koje se pojavljuju u ISO/DIS 9000:2014 ipak ukazuje da se eli usmjeriti fokus na
karakteristike proizvoda i usluge, kao i organizacije u cjelini sa svim svojim znanjem, ljudskim i
materijalnim resursima. U cilju potpunog ( ili boljeg) razumijevanja kvaliteta potrebno je razumjeti i
druge definicije koje su u vecoj ili manjoj mjeri u relaciji sa definicijom kvaliteta.

12. Koncept kvaliteta prema ISO/DIS 9000:2014

13. Evolucija razvoja prilaza kvaliteta prolazi kroz slijedece faze:

QI-mjerenje, kontrola i pregled zavrsenih proizvoda, nakon cega slijedi sortiranja i dorada neispravnih
dijelova. Pristup se cesto nazivabrojanje mrtvih
QC- upravljanje kvalitetom komformnosti (kvalitet u prozvodnji) primjenom instrumenata staticke
kontrole procesa.
QA- objezbjeenje kvaliteta putem izgradnje elemenata sistema kvaliteta u svim fazama nastajanja
prozvoda i na toj osnovi obezbjeenje internog i elsternog povjerenja za kvalitet.
QM/TQC- masovni programi obrazovanja,ekonomicnost.
TQM-upravljanje totalnim kvalitetom procesom kontinualnih unapreenja i tenjom ka izvrsnosti
baziranoj na upravljanju znanjem u organizaciji.
TQ- totalni kvalitet orijentisan prema drustvu; cilj je kvalitet zivljenja, sirokim drustvenim
razumjevanjem i prihvatanjem nove kulture kvaliteta, zastitom zivotne sredine, drustvenoj
odgovornosti, razvoj koncepata odrzivog razvoja i humanim aspektima kvaliteta.

14. Koncept karakteristike prema ISO/DIS 9000:2014

15. Pojam kvalitologija i kvalimetrija

Upravo iz ovih razloga se sa pocetkom novog milenijuma pojavljuju nove naucne oblasti kao sto su
Kvalitologija (Qualitology) i Kvalimetrija (Qualimetry) /53/, koje znaajno doprinose integraciji
postojeih i razvoju novih koncepata, metoda i tehnika za upravljanje kvalitetom u organizacijama. U
osnovi interosavanja ove dvije naucne discipline je identifikacija kljucnih karakteristika i performansi
organizacije i njenih elemenata putem kojih je moguce mjeriti uspjesnost organizacije ili drugog
objekta posmatranja (Kvalitologija) i metodi mjerenja, analize i istraivanja korelacija identifikovanih
karakteristika u cilju oktrivanja pozitivnih trendova, a sa krajnjim ciljem stvaranja mogucnosti
planiranja ciljeva funkcionisanja i razvoja, odnosno unapreenja kvaliteta posmatranog objekta (
kvalimetrija).
21-vi vijek za nase drustvo treba da bude vijek kvaliteta u svakom pogledu, pocevsi od neophodnog
kvaliteta proizvoda i usluga, pa do obezbjeenja zivota dostojnog ljudi. S tim u vezi, a s obzirom na
odsustvo opste teorije kvaliteta, ukazuje se potreba za uspostavljanje (razrada, uopstavanje i
formulacija) posebne naucne i obrazovne discipline Kvalitologije, ciji bi predmet izucavanja bio
sustina, priroda i sadraj kvaliteta razllcith objekata.
Kvalitologija je opsta i fundamentalna teorija kvaliteta objekata relanog svijeta,
Kvalimetriija- disciplina koja proucava metode i sredstva mjerenja i ocjenjivanja kvaliteta i
Upravljanje kvalitetom kao sveokupnost metoda i oblika djelovanja operativnog karaktera koji se
koristi za ispunjavanje zahtjeva vezanih za kvalitet, ili kao aktivnost usmjerena na ispunjavanje
zahtjeva za kvalitet.

16. i 17. Osnovi interesovanja (zadaci) kvalitologije i kvalimetrije.

U osnovi interesovanja ove dvije naucne discipline je identifikacija kljucnih karakteristika i
performansi organizacije i njenih elemenata putem kojih je moguce mjeriti uspjesnost organizacije ili
drugog objekta posmatranja i metodi mjerenja, analite i istrazivanja korelacija identifikovanih
karakteristika u cilju otkrivanja pozitivnih trendova, a sa krajnjim ciljem stvaranja mogunosti
planiranja ciljeva i funkcionisanja i razvoja odnosno unapreenja kvaliteta posmatranog objekta.u
osnovne zadatke Kvalimerije spavaju:
-uspostavljanje nomenklature pokazatelja kvaliteta;
- razrada metoda identifikacije pokazatelja kvaliteta proizvoda i njihove optimizacije;
- optimizacija tipizacije i klasifikacije proizvoda;
- razrada principa izgradnje uoptenih pokazatelja kvaliteta.

18. Koristi organizacije od primjene kvalitologije i kvalimetrije

Primjena ovih metoda organizacijama daje viestruku korist:
-postie se vei nivo razumijevanja kvaliteta proizvoda, usluga i drugih objekata na svim nivoima u
organizaciji.
-omoguava se efikasnije upravljanje kvalitetom, boljim razumijevanjem ciljeva kvaliteta,
- postie se vei nivo razumijevanja kvaliteta na svim nivoima u organizaciji, ime se otvara
mogunosti za efektivnije i efikasnije upravljanje kvalitetom.

19. Model za identifikaciju karakteristika kvaliteta prema B.Popoviu.

B. Popovi u svom modelu razlikuje ukupan skup karakteristika i dijeli ih na svojstva proizvoda i
njegove karakteristike. Svojstva proizvoda obuhvataju samo ona obiljezja proizvoda koja su trajnog
karaktera, kao sto su na primjer svojstva materijala i konstrukcije, koja prizvod zadrzava sve dotle doj
je iste vrste. Bitna svojstva i karakteristike proizvoda obuhvataju ona kvantitativna i kvalitativna
obiljezja koja omogucavaju definisanje kvaliteta proizvoda.

20. Model za identifikaciju karakteristika kvaliteta prema J.Stanicu.

J. Stanic /76/ u cilju definisanja i pracenja kvaliteta proizvoda u svakoj fazi poslovanja-funkciji
kvaliteta (K) smatra da je potrebno uociti i utvrditi mehanizme mjerenja karakteristika kvaliteta x, i
=1,n. Kvalitet nekog proizvoda odreuje skup svih elementarnih karakteristika kvaliteta koje
osiguravaju: 1) podobnost za upotrebu proizvoda i 2) dovoljno visoku pouzdanost kvaliteta u
eksploataciji. Bez utvrivanja karakteristika kvaliteta nemoguce je uopste govoriti o sistemu
upravljanja kvalitetom.

21. Juranova kvalitologija (Putna karta kvaliteta)

Naime, svaki proizvod nastaje kao izraz kreativnog rada zaposlenih unutar organizacije i istrazenih
potreba trzista. Od prepoznavanja ideje za novim proizvodom do njegove realizacije potrebno je
uspostaviti i organizovati niz poslovnih procesa koji ce obaviti njehu tehnicko-tehnolosku, proizvodnu
i komercijalnu transformaciju. Integracija transformacionih procesa i procesa mjerenja kljucnih
performansi Juran naziva putna karta kvaliteta. Nivo detaljnosti razrade planova kvaliteta zavisi od
tipa proizvoda i nivoa ispostavljenih zahtjeva kako u pogledu ocekivanja krajnjih korisnika, tako i sa
stanovista zakonskih i tehnikih zahtjeva.

22. Razumjevanje organizacije i njenog konteksta prema ISO/DIS 9001:2014.

Znacaj razumjevanja organizacije i njenog konteksta naglasava nova verzija standarda ISO/DIS
9001:2014, pri cemu u potpuno novom poglavlju ( poglavlje 4) postavlja zahtjeve:
-Organizacija treba da utvrdi eksterne i interne faktore relevantne za svrhu postojanja organizacije i
strateske pravce djelovanja
-Zbog njihovog realnog ili potenijalnog uticaja na sposobnost organizacije da kontinuirano isporucuje
proizvode
-Organizacija mora uspostaviti Sistem upravaljanja kvalitetom fokusiran na proizvode i usluge kojima
ispunjava zahjeve zainteresovanih strana,

23. Demingov kjuc razumijevanja organizacije. Sistemski pristup.

Razradio je program usmjeren na unapreenja kvaliteta rada, baziran na tri pragmaticna aksioma;
1. Bilo koja aktivnost se moze posmatrati kao tehnoloski proces.
2. proizvodnja se treba posmatrati kao sistem.
3. vise rukovodstvo preduzeca duzno je u svim slucajevima na sebe primati odgovornost za njegov
rad.

24. Demingovi principi menadmenta. Tri obrazloiti.

6.uvedite praksu obuke na radnom mjestu; 7.uvedite instituciju predvodnitva (svrha nadzora je da
ljudima, mainama i aparatima pomogne da bolje obave radnu operaciju); 8.istjerajte strah kako i
svako mogao efikasno da radi za kompaniju.

25. Aktivnosti korisnicki orijentisane organizacije

Da bi organizacija postala korisnicki orijentisana, treba da preduzme tri osnovne generalne aktivnosti:
1. Da razumije potrebe i ocekivanja korisnika o perfomansama proizvoda/usluge,isporuke, cijenama i
svim ostalim elementima ponude.
2. Da obezbijedi sirenje informacija o potrebama korisnika kroz organizaciju da bi se efektivno
zadovoljile njihove potrebe.
3. Da mjeri zadovoljstvo korisnika i planira unapreenja kroz koristenje prikupljenih podataka.
26. Pokazatelj zadovoljstva korisnika
Da bi se bolje razumio nacin ostvarivanja lojalnosti, potrebno je analizirati kompletan proces
kupovina i sta tacno proizvod ili usluga znaci za korisnika.
Trzisno ucesce ili udio u tristu se definise kao procenat ukupne prodaje preduzeca prema prodaji
grane kojoj to preduzece pripada. Mjerilo ovog pokazatelja je odnos prodaje konkretnog preduzeca
prema ukupnoj prodaju grane.
Akvizicija novih korisnika bi trebala biti jedna od osnovnih teznji svake organizacije, da sto vise siri
krug svojih korisnika u ciljnom trzisnom segmentu. Poznata izreka je :Najskuplji korisnik je novi
korisnik /81/. Mjerilo ovog pokazatelja mogu biti: stopa rasta sklapanja poslova sa nekim
korisnicima, broj novih korsnika po mjesecima, odnos prihoda ostvarenog od novih korisnika prema
prihodu ostvarenom od postojecih.
Lojalnost korisnika je jedan od najcesce spominjanih nacina za ostvarivanje dobrih poslovnih
rezultata. Mjerila za lojalnost mogu biti: udio prihoda sa stalnim korisnicima u odnosu na ukupan
prihod, broj raskinutih ugovora u odreenom periodu, odnos rasta poslovanja sa novim korisnicima
prema rastu poslovanja sa postojeci.

27. Sistem menadent ivotnom sredinom (EMS) ISO 14000

Zahtjevi s uputoma za uporabu propisuje zahtjeve za sustav upravljanja okolisem koje organizacijama
omogucuju razvoj i primjenu politike i ciljevima koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o
znacajnim aspektima okolisa. Napisana je tako da ju je moguce primjeniti na sve tipove i veliine
organicija i prilagoditi razliitim zemljopisnim, kulturoloskim i drustvenim uvjetima pri cemu sustav
upravljanja okolisem omogucuje organizaciji razvoj politike o okolisu, odreivanje ciljeva i procesa
kojima ce ostvariti opredjeljenje svoje politike, poduzimanju potrebnih aktivnosti za poboljsanje
vlastitih ucinaka na okolis te usklaivanje svog sustava sa zahtjevima same norme.

28. nadment sistem za zatitu zdravlja i bezbjednosti zaposlenih

Model iju su vrijednost i opravdanost testirali /82/ u istraivanju koje su radili kao lanovi Britanskog
drutva za standarde (BSS) takoe govori da integracija dokumentacije i provjere ini samo dio
potpuno integrisanog sistema menadmenta i da je vrlo vjerovatno da e i drugi faktori uticati na
uspjenost integracije. Moe ga koristiti bilo koja organizacija koja eli da implementira integrisane
menadment sisteme orjentisane kvalitetu, zatiti ivotne sredine, zdravlju i bezbjednosti, a
pogotovo one organizacije koje su shvatile i prihvatile razliku izmeu poslovnika IMS koji je baziran
na zahjevima standarda i potrebe da se prevaziu zahtjevi za punom integracijom. S obzirom na
injenicu da je model zasnovan na TQM-pristupu, iskustvo u uvoenju TQ e najvjerovatnije uiniti
implementaciju IMS-a jednostavnijom. .
BH OHSAS 18001:2007 daje zahtijeve za sustav upravljanja zdravljem i sigurnoscu pri radu s ciljem
upravljanja rizicima po zivot i zdravlje radnika i drugih zainteresiranih strana, kao i stalnim
poboljsanjem sigurnosti svih procesa koje organizacija provodi. Istovremeno organizacija mora
procese planriati, pripremiti i organizirati u skladu s vazecim primjenljivim zakonskim i podzakonskim
propisima iz podrucja sigurnosti i zastite zdravlja.
Specifikacija OHSAS 18001 kompatibilna je s normama ISO 9001 i ISO 14001, kako bi organizacijama
koje to zele olaksala integraciju sva tri sustava u jedan integrirani sustav upravljanja.
Politika sustava mora sadravati ciljeve koji se odnose na stalna poboljsanja zastite zdravlja i
sigurnosti pri radu ovisno o utvrenim i planiranim rizicima. Ciljevi koji se odnose na zdravlje i
sigurnost pri radu moraju biti uspostavljeni i odrzavani na svim relevantnim funkcijama i razinama
unutar organizacije i gdje je moguce mjerljivi.

29. Menadment sistem drustvene odgovornosti organizacije- SA 8000

SA 8000 je meunarodno priznat standard za sertifikaciju drutvene odgovornosti na radnom mjestu
i iroko je prihvaen meu velikim trgovakim lancima, svjetski poznatim brendovima i ostalim
preduzeima koja imaju drutveno odgovorno poslovanje. Pored pokazivanja drutvene
odgovornosti, brojna preduzea usvajaju sertifikaciju za SA8000 da bi zatitila svoj imid i izbjegli
negativan publicitet, jer im sertifikacija omoguava da imaju dobru kontrolu drutvene odgovornosti
svojih dobavljaa, proizvoaa, partnera i zastupnika.

30. Smjernice za drustvenu odgovornost- ISO 26000.

ISO 26000:2010 Smjernice o drustvenoj odgovornosti daje upute o osnovnim nacelima drustvene
odgovornosti, prepoznaju drustvene odgovornosti i suradnji s dionicima, kljucnim temama i pitanjima
koji se odnose na drustvenu odgovornost i nacinima integracije drustveno odgovornoga ponasanja u
organizaciji.